Issuu on Google+

TRAGIČNA prometna nesreća u Badličanu u kojoj je 53-godišnji vozač iz Trnovca usmrtio malu djevojčicu

www.mnovine.hr

Smrtonosno pretrčavanje ceste 4-godišnje Laure str. 8

Broj 776.

str. 56

ČAKOVEČKI MLINOVI privode kraju otkup pšenice

iz Murskog Središća

str. 4

Repriza prošlogodišnje navale, ali podbacila organizacija (SU)FINANCIRANJE PRIJEVOZA srednjoškolaca

Ratarima dali novu Svakom učeniku po višu otkupnu cijenu sto kn mjesečno!?

Media str. 5

Fotosession 2010. Bojana Perhoč

Izrežite kupon i kupajte se 50% jeftinije u Toplicama Sveti Martin

RAZMJENA ŠKOLSKIH KNJIGA u dvorani Graditeljske škole

str. 6

POKLON bon za vruće dane

Cijena 7 kuna

^akovec, UTORAK, 20. srpnja 2010.

str. 14

Godina XV.

PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str.str. 7013 media

2

Aktualno

UREDNIKI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Ništa nije kao prije ... Jura Stubli u nedjelju u akovekom Starom gradu vjerojatno nije dugo vremena nastupao pred toliko ljudi, barem kad su samostalni nastupi u pitanju. Meutim, bez obzira koliko to nekome možda bilo dobro, meni je sve to liilo na ofucanost, nešto što nema veze s aktualnim (rockerskim) trenutkom ni kod nas, a kamoli pak vani. Slino kao Billy Idol koji danas može svirati još samo u Zagrebu, jer se navodno Hrvati i dalje na njega jako pale. Cijeli dogaaj od nedjelje naveer inio mi se pak kao nostalgija “za starim dobrim vremenima” veine od gotovo dvije tisue prisutnih, a za onih stotinjak (naj)mlaih u prvim redovima koji su se pobrinuli za istinsko koncertno ozraje, ludovanjem za onim ime ih ilaju mama ili tata ili pak stariji brat ili sestra koji su odrastali u 80-ima, domae radiostanice koje su “najsigurnije” kad je rock u pitanju “u 80-e” i tzv. “rockerski DJ-i” koji, na žalost, jako malo znaju o rocku, posebice modernom, jer ga vjerojatno ni ne slušaju. Kad se na tako nešto nadoveže katastrofalni razglas koji ne bi bio dobar za koncert 100 ljudi, a kamoli 2.000, uz glasovno lošeg Juru i nove aranžmane njegovih hitova koji su zvuali “jako udno”, te svirku prateeg benda u kojem je okupljena neka ekipa koja baš i nema previše veze s onim što je taj bend bio i zvuao nekad, zaista mi nije jasno gdje smo mi to zaspali ... “Sat prošlosti” vlastitom mi je odlukom potrajao, sreom, vrlo kratko, izmeu ostalog i zbog toga jer sam samo nekoliko sati ranije slušao pozorno uspješnoga hrvatskog poduzetnika kojem tepaju da je još uvijek mlad (i ja se odmah smješkam u bradu svojim godinama), koji mi je zvuao sjajno jer je uglavnom promišljao

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

20. srpnja 2010.

RASKOL U HSLS-u pokazao kako politika borba za interese kraja odakle dolaze može (mora) biti važnija od vjernosti stranci

Meimurski politiari mogli bi se ugledati na Adleši i ehoka! - U meimurskom HSLS-u bilo je podijeljenih mišljenja oko odluke predsjednika stranke i stranakih tijela da HSLS izae iz vladajue koalicije, ali meimurski HSLS neupitno je uz odluke stranakih tijela i predsjednika Kosora, kaže predsjednik meimurskoga stranakog ogranka Josip Grivec

budunost. Nekako sam bio zadovoljan time, jer, ako ovjek koji kupuje uglednu slovensku irmu za dvije milijarde neega, ali kao “obian graanin” slino razmišlja poput nas, u novinama koje itate, kad je u pitanju, primjerice, turizam, potezi politike elite ili pak gospodarski razvoj zemlje, ini mi se da ipak radimo dobar posao, da smo na “ispravnom putu”, bez obzira koliko on težak bio. Nisam pristalica da budemo novina koja samo promatra i izvještava što se dogaa, ve i ona koja promišlja i šalje poruku svakom itatelju, graaninu, ali i politiaru, dužnosniku itd., posebice kad je sadašnjost i budunost u pitanju, ako ništa drugo da o istoj i on razmisli i promisli. Za ono što je iza nas, pa tako i Juru i Film, rei u samo ovo: “ništa nije kao prije”. Stoga, okrenite se oko sebe i pojednostavite stvari, da vam doe da se sami zapitate zašto se toga sami niste sjetili (ako to ne možete, toplo preporuujem knjigu koju ovo ljeto itam ve trei put u zadnjih desetak godina - Nick Hornby - “Hi-Fi”), a neka nam povijest služi prvenstveno kao “uiteljica života”, ali kao prvi korak za naprijed, a nikako natrag. I, naravno, promišljajmo više o onome što je danas i što e biti sutra.

Odlukom Darinka Kosora da HSLS izae iz Vlade ponovno je došlo do velikih unutarnjih potresa u toj stranci, te gubitka statusa parlamentarne stranke koju su napustili ne samo saborski zastupnici prelaskom u nezavisne i potpisujui lojalnost koalicijskom HDZ-u, ve i potpredsjednica Vlade ura Adleši. Politiki to za HSLS može znaiti samoubojstvo, ali, ako postoji dovoljno nove energije unutar stranke, to je i mogunost za novi poetak. Predsjednik meimurskih HSLS-ovaca govori o 1.200 novih lanova na razini Hrvatske, od Samobora, Osijeka, Splita, Zagreba i Meimurja. Put oporavka mogao bi u tom sluaju biti duži i teži, tim više budu li netom što su izašli iz jednoga politikog braka brzo ušli u drugi politiki brak s Kukuriku koalicijom. Stranci to nee donijeti novi ugled ni rejting, osim što je se u javnosti može doživjeti kao politiku sponzorušu.

Interesi kraja važniji od stranke No, ovaj raspad unutar HSLS-a pokazao je još jednu do sada manje vidljivu dimenziju politike, politiki pragmatizam i razlike u politikom ponašanju onih politiara koji obnašaju izvršnu vlast i onih koji se bave istom stranakom politikom. Ovi prvi politiki su pragmatiniji zato što ne mogu bez zadrške slijediti hirove iste stranake politike i ne voditi rauna o kompromisima koji su potrebni da sredina u kojoj obnašaju izvršnu vlast ne ostane talac njihove stranake politike bez spona i krvotoka sa središnjom vlasti. Varaždinski gradonaelnik ehok u toj pragmatinoj vrsti politike pokazao se pravim majstorom i to otvoreno iskazuje. Mnogi meimurski politiari od njega bi

mogli kopirati tu vještinu, umjesto da prakticiraju veu vjernost svojoj stranci nego interesima kraja iz kojeg dolaze i podizanju kvalitete života ljudi u kraju u kojem žive. ehok je to dokazao za vrijeme obnašanja visokih dužnosti u stranci, ali i sada kada je, kako istie, važnije da završi zapoete projekte koje podržava Vlada RH, umjesto 30-ak milijuna kuna koliko bi izgubio Varaždin ako bi ostao vjeran HSLS-u.

Grivec: O bivšima sve najbolje, ali HSLS je ispred svega O trenutnoj situaciju u HSLS-u razgovarali smo s Josipom Grivecom, predsjednikom meimurskog HSLS-a, koji je u stranci od 14. sijenja 1990. godine i jedan je od najdugovjenijih naelnika u Meimurju. Drugi sugovornik je Dražen Breglec, koji je sredinom svibnja, suoen s nedostatkom podrške svoje stranke i gubitkom u borbi za stranakog predsjednika na državnom nivou, napustio mjesto državnog tajnika i otisnuo se nakon toga u poslovne vode, ali HSLS nije napustio. Josip Grivec, predsjednik meimurskog HSLS-a, u stranci je tijekom dva desetljea doživio svakakve potrese i to komentirao ovako: - Mi si esto tepamo da smo, što se tie unutarstranake discipline, ‘prelepršavi’ i zato nam se zato tako esto dogaaju ovakvi potresi. No, upravo zato što u stranci imam pravo na svoje mišljenje, odabrao sam je za svoje politiko djelovanje, kazao je Grivec. On ne krije da je i u meimurskom HSLS-u bilo podijeljenih mišljenja oko odluke predsjednika stranke i stranakih tijela da HSLS izae iz vladajue koalicije, ali meimurski HSLS neupitno je uz odluke stranakih tijela i predsjednika Kosora.

- Osobno ne bih komentirao niiji odlazak iz stanke, želim im sve najbolje, ali to su sada naši bivši lanovi, kazao je Grivec. - Budui da jesmo takva stranka u kojoj svi mogu izražavati svoja mišljenja, posljedica su esti potresi unutar stranke i zbog odreenih osobnih taština, tipa ako nisam predsjednik, odmah izlazim iz stanke. Ovi posljednji potresi ipak su posljedica razliitih koncepcija i interesa. Moglo bi biti vrlo bolno ostvari li se najava izlaska iz stranke zadarskog ogranka. Dogodi li se, to bi mogao biti pokazatelj sve snažnijega politikog pragmatizma u novijoj politikoj povijesti i kraj politikog romantizma. Ne zaboravimo da je Zadar preko utjecajnog zadarskog ministra Kalmete doživio razvojni procvat posljednjih godina.

Breglec: Pakt Kosor - Adleši bio je ‘umjetan’, usmjeren da ne uspijem u borbi za predsjednika Dražen Breglec u razgovoru nam je potvrdio da je zagovarao koncepciju politike da HSLS ostane parlamentarna stranka, jer takve stranke imaju sasvim drugu težinu od onih koje su izvanparlamentarne ... - U dugoj unutarstranakoj kampanji jedan je zakljuak bio zajedniki svim lanovima, ali i svoj trojici tadašnjih kandidata za predsjednika (Kosoru, Žmegau i meni), a to je da se jednostavno ne smije dozvoliti situacija u kojoj bi parlamentarni status stranke bio upitan, kazao je Dražen Breglec, koji je tijesno izgubio utrku za predsjednika stranke u sueljavanju s Darinkom Kosorom, - Znali smo da e svojevrsna ‘kohabitacija’ s vlastitim saborskim zastupnicima biti izazov za bilo koga tko e biti predsjednik, ali smo još

više znali da je to jednostavno preduvjet opstanka stranke. Darinko Kosor posebno se isticao u zagovaranju ostanka u Vladi i još više u zagovaranju ostanka ure Adleši osobno na poziciji potpredsjednice Vlade. U samom inalu kampanje, dan - dva prije Sabora stranke, napravljen je neprincipijelni pakt do tada ljutih protivnika Kosor - Adleši, koji je imao jedinu zajedniku toku i jedan zajedniki interes: sprijeiti mene u pohodu na mjesto predsjednika stranke. Na kraju su Kosor i Adleši u svom naumu uspjeli, uz znakovitu šutnju i pasivnost ehoka, no njihova pobjeda je, kako je razvoj dogaaja ovih dana pokazao, ispala Pirova. ura Adleši je na kraju prisilno ostala bez toliko joj drage fotelje, a Darinko Kosor je ostao predsjednik neparlamentarne stranke, koju, nakon što se prašina slegne, više nitko nee pitati ni o emu, i koja e biti samo još jedan kritiar vlasti. HSLS-ova sudbina sada e ovisiti doslovno o milosti Zorana Milanovia i SDP-a, ali i HNS-a i ostalih partnera, a potpuno je bjelodano da nee biti nimalo lako ni bitno dii rejting samom HSLS-u nakon svega negativnog u HSLS-u, niti se ‘uvaliti’ lijevoj koaliciji makar i za jedno mjesto i simbolini parlamentarni status kroz godinu i pol. Prema mojim saznanjima, u velikom dijelu stranke vlada izrazito nezadovoljstvo stanjem u koje je stranku doveo Darinko Kosor, a meimurski HSLS u tome nije ni usamljen ni iznimka. Na žalost, osipanje stranke nije završilo 15. srpnja i izlaskom ure Adleši, kako je to prognozirao Kosor ... O mom daljnjem statusu u stranci i detaljnije o raspoloženju u meimurskom HSLS-u u ovom trenutku ne mogu, na žalost, govoriti, kazao nam je u komentaru aktualnih stranakih zbivanja Dražen Breglec. (BMO)

Veina Meimuraca zadovoljna kvalitetom, ali ne i cijenom vode

Anketa “Pod vurom”

Dragutin Blaži, Gardinovec - Koristimo vodu iz hidrofora jer nam je voda iz javnog vodovoda preskupa. Kada bi voda bila jeftinija, sigurno bi se prikljuili na javni vodovod. Što se tie kvalitete, sigurno je naša voda iz hidrofora lošije kvalitete, no, zato je i ne pijemo, ve koristimo vodu iz automata. No, i u ovom sluaju inancijski nam se više isplati koristiti vodu iz hidrofora.

Povodom mogueg poskupljenja vode za oko deset posto upitali smo naše Meimurce koliko su zadovoljni kvalitetom vode koju koriste, ali i njezinom

cijenom. Ovaj put gotovo svi su se složili u dvije stvari, kvaliteta vode je zadovoljavajua, dok se za cijenu to ne može rei. I sadašnja cijena vode nekima je preskupa, a o po-

skupljenju ne smiju ni razmišljati. I iako je veina prikljuena na javni vodovod, ima i onih koji koriste vodu iz hidrofora, i to upravo iz razloga što je mnogo jeftinija. I dok

Marijana Sabo, akovec - Koristimo vodu javnog vodovoda i zadovoljni smo kvalitetom vode koju još uvijek pijemo iz slavine. Što se pak cijene tie, mislim da nije potrebno poskupljenje. Smatram da je trenutna cijena u redu. Tržište je prebukirano aparatima za vodu pa mnoge obitelji, bez obzira na kvalitetu vode, koriste te aparate. Stoga sam mišljenja da nije potrebno dii cijenu vode. Željko Žerjav, Pretetinec - Koristimo vodu iz javnog vodovoda i mogu rei da smo zadovoljni kvalitetom vode. Imali smo prije hidrofor, nismo bili zadovoljni kvalitetom te vode pa smo se prikljuili na javni vodovod. No, kada pak je rije o cijeni vode koju trenutno koristimo, ona je ipak malo previsoka.

oni prikljueni na javni vodovod svoju vodu i piju, korisnici vode iz hidrofora ipak se to ne usuuju. Umjesto te, za pie koriste vodu iz automata ija kvaliteta nije upit-

na. No, unato tome što dodatno plaaju vodu za pie, ova varijanta još uvijek im se inancijski bolje isplati nego prikljuiti se na javni vodovod. (hz)

Dario Srnec, Strahoninec - Koristimo gradsku vodu koju pijemo. U kvalitetu se baš ne razumijem, no, kada je rije o cijeni, mislim da je malo previsoka s obzirom na druge energente. Ako e još poskupjeti, onda stvarno ne znam. Nekad smo koristili hidrofor, a na javni vodovod smo prešli jer je to trend. No, mogu rei da sam sad ipak malo sigurniji kada je rije o kvaliteti vode.

Branko Obadi, Orehovica - S obzirom na to da je voda javnog vodovoda više pod nadzorom, od prvog dana koristimo tu vodu. Zadovoljni smo kvalitetom vode, no, što se tie poskupljenja, mislim da e mnogima nova cijena biti preskupa.

Ivan Vadlja, Gorian - Koristimo vodu iz javnog vodovoda, koju i pijemo. Mišljenja sam da je zdrava i kvalitetna, no deinitivno preskupa. Stoga smatram da poskupljenje doista nije potrebno. Kada je pak rije o zalijevanju vrta, u tom sluaju koristimo vodu iz pumpe. (foto: Vrzan)

20. srpnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAJAVA MOGUNOSTI ukidanja matinih škola s manje od 150 uenika

U Meimurju prijetnja za tri osnovne škole i Centar za odgoj i obrazovanje!?

Miljenko Horvat, predsjednik Školskog odbora OŠ Donji Kraljevec: - Ukidanje nije službeni stav prosvjetnih vlasti, ve vijest u novinama, pa ne mogu komentirati. U svakom sluaju, raspravljat emo o toj temi. Bilo bi loše ukinuti samostalnost škole koja je dostigla najvei školski standard u Meimurju

Osnovne škole u Donjem Kraljevcu, Draškovcu, Gornjem Mihaljevcu te Centar za odgoj i obrazovanje akovec nalaze se na popisu malih osnovnih škola koje bi se ukinule, odnosno spojile s drugim školama do 2017. godine, pisao je Veernji list prošli tjedan pozivajui se na plan Ministarstva znanosti i prosvjete. Tragom napisa o toj mogunosti, istražili smo kakva je situacija “na terenu” i što o tome kažu odgovorni dužnosnici u našoj lokalnoj samoupravi.

OŠ Donji Kraljevec jedva se izborila za samostalnost Najviše nedoumica izaziva najava o ukidanju škole OŠ Donji Kraljevec iz više razloga. Ta je škola godinama bila podruna škola OŠ Draškovec, no stvari se nisu dobro odvijale, bila je zapostavljena i bez ulaganja u nju. Tada je pitanje zajednike osnovne škole Draškovec i Donji Kraljevec izazivalo nemali bijes kod lokalnih politiara s obje strane, a bivša Mjesna zajednica i nakon uvoenja demokracije, MO Donji Kraljevec i opina Donji Kraljevec nastojali su svim silama osamostaliti svoju osnovnu školu. To je napokon uspjelo prije desetak godina i od tada škola radi samostalno. Za kratko vrijeme nakon osamostaljivanja naporima politike (HDZ-a

i SDP-a koji su o tome imali zajedniko mišljenje, te drugih stranaka) i opinskih elnika u opini Donji Kraljevec, ali i poslovnih ljudi, konkretno ondašnjeg naelnika opine Mladena Cveka te poduzetnika Franje Štefana i ure Horvata, a bez namjere da se netko izostavi, izgraena je jedna od najveih sportskih dvorana. Ta je sportska dvorana danas stalno u upotrebi za mnoštvo dogaanja te je u mnogome poboljšala školski standard uenika, a služi i kao zamjenska dvorana za priredbe jer Donji Kraljevec ima derutan društveni dom. Nakon školske sportske dvorane u osnovnoj školi izgraeni su i dodatni kabineti, napokon je ureeno krovište te je škola sad gotovo u potpunosti ureena. Na taj je nain Osnovna škola Donji Kraljevec postigla najvei mogui ueniki standard u osnovnom školstvu Meimurja, koji drži do danas, a važna je injenica i to što se nalazi u sjedištu opine i jakom gospodarskom centru Meimurja,

etvrtom po snazi, s oko tisuu zaposlenih. S druge strane, samo mjesto Donji Kraljevec nije se razvijalo dovoljno brzo i nisu se na vrijeme otvarala nova gradilišta, pa je bilo premalo doseljavanja u mjesto.

Ne vjeruju u ukidanje... U ovom trenutku broj uenika u OŠ Donji Kraljevec kree se oko brojke od 125 uenika. Ravnateljica škole Sandra Vlahek kaže da u Donjem Kraljevcu za godinu ili dvije predstoji mini “baby boom”, tako da e uskoro osnovna škola poveati broj uenika za desetak i više. Meutim, ukupan broj uenika narednih godina sigurno e biti nešto manji od 150, ukoliko se nešto drastino ne promijeni. Ona vjeruje da škola nee izgubiti samostalnost, usprkos nekim najavama. Predsjednik Školskog odbora Miljenko Horvat pak kaže: - Proitao sam u medijima najavu o moguem ukidanju samostalnosti osnovne

Župan Perho: Zašto ovako važne stvari doznajemo iz medija? Situacija u kojoj postoji mogunost ukidanja etiri meimurske osnovne škole bez obzira što nije rije o trenutanoj situaciji, ve “akcijskom planu” Ministarstva, natjerala je na reakciju meimurskog župana Ivicu Perhoa. - Smatram da o ozbiljnos ovog prijedloga najviše govori injenica da su Meimurska županija, kao i ostale županije u Hrvatskoj o ovome doznale iz medija. Žalosno je da jednoj takvoj odluci nisu prethodile nikakve strune analize u kojima bi sudjelovali i predstavnici osnivaa h škola, odnosno županije i gradovi. Iz napisa u medijima nije jasno što e se dogodi s m školama, hoe li se ukinu, a uenici vozi u druge ustanove, ili e posta podrune škole. U oba sluaja pojavit e se višak zaposlenih, koje e na neki nain treba zbrinu. Zanimljivo je da je jedna od škola koja bi se trebala ukinu i akoveki Centar za odgoj i obrazovanje. Kako su na popisu iste ustanove u Varaždinskoj i Koprivniko - križevakoj

županiji, nije jasno u kojoj e se ustanovi obrazova djeca s posebnim potrebama iz sjeverozapadne Hrvatske (u meuvremenu smo saznali da je župan ehok izlaskom iz HSLS-a uspio progura projekt izgradnje jedne takve škole u Varaždinu, pa cijela pria dobiva sasvim drugi kontekst, op. a.). Pred nama je rasprava o mreži osnovnih i srednjih škola, no za nju nisu stvoreni potrebni preduvjeti, prvenstveno niz pravilnika koje mora donije resorno Ministarstvo, primjerice, koji je predvieni broj uenika u pojedinom razrednom odjeljenju. I na kraju, zanima me kako e, ukoliko prijedlog objavljen u medijima proe, ministar objasni poreznim obveznicima i predstavnicima EU fondova zašto je u neke od ukinutih škola u proteklih nekoliko godina u obnovu, dogradnju ili izgradnju školskih zgrada i školskih sportskih dvorana uložen velik novac, koji na taj nain propada, završio je svoje razmišljanje na ovu temu meimurski župan. (BMO)

Kako vuk može biti sit, a koza cijela Pod pretpostavkom da Osnovna škola Donji Kraljevec jednog dana izgubi samostalnost, mogua su dva scenarija: da se ponovno pripoji OŠ Draškovec ili da se pripoji OŠ Hodošan. Mogue spajanje OŠ Donji Kraljevec i OŠ Hodošan, ako se jednog dana ostvari, izglednije je zbog toga jer bi onda osnovno školstvo bilo obuhvaeno jednom osnovnom školom u cijeloj opini Donji Kraljevec. OŠ Hodošan danas ima dovoljan broj uenika, ukupno 218 uenika, a tu školu polaze i djeca iz opinskih mjesta Palinovec, Sve Juraj u Trnju i Donji Pustakovec, i to nakon završenoga etvrtog razreda. No, mogue je i tree rješenje. Ukoliko bi dio uenika iz ta tri mjesta nakon završetka etvrtog razreda krenuo u OŠ Donji Kraljevec, umjesto u Hodošan (daljina u kilometrima je gotovo na vlas ista, a autobusu je svejedno kamo vozi), to bi bilo rješenje problema. Kako je mreža osnovnih škola u nadležnos lokalnih vlas, to bi se jednog dana, a kao najmanje bolno rješenje, doista moglo i dogodi. (JŠ) škole u Donjem Kraljevcu. To, meutim, nije ništa službeno, ve tek vijest. Ipak, Školski odbor OŠ Donji Kraljevec sigurno e raspraviti i o toj temi. Naš je stav da bi bilo sasvim neproduktivno i veoma loše ukinuti samostalnost osnovnoj školi koja ima najviši ueniki standard u Meimurju, kaže on. Viši struni referent za osnovne škole u Meimurskoj županiji Dragutin Golubi pak kaže da u Meimurju samo dvije škole imaju manji broj uenika od 150, to su u ovom trenutku OŠ Donji Kraljevec i OŠ Draškovec. Pogrešno je u medijima navedena OŠ Gornji Mihaljevec, koja ima 151 uenika, a Centar za odgoj i obrazovanje, koji je takoer pogrešno naveden, ima blizu 200 uenika. On smatra da do eventualnog ukidanja samostalnosti škole u Donjem Kraljevcu nee doi, sve se mora riješiti do 2017. godine, a do tada ima još dosta vremena. (J. Šimunko)

POBJEDA Hrvatske na sedamnaestoj Srednjoeuropskoj informatikoj olimpijadi

Stjepan Glavina iz Preloga ponovno osvojio zlato Reprezentacija mladih informatiara Hrvatske pobijedila je na sedamnaestoj Srednjoeuropskoj informatikoj olimpijadi, održanoj od 12. do 19. srpnja u Košicama u Slovakoj. Meu mladim reprezentativcima bio je i informatiar Stjepan Glavina, uenik 4. razreda Srednje škole Prelog (mentorica prof. informatike Danijela Narana), koji je na ovom natjecanju osvojio zlatnu medalju. Uz njega, u reprezentaciji Hrvatske nastupili su Ivan Katani iz Požege, Ivica Kii te Adrian Satja Kurdija iz Zagreba, koji su osvojili srebrne i bronanu medalju. etvorica uenika srednjih škola nastup u reprezentaciji izborili su ovogodišnjim

Hrvatski tim po prvi je put izborio ekipnu pobjedu na CEOI najboljim rezultatima na šesnaestoj Hrvatskoj informatikoj olimpijadi te izbornim pripremama. Ovim uspjehom mladi informatiari za Hrvatsku su osvojili 101 medalju na meunarodnim infor-

matikim olimpijadama od 1993. godine do danas. Hrvatski tim po prvi je put izborio ekipnu pobjedu na CEOI (Central European Olympiad in Infomatics) natjecanjima, sva etiri hrvatska natjecatelja osvoji-

la su medalje te su u natjecanju s ostalim ekipama najuspješniji. Na CEOI 2010 natjecali su se timovi iz devet zemalja, svih sedam lanica CEOI-a: eška, Hrvatska, Maarska, Njemaka, Poljska, Rumunjska i Slovaka, te Bugarska i Švicarska kao gosti. Slovaka je kao domain nastupila s dva tima, a svaku je zemlju zastupao tim od etiri uenika do 19 godina starosti i dva voditelja. Hrvatsku informatiku reprezentaciju na CEOI 2010. vodili su Ivo Šeparovi, odgovorni voditelj, te Luka Kalinovi, struni voditelj. Izbor, pripreme i nastupe hrvatskih olimpijaca organizirao je i provodio Hrvatski savez informatiara HSIN.

3

LAKŠI I BRŽI PRISTUP Meimurske županije, opina i gradova - katastru

Tone i pouzdane informacije za kvalitetno upravljanje prostorom U ponedjeljak su župan Ivica Perho u ime Meimurske županije i prof. dr. sc. Željko Bai u ime Državne geodetske uprave u Županiji potpisali sporazum o suinanciranju izrade i ažuriranja službenih prostornih podloga državne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje do 2013. godine. Ravnatelj prof. dr. sc. Željko Bai istaknuo je da se danas više ne može kvalitetno upravljati prostorom bez tonih i pouzdanih podataka. - Županija, ali i jedinice lokalne samouprave vrlo esto koriste podatke iz katastra u svakodnevnom radu, primjerice, kod projekta gradnje sustava za navodnjavanje, legalizacije romskih naselja, izrade prostornih planova, izgradnje sportskih dvorana, naplate komunalne naknade i drugih investicija, kazao je župan Perho prilikom potpisivanja. Ovim sporazumom Županija stjee pravo korištenja svih, odnosno veine, postojeih podataka koji su ve pohranjeni u bazi Podrunog ureda za katastar akovec te neogranienu mogunost povlaenja s novim, dopunjenim podacima, i to iz razloga što se Županija ukljuuje izravno u suinanciranje troškova izrade i ažuriranja podataka

koje izrauje Državna geodetska uprava.

Korištenje najnovijim podacima Ugovori koje su potpisali do sad s dvanaest hrvatskih županija omoguit e im stalno obnavljanje podataka, tako da e korisnici uvijek dobivati najnovije stanje. Ukupni iznos suinanciranja u razdoblju od 2010. do 2013. godine iznosi 903.366 kn, koji e Županija isplaivati prema dinamici od 225.842 kn godišnje. Kao i županija, jedinice lokalne samouprave svakodnevno koriste službene katastarske podatke prilikom gradnje i rekonstrukcije nerazvrstanih cesta, izrade prostornih planova, obrauna i naplate komunalne naknade, utvrivanja nelegalnih graevina i slino. Osim jedinica regionalne i lokalne samouprave, podacima e se moi koristiti i pravne osobe koje su od interesa za županiju, odnosno kojima je Županija osniva, npr. ŽUC za održavanje, gradnju i rekonstrukcije lokalnih, odnosno županijskih cesta, Meimurske vode d.o.o. i Meimurje plin d.o.o. za održavanje, gradnju i rekonstrukcije vodovodne i kanalizacijske, odnosno plinske mreže i drugo (katastar vodova). (BMO)

Podršku mladim skaterima, rolerima i bikerima dali su graani u rasponu od 15 do 60 godina, što je dobar pokazatelj da postoji interes za izgradnjom parka

U SUBOTU ODRŽANO PRIKUPLJANJE potpisa podrške izgradnji skate parka u akovcu

etiristo potpisa u tri sata dobar pokazatelj podrške akoveki skateri, roleri i bikeri kroz Savjet mladih Grada akovca pokreu inicijativu za izgradnju skate parka. Prije no što krenu u sam projekt, akcijom prikupljanja potpisa potpore izgradnji najprije se žele uvjeriti da interes za izgradnju takvog objekta zaista postoji. Takvu su akciju organizirali proteklu subotu na akovekom Trgu Republike, a odazivom su i više nego zadovoljni. – U tri sata, koliko je akcija trajala, prikupili smo oko etiristo potpisa. Zadovoljni smo odazivom, a još nas više veseli injenica da peticiju nisu potpisali samo mladi, ve i stariji graani akovca, pokazavši nam tako da i oni podupiru našu ideju, rekao nam je Vanja Ovar, predsjednik Savjeta mladih. Projekt izgradnje skate parka predstavljen je na poetkom srpnja održanoj sjednici Savjeta mladih Grada akovca, a prezentiran je i na posljednjem Vijeu Grada akovca. Predsjednik Savjeta mladih Vanja Ovar rekao je da je naišao na odo-

bravanje i podršku vijenika, koji su obeali svoju potporu i kad projekt krene u konkretniju fazu. Podršku skaterima u subotu je došlo dati oko 400 graana, u rasponu od 15 do 60 godina. U Savjetu mladih akciju prikupljanja potpisa nastavit e u narednim tjednima, do sljedee sjednice, i nadaju se da e prikupiti 1.000 potpisa. Ta bi im brojka bila siguran pokazatelj da nee ui u projekt koji nee imati budunost. Osim toga, mladi nastoje pokrenuti još jednu inicijativu, onu kojom bi se ukinula zabrana vožnje centrom grada akovca. Kažu da svi europski gradovi promiu biciklizam i vožnju centrom grada, ista situacija je u Hrvatskoj, a mi smo sada jedni od rijetkih koji to zabranjuju. Mladi istiu i da je bicikl mnogima jedino prijevozno sredstvo i da put do škole esto vodi preko centra grada, a da se, izmeu ostalog, one stariji koji su se najviše zalagali za zabranu naješe može vidjeti kako bicikliraju pješakom zonom. (bš)

4

Aktualno

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

 GDQD u Meimurju

Zbog skupog plina hrvatski pogoni sele u Srbiju Tvrtka “Zagorka” iz Bedekovine, 120 godina stara tvornica za proizvodnju kamina, kaljevih pei i keramike, zbog posljednjeg je poskuplje-

nja plina za industriju od 15% prisiljena zatvoriti svoje pogone u Hrvatskoj, otpustiti 150 ljudi i pogon preseliti u - Srbiju! Nadamo se da slian trend

nee doi, primjerice, i u naše Meimurje, a, kako vidimo, neke meimurske tvrtke ve nude alternativna rješenja za grijanje.

RAZMJENA školskih knjiga održana je u subotu u dvorani Graditeljske škole

Repriza prošlogodišnje navale u lovu na uštedu, projekt organizacijski podbacio Suvenirnicu u Nedelišu sveano su otvorili Matija Posavec i Mladen Horvat

Otvorena suvenirnica “originalno meimursko” i u Nedelišu U središtu Nedeliša prošle je subote otvorena još jedna u nizu suvenirnica, ime se projekt “Meimurska suvenirnica” nastavila i u najveoj meimurskoj opini, i to uz jednu od najprometnijih cesta u Hrvatskoj. Podsjeamo, cilj ovog projekta je na jednom mjestu žiteljima, stranim turistima i svim posjetiteljima našeg kraja ponuditi tradicijske proizvode i suvenire. Na taj se nain razvija kontinentalni turizam, promovira Meimurje te pomaže onima koji se bave izradom suvenira kroz mogunost njihove prodaje. - Opina Nedeliše odmah je prihvatila, možemo rei, ovaj pilot projekt suvenirnice. Razlog tome je što smo u svojim planovima ve zacrtali da emo od ove godine nadalje sve aktivnosti zaokrenuti prema gospodarskoj djelatnosti, a turizam, jednim dijelom, smatramo gospodarskom djelatnošu. Naši poduzetnici koje naša opina ima te koji se bave izradom suvenira i tradicionalnih proizvoda moi e ovdje te proizvode i plasirati. Oekujemo

da emo dii standard života i graana i turista koji ovuda prolaze s jedne strane, dok s druge strane oekujemo i nekakvu inancijsku korist od toga, kazao je Mladen Horvat, naelnik opine Nedeliše, otvarajui suvenernicu dodajui da e za poetak u suvenirnici raditi studenti preko student servisa, a, ukoliko se projekt pokaže dobrim, zaposlit e se osoba koja e u suvenirnici raditi ne samo ljeti, ve i zimi. (H. Zear, foto: Vrzan)

Majstor iz Sivice izradio “suvenirnice” Uniicirane kuice koje e za vrijeme turistike sezone diljem Meimurja biti suvenirnice - njih etiri za poetak, od kojih e svaka imati svoj speciikum u izradi, moi e se takoer koristiti višenamjenski i u drugim prigodama. Inae, izradio ih je obrt “Tesar Boži” iz Sivice, a djelo su Danijela Božia i njegovih djelatnika. (hz)

Situacija u hrvatskom školstvu ove je godine donijela pregršt negativnih situacija – od ponovljenih studentskih prosvjeda, jedva uspjele državne mature i zavrzlame oko upisa na fakultete do ijaska s ispisom svjedodžbi osmoškolcima. S jednom su se takvom situacijom roditelji imali prilike suoiti još prošle godine, kada je u Ministarstvu obrazovanja odlueno da udžbenici za osnovne i srednje škole više nee biti besplatni, a ista “nepogoda” uenike i roditelje eka i ove. S obzirom na to da se troškovi kupnje udžbenika za samo jedno dijete kreu od 800 preko, za današnje prilike vrtoglavih, 2.000 kn, roditelji nisu kao ovce pred klanje mirno ekali da im se ispostave astronomski rauni za nešto što ve druge godine nee trebati, ve su, osim preko privatnih kontakata i razmjena u svojim školama, u velikom broju pohrlili i na razmjenu udžbenika koju je u Sportskoj dvorani Graditeljske škole u akovcu ove subote organizirala Meimurska županija.

Projekt razmjene ove je godine, doduše, nešto drugaiji nego prošle, a slobodno možemo rei i da je organizacijski podbacio. Prije svega, akcija je napravljena prekasno. Prošle

Blagi porast nezaposlenosti ukupnog broja novoprijavljenih, preko 84 posto, odnosno njih 498, imalo je prethodno radno iskustvo. Najviše otpuštanja bilo je u preraivakoj industriji, 287, gdje prevladavaju žene, slijedi otpuštanje iz graevinarstva, gdje je posao izgubilo 89 radnika, i trgovine, odakle je na burzu došlo njih 53. Dok je na Zavod za zapošljavanje došlo 590 osoba, s evidencije nezaposlenih brisano je 535 osoba, od ega 299 zbog zaposlenja, a ostali iz drugih razloga. Zbog nejavljanja dva uzastopna razloga bez opravdanog razloga s evidencije nezaposlenih brisano je 135 evidentiranih.

je godine ona bila usklaena s krajem nastave, pa su mnogi roditelji mislili da razmjene nee biti i predali narudžbe za komplete knjiga koji trebaju njihovoj djeci kako bi izbjegli jesensku gužvu. Naravno, uzmimo u obzir i da su mnogi u ovo doba i na godišnjem odmoru, pa akciji nisu ni mogli prisustvovati. Nadalje, prošle su se godine udžbenici skupljeni od meimurskih škola davali u posudbu, a ove je godine sve pomalo liilo na seoski sajam, jer su

roditelji i uenici sami donosili svoje udžbenike pa ih prodavali ili možda mijenjali, ne birajui mjesto gdje e izložiti svoju ponudu – bilo na podu ili na klupama ispred dvorane. Jedan nam se otac dvoje osnovnoškolaca požalio da se ne zna kamo okrenuti i da je organizacija deinitivno mogla biti bolja, samo da su, primjerice, vlasnike udžbenika razvrstali po razredima. Ipak, unato svemu tome, prošlogodišnji velik interes i

ogromna gužva ponovili su se i ove subote, pa je dvoranom procirkuliralo oko 2.000 ljudi i razmijenjeno je oko 10.000 udžbenika. U atmosferi razmjena i napola manjih cijena doi do potrebnih knjiga ponovno nije bio lak posao. Velik broj autora i razliitih verzija školskih udžbenika još uvijek su najvea zamjerka roditelja, ali znoj proliven u borbi za potrebni udžbenik i koja kuna spremljena u džep na koncu su se ipak isplatili. (Bojana Španiek)

Lošija organizacija nije utjecala na veliku navalu

NEZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE U LIPNJU

U lipnju ove godine na Zavodu za zapošljavanje u Meimurskoj županiji evidentirane su 6.854 nezaposlene osobe, što je za 55 osoba više nego u svibnju ove godine, a u usporedbi s godinu dana ranije na burzi je 1.155 osoba više nego u lipnju 2009. godine. U postocima, u lipnju je nezaposlenost poveana za 0,8 posto u odnosu na svibanj, dok je u odnosu na prošlogodišnji lipanj nezaposlenost vea za više od 20 posto. Kad je rije o stopi nezaposlenosti, ona ove godine iznosi preko 15 posto, a lani je iznosila 12 posto. U lipnju je u evidenciju nezaposlenih ušlo 590 osoba, od ega 289 žena i 301 muškarac. Od

Zbog lošije organizacije ovogodišnje razmjene udžbenika, mnogi su svoje primjerke bili prisiljeni izložiti na podu ili ispred dvorane

Velika navala i potražnja za potrebnim udžbenicima obilježila je i ovogodišnju akciju razmjene

od ega najviše 107 u obrazovanje za nepoznatog poslodavca. Naknadu za nezaposlene, od ukupno 6.854 nezaposlena, ko-

Potrebe za radnicima u lipnju bile su vee od broja koji je zaposlen s evidencije nezaposlenih. Poslodavci su u lipnju prijavili 368 potreba za radnicima. Jednako kao što je u preraivakoj industriji bilo najviše otpuštanja, tako je bilo i iskazano najviše potreba za radnicima. U preraivakoj industriji tražila su se 142 radnika. Graevinari su tražili 84 djelatnika, a u trgovini tražilo se 36 djelatnika. U okviru nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu u zapošljavanje i obrazovane aktivnosti radi poboljšanja konkurentnosti za zapošljavanje ukljueno je 428 osoba,

ristilo je njih 2.494 ili 36,4 posto, broj naknada u lipnju u odnosu na svibanj smanjen je za 2,4 posto, ali je u odnosu na prošlogodišnji li-

Najtraženija obrtnika zanimanja Prema zanimanjima, najvea potražnja bila je za zanimanjima u obrtu i pojedinanoj proizvodnji, gdje se tražilo 138 zaposlenika, zatim slijede uslužna i trgovaka zanimanja, gdje se tražilo 76 zaposlenika, zatim jednostavna zanimanja za kojima je bilo 55 potreba, te rukovatelji strojevima i vozilima, njih 48. (BMO) panj povean za skoro 26 posto. Korisnicima novane naknade u lipnju je isplaeno preko 3,6 milijuna kuna. (BMO)

Najviše radnika tražilo se u preraivakoj industriji

CITATI TJEDNA

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Ako je zaduživanje uspjeh, onda je veina graana vrlo uspješna.“

“Svima u regiji gospodarstvo e rasti, samo Hrvatskoj pada.“

“U Europi se tradicija njeguje stoljeima, poput parmezana u Italiji, a ponekad i pokree iznova, poput uzgoja bizona u Poljskoj.“

“Odluke se moraju donositi na temelju kriterija, a ne na temelju situacijskih potreba.“

“Do mirovine se bavimo egzistencijom, a nakon toga bolestima.“

Maja Sever, “Hrvatska uživo“, HTV 1, 13.7.2010.

- analitiari Bekog instituta, Jutarnji list, 13.7.2010.

Marko Fanovi u prilogu “Obzor” Veernjeg lista

Marina Škrabalo, HRT 1,

Siniša Kati

12.7.2010.

Sustav potpore strateškom upravljanju - “rjeiti“ naziv odjela na IV. katu zgrade Meimurskih voda

20. srpnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

GRAD AKOVEC NA POLUGODIŠTU IMA MANJAK OD ETRNAEST MILIJUNA KUNA

Oporba predbacila Šalamonu: Kad predlažemo mjere štednje - ne slušate! - Gradonaelnik se žalio i na to da projekti Grada ne dobivaju potporu države, pa Grad ostaje osamljen u njihovom financiranju, pri tom se pozvao na projekte, osigurao je zemljište i potrebnu dokumentaciju za Centar za odgoj i obrazovanje, Gospodarsku zonu i Romski centar, gdje traži praenje sufinanciranja. - Pomognite, pozvao je gradonaelnik oporbu Kao što se moglo i oekivati, glavna rasprava na Gradskom vijeu vodila se oko izvršenja prorauna i manjka prihoda nad rashodima koji se vuku još od prošle godine, a ove godine još su samo poveani pa su se popeli s devet na etrnaest milijuna kuna. akoveka oporba HDZ i HSLS samo je sa žaokom konstatirala da su upozoravali da e se to dogoditi, te iznijeli nove, crne prognoze i raunice da e se manjak prihoda nad rashodima do kraja godine popeti debelo preko dvadeset milijuna kuna! U prvih šest mjeseci ove godine ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 50,003.084 kune, dok su rashodi i izdaci realizirani u visini od 55,045.713 kuna, iz ega proizlazi manjak u iznosu od 5,042.629 kuna. S obzirom na to da je iz prethodne godine prenesen manjak u iznosu od 9,333.622,45 kuna, konani rezultat poslovanja 30. lipnja 2010. godine manjak je u proraunu u iznosu od 14,376.251,45 kuna. Grad za pokrivanje tekue likvidnosti koristi bankarsko prekoraenje po raunu u iznosu do 10 milijuna kuna mjeseno. Gradonaelnik Branko Šalamon kazao je na sjednici da uz ove iskazane minuse nema drugih skrivenih rauna, da se sva potraživanja knjiže, iz ega proizlazi da nema “skrivenih kostura” u ormaru.

Stavke iz prorauna realiziraju se neravnomjerno ... Ono u što je oporba upirala prstom je neravnomjerno smanjenje stavki u proraunu, tako da su neke stavke realizirane s 50 posto, dakle, punim iznosom za ovaj dio godine, a neke s nula posta. Gradonaelnik Šalamon odgovorio je da je to i logino, jer su odreene obveze iz prorauna fiksne, kao što su otplate kredita, kamata i plae proraunskih korisnika, a neke druge stavke internim rebalansom prorauna svedene su na nulu. Rezalo se tamo gdje je to mogue i ono što može ekati bolju budunost, a to su investicije i programi udruga. Pravio rebalans prorauna uslijedit e na prvoj jesenskoj sjednici Gradskog vijea, gdje e se iz prorauna onda brisati sve one stavke za koje je jasno da za njihovo financiranje novca nema. No, i Grad akovec s druge strane ima potraživanja ija napla-

HNS-ovci e se od jeseni angažirati na informiranju opina i gradova oko povlaenja sredstava iz EU fondova

HNS IZLAZ IZ KRIZE vidi u kvalitetnim pripremama za povlaenje sredstava iz EU fondova

HNS-ovci e na jesen educirati opinare kako kandidirati projekte Oporbeni vijenici Marija Ruži, Renato Slaviek, Stevo Tkalec i Vedran Mikuli. - Još malo pa e i sam Grad trebati socijalnu pomo, kazala je Ruži ta ide teško. Takvih je potraživanja 5,7 milijuna kuna. Marija Ruži oštro je kritizirala izvršenje prorauna. - Svaka ast na zadnjoj podjeli pomoi poduzetnicima od po 20.000 kuna, od ega pola bespovratno, ali još malo pa e i Grad sam trebati socijalnu pomo, kazala je Ruži. Gradonaelnik Šalamon kazao je da ga zbog minusa koji je stvoren u proraunu pee savjest, ali ne i zbog toga što je s tim novcem napravljeno. Oporbi je poruio da je razlika izmeu njega i oporbe u tome što njega graani pitaju što je napravljeno,

a ne je li ostvaren minus u proraunu. Vrlo oštar u ocjeni obrauna prorauna bio je i Renato Slaviek, koji je kazao Šalamonu: - Kad oporba predlaže mjere štednje, tada nas ne slušate, te mu poruio da ih ne vrijea. Predbacio mu je da se proraunska sredstva nenamjenski i neravnomjerno troše, a odobravaju naknadnim odlukama. Podsjetio je gradonaelnika: - Vi ste govorili da e manjak iz prošle godine biti saniran ove godine, a povean je za 5,5 milijuna kuna, te dodao: - Upozoravali smo na krizu, a gradska uprava se poveavala, ako se tako

Krediti 42 milijuna, a jamstva 64 milijuna kuna Iz izvješa o poslovanju vidljiva su i dugorona zaduženja Grada akovca, kao i izdana jamstva. Grad akovec do 2024. godine mora s kamatama otplatiti preko 42 milijuna kuna, odnosno mjeseno po zaduženjima otplauje rate u iznosu od 31.408 kuna. Uz to akovec

je Meimurskim vodama za izgradnju kanalizacije i Ekomu za investicije u sportske objekte izdao jamstva u vrijednosti od 64,120 milijuna kuna. Ako je išta utješno u zaduženjima koja terete Grad, to su kamate kakve se sada na financijskom tržištu ne mogu nigdje dobiti. (BMO)

stvari nastave, postat ete sami sebi svrha, kazao je Slaviek.

Šalamon pozvao HDZovce da se zauzmu za državni novac Gradonaelnik se žalio i na to projekti Grada ne dobivaju potporu države, pa Grad ostaje osamljen u financiranju svojih projekata, pri tom se pozvao na projekte gdje je osigurao zemljište i potrebnu dokumentaciju za Centar za odgoj i obrazovanje, Gospodarsku zonu i Romski centar, gdje traži praenje sufinanciranja. - Pomognite, pozvao je gradonaelnik oporbu. Vedran Mikuli na to je odvratio gradonaelniku: - Molili smo Vas da nas ukljuite u svoj kolegij, pa niste, a sada tražite pomo. Nudili smo se, a niste nas kontaktirali, a sada nas zovete u pomo. Gradonaelnik se pravdao da je kolegij struno tijelo sastavljeno od zaposlenika iz Gradske uprave i tako je igra gluhog teleona izmeu gradonaelnika i oporbe nastavljena. Oni su govorili: - Sad nas zovete u pomo, a on: - Pomognite, ali su se glasovi razmimoilazili na razliitim paralelnim tranicama. (BMO)

Šalamon je vrsto podnosio i oštro uzvraao na kritike: - Mene graani pitaju što je napravljeno, a ne je li ostvaren minus u proraunu

- HNS izlaz iz trenutne gospodarske situacije vidi u snažnom razvoju turizma s jedne strane, a s druge i kvalitetnoj pripremi za povlaenje sredstava iz ondova Europske unije, kazao je u ponedjeljak na konerenciji za novinare Matija Posavec, predsjednik meimurskog HNS-a. On se pri tom pozvao na procjene da e do kraja godine biti zatvorena sva poglavlja u pregovorima s EU, a u u ožujku idue godine potpisan pristupni ugovor. Uslijedilo bi raspisivanje reerenduma zajedno s parlamentarnim izborima i u prvom tromjeseju 2012. godine Hrvatska bi postala lanicom EU. Hrvatskoj se tada otvara prostor od 3,568 milijardi eura koje Hrvatska mora što više iskoristiti u razdoblju od dvije godine od stupanja u EU. To je vrlo kratko vrijeme, jer je do trenutka kada treba povlaiti novac potrebno imati gotovu projektnu dokumentaciju, a time se trebaju pozabaviti opine, gradovi i razvojne agencije. HNS e osim toga u saborsku proceduru poslati prijedlog da se u državnom proraunu otvori stavka od oko 500 milijuna kuna kao pomo u financiranju projektne dokumentacije za gradove, opine i županiju. Naime, europski ondovi ne sufinanciraju 100 posto iznos projekata, ve ako projekt ima nacionalnu komponentu s 85 posto iznosa, a ostatak država, a ako imaju županijsku ili lokalnu komponentu, onda je omjer financiranja EU puno manji. Zbog toga sve one projekte koje imamo moramo kandidirati kao nacionalne ili predložiti nacionalni reerentni okvir kako bi provedba bila što uspješnija, kazao je Matija Posavec. - HNS e pokušati, a prema našoj procjeni država do sada nije bila dovoljno za to pripremljena, uspostaviti sustav inormiranja graana, udruga i institucija, tako da e naši strunjaci, saborski zastupnici i stranaki ljudi zaduženi za to podruje obilaziti od poetka rujna meimurske opine i gradove te prezentirati sustav i model kako

Politiari kao kasta koja ne uje i ne doživljava one ispod sebe ... Zašto se u Hrvatskoj sve eše “dogaa narod”? Nedavno veliki odaziv na reerendum “neposluha”, a sada graani nikako da odustanu od Varšavske. Što se to promijenilo u svijesti te su ljudi politiarima poeli vikati “Dosta!“, iako u biti nikakvih politikih promjena nema? Upravo o tome je i rije. Nema promjena, a dogorjelo je do noktiju. Nakon 20 godina samostalnosti hrvatski graani po prvi put javno viu politiarima kako ih vide. Dozlogrdilo im je da se politiari ponašaju kao kasta koja ne uje

i ne doživljava one ispod sebe. I, što je meni naroito drago, sve ih svrstavaju u isti koš. Hrvatska je zaista od svog poetka krenula krivo. Iako smo imali novu novcatu državu, praznu plou na kojoj smo mogli nacrtati što god nam palo na pamet, propustili smo neponovljivu šansu i pretvorili se u ovo što jesmo. Zemlju u kojoj politiari brinu samo za otelju, zemlju privatnih tvrtki iji se vlasnici ponašaju kao da su vlasnici radnika samih, zemlju u kojoj bi svatko prodao svoje poštenje samo da se

zaposli u državnoj tvrtki kako bi koliko - toliko osigurao egzistenciju. A demokracija je nešto što se ostvaruje tek svake etiri godine na parlamentarnim izborima. Danas, kad pogledam unatrag, vidim dvadeset godina uenja krive demokracije, krive poduke koju smo naivno prihvaali. Zahvaljujui našem podanikom mentalitetu, bilo je dovoljno da nam naši politiari govore kako nešto treba napraviti jer tako zahtijeva EU, Vijee ministara, NATO, Den Haag … Neke “belosvjetske institucije”, za koje još

juer nismo ni znali, odjednom su odluivale o našim sudbinama i poduavale nas što je ispravno, a što krivo, iako smo duboko u sebi znali da to što nas oni poduavaju nema nikakve logike, a naroito zato jer sami ta ista uenja ne primjenjuju u vlastitim zemljama. Sve smo pratili kao ovce, jer pastir zna gdje je dobra ispaša, a naši politiari s vremenom su to poeli koristiti kao platormu za bijeg od odgovornosti i za ništa više nisu bili oni krivi. Sve promjene koje su nas zahvatile tražile su tamo neke svjetske in-

stitucije. A mi graani prihvaali smo to zdravo za gotovo. Prikljuili smo se na nametnuti lanac vrijednosti, logikom, ako je europska birokracija nepopustljiva, vjerojatno mora biti i naša. Ako nas strani politiari poduavaju pameti, mogu nas i naši … i tako u nedogled. No kriza proišava sve, pa i ove naše odnose. Demokracija se, na žalost, ne može nauiti od drugih. Ona je tijesto koje se stalno mijesi i neprestance mijenja oblik. Moramo sami postati pekari i nauiti mijesiti vlastito

bi se što lakše skupila dokumentacija potrebna za kandidiranje za sredstva iz EU ondova, kazao je Matija Posavec. Postavlja se i pitanje novca, jer sustav unkcionira tako da je najprije potrebno isfinancirati cijeli projekt, a onda dobiti povrat iz EU ondova. Zbog toga je postignut poseban aranžman s Europskom bankom za obnovu i razvoj koja e omoguiti predfinanciranje, odobravanjem kredita s dva posto kamate i grace periodom od sedam godina, i to je dovoljno da svaka opina, grad i županija u sedmogodišnjoj projekciji u proraunu osiguraju novac za projekte koje bi kandidirali za europske ondove, kazao je Posavec. (BMO)

Dobili više nego Maarska, ali i krai rok za povlaenje - Hrvatska e imati puno više novca na raspolaganju nego je to, primjerice, imala susjedna Maarska, ali i puno krae vrijeme na raspolaganju za korištenje sredstava. Zbog toga ve danas treba krenuti u pripremanje projekata kako bi bili što spremniji za povlaenje sredstava i kako bi ga što više iskoristili, jer e država morati platiti kotizaciju ulaskom u EU, u prvoj godini 609 milijuna eura, a drugoj 647 milijuna eura. U Meimurju dobro radimo, a uz to imamo i odreene prednosti, dosadašnje iskustvo mnogih institucija, razvojnih agencija, opina i gradova i škola u provedbi i realizaciji projekata, zemljopisnu pozicija i mogunost prekogranine suradnje, gdje je najlakše mogue dobiti sredstva. Uz to, EU u svojim ondovima posebno vrjednuje i financiranje ruralnog razvoja. To znai da e posebnu pažnju imati opine i gradovi s manje od deset tisua stanovnika, a u Meimurju su samo akovec i Nedeliše iznad te brojke. Konkretni projekti za Meimurje mogu biti proistai otpadnih voda, investicije u turizmu, obiteljska gospodarstva, kazao je Posavec. (BMO)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

tijesto ili emo uvijek kupovati tui kruh, pa i onda kad je bljutav.

6

Gospodarstvo

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

(SU)FINANCIRANJE prijevoza uenika srednjih škola od strane Meimurske županije

Vjerojatno svakom ueniku po sto kuna mjeseno Sveanoj dodjeli prisustvovalo je jedanaest majstora

DODIJELJENE dvadeset i etiri majstorske diplome

Majstorski ispit položilo šesnaest Meimuraca Dvadeset i etiri majstorske diplome dodijeljene su prošli utorak osobama koje su položile majstorski ispit u rujnu 2009. i veljai 2010. godine. Sveana dodjela održana je u dvorani Obrtnike komore Meimurske županije, a same diplome majstorima je uruio Slavko Faltak, predsjednik Komore, uz pomo dožupana Matije Posavca. Od dvadeset i etiri majstora, njih šesnaest dolazi iz Meimurske županije. Preostalih osam stanovnici su Varaždinske, Primorsko - goranske županije i Grada Zagreba. Meu meimurskim majstorima bili su Zoran Novak, elektromehaniar, Saša Srnec, stolar, Darko Puri, rizer, Sanja Posavec, rizerka, Martina Novini, rizerka, Dražen Bobianec, strojobravar, Tomislav Fleten, strojobravar, Josip Kelenc, bravar, Nikola Januši, automehaniar, Mario Novak, automehaniar, Marijan Šprem, plinoinstalater, Ervin Horvat, soboslikar - liilac, Denis Turk, soboslikar - liilac, Marina Ovar, rizerka,

Davor Vidovi, autolimar, i Ljubomir Šaari, autolimar. Slavko Faltak, predsjednik Obrtnike komore Meimurske županije, estitao je majstorima, istaknuvši važnost cjeloživotnog obrazovanja. - Biti majstor veoma je bitno i znaajno, no veliina vaše diplome tek e se pokazati. Moramo se truditi na tom polju usavršavanja znanja, jer bez znanja i prakse ni u jednoj struci ne može biti ništa, dodao je predsjednik Komore. (hz)

Majstorske diplome uruio je Slavko Faltak, uz pomo Matije Posavca

- Sigurno je da e Meimurska županija poduzeti sve da organiziramo prijevoz uenika srednjih škola na nain da imamo jedinstvenu cijenu za podruje županije i da e Županija sigurno sufinancirati dio tih troškova, kazao je meimurski župan Ivica Perho na Sjednici kolegija gradonaelnika i naelnika održanoj prošli tjedan. - Jedan prijedlog je da sa sto kuna sufinanciramo svakog uenika, dok je druga solucija, s obzirom na odreena financijska sredstva, da u cijelosti financiramo prijevoz socijalnim kategorijama. No, u tom sluaju bit e smanjen obim onih koji mogu to koristiti, rekao je Perho, dodajui da je pitanje postoje li pravi kriteriji tko tono spada u socijalnu kategoriju.

Županija nije u mogunosti financirati prijevoz u cijelosti Obraajui se gradonaelnicima i naelnicima opina u Meimurskoj županiji, župan Ivica Perho istaknuo je kako besplatnog prijevoza nema, objašnjavajui da ga uvijek netko mora platiti. Meimurska županija je 2008. godine u svrhu organiziranog prijevoza srednjoškolaca potrošila 2,6 milijuna kuna, dok je 2009. godine sa studentima potrošeno 3,6 milijuna kuna. Ove godine, zakljuno s nastavnom godinom koja je završila, Meimurska je županija potrošila 4,5 milijuna kuna za prijevoz srednjoškolaca i studenata. - S obzirom na podatke, možemo razbiti tu amu da se moglo nešto napraviti vezano uz financiranje prijevoza u cijelosti. Naprosto proraun Županije to nije u mogunosti, kaže Perho, i dodaje:

U prvoj polovici 2010. godine za prijevoz srednjoškolaca i studenata Županija je potrošila 4,5 milijuna kuna - Mislim da po modelu jedinstvene cijene umanjene za 100 kuna, koje e osigurati Županija, mi možemo dvostruko pomoi, osobito onima koji dolaze iz udaljenijih mjesta. Uzmimo primjer Štrigove, odakle mjesena karta stoji oko tisuu

kuna. Ako postignemo jedinstvenu cijenu od 500 kuna, ve smo toj kategoriji pomogli s 500 kuna. A mi emo sigurno ii i s još 100 kuna, ime emo krenuti sa školskom godinom koja kree u mjesecu rujnu. (hz, oto: Vrzan)

Za studente stipendije umjesto prijevoza Što se tie studenata, prijedlog Meimurske županije je da se ukine financiranje prijevoza, no umjesto toga da se uvede stipendiranje studenata. - Raspravljamo o mogunosti stipendiranja u iznosu od 2,5 milijuna kuna koje sada trošimo na financiranje prijevoza. Tih

2,5 milijuna kuna usmjerili bi prema stipendijama. S 500 kuna stipendije za 10 mjeseci možemo pokriti 500 studenata. Kriteriji bi bili uspjeh, socijalni aktor te deficitarna zanimanja koja su za nas interesantna, kazao je župan Ivica Perho.

EKONOMSKI BREVIJAR

Meimurje sutra ... Tehnološki napredne regije, pa ak i pojedine tvrtke, razrauju svoje vizije razvoja i predstavljaju nam naoko nezamislive mogunosti. Što se malog Meimurja tie, nije važno samo baviti se predvianjima, stvarati pretpostavke da se omogue napredak i bolja budunost. Budunost je sigurno u još veoj otvorenosti unutar šire regije i cijele Europske unije. Dakle, kako europsko i svjetsko tržište dolazi k nama, teko su i nama otvorena sve vea tržišta. Budunost se mora razlikovati od prošlosti, jer samo marljiva radna snaga i tradicionalne djelatnosti nisu temelj na kojem se može sagraditi sigurna, a kamoli uspješnija budunost. Ne možemo se takmiiti u koliini i masi, ali možemo biti prepoznatljivi po visokoj klasi. Preduvjete za to daju nam škole i veleuilište kao i ukljuivanje u europski sustav cjeloživotnog uenja. Novi programi prilagoeni su zahtjevima i izazovima budunosti, a to su metalski inženjeri u bijelim kutama, nastava na kompjuterima i bijelim, a ne više starim, zelenim ploama. Mjera uspjeha sve više e biti inovativna rješenja, a ne oponašanje i kopiranje tuih rješenja. Ekološki svjesna županija promovira isti i ouvani kra-

Zlatko Boži,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr jolik, podesan za suvremeni turizam i iste zelene tehnologije, zatim su tu energetika, tehnologije za zaštitu okoliša, razvoj i istraživanja. Zato nam treba ciljano privlaenje i dovoenje investitora, a ne openito naglašavanje onoga što smo do sada postigli i što sada nudimo investitorima. Puno je važnije pokazati im što mogu postii i kamo se želimo razvijati u budunosti. Perspektivan je kontinentalni turizam, kao i kongresni turizam koji zbog krize traži nove, povoljnije destinacije i nova rješenja, ali velik je i potencijal kulturnog turizma. Muzej Meimurja ima odline planove, galerija meimurskih autora bila bi vrijedna atrakcija, ali ne smije se podcijeniti ni koncertna znatiželja mlaih.

Pop i rock koncerti dokazano su dobar poslovni koncept od kojeg koristi mogu imati mnogi povezani sektori. Svi koji dou znaju da je Meimurje uvijek vrijedno posjetiti, ali to treba biti meunarodni projekt. Nedostaju tematski (vikend jabuka, groža, gastrodelicija?) dolasci uz organizirani prijevoz, privlana i osmišljena ponuda za izletnike itd. Poljoprivreda treba ii ne samo u korak s vremenom, nego i korak ispred (npr. projekti vezani uz bioplin i obradu slame, proizvodnju i sušenje aromatinog bilja). “Zeleni tjedan“ meimurskih poljoprivrednih proizvoda od polja do stola privukao bi publiku, izvorno meimurski proizvodi (turoš, košino ulje, pretepeni i kalapajsani kalamper ...) premalo su poznati, i uz sve bolja vina odlian su povod za dolazak mnogih posjetitelja, ali i za plasman na tržište. Budunost nije samo ono što je daleko ispred nas, budunost upravo poinje, i zato se treba aktivirati. Ono što emo doekati, ali i sve ono što neemo doekati, znaajan su razlog da pokušamo. Ne trebaju nam sva uda svijeta, ali nam treba još poneka atrakcija da bi zaokružili ponudu i privukli posjetitelje, ulagae i javnost.

POGLED ODOZDO

Sjeate li se Županijskog doma Sabora? Na poetku osamostaljenja Sabor je imao dva doma, od kojih je jedan bio sastavljen od zastupnika županija, tzv. Županijski dom, ali ubrzo je taj dom ukinut, a Sabor postao jednodomni. Postavlja se pitanje, ne je li potrebno poveati broj saborskih zastupnika za još jedan dom, nego bi li bilo dobro da jedan dio saborskih zastupnika bude biran po tom kljuu, da predstavlja županije. Ne treba bježati od toga ni posebno tumaiti kako je Hrvatska neravnomjerno razvijena te da regije imaju razliite potrebe i interese i da e upravo radi tog ujednaavanja regionalnog razvoja prije ili kasnije biti potrebno otvoriti tu temu. Nema potrebe praviti se politiki slijep na nejednakost regionalnog razvoja i pometanja pod tepih takvih tema. Premda županijski dom sabora ne postoji, ispod vode odigrava se paji politiki ples. Iznad vode ponosno se drže glave, a ispod vode odigrava se oštra igra nogu. Umjesto u parlamentu, igre se igraju na ministarskoj razini pa tko ima utjecajnijeg ministra više dobiva za svoj kraj. Oni koji su manje utjecajni, manje moni i nemaju svoje na pozicijama ostaju na margina-

ma. Ne odnosi se to samo na situacije kada su pojedine županije u oporbenoj situaciji u odnosu na središnju vlast, ve i kad su i u pozicijskom odnosu na središnju vlast. Naime, odreene regije imaju jake garniture u svim politikim opcijama ili pak su se politiki tako pozicionirali da ih ne ignoriraju ni kad su vlast ni kad su oporba. Uvijek njihov znaaj zvoni, što se ne bi moglo rei za Meimurje koje uvijek na neki nain izvisi iz središnje vlasti ili pak ih glavne politike opcije ne doživljavaju kao politiki utjecajne ili relevantne da bi nam se moralo ugaati. Meimurce se doživljava kao mirne poslušne ljude koji se znaju brinuti za sebe, pa i kad je teško o njima se razmišlja na nain: snai e se. To su ljudi naueni na strpljenje i trpljenje. ak i prosvjednici iz Varšavske doživljavaju se politiki daleko relevantnije nego itavo Meimurje koje je izgubilo i gotovo tekstilnu i pola graevinske industrije i tisue radnih mjesta, ali se to dogaalo polako i postupno pa nije bitno. Nisu kamere iz dana u dan pratile gubitak radnih mjesta. Niti je u politici odjeknulo zapomaganje kad su tekstilci bili glavni izvoznici: Dajte da preživimo! Dali su da prežive, ali prelijevanjem u druge

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

grane. Zov brodogradnje uvijek je bio prodorniji. To je za usporedbu kao zvuk brodskih sirena u odnosu na štepanje singerice. No, ma kako bolno bilo i ma kako se pojedine regije strateški na vrijeme osigurale aspiracijama na proraun jamstvima, koja bi u sluaju steaja brodogradnje pala na državni proraun, kriza e nas suoiti s tim da kraj svemu uvijek dolazi, pa i tome da jedni uvijek moraju biti strpljivi, a drugi privilegirani. Ako prije ne, a ono kad se isprazni zajednika vrea, ona u koju jedni samo stavljaju, a drugi iz nje vade. Mnogo se toga u ovoj zemlji muno poelo rašišavati, pa e i ova tema doi na dnevni red. Naše je da nauimo snažnije i odlunije zastupati svoje interese. U protivnom sami emo biti krivi što se iz dana u dan svojom krivnjom marginaliziramo i provincijaliziramo.

20. srpnja 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NA DANIMA POLJA KRUMPIRA u Novom Selu Rok i Maloj Subotici glavni tajnik Poljoprivredne komore poruio meimurskim poljoprivrednicima

OPINSKO VIJEE Donji Kraljevec

Morate imati proizvod koji e biti konkurentan u Europi

Podrška tvrtki “Tehnix” za ukljuivanje u izgradnju proistaa

- Želimo li u Europu izvoziti krumpir, trebamo odlian proizvod, skladišta, ali i specifinu kvalitetu krumpira kakvog nema u Europi i po kojoj e meimurski i hrvatski krumpir biti prepoznatljiv

Proizvoai krumpira u restoranu “Fortuna” u Maloj Subotici Krumpir više nije prva hrana Europljana ni Hrvata, kako je to nekad bilo, kad je zvan “kruhom siromaha”. Proizvodnja krumpira u Hrvatskoj zadnjih osam godina pala je sa 736.000 tona u 2002. godini na oko 200.000 tona, koliko se procjenjuje da e ga biti ove godine. I u europskim zemljama proizvodnja krumpira stagnira, proizvodi ga se nešto više od 50 milijuna tona, s time da je poveana u Njemakoj i Belgiji i još nekim zemljama zbog izgraenih preraivakih kapaciteta. Meimurski i hrvatski proizvoai krumpira svoju šansu moraju tražiti u speciinim proizvodnjama koje e biti prepoznate kao posebne, jer im tržište diktira Europska unija, reeno je na skupu proizvoaa krumpira koji je održan u petak na polju Franje Dodleka u Novom Selu Rok, gdje su prikazane najuspješnije sorte krumpira najvee europske tvrtke za sjemenski krumpir “Europlant”. Uz razgledanje polja krumpira i prinosa pojedinih sorti tvrtke “Europlant”, mr. Milorad Šubi iz HZPSS-a za Meimursku županiju, objasnio je vremenske karakteristike godine i razvoj bolesti na krumpiru te kako ih je najbolje uspješno suzbijati.

Edukacija proizvoaa od iznimne važnosti Razgovori na temu krumpira nastavljeni su u restoranu “Fortuna” u Maloj Subotici, a domaini su bile tvrtke “Agrico trade”, “Agrofructus” te OPG “Dodlek”. Glavni tajnik Poljoprivredne komore Hrvatske Damjan Bogdanovi naglasio je u svojem obraanju proizvoaima krumpira, kojih se okupilo preko stotinu, da nee biti lako nositi se s konkurencijom iz EU. Rije je o reguliranom tržištu, koje nije nalik našemu. On je pozvao proizvoae da se specijaliziraju i da pronau neku speciinost

koje nema u EU, jer e tako lakše do tržišta. Josip Haramija, predsjednik Hrvatskoga agronomskog društva, jako je zadovoljan prikazanim u Meimurju, rekavši da ova dobra organizacija u proizvodnji krumpira jami visoke prinose, što je preduvjet za EU. U ovom je trenutku najvažnija edukacija proizvoaa kako bi izazove doekali spremni. Predstavnik Agrokorove tvrtke “Agrofructus” Stanko osi u svojem je obraanju ve organiziranim proizvoaima rekao da krumpir više ne može biti socijalna kategorija. Za smanjenje uvoza krumpira nužno je izgraditi moderna skladišta koja e uvati krumpir i u ranim proljetnim mjesecima, ali je

Matjai: Potrebna skladišta, navodnjavanje i bit emo konkurentni Mr. Mladen Matjai iz tvrtke “Agrico trade” iz Preloga, koja se specijalizirala za krumpir, istaknuo je da za pravu konkurentnost EU još nedostaju kvalitetna skladišta za krumpir te stabilni prinosi i kvaliteta. Cilj je dostii 50 tona po hektaru, pa se onda ne treba plašiti konkurencije iz Europe. Hrvatska ima veoma dobru klimu za proizvodnju krumpira, a sve šanse još nisu iskorištene, tako, na primjer, još nije uvedeno

Stanko osi: - Krumpir više nije socijalna kategorija, za pomake u kvaliteti treba izgraditi dobra skladišta, meimurski proizvoai znaju proizvoditi. Treba razmišljati i o pogonu za preradu krumpira. Mr. Mladen Matjai: - Cilj nam je dostii proizvodnju od 50 tona kvalitetnog krumpira po hektaru, pa se onda ne treba plašiti Europe. Propustili smo priliku vee proizvodnje sjemenskog krumpira, a uz dobru klimu imamo i još neke neiskorištene mogunosti u proizvodnji, tako, na primjer, navodnjavanje.

Svakih šest sati Svakih šest sati u hrvatski se jezik udomai jedna nova engleska rije, što je ve postalo zabrinjavajue. Prvi su uzbunu digli profesori Filozofskog fakulteta u Zagrebu i poneki intelektualci. Tijekom jedne godine u hrvatski jezik stigne oko 1.500 engleskih rijei, koje se naješe nekritiki koriste. Nastavimo li takvim tempom, za nekoliko desetaka godina jedva da emo govoriti hrvatski.

zbog stabilnosti proizvodnje važno imati i pogone za preradu krumpira, možda i uz pomo fondova iz EU.

To znai da je i hrvatski jezik na putu nestanka, pa mu prijeti izumiranje. Tako barem govore oni koji se bavi istraživanjima jezika. Hoe li tako i biti, ovisi o nama samima. Sigurno je da se podcjenjivaki odnosimo prema svojem književnom jeziku, kao što smo se donedavno, dok to nije bilo u modi, isto tako odnosili prema svojim dijalektima, akavskom i kajkavskom. Tako su

Damjan Bogdanovi, glavni tajnik Poljoprivredne komore Hrvatske: - Vidio sam suvremenu proizvodnju krumpira i dobru organiziranost. Za izvoz krumpira u Europu potrebno je pronai neke posebne karakteristike koje ne postoje u Europi, treba se specijalizirati . Na Danima polja krumpira u Novom Selu Rok i Maloj Subotici glavni tajnik Poljoprivredne komore pozvao proizvoae da se specijaliziraju i pronau speciian proizvod.

nestale mnoge inaice dijalekata, s znanstvenici spašavaju manje poznate rijei i ukoriuju ih u debele rjenike koje ljudi sve manje razumiju. Sad više nije pitanje može li se taj globalni trend zaborava vlastitog jezika preokrenuti, ve pitanje kako hrvatski jezik valja spašavati da se održi za jedno drugo, možda bolje, vrijeme prema kulturnim posebnostima. Svi e se vjerojatno složiti da su Francuzi u uvanju svojeg jezika nenadmašni, ako ne znate francuski, ostaje vam jedino jezik ruku i gesta.

navodnjavanje, koje bi bitno povealo prinose. Navodnjavanje bi trebalo organizirati uz pomo opina i europskih fondova. Kad je rije o sjemenskom krumpiru, propuštene su šanse za veu proizvodnju. U Europi proizvodnja krumpira pada, od prošle godine pala je za 220.000 hektara ili za tri posto, a postoje znatne razlike od zemlje do zemlje. Kvalitetan krumpir u Njemakoj se danas prodaje po cijeni od 50 eurocenti. S druge strane, u Rumunjskoj je proizvodnja krumpira drastino pala zbog nedostatka preraivakih kapaciteta. U Hrvatskoj nisu iskorištene šanse proizvodnje vrlo ranog krumpira, posebno u Istri i Dalmaciji zbog klime, a i na kontinentalnom dijelu uz pomo specijalnih folija. Ranog krumpira nedostaje na tržištu EU-a. Tako na primjer, u Europi postoji praksa da proizvoai krumpira kako bi ih prisilili na suradnju, daju licence supermarketima za prodaju odreene sorte krumpira, no uz veu cijenu. Za više tisua meimurskih proizvoaa koji proizvode krumpir i tvrtke koje se bave plasmanom u ovom je trenutku najvažnija spoznaja da se moraju obrazovati u cilju poveanja proizvodnje na oko 50 tona po hektaru i proizvesti kvalitetan krumpir koji e uz to imati odreene speciinosti prema konkurenciji. Jednostavno, treba stvarati robnu marku krumpira koji e biti prepoznatljiv u hrvatskim i europskim okvirima bez toga nee biti uspjeha u europskoj konkurenciji. Uz to, važna je i stalna ponuda, pa je izgradnja kvalitetnih skladišta preduvjet za izlazak na tržište. Treba razmišljati i o izgradnji preraivakih kapaciteta kako bi se izbjegla tržišna kolebanja i ublažili modni trendovi u potrošnji krumpira, zakljuak je skupa. (J. Šimunko)

U našem društvu je, meutim, pitanje jezika postavljeno na glavu, ono kao da je važno samo povjesniarima i profesorima književnosti. Nikog previše ne brine zaborav hrvatskog jezika, upravo suprotno, u modi je izricanje engleskih poštapalica, a hrvatski se odbacuje kao stara beskorisna kanta. U ovom nam je trenutku vremena za razgovor sa svijetom nužan engleski, ali to ne znai da hrvatski treba odbaciti. U utrci za boljim životom zaboravljamo ono što ini bolji

7

Dnevni red sjednice Opinskog vijea Donji Kraljevec dopunjen je tokom o realizaciji izgradnje proistaa otpadnih i kanalizacijskih voda opine. Naime, kako smo pisali, tvrtka “Tehnix” iz Donjeg Kraljevca uložila je žalbu na javni natjeaj nabave proistaa, gdje su Meimurske vode kao izvoaa radova izabrale varaždinski Coning, pa e o svemu odluiti Državna komisija za žalbe u javnoj nabavi. Nakon diskusije usvojen je stav Opinskog vijea da tvrtku “Tehnix” svakako ubudue treba ukljuiti u izvedbu proistaa zbog niza razloga ako natjeaj bude poništen. Inae, vijenici su na sjednici prije ljetne pauze raspravili o promjeni cijene vodnih usluga, opskrbi pitkom vodom, te odvodnji i proišavanju otpadnih voda. Vijee je zauzelo stav da nee dati prethodnu suglasnost na poveanje cijene vode, imajui u vidu cjelokupno stanje u gospodarstvu. Nakon rasprave s dnevnog reda skinut je prijedlog odluke o suinanciranju vlasnika parcela za potrebe katastarske izmjere, tzv. reambulacije na podruju opine Donji Kraljevec. Prema izraunu, troškovi katastarske izmjere trebali bi platiti vlasnici zemljišta, okvirno oko tisuu kuna za jedan hektar. To, meutim, nije prošlo, dio vijenika smatrao je da je to previše za poljoprivrednike.

Nešto bolje izvršenje prorauna nego lani Proraun opine u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren je s 20,38 posto, s time da su porezi i doprinosi ostvareni s 44 posto od plana. Izvršenje prorauna za prvih šest mjeseci ove godine bolje je nego prošle godine za isto razdoblje, kad je iznosilo svega 17 posto. Vijee je imenovalo Organizacijski odbor za 5. Meunarodni sajam voarstva u Donjem Kraljevcu koji se održava u prvim danima rujna. U organizacijski odbor sajma imenovani su: Zlatko Horvat, naelnik opine, Sandra Perca, ravnateljica centra “Rudolf Steiner”, Anelko Horvat, pokreta sajma i meimurski dožupan, Ivan Kudec, voar iz Hodošana, te Kristijan Baranaši, donaelnik opine. Pripreme za sajam voarstva zapoet e ovih dana, kad e biti održan prvi radni sastanak odbora. Dnevni red sjednice dopunjen je tokom o realizaciji izgradnje proistaa otpadnih i kanalizacijskih voda opine Donji Kraljevec. (J. Šimunko)

život, a to je vlastita kultura i vlastiti jezik kao pretpostavka samobitnosti i bogatstva svakog naroda. Ponašajui se kao da želimo zaboraviti svoj jezik, samo dokazujemo svoju nekulturu i nemo pred globalnim izazovima i inimo upravo ono što su samo mogli sanjati oci globalizacije: zaboravljamo jezik i time svoju domovinu, postajemo moderni zombiji koji više nikog ne zanimaju, osim svemonog kapitala, i to samo jedno krae vrijeme. Želimo li tu pustoš nositi na svojoj savjesti?

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

8

Crna kronika

UKRATKO

Zagrepanka ostala bez sedam tisua kuna Zbog toga što nije zakljuala svoj osobni automobil, parkiran u akovekoj Ulici Slavka Kolara, 29-godišnja Zagrepanka ostala je bez sedam tisua kuna. Nepoznati lopov u etvrtak je negdje izmeu 16.20 i 16.30 sati iskoristio nepažnju vlasnice te iz njenog automobila otuio torbicu s novanikom u kojem je bilo oko 250 kuna, nešto eura te osobni dokumenti, kartice i mobitel. Naknadno je na bankomatu u akovcu zlouporabom otuene kartice “Maestro” podignuo pet tisua kuna. Policija traga za lopovom, a na graane apelira neka ne ostavljaju svoje osobne dokumente i novac u automobilima, pogotovo ako ih ne zakljuavaju. (vk)

Iz crkve ukradeni milodari! DONJA DUBRAVA – Bizarna kraa dogodila se u nedjelju u crkvi u Donjoj Dubravi. Nepoznati poinitelj iskoristio je nepažnju, odnosno odsustvo zvonara te ušao u nezakljuanu sakristiju i ukrao milodare prikupljene tijekom mise, ukupno 3.500 kuna. etrdeset sedmogodišnjem zvonaru otuio pak je mobitel, ostavljen u nezakljuanom ormariu. (vk)

Pijan pao s mopeda PUŠ INE - 35-godišnji mopedist iz Pušina u srijedu se na makadamskoj cesti u polju “Draviše” u blizini spomenutog naselja prevrnuo s mopeda i zadobio teške tjelesne ozljede. U trenutku nesree bio je pod utjecajem alkohola od 2,09 promila, a moped kojim je upravljao nije bio registriran. Nakon lijenike obrade u Županijskoj bolnici akovec pijani muškarac na vlastiti zahtjev pušten je kui. (vk)

Maloljetnici provalili u kiosk KOTORIBA - Tijekom noi s 12./13. srpnja u Ulici kralja Tomislava u Kotoribi etvorica maloljetnika provalili su u kiosk zagrebake tvrtke “Inovine“. U objekt su ušli obivši bravu te ukrali razne vrste cigareta, duhan, alkoholna i bezalkoholna pia, start pakete za mobitele te manji iznos kovanog novca, pia, VIP, Simpa i Tomato start paketa, te manju koliinu kovanog novca. Kriminalistikim istraživanja utvreno je da su poinitelji dvojica 16-godišnjaka iz Donjeg Vidovca i Kotoribe te 15-godišnjak i 17-godišnjak iz Kotoribe. Dio ukradene robe policija im je oduzela, a otkriveno je da su isti poinitelji dan prije spomenute krae takoer provalili u rashladnu vitrinu kioska. Bit e prijavljeni Opinskom državnom odvjetništvu za mladež u akovcu. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2010.

TRAGINA prometna nesrea u Badlianu u kojoj je 53-godišnji voza iz Trnovca usmrtio malu djevojicu

Kobno pretravanje ceste etverogodišnje Laure U petak oko 10.30 sati na županijskoj cesti u naselju Badlian dogodila se teška prometna nesrea u kojoj je stradala 4-godišnja Laura H. iz Badliana. Djevojica je preminula u Županijskoj bolnici u akovcu od posljedica naleta vozila marke toyota RAV 4 kojim je upravljao 53-godišnji voza iz Trnovca. Djevojica je neoprezno pretravala kolnik i dospjela pod kotae terenskog vozila koje se kretalo iz smjera Štrigove. Uslijed udarca, djevojica je prvo pala na vozilo, a potom na rub kolnika. Prvo vozilom jednog vozaa, a potom vozilom Hitne pomoi prevezena je u Županijsku bolnicu u akovcu, gdje je, na žalost, preminula. Istražna sutkinja Županijskog suda iz Varaždina odredila je obdukciju tijela djevojice, a voza je podvrgnut policijskoj obradi, a na mjestu dogaaja reeno je da je vozio brzinom veom od dopuštene, te da na kolniku nije bilo tragova koenja.

Prevelika brzina i neoprezno pretravanje doveli do tragedije Dva sata nakon nesree u kojoj su izgubili najmlau od svoje tri kerke, roditelji Damir

- Šesnaest dana prije svoga petog roendana djevojica je stradala pretravajui vrui asfalt kako bi stigla do prijatelja u susjedstvu. Nije stigla, jer je na nju naletio terenac kojim je upravljao 53-godišnji voza iz Trnovca koji nije bio pod utjecajem alkohola, ali je vozio prebrzo i neoprezno kroz naselje. Crvene natikae na cesti i šareni stoli u dvorištu zauvijek su izgubili svoju malu vlasnicu ...

Mjesto nesree u Badianu koje je završilo traginim posljedicama

i Marija gotovo su uglas rekli da im nije jasno što se dogodilo taj trenutak, jer je do sada mnogo puta na istom mjestu pretravala cestu, odlazei se igrati kod susjeda ... - Ja sam sjedio tu na ovoj klupi, a kerka do mene na svojem stoliu. Odjednom je krenula svojom stazom izmeu dviju ograda prema cesti i ja sam je pogledom otpratio, kad sam odjednom vidio da leti zrakom i pada na crni auto i potom na bankinu u gnojnicu.

Potrao sam prema mjestu, usput pozvavši suprugu. Kerka je ležala u blatu i vodi, ali je bila živa. Oprali smo je i pozvali Hitnu službu, a susjedi su je stavili u svoj auto i krenuli prema bolnici u akovcu. Susreli su se s kolima Hitne pomoi i prebacili je iz auta u njihov kombi. Ubrzo nam je javljeno da je djevojica umrla, ispriao nam je otac Damir, kojega su, kao i suprugu Mariju, lijenici umirivali injekcijama u tuzi i boli. Kako saznajemo, više lijenikih ekipa

Tragino poginula djevojica Laura H. u nedjelju je sahranjena na groblju u Gornjem Mihaljevcu. Na sprovodu koji je vodio domai župnik veleasni Ivan Vugrini bilo je vrlo mnogo ljudi. Nije bilo nikoga tko nije spustio suzu za jedno bie koje je na pragu života preselilo iz svoga mirnog života u Badlianu na drugi svijet. Svi e dugo pamtiti malenu, lijepu i živahnu djevojicu koja je odrastala u seoskoj i obiteljskoj idili. Osobito roditelji i sestre koji su ostali bez svoje ljubimice. (sm)

HMP-a i Županijske bolnice pokušali su sve da sauvaju život male djevojice, ali, na žalost, zbog težine ozljeda to im nije uspjelo. Mnogi inae kažu da je taj dio ceste iznimno opasan, jer se rijetko tko pridržava ogranienja brzine (50 km/h), a prometnica je ravna nekoliko kilometara i svi potegnu malo više na gas. Ovaj put sve je završilo traginom posljedicom, ugašenim životom male djevojice. (S. Mesari, Z. Vrzan)

U Kotoribi izgorjelo trideset tona šibe KOTORIBA - Na zelenoj površini trideset metara od skladišta poduzea “Meimurjeplet” u Sajmišnoj ulici u Kotoribi u srijedu oko 15.20 sati izbio je požar u kojem je izgorjelo oko trideset tona drvene šibe, koja je bila posložena u tzv. “stajice” zbog sušenja. Uslijed požara popucala su i stakla na prozorima obližnje kue u vlasništvu 53-godišnjaka, a ošteen je i automobil audi 27-godišnjeg Kotoripanina. Vatru su ugasili pripadnici DVD-a Kotoriba, a inspektor zaštite od požara Policijske uprave meimurske utvrdio je da je uzrok požara poduzeta ljudska radnja. Prema pojedinim informacijama, šiba se zapalila od odbaenog opuška, no policija još provjerava sve mogunosti. Materijalna šteta procijenjena je na ak 44.500 kuna. (vk)

Akcija “Vlak je uvijek brži“

Pregršt prekršaja Prošlu srijedu i etvrtak djelatnici Policijske uprave meimurske proveli su akciju “Vlak je uvijek brži“. Utvrdili su ukupno 68 prekršaja, od kojih je naješi, u 23 sluaja, bio nekorištenje sigurnosnog pojasa, a slijede nezaustavljanje na prijelazu gdje nema svjetlosnih ureaja (7 sluaja), nezaustavljanje na crveno svjetlo gdje su svjetlosni ureaji (6 sluaja), te ostali prekršaji. Iz prometa su iskljuena dva vozaa i dva vozila. (vk)

Oprez! Ponovno se kradu bicikli

UPOZORENJE KUPAIMA

Neureene šljunare kriju veliku opasnost S obzirom na to da mnogi graani u ove vrue dane osvježenje traže u našim rijekama i šljunarama, policija upozorava na mogue opasnosti. Glasnogovornik Policijske uprave meimurske Krunoslav Gosari kaže kako u našem kraju ove sezone za sad, na sreu, nije bilo utapljanja ni slinih tragedija, no opreza nikad dosta. Na graane apelira da za kupanje koriste ureena, od-

Nedjeljni sprovod pun tuge

nosno kupališta pod nadzorom, a izbjegavaju “divlja“. Djeca na kupanje nikako ne bi smjela ii bez roditelja, neplivai ili osobe koje slabije plivaju trebali bi koristiti pomagala, nije poželjno plivati najmanje jedan sat nakon obroka te ukoliko se konzumiraju alkoholna pia, pliva u vodu ne bi smio ulaziti vru, skakati u vodu nepoznate dubine te plivati sam. Ukoliko u

vodi primijetite nekoga u nevolji, odmah potražite i pomo drugih

osoba ako su u blizini, savjetuje policija. (vk)

Pazite na svoje stvari etrdeset dvogodišnji akovanin spas od nesnosnih vruina prošle je srijede otišao potražiti na Dravu. Odluio se okupati na rijeci u blizini Gornjeg Kuršanca, a osobne stvari ostavio je u

obližnjem grmlju. No, kada se vratio, njegova sportska torba bila je otvorena i nedostajao je novanik. Nepoznati lopov iskoristio je nepažnju kupaa te mu ukrao ukupno 1.200 kuna. (vk)

Policija ponovno bilježi krae bicikala. Nepoznati poinitelj s parkirališta Gradskih bazena akovec ukrao je u srijedu zakljuani bicikl marke “head instinct - M21” plave boje, u vlasništvu 45-godišnjeg Pribislavanina. Vlasnik je ošteen za iznos od oko tri tisue kuna. Na istom mjestu dan kasnije, u etvrtak, nepoznati lopov otuio je bicikl marke “giant” crno - crvene boje u vlasništvu 31-godišnjeg akovanina. Materijalna šteta iznosi 2.300 kuna. (vk)

20. srpnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MOGUNOST UENJA slovenskog jezika u Štrigovi u navedenom mjestu ne doživljava se kao opasnost “slovenizacije” tog dijela Meimurja

Na kraju spala knjiga na jedno slovo ... - Neistina je i nije dobronamjerno od onih koji govore da je anketu potaknula škola. To je bila ideja jednog roditelja, a ne škole ni mene, energian je Stanislav Rebernik, ravnatelj OŠ Štrigova Odreeni se nemir meu žitelje Štrigove uveo nakon informacije da se meu ljudima provodi anketa o tome tko želi da njegova djeca kao izborni predmet ue slovenski jezik. O tome je bilo govora i na posljednjem zasjedanju Skupštine Meimurske županije

i to u pomalo dramatinom tonu. Što se tono zbiva, upitali smo Stanislava Rebernika, ravnatelja Osnovne škole Štrigova, koji je ujedno i opinski naelnik ... - Roditelj Radenko Krauthaker potaknuo je ideju da naša djeca u školi ue slovenski jezik, te je s tom idejom upoznao Mirka Markovia, državnog tajnika u Ministarstvu znanosti,

obrazovanja i športa, koji nam je dao naputak da krenemo u anketu. Prvi put anketu sam proveo 2008. godine i 22 roditelja izjasnila su se da žele da im djeca kao dopunski predmet ue slovenski jezik. Kada su vidjeli program i kad je školska godina krenula, njih 7 je prihvatilo uenje slovenskog jezika, kaže Rebernik.

Uenje hrvatskog jezika u slovenskim školama i pogranina suradnja

Stanko Rebernik, ravnatelj škole, ujedno i opinski naelnik

Rebernik je kazao kako ne vidi ništa sporno u anketi, te da nije potrebno u ovom trenutku dizati nekakve nove meunacionalne tenzije. Jedino što je njegova zamjerka u cijeloj situaciji kad je u pitanju uenje jezika susjedne države jest reciprocitet, tj. omoguavanje svima onima koji to

žele uenje hrvatskog jezika u susjednim slovenskim školama. Što pak se tie suradnje Štrigove s pograninim slovenskim opinama, ona je na nivou, tim više što se u ovom trenutku zajedniki radi na etiri projekta na osnovu kojih se oekuju sredstva iz EU. (sm)

Dobiven naputak za provoenje ankete Trenutana situacija je takva da od uenja slovenskog jezika nee biti ništa u novoj školskoj godini, a slino je bilo i prošle ... - Prošle godine nije bilo interesa, pa nije bilo ni grupe. I ove sam godine ponovno dobio naputak i obavio anketu. Za uenje slovenskog jezika odluio se tek jedan roditelj, o emu sam izvijestio državnog tajnika. On je rekao da Ministarstvo ne kani plaati uitelja za jednog uenika, ali mi je rekao da zbog procedure i mira u kui obavim još jedno anketiranje pred poetak školske godine, što u i uiniti, premda znam da od veeg broja kandidata nee biti ništa, rekao nam je Rebernik, i dodao kako ovo nije inicijativa škole nego roditelja. (S. Mesari)

ŠTRIGOVSKE NOI OD ETVRTKA DO NEDJELJE

Vrata bajkovite Štrigove i Povorka starih zanata U prostorijama Državnog arhiva u Štrigovi u petak je predstavljen program Dana i noi kulture, turizma, sporta i zabave opine Štrigova pod nazivom “Štrigovske noi 2010.”, koje e se održavati od 22. do 25. srpnja. Program e zapoeti u etvrtak 22. srpnja tradicionalnim Magdalenskim proštenjem i svetom misom u 10.30 sati. Petak e biti u znaku obilježavanja Dana opine Štrigova, koji opina slavi prvi put. U subotu program poinje u 13 sati, a održava pod nazivom “Otvorena vrata bajkovite Štrigove” i sva zbivanja bit e u središtu Štrigove. Središnji dogaaj je veernja priredba “Glazba i vino”, gdje gostuju Sran Depolo, Dixieland band i Kom3dija, sa šansonama i etnoglazbom. Poe-

Rebernik, Cesar i Mikec pozivaju na Štrigovske noi

tak priredbe je u 20 sati. Po prvi put bit e Dan otvorenih vrata Državnog arhiva. Zadnji dan, u nedjelju 25. srpnja, održat e se Seoske igre, te tradicionalna Povorka starih zanata. Program zapoinje u

14 sati, a završava tradicionalnom veselicom i tombolom pod velikim šatrom uz grupu Rea i Marka Vukesa Vukyja. Program su predstavili opinski naelnik Stanislav Rebernik, predsjednik TZ-a Josip Mikec i Jurica Cesar,

ravnatelj arhiva, koji pozivaju sve žitelje naše županije da tih dana budu dragi gosti nadaleko poznatoga gostoljubivog štrigovskog kraja. Jer dobrog vina i pjesme bit e za sve u izobilju. (S. Mesari)

DVD ROBADJE organizirao godišnje druženje

Dan posveen vatrogascima i mještanima Dobrovoljno vatrogasno društvo Robadje svake godine poetkom srpnja organizira svojevrsni dan mjesta na kojemu prikaže dostignua u svom radu u proteklih godinu dana. Tako je bilo i ovaj vikend kada se kod jedinoga društvenog okupljališta Vatrogasnog doma okupio prilian broj ljudi te vatrogasaca iz susjednih naselja. Održana je javna vježba koju su izveli lanovi DVD-a Štrigova te su uruena uvjerenja i priznanja dvojici vatrogasaca. Priznanja za 10-godišnji rad u društvu primili su Nenad Golenko i Antonio Jambrovi, koji je dobio i uvjerenje o položenom ispitu za zvanje vatrogasac I. klase. Priznanja i uvjerenje podijelili su Vladimir Novak i Mladen No-

9

TURISTIKA ZAJEDNICA opine Sv. Martin na Muri

Dani turizma od 5. do 15. kolovoza Turistika zajednica opine Sveti Martin na Muri donijela je okvirni plan i program održavanja Dana turizma 2010. u svojoj opini. Dani turizma trajat e od 5. do 15. kolovoza, a zapoet e obilježavanjem Dana domovinske zahvalnosti i pobjede. U petak 6. kolovoza odigrat e se prijateljska nogometna utakmica izabrane domae ekipe protiv reprezentacije Hrvatske koju vodi Dražen Ladi. Petak 13. kolovoza bit e u znaku Dana polja, koje prire-

uje opinska Udruga voara, vinogradara i povrara. U subotu 14. kolovoza održat e se veliki plesnjak Radija 1 te šou Oldtimer kluba Meimurje. Na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, bit e proštenjarska sveta misa na otvorenom, te kulturno - umjetniki program s gostovanjem KUD-a “epinski Martinci”. Poslijepodne e se održati tradicionalna povorka starih zanata i obiaja te velika narodna veselica. (S. Mesari)

MURSKO SREDIŠE

Ljeto uz Muru može poeti - Što se nas tie, Ljeto uz Muru može poeti, samo da nas posluži vrijeme, koje nas je nekoliko minulih godina dovodilo do oaja, kaže agilan središanski dogradonaelnik Dražen Srpak, koji je okupio ekipu i s njome sainio detaljan i konaan program održavanja Ljeta uz Muru 2010., tradicionalne kulturne, zabavne, gastronomske i sportske priredbe, koja jedino nema tradicionalan termin održavanja. Ove godine Ljeto uz Muru zapoinje u petak 5. kolovoza i traje do nedjelje 8. kolovoza. Prvi dan u 9 sati u župnoj crkvi bit e sveta misa za Domovinu, a po njezinom završetku kod spomen - obilježja piramide bit e zapaljene svijee i položeno cvijee povodom Dana domovinske zahvalnosti i pobjede. Od 10.20 sati u Gradskoj luici zapoet e vježba interventne policije, s prikazom opreme i naoružanja. Na igralištu NK Rudar od 17 sati zapoet e djeje sportske igre. Drugi dan, u petak u 17 sati, na Gradskoj tržnici bit e sveanost otvorenja priredbe, te sajam domaih proizvoda. Na prostorima TK-a “Cimper” u 20 sati poet e

zabava za mlade uz grupu Druga šansa.

Gradski kotli i murska alka U subotu 7. kolovoza, trei dan priredbe, zbivanja zapoinju u 10 sati na ribnjaku “Zaleše” gdje e mnoge udruge i pojedinci kuhati Gradski kotli. Oko 15 sati zapoet e Ribiki gradski kup, a od 20 sati kod Djejeg vrtia “Maslaak” koncert e održati Vlado Kalember, a bit e služeno jelo i pie. Ljeto uz Muru 2010. završava u nedjelju 8. kolovoza. Prvo e na parkiralištu kod Gradske uprave biti 1. murska alka, zatim nastup lanova Konjikog kluba “Pegaz” iz Križovca. Od 19 sati bit e kulturno - umjetniki program u izvoenju domaeg KUD-a “Mura” i muške vokalne skupine iz slovenskog Veržeja. U 19 sati na scenu e stupiti najbolja, najljepša i najbrojnija gradska kulturno - gastronomska udruga “Kalinka”. Od 20 sati poet e kazališna predstava KUD-a Donja Dubrava, nakon ega e Ljeto uz Muru biti zatvoreno. Na sve priredbe ulaz je besplatan. (sm)

GORNJI MIHALJEVEC

Cesta i odvod u zoni Kr vak, predsjednik i tajnik DVD-a Robadje, i Aleksandar Karlovec, predsjednik vatrogasne zajednice opina Štrigova i Gornji Mihaljevec. Kod mjesne kapele služena je sveta misa za sve preminule i žive vatrogasce, kao i mještane,

Vatrogasni elnici i dobitnici priznanja koju je služio domai župnik monsinjor Leonard Logožar. Velik broj mještana te vlasnika vikendica na zabavi uz Duo Rimšarski baruni doekao je nedjeljno jutro, koje u Robadju na samoj granici sa Slovenijom svie na posebno lijep na-

in, uz pjevanje (kukurikanje) hrvatskih i slovenskih pijetlova, ije kukurikanje ne poznaje granice. Sva zarada ostvarena na zabavi namijenjena je zamjeni krovišta i dovršenju sanitarnog vora Vatrogasnog doma. (S. Mesari)

Zapoeli su radovi na izgradnji ceste i odvoda oborinskih voda u Poduzetnikoj zoni Kr u Gornjem Mihaljevcu. Do sada su u zonu koja ima dvadeset i jednu parcelu dovedeni voda i plin, što je Ministarstvo gospodarstva suinanciralo s 240 tisua kuna. Poduzetnika zona Kr smještena je uz Županijsku cestu (ŽC 2009)

Gornji Mihaljevec - Železna Gora i prostire se na 1,42 hektara. Cijena zemljišta u zoni je 21 kunu po kvadratnom metru. Do sada je prodana jedna parcela koju je kupila tvrtka “Feroprojekt” iz Vuetinca, koja e uskoro zapoeti izgradnju hale. HEP Elektra akovec planira u zoni izgraditi novu trafostanicu. (sm)

10

Kroz Međimurje

SJEDNICA OPINSKOG VIJEA ŠENKOVEC u znaku poveanja cijene vode

Bujica kritika na raun Meimurskih voda, ali za poveanje cijene Iako prema zakonu iskljuivo naelnik donosi odluku o poveanju cijene vode, šenkoveki vršitelj te dužnosti Vladimir Novak prije takvog poteza odluio se konzultirati sa svojim vijenicima na prošle srijede održanoj sjednici. Ogorenje lošim poslovanjem Meimurskih voda vijenici nisu krili, iako je svima jasno da je poveanje cijene vode neizbježno. Tako je vijenik Antun Juras prokomentirao da Meimurske vode kao da ne djeluju u našoj državi i da sad svi moraju ispaštati za njihovo poslovanje. HSLS-ov Franjo Turk nadovezao se da bi se svakako trebalo pozabaviti rukovodstvom poduzea jer rade što žele, a primaju ogromne plae. Dodao je i da, kada se Meimurske vode pozove na teren da izvide potencijalni problem, pokazuju bahatost i ne obavljaju svoj posao. Ipak, svjesni da jadikovanjem nee ništa postii, vijenici opine Šenkovec s 10 glasova za i jednim protiv naelniku Novaku dali su zeleno svjetlo za odluku o prihvaanju poveanja cijene vode, prihvaajui injenicu da je poskupljenje manje zlo nego sanacija duga na kraju godine, koji bi, prema udjelu vlasništva opine, iznosio oko 70.000 kn. Naelnik Novak do zakljuenja ovog broja još nije donio odluku hoe li opina Šenkovec pristati na poveanje cijene vode ili nee. Osim toga, vijenici su jednoglasno prihvatili i prijedlog Meimurskih voda o prihvaanju akcijskog plaanja prikljuenja na vodni i kanalizacijski sustav.

Šenkovec e DVD-u Knezovec prodati zemljište Iako je na poetku rasprave o garažama i prostoru za mladež DVD-a Knezovec vijenik Franjo Levai prigovorom ve na samu formulaciju ove toke dnevnog reda dao naslutiti da e se oko ovog pitanja ponovo “oštriti noževi“, do rasprave nije došlo. Odluku koju su krajem lipnja donijeli Mjesni

Naelnik opine Šenkovec Vladimir Novak dobio je od vijenika zeleno svjetlo za poveanje cijene vode odbor Knezovec i Upravni i Nadzorni odbor DVD-a Knezovec, kojom prihvaaju zakljuak Odbora za savjetovanje i suradnju da je opina Šenkovec spremna prodati DVD-u Knezovec zemljište i platiti dokumentaciju za navedeni projekt, jednoglasno je prihvaena i od strane šenkovekih vijenika. Ovime je sluaj knezovske garaže okonan, i projekt može polako krenuti u svoju realizaciju.

Zahtjev stanara za hitnom sanacijom ulice Vlahe Bukovca Na molbu stanara ulice Vlahe Bukovca na dnevni red 15. sjednice Opinskog vijea Šenkovec uvršten je i njihov zahtjev za hitnom sanacijom ulice. U peticiji, koju su potpisali stanari, stoji da u ulici postoji evidentno klizište koje ugrožava ne samo stanare ove ve i stanare dijela susjedne ulice Josipa Bedekovia. Vijenici su u svakom pogledu bili složni da se po pitanju te ulice nešto mora poduzeti. Ali sami i bez savjeta strunjaka ne žele ulaziti u nekakve intervencije kojima bi se ionako kritina situacija samo dodatno pogoršala. Zato je Vijee odluilo dati podršku naelniku da kontaktira strune službe koje e najbolje znati procijeniti što i kako dalje po pitanju klizišta. (bš)

DOMAŠINEC

Zaravnati poljski putovi U Domašincu je dovršen posao redovitog godišnjeg zavažanja poljskih putova. Za oko 100 kilometara utrošeno je 1.200 kubnih metara šljunka, a opina

je za tu namjenu izdvojila 70 tisua kuna. Prema rijeima naelnika Dragutina Lisjaka, ukoliko se ukaže potreba, nabavit e se i dodatne manje koliine. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2010.

OPINSKO VIJEE Mala Subotica

Rast švicarskog franka znaajno poveao kreditnu ratu za sportsku dvoranu Optimizam i proraun rijei su koje u Hrvatskoj, pa tako i u našem kraju, ve duže vrijeme ne idu jedna uz drugu. No, iznimaka uvijek ima. Unato trenutnom minusu, u opini Mala Subotica optimizma ne nedostaje. Tamošnje Opinsko vijee na svojoj 13. sjednici, održanoj u petak, jednoglasno je i bez rasprave prihvatilo izvješe o izvršenju opinskog prorauna u prvom polugodištu ove godine. - Proraun se do

sad napunio solidno. Uplaena su sredstva s državne razine, koja su u planu bila još prošle godine. Iako je godina teška, vjerujem da emo, kada je o prihodovnoj strani rije, na kraju godine biti blizu iznosu koji smo isplanirali, kazao je naelnik opine Vladimir Domjani. Ukupan godišnji proraun opine je 8,646.500 kuna. Prihodi i primici u prvom polugodištu iznose 3,443.494 kune, a rashodi i izdaci 4,306.714 kuna,

Osniva se Savjet mladih Opinsko vijee donijelo je odluku o osnivanju Savjeta mladih opine Mala Suboca, jela kakvo ve djeluje u nizu hrvatskih opina i gradova i iji se djelokrug rada odnosi na sva pitanja vezana uz mlade. Savjet e broji ukupno pet lanova, ukljuujui i predsjednika te njegovog zamjenika, a svi moraju biti u dobi izmeu 15 i 29 godina. Vijee e na oglasnoj ploi na zgradi

Opine te na opinskoj web stranici upu javni poziv za odabir lanova. Kandidate mogu predloži udruge mladih i one koje se bave mladima, zatim uenika vijea, studentski zborovi te drugi registrirani oblici organizacija mladih. Prijedlozi u pisanu obliku moraju bi dostavljeni Jedinstvenom upravnom odjelu opine u roku od petnaest dana od dana objave poziva. (vk)

Protiv poveanja cijene vode I naelnik Vladimir Domjani i Opinsko vijee bili su jednoglasni te uskratili suglasnost na poveanje cijene vode, koje je, kao što je javnos ve poznato, zbog visokih troškova održavanja sustava od svojih vlasnika – meimurskih opina i gradova zatražila tvrtka “Meimurske vode”. Stav opinskog Savjeta potrošaa Mala Suboca, s kojim se složilo i Opinsko vijee te izvršna vlast, iznio je predsjednik tog jela Valenn Šipuš: - Cijena je poveana i 2008. godine. Nitko ne zna kako je i gdje potrošen taj novac. Meimurske

pa je trenutni manjak 863.220 kuna.

Rebalans u rujnu Komentirajui pojedine stavke, Domjani je napomenuo da je na rashodovnoj strani, primjerice, poveana stavka otplate kredita za sportsku dvoranu u Maloj Subotici. Taj je kredit vezan uz teaj švicarskog franka koji je unatrag

OPINA BELICA

Drugi pokušaj odabira tvrtke za prijevoz pokojnika Danas (utorak) zasjedat e Opinsko vijee Belica. Po drugi put pred vijenicima nai e se odluka o dodjeli koncesije za prijevoz pokojnika. Podsjetimo, na posljednjoj sjednici Vijee je odbacilo ponueni prijedlog. Na natjeaj za obavljanje spomenutog posla javile su se tri tvrtke: Pogrebne usluge Novak iz Dekanovca s ponudom od 6.300, Cvjeara Iris iz Male Subotice sa 7.500 i Pogrebnik iz

Makovca koji je za etverogodišnju koncesiju opini spreman plaati 30.000 kuna godišnje. Nadležna komisija preporuila je ponudu Pogrebnika d.o.o. kao najisplativiju za opinu, uz obrazloženje da je osnovni kriterij pri odabiru bila visina naknade koju bi koncesionar plaao opini, što je u skladu i s važeim zakonskim propisima. No, veinu vijenika zaudilo je takvo odskakanje od ostalih

dviju ponuda te su izrazili zabrinutost koliko e graani plaati navedenu uslugu. Ukoliko se odluka ni danas ne usvoji, ponua e imati pravo na žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Opinsko vijee Belica raspravljat e i o izvršenju polugodišnjeg prorauna te o zahtjevu tvrtke “Meimurske vode” za poveanje cijene vode. (vk)

PRIBISLAVEC

Sklopljen ugovor s koncesionarom za odvoz fekalnih voda Sukladno nedavnoj odluci Opinskog vijea, opina Pribislavec sklopila je ugovor s koncesionarom za odvoz fekalnih voda. Taj e posao na podruju opine

obavljati tvrtka “Eko usluge” iz Orehovice, vlasnika Ivana Vurušia. Cijena odvoza na akoveki Proista je 27 kuna po kubnom metru. Iz Opine apeliraju na gra-

ane da se pridržavaju propisa vezanih uz odvoz fekalija i pražnjene septikih jama, što može obavljati iskljuivo koncesionar. U suprotnom su mogue kazne. (vk)

vode trošile su na razliita sponzorstva i druge stvari koje nemaju nikakve veze s njihovom osnovnom djelatnošu. Svako novo zadiranje u kune budžete graana nije primjereno. No, s obzirom na to da su najvei suvlasnici Meimurskih voda, poput gradova akovca i Preloga dali suglasnost na poveanje cijene, ono e, po svemu sudei, stupi na snagu. U tom e sluaju, rekao je naelnik Domjani, domainstva, ustanove i udruge na podruju opine vodu plaati 4,90%, a gospodarstvo 5,52% više nego do sad. (vk)

godinu dana porastao za 20%. Izmeu ostalog je spomenuo da su domainstva poela plaati komunalnu naknadu, no naplata tog nameta problematina je kod pravnih osoba. - U mjesecu rujnu svakako emo napraviti rebalans prorauna, izmijeniti neke stavke, no uvjeren sam da ga na prihodovnoj strani neemo smanjivati, naglasio je. (Velimir Kelkedi)

OPINSKO VIJEE Dekanovec

Proraun podbacio za prvih šest mjeseci Opinsko vijee Dekanovec po dese put sastalo se u petak. Na sjednici je usvojeno izviješe o izvršenju opinskog prorauna u prvom polugodištu ove godine. Od ukupno za ovu godinu planiranih 3,442.800 kuna, do sad je ostvareno samo 763.765 kuna prihoda i primitaka, dok rashodi i izdaci iznose 1,289.427 kuna. Tako je realizirano samo 44 posto oekivanih prihoda, dok su rashodi takoer nešto smanjeni, ali su ipak na razini veoj od 75 posto, tako da se u drugoj polovici oekuje kvalitetnije punjenje prorauna, koji bi u suprotnom mogao bi u znaajnom decitu. S obzirom na to da je nedavno na vlas zahtjev dužnos opinskog vijenika razriješen Josip Drvoderi, a na njegovo mjesto koopran je Nikola Lisjak, novi vijenik naslijedio je i Drvoderieve funkcije u razliitim opinskim jelima. Tako je imenovan predsjednikom Mandatne komisije te lanom Povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. (V. Kelkedi)

20. srpnja 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OPINA OREHOVICA

Konstituirana vijea mjesnih odbora

Gradonaelnik Glavina i njegovi najbliži suradnici obrazložili su svoje najnovije odluke

I PRELOG dao suglasnost za poveanje cijene vode Meimurskih voda

“Zeleno svjetlo”, ali traži se racionalizacija poslovanja - Glavina i njegov struni kolegij podržali su “akcijski plan” kojim se želi poveanje broja prikljuaka na gradski vodovod u Meimurju, koji u mnogim sredinama nije na oekivanom nivou, tako da se prikljuak može dobiti sada za samo stotinjak kuna mjeseno Gradski elnici Preloga, predvoeni gradonaelnikom Dragutinom Glavinom, u petak su izvijestili o zakljucima i odlukama s osme sjednice Kolegija gradonaelnika Grada Preloga. Poput akovekog Šalamona i središanskog Dobrania, i gradonaelnik drugoga po veliini meimurskog grada Glavina dao je suglasnost za poveanje cijene vode, koje zbog poveanja troškova upravljanja sustavom traže Meimurske vode. Na sjednici Kolegija Glavina je pojasnio da spomenuta tvrtka kao razloge za dizanje cijene navodi i smanjenje potrošnje vode kod domainstava i industrije, prestanak rada nekih tvrtki te smanjenje prihoda s osnovne upotrebe vlastitih proizvoda i usluga, s obzirom na to da u poduzeu više ne djeluje sustav Sektor gradnje. Ukupna cijena vodoopskrbe poveala bi se za 50 lipa po kubnom metru, ovisno o mjesenoj potrošnji.

Odluka o dizanju cijena nije popularna, ali ... Grad Meimurskim vodama uvjetuje da u roku od jedne godine izradi i predoi program mjera štednje te racionalizacije svog poslovanja, što je i prijedlog Nadzornog odbora. - Svjesni pak novog udara na standard graana, donijeli smo i odluku da socijalno ugroženi graani plaaju samo 60% osnovne cijene vodne usluge. Odluka je donesena sagledavajui odgovornost trenutka. Poveanje cijene, kako god malo ili veliko, udar je na standard graana i poveanje troškova proizvodnje gospodarstva. No, s druge strane, ako se cijena ne povea, Meimurske vode ostvarit e gubitak, što e znaiti pad njihovoga poslovnog rejtinga i poteškoe oko financiranja i daljnjeg provoenja ra-

zvoja sustava opskrbe vodom, odvodnje i proišavanja. Eventualni gubitak ionako bi morale sanirati opine i gradovi, pa je poveanje jedini nain da se to sprijei, a nastavi razvoj. Izgradnju kanalizacijskog sustava u budunosti oekujemo i na našem podruju, istaknuo je Glavina. Gradonaelnik i njegov struni kolegij dali su suglasnost i na prijedlog odluke o akcijskim uvjetima plaanja naknade i izvoenja prikljuka na vodoopskrbni sustav Meimurja. Tom se odlukom domainstvima koja podnesu zahtjev za prikljuenje na sustav i s Meimurskim vodama sklope ugovor do kraja ove godine odobravaju akcijski uvjeti. Naknada za prikljuenje sa sadašnje 4.000 smanjila bi se na 3.200 kuna za jednokratno plaanje cijelog iznosa, na 3.600 kuna za plaanje u 12 rata, a za otplatu u 24 rate cijena bi bila 4.000 kuna, ali beskamatno. Takvim uvjetima želi se što veem broju graana omoguiti prikljuenje na vodoopskrbni sustav Meimurja.

Piškornica za sad odbijena Grad je odluio odgoditi potpisivanje sporazuma o preuzimanju otpada koji je ponudila tvrtka “Piškornica” d.o.o. iz Koprivnikog Ivanca. Sporazumom se inae regulira potreba daljnjeg financiranja razvoja projekta izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske, koji vodi upravo spomenuto poduzee. Prema za sad odgoenom prijedlogu, u financiranju projekta sudjelovale bi jedinice lokalne samouprave, a iznos za svaki grad ili opinu ovisio bi o broju domainstava na njihovom podruju. Plaale bi se dvije i pol kune po domainstvu te bi Grad Prelog, poevši s 1.

Manje komaraca poslije prvog tretiranja Zamjenik gradonaelnika Ljubomir Kolarek izvijestio je da je donesena odluka o suzbijanju komaraca takozvanom ULV metodom. Prvo od ukupno

dva tretiranja predviena u razdoblju od lipnja do kolovoza ve je provedeno te je, po Kolarekovim rijeima, malih napasnika sada manje. (vk)

Nakon dvadeset godina Prelog ima mladomisnika Predstojee nedjelje 25. srpnja u župnoj crkvi Svetog Jakoba, nakon dvadeset godina, jedan Preložanin služit e mladu mis u. Radi se o nedavno zareenom sveeniku veleasnom Tomislavu Kosu. U aktivnosti oko pripreme sveanog ina ukljuio se i Grad, a isti dan u Prelogu se slavi i proštenje. (vk)

kolovozom ove godine pa zakljuno s 1. kolovozom 2012. godine, za tu namjenu morao izdvojiti po 76.800 kuna godišnje. Konana odluka, zakljuili su gradski elnici, bit e donesena kada se profilira odreeni projekt za gospodarenje otpadom, tim više što na podruju sjeverozapadne Hrvatske postoje tri tvrtke zainteresirane za taj posao.

Nakon nedavno provedenih izbora, prošli ponedjeljak i utorak u prostorijama opinske vijenice u Orehovici održane su konstituirajue sjednice vijea mjesnih odbora tri naselja u sastavu opine - Orehovice, Vularije i Podbresta. Nakon konstituiranja, odnosno sveane prisege novih lanova vijea, birani su i njihovi elnici. Za predsjednika Vijea Mjesnog odbora Orehovica izabran je Željko Martinec (HNS), koji je osvojio više glasova od svog protukandidata Marka Hunjadija iz HDZ-a. Kao zamjenika predsjednika Vijee je jednoglasno podržalo Ivana Kosira (HSS). Prvi ovjek VMO-a Podbrest bit e HNS-ovac Franjo Gajnik, koji je bio i jedini predloženi kandidat. Njegov zamjenik bit e izabran naknadno. Slavko Gregori jednoglasno je i kao jedini kandidat potvren na unkciju elnika Vijea Mjesnog odbora Vularija, a za njegova zamjenika Zlatko Orsag. Obojica su lanovi HSS-a. Zbog slabog odaziva biraa, naelnik Bukal predlaže da se predsjednici VMO-a biraju na zborovima graana. Podsjetimo, nedavne izbore za vijea mjesnih odbora u opini Orehovica karakterizira injenica da je na njima zajedniki (bez ikakvih protivnika) nastupila “velika koalicija“ inae teško spojivih stranaka, HDZ - HNS - HSS - SDP, ali i izuzetno slab odaziv biraa, ak manji od 10%.

Inicijativa za promjenu naina izbora VMO-a Upravo zato naelnik opine Orehovica Franjo Bukal najavio je da e na sljedeoj sjednici Kolegija gradonaelnika i naelnika opina u Meimurskoj županiji svoje kolege pokušati ujediniti u inicijativi

Naelnik opine Orehovica Franjo Bukal: - lanovi vijea trebaju biti primjer drugima

da se hrvatskom Saboru uputi prijedlog izmjena Zakona o izboru lanova predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Bukal bi želio povratak na “stari sistem“ – da se izbori za lanove vijea mjesnih odbora provode na zborovima graana, ime bi se uštedio i svima prijeko potreban novac. Komentirajui stanje u mjesnim odborima, odnosno rad njihovih vijea, rekao pak je da se uz puno truda i zalaganja postižu odreeni rezultati. Unato slabom punjenju opinskog prorauna, ugovoreni radovi na projektima ne zastaju. I dalje se ulaže u izgraene objekte, održavaju se zelene površine i unkcionira sustav javne rasvjete. Bukal naglašava da, iako se radi o najnižem obliku upravljanja, lanovi vijea mjesnih odbora trebaju biti primjer drugima, ponajprije ispunjavajui obvezu plaanja komunalne naknade i druge obveze spram opini. (Velimir Kelkedi)

UKOVEC

Osnovana ukoveka udruga mladih

U rad Kolegija ukljuena i oporba Vodstvo Preloga donijelo je i odluku po kojoj e, nakon provedenog postupka odabira najpovoljnijeg ponuaa za sanaciju kolnika na podruju Grada, taj posao obavljati akoveka Tegra. Poduzee “Arhitekt – atelje” d.o.o., takoer iz akovca, odabrano pak je za izradu izvedbenog projekta ureenja javnog prostora uz preloški Dom kulture. Taj e se zahvat realizirati dogovorno s vlasnicima zemljišta oko Doma. Recimo i da gradonaelnikov Kolegij od nedavno djeluje i u proširenom sastavu. Uz najbliže suradnike prvog ovjeka Grada, u njegov rad ukljueni su i predstavnici oporbenih stranka u Gradskom vijeu. Tako e svoje kolege moi kvalitetno inormirati o usvojenim odlukama te i sami predlagati svoje projekte, odnosno aktivno sudjelovati u kreiranju gradske politike, zakljuio je gradonaelnik Glavina. (Velimir Kelkedi)

Mladi iz preloškoga prigradskog naselja ukovec okupili su se u UM-u – ukovekoj udruzi mladih. Na nedavno održanoj osnivakoj skupštini za predsjednika te organizacije izabran je David Mikulan, dok e dužnost tajnice obnašati Marijana Jezeri. U Upravni odbor ušli su David Mikulan, Luka Budiša, Božidar Zimi, Marijana Jezeri i David Musta, a u Nadzorni Marko Lipi, Denis Pavlic i Filip Varga.

Prioritet sportsko rekreativne aktivnosti Predstavljajui plan svojeg rada, u udruzi kažu da su si za ovu godinu zacrtali nekoliko ciljeva. Planiraju sudjelovati u seoskim igrama mladih, što podrazumijeva i pomo pri organizaciji

te maniestacije. Željeli bi, istiu, organizirati stolnoteniski i turnir u odbojci na pijesku te nogometni turnir, no potonje je problem jer u mjestu nema betoniranog igrališta. Stoga oekuju potporu Grada Preloga za izgradnju igrališta. S ciljem dodatnog uljepšavanja njihovoga malog mjesta, pomoi e i u razliitim radnim akcijama, a kroz sve svoje aktivnosti u rad udruge nastojat e ukljuiti što više mladih. Znaaj e pridati i humanitarnim aktivnostima. elnici ukoveke udruge mladih uputili su i zahvalu svima koji su pomogli osnivanje udruge, a posebno tamošnjem Vijeu Mjesnog odbora, Udruzi žena “Žireki” te preloškom gradonaelniku Dragutinu Glavini. (Velimir Kelkedi)

12

Kroz Međimurje

OPINA SVETA MARIJA

Odluka o dodjeli priznanja podijelila Vijee Povodom Dana opine Sveta Marija, koji se obilježavaju uz blagdan Velike Gospe, opina dodjeljuje plakete i zahvalnice. Opinsko vijee potvrdilo je ovogodišnje dobitnike, ali uz nesuglasice. Tako je odlueno da ove godine plakete prime Marija Jankovi iz Svete Marije za dugogodišnji humanitarni, kulturni i društveni rad i Marija Balent iz Donjeg Mihaljevca za dugogodišnje kulturno - obrazovno i sportsko djelovanje, a Dejan Koiš iz Donjeg Mihaljevca, mladež muški DVD-a Sveta Marija, kadetkinje ŠRD-a “Klen” Sveta Marija te prva ekipa ŠRD-a

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DANI OPINE DONJA DUBRAVA

Naelnik Varga najavio poetak izgradnje staze prema Kotoribi

“Drava” iz Donjeg Mihaljevca za svoj rad i uspjehe bit e nagraeni opinskim zahvalnicama. Rasprava o dodjeli priznanja dovela je to toga da su oporbeni vijenici Ksenija Blagus, Marija Frani, Ivica Koiš i Mario Kostel napustili sjednicu nezadovoljni tretmanom i nainom provoenja rasprave te naglim zakljuivanjem te toke dnevnog reda od strane predsjednika Vijea Andreasa Lisjaka. Naelnik Dean Hunjadi odobrava postupak predsjednika Vijea, smatrajui da on ima pravo prekinuti raspravu kada ona krene u krivom smjeru. (af) Dobitnici priznanja povodom Dana opine Donja Dubrava

ODRŽANA AKCIJA “SAMO TRENUTAK“

Veliko je srce vidovsko – prikupljene 8.554 kune Prije nekoliko godina elništvo opine Donji Vidovec i opinske udruge došli su na ideju da pokrenu humanitarnu akciju putem koje e se prikupljati novac kako bi se pomoglo mještanima kojima je pomo neophodna. Akciju su nazvali “Samo trenutak“ i ona je postala tradicionalnom. Ove godine “Samo trenutak“ održan je u subotu 10. srpnja na terenima Sportskog parka pod geslom “Veliko je srce vidovsko”. Cjelodnevno druženje zapoelo je u jutarnjim satima, a svaka je udruga imala svoj za-

datak. Jedni su se meusobno nadmetali u raznim sportskim igrama, dok su drugi kuhali grah, pekli ribu i langoše. Donjovidovani su te subote disali zajedno znajui da e svakom kunom nekome pomoi. Uz veliko srce mještana u akciji su prikupljene 8.554 kune, a novac e biti proslijeen onima kojima je pomo i te kako potrebna. Unato vruini i sparini, sve su udruge sudjelovale u ovoj hvale vrijednoj akciji, a posebno zanimljiva bila je utakmica izmeu “debelih“ i “mršavih“. (af)

TRADICIONALNO DRUŽENJE PET VRTIA

Djeje ljetne igre pobjednici Bistrii iz Donjeg Vidovca

Mještani Donje Dubrave kulturnim, vjerskim, zabavnim i sportskim dogaajima od 10. do 25. srpnja slave Dane opine. Sve je zapoelo 10. srpnja polaganjem vijenaca na grob poginulog branitelja Predraga Jureca. Tijekom vikenda odigrana je nogometna utakmica ekipe veterana Domovinskog rata i opine Donja Dubrava te je održano ribiko natjecanje i vatrogasno natjecanje. U utorak 13. srpnja na dan svete Margarete, zaštitnice mjesta, u župnoj crkvi održano je misno slavlje na kojem je župnik Mirko Pilaj blagoslovio novu župnu zastavu. U veernjim satima u Domu kulture Zalan održana je sveana sjednica Opinskog vijea koju je vodio predsjednik Željko Kova.

Gospodarski razvoj za boljitak Donje Dubrave U svom izvješu naelnik Marijan Varga pobrojao je važne projekte koji su realizirani u proteklih godinu dana. Prema njegovim rijeima, puno se ulaže u gospodarski razvoj jer je gospodarstvo pokreta

svih aktivnosti. Protekle subote organizirana je prodaja šest parcela u zoni te se ureuje prilazna cesta. Varga je najavio skoro ureenje pješako – biciklistike staze prema Kotoribi.

U Donjoj Dubravi nisu zaboravili nagraditi vrijedna postignua uenika

Izabran je najpovoljniji izvoa radova koji e stajati 578 tisua kuna, a zajedniki ih suinanciraju Ministarstvo za regionalni razvoj i opina. Od istog Ministarstva dobiveno je 150 tisua kuna za daljnju izgradnju Doma

Opinska priznanja Na sveanoj sjednici dodijeljena su i opinska priznanja. Plaketu opine dobili su dugogodišnji uspješni poduzetnik Zlatko Brljak, uitelj Ivan o i dugogodišnji suradnik vatrogasaca Stjepan Br-

meimurske lastavice. U planu za ovu godinu je dovršenje ureenja zone Sjeveroistok, rješavanje pitanja državnoga poljoprivrednog zemljišta, daljnja obnova Doma kulture Zalan

ljak. Opinske zahvalnice primili su NK Dubravan, KK Dubravan, tvrtka “Bali” d.o.o., DVD “Sušak”, uenica Nikol Štei, Odor Laslo iz Maarske, Elizabeta Toplek - Teta Liza i Antun Horvat - Tonek. (af)

i ureenje Spomen - izletišta Predraga Jureca. Varga je naglasio da opina sudjeluje u dva projekta koji se inanciraju kroz IPA program EU: “Zeleni djeji vrtii” i “Puna zdela”. Uz brojne goste, na sjednici je ispred Meimurske županije bio zamjenik župana Matija Posavec, dok su za pjesmu bile zadužene lanice Pjevakog zbora Udruge umirovljenika. Druženje je, uz tamburaše KUD-a “Seljaka sloga”, nastavljeno u kavani “Opera”. U sklopu Dana opine u etvrtak je u opinskoj vijenici održano predstavlja-

nje knjige prof. dr. Dragutina Feletara “Obrtništvo u Donjoj Dubravi“. U subotu 17. srpnja organizirani su turniri u odbojci na pijesku i košarci te je održana otvorena tribina o liku i djelu Somlye Zoltana, kojemu je otkrivena spomen - ploa. U veernjim satima za veselicu na nogometnom igralištu bio je zadužen Žiga Meimurski. Nedjeljni dan zapoeo je organiziranim odlaskom na Novi Zrin i polaganjem vijenaca, odigrana je završnica nogometnog turnira, dok je na Krbulji održano poznato dobravsko proštenje. Dani opine završavaju idui vikend teniskim turnirom i lovakim natjecanjem u gaanju glinenih golubova. (A. Fuš)

Nagraeni najbolji uenici Na sveanoj sjednici Opinskog vijea nagraeni su uenici OŠ Donja Dubrava koji su svih osam razreda završili odlinim uspjehom. Predsjednik Vijea Željko Kova nagrade je uruio Nikol, Nikoli i Saneli Štei, Silviji Žini, Ivani Brljak i Katji Golec. Uenica Nikol Štei primila je i opinsku zahvalnicu za ostvarene iznimno dobre rezultate tijekom školovanja. (af)

DVD DONJA DUBRAVA DOMAIN NATJECANJA NAVALNIM VOZILIMA

DVD Donji Kraljevec odnio dva pehara U Donjem Vidovcu na prostoru Sportskog parka Kalanica održane su tradicionalne Djeje ljetne igre u kojima kroz zabavne i natjecateljske igre sudjeluju djeje ekipe iz Kotoribe, Svete Marije, Donje Dubrave i Donjeg Vidovca. Igre se svake godine održavaju u drugom mjestu, a ovogodišnje, 10. po redu, organizirali su lanovi Društva “Naša djeca” iz Donjeg Vidovca. Po prvi put, i to kao gost igara, sudjelovala je ekipa “Krijesnice” iz Preloga koja e se od idue godine rav-

nopravno boriti u svim igrama. Pobjednici igara postali su Bistrii iz Donjeg Vidovca, drugo mjesto osvojili su Korpii iz Kotoribe, trei su bili Mangii iz Svete Marije, dok je etvrto mjesto pripalo Draviima iz Donje Dubrave. U zabavnom programu nastupili su mladi tamburaši i folkloraši KUD-a Donji Vidovec, dok je ispred opine ekipe i posjetitelje pozdravio zamjenik naelnika Dražen Lukša. Idue godine igre e se održati u Svetoj Mariji. (af)

U sklopu programa Dana opine Donja Dubrava, u subotu 10. srpnja u Sportskom parku “Krbulja” održano je vatrogasno natjecanje s navalnim vozilima. Organizator natjecanja bio je DVD Donja Dubrava, a sudjelovalo je etrnaest vatrogasnih ekipa. Uz domaine, natjecali su se vatrogasci iz Preloga, Donjeg Kraljevca, Svete Marije, Donjeg Mihaljevca, Kotoribe, Donjeg Vidovca, Belice, Malog Bukovca, Sigetca i Nedeljanca. Samo

U zanimljivom nadmetanju etrnaest vatrogasnih ekipa DVD-a iz tri županije svi su se maksimalno trudili da kvalitetno odrade svoju vježbu

okupljanje, uz natjecateljski karakter, ima i još jedan važan element, provjeru obuenosti i opremljenosti vatrogasaca, ali i provjeru ispravnosti i funkcionalnosti opreme koju vatrogasci koriste u stvarnim situacijama. Najspretnija i najbrža bila je ekipa Donjeg Kraljevca 2. Drugo mjesto osvojio je Prelog 2, dok je tree mjesto pripalo Donjem Kraljevcu 1. Tako su Kraljevani svojim kuama ponijeli dva pehara, jedan za prvo i jedan za tree mjesto. (af)

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PODTUREN: LJUBAV NA PSEI nain obilato nagraena

Bella i Roki dobili tucet potomaka Neobina gužva i radost ovih dana vlada na imanju obitelji Jeronima Antolašia u Podturnu, kojoj smo i mi nazoili. Dvanaest prekrasnih psia toliko je naraslo da je popunjeno cijelo dvorište u kojemu oni izvode razne igrarije, ne i psine. A zanimljivo je tko su roditelji ovih psia i kako su maleni došli na svijet. Antolašievi imaju ženku labradoricu po imenu Bella koja je stara godinu i pol. Kada je u rano proljee poela odašiljati signale za parenje, to je najspremnije prihvatio dvogodišnji zlatni retriver po imenu Roki u vlasništvu podturenskog lijenika doktora Mate Mikulia. I romansa je poela. - Roki je svakodnevno dolazio u naše dvorište i nije unutra puštao druge pse, a Bella je odmah prihvatila njegovo udvaranje te mu postala odana. Vidjeli smo kada su se parili i željno smo ekali kako e sve to završiti, s obzirom na to da Bella do tada nije imala nikoga i ovo joj je bilo prvo parenje i prvi okot, kaže Jeronim.

Zašto su neki crni ? Nije svih dvanaest psia iste boje dlake, odnosno nisu svi boje dlake oca i majke, nego su dva crna. - Kada se pare retriver i labradorica, dolazi do genetske mutacije koja rezultira i bojom dlake, ali i još nekih manjih razliitosti od roditelja, pojašnjava Ana Mikuli, zaljubljenica u pse i dobra poznavateljica njihovog života. (sm)

- I Bella je Rokiju bila prva ljubav, upozorava doktorova kerka Ana, koja svaki dan dolazi s Rokijem u posjet Belli i mladunadi. - Kada je poetkom lipnja, tonije, 4. lipnja, Bella poela na svijet donositi mlade, svi smo bili uzbueni. Suprug i starija kerka Ivana bili su na poslu, mlaa Anja u školi i mobiteli su stalno radili. Došla sam pogledati u gnijezdo koliko je okotila i zovem svoje i velim dva su došla na svijet. Idem za pola sata vidjeti kako su, pak naem druga tri i zovem muža i kerke i velim im da imamo sada pet. Pak za oko jedan sat idem vidjeti kako je Bella i psii jer pet je ipak puno, kad naem novih pet i onda dva i više nisam znala što, a moji su jedva doekali da dou doma, pria supruga i majka Mira, gladei male ljepotane. I tako je brojka stala na dvanaest ljepotana koje Bella i Roki brižnu uvaju. Budui da su dosta veliki i da za njih i nemaju mjesta, a i što bi s dvanaest odraslih pasa, Antolovievi e ih uskoro razdijeliti prijateljima. Kažu da se nee tako lako rastajati s njima, a kako e to podnijeti Bella i Roki, može se samo nagaati. Najvjerojatnije e utjehu potražiti u stvaranju nove obitelji, odnosno nasljednika. Hoe li možda Bella i Roki potražiti nove ljubavnike, pitali smo na odlasku od Antolašievih. - A, ne, nee ... Roki voli samo Belu, odluno je rekla Ana, a Anja pak dodala da Bella voli samo Rokija. Pak neka onda tako ostane, možda sljedei put dobiju kojeg nasljednika više. (Stjepan Mesari)

Kroz Međimurje 13

14

Poljodjelstvo

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVEKI MLINOVI kraju privode otkup pšenice S AKOVEKOG SAJMA

More marelica i lubenica

Vrela srijeda na akovekom sajmu bila je u znaku ponude velikih koliina voa, osobito mirisavih i slatkih marelica, bresaka, jabuka i lubenica. Breskve su se prodavale po 9,99 kuna, lubenice 4,99 kuna, jabuke 3 kune i marelice 9,99 kuna za kilogram. Prodana je sva ponuena pšenica po 1,20 kuna kilogram, te kukuruz po 1 kunu za kilogram. Unato vruini, kod peenjara nije bilo prevelikih gužvi, a gemišti su se prodavali po 5 i 7 kuna kupica, pivo 9 i 11 kuna boca. Ogrjevna drva su se nudila po 200 i 230 kuna po metru.

Slatkih marelica kao u prii CIJENE NA AKOVEKOM SAJMU

- tricale - krumpir - mladi krumpir - kve - pura - kuni - kokoš - hrak - kobasica - vino i voda

1,40 kn/kg 1,50 kn/kg 6 kn/kg 10 kn/kom 80 kn/kom 100 kn/kom 30 kn/kom 40 kn/kom 20 kn/par 40 kn/l

S AKOVEKOG PLACA

Dogovorom do odgovarajue cijene Proteklih vrelih dana najvei dio poslova na akovekom placu odraen je u jutarnjim satima, kada se sunce tek poelo brusiti za poldanju žegu. Ujutro su na plac pohrlili i prodavai i kupci, malo popriali, kupili i CIJENE NA AKOVEKOM PLACU

- kristalka - paradajz - paprika - krastavci - mahune - mladi luk - borovnica - kruške - jabuke - sablice

10 kn/kg 8 kn/kg 7 do9 kn/kg 3 do 6 kn/kg 15 kn/kg 5 kn/pušlek 60 kn/kg 10 kn/kg 5 kn/kg 10 kn/pušlek

Silosi uskoro puni, ratarima nova, viša cijena Ulazei u treu srpanjsku dekadu, meimurski ratari kraju privode žetvu, a akoveki mlinovi pak otkup. Lijepo vrijeme dobro je došlo žeteocima jer pšenica je gotovo idealno suha, pak su i odbici kod predaje pšenice minimalni. Svi koji pšenicu prodaju akovekim mlinovima, u odnosu na ratare iz ostalih dijelova Hrvatske, imaju odreene privilegije. - akoveki mlinovi povisili su otkupnu cijenu za ovogodišnji rod pšenice. Nova cijena pšenice iznosi 0,98 kuna za kilogram

Solidna kvaliteta

Zoran Štefulj kaže da otkup ide u najboljem redu te da je pred krajem

- Kada je u pitanju kvaliteta ovogodišnje pšenice, mogu rei da je solidna. Puno bolja od lanjske i na razini boljih godina, kaže Zoran Štefulj, te dodaje da e otkup biti organiziran do kraja kolovoza, tako da e i kasnije sorte pšenice imati svoje mjesto u suvremenom akovekom silosu. Ukratko, sve što ratari ponude akoveki mlinovi e otkupiti. (sm)

zdrave i standardno suhe pšenice. Viša cijena, odnosno razlika u cijeni (0,90 kn/kg ranije), bit e isplaena i onim ratarima koji su pšenicu predali ranije, dok je vrijedila stara cijena, kaže dipl. ing. Zoran Štefulj, rukovoditelj komercijale u akovekim mlinovima, dodajui kako preuzimanje i isplata pšenice ide u najboljem moguem redu. Tako ovog trenutka akoveki mlinovi u Hrvatskoj

Suha je kak šprih ... plaaju najbolju cijenu i novac isplauju najbrže, za dva dana od predaje pšenice. Unato lanjskim protestima od strane ratara, Mlinovi preuzimaju njihovu, odnosno svu ponuenu

pšenicu, te e i ove godine potrebnih 50-ak tisua tona pšenice za preradu veinom biti s meimurskih, a sto posto pak s hrvatskih njiva. (S. Mesari, Z. Vrzan)

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE ukinulo birokratsko pravilo o “ravnim krastavcima”, preuzeto od Europske unije

Nee se više odbacivati zdravo povre Kristalka iz domaeg vrta, kakve nigdje nema ... otišli. Svega ima na placu, a hit su borovnice, ljetne kruške te višnje i salate. Pojedini ljudi žale se na cijene, ali prodavai odgovaraju da cijene nisu problem te da se sve može dogovoriti. Ljudi su oito zaboravili da se na placu kao i na sajmu može “pogajati” za cijenu. Ako pak se cijena ne spusti, prodavai e sigurno nešto dati “na rodeš”, ime e i jedni i drugi biti zadovoljni. (S. Mesari)

Zakrivljeni krastavci, mrkva ili paprika neobinih oblika, nepravilni patlidžani, velike glavice zelja i drugo do sada “nepoželjno povre” ponovno je dobrodošlo na police Europske unije, a uskoro e i na hrvatske. Naime, Ministarstvo poljoprivrede donijelo je novi pravilnik o tržišnim standardima za voe i povre, oslobodivši time ponajprije krastavce strogih normi o njihovom izgledu. Tako u povijest odlazi “pravilo o zakrivljenim krastavcima”, koje je izmeu ostalog propisivalo pravilo prema kojemu su krastavci ekstra klase morali imati maksimalnu zakrivljenost luka 10 milimetara na 10 centimetara krastavca. Umjesto tih i

Povre ne mora biti lijepo nego kvalitetno

slinih “nebuloznih” mjera, sada se tek propisuje da voe i povre trebaju biti neošteeni i zdravi. Istina je i da ove mjere na snagu stupaju 1. lipnja 2011. godine, ali i to je podnošljivo, s obzirom na brojne nevolje koje su povrari kod prodaje preraivaima i trgovakim lancima imali. Nama svima pak poruka: i zakrivljeni krastavci su dobri! Konano se zdravo povre nee odbacivati samo zato što nema “birokratski” izgled kakav su europski birokrati zamislili u svojim uredima, a hrvatski ih slijepo slijedili, usprkos injenici da je Hrvatska još daleko od lanstva u Europskoj uniji. (S. Mesari)

USTAVNI SUD o ustavnosti dijela Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Prodaja zemljišta po starom Na prošlotjednom Danu polja krumpira u Belici opinski naelnik Zvonimir Taradi nazonima je priopio vijest da je Ustavni sud Republike Hrvatske van snage stavio odluku Vlade Republike Hrvatske kojom ona odreuje da se Agencija za poljoprivredno zemljište odreuje za obavljanje poslova okrupnja-

vanja poljoprivrednog zemljišta i unaprjeenja gospodarenja poljoprivrednim zemljištem. - Dakle, dragi moji poljoprivrednici, do daljnjega se zemljište može prodavati i kupovati po starom propisu, odnosno bez posredovanja agencije, rekao je Taradi, i gotovo zaslužio pljesak okupljenih.

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijaliska ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sa, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sa-

Ustvari, Ustavni sud Republike Hrvatske na svojoj 4. sjednici donio je rješenje kojim je pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom nekoliko lanaka Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Shodno tome, sud je odredio da e se do donošenja konane odluke privatnim

poljoprivrednim zemljištem raspolagati sukladno opim propisima koji ureuju raspolaganje nekretninama. Tako sada poljoprivrednici bez veih teškoa mogu kupovati i prodavati poljoprivredno zemljište, što im je od poetka godine bilo zaprijeeno. (sm)

DEŽURNI VETERINARI ta. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

20. srpnja 2010.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kiniju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Meimurja!

VETERINARSKI SAVJETI

Naješe analize pri uvozu predmeta široke potrošnje Uvjeti kojima trebaju odgovarati predmeti široke potrošnje koji dolaze na tržište u Republici Hrvatskoj definirani su Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje objavljenim u Narodnim novinama broj 125 iz 2009. godine. Prav ilnik kategorizira predmete široke potrošnje u 7 glavnih skupina: 1. kozmetiki proizvodi, 2. posue, pribor, oprema i ureaji za proizvodnju kozmetikih proizvoda, 3. ambalaža za predmete široke potrošnje, 4. kozmetika s posebnom namjenom, 5. sredstva za održavanje istoe koja ne podliježu ostalim propisima 6. duhan, duhanski proizvodi i pribor za pušenje 7. odreeni predmeti i sredstva koja pri uporabi dolaze u neposredan dodir s kožom ili sluznicom Svaka skupina ima specifine zahtjeve za analizama koje se trebaju raditi, no prvi i osnovni uvjet za stavljanje na tržište Republike Hrvatske, kako domaih tako i uvoznih predmeta široke potrošnje, je da proizvod bude ispravno deklariran. Deklaracija koja se

stavlja na ambalažu ili na sam predmet široke potrošnje kao naljepnica ili privjesnica mora biti neizbrisiva, lako uoljiva, itljiva, ope razumljiva i napisana na hrvatskom jeziku i latininom pismu. Deklaracija podrazumijeva sve pisane oznake, trgovaku oznaku, naziv marke i/ili zaštitni znak, naziv i adresu proizvoaa i/ili pravne ili fizike osobe koja proizvod stavlja na tržište, naziv i adresu sjedišta uvoznika te zemlju podrijetla ako se proizvod uvozi, propisane toksikološke i ekološke oznake, uputu za uporabu kada je to potrebno radi pravilnog korištenja i eventualno druge potrebne oznake. Kozmetiki proizvodi trebaju imati deklariran sastav proizvoda, tj. popis sastojaka prema padajuem udjelu u proizvodu napisan INCI nazivljem (International Nomenclature o Cosmetic Ingredients). Upotrijebljeni sastojci se ne smiju nalaziti na Listi tvari koje je zabranjeno stavljati u kozmetike proizvode, a korištena bojila, konzervansi i UV-filtri moraju biti na Listama koje su sastavni dio pravilnika. Analitiki se u kozmetikim proizvodima provjerava njihov pH te otpuštanje metala (kadmija, žive, arsena, olova, kroma i nikla) u

ekstrakt s kloridnom kiselinom. Od mikrobioloških parametara radi se ukupan broj aerobnih mezofilnih bakterija, kvasaca i plijesni kao i Staphylococcus aureus, Pseudomonas aeruginosa, Escherichia coli i Candida albicans. Posue, pribor, oprema i ureaji za proizvodnju kozmetikih proizvoda ne smiju biti izraeni od materijala koji otpušta sastojke štetne za zdravlje ili u koliinama štetnim za zdravlje, pa se u njima analizira globalna migracija tvari u model otopinu kao i specifino otpuštanje pojedinih elemenata ovisno o materijalu od kojeg je uzorak napravljen. Ambalaža za predmete široke potrošnje mora biti izraene od materijala koji ne utjeu nepovoljno na organoleptika, kemijska ili fizikalna svojstva predmeta široke potrošnje s kojima su u neposrednom dodiru, ne sadrže, niti ne otpuštaju tvari koje mogu biti štetne za zdravlje ili u koliinama štetnim za zdravlje. Zbog toga se u ambalaži treba odreivati koliina olova, kadmija, kroma i žive, globalna migracija u destiliranu vodu i 3 %-tnu octenu kiselinu, specifina migracija primarnih aromatskih amina, zaostalih peroksida i teških

metala (olova, kadmija, žive, arsena, kroma i cinka) kao i otpuštanje boje. Duhan, duhanski proizvodi i pribor za pušenje ne smiju sadržavati više od propisane koliine olova, arsena, ostataka pesticida. Od konzervansa, u propisanim koliinama, smiju se koristiti sorbinska kiselina i benzojeva kiselina kao i njihove kalijeve odnosno natrijeve soli te etilni i propilni esteri. Sv i pred met i šir oke potrošnje za koje Pravilnikom nisu propisani posebni zahtjevi moraju u pogledu zdravstvene ispravnosti odgovarati zahtjevima propisanim za sline proizvode, uzimajui pri ispitivanju o obzir nain njihove primjene. Nenad Martinec, dipl. ing. preh. tehn.

Sukulenti - Crtice iz života sukulenata Ljeto je ljeto, i to pravo ljeto. Zar ste sumnjali? 32 u hladu, svi nekako užurbani. Treba se skloniti od sunca, pobjei nekamo, nekako, možda s nekim? Sad sigurno ne gledate izlaske sunca? 4 i 15 malo je prerano. Kako je tek biljkama! One nisu u hladu I ne mogu pobjei. A ipak se ne žale. Veina sukulenata ak voli sunce. I ustrajno se raduje svakom njegovom izlasku. Zašto ljudi ne mogu voljeti jednostavne stvari? Dat u Vam sada dvije jednostavne iako daleke i razliite prie. Planinska uvarkua (Sempervivum tectorum) ima velike lisne rozete do 14 cm u promjeru. Široki mesnati listovi su joj modrikastozeleni, na rubu pokatkad crvenkasti. Cvjetovi ove uvarkue su zvjezdasti, ružiaste ili crvenkaste boje. Cvjeta od lipnja do rujna. Rozeta koja nosi cvat ugiba. Koliko su uvar kue otporne, govori i ovaj primjer: jedan je botaniar u svom herbaru imao uvarkuu; nakon nekoliko godina uzeo je biljku iz herbara i posadio je. I biljka je ponovno poela rasti. Zamislite si kolika je otpornost tih biljaka! Peyote ili pejot- kako meksiki Indijanci Huichoi skupljaju pejot (kaktus Lophophora). Huichori žive u teško dostupnim planinama Sierra Madre. Žive kao poljoprivrednici u manjim naseljima. Jako su religiozni. Dijelom su katolici, ali im je veini temelj vjere zazivanje kiše. Imaju tri glavna boga: jelena kao

izvor hrane, kukuruz i kišu. Pejot pripada jelenu i zovu ga Hicouri (hikuri) jer im daje osjeaj da se sjedinjuju s bogovima. Svakog listopada skupljaju se muškarci za “ lov “ na pejot. Nekoliko tjedana prije moraju sudjelovati u raznim vjerskim odredima. Kada dou do mjesta gdje raste pejotl i ugledaju kaktus, na njega iz svih strana opale strelice kako bi mu sprijeili “bijeg”. Zatim ga pažljivo izrežu i mole za oprost. Nakon etiri dana “ lova “ vraaju se kui. Jedu pejotl, a lice si mažu njegovim žutim sokom. Kui dolaze nakon dvadeset i etiri dana, sasvim iscrpljeni. Na proslavi njihova povratka moraju se pošteno napiti jer je opasno biti trijezan, a imati posla s bogovima. Blagdan pejotla im prolazi u stanju slinom pijanstvu (uzrok je poznata droga meskalin). Ostatak pejotla nanižu na užad i ovjese ih na zidove kua ili pod slamu. Upotrebljavaju ih kod iduih blagdana na kraju sušnog razdoblja u travnju, lipnju i listopadu. I na kraju, za uspješan uzgoj sukulenata na vašem prozoru, balkonu ili vrtu treba strpljenja, znanja i- malo sree da se pronae pravi nain uzgoja upravo za vaš prostor. Vi ete sigurno pronai sve potrebno za to, samo ako naete ljubavi u sebi. Vas u IVI uvijek vole!

16

Mozaik

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PONUDA poznate akoveke tvrtke u promicanju tradicijskih vrijednosti Meimurja na nov nain

Tiskara “Zrinski” ponudila suradnju na dva projekta Talan i Kolari, govornici kod Ksajpe, pozivaju na obilježavanje svih grobišta žrtava poraa i komunistikog režima

KOMEMORACIJA u organizaciji Društva za obilježavanje grobišta, kako oni tvrde, žrtava poslijeratnoga komunistikog režima na Ksajpi

Da se više nikada ne ponovi ... Društvo za obilježavanje grobišta žrtava komunizma održalo je još jednu komemoraciju za žrtve poratnih stradanja. Jedno od takvih grobišta ubijenih nakon svibnja 1945. godine, kako tvrde organizatori prošlosubotnje komemoracije, nalazi se i kod Ksajpe u Šenkovcu. Govorei o žrtvama i navodnim poiniteljima, Josip Kolari, predsjednik društva, rekao je kako se “komunistiki režim krvavo obraunavao s neistomišljenicima, te je teško rei tko i gdje je više propatio zbog toga što nije pripadao komunistima” i dodao da su “na ovom mjestu kod Ksajpe prije 65 godina, kada jer II. svjetski rat bio završen, ubijeni nedužni ljudi koji su dovedeni iz akovekoga Starog grada”. Franjo Talan iz Varaždina pak je rekao kako je komunizam nanio najviše zla u Hrvatskoj, ali i drugdje, te dodao kako je vrijeme da se o poiniteljima zloina

DRŽAVNI ARHIV u Štrigovi

Novaki: Svaka žrtva zaslužuje svoj grob

Ovih je dana u Državni Arhiv u Štrigovi dopremljen vei dio grae dr. sc.Zvonimira Bartolia iz akovca, a dopremit e se još nešto njegove grae iz Matice hrvatske akovec. Prema rijeima profesora Jurice Cesara, ravnatelja arhiva u Štrigovi, bit e to novi u nizu od 268 fondova koliko ih ukupno sadrži arhiv. Rije je o Bartolievim rukopisima, zapisima i fotograijama, ne i njegovim knjigama. Cesar veli kako e ovo biti prvi osobni fond jedne osobe u štrigovskom arhivu. Povodom Dana opine Štrigova arhiv e dodijeliti dvije nagrade za ouvanje kulturnog dobra. Jednu za grau (rimski misali) od 1678. do 1721. godine i jednu za grau iz 1730. godine (motivi Štrigove). (sm)

U ime Meimurske županije skupu su nazoili predsjednik Skupštine Petar Novaki i zamjenik župana Matija Posavec. Novaki je rekao kako svaka žrtva zaslužuje dostojno oznaeno mjesto sahrane, te dodao kako e Meimurska županija pomagati kod ureenja grobišta žrtava koje u trenutku smrti nisu imale ukop dostojan ovjeka. Sudionici su se prije toga okupili kod župne crkve u Šenkovcu, gdje je za sve žrtve komunizma služena sveta misa zadušnica, koju je služio domai župnik veleasni Vladimir Kolari.

lanovi e u eškoj pokazati svoje sportske vještine Iz Hrvatske, uz lanove Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom MŽ-a, na sportskim e susretima sudjelovati i još dvije ekipe, ekipa iz Siska i ekipa iz Kutina. Meimurska ekipa putuje u pratnji Natali Žigo Štefulj i Josipa Geeka, voditelja sportsko - rekreacijske radionice, te Jasenke Šalamon, voditeljice Dnevnog centra Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom MŽ-a. Prema njihovim rijeima, cilj ovog natjecanja je da lanovi daju najbolje od sebe te da se dobro zabave. (hz)

BOG MOJIH DETALJA

Zaustavimo vrijeme Kad je netko u Isusovo vrijeme odluio ii u selo ili posjetiti prijatelja, uinio je to bez najave. Istina, bilo je dogaaja koje se oekivalo (Isus nam je ispriao nekoliko pria na tu temu), ali veliki dio života ipak se odvijao bez najave, bez puno pripreme, rijei i objašnjenja. Bio je to svijet u kojem je iznenaenje bilo nain života, a srdanost, otvorenost i dobrodošlica njegove temeljne kvalitete.

kladi od 3 do 10 tisua komada, koji bi se besplatno distribuirali širom Meimurja te na planirane destinacije u Hrvatskoj. Zamišljeno je da projekt inancira nakladnik, odnosno Zrinski koji organizira cijeli projekt u iznosu od 25 posto. U istom iznosu projekt bi inancirao sunakladnik, a preostalih 50 posto zastupljeni korisnici u brošuri. Tiskara “Zrinski” željela bi da sunakladnik u oba projekta bude Meimurska županija.

otvoreno progovori. Isto tako je rekao kako treba obilježiti sva mjesta gdje su injeni komunistiki zloini te osnovati muzej u kojemu bi se nalazila sva graa o stradavanjima.

UDRUGA za pomo osobama s mentalnom retardacijom Meimurske županije

lanovi sportsko - rekreacijske radionice koja djeluje u okviru Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Meimurske županije u srijedu 21. srpnja putuju u ešku gdje e pokazati svoje sportske vještine. Ivana Flac, Ljiljana Brodari, urica Nuki, Mario Golub, Stjepan Šari i Tomislav Trupkovi u dva dana nastupit e u deset disciplina. Uz discipline 50 m, 200 m, skok u dalj, skok u vis, lanovi sportsko - rekreacijske grupe okušat e se i u bacanju kugle, bacanju loptice, boanju, minigolfu, gaanju na koš te gaanju gola.

Na prošlotjednoj sjednici Kolegija gradonaelnika i naelnika opina u Meimurskoj županiji tiskara “Zrinski” ponudila je suradnju na dva projekta, koje je predstavio Zlatko Horvat, direktor prodaje. Prvi projekt nosi ime “Meimurje - ljudi - obiaji - jela - vina”, a osmišljen je kao komplet koji se sastoji od brošure, karte Meimurja, kuharice s meimurskim jelima, poklon kalendara te poklon bona. Planira se tiskati u na-

U svom posljednjeg zemaljskom tjednu, Isus je svakodnevno posjeivao kuu svojih prijatelja u Betaniji. Evanelje nam je opisalo njihov susret koji se dogodio nenadano, nakon dugo vremena (Lk 10, 38-42). Prekrasna je to scena gostoprimstva koja nam je ostala ‘’zapamena’’ da bi postala i naš modus vivendi, naš nain života: prijateljstvo Isusa i dviju žena, Marte i Marije (o njihovom

Nakon prvog, predstavljen je drugi projekt, a rije je o stripu pod nazivom “Putevima Zrinskih” koji bi izlazio mjeseno. Prodavao bi se preko “Tiska”, dok bi njegova cijena bila 9,99 kuna. I ovaj bi projekt u iznosu od 25 posto inancirali nakladnik i sunakladnik, dok bi se preostali dio pokrio od prodaje. Remitenda bi se besplatno dijelila uenicima osnovnih škola s podruja Meimurske županije. (hz, foto: Vrzan)

Oba projekta predstavio je Zlatko Horvat

Dopremljena Bartolieva graa

Bartolieva graa za sada je u kutijama u ravnateljevom uredu

IMENOVANJA u Varaždinskoj biskupiji

Veleasni Kos u Pribislavec, Blažon u urevac Varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak imenovao je i premjestio nekoliko sveenika za župnike i vikare. Tako mladomisnik veleasni Tomislav Kos iz Preloga postaje župnikom u Pribislavcu, a mladomisnik Neven Blažon iz Murskog Središa

odlazi za župnog vikara (kapelana) u urevac. Dušobrižnik u Županijskoj bolnici akovec postaje veleasni Milan Lonari, dosadašnji župnik u Virju, a nekada u Orehovici. Nedeliše dobiva novoga župnog vikara u osobi veleasnog Josipa urina.

bratu Lazaru ovdje se ne govori), i gostoprimstvo prepuno nježnosti. Sretni smo kad vidimo da Isus ima prijateljice, da nije sam, na cesti (bez kamena na koji bi naslonio glavu), da ima one kod kojih uvijek može doi, gdje može ostati koliko mu je drago, raskomotiti se, ‘’gubiti’’ vrijeme u avrljanju… Sveti Ivan je ukratko napisao: ‘’Isus je volio Martu i njezinu sestru (i Lazara)’’ (Iv 11,5). Isus je uživao u nježnosti prijateljstva. Prijateljstvo s njim i za njega ima svoje geste, rijei, buku, mirise, boje,… Marija sjedi na podu do njegovih nogu i njih dvoje priaju o svemu i svaemu, iskreno, intimno,

tajanstveno…zaboravljajui na sve što se zbiva oko njih. Mariju je zanimalo gdje je sve bio, htjela je da joj pripovijeda o dogaajima, o krajevima, o detaljima koji su mu važni… sve joj je bilo zanimljivo. A Isusu nije bilo teško priati jer je imao vremena, i bio je opušten – uživao je u blizini one koja ga je voljela i koja je imala povjerenja u njega. Jeste li kada sjeli na pod uz Isusa? Vrijeme ovogodišnjih praznika, ali i inae, je vrijeme kada nas Isus poziva da odluimo potražiti prijatelje, da poput Marije i mi sjednemo do njihovih nogu i zaboravimo na sve. Da se ispriamo kao rijetko kada u

Isto tako je biskup Mrzljak veleasnog Danijela Bistrovia razriješio službe upravitelja u Pribislavcu, te on ostaje samo župnik u Ivanovcu. Novoimenovani župnici i vikari službu e preuzeti krajem kolovoza ove godine. (sm)

Mladomisnik Tomislav Kos dolazi za župnika u Pribislavec

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 20. srpnja Ilija prorok, Ilinka srijeda, 21. srpnja Lovro Brindiški, Danica etvrtak, 22. srpnja Marija Magdalena, Manda petak, 23. srpnja Brigita, Apolinar, Gita Piše: vl. Antun Štefan

posljednje vrijeme, otvorimo srce i dušu. Da budemo blagoslov jedni za druge. Da i za nas, baš kao i Mariji i Isusu, vrijeme stane.

subota, 24. srpnja Kristina, Mirjana, Mirica nedjelja, 25. srpnja Jakob apostol, Valentin ponedjeljak, 26. srpnja Joakim i Ana, Anika

za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti

Pouno • Pouno • Pouno

Veselimo se novim izazovima

Zanimljivosti – zašto? – zato!

Baš je bilo veselo na završnoj sveanosti uenika PŠ Gornji Kraljevec. Opraštali su se od svojih prijatelja Jurice uranca, Leone Kovai, Ivana Vrbanca, Kristine Srpak i Matea Drka koji su završili etvrti razred. Nije bilo nimalo tužno, ve jako veselo. Kako vele, kao Mravci (lanovi istoimene uenike zadruge u PŠ) znaju samo za nove izazove pa se zato i vesele petom razredu. Kako vele, ipak e ponekad doi pogledati kako njihovi prijatelji Mravci rade.

Svaštice • Svaštice Pozdrav djeci u Japanu

Bok djeco! Zovem se Sara. Pišem vam iz lijepe Hrvatske. Idem u Strahoninec. Juer nam je uiteljica priala o Japanu. Oduševila sam se. Imate lijep i zanimljiv jezik. Bilo bi dobro nauiti ga. Što vi uite iz japanskog jezika? Volite li matematiku? Koji strani jezik uite? Mi uimo engleski jezik. Sigurno vam je i priroda lijepa kao i u našoj zemlji. ula sam da imate trešnje i botanike vrtove. Prekrasni su. Pišite nam nešto o sebi. Veselim se vašem odgovoru.

Sara Meštri, 2.b OŠ STRAHONINEC Uenici si meusobno rado pomažu, no on sve što može najradije uradi sam 1.a razred u našoj školi istie se, kako smo saznali, po izuzetnoj meusobnoj dobroti i pažnji uenika, a najviše to osjea Zlatko. Svi uenici tog razreda vole Zlatka, a on voli i njih. Rado s njim priaju i igraju se, pomažu mu, no on sve što može najradije uradi sam. Kako djeca pomažu Zlatku? Evo ovako. Nola: “Ja sam mu pomogla na likovnom izrezati izmicu.” Karlo: “Pod odmorom sam mu složio knjige za sljedei sat.” Bruno: “Kad mu nešto padne, ja mu to dignem.” Petra: “Kad se spotaknuo, ja sam ga uhvatila da ne padne.” Deni: “Približio sam mu stolicu bliže stolu. Pomažem mu da mu pokažem što treba rješavati.” Nives: “Donesem mu izmice

Laura Bogdan, 1.r. PŠG. KRALJEVEC iz ormaria.” Zlatko nije u kolicima. On ih ak niti nema, jer on hoda. Hoda pomalo nesigurno i nespretno i teško stoji na mjestu, mora se za nešto pridržavati. On je mali djeak, a ipak je velik. Velik jer ima toplo i hrabro srce. Voli ii u školu, voli se družiti s drugom djecom, igrati i raditi sve što rade djeca.

Voli uiti i sretan je što je postao ak. Nauio je slova ve prije nego je išao u školu, lijepo ita. Nauio je sve što su djeca prvog razreda do sada morala nauiti. Iako kod pisanja ima poteškoa (slova nisu baš tako pravila kakva bi trebala biti) on je sretan što može sam pisati. Zlatko je drago i nasmijano dijete, esto se smije i šali, rado pria. S njim u školi je i njegova majka Nada. Ona mu pomaže oko pripremanja knjiga, oko oblaenja, odlaska na WC, na užinu, jer se Zlatko teško kree stepenicama, sam baš i ne može. Tu je i njegova uiteljica Tatjana Golub. Ona radi s njim i još sa etrnaest aka prvaka. On ima pravo na asistenta u nastavi, koji bi stalno bio s njim i pomagao mu u svemu, ali asistenta nema jer nažalost nema novaca. Djeca su sretna što mu mogu pomoi, jer kad nekom pomažeš dobro se osjeaš. JER DOBRO JE INITI DOBR Sara Sean, 8.b LOPATINEC

Gotovo sve krute tvari šire se zagrijavanjem. To vrijedi i za kamen, isto kao i za drvo ili željezo. Najvažniji izuzetak od toga pravila jest ponašanje vode i to pri temperaturama u blizini smrzavanja. Ako se voda koja možda ima temperaturu od jednog Celzijeva stupnja lako zagrije, steže se i postaje guša, i to tako dugo dok ne postigne etiri stupnja. Pri toj je temperaturi najguša. (To znai da pri temperaturi od 4 Celzijeva stupnja kilogramu vode treba najmanje mjesta.) Ako voda postaje još toplija, ponovno se širi. To je razlog zašto voda na 4 stupnja pada na dno mora i jezera. Skuplja se na dnu. Ako se voda dalje hladi na temperature ispod ništice, pretvara se u led kojem opet treba više mjesta. Komad leda koji teži 1 kilogram ima vei volumen od 1 kilograma vode. Drugim rijeima: lakši je od vode. Zato pliva na površini. Zbog toga ledene sante ne tonu u dubinu, a ledenjaci dobrim dijelom strše iz vode. Hladnija se voda opet diže malo više. Zato je u dubinama svjetskih mora temperatura uvijek oko 4 Celzijeva stupnja, bez obzira na to radi li se o ledenom moru na ijoj se površini kreu ledene sante ili pak leže vrsta ledena polja ili se radi o dubinskim podrujima tropskih mora. Iako sunce tako žarko prži iznad južnih mora, voda nikada ne može

Prvo izvirivanje 1.a razred: “Pružamo si ruke jer kad nekom pomažeš dobro se osjeaš!”

Magdalena Horvat, 8.r OŠ D. KRALJEVEC

Lea Novakovi, 7.b OŠ DOMAŠINEC

odvoditi toplinu u dubinu.

Zašto je unutrašnjost Antarktike pustinja Unutrašnjost Antarktike možda je najsuše podruje na Zemlji. Tu na godinu padne manje od 5 cm snijega. Snježni pokriva, debeo do 100 metara, koji prekriva unutrašnjost zemlje, u dubljim je slojevima prastar. Trebalo je mnogo tisua godina da se nakupi takav snježni pokriva. Ta najhladnija i najbeživotnija pustinja na svijetu dobiva tako malo oborina jer vlažni vjetrovi koji pušu s mora ne dopiru u unutrašnjost kontinenta. Oni iskrcavaju svoj snježni teret ve u obalnim podrujima.

Što preostaje kad se mora ispare Svjetska mora sadržavaju golemu koliinu vode, oko 1,4 milijarda km3. To bi bilo 1400 milijuna vodenih kocki s dužinom ruba od jednog kilometra. Kad bi se ove nezamislive vodene mase isparile, ostalo bi golemo gorje soli i metala. Samo udio zlata u toj masi iznosio bi 14 milijuna tona. Preostalo bi 420 milijuna tona srebra. No, suhi ostaci oceana uglavnom bi se sastojali od soli. Ravnomjerno, rasporeena preko cijele Zemljine površine sol iz mora tvorila bi sloj debeo 150 metara.

Zašto se toliko znojimo u kišnim šumama Za ljude koji dolaze iz hladnijih zemalja klima u tropskim kišnim šumama sve je prije nego ugodna. Oni se poinju znojiti i pri najmanjem naporu, a ubrzo im se i odjea lijepi za tijelo. Razlog tomu jest visoka vlažnost zraka. Pri naporu na suhoj pustinjskoj vruini tijelo ne izluuje manje znoja nego u kišnoj šumi. Ali, zrak u pustinji je suh i bez problema preuzima vodu koja je sadržana u znoju. Iako se znojimo, koža nije vlažna. Tropski zrak, naprotiv, jedva može primiti vlagu. Znoj se ne može ispariti pa koža postaje mokra.

Zašto u pustinji zna biti tako hladno Tko pokušava danju hodati pustinjskim tlom Sahare, može si lako spaliti tabane. Sunce zagrijava pijesak na gotovo 80°C. I temperatura zraka može (u sjeni, ako je uope ima) dosegnuti 50°C. Unato tomu, nou je hladno. im zae Sunce, pada i temperatura. Rano ujutro može biti ak i inja. Temperatura nou pada ispod ništice. Za to je kriva ubitana žega danju. Ona ne dopušta da se na nebu stvore oblaci. Ako bi jedanput padala kiša, veina kapi isparila bi ve pri padanju. Bez zaštitnoga biljnog pokrova, pješano tlo ili gole stijene danju se zagrijavaju isto tako brzo kao što se nou hlade. Budui da nema oblaka na nonom nebu, žega se nesmetano isijava u svemir.

Svijet pria • Svijet pria

Piše: Žarko Skok

Mala likovna izložba

Miljenko Novakovi, 7.b OŠ DOMAŠINEC Mentor: Gabrijela Binder

Zašto ledene sante ne tonu

Mali je miši Cak svoj život provodio u udobnosti doma. Nikad nije izlazio iz kue jer su se njegovi roditelji odviše brinuli. Ipak, znali su da e se njihov ljubimac kad-tad morati osamostaliti. - Još malo pa eš sam tražiti hranu- najavio mu je tata, a Cak se tome posebno veselio. Dosad su mu roditelji obroke donosili u sobu i sve mu je bilo ukusno. Bilo je tu žitarica, voa, povra, tko zna još ega, ali kad nešto sam nae, to e biti prava poslastica. I tako je idui dan, pomalo bojažljivo krenuo prema izlazu. Polako je provirivao kao da e ga danje svjetlo opei za nos. Najzad pogleda i nije se mogao nadiviti kako je sve oko njega sjajno i šareno. Do tada je samo tumarao mranim podrumima sa zapahom od plijesni i ustajale

hrane. Ovdje vani tako je divno mirisalo po svježini. - Kako je lijepo! - stigao je potiho izgovoriti, ali ga odmah zatim preplaši neki udan zvuk. Bila je to velika ptica koja je graktala s obližnje grane. Miši se hitno povue u rupu. I mama i tata su mu bezbroj puta govorili o opasnostima s kojima e se vani susresti, ali tek sad se uvjerio da su one stvarne. Kad se sve smirilo, ponovo je provirio. Brkovi na njuškici su se micali gore-dolje. - Što je ovo? - pitao se u sebi. uo je neki blagi, šuškajui glas. Pogleda malo bolje i primijeti neku veliku, sporu životinju s kuicom na sebi. Bio je to puž Doni koji je krenuo po hranu. U poetku su se jedan drugoga uplašili, ali kasnije samo gledali. - Bok- pozdravi prvi Cak. – Bok. Ponovo su se gledali. - Tebe još nisam vidio ovdje - primijeti puž. - Danas sam prvi put vaniree miši – i to zato da naem nešto za jelo. - Stvarno? Onda možemo zajedno, znam gdje ima finih, slasnih listova- ponudi se Doni. - Može, ali… hoe li nas ove napasti? - zabrinuto pita Cak i njuškicom pokaže u pravcu

ptica. - Ne boj se, to su moje stare prijateljice- ponosno odgovori puž. Pošli su vrlo mali komadi puta a puž se sav uspuhao od silnog napora. Za njega je to bilo prebrzo, a mišu užasno sporo. - Evo, vidiš li onu mladu vokicu? Na njoj ima hranjivih listova. Mogao bih i ja gore ali bi potrajalo - nasmije se Doni. Cak se spretno primi za granice i brzo nae na vrhu. Malo zatrese i grana se savije tono do njegovog prijatelja puža. - Bravo mali! - pohvali ga Doni i pone ubirati listove. Kad ih je dosta nabrao, sjeli su i u miru objedovali. Gotovo su zazviždali od sree. - Nikad nisam ništa bolje okusio - prizna Cak. - Niti ja. Nakon što su se najeli, pred njima je i dalje bila velika hrpa listova. - To ponesi kui, za kasnijesavjetovao ga je puž. - Naravno, a ti? - upita ga miš. - Ja u još nešto ubrati putem - ree Doni sa smiješkom . - Hvala ti, hoemo li i sutra na objed? - zapita Cak. - Naravno, znam puno dobrih mjesta koje treba posjetitipotvrdi veseli puž odlazei.

18

Novi život se rađa

Dejan (33) i Silvija (29) Žagar iz Miklavca dobili su Tenu, roenu 26. lipnja u 12.18 sati. Po seku je došla i Lucija (5).

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ivica (31) i Jasna (29) Vrtari iz Gornjeg Kraljevca dobili su kerku Karlu, roenu 13. srpnja u 10.05 sati. Kod kue seku nestrpljivo eka Monika (10).

20. srpnja 2010.

Mario (24) i Ivana (25) ukes iz Nedeliša dobili su sina Denija, roenog 13. srpnja u 21 sat.

ZAVRŠEN prvi kamp rolanja u sklopu projekta “Svaki tjedan – sport jedan”

Stotinjak djece uživalo u rolanju Stotinjak djece od 1. do 3. razreda osnovnih škola prikljuilo se kampu rolanja Stonjak djece od 1. do 3. razreda osnovnih škola prikljuilo se kampu rolanja koji je u sklopu projekta “Svaki tjedan - sport jedan” održan prošli tjedan. Oduševljeni klinci uili su, zabavljali se i družili na igralištu Macanovog doma, gdje se kamp i održavao. Oni nešto iskusniji iskusili su rolanje kroz park i grad te kod zaobilaznice, što se veini djece i najviše svidjelo. S obzirom na prve dvije uspješne godine, ove, tree po redu, rolanje je održano u dva termina. I dok je prošli tjedan uspješno završen kamp za one najmlae osnovnoškolce, ovaj je tjedan zapoeo za one nešto starije. Naime, svoje vješne u rolanju ovaj e tjedan usavršiti uenici od 4. do 8. razreda osnovnih škola. Koordinator kampa Luka Meimurec više je nego zadovoljan ovogodišnjim odazivom djece. Upravo je velik broj zainteresiranih bio razlog što se kamp ove godine

održava dva tjedna, a ne jedan kao prošlih godina. Uz Luku Meimurca, za sigurnost djece brinuli su treneri kojih je ove godi-

ne bilo sedam. Meu njima bili su Saša Maršek, Ivica Peri, Ivan Lesjak, Dora Puklavec, Marija Jurak, Filip Toplianec i Petra Bistrovi, iskusni roleri koji su ma-

lišanima pokazali i nauili ih novim vješnama na sve popularnijim rolama. Posljednjem danu kampa mnogi su se najviše radovali. Kao nezaborav-

no iskustvo veina mališana opisuje vožnju centrom grada, držei se jedan za drugog i pravei “zmiju”, koja je u ove tri godine postala tradicija i najviše

išekivan dogaaj, jer tada klinci svojim roditeljima i ostalim prolaznicima pokazuju što su sve nauili u ovih pet dana druženja. (hz, foto: zvrzan)

Polaznici kampa oduševljeni rolanjem

Lina Kiri, Mihovljan - Na rolanju mi je bilo zakon. Nemam rijei, oduševljena sam. Ovo mi je prvi put da sam na ovim kampovima i jako mi je lijepo, a zato mislim opet doi i sljedee godine.

Tija Budiša, Mihovljan - Ovdje mi je bilo jako lijepo. Treneri su bili jako dobri prema nama i puno nas nauili. Najviše mi se svidjela vožnja po parku i po gradu, ali i ‘zmijica’ koju smo radili. Od poetka dolazim na ovaj kamp, tako da u doi i sljedee godine.

Bruno Halabarec, akovec - Jako mi je lijepo bilo ovdje na rolanju. Jednostavno super, oduševljen sam. Najviše mi se svidjelo rolanje po parku. Bio sam ve na ovom kampu i planiram doi opet.

Klinci su posljednji dan svojim roditeljima i ostalim prolaznicima pokazali što su sve nauili u ovih pet dana druženja

David Štefulj, akovec - Bilo mi je super ovdje na kampu rolanja. Bio sam i prošle i pretprošle godine, a mislim doi i sljedee. Nisam baš znao rolati prije nego sam došao ovamo, tako da sam u kampu mnogo toga nauio. Kroz ovaj sam kamp zavolio rolanje.

Antonio Vuk, akovec - Bilo mi je super na rolanju. Najljepše mi je bilo kada smo se rolali po parku. Ve sam prijašnjih godina bio na kampu, a naravno da u doi i idue godine.

Zavidna karijera mlade

Bojane Iako ima tek devetnaest godina, Bojana Perho iza sebe ve ima zavidno iskustvo u svijetu mode, modelinga i natjecanja ljepote. Na str. 5 priloga Media saznajte sve o ovotjednoj ljepotici i u탑ivajte u novom fotosessionu.

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2010.

NASTAVLJENO KAZALIŠNO LJETO U GRADU ZRINSKIH

Povratak u fakinski Zagreb uz “Kužiš, stari moj” Glumaki naturšik Renato anaki odlino se snašao u monodrami “Kužiš, stari moj” (foto: Mario Jakši)

Svi smo jednom u životu proitali “Kužiš, stari moj” Zvonimira Majdaka, a veini nam je sjela kao melem na bolnu ranu zvana lektira. Osamdesetih godina prošlog stoljea kultna je knjiga dobila i svoju kazališnu verziju, kojoj nije trebalo dugo da stekne isti epitet. Više od tisuu izvedbi monodrame genijalnog, sad ve pokojnog, glumca Mladena Budišaka ušlo je u kazališnu antologiju, a predstava je poseban dojam ostavila na tada mladog Renata anakija. Dokopavši se i audiozapisa predstave na “Jugotonovoj” vrpci, preslušavanje nikada nije prestalo, a ono što se iz te strasti rodilo prošli je tjedan imala prilike vidjeti i akoveka publika. Naime, Renato je s vremenom shvatio da pojedine ulomke zna napamet, pa ih je povremeno znao

recitirati prijateljima, koji su ga izazvali da je napamet nauio cijelu knjigu. Oduševljen izvedbom i samom injenicom da je rije o monodrami, Renato s tim prijedlogom nije imao prevelikih problema, no još se uvijek sve odvijalo unutar etiri zatvorena zida. Ipak, kada je jednog dana na vrata njegove bravarske radione uletio ni više ni manje nego Zvonimir Majdak, s molbom da mu naoštri škare, Renato je poeo spremati predstavu.

Emigrantski crni humor za kraj Za završnicu Ljeta u gradu Zrinskih organizatori su, naravno, uvali ono najbolje. Jedna od najizvoenijih i najposjeenijih predstava ove godine u Hrvatskoj svakako je “Cinco i Marinko”, humorna groteska Mate Matišia u izvedbi Danka Ljuštine i Vedrana Mlikote, koji su istovremeno na sebe preuzeli ulogu redatelja i glumaca. Pria o dvojici Hrvata, politikom emigrantu Marinku i onom ekonomskom Cincu, koji dijele podstanarsku sobu u Njemakoj, i široj je publici poznata, ali kao “Kad mrtvi zapjevaju”, kako se zove ilmska adaptacija prie Krste Papia iz 1998. s Ivom Gregureviem i Ivicom Vidoviem u glavnim ulogama.

Politiki emigrant dva se desetljea nije javio vlastitoj ženi zbog straha od tajne policije. Njegov cimer odlui u djelo provesti plan, kojim samoga sebe proglašava mrtvim, kako bi njegova žena dobivala njemaku penziju, koju bi kasnije on, živ, trošio. Kupuje lijes i u njemu odlui otputovati kui. Na putu i u domovini nastaju svakovrsne crno-

humorne peripetije, nepredvidljivi su obrati neizbježni. Tandem Ljuština - Mlikota do suza je nasmijao akoveku publiku, dokazujui još jednom da ih s pravom smatraju ponajboljim hrvatskim glumcima, i potvrujui prije spomenuti status jedne od najposjeenijih i najizvoenijih ovogodišnjih predstava.

SRIJEDA, 21. srpnja, Prelog

AKOVEC - MÜNCHEN

Petra Vidovi promovira hrvatske umjetnike U srijedu 21. srpnja u münchenskoj galeriji za suvremenu umjetnost “Platform 3“ otvara se izložba inner colors zagrebakog umjetnika Silvija Vujiia, koji je diplomirao graiku na ALU u Zagrebu te na Tekstilno - tehnološkom fakultetu u Zagrebu. Izrauje kostimograiju za istaknute plesne i kazališne grupe (Bad co., HNK Rijeka, HNK Split). Gostujui je predava na Školi za dizajn Designskolen u Koldingu u Danskoj. Kustosice galerije “Platform 3“ jesu Christine Kaiser iz Njemake i Petra Vidovi iz akovca, stipendistica Zaklade “Robert Bosch“ (Robert Bosch Stiftung) u programu kulturnih menadžera iz srednje i istone Europe. Za izložbu inner colors umjetnik je izradio tri nove instalacije koje su nastale slijedom istraživanja mineralnih pigmenata, tijekom kojeg je Vujii posjetio najveeg proizvoaa pigmenata u Europi

Rezultat je ponovno monodrama koja gledatelja uz Glistu, Kurblu i Galileja vraa u fakinski Zagreb 70-ih godina, a koju ovaj glumaki naturšik odrauje kao pravi profesionalac. Hrabar životni podvig slijeenja snova i strasti, napuštanja životne sigurnosti i okušavanje u neem sasvim novom i sam Majdak nazvao je vrlo decentnim, a akoveka publika predstavu je doekala tražei stolicu više. (bš)

Jedan od radova Silvija Vujiia “Kremer Pigmente GmbH & Co. KG” umjetnika koji svjesno izbjegava u Aichstettenu u saveznoj pokrajini mnogoznanost, povijesnu i ikonoBaden - Württemberg. grafsku težinu boja. Vujii se odluio za crno - bijelu Umjetnikova preokupacija je izložbu, u kojoj je boja shvaena ne proces promjene. Nestabilni oblici, samo kao vizualni dogaaj, ve kao njihove promjene i njihova neodržimaterija sa strukturom koja u potpu- vost te naglašena prolaznost stvari nosti mijenja objekt na koji je aplici- jedne su od osnovnih obilježja veine rana. Radi se o “ne-bojama”, koje nisu Vujiievih radova. Izloženi su radovi samo znak, ve medij koji proizvodi efemerni: poput Zastora, koji nestaizložbu. Izostajanje “pravih“ boja na je ve tijekom otvorenja, ili Oblaka, izložbi, koja u samom naslovu suge- rada koji se pojavljuje samo jednom rira na blještavilo, asketska je gesta tijekom dana. (PV;JŠ)

PETAK, 23. SRPNJA

U Prelogu gostuje Likovno udruženje Ludbreg U petak 23. srpnja u restoranu “Riblji”u Prelogu, s poetkom u 20 sati, bit e otvorena izložba slika lanova Likovnog udruženja Ludbreg, a povodom prilokog proštenja. Izložba je nastavak suradnje izmeu Likovnog udruženja Ludbreg i Likovnog udruženja donjeg Meimurja Prelog, koja traje vee desetak godina. Oekuje se dvadesetak likovnih autora iz Ludbrega s najnovijim radovima. (JŠ)

Kajkavski pjesnik Ivan Glavina dobiva spomen - plou i knjigu U Prelogu e u srijedu 21. srpnja biti otkrivena spomen - ploa hrvatskom kajkavskom pukom pjesniku Ivanu Glavini, koji je uz ostalo pisac teksta i melodije jedne od danas najpoznaje kajkavske pjesme “Trsek moj, zbudi se”, koja je ve postala himna vinogradara. Spomen - plou u ulici Kneza Domagoja 1 postavljaju Matica hrvatska akovec i Grad Prelog, a sveanost poinje u srijedu u 19.30 sa. Nakon toga, s poetkom u 20 sa, bit e u prostorima Knjižnice i itaonice Pastoralnog centra “Alojzije Stepinac” Župnog ureda Prelog predstavljena knjiga “Ivan Glavina – hrvatski kajkavski pjesnik iz Preloga”. Autor knjige je novinar Josip Šimunko, a izdava je Maca hrvatska akovec uz pomo Grada Preloga. (JŠ)

KATOLIKI DOM akovec, 26. srpnja, 19 sati

Promocija knjige autorice Ane Žiškovi U ponedjeljak 26. srpnja s poetkom u 19 sa u Katolikom domu u akovcu održat e se promocija knjige autorice Ane Žiškovi iz akovca. Knjiga pod naslovom “Iz dubine duše” sastoji se iz poezije i proze. Voditelj promocije bit e Dejan Buva, dok e u programu uz autoricu sudjelova Marn Srpak i drugi.

20. srpnja 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KVARTET GUBEC održao odlian koncert u sklopu Ljeta u gradu Zrinskih

Rajko Suhodolan: Što se glazbe tie, Dalmatinci rade više od nas Za odlian koncert i veselu atmosferu u atriju akovekoga Starog grada pobrinuo se Kvartet Gubec uz svesrdnu potporu Tamburaškog sastava Fakini te akoveke publike. Kvartet je osnovan u želji ouvanja glazbenog naslijea hrvatskoga kajkavskog kulturnog izriaja, a danas ga ine Vinko Ani, tenor iz ansambla kazališta “Komedija”, Željko Grozaj, bariton, Adalbert Turner Juci, glumac i pjeva kazališta “Komedija”, te Rajko Suhodolan kao voditelj kvarteta. Iako kvartet danas izgleda nešto drugaije nego na poetku, njihova misija ostaje ista: Prije šest godina sastali smo se i snimili prvu pjesmu ‘Spoved’. Nešto prije poeli smo se ve družiti i došli smo na ideju da kroz kvartet ouvamo to naše kajkavsko glazbeno naslijee, znai stare pjesme iz kajkavske pjesmarice koje smo esto pjevali na raznim druženjima. Tad su u bendu bili i Adam Koni i Vid Balog, na žalost, oni su zbog obaveza morali otii. No, došli su Vinko i Željko i mi smo pjevaki ostali isti, a i dalje se bavimo iskljuivo oživljavanjem kajkavskih popevki, ispriao je Suhodolan.

Uskoro e nastupati u Omišu, a upeatljive koncerte održali su i u Dubrovniku, Splitu, Makarskoj, Puli, Rijeci ... Nastupali su i s klapama Šibenik i Maestral, klapom Intrade i Tomislavom Braliem te uvijek bili jako dobro primljeni. Osim kvalitetnog pjevanja i sviranja, za to je, kažu, zaslužan njihov poseban šarm. A zbog šarma esto surauju i s drugim poznatim glazbenicima: - Radili smo s anijem Stipanievim i snimili s njim dvije pjesme, uskoro planiramo suradnju s mnogim drugim izvoaima. Mi smo otvoreni za svaku suradnju. Mi kajkavci uvijek smo bili dobre volje, koji se rado družimo i koji

sudjelujemo u svemu, naglasio je Suhodolan. Kada govorimo o Kvartetu Gubec, treba rei da je to sastav koji je dobitnik ovogodišnje diskografske nagrade “Porin” u kategoriji za najbolji album folklorne glazbe za album “Oko jene hiže“. Da je album zasluženo osvojio prestižnu nagradu, uvjerili su se svi akoveki ljubitelji kajkavske popevke, a da su svi uživali, dokazuje injenica da je publika gotovo svaku pjesmu pratila pjevanjem i pljeskom. Posebne ovacije izmamile su goše Barbara Suhodolan i naša Blanka Tkali. (mn, foto: Mario Jakši)

Kvartet Gubec osnovan je u želji ouvanja glazbenog naslijea hrvatskoga kajkavskog kulturnog izriaja Na korak osnivanja kvarteta odluili su se i zbog toga jer su željeli da kajkavska pjesma prijee granice ovih sjevernih županija. - Da bi tako nešto napravili, morali smo to napraviti kvalitetno i u tome smo uspjeli, a struka i ostali to su prepoznali. Danas i dalmatinske klape i mnogi drugi izvoai pjevaju naše pjesme, što

prije nisu radili. Znai oito ima mjesta za kajkavsku glazbu na tržištu, samo trebamo puno više raditi. Mi kajkavci volimo jambrati i kritizirati, a kad pogledate proporcionalno koliko albuma mi izdajemo tu u Meimurju ili Zagorju godišnje i usporedite to s dvjesto albuma dalmatinskih klapa koji izau godišnje, sve je

jasno. Ne možemo tražiti isti tretman kad oni oito rade puno više od nas, istie on.

Kvartet Gubec uvijek odlino primljen Ako se ve spominje Dalmacija i južniji dio Hrvatske, treba rei kako je Kvartet Gubec uvijek ondje odlino primljen.

Da je album “Oko jene hiže“ zasluženo osvojio nagradu “Porin”, uvjerili su se svi akoveki ljubitelji kajkavske popevke

BARITON Armando Puklavec održao koncert u Varaždinu

PRELOG

Meimurske pjesme za kraj

Stvaraonice za djecu

Bariton Armando Puklavec U Varaždinu je na ljetnim veerima u utorak gostovao meimurski bariton Armando Puklavec, prvak Sarajevske opere, uz pratnju Danijela Ota na klaviru, takoer varaždinskog aka. Bariton Armando Puklavec i pijanist Danijel Oto bivši

su uenici Glazbene škole u Varaždinu. Iz razliitih su generacija. Pijanist Danijel Oto je pred diplomom na Muzikoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Vladimira Krpana, a Armando Puklavec (roen 1974. u akovcu) gradi svoju uspješnu pjevaku karijeru kao solist u Narodnom kazalištu u Sarajevu. Dobitnici su više zapaženih domaih i inozemnih nagrada. Bariton Armando Puklavec magistrirao je na Sveuilištu za glazbu i glumu u Beu (Hochschule für Musik und darstellnde Musik in Wien) u klasi svjetski poznatog wagnerijanca i interpreta Lieda Kammersängera Roberta Holla. Debitirao je izrazito uspješno kao Evgenij Onegin na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, gdje je ostvario brojne uloge bariton-

skog repertoara, te naslovnu ulogu opere “Nikola Šubi Zrinski” koju je utjelovio na pozornicama HNK-a Rijeke, Splita i Osijeka, kao i na gostovanju u Sopronu (Maarska), Burgenlandu (Austrija), na Viteškim igrama u Sisku, Royal Opera House Mississauga (Kanada), te Narodnom kazalištu u Sarajevu. Nakon nastupa u Sarajevskoj operi dobio je stalni angažman te je ostvario mnoge znaajne uloge. Laureat je brojnih nagrada na meunarodnim pjevakim natjecanjima: “Palma d’oro” u Finale Ligure, Italija, “Rolando Nicolosi” u Tarantu, Italija, “Jugend musiziert” u Leobenu, Austrija, “Ada Sary” u Nowym Nadze, Poljska, “Lucia Popp” u Bratislavi, Slovaka, “Ondina Otta” u Mariboru, Slovenija. Na natjecanju “Belvedere” u Beu dobiva posebnu nagradu agencije

“Kulturkontat”, te angažman u bekoj Kammeroperi u nekoliko produkcija. Pjevao je u Zlatnoj sali Musikvereina u Beu baritonski solo u “Carmini burani” Carla Orffa, i baritonski solo u Faureovom “Requiemu”. Nastupio je u Konzerthausu u Beu, te maloj sali Concertgebouwa u Amsterdamu. Na programu koncerta u Varaždinu našle su se popularne skladbe Josipa Hatzea, Dore Pejaevi, Ivana pl. Zajca, ali i skladba “Mura” Davora Bobia, mladog kompozitora iz Varaždinu, skladba “Moje jutro” Ivana Padovca, “Zvira voda” Vladimira Ruždjaka, “Školnik ide kak po drotu” Ive Flogela, te napitnice Ivana pl. Zajca, Petra Preradovia i Huga Badalia. (JŠ)

U Prelogu su zapoele ljetne stvaraonice za djecu. Radionice zajedniki organiziraju Turistika zajednica Grada Preloga i Likovna udruga donjeg Meimurja Prelog kao organizator, dok je ve tradicionalni sponzor Grad Prelog, te pizerija “Ro-SA” i Unisped, Meunarodna špedicija Prelog. Svakog etvrtka u poslijepodnevnim satima djeca mogu sudjelovati u nizu aktivnosti, od slikanja do glazbe. Ipak, prvi dan radionice za djecu najviše se djece okupilo zbog likovnih razloga, dvadesetak djece sudjelovalo je na likovnoj radionici gdje su slikala i gradila svoje skulpture od gline. Mahom je rije o djeci koja su

i prošle godine sudjelovala na radionici, ali ima i dosta novih. Interes ne posustaje, na prvom je susretu bilo više od trideset mališana, a na drugom, usprkos visokim temperaturama, ak 25 mališana svih dobi. Likovne skupine vodili su Franjo Ružman Brko, Julija Pongrac, Marija Bašnec i drugi lanovi Likovne udruge donjeg Meimurja Prelog, a skupinu malih kipara u glini kipar Željko Petkovi. Radionica za djecu nastavlja se ovaj etvrtak u poslijepodnevnim satima u centru grada, uz terasu pizzerije “RO-SA”. Nakon završetka više radionica biti e prireena izložba radova, a mališani e primiti priznanja za sudjelovanje. (JŠ)

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec

Ljetne radionice u Igraonici “Bamblek” Ljetne radionice na Djejem odjelu Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” akovec nastavljaju se prema predvienom planu. Ovaj je tjedan voditeljica Blaženka Hunjadi Bašek za djecu od 7 do 12 godina održala ekološku radionicu. Prema planu, radionice se nastavljaju održavati do kraja kolovoza, svaki ponedjeljak i utorak od 16 do 18 i srijedu, e-

tvrtak, petak od 10 do 12 sati. Za sve radionice potrebno se im prije prijaviti jer je broj sudionika svake radionice ogranien.

Termini održavanja radionica: • 12.7. - 16.7.: Ekološka radionica, voditeljica: Blaženka Hunjadi Bašek, voditeljica Igraonice “Bamblek”; za djecu 7 – 12 g.

• 19.7 - 23.7.: Povijesna radionica - “Nekada davno”, voditeljica: Melita Mezga, studentica povijesti; za djecu 9 - 12 g. • 26.7 - 30.7.: itateljska radionica - “itajmo i igrajmo se”, voditeljica: Blaženka Hunjadi Bašek, voditeljica Igraonice “Bamblek”; za djecu 7 – 10 g. • 2.8. - 6.8.: Likovno - kreativna radionica - “Mogu i ja”; voditelji-

ca: Marija Marciuš, uiteljica; za djecu 9 – 14 g. • 9.8. - 13.8.: Plesna radionica - “Mi plešemo”, voditeljica: Vlatka Ciber, koreograkinja; za djecu 7 – 12 g. • 16.8. - 20.8: Glazbena radionica “Zapjevajmo”, voditeljica: Manuela Hren Marec; za djecu 7 – 10 g. • 23.8.-27.8.: Raunalna radionica, voditeljica: Dijana Martinovi, prof. informatike; za djecu 10 – 14 g.

Interes za crtanje i slikanje pokazali su i oni najmlai

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2010.

LEGENDA hrvatske jazz scene Damir Kukuruzovi nastupio na Ljetu u gradu Zrinskih

akovec je grad u kojem jazz živi

- Mislim da se doista može rei da jazz ovdje u akovcu živi, kazao je Kukuruzovi Jedan od najboljih gipsy swing jazzista u nas, baštinik velikog Djanga Reinhardta na ovim prostorima, Damir Kukuruzovi, gitarist brzih i spretnih ruku, održao je sa svojim Gipsy Swing kvartetom odlian koncert prošli petak u atriju Staroga grada akovec. Koncert su kao trio otvorili, uz Kukuruzovia, i ritam gitarist Goran Grgura i bas gitarist Željko Bilbija, da bi se postava skoro

proširila i na violinista Brunu Urlia. Osim jazz standarda i poznatih pjesama romske glazbene tradicije, u akovcu su izvodili djela legendarnog gipsy swing gitarista Djanga Reinhardta, pridruživši se obilježavanju stote godišnjice velikanova roenja koja je ovogodišnji središnji svjetski jazz dogaaj. Upravo je ovom gitaristikom ikonom Kukuruzvi oduvijek fasciniran. Za Djanga Reinhardta znamo da je imao speciinu tehniku sviranja uzrokovanu njegovim hendikepom, iju kvalitetu ustvari nitko ni do dan - danas ne može dostii. - Django je kao djeak poeo svirati violinu i u ono je vrijeme živio u karavani koja se selila prema Parizu. I na putu se ta nesretna drvena kua na kotaima zapalila, a njemu je izgorjela ruka. Odatle njegov hendikep. Nastavio je svirati, i to samo kažiprstom i srednjim prstom, i unato tome bio je virtuoz na gitari. Unato svemu što mu se dogaalo, uspio je spojiti tradiciju amerike glazbe i francuske romske tradicije, napraviti jednu zanimljivu mješavinu i po tome je

Koncert su kao trio otvorili Kukuruzovi, gitarist Goran Grgura i bas gitarist Željko Bilbija, da bi se postava skoro proširila i na violinista Brunu Urlia zaista bio originalan, ispriao je Kukuruzovi.

Publika prepoznaje ono što je dobro Ovaj vrsni sisaki gitarist uz violinista Bruna Urlia svirao je na svim bitnijim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu promovirajui glazbu Djanga Reinhar-

dta i Stephana Grappellia. No, nije stao samo na koncertiranju po Hrvatskoj i svijetu, ve je u Sisku otvorio i jedan od najveih jazz klubova u Hrvatskoj - Siscia Jazz Club. On je i organizator i zaetnik internacionalnog Siscia open Jazz - Blues Festivala koji se ve nekoliko godina za redom uspješno održava na obalama Kupe, te

umjetniki direktor festivala Labin jazz republika. Upravo su jazz festivali nešto što povezuje Sisak i akovec (naravno, ovdje mislimo na naš Jazz fair). - Mislim da akovec ima sjajne glazbenike koji ne zaostaju za velikom scenom. Bilo je ovdje sjajnih programa i ja sam uvijek ovdje dobro suraivao s glazbeni-

cima, a to e se i nastaviti. Mislim da se doista može rei da jazz ovdje u akovcu živi, iako se publika možda ne odaziva u jako velikom broju. To je samo stvar nekakve tradicije. Publika možda ne razumije ovu glazbu, ali tu ni nije bitno o emu se zapravo radi. Publika prepoznaje i cijeni ono što je dobro. Nekad sam vrlo esto znao istraživati koja bi to tono bila deinicija jazza, pa smo se bliski prijatelji i ja glazbenici složili da je jazz u ljudima probuen osjeaj za dobro. On sigurno spaja sve umjetnosti i ja u svemu u životu što radim vidim jazz. I siguran sam da to, taj osjeaj za dobro, tu najiniju nit koju zovemo jazz, ima i akovec i Sisak, i Zagreb i bilo koji drugi grad, a i publika ondje, istie Kukuruzovi. Quartet je u akovcu zasvirao i skladbe s njihova nosaa zvuka koji su za Menart snimili zajedno s Angelom Debarreom, a ovo je bila i prilika uti neke nove obrade jazz standarda koje su ovo ljeto snimali s Ludovicom Beierom i Adrianom B. Burnsom. Sve u svemu, bila je ovo prava poslastica za jazz sladokusce. (mn)

KUD “KATRUŽE” IVANOVEC

Na Danima Hrvata u Petribi KUD “Katruže” Ivanovec gostovao je na poziv mjesne uprave Petribe iz Maarske u subotu 10. srpnja na sveanosti povodom Dana Hrvata. Tom prigodom u programu su nastupile muška i ženska vokalna skupina s nekoliko izvornih meimurskih pjesama. Na sveanosti su nastupili i folkloraši iz Petribe, kao i pjevai i tamburaši iz Sumatrana.

Posebna vrijednost ove sveanosti je jezik Hrvata i lokalni izriaj meimurskog folklora. Svi sudionici govorili su i pjevali na hrvatskom jeziku, kajkavskim narjejem. Publika je s oduševljenjem popratila program te izvoae nagradila burnim pljeskom. Nakon programa domain je organizirao domjenak za goste i uzvanike uz druženje do kasnih sati. (BMO)

KUD opine Donji Kraljevec KUD MAKOVEC zaprima prijave za tamburašku smotru

Do sada 22 prijavljena sudionika

Detalj s prošlogodišnje smotre

KUD Makovec zaprima prijave KUD-ova, KUU-a, HKUU-a, tamburaških sastava i tamburaških orkestara za 16. smotru tamburaša Meimurske županije. Do sada su se prijavila 22 sudionika, a Organizacijski odbor oekuje daljnje prijave za priredbu koja e se u Društvenom domu u Makovcu održati prvi put dva dana, i to 25. i 26. rujna.

Tajnik KUD-a Makovec Ivan Ujlaki kaže kako su pri kraju pregovori o gostovanju dva KUD-a izvan Meimurske županije, koji e nastupiti u zabavnom dijelu smotre. Ujlaki ujedno poziva tamburaše koji se još nisu prijavili da to uine što prije, a najkasnije do kraja srpnja ove godine. Do sada su se prijavili: županijski tamburaški sastav “Stjepan Bujan Stipi”, akovec, tamburaški sastav “Biser Meimurja”, Žiškovec, stariji tamburaški sastav KUD-a Žiškovec, KUD Strahoninec (dva sastava), KUU “Veseli Meimurci”, akovec, KUU “Zvon”, Mala Subotica (dva sastava), KUD Belica (dva sastava), Udruga žena Sivica, HKUU Sveti Martin na Muri, KUD Domašinec, KUD Zasadbreg, KUD Šandorovec, KUU “Seljaka sloga”, Nedeliše, Glazbena udruga, Šenkovec, KUD opine Donji Kraljevec, KUD Makovec i HKUD Gorian. (S. Mesari)

Skupina “Noina arka“ gostovala na ljetnom karnevalu u Novom Vinodolskom KUD opine Donji Kraljevec gostovao je 3. i 4. srpnja u Novom Vinodolskom na velikom ljetnom karnevalu. Skupina od 30-ak lanova KUD-a Donji Kraljevec predstavila se Noinom arkom te postigla velik uspjeh i pohvale, kako od

organizatora, tako i od Saveza udruge karnevala Hrvatske. Na ljetnom karnevalu u Novom Vinodolskom sudjelovalo je oko dvije tisue sudionika, odnosno šezdeset skupina. Skupina “Noina arka“ KUD-a opine Donji Kra-

ljevec pozvana je na ljetni karneval u Senj i na rijeki karneval zbog svoje originalnosti i dobrog predstavljanja. Putovanju su prethodile velike pripreme, izrada kostima, te arke u koju je osim materijalnog uložen veliki trud i

mnogi sati rada muškog dijela ekipe. lanovi ekipe koja je sudjelovala na karnevalu nisu krili svoje oduševljenje dogaanjima u Novom Vinodolskom, te su se i dobro zabavljali. (JŠ)

20. srpnja 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL ljeta 2010.

OSOBNA KARTA:

BOJANA Perho (19) – Mursko Središe Gdje poeti priu o mladoj Bojani iz Murskog Središa? Ovogodišnja maturantica akoveke Ekonomske i trgovake škole, iako ima tek devetnaest godina, iza sebe ima zavidno iskustvo u svijetu mode, modelinga i natjecanja ljepote. Naime, još 2007. godine okitila se titulama druge pratilje Miss turizma i druge pratilje Miss Alpe Adria, a ove godine ponosno nosi lentu prve pratilje Miss Universe sjeverozapadne Hrvatske. Pa ipak, popis tu ne staje upravo su Bojanine noge proglašene

Ime i prezime: Bojana Perho Mjere: 179/88/90 Datum roenja: 8.5.1991. ime se bavi: PR kluba “Hollywood” Koprivnica Glazba: minimal techno, house Omiljena knjiga: Ponašaj se kao dama, misli kao muškarac Omiljeni film: Dear John Slobodno vrijeme: ples, modeling, hostesiranje

najljepšima na svjetskom izboru Miss Alpe Adria. Svoju je karijeru zapoela u agenciji E-models.biz, a suraivala je i s renomiranim hrvatskim agencijama Midiken, Talia model te Borisom Kosmaem. Za nastavak karijere ponude je ve dobila iz Milana, Londona i New Yorka, a odradila je i snimanje za japansko tržište. Trenutno radi kao PR koprivnikog kluba “Hollywood”. Ovotjedni otosession snimljen je na skeli i šetnici uz Muru kod Murskog Središa, Bojaninoga rodnog mjesta. (oto: Z. Vrzan)

KOM3DIJA se vratila s uspješne turneje, slijedi još koncerata, a na jesen ponovno ulaze u studio

Spojili glazbu i turizam - Kom3dija kao novi turistiki brend Nakon uspješne prošlogodišnje turneje, world etno bend Kom3dija otisnuo se i ove godine na turneju po zemljama i gradovima bivših jugoslavenskih naroda. Igor, Miloš, Marinko i Neven turneju nazvanu “Pozoj leti! - tour 2010.” zapoeli su sredinom lipnja, s gradom Beogradom, i nastavili je sljedeih pet dana u Skoplju. Nakon toga krenuli su u osvajanje južnih krajeva Lijepe naše, pa su tako gostovali u Splitu, Šibeniku, Primoštenu, kupali se u Vodicama, na Murteru, te zatvorili turneju pred prepunom terasom kluba “A3” u Kninu. Ukupno su odradili ak sedamnaest svirki, što je samo po sebi za svaku pohvalu, no, ako spomenemo da su poradili i na prezentaciji meimurskog turizma, sve ovo dobiva još vei znaaj. Na taj, kako su ga kom3dijaši sami nazvali, mirnodopski pohod promoviranja dobre volje, glazbe, kulture, vina, turizma, pacifizma i optimizma, krenuli su naoružani štandom kulturno - turistike ponude Meimurske županije i Grada akovca. - Na ideju smo došli prošle godine, da uz ovo što sviramo da se opremimo i nekim vizualnim i drugim materijalima koji bi predstavljali Meimurje. Ljudima je zanimljiva naša glazba i uvijek nas pitaju odakle smo, zanima ih naš dijalekt, a onda i sve

ostalo što možemo ispriati o našem kraju. Tako je nekako poelo, da bi došlo do toga da smo napisali taj projekt i u suradnji s partnerima ostvarili ga. Eltel d.o.o. ustupio nam je na korištenje svoj prototip multimedijalnog inopulta na kojem su se vrtjeli spotovi Kom3dije i slideovi turistikih i kulturnih dogaanja u našem kraju. Za tiskane promo materijale pobrinule su se turistike zajednice, a butelje vina za pobratimljenje lica u svemiru osigurala je udruga ‘Hortus Croatiae’ i Turistika zajednica Štrigove. Naravno, na turneju ne bi mogli bez kombija koji nam je osigurao naš omiljeni kafi ‘Pictura’ iz akovca, ispriao je rontmen benda Igor Baksa. Prezentacija je, otkrili su deki, bila više nego dobro primljena, posebice što se vina tie. Nije to ništa udno, u pravilu ljudima malo treba, tek dobra volja i želja da ih se upozna s neim novim. E sad, kad bi se toga sjetili i drugi (i po mogunosti oni na pozicijama gdje se donose odluke), gdje bi nama Meimurcima bio kraj.

Usred Skopja Kom3dija svira, a rulja pleše i pjeva Naravno, Kom3dija nas je odlino predstavila i svojom zanimljivom glazbom. - Tamo smo bili

Kaj ti srce oe...

Igor, Miloš, Marinko i Neven turneju nazvanu “Pozoj leti! - tour 2010.” zapoeli su sredinom lipnja i prošle godine ... Tamo smo ve skoro pa zvijezde, sa smijehom objašnjava, Igor i dodaje: - Ma ne ... ali iznenadili smo se, a i naše cure koje su bile s nama, kako ljudi ve pjevaju i naše i meimurske tekstove. Ludo je bilo na Ploštadu, glavnom skopljanskom trgu. Puno, krcato, rulja pleše, pjeva, mi sviramo ... Dio atmosere može se vidjeti i na YouTubeu, potražite ih pod “Kom3dija - Sedela sam“. Na snimci Kom3dija svira s makedonskim gypsy etnosastavom erkezi Okrestar i multiinstrumentalistom Hristijanom Paunkovskim na harmonici.

Ništa manje uspješan nije bio ni ovaj dio turneje po jugu Hrvatske. Posebice e im u pamenju ostati koncert u Kninu. - Za Knin si misliš, to je grad koji je bio jako pogoen ratom, ljudi su još u strahu ... I još je k tome ponedjeljak, što je poetak radnog tjedna, i još na sve to se i upad naplaivao, a kad ono sve puno ljudi. Doite kod nas u ponedjeljak, nema nigdje nikoga, pria klarinetist Miloš Rok. Projekt “Pozoj leti! - tour 2010.”, iji je nositelj novoosnovana Udruga za razvoj kulture ETNO, sljedee e godine nastaviti svojim putem pronosei kulturu Meimurja i akovca kao urbanog kulturnog središta naše županije po krajevima gdje je Meimurje slabo poznato kao bogato kulturno i turistiko odredište sjeverozapadne Hrvatske.

Veliki planovi za dalje

Turneja je zapoela u Beogradu, nakon ega je slijedilo pet dana u Skoplju

Posebice e im u pamenju ostati koncert u Kninu

I što sad dalje nakon uspješne turneje? Planovi su u svakom sluaju veliki. Za poetak je tu niz koncerata koje moraju odraditi. Prvi u nizu je onaj u Štrigovi 24. srpnja na maniestaciji “Vino

i glazba”, pa nakon toga slijedi Porcijunkulovo u akovcu, gdje su neizostavan dio ulinog “inventara” u tih nekoliko najveselijih ljetnih dana. Isto je i sa Špancirestom u kolovozu. A na jesen ponovno ulaze u studio snimiti svoj drugi album. S ovim prvim, odnosno onim što su njime postigli, zadovoljni su, no smatraju da mogu još puno više: - S obzirom na to da polako propada trgovina CD-ovima, nama još dosta dobro ide, a najviše još uvijek prodamo na cesti kad sviramo. Najviše kupuju stranci i obavezno pitanje im je je li ovo naša tradicionalna glazba, znai prepoznaju ono što mi radimo. Tu i isto trebalo skrenuti pozornost našoj diskograskoj kui i ostalima zainteresiranima - da smo mi dobar izvozni proizvod. A mi, recimo, još uvijek nismo nigdje (dalje od Balkana) svirali, ni u jednoj hrvatskoj zajednici. Po dobrom starom obiaju, morat emo se sami pozvati, sa smijehom pria Baksa. To nee biti kraj njihovih planova, idue godine namjeravaju organizirati veliki estival na koji e dovesti ponajbolje uline per-

U skladu s uspješnom turnejom, van je izašao i novi ljetni singl Kom3dije “Kaj ti srce oe”. Baksa je u pjesmi “ Kaj ti srce oe”, koja je ponovno, kao i prethodna singlica “ Vrnula buš se”, pisana na akovekom slengu, svestran tip koji je u životu svašta probao raditi, jer “njegov stari ne vjeruje u glazbu” kao mogui izvor rješenja egzistencijalnih pitanja. Ipak, voen svojim unutarnjim pozivom i pritisnut nepresušnom bujicom kreativnosti, ostao je vjeran svojoj gitari i pjesmi s kojom, eto, upravo objašnjava stvarnoj ili imaginarnoj životnoj družici prirodu svog stvarateljskog puta. Vizije o “kuici i ugovorima” koji e u budunosti donijeti idilian život za njega i odabranicu njegova srca sjajno zvue u plesnom “cabaret-pop” ruhu koje nam “ Kaj ti srce donosi” u ovim ljetnim danima. Baksa i sam u pjesmi odreuje vlastiti stvaralaki moto: “Moram ti napisati/ pjesmu o ljubavi/ na koju budu plesali svi/ baš svi!” Zanimljivost vezana uz ovu pjesmu je ta da je Baksa u tekstu proroanski predvidio “potpisivanje diskograskog ugovora” i ulazak na “TOP 10 ljestvice” radiopostaja, budui da je pjesma nastala prije nego se zavrtio Kom3dijin kota ulaska u svijet “oficijelne” glazbene scene. ormere iz cijelog svijeta. No, taj emo dio planova za sad ostaviti u tajnosti. U svakom sluaju, uz Kom3diju nam u narednim mjesecima i godinama sigurno nee biti dosadno... (mn, oto: Vase Petrovski)

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 776

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja dvije knjige

Sanja Pili – “Zar baš moram u školu?”

Dobitnica prošlotjedne knjige Sanje Pili “Hou i ja!”: Samanta Lonari iz Makovca.

KNJIGA TJEDNA

Danielle Trussoni - “Angelologija”

Ime i prezime: Adresa:

Sanja Pili i dalje je na našem književnom repertoaru, ovaj put knjigom “Zar baš moram u školu?”. U knjizi “Zar baš moram u školu?” doznajte kakve brige mue glavnu junakinju koja nakon zanimljivog i ispunjenog ljeta provedenog na moru treba krenuti u školu. Iz ovih kratkih pria za djecu koja su tek nauila itati, ali im škola možda baš nije “legla”, autorica donosi niz ideja kako prihvatiti školski program kroz zabavu i smijeh te prvašiima otkriva ari školovanja. Sanja Pili pjesnikinja je i spisateljica, roena 1954. godine u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, otograski odsjek. Radila je kao otografkinja, trik snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Suraivala je s Autonomnom ženskom

20. srpnja 2010.

kuom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. lanica je raznih prosudbenih odbora za djeje stvaralaštvo. Nastupa u školama na djejim literarnim druženjima. Katkad se bavi novinarstvom. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njemaki, talijanski, nizozemski i maarski jezik. Dobitnica je mnogih nagrada. Ovaj tjedan Meimurske novine knjigom “Zar baš moram u školu?” nagrauju jednog itatelja.

WEB preporuka

Kolaci.net za sladokusce!

Je li mogue sjediniti anele Biblije i apokrina evanelja, mit o Oreju, srednjovjekovne monahe, obitelj Rockeeller, naciste, redovnice i muzikologiju? Angelologija je u tome maestralno uspjela. Domišljat, dinamian triler, roman “Angelologija” Danielle Trussoni je sve što itatelj može poželjeti od modernog bestselera – isti itateljski užitak od prve do posljednje stranice. Ovo je senzualan, šokantan i inteligentan triler koji ima gotovo halucinogenu mo. Sestra Evangeline bila je tek djevojka kada ju je otac povjerio ranjevkama od vjenoga klanjanja u unutrašnjosti New Yorka. Sada, u dvadeset i treoj godini, njezino otkrie pisma slavne filantropistice Abigail Rockeeller, pokojnoj nadstojnici samostana sv. Ruže, iz 1943. godine, uvodi Evangeline u tisuljetnu tajnu povijesti, sukob Društva angelologa i nevjerojatno prekrasnih potomaka anela i ljudi, nefila. Tajne koje ta pisma skrivaju žudnja su nekad monih nefila, koji žele nastaviti vjeni rat, sru-

šiti sve dobro u ovjeanstvu i zavladati ljudima. Generacija za generacijom angelologa posvetila je svoje živote zaustavljanju pohoda nefila, a njihova zajednika misija, prikljuivanje kojoj je Evangeline bilo odavno zapisano u zvijezdama, prostire se od idilinoga samostana na rijeci Hudson do samih vrhova bogatstva mikrokozmosa New Yorka,

Iz kritika “Angelologija ima gotovo halucinogenu mo … nastalu nevjerojatnim stapanjem korupcije svih ljudskih vrijednosti te psihološkog i teološkog u jedinstvenu, bogatu i zauujuu sliku koja itateljima prenosi šokantnu poruku.” Time “Maštovitost Angelologije oduzima dah … Jednom kada uete u njezin oaravajui svijet pomislit ete: Vampiri? Ma koga uope briga za vampire?” People

groblja Montparnasse u Parizu pa do planina Bugarske. Bogata poviješu, oaravajuim likovima i udesno osmišljena, Angelologija povezuje biblijski nauk, mit o Oreju i miltonovske vizije Izgubljenog raja u priu koja e vas ostaviti bez daha, priu o obinim ljudima ukljuenima u borbu koja e odrediti sudbinu svijeta. Devedesetih godina prošloga stoljea aneli su bili sveprisutni – anele uvare i muze mogli ste nai na majicama, sapunima, raznim suvenirima, zidovima restorana … I, iako se možda ini da su u posljednje vrijeme išeznuli, oni su i dalje prisutni, no prije svega u literaturi za samopomo i izljeenje. Prvi roman Danielle Trussoni nikako se ne smije svrstati ni u jednu od tih kategorija – on, naime, za svoju okosnicu ima zle i pale anele, potomke ljudi i nebeskih stvorenja koji se prvi put spominju ve u Genezi. Za Trussoni, nefili su prekrasna udovišta sjajne zlatne puti i širokih bijelih krila kojima je mjesto u kavezima. Kako je jedno od

tih udesnih stvorenja reklo: “aneo i vrag ... jedan je sjena onog drugog“. Moderni nefili su zlobni, sebini, puteni, bogati, ljubomorni na ljude i osvetoljubivi prema Bogu, hladni jedni prema drugima i grubi prema svojim slugama koji pripadaju nižim aneoskim biima. Usred te prie namee se pitanje jesu li aneli opipljivi ili su samo gusto koncentrirane nakupine svjetlosti? Ako nemaju ni pupak ni bradavice, kako se razmnožavaju i raaju? Odgovori na ta i ostala pitanja koja izviru iz ove prie svuda su oko nas. (preuzeto s portala: Žena. hr)

ALBUM TJEDNA

Mike Patton - “Mondo Cane”: Amerikanac u talijanskom filmu Obeavan od ljeta 2008., “Mondo Cane”, album Mikea Pattona, napokon je u mjesecu svibnju godine ove ugledao police. Ideja kree 2007. godine kada Mike Patton održava nekoliko koncerata po Italiji pod nazivom “Mondo Cane”, gdje uz pratnju orkestra od 40 lanova, benda od 15 lanova i zbora pjeva stare talijanske pop - klasike iz ‘50-ih i ‘60-ih. Ideja je krenula tada, a nastala je mnogo prije kao posljedica njegovog života u Italiji i slušanja tamošnjih radijskih postaja. Tada je poželio obraditi te pjesme, ne, kako je rekao, zbog nostalgije, ve da kroz nove modernije interpretacije pokaže ko-

Popis pjesama 1. Il cielo in una stanza; 2. Che notte!; 3. Ore D’amore; 4. Deep down; 5. Quello che conta; 6. Urlo negro; 7. Scalinatella; 8. L’uomo che non sapeva amare; 9. 20 Km al giorno; 10. Ti oro da bere; 11. Senza fine

liko su te pjesme vitalne i važne i danas. “Mondo Cane” snimljen je uživo na koncertima, studijski doraen i tako napokon odraen i ponuen. Mada najavljivan kao projekt koji iznenauje, zapravo ne iznenauje nimalo. Mike Patton je ve duže teatralan, zalizan, i u odijelima, a gdje je mogao pronai idealan spoj svih tih svojih ascinacija nego u talijanskom “slatkom životu” opjevanom u velikim pjesmama njihovih legendi. Ali ono što svakako, stalno i iznova, iznenauje jest ta idealna mjera koju Mike pokazuje u svojim projektima. Ovdje, obraujui tue pjesme, ini to odajui dužno poštovanje originalima, te ih tek laganim dodirom svoje jedinstvenosti u aranžmanima mijenja i teleportira u ovo novije vrijeme. Da imamo posla s cijelim onim spomenutim orkestrom i izvanrednim monim vokalom koji s lakoom donosi prošlo vrijeme, ve se zna nakon što se odsluša prva, velika Minina pjesma iz 1960. “Il cielo in una stanza”, veini možda najbolje poznata iz filma “Dobri momci”. Zatim “Che notte!” Freda Buscaglionea pada kao budali šamar jer

to je to, to je zalizani Mike s malim ešljiem u džepu sakoa kakvoga smo ga ve viali na slikama, samo je sad i titlovan, totalno pogoenim titlom prpošnog gangstera širokog osmijeha. “Ore d’amore”, pjesma još jednog Freda (Fred Bongusto), no poznatija kroz obradu Franka Sinatre i naziv “The World We Knew”, zanosi žianim i obuzima jednolinim klavirskim zvukom, a sve ostalo ine svi ti umjesni zvuni dodaci. etvrta pjesama je najoekivanija, Mike je morao progovoriti kroz svog idola Morriconea, te je izabrana pjesma “Deep Down”, jedina pjesma koja zalazi u engleski, ali samo zato što je i u originalu takva na soundtracku filma “Diabolik”. Filmskim ozrajem nastavlja se i sljedeom pjesmom “Quello che conta” iz filma “La Cuccagona”. Lijepa ljubavna pjesma odlinih stihova s dirljivom trubom i laganim violinama ujedno predstavlja i najmirniji dio albuma, koji ubrzo razbija “Urlo negro”, pjesma benda The Blackman iz 1967. koja e biti najdraža onima koji pate od Pattonskog disordera te im je po albumu

potrebna doza Pattonske buke. Ali to je i pjesma gdje Mike definitivno uspijeva u svom naumu dokazivanja koliko su pjesme ovog albuma vitalne i u današnje vrijeme. Ova je zapravo tek sad našla svoje pravo vrijeme i bolja je od originala. No, koji god jezik bio, jedno je sigurno, “Mondo Cane” vrišti Mikeom Pattonom i apsolutno je morao biti njegov sljedei album, jer oni koji ga poznaju bolje znaju da je ve htio biti crooner, da je koketirao s Morriconeom i obradama filmske glazbe i da je ve nudio druge jezike u svojim izriajima. Sve to bila je priprema za “Mondo Cane”. A “Mondo Cane” je baš kao vrtnja na vrtuljku lunaparka, sjedite na jednom mjestu, a vidite i ujete svašta! isti polusatni ringišpil! (autorica: Maja Biloglav, preuzeto s portala: Muzika.hr)

INTERNET I RAUNALA

SEO - optimizacija Internet stranica za tražilice Ljubitelj ste slatkoga i odrei ete se svega za makar mali slatki užitak? Kolaci.net prava je stranica za vas. Radi se o jedinom portalu hrvatskom webu specijaliziranom iskljuivo za kolae, torte i slastice, a osim pristupa tisuama recepata i nainima pripreme, jednostavnom registracijom možete se pridružiti i komunicirati s drugim lju-

biteljima slatkog na orumu. Razmijenite svoja iskustva, savjete i recepte - i uživajte u ugodnom druženju s ostalim lanovima oruma. Surajui ovom stranicom zasigurno ete poželjeti nešto sami ispei, a, ako ništa drugo, barem odletjeti do prve slastiarnice po svoju dozu slatkog grijeha uz koji e prouavanje ove stranice svakako biti ugodnije.

Prisutnost na Internetu, uz Internet stranice, jedan je od preduvjeta da vaša tvrtka bude zapažena na Internetu. No, esto to i nije dovoljno budui da samo postavljanje stranica ne garantira da e vas korisnici i nai. Velika veina posjetitelja Interneta do stranica koje ih zanimaju dolaze preko tražilica kao što su Google, Yahoo ili Bing, a pozicija prilikom pretraživanja vezana uz odreeni kljuni termin veinom znai i broj posjeta stranicama - što je viša pozicija u rezultatima pretraživanja, time je broj posjeta vei. Istraživanja su pokazala da e ljudi prilikom pretraživanja u oko 90% sluajeva posjetiti stranice koje se nalaze unutar prvih deset

rezultata pretraživanja, dok na ostalih 10% otpadaju niže pozicionirane stranice. Što je stranica više pozicionirana kao rezultat pretraživanja, to ima više šanse da je osoba koja pretražuje odreeni termin posjeti (naravno, i sam naziv i opis stranice pri tome igra ulogu) - oko 50% ljudi e posjetiti stranice koje su navedene kao prva tri rezultata. Ovo u dovoljnoj mjeri pokazuje važnost i potrebu optimizacije stranica za Internet tražilice (SEO - Search Engine Optimization) uz samo postojanje stranica - bez njega e rijetki znati za njih. No, kako postii visoko pozicioniranje unutar rezultata? Uglavnom je ovo zadatak tvrke ili osobe koja izrau-

je Internet stranice te e vam veinom ona dati par savjeta vezanih uz ovu problematiku i uz posao izrade Internet stranica ujedno ukljuiti i osnovnu optimizaciju za tražilice (ukoliko ovo nije sluaj, razmislite da potražite nekoga drugog za izradu vaših stranica - stranice za koje samo vi znate i nemaju neku svrhu). U iznimnim sluajevima optimizacija se radi odvojeno - vezano uz odreenu promociju ili novi proizvod. Potrebno je postaviti realne ciljeve, odaberite nekoliko termina ili kljunih rijei koje su najviše vezane uz vaše stranice, prema njima postavite optimizaciju u suradnji sa strunjakom za to i unutar par mjeseci oekujte rezultate vezane uz pozicioniranje.

Rezultati optimizacije vidljivi su tek nakon odreenog vremena i ne mogu se garantirati u vidu tono odreene pozicije - veinom je pojavljivanje na prvoj stranici rezultata i polako probijanje na vrh dovoljan indikator o uspješnosti optimizacije. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: ino@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

20. srpnja 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE SUMRAK SAGA: POMRINA THE TWILIGHT SAGA: ECLIPSE romantina antazija Režija: David Slade Uloge: Robert Pattinson, Kristen Stewart, Taylor Lautner

Filmovi “Sumrak” i “Mladi mjesec”, koje je u Hrvatskoj gledalo preko 250 tisua ljudi, ovo ljeto dobivaju trei nastavak pod nazivom “Pomrina”. Bella i Edward ponovno su zajedno, ali njihovoj vezi prijeti nova sila: zla vampirica koja želi svoju osvetu. Bella e biti prisiljena birati izmeu svoje prave, istinske ljubavi Edwarda i prijateljstva s Jacobom, dok se nastavljaju opasne bitke izmeu vampira i vukodlaka. Ali, postoji još jedan izbor s

kojim e Bella biti suoena: smrtnost ili besmrtnost? S najveom produkcijom do sada i superzvijezdama Robertom Pattinsonom i Kristen Stewart, pod scenaristikom adaptacijom Melisse Rosenberg i redateljskom palicom Davida Sladea, film “Pomrina” oduševit e gledatelje vizualnim stilom, odlinim glumakim izvedbama i nevjerojatnom bezvremenskom ljubavnom priom za sve generacije. Preporuujemo starijima od 12 godina.

SV. GEORGIJE UBIVA AŽDAHU povijesna drama Režija: Sran Dragojevi Uloge: Lazar Ristovski, Nataša Janji, Milutin Miloševi, Bora Todorovi, Zoran Cvijanovi Sr psk a pov ijesna drama Srana Dragojevia o ljubavnom trokutu koji se odvija u vrijeme Prvoga svjetskog rata. Glavna heroina - Nataša Janji! Okosnicu filma ini pomalo bizarna pria iz 1. svjetskog rata koju je scenarist Dušan Kovaevi davnih dana uo od svog djeda. Ona govori o animozitetu dvije grupe

unutar jednoga srpskog sela 1914. S jedne strane bili su tjelesno sposobni muškarci, a s druge invalidi veterani iz dva prethodna balkanska rata. Potonji su navodno iskorištavali odsustvo sposobnih vojnika i predstavljali “opasnost” za njihove žene i sestre. Preporuujemo starijima od 14 godina.

Tim Burton zavirio je u Alisinu rupu i izvukao ekstravagantnu varijantu poznate prie o zlatokosoj djevojci u plavom i bizarnoj zemlji u koju je uvodi histerini Bijeli Zec. Alisa više nije predmet požude pedofila i zloestih znatiželjnika – vrlo postmodernistiki osviješteni redatelj preuzeo je kodove “Alise” i “S one strane ogledala” i skuhao ih u vrlo poznatoj kuhinji zaudnosti, pa tako njegova protagonistica više nije nimeta, ve punoljetna, 19-godišnja djevojka koju nakon smrti oca prosi bezlini Lord Hamish Ascot. Zbunjenoj mladoj ženi na ladanjskoj zabavi pozornost odvlai dobro poznati Bijeli Zec zbog kojeg propada u podzemlje gdje je sve mogue – metamoroze, halucinacije, dekapitacije i, ponajviše, histeriziranje.

Mlada Alisa (Mia Wasikowska) upada u tripoidnu, šaroliku i jezivu zemlju gdje joj svaki životni oblik zagorava život nizom zagonetki i zamki, iako se od nje oekuje da spasi zemlju udesa od zloestog zmaja Hudorakije i slavne Crvene Kraljice kojoj su zaušnjaci u najmanju ruku modni detalj. No, usred neplanirane pustolovine u svijetu ekscentrinosti, Alisa shvaa da je neko ve bila tu, ime se redatelj direktno reerira na književni predložak Lewisa Carrola, a kao jedini lucidan organizam ona je ta koja može i mora spasiti zemlju udesa od pomahnitale kraljice koju mue moždane smetnje te Hudorakije koji se ne može riješiti žgaravice.

WOLFMAN

Povratak kui može završiti kobno - ako vas ugrize vukodlak! Obrada horor klasika s Beniciom Del Torom u glavnoj ulozi. Djetinjstvo Lawrencea

Glavnu ulogu u filmu “Alisa u zemlji udesa” igra:

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

utorak, 20.7.

19.00 PRIA O IGRAKAMA 3 animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

1. C. Bale 2. A. Sandler 3. J. Depp

21.00 JACUZZI EXPRESS

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Igor Patata, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

SF komedija

srijeda, 21.7. nema filmskog programa

etvrtak, 22.7.

19.00 PRIA O IGRAKAMA 3 Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

21.00 SUMRAK SAGA: POMRINA THE TWILIGHT SAGA: ECLIPSE romantina antazija Režija: David Slade Uloge: Robert Pattinson, Kristen Stewart, Taylor Lautner

petak, 23.7.

19.00 PRIA O IGRAKAMA 3 animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

22.00 PETKOM U 22: SV. GEORGIJE UBIVA AŽDAHU

DVD, BLUE RAY IZLOG ALISA U ZEMLJI UDESA

(tri besplatne posudbe)

Talbota (Benicio Del Toro) završilo je one noi kad mu je umrla majka. Nakon što je napustio uspavani viktorijanski zaselak Blackmoor, desetljeima se pokušavao oporaviti i zaboraviti. No, kada ga pronae bratova zarunica Gwen Conlie (Emily Blunt) i zamoli ga da joj pomogne pronai njezinu ljubav, Talbot se vraa kui kako bi se pridružio potrazi za bratom. On saznaje da nešto brutalne snage i nezasitne želje za krvlju ubija seljane i da je sumnjiavi inspektor Scotland Yarda Aberline (Hugo Weaving) došao istražiti sluaj. Dok sastavlja tu krvavu slagalicu, do Talbota stignu glasine o drevnom prokletstvu koje za punog mjeseca ljude pretvara u vukodlake. Ako želi sprijeiti daljnji pokolj i zaštititi ženu koju je zavolio, Talbot to podmuklo stvorenje mora uništiti u šumama koje okružuju Blackmoor. No, nakon što ga ta stravina zvijer ugrize, ovaj jednostavni ovjek mune prošlosti u sebi e otkriti primitivnu stranu ... za koju nije

mogao ni zamisliti da postoji!

povijesna drama Režija: Sran Dragojevi Uloge: Lazar Ristovski, Nataša Janji, Milutin Miloševi, Bora Todorovi, Zoran

1. AVATAR 2. ALISA U ZEMLJI UDESA 3. NINJA UBOJICA

Cvijanovi

4. TAXI 4

subota, 24.7.

5. NE OSVRI SE 6. PRINCEZA I ŽABAC

19.00 PRIA O IGRAKAMA 3

7. STARI FRAJERI

animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

8. SVI SMO SUPER

21.00 SUMRAK SAGA: POMRINA

9. KRV POSLJEDNJEG VAMPIRA 10. SHERLOCK HOLMES

FILMSKA TOP LISTA MEIMURSKIH NOVINA

PRINCEZA I ŽABAC Bajka o princezi, žabi i poljupcu dobila je svoj nastavak u ovom Disneyjevom crtiu smještenom u New Orleans. Svatko zna priu u kojoj princeza pronalazi pravu ljubav svog života kada poljubi žapca koji se arolijom pretvara u zgodnog princa. U ovoj verziji prie, djevojka opet poljubi žapca, no rezultat je sasvim drugaiji od oekivanog; a to je samo jedno od brojnih iznenaenja u mješavini luckastog humora, glazbe i emocija. Na koncu ljubav ipa k pronae svoj put, do princa i princeze; ili žabe i žapca, ili možda do krijesnice i predmeta njegovog obožavanja ...

romantina antazija

nedjelja, 25.7.

19.00 PRIA O IGRAKAMA 3

1.

FANTASTINI GOSPODIN FOX

animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

2.

MARMADUKE

21.00 SUMRAK SAGA: POMRINA

3.

KICK ASS

4.

PRINC PERZIJE: PIJESAK VREMENA

5.

SEKS I GRAD 2

6.

AVATAR

7.

OTOK SHUTTER

animirani obiteljski film sinkroniziran na hrvatski jezik

8.

NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

21.00 SUMRAK SAGA: POMRINA

9.

COP OUT

romantina antazija

ponedjeljak, 26.7.

19.00 PRIA O IGRAKAMA 3

romantina antazija

10. IRON MAN 2

DOM KULTURE PRELOG

U.S. Box Office

subota, 24.7., nedjelja, 25.7.

SHREK UVIJEK I ZAUVIJEK 1. DESPICABLE ME

animirani obiteljski film

2. THE TWILIGHT SAGA: ECLIPSE 3. PREDATORS 4. TOY STORY 3 5. THE LAST AIRBENDER 6. GROWN UPS 7. KNIGHT AND DAY 8. THE KARATE KID 9. THE A-TEAM 10. CYRUS

Radno vrijeme blagajne! Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 26

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

20. srpnja 2010.

20. srpnja 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Opaka zgrada u Sydneyu Ova se etverokatnica nalazi u Sydneyu, a djelo je australskih arhitekata iz studija Durbach Block Architects. Nalazi se u Ulici Roslyn (za sada je, na žalost, nema na Google Earthu), na vrlo uskoj, trokutastoj parceli, izmeu stambenih i poslovnih zgrada. Špica te parcele gleda na prostor

ristili na najbolji mogui nain i zgradu prikazali u punom svjetlu te iz nje napravili fokusni element u prostoru. Zaobljena struktura daje graevini, ali i prostoru oko nje, odreenu dinamiku, a samim time djeluje vrlo mekano i neagresivno na prostor ispred nje. Zaobljenost se nastavlja u horizontalnoj liniji na zadnjem katu te se time pojaava mekoa cijele strukture. Jednostavna je i u koloristikom

smislu. Dominira bijela boja u nijansama, a naglašeni jednostavni i ležerno postavljeni i meusobno razmaknuti doprozornici u crnoj

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Keramika kua u Madridu ureuje: Bruno Kontrec

boji ine gradu još zanimljivijom. Fasada je izvedena od keramikog mozaika u kombinaciji bijele i boje šampanjca i u dvije izvedbe površina – mat i sjajnoj. Na taj se nain isprepliu releksija i lom svjetlosti, a zgrada u odreenim momentima izgleda kao da po sebi ima zlaane ljuske. Zadnji kat je takoer zanimljiv, budui da je izveden na nesvakidašnji nain. Terasa/dvorište s egzotinim biljkama veže se na interijer, a zaobljeni zidovi s otvorima bez prozora djeluju pomalo mistino, pomalo zastrašujue, ali i vrlo interesantno. Zgrada je multifunkcionalna; u prizemlju stoji

koji ima svojevrsnu ulogu malenog trga, budui da je otvoren, a kroz njega tijekom dana prolazi nemali broj ljudi. Takoer, sadvije strane parcele prolazi cesta, dok je trea, stražnja strana, vezana na ve postojee graevine. Takvo stanje lokacije arhitekti su isko-

itateljima Meimurskih novina darujemo popust 10%

bar, na prvom katu je smješten restoran koji ima direktan prilaz s ulice, dok su na drugom i treem katu postavljene komercijalne prostorije – stanovi. Na kraju, a mislim da to ni ne moram posebno govoriti, zgrada je energetski uinkovita, sa svim elementima tog sustava, a tome još pridonosi i prije spomenuto krovno dvorište.

Obiteljska kua “V”

Arhitekt Jakob Bader projektirao je ovu žarko crvenu obiteljsku kuu koja se nalazi na relativno maloj parceli u gradu Münchenu u Njemakoj. To je ustvari prototip koncepta ovog autora, a radi se o vrlo jednostavnoj graevini kojoj je cijeli dizajn baziran na jednostavnosti i potrebama modernog ovjeka, odnosno moderne obitelji. Kua “V” može se izvesti u verzijama s 2 ili 3 spavae sobe, s podrumom ili bez podruma, razliitih stilova, kao i usmjerenja s obzirom na strane svijeta. Konkretno ova koju sada predstavljam izvedena je s podrumom, s dvije spavae sobe (od kojih je jedna pretvorena u radnu sobu) i u modernom ruhu. U prizemlju kue postavljene su prostorije dnevne zone – kuhi-

koordinatni sustav u kojem je svaka od tih zona deinirana svojim koordinatama. Rezultat takvog promišljanja i izvedbe jest nesvakidašnji interijer koji djeluje (i jest) vrlo prostrano i koji pruža prebivatelju jedan zanimljiv moment – mogunost istraživanja prostora. Takoer je interesantno to

nja s blagovaonicom i dnevna soba. Ona gleda na sjever i s tri strane je otvorena prema dvorištu staklenim stijenama od poda do stropa, tako da se doima kao da je povezana s eksterijerom. Centralno mjesto zauzima kuhinja, iza koje je postavljena kupaonica s WC-om. Kako primjeujete po slikama, prizemlje je površinski manje od kata. Taj dio koji je uvuen iskorišten je kao nad-

što, iako su neke od funkcionalnih zona postavljene na “katove”, katova, de facto, nema. Poveznice izmeu tih zona ine se kao da teku u jednoj vezanoj liniji. Na kraju, odabrani materijali, boje, dezeni i dostupnost svjetlosti daju poseban dodir cijelom prostoru, a fokusni elementi imaju malo “bajkoviti” štih (mene malo podsjeaju na “Alisu u zemlji udesa”; ali

ne ovu Tima Burtona). Bilo kako bilo, veoma interesantan koncept stambenog prostora. No, ukoliko niste vini otvorenim prostorima i draže vam se zatvoriti u sobu, ma koliko god ona mala bila, bojim se da ovo nije koncept za vas.

pogled na ono isto dvorište. Kua “V” je energetski uinkovita, dakle, kompletno je opremljena sa svim sistemima, što je sve više i više zahtjev na modernu arhitekturu. strešnica za automobil(e), budui da ne postoji dodatna garaža. Na katu su smještene prostorije none zone – spavae sobe s kupaonicom (kako sam napomenuo i prije, jedna spavaa soba pretvorena je u radnu sobu). Glavna spavaa soba ima izlaz na prekrasnu terasu koja se pak nalazi tono iznad dnevne sobe, a to znai da se sa nje pruža

Nekad garaža, a sad ... Pretpostavljam da živjeti u garaži i nije baš najsjajnije, ali, kako sam ve i mnogo puta pisao, garaža može vrlo lako postati idealan životni prostor. Jedan od primjera da je to zaista

Ovaj originalan dizajn interijera izveo je španjolski arhitekt Héctor Ruiz - Velázquez, a nalazi se u Madridu. Projekt je nazvao “keramika kua”, budui da je gotovo cijeli obložen keramik im ploicama. Radi se ustvari o adaptaciji potkrovlja koji pripada jednoj od starih i arhainih madridskih zgrada. Interijer je koncipiran kao niz prostora, tj. funkcionalnih zona koje nisu postavljene klasino ve su smisleno “razbacane” po prostoru koji je deiniran kao svojevrsni trodimenzionalni

tako predstavljam i ovdje. Tim iz studija SHED Architecture & Design iz Seattlea izveo je ovu adaptaciju garaže površine 30 m2 s izvrsnim rješenjima za štednju prostora. Tako nosivi metalni stup postaje drža lonaca, greda ispod krova po-

Trebate li besplatan savjet, javite se! staje polica za knjige, krevet je smješten u samom potkrovlju i tako dalje. Takoer, ono što je važno jest da u prostoriju ulazi mnogo svjetla. Vrlo jednostavno, moderno i inteligentno izveden, ovaj interijer dokaz je da za ugodan prostor nije nužno razmišljati na klasian nain.

Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i stilova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ureenju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje neemo objaviti) šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotograirajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJU

Kako se nositi s ljetnom vruinom Nepodnošljiva ljetna vruinaa svakim nas danom sve više izznenauje. Stupnjevi topline iznenauje. rastu, raastu, dok kapljice znoja i volje Ž padaju niz naše lice. Žurimo se što prije obaviti dnevne obaveze kako bismo stigli meu hladne zidove doma ili u prostoriju rashlaenu klimom. Tijekom dana lovimo najviše hlada, no, bez obzira koliko nam se uspjelo sakriti od sunca, ono je i dalje doista nepodnošljivo. Dok na vrelom asfaltu sve više ostaje-

mo bez zraka, pitamo se hoe li toj groznoj vruini i sparini ikada doi kraj, i što možemo uiniti da je barem malo ublažimo. Slijedi nekoliko savjeta kako se osjeati bolje, vedrije i svježe za vrijeme vruih ljetnih sati c Tuš – Najljepše je kada, nakon naporne šetnje gradom ili šopinga, stanemo pod hladan tuš, te kapljice osvježe naša, od sunca uzavrela, tijela. No, otuširamo li se hladnim tušem, ono

e nam samo prividno pružiti osjeaj svježine, te ve nekoliko minuta nakon toga ve e nam opet biti vrue. Meutim, otuširamo li se toplom ili mlakom vodom, izlazak iz kade ili tuša pružit e suprotan uinak, što znai da emo se osjeati puno svježije nego nakon hladnog tuša. Naime, tijelo se pod toplom vodom navikne na toplinu, te nakon izlaska reagira na promjenu temperature, što znai da ga upravo tim malim trikom možemo prevariti kako bismo dobili na svježini. Voda - Kamo god da idete, ponesite sa sobom boicu vode. Iako vas ve dugi niz mjeseci uimo da pijete i nosite vodu sa sobom kamo god krenuli, sada je doista vrijeme da to i uinite. Ljetne sparine samo e isušiti naš organizam koji vrlo lako može dehidrirati pod suncem. Krema – Nakon tuširanja namažite se osvježavajuom, hidratantnom kremom koja uva vašu kožu od isušenja te na opip stvara ugodan rashlaujui dodir. Danas se u trgovinama može nai raznolikih krema razliitih mirisa i sastojaka. Odaberite onu koja vam najviše odgovara i uživajte u osvježenju koje vam donosi hidratacija.

Sprej za rashlaivanje – Ne toliko popularna, ali jedna od najnovijih inovacija na tržištu. U toplim ljetnim danima odlino doe kao prijenosna stvarica za trenutno rashlaenje. Dok ekamo javni prijevoz, dok šeemo na suncu ili pijemo kavu u kaiu. Naime, radi se o boici - spreju koja ne može biti jednostavnija za korištenje. Otvorimo je i poprskamo po licu i rukama tu velianstvenu tekuinu tropskog ili neutralnog mirisa. Sljedee što osjeamo je voni rashlaujui užitak za koji poželimo da traje zauvijek.

Rije “oprosti” spašava zdravlje ženama Oni koji povrijede žene ugrožavaju im zdravlje, jer dokazano je da povrjeivanje bez isprike poveava rizik dobivanja sranog udara. No, oni savjesniji, koji kažu “oprosti”, kod žena izazivaju smirenje i krvni tlak im se vraa u normalu, pokazuje istraživanje. Kod muškaraca se snizuje 20 posto sporije, što nam govori da se muškarci dodatno uznemire kad uju priznanje krivice, odnosno oito je da rije “oprosti” drugaije zvui kod muškaraca, a drugaije kod žena.

Znanstvenici s amerike Medicinske škole pri Sveuilištu Massachusetts u Worcesteru mjerili su dijastoliki tlak gdje

su muškarci i žene pisali ispit. Tijekom ispita su ih prekidali i derali se na njih, a nakon isprike žene su puno bolje reagirale,

3 kivija 225 ml soka od ananasa 1 limun 300 ml nemasnog jogurta tekui zasladiva, prema ukusu 425 ml kocki leda 300 ml nezaslaene limunade 1 kivi, za ukrašavanje

Priprema Oprezno ogulite tri kivija i grubo nasjeckajte meso. Stavite ga u mikser sa sokom ananasa i miksajte dok ne do-

PARFEM ZA NJU

Dior - Hypnotic Poison Eau Sensuelle Dior predstavlja izazovnu kompoziciju Hypnotic Poison Eau Sensuelle koja poklanja novu magiju aroma. U ovom izvanrednom parfemu skriva se skupocjeni nektar. Njegova boica najavljuje privlanu i zavodljivu kompoziciju, koja nee biti potpuno otkrivena. Prvo izdanje Hypnotic Poison gradi se na senzualnim i bujnim aromama jasmina sambac, slatkog heliotropa, gorkog badema, kima, kao i fascinantne i sasvim posebne meke vanilije. Slatka i nježna vanilija vraa nas lijepim uspomenama iz djetinjstva, ali je istovremeno i pravi vulkan strasti koji pokree bujicu osjeaja.

Scuderia Ferrari

Strastveni muški miris, prepun strasti, emocija i odlunosti kreiran je za dinamine muškarce koji se nalaze na brzim stazama života. Reklamno lice za Scuderia Ferarri je Fernando Alonso, a miris možemo oekivati u prodaji od kolovoza 2010. godine. Scuderia Ferrari otvara se blistavim notama sicilijanskog limuna, ojaanog zelenom mandarinom, lavandom i hladnom mentom. U srcu su intenzivne arome marokanskog ružmarina i bibera uz egipatski geranijum i crni aj, dok osnova nudi drvene note libanskog kedra uz nagovještaj guaiac drveta. Senzualni mošus zadužen je za naglasak muževnosti, a tonka i amber svojim toplim tonovima upotpunjuje mirisni kolaž izdanja.

www.SAVJETI-hr.com

Frape od kivija i ananasa Sastojci

Tijekom toplih dana organizam traži svježe povre te puno voa bogatog vitaminima. Isprobajte razno sezonsko voe i uživajte u osvježenju. Kretanje – Da bi sprijeili kišu znoja tijekom dana obogaenog suncem, svakako je dobro ubaciti vježbanje u svakodnevni raspored. Osjeat ete se bolje, a s obzirom na to da ste tijekom kretanja potrošili odreenu koliinu masnoa i kalorije, vaše tijelo tijekom vruina nee luiti toliko znoja koliko inae troši. (preuzeto s portala: Žena.hr)

PARFEM ZA NJEGA

dok su muškarci ostali uznemireni. Oito je da je muškarcima genetski puno važniji uspjeh i obavljanje zadataka, dok je ženama rješavanje odnosa važnija injenica koja im daje potvrdu i smirenje. (preuzeto s portala: Žena. hr)

RECEPT tjedna

Šeširi – Ok, naoale su in, složit emo se, no šeširi su ponovno u modi! Osim što daju damski izgled, takoer štite naše lice od prodornog sunca. Razne boje, veliine, oblici, mašnice i materijal ovdje su da ih odaberete po izboru te prošeete gradom Prehrana – Da, i prehrana je važna. Hranimo li naše tijelo brzom hranom, ipsom, okoladom i ostalim nezdravim namirnicama, osobito ljeti, ne trebamo se ni uditi što nam je toliko vrue! Zapamtite, to je vaše tijelo i sigurno nije zaslužilo da ga tako terorizirate.

bijete glatku smjesu. Naribajte koricu pola limuna i istisnite sok. Sok umiješajte u jogurt u velikom vru zajedno s pireom od voa i tekuim zasladivaem. Za ovaj recept nemojte koristiti gusti jogurt jer ga neete moi dobro miksati. Kocke leda stavite u mikser i dodajte mješavinu ananasa i jogurta. Miksajte 15 - 30 sekundi dok ne razmrvite led. Mješavinu podijelite na šest aša, dodajte limunadu i dobro promiješajte dugakom žlicom. Neoguljeni kivi narežite na tanke ploške i svaku zarežite do sredine. Ploške kivija

postavite na rubove aša kao ukras. Ako želite, umjesto soka ananasa možete upotrijebiti naranin sok, umjesto limuna koricu i sok limete, a limunadu sokom od narane. Poslužite uz lagani ruak ili doruak.

Kako oistiti vrtni alat Možda ste baš vi najvea prijetnja vašim vrtnim biljkama. Znate li da možda baš vi širite insekte, pesticide i bolesti s biljke na biljku u vašem vrtu? Svaki put kad radite na bolesnim biljkama vaše su vrtne alatke i ostaci biljaka kontaminirani. Ne samo da je važno vaš vrt održavati bez bolesnih biljaka, ve bi svaki put nakon korištenja alata morali isti i oistiti da ne prenesete kontaminaciju na zdrave biljke. Nije teško oistiti vrtni alat nakon

korištenja da biste se otarasili gljivica, virusnih bolesti ili insekata, te njihovih jajašaca ili liinaka. Evo kako oistiti vrtni alat c Pomiješajte litru vode i 1/3 varikine u povei lavor, kantu ili sl. Umoite alatke u mješavinu na 10 - 20 minuta. Nakon toga osušite alat. Osušeni alat premažite tankim premazom ulja da biste ih zaštitite od ranja. Vaš alat je spreman za daljnju uporabu bez straha od prenošenja kontaminacije.

20. srpnja 2010.

ZA NJEGA: Deki,, hoete li ih nositi?

Stižu “meggingsice”! Piste milanskoga mušP kog mode za proljekog tjedna ko t e/ljeto 2011. preplavile ee/lj e/ljjjeto t 2011 l il su muške mu uš “jeggingsice”, koje se

sve eše nazivaju “meggingsicama”. Za one k Z koji ji jjošš nisu i usvojili pojam “jeggingsica”, stiže objašnjenje. Jeggings = jeans + leggings! Dakle, tajice od trapera. “Meggingsice” su dakako muške “jeggingsice” (men + jeggings!). Na milanske piste “meggingsice” su poslali Versace, Emporio Armani, John Varvatos, Burberry Prorsum ... “Jeggingsice” su vrlo rizian komad odjee za veliku veinu žena. Ako su dobro napravljene, izgledaju poput skinny jeansa, samo su udobnije. Sudei prema vienom na milanskom muškom tjednu

mode, “meggingsice” bi mogle postati novi muški trend. Djevojke, možete li vi zamisliti svoje deke da gradom paradiraju u njima? Ili je bolje pitanje, možete li se vi deki uope zamisliti u njima? (preuzeto s portala Moda.hr)

MODNI TREND

Šeširi i kape kao zaštita za dugo, toplo ljeto ... “Kapa glavu uva“ jedna je od najpoznatijih uzreica koje postoje. Kako vam kapa uva glavu zimi od hladnoe, tako vam je ljeti uva od prejakog sunca i vruine. Na žalost, veina nas nosi kape samo u situacijama kada se sunamo na plaži ili znamo da emo dulje vrijeme boraviti na suncu, no mali broj nosi kape prilikom svakog izlaganja suncu. Ne trebamo ponavljati koliko je sunevo zraenje jako i koliko nam je potrebna zaštita, a kapa

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

je jedan od kljunih predmeta koji e vam omoguiti zaštitu. Na sreu, ove godine ljetne kape i šeširii ponovno su u modi! Nema modela, boje, materijala i uzorka koji ove godine nije prihvatljiv. Na vama je da odaberete kapu ili šešir koji vam se najviše svia i koji vam najbolje pristaje.

Elegantni šeširi za sunce Postoji odreena sofisticiranost u šeširima širokog oboda

PITAJ za zdravlje - Jesmo li odgovorni prema vlastitom zdravlju?

Uzroci žgaravice Mnogi ljudi svakodnevno imaju žgaravicu. Glavni je uzrok žgaravice i pridruženih tegoba vraanje kiselog želuanog sadržaja u donji dio jednjaka. Uz to može biti prisutna i bol u gornjem djelu trbuha, ili bol iza prsne kosti, nadustost i podrigivanje. Klinika se slika razlikuje od osobe do osobe, a razliiti uzroci mogu dovesti do istih ili slinih simptoma. Neke osobe zbog takvih uestalih vraanja kiselog sadržaja mogu imati i upalne promjene na donjem djelu jednjaka. Ako se promjene ne lijee u ovoj poetnoj azi mogu nastati i teže posljedice kao što je to ir jednjaka ili suženje u donjem djelu jednjaka. Ako promjene dugo traju mogu nastati i kronine upalne promjene pa govorimo o Barrettovom jednjaku. Najteža je komplikacija takvog dugotrajnog poremeaja rak jednjaka, kada

sa šarenom maramom koja nestašno leprša na vjetru, pa vas nitko nee kriviti ako ete se osjeati baš kao mlada Audrey Hepburn. Ti šeširi savršeni su za duži boravak na suncu, jer vam štite glavu, oi i cijelo lice od direktnog sunca. Takoer, oni vam daju odreenu dozu elegancije, pa makar na sebi imali podrapane traperice. Možete ga nositi s gotovo bilo kojom odjeom. Takav šešir najljepše stoji ženama s dugom kosom, makar to ne treba biti pravilo.

moe u vodi, a možete ih oprati s odjeom na nižim temperaturama. U tom šeširiu svi izgledaju mlae.

Šeširi s uskim obodom

Kaubojski šešir

Slamnati šeširii, ma kakav model bio, najudobniji su za ljetne dane. S obzirom na to da su od prirodnog materijala, ugodni su za nošenje, vrlo su prozrani i lagani, što je vrlo važno za vrijeme velikih vruina. Osim toga, ove godine svaki vlasnik takvog šeširia izgledat e više nego “cool“. Može se rei da se radi o muškim modelima šešira, koje su žene prisvojile i dodale im brojne zgodne “ženske“ detalje. Jako dobro izgledaju na ženama i s kratkom, i dužom kosom, a na vama je da samo odaberete toan model, boju i uzorak. Kada ga nabavite, neete više željeti izai bez njega.

Šešir za samo one prave “kulerice“ koje žele i znaju kako privui pozornost. Vjerujte, s kaubojskim šeširom neete nigdje proi nezapaženo, a ako se s njim pojavite na nekom od ljetnih partija, mnogi e vam ga ljudi željeti skinuti s glave i isprobati. Najugodniji e vam biti slamnati kaubojski šeširi, no, ako naete lijep platneni model, nemojte ga propustiti kupiti.

“Kantica“ šeširi Neki ih zovu još ribikim šeširiima, no naziv je manje bitan. Ono što je važno jest da se radi o preslatkim, naješe platnenim, šeširiima, s malo širim ili užim obodom. Varijacija tih modela i uzoraka je bezbroj. Savršeni su za plažu, nee se dogoditi nikakva šteta ako se na-

TEHNO ZONA

Mladen Makitan dr. med. Internist Ravnatelj Poliklinike Živa smislu promjene nezdravih stilova života i umanjenjem stresa veina se takvih stanja brzo može popraviti, pa i cjelokupna kvaliteta života postaje puno bolja. Nužno je ipak odgovorno napraviti prvi korak, a to je otii lijeniku, kako bi se postavila dijagnoza i otkrio pravi uzrok tegoba. I kako bi se u onih koji su pod veim rizikom za rak želuca i svih starijih od 45 godina naparavila gastroskopija i daljnja potrebna obrada.

sportske žene, koje vole kratke hlaice, široku sportsku odjeu, maslinaste i pastelne boje, ovo je pravi odabir. Jako dobro stoje ženama s kraom kosom ili onima koje vole nositi niski repi. (izvor: Žena.hr)

Vojnike kape Može se rei da je jedan od modela vojniki kapa “isurao“ Fidel Castro, a što je najzanimljivije, jako dobro stoje i muškarcima i ženama. Za one vjeito

MODNI DODATAK

Gateway NS serija ultratankih prijenosnih raunala Tvrtka Gateway, koja je u vlasništvu Acera, priprema za puštanje novu obitelj prijenosnih raunala - Gateway NS. Povratak ukljuuje modele kao što su 11,6-inni NS10, 13,3-inni NS30, 14-inni Gateway NS41 i 15,6-in-

se sluznica donjeg djela jednjaka zloudno promijeni. Ako imate žgaravicu, bol iz prsne kosti ili u gornjem djelu trbuha, podrigivanje, i ako su opisane tegobe izražene, javljaju se uestalo, posebno ako se javljaju gotovo svaki dan, treba ih lijeiti. I treba utvrditi pravi uzrok takvih tegoba. Ne samo zato da tegobe ne bi postale kronine i da se ne bi javile komplikacije, ve i zato što takve tegobe uvelike umanjuju kvalitetu života bolesnika koji ih imaju. Ako ste stariji od 45 godina svakako bi trebalo napraviti i gastroskopiju, jer tegobe mogu biti uzrokovane i puno težim bolestima, kao što je to primejrice ve postojei rak želuca ili rak na spoju želuca i jednjaka. Danas postoje izvrsni lijekovi koji brzo mogu pomoi kada se radi o jednostavnom povratu želuanog sadržaja u jednjak. Uz dodatne mjere u

Ove godine ne ljetuje se bez tunika

ni Gateway NS51. Svi modeli izgraeni su na osnovi hardverske platorme Intel Calpella. U laptope NS serije ugraeni su procesori Intel Core i3/i5/i7 (ovisno o modelu) i opremljeni su Ultrabright zaslon s LED pozadin-

skim osvjetljenjem i 1366 x 768 piksela. Od ostalih karakteristika laptopa linija Gateway NS ima integrirane ili diskretne grafike (NVIDIA GeForce 310M/330M), do 4 GB RAM-a, tvrde diskove do 640 GB SSD, ili do 160 GB, te optiki pogon DVD (osim modela Gateway NS10) . Prijenosnici takoer pru-

žaju multiitae kartica, bežini adaptere Wi-Fi, 3G i Bluetooth 3.0 i gigabitni Ethernet. Operativni sustav koji koriste je Windows 7. Gateway NS serije prijenosnih raunala dolazi uz jednogodišnje jamstvo. Ureaji e biti dostupni krajem ovog mjeseca, cijena još nije prijavljena.

Ljetne, šarene, prozrane i udobne tunike ne samo da su hit ovo ljeto, nego su jedan od najpraktinijih komada odjee koje možete nositi apsolutno svugdje – kod kue, na plaži, u šopingu, ljetnoj šetnji, pa ak i na ljetnom veernjem izlasku ... Sve što trebate odabrati je model od klasinog ili retro pa do sportskog ili elegantnog. Boja je bezbroj, isto kao i vrsta materijala i uzoraka. Kupite onu koja e najbolje odgovarati vašem stilu odijevanja i mjestu gdje je najviše planirate nositi. Prilikom odabira pazite da bude od prirodnih i prozranih materijala, da vas nigdje ne steže i ne sputava, što je na kraju i najvažnije za vrijeme ljetnih vruina.

12

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Je li to ljubomora?

Osobna revolucija

Moj posao zahtijeva povremena službena putovanja. Moj suprug mi esto zbog toga prigovara. Misli da bi netko drugi mogao umjesto mene ii na službena putovanja. Tvrdi da nije ljubomoran. Zanima me je li to ljubomora? Prema onome što ste navela najvjerojatnije se radi, kod vašeg supruga, o ljubomori. Ljubomora nastaje uglavnom kod onih osoba koji imaju osjeaj manje vrijednosti i nesigurnosti. Iz tih razloga, kod takvih osoba javlja se strah od napuštanja. Ljubomora je isto tako znak gubitka povjerenja, poremeenog osobnog meuodnosa. Moj savjet

je da prije svega objasnite suprugu da su vaša službena putovanja odreena od vašeg pretpostavljenog i da su ona dio vašeg posla. Dalje, svaki puta kada se vratite s putovanja opišite mu u detalje putovanje, a to znai recite mu gdje ste sve bili, s kim išli na putovanje i što ste sve radili. Na taj nain on e biti “u tome” i nekako e biti sudionik toga. Budite uporni i strpljivi, a s vremenom, izgleda da mu treba više vremena da se adaptira na tu situaciju, kod njega e sve više rasti povjerenje prema vama, a isto tako kod njega e se postupno javljati osjeaj samopouzdanja.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Sve tee, sve se mijenja, stalno se iznutra i izvana odvijaju novi dogaaji, a ipak nikad ništa novo pod suncem. Ispisane su knjige o toj jednoj jedinoj reenici. Stalno nam se ini da sve ve znamo i da se ništa više nema za rei, a onda nas ošine munja nevjerice kako smo nešto propustili znati , a odjednom nam se otvara kao bitna spoznaja pred oima. Stalno uimo i zaboravljamo. Znamo i ne znamo. Evoluiramo. A ponekad se u nama dogaaju manje ili vee revolucije. Nisam ve odavno ula tu rije u upotrebi, kao da su vremena nepogodna za nju. A rije je velika i važna, govori o promjeni, bitnom djelovanju koje donosi preokret, novi poetak, znaajnu spoznaju da stvari više ne mogu biti onakve kakve su bile. Ako je evoluciju mogue zamisliti kao prirodni proces postupnog mijenjanja koje je izvan našeg svjesnog utjecaja, revoluciju možemo opisati kao znaajnu promjenu koju sami pokreemo. Evolucija se dogaa neprimjetno i sporo, revolucija primjetno i brzo. Ali ne preko noi. Stvaranje nove stvarnosti o kojoj smo sanjali poinje spoznajom da više ne može biti kako je bilo. U psihoterapiji esto susreemo ljude koji trebaju osobnu revoluciju. Životna situacija osobe koja se iznutra mora preobra-

titi poiva na prvom temeljnom stavu da dalje na stari nain više ne može. Sociolozi kažu da i ljudska društva ponekad trebaju revolucije koje korjenito mijenjaju stvari. Nešto se slino dogaa ovog trenutka u našoj zemlji pokretanjem široke sindikalne akcije o zakonu o radu kada se neoekivano velik broj graana odluuje pokazati uzajamnu solidarnost i otpor vladinim rješenjima gospodarske krize. Nešto se mora uiniti, revolucije su potaknute spoznajom da se nešto mora uiniti. A ipak ne poinju nikakvim dramatinim rijeima i velikim parolama, prije su u pitanju mali ali vrsti, odluni potezi koji se ine sasvim logini i jasan su put prema željenom cilju. Ne može više ovako. Kažemo to sebi kad uvidimo i odluimo da ne može. Odluimo da možemo drugaije. Ne samo bolje unutar postojeeg nego zaista drugaije. Kada se pone osjeati snaga potrebne promjene, mobiliziramo ogromne unutarnje resurse i pokretaka energija unutarnje revolucije nas ponese. Tako je to na osobnoj razini, u psihikoj promjeni osobe, ali i na društvenoj razini, u preobrazbi društvene stvarnosti. Revolucija je zakon koji sve mijenja. Zar nije vrijeme da nam ta rije ponovno zvoni u mislima?

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Oboljenje kukova i koljena Kuk je zglob koji obavija najjaa mišina masa u odnosu na cijeli organizam, pa je jasno da svaki poremeaj snage ove muskulature dovodi do vrlo ozbiljnog negativnog djelovanja na hrskavicu zgloba. Bol, uzrokovana ovim poremeajem, odnosno dovoenje tog dijela organizma u disbalans, postaje sve jaa, tjera bolesnika na mirovanje, to jest sve više smanjuje aktivnost zgloba. Organizam instinktivno poinje štedjeti oboljele zglobove, što indirektno izaziva daljnje biomehanike poremeaje statike zdjelice i kralježnice Oboljenje te skupine zglobova nikako ne treba uzimati kao zaseban problem nego na to treba gledati globalno. Opi problem oboljenja kuka ili koljena je teška artroza koja u kombinaciji s izraženom hipotrofijom muskulature kuka i natkoljenice, zbog smanjene aktivnosti, izaziva jake bolove, izuzetno lošu pokretljivost, te u konanici dovodi pacijenta u stanje nepokretnosti. To se oboljenje maniestira na dva djelujua sustava koji se meusobno nadopunjuju. S jedne strane rezultat disbalansa u organizmu je poremeaj rada mišinog sustava s atrofijom muskulature a s druge strane dolazi do uništenja zglobne hrskavice s razvijenom artrozom te grupe zglobova. Jasno je da se kod lijeenja takvih problema moraju uzeti u obzir svi aktori, koji su doveli do ovakvog stanja organizma, da bismo u konanici mogli oekivati najbolje rezultate. Oboljenje takve vrste, ovisno o životnoj dobi, osjea sve vei broj pacijenata upuuje na to da su bolesti zglobova kukova i koljena vrlo este i da imaju više uzroka. Ošteenja ne nastaju preko noi nego su posljedica dugotrajnih poremeaja biomehanikih odnosa u unkciji zglobova. Koji su uzroci

ZAPOELI SU DVODNEVNI TEAJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPANOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNAAJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

oboljenja? To je naješe nepravilan nain života uz smanjeno kretanje, nepravilna prehrana, pretjerana tjelesna težina, smanjena mišina aktivnost, duži sjedei položaj, sve duža mirovanja uz TV prijamnik i raunalo, opa zanemarenost fizikog stanja organizma ili neki drugi neželjeni aktori. To su samo neki razlozi koji dovode do poremeaja odnosa snaga izmeu mišinih grupa koje pokreu zglobove, dok s druge strane preoptereuju zglobne hrskavice i ligamente. Problem, uz opake bolove, polako ali sigurno ulazi u progresiju i smanjuje daljnju pokretljivost pacijenta. Promjenom naina života, smanjenjem tjelesne težine i dovoenjem organizma u stanje balansa, definitivno možete otkloniti teške bolove i poboljšati pokretljivost zglobova. Tu je kvalitetan bioterapeut od neprocjenjivog znaaja. Kao najbolja bioterapeutkinja u ovom dijelu Europe mogu vam u trenutku otkloniti teške bolove ve prvog dana terapije koja traje ukupno etiri dana. U suradnji s pacijentom svi problemi mogu biti otklonjeni samo treba znati i htjeti. Ja znam – vi hoete. To je dovoljno. Bez gomile analgetika bolovi e nestati a na vama je kako i na koji nain održavate organizam koji sam svojim sposobnostima dovela u stanje željenog balansa i slijedite put iscjeljenja koji vam otvaram. Vaš zdrav i prirodan stav prema samom sebi je da živite život bez bolova, poteškoa ili patnji. Na to imate potpuno pravo a vjerojatno to i želite. Zato ne odgaajte dogovor sa mnom, nazovite me bez SMS-a na broj teleona 098/1347-031, savjetujte se, inormirajte i pridružite mnogima kojima sam otklonila bol i koji žive bez nepotrebnih patnji i bez obzira na uzrok nastalih bolova. Želim vam puno zdravlja i život bez bolesti.

OD TEAJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BUET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNIKI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kovaia 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jelaia 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KUNE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jelaia 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kovaia 2 OBRTNIKA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovia 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠE URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za opu upravu - Mani ured AKOVEC - Mani ured PRELOG - Mani ured M. SREDIŠE - Mani ured M. SUBOTICA - Mani ured NEDELIŠE - Mani ured ŠTRIGOVA - Mani ured KOTORIBA - Mani ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 13 31

14

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Fala lejpa i Bog plati Kaže mi neki dan kolegica kako joj svaki utorak kada doe doma mama kaže: “Daj mi Meimurske novine, kaj preitam Štefovu kolumnu. On piše o vsemu kak je negda bilo”. Ne znam kako bih ovo shvatio, kao pohvalu mojemu pisanju ili podcjenjivanje, jer kao ne pišem o onome o emu danas drugi pišu. Mislim si kako bi vjerojatno snažnije odjeknulo da pišem o “Barba Luki”, “Jaci iz paštete”, Šukeru, Rojsu, HSLS-u ... Na kraju ipak odustajem od tih izazova i ponovno u pisati o tome “kak je negda bilo”. Moram naglasiti kako ja ne pišem zbog žaljenja za prošlim vremenima, nego sa željom da se dobre stvari i obiaji ne zagube i da se vrijednosti i dalje primjenjuju. Na prošlonedjeljnoj mladoj misi središanskog mladomisnika, veleasnog Nevena Blažona, u trenutku njegovog zahvaljivanja svima koji su mu pomagali i pomogli mnogima su zasuzile oi. Osobito u trenutku kad je zahvaljivao svojoj majci Božici. “Hvala Ti, mama, za sve što si za mene uinila i emu si me uila. Sjeam se, kada sam Ti rekao da sam od nekog nešto dobio, kako si uvijek pitala jesam li rekao ‘hvala’. Ta rije ‘hvala’ nikada me nije napustila i danas je izriem Tebi, baki, ujaku i ujni, neakinjama, prijateljima,

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

župnicima i svima drugima.” Tih nekoliko minuta rije “hvala” zastala je u ušima svih koji su bili na misi, a mnogima na oi nagnala suze. Koliko puta danas ujemo “hvala”. Dosta rijetko. Mnogi znaju rei: “Da mi je barem ‘hvala’ rekao”. Zaista, kao i mnoge druge vrijednosti, i “hvala” nestaje iz naše uljudbene komunikacije. Zato Nevenu koji je s “hvala” barem na trenutak ganuo srca i razmišljanja petstotinjak ljudi od srca - hvala. Odnosno Bog Ti plati i fala lejpa. I ove rijei zahvale isto tako su nestale iz naše svakodnevnice. A u mojem djetinjstvu i mladosti ništa nismo uzeli ili primili a da ne zahvalimo s Bog plati i fala lejpa.

AKOVEKI espresso by Bibi

Meimurje, kak si lepo zeleno, “sparinom“ si ti meni ograjeno! U ovo vrijeme “kuhaone, pohaone, pržione i pirjaone“ teško je ne se prisjetiti onoga vanjskog kupališta koje je 80-ih godina prošlog stoljea (i tisuljea) predstavljalo akoveku ljetnu oazu, i to u idealnom vegetacijskom okruženju: u samom Perivoju Zrinskih. Koje li ironije! Umjesto da idemo naprijed, danas naša djeca nemaju ni vanjske bazene, ni klizalište, ni skate park ... No, bez brige, ne manjka nam kaia. Tamo e oni, naravno, nauiti (i naruiti!) štošta “pametno“. Taman primjereno njihovoj dobi i okusu: kofein, alkohol, nikotin. Imam ideju! Predlažem otvaranje još jednog od mnoštva kaia u gradu, ali ovaj put s imenom “Na kupalištu“. I redovito posjeivanje istog. Pa kad nas netko pita gdje smo bili, odvažno emo dobaciti “na kupalištu“. Po gradu i županiji brzo e se raširiti vijest da masa njih hoda “na kupalište“. Kupalište nam više nee ni trebati jer emo ovim rijeima poput placebo uinka djelovati na ispunjenje želje. Osjeat’ emo se rashlaeno, osvježeno ... doduše, pivom, ali koga briga? Poželjno bi bilo u tom kaiu sagraditi mali bazeni za kune ljubimce. Pa ipak su nam oni važni. Tako da se oni uistinu “zbrkaju“ za to vrijeme dok smo mi “na kupalištu“. Jer, znate, ula sam da nam u ovo ludo doba i kuni ljubimci doživljavaju

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

stresove pa ne bi bilo zgodno da nam se oni nemaju gdje okupati za vrijeme ovih tropskih vruina. To svakako moramo napraviti! No, da ne ispada da samo kritiziram i spominjem što nemamo, ujte i poujte u što mi ulažemo. Naš grad mogao bi se uskoro diiti s ak tri nogometna kluba. Investicija u nogomet, drage moje dame, vratit e nam se u obliku osmijeha na licima naših mužjaka. Je, brus! Polako sam poela sumnjati da naš akoveki nogomet može još nekoga zainteresirati, a kamoli nasmijati. Zato zdušno podržavam ulaganje u izgradnju vanjskih bazena, a ulaganje u nogomet zamrznimo za neko sretnije doba.

Glazba je naša svakodnevnica “Držim da je obveza glazbe da me zagnjuri u vrtlog istih outa zbog kojih zaboravljam najdosadniji dio sebe, civiliziran i graanski, da me rastereti od briga, izolira u enklavi bez doticaja s okružujuom gluhom stvarnošu i na taj mi nain dopusti da mogu bistro razmišljati o fantazijama...“, napisao je Mario Vargas Llosa, peruanski pisac, jedan od vodeih romanopisca i esejista u Latinskoj Americi. I doista se moram složiti. Bez dvojbe glazba ima posebnu mo. Za mene upravo gore opisanu. No, njezine su moi svakojake. Stoga nije nimalo udno da se glazba, osim što nerijetko poboljšava kvalitetu života mnogih (pa i mene), u posljednje vrijeme koristi i u medicini. O utjecaju glazbe na ljudski mozak i zdravlje u današnje vrijeme govore brojni strunjaci. No, neemo sad o tome. Mnoge glazba pokree i motivira, “budi” i aktivira. Ona diže raspoloženje, ali ga i spušta. Nedavna je studija pokazala kako se 36 posto australskih muškaraca kune da ne bi moglo živjeti bez glazbe. Polovica njih priznaje da su ih neke pjesme uspjele dovesti do suza, a neki su zaista i plakali. Tri etvrtine žena takoer je plakalo na zvuke odreenih pjesama. I to je ta mo glazbe. Probajte pogledati ilm bez tona. Bilo da je rije o napetom trileru, drami, hororu ili komediji,

Piše: Helena Zear helena@mnovine.hr

doživljaj ilma bez glazbe nee biti ni približno isti kao kad pojaamo ton. Dramatine scene, zastrašujui prizori, humoristini dijelovi ne bi bilo ono što jesu da nema glazbe. Glazba je naša svakodnevnica. Svuda je oko nas, stalno nas okružuje. Bilo da sjedimo u kaiu, bilo da kupujemo u trgovini ili gledamo televiziju, ona je ovdje. Uvijek prisutna. Ona je naša prošlost, naša sadašnjost i budunost. Ništa nas kao glazba ne može vratiti u vrijeme kojeg se rado ili manje rado sjeamo. One koji znaju da sam dio svojega godišnjeg odmora provela na Exit festivalu u Novom Sadu vjerojatno ne udi previše što sam imala potrebu napisati nešto o glazbi kao takvoj. Jer mo glazbe nevjerojatna je. (A Exit fest takoer.) I sam je F. Nietzsche kazao: “Bez glazbe život bi bio pogreška“.

OBNOVLJEN I PROŠIREN FRIZERSKI SALON VIVA

Lijepi i moderni

SVIJET U MOJIM BOJAMA

I psima smeta pasja vruina - Ve tjedan dana slušam kako susjedov pas zavija od muke i vruine, požalila mi se prijateljica. Nije se požalila jer joj je buka koju pas stvara svake veeri uspavanka za laku no i budnica u rano jutro, ne smeta joj pas kao pas, i nije od onih koji e tuoj životinji u salamu podvaliti otrov za štakore. Upravo suprotno. Pravi razlog zašto se požalila i što nikako ne može shvatiti jesu vlasnici, koji siroto pseto po ovim pasjim vruinama bez ikakve grižnje savjesti ostavljaju samo, prepušteno na milost i nemilost vremenskih uvjeta. Kad smogne snage, danju laje zbog vruine, a u olujnim noima zbog straha od grmljavine. - Da su barem rekli da idu, uope mi ne bi bio problem psu svakih par sati nositi svježu vodu i hraniti ga, dodala je prepriavajui kako mu kroz visoku ogradu na jedvite jade uspiju nekako servirati toliko išekivano osvježenje. Zvuk koji životinja proizvodi nije lavež, to je poziv u pomo. Na žalost, ovo nije izoliran sluaj. Prošli je tjedan,

primjerice, jedna savjesna vlasnica svog ljubimca ostavila u automobilu sa zatvorenim prozorima, dok je ona rashlaenje i niske cijene tražila u oazi jednog šoping centra. Sluajni je prolaznik u želji da životinju spasi od mogueg prekuhavanja razbio prozor na automobilu, a od vlasnice je umjesto “hvala” dobio - sudsku tužbu. Ni sama nikako ne mogu shvatiti kakvim ljudima takve stvari mogu pasti na pamet. Zašto sami sebe ne zatvore u betonsko dvorište na tjedan dana i ekaju da im netko svaka tri dana dobaci boicu vode i koricu kruha? Zašto sami ne sjednu u ugašeni automobil bez klime sa zatvorenim prozorima i provedu tamo makar pola sata? Jasno, znaju da je tako nešto nemogue izdržati. Znam, ponavljam se, zvuim kao Luka Oman, upozorenja na radiju i televiziji ima i previše. Ne, nema ih previše i nema ih dovoljno. Sve dok se ovakve stvari dešavaju nije ih dovoljno. Sve dok je zakon koji štiti životinje od njihovih vlasnika tek mrtvo slovo na papiru bez adekvatnih i propisanih sankcija, upozorenja

Piše : Bojana Španiek bojana@mnovine.hr

nije dovoljno. Vjerujte, malo mi je falilo te ljude imenujem i napišem gdje žive, ali ve sam u svom prvom obraanju obeala da imena i konkretne ljude neu spominjati. Ali možda je baš tako nešto potrebno, neka vrsta oznake, bilo na odjei ili proeljima kua, oznaka koja e odavati nemarne vlasnike. Možda tek tada neki shvate da životinja nije ukras i sredstvo za gradsku preseranciju i da, ako je ve nabavljate, ona postaje sastavni dio vašeg života, pa makar to znailo najstrašniji horor scenarij - da životinju morate povesti sa sobom na more. Brrr, stvarno strašno.

Želite li zablistati u nekoj sveanoj prigodi ili imati dobru frizuru svaki dan, preporuujemo frizerski salon Viva u akovcu, na adresi Kralja Tomislava 6, tonije u prizemlju robne kue Meimurka. Salon posluje ve nekoliko godina, a sada su ga proširili i ponovno moderno uredili. Mona, Sa-

nja, Tamara, Mirjana i Neno ljubazno je i struno osoblje u salonu, koje e se profesionalno brinuti o vašoj kosi, a ako treba i pomoi pri izboru frizure koja vam najbolje pristaje. Osim što su u središtu grada i imaju prilaz ureen i za invalide, zasigurno e vas privui i povoljnim cijenama

svojih usluga. Od pogodnosti istiemo povoljne cijene za umirovljenike. U salonu nude i uslugu kompletnog make-upa za svega 50 kuna. Povoljne su cijene šišanja – muško, djeje i šišanje za umirovljenike 25 kuna, žensko 40 kuna, a uz oblikovanje 30 kuna za kratku kosu. Umirovljenice imaju pogodnost frizura uz pranje i šišanje za samo 75 kuna. Najaviti se možete na telefon 040/311-878, ili doi svakodnevno od ponedjeljka do petka od 7 do 20 sati, a subotom od 7 do 15 sati.

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 33

u j u l e j d Su j o n d a r nag igri! b igricu,

u ili odigraj we

te kod na Poli Pa Potraži SMS ji: vo os i i pobijed

ačunalo r o n s o n e j i 6 x pr fotoaparat i n l a t i g i d 12 x mera 30 x PC ka vrijednih 0 8 1 h i l a t s +o nagrada

www.polipate.com.hr

Dodatne informacije i zabavnu web igricu potražite na www.polipate.com.hr.

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2010.

Stigao novi Volkswagen Touareg www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u RH po top modelima 1.1. 30.6.2010. MODEL

koliina udio, %

1

Opel Astra

1114

5,73%

2

Volkswagen Polo

1036

5,33%

3

Opel Corsa

722

3,71%

4

Volkswagen Golf 672

3,46%

5

Renault Megane 560

2,88%

6

Škoda Octavia

544

2,80%

7

Renault Clio

497

2,56%

8

Škoda Fabia

487

2,50%

9

Hyundai I30

469

2,41%

10 Ford Focus

451

2,32%

11 Peugeot 308

451

2,32%

12 Chevrolet Cruze 442

2,27%

13 Chevrolet Aveo 422

2,17%

14 Dacia Sandero

2,08%

405

15 Kia Ceed

360

1,85%

16 Volkswagen Passat

357

1,84%

17 Ford Fiesta

355

1,83%

18 Peugeot 207

346

1,78%

19 Suzuki SX4

343

1,76%

20 Chevrolet Lace

332

1,71%

21 Ostali

9083

46,70%

UKUPNO

19448 100%

Izvor: Promocija Plus

AMC Meimurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podizai, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vuna služba, spuštanje platforme, hidraulino vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Neodoljivi kokteli iz Forda „arobna for mula“ koktela donosi neodoljivu Ford Fiestu koja u svojem receptu ima : ABS, EBD, klima ureaj, 2 zrana jastuka, putno raunalo CD/ MP3 radio, daljinsko centralno i nevjerojatno osvježavajuu cijenu od 79.900 kn za model Trend s 1.25 motorom 82 KS i inaicu s 5 vrata. Drugi neodoljiv koktel iz Forda je Ford Focus iji sastav ini ABS i klima ureaj, prednji i stražnji zrani jastuci za vozaa i suvozaa, putno raunalo i CD/ MP3 radio sa 6 zvunika, daljinsko centralno zakljuavanje, prednje maglenke i kožni volan po osvježavajuoj cijeni od 97.300 kn. Osnovni sastojak je dakako, Ford Focus Trend 1.6, 100 KS i 5 vrata. Uz ovako svježu ponudu dolaze i dodatne pogodnosti: inanciranje bez troškova obrade, bez troškova javnog bilježnika, besplatan tehniki pregled, besplatna registracija, poklon bon za obvezno osiguranje u vrijednosti od 1.400 kn. Više informacija na besplatnom info telefonu: 0800 300 007 Akcija vrijedi za cijelu ovlaštenu mrežu u Hrvatskoj i traje do 31.08.2010.

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS

8,45

Super plus 98

8,45

Super 100 BS

8,45

8,83

Eurodizel BS

7,91

7,91

LPG auto plin

4,45

4,45

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 17. srpnja 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci. VELIKI IZBOR S LAGERA

Pred tristotinjak uzvanika, uvaženih gostiju iz hrvatske gospodarske, politike i estradne scene, novi Volkswagen Toaureg pokazao je svoje novo lice, ali i upeatljiv karakter koji predstavlja kombinaciju elegantne cestovne i sportske limuzine te offroad automobila. Novi Volkswagen Touareg je prošlotjednom prezentacijom u zagrebakoj Gradskoj kavani predstavljen hrvatskoj javnosti. Sveanim programom dominirali su dugogodišnji prominentni vozai Touarega – Severina kao posebna goša koja je otvorila program i Tarik Filipovi u ulozi voditelja. Program je svojim osebujnim nastupom obogatila rijeka muška plesna skupina „Hot stuff“, a dodatno ga zainile atraktivne plesaice. Posebna atrakcija na sinonjoj promociji bio je performer s kolutom, koji je svojim artistikim nastupom zabavljao prolaznike i znatiželjnike na glavnom zagrebakom trgu. Novi Touareg je u prodaji od 15. lipnja kod svih ovlaštenih Volkswagen partnera s poetnom cijenom 427.702 kn.

Mazda na 61. Dubrovakim ljetnim igrama

Mazda Hrvatska i šestu godinu zaredom ostaje vjerni partner Dubrovakih ljetnih igara. Zadovoljna dosadašnjom suradnjom, za kvalitetnu logistiku podršku 61. Dubrovakim ljetnim igrama, Mazda je kao službena vozila za sljedeih

mjesec i pol dana ustupila jednu Mazdu5, dvije Mazde6 i Mazdu CX-7. Tako je direktor Mazde Branko Marani i ove godine pred Kneževim dvorem sveano uruio kljueve dr.sc. Ivici Prlenderu, intendantu Dubrovakih ljetnih igara.

EKO KUTAK

Barack Obama za upravljaem Volta Ameriki predsjednik Barack Obama uživo je pogledao Chevrolet Volt, elektrino vozilo s produženim dosegom, tijekom posjeta tvornici baterija Compact Power u gradu Holland u Michiganu. Tvrtka Compact Power, podružnica LG Chema, proizvodit e baterije za Volt, ija e prodaja kasnije ove godine zapoeti u Kaliforniji, Washington DC-u i Michiganu. Volt ima doseg oko 540 kilometara te uvijek koristi struju za pokretanje svojih kotaa. Za putovanja do 60 kilometara pogoni ga iskljuivo struja iz litijionske baterije kapaciteta 16 kWh pri emu Volt ne koristi benzin i ne emitira nikakve ispušne plinove. Kada se baterija isprazni, s radom poinje generator kojega pogoni benzin i daje struju potrebnu za pokretanje Volta. Ovaj nain rada produžuje Voltov doseg za daljnjih nekoliko

stotina kilometara. Chevrolet je najavio da e baterija za Volt imati osam godina jamstva uz ogranienje od 160.000 kilometara za ameriko tržište.

20. srpnja 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Peugeot 508 - oekivanja u službi emocija S modelom 508, Peugeot nastavlja svoju ofenzivu na meunarodnim tržištima: proizvodit e se u Francuskoj za europsko tržište, nakon toga u Kini za vodee svjetsko tržište. Dvije siluete 508-ice, limuzina i SW, bit e komercijalizirane u Europi poetkom 2011. godine. S 508, Marka potvruje svoju prisutnost i svoje ambicije u svom povijesnom segmentu, segmentu velikih cestovnih limuzina. Svaki od modela familije 40X et 50X znao je obilježiti svoje vrijeme. 508 predstavlja modernu ponudu, okrenutu budunosti, koja želi udovoljiti željama klijentele koja je jako evoluirala : dinamine, odgovorne i sve zahtjevnije. Kvaliteta, rainiranost, eikasnost, to su kljune rijei koje su pratile njegov razvoj i odrazile se na cjelokupni projekt, kao i pobuditi sva osjetila njegovih vlasnika: vanjskim dizajnom - elegantnim, urav-

LEADER-Award 2010. za Volkswagen Automove News Europe i Automove Intelligence Center u španjolskom gradu Bilbao odlikovali su Volkswagen za njegove inovacije na podruju ekoloških tehnologija i razvoja novih proizvoda. LEADER-Award, koji je juer po prvi puta dodijeljen, preuzeo je dr. Ulrich Hackenberg, Volkswagenov izvršni lan upravnog odbora za razvoj. LEADER-Award dodijeljen je 2010. godine povodom Automove News Europe kongresa u Bilbau. Automove News Europe i Automove Intelligence Center planiraju godišnju dodjelu ovog odlija.

noteženim i svevremenskim, koji otkriva evoluciju stilskih kodova Marke prvi put vienih na konceptnom automobilu

Šavora d.o.o.

SR1; plemenitom i tehnološki naprednom unutrašnjošu, sa završnom obradom na nivou visoke game. Odlikuje je iznimna prostranost, vrlo izdašan prtljažnik,…spoj karakteristika koje obeavaju ugodnost boravka u putnikoj kabini na vrlo visokom nivou, što je valorizirajue i za vozaa i za putnike u vozilu; eikasnošu brige za okoliš, baziranoj na optimalnoj kombinaciji mase, aerodinamike i naravno, motorizacija. Što se tie mehanike, 508 e biti opremljen odlino pozicioniranim motorima u svojim kategorijama, u smislu performansi, reaktivnosti ali i potrošnje i emisije CO2. Ova gama, koja e se sastojati od najnovijih tehnologija, sadržavat e i novi sistem e-HDi (Stop&Start nove generacije koji objedinjava užitak u vožnji i ekonominost). Ona e nekoliko mjeseci kasnije sadržavati i tehnologiju HYbrid4, potencijala 147 kW (200 KS) i pogon na sva 4 kotaa… i emisiju od samo 99 g/ km CO2 (u elektrinom nainu rada). 508 e se pojaviti u dvije karoserijske izvedbe : limuzina

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Meimurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivniko-križevaka županija - Koprivnica, Obrtnika 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za plaanja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila iskljuivo sa domaee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 183.000,00 kuna sa PDV-om 2. Toyota Prius, 146 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vl., 2007.g., cijena: 115.000,00 kuna + 5% 3. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 2008.g., cijena: 300.000,00 kuna sa PDV-om 4. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 2006.g., cijena: 253.000,00 kuna sa PDV-om 5. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:115.000,00 kuna sa PDV-om 6. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:100.500,00 kuna na ime 7. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, 2000.g., 2.vlasnik, cijena: 17.000,00 kuna + 5% 8. Mitsubishi Carisma 1.6 5 vrata, 132 KS, benzin, sva oprema, 2003.g., cijena:52.000,00 kuna na ime 9. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema, 1999.g., cijena: 67.750,00 kuna sa PDV-om

(dužine 4,79 m) i SW (4,81 m). Po prvi put bit e predstavljene javnosti poetkom listopada na pariškom Mondialu, a komercijalizacija e biti poetkom 2011. godine. 508 e se proizvoditi na platformi 3 grupacije PSA u pogonu Rennes-La-Janais u Francuskoj za europsko tržište. Od 2011. godine 508 e se proizvoditi i u Wuhanu, u Kini, gdje Marka ima velike ambicije, s automobilom posebno adaptiranim za to tržište.

NOVO PANDA d.o.o. Ovlašteni servis Peugeot vozila Distribucija i prodaja rezervnih dijelova Zrinsko - frankopanska bb, 40 000 akovec Tel: 040/328 - 767

Fax: 040/328 - 501

www.panda.hr

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2010.

Hyundai – 10 dana ludih ljetnih cijena Pod sloganom “Tako opremljeni, a tako dostupni” na akcijskoj ponudi je cijela gama modela Hyundai dostupna u Hrvatskoj poevši od i10, i20 i i30 do prestižnih SUV automobila. Iz ponude izdvajamo i10 za 59.751 kn, i20 za 68.605 kn i novi i30 za samo 88.429 kn. Sve modele odlikuje bogata serijska oprema, poput klima ureaja, daljinskog središnjeg zakljuavanja, radio ureaja s CD-om i MP3, servo ureaja, šest zranih jastuka, svjetala za maglu, ABS-a i dr. na modelu i30. Osim modela „i“ ga-

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

OSOBNA VOZILA: FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna FIAT DOBLO PANORAMA 1.9 JTD, 06, met.plava OPEL ASTRA 1.6 16V KARAVAN AUT, 06, metalik srebrna

SLUŽBENA VOZILA : ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna

TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, UEŠA, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

me, na posebnoj ljetnoj ponudi je i prestižni SUV sa pogonom na sva etiri kotaa Santa Fe koji je dostupan za nevjerojatnih 212.280 kn. Ova ponuda vrijedi u svim Hyundai salonima u Hr-

vatskoj, te vrijedi do 25. srpnja ili do rasprodaje modela sa zalihe. Više informacija na www.hyundai.hr ili u Autocentru Bratuša u akovcu na adresi Preloška 38, 040/364-244.

20. srpnja 2010. WRC poredak nakon 7 od 13 Rally-a

MotoGP poredak nakon 8 od 18 utrka

1.

Sebasen Loeb

25

1.

Dani PEDROSA

25

2.

Dani Sordo

18

2.

Jorge LORENZO

20

3.

Pe er Solberg

15

3.

Casey STONER

16

4.

Sebasen Ogier

12

4.

Valenno ROSSI

13

5.

Mikko Hirvonen

10

5.

Andrea DOVIZIOSO

11

6.

Jari - Ma Latvala

8

6.

Marco SIMONCELLI

10

7.

P.G. Anderson

6

7.

Nicky HAYDEN

9

8.

Ben SPIES

8

9.

Hector BARBERA

7

8.

F. Turan

4

9.

Ma hew Wilson

2 1

Poredak vozaa:

10. Marco MELANDRI

6

11. Loris CAPIROSSI

5

12. Alex DE ANGELIS

4

1.

Sebasen Loeb

151

2.

Sebasen Ogier

100

3.

Mikko Hirvonen

86

4.

Jari - Ma Latvala

80

1.

Jorge LORENZO

185

5.

Pe er Solberg

78

2.

Dani PEDROSA

138

6.

Dani Sordo

67

3.

Andrea DOVIZIOSO

102

7.

Ma hew Wilson

40

4.

Casey STONER

83

8.

Federico Villagra

26

5.

Nicky HAYDEN

74

9.

Henning Solberg

24

6.

Valenno ROSSI

74

7.

Randy DE PUNIET

69

8.

Ben SPIES

67

9.

Marco SIMONCELLI

49

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. CitroĂŤn Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. CitroĂŤn Junior Team 4. 5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

15

232 185 125 98 40

Slijedei rally: Slijedei rally: Rally Rally Finland, of Turkey, 16.–18. 29. – 31.travnja srpnja 2010.

Poredak vozaa:

10. Marco MELANDRI

45

Poredak proizvoaa: a: 1.

Yamaha

190

2.

Honda

162

3.

Duca

113

4.

Suzuki

42

Slijedea utrka: USA, Slijedea utrka:VN VN Japana, Indianapolis, 25. srpnja 2010. 25. travnja 2010.

F1 poredak nakon 10 od 19 utrka

Croatian Drift Challenge na Mievcu

MotoGP poredak za VN Njemake, Njema Nje jeema ake kee,, ke, Sachsenring, 18. srpnja 2010. 0.

Rezulta Rally Bulgaria, garia ga ria,, 0. 9. – 11. srpnja 2010.

10. Henning Solberg

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

F1 poredak VN Velikee Britanije, Britan Bri tanije ije,, ja 201 2010. 0. Silverstone, 11. srpnja

Proťle nedjelje je odrŞana prva utrka Croatian Drift Challengea za 2010. godinu. Nakon tijesnih borbi slavio je Peter Žvan. Prijavljenih 30 natjecatelja pred mnogobrojnom zagrebakom publikom pokazala je zavidno znanje i vjeťtinu, dovoljnu da svi ostanu zakovani za ogradu i zarade opekline od sunca. Ove godine bilo je neťto viťe hrvatskih natjecatelja ťto pokazuje da drift u Hrvata ima uzlaznu putanju. Ipak, iskusniji Slovenci ponovno su oteli show. U inalnim voŞnjama gledali smo borbe izmeu Petera Žvana, proťlogodiťnjeg pobjednika, te Tadeja Gostinara. Peter Žvan i ovaj put je dominirao, ali ga je Gostinar poťteno oznojio. Na treem mjestu naťao se Marino Piri, koji se taj dan poťteno naradio budui da je ujedno bio i organizator cijelog eventa. Druga trka oekuje se u Osijeku 4. rujna, a u meuvremenu neki od driftera nastupiti e na King of Europe u Maarskoj i Slovakoj krajem srpnja.

1.

Mark Webber

25

2.

Lewis Hamilton

18

3.

Nico Rosberg

15

4.

Jenson Bu on

12

5.

Rubens Barrichello

10

6.

Kamui Kobayashi

8

7.

Sebasan Ve el

8.

Adrian Sul

4

9.

Michalel Schumacher

2

10. Nico HĂźlkenberg

6

1

Poredak vozaa: 1.

Lewis Hamilton

145

2.

Jenson Bu on

133

3.

Mark Webber

128

4.

Sebasan Ve el

121

5.

Fernando Alonso

98

6.

Nico Rosberg

90

7.

Robert Kubica

83

8.

Felipe Massa

67

9.

Michalel Schumacher

36

10. Adrian Sul

35

Poredak konstruktora: ra: a: 1.

McLaren-Mercedes

278

2.

RBR-Renault

249

3.

Ferrari

165

4.

Mercedes Benz GP

126

5.

Renault

89

6.

Force India-Mercedes

7.

Williams-Cosworth

31

9.

BMW Sauber-Ferrari

15

8.

STR-Ferrari

10

10. Lotus-Cosworth

0

11. HRT-Cosworth

0

12. Virgin-Cosworth

0

47

Sljedea utrka: VN Njemake, Hockenheim, 25. srpnja 2010.

OvlaĹĄteni servis za

tVTMVHBTFSWJTJSBOKBV[EWJKFHPEJOF EJO OF F HBSBODJKFOBVHSBĂŞFOFEJKFMPWF tVTMVHBMJNBSJKF EJN NB tUFSNPMBLJSBOKFQP78TUBOEBSEJNB ;BTUBSJKBWP[JMBQPWPMKOJKF DJKFOFTFSWJTJSBOKBWP[JMB

NAJAVLJUJEMO - Modna zona, 31. srpnja, akovec

Predstavljanje modnih kua i dizajnera Stiglo je vrijeme i za drugu Modnu zonu. Modne kue i dizajneri iz sjeverozapadne Hrvatske predstavljaju svoje kolekcije. Angel, Bellezza, Galko i Neckermann pobrinut e se za prekrasno modno ljeto na kontinentu. Modna zona je platforma za predstavljanje mode i sluĹži kao ogledalo branĹĄe

prisutnih modnih kua kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini. Uz reviju na otvorenom, u gradu e biti postavljena showroom milja kako bi se moda predstavila na najneuobiajenijim mjestima i u najrazliitijem kontekstu. Pozivamo sve zainteresirane da doĹžive Modnu zonu 31. srpnja u 21 h na Trgu Republike.

TOP 20 01. ONA ZA RIBARA NEE POSTOLAR TRIPPER

5(9,-(1$27925(120ĂŤ$.29(&75*5(38%/,.(

Atraktivna Hrvatica na naslovnici asopisa “Marie Claireâ€? Atraktivna manekenka zagrebake modne agencije “Midikennâ€? Helena Ĺ opar snimila je etvrtu naslovnicu za francuski asopis “Marie Claireâ€?. Ovaj put Helena je pokazala divlju stranu. Iako jednoga dana Ĺželi postati glumica, Helena Ĺ opar, 23-godiĹĄnja ljepotica iz Novalje, odluno i uspjeĹĄno koraa modnim svijetom. Sa samo navrĹĄenih

19 godina Heleni se pruĹžila prilika zapoeti manekensku karijeru u New Yorku, u kojem danas Ĺživi i radi. Osim brojnih editorijala za poznate modne marke, Helena esto pozira za francuski asopis, ija je velika “miljenicaâ€?. Tako e lijepa Helena i ovaj kolovoz krasiti naslovnicu Marie Clairea, i to kao seksi Indijka, a tema je zov divljine.

Pink pala u publiku i zavrĹĄila u bolnici Nastup temperamentne i divlje Pink u njemakom NĂźrnbergu zavrĹĄio je kobno. Glazbenica je pala u publiku dok je pokuĹĄavala izvesti akrobatski dio koreograije, te je hitno prevezena u bolnicu. Poznata po atraktivnim i akrobatskim koreograijama, Pink tijekom izvoenja pjesme “So Whatâ€? nije bila dobro uvrĹĄena sigurnosnim pojasevima. Umjesto da “preletiâ€? publiku, “sletjelaâ€? je na tlo, zabila

se u binu i pala meu fanove. Nakon nekog vremena je ustala, ali nije mogla nastaviti koncert. Hitno je prebaena u bolnicu. Nakon nekoliko dana na Twitteru je objavila ispriku ĹĄokiranim fanovima: “Svim mojim fanovima iz NĂźrnberga – jako mi je Ĺžao ĹĄto je show ovako zavrĹĄio. Jako mi je neugodno i jako mi je Ĺžao. Na svu sreu, niĹĄta nije slomljeno. JoĹĄ jednom veliko oprostite!â€?

Kako je Courtney Cox pretjerala s botoksom

01. U ast svim dobrim ljudima

03. NEVIDLJIVO BLAGO - KIM VERSON

DraĹžen Zei

04. MALI MAJMUN ITA

02. Svirajte mi tuĹžne - E.T.

Bolesna braa . Krisjan Beluhan

TOP 03. Tvoj sam LISTA DOMAIH

05. LJUBAV - ŽANAMARI LALI

Armin

06. NI KOJI MISEC, NI KOJI DAN

04. Vjerujem u anele

KLAPA GODIMENTI

Oliver Dragojevi

07. SASVIM SAM - BOJAN JAMBROĹ I

05. Danijela as

08. LAGANO UMIREM - CRVENA JABUKA

Danijela Marnovi

09. LJETO - FLYER

06. Odijelo - Jole

10. KAKO GOD BILO - VLATKA POKOS

07. Uzalud sunce sja Opa opasnost

FORMULA 13 01. ALL THE LOVERS - KYLIE MINOGUE 02. AMONGST THE WAVES - PEARL JAM 03ALEJANDRO - LADY GAGA 04. WHEN IT’ S TIME - GREEN DAY 05. LOVE YOU TO LIFE - GRACE JONES 06. PLUNDERED MY SOULD ROLLING STONES

Amerika glumica poznata po ulozi Monice Geller iz serije “Prijateljiâ€? otvoreno je progovorila o holivudskoj opsjednutosti ljepotom. Otkrila je da i ona ljubi botoks, te da je jednom toliko pretjerala da nije mogla pomicati lice. “Ponekad koristim botoks. Za razliku od veine ljudi oko mene, koristim ga minimalno. Osjeam se udno ako ne mogu micati lice! Ipak, jednom sam zaista pretjerala i ubrizgala sam previĹĄe. Nisam mogla micati lice, nasmijati se, namrĹĄtiti. Tada sam se osjeala kao da sam zarobljena u vlastitoj koĹžiâ€?, iskrena je bila Cox.

Ako nee Jaca, VidoĹĄevi hoe! Manekenka Jelena GliĹĄi, koja se proslavila zahvaljujui svojoj preplanuloj straĹžnjici u spotu Hrvatske turistike zajednice, odradit e studentsku praksu u Gospodarskoj komori. Jelena GliĹĄi, vlasnica najpoznatije guze u Hrvata koja je “zapelaâ€? za oko ak i premijerki Jaci, odrauje studentsku praksu u Hrvatskoj gospodarskoj komori. “Gospoica GliĹĄi se tijekom jednomjesene prakse upoznaje s komorskim sustavom rada u organizacijskim jedinicama HGK-aâ€?, rekla je Martina Soka - Saraga, glasnogovornica Nadana VidoĹĄevia.

gljive. KaĹže da su on i maak nepomino leĹžali na krevetu i blejali jedan u drugog. Gljive koje su pojeli zovu se arobne zbog halucinogenih svojstava. Glumcu se stoga u jednom trenu dok je leĹžao na krevetu uinilo da pokraj njega ne leĹži maak, ve njegov brat. Cage tvrdi da

je prestao konzumirati droge, ali se isto tako kune da ga je njegov maak jednom prilikom pozdravio i to dok nije bio ni na em arobnom. Holivudski glumac uĹživanje u “maginimâ€? gljivama sa svojim kunim ljubimcom opisuje kao neponovljivo iskustvo.

TJEDNI KALORIFER

Dean

Lana

Tony Censki 09. Nemam pojma Bojan JambroĹĄi 10. Ne pitaj Natali Dizdar

TOP LISTA STRANIH 01. Rihana

TAIO CRUZ feat. LUDACRIS

Russian Roule e

08. COMMANDER

02. Beyonce

KELLY ROWLAND/ DAVID GUETTA

LISTA DOMAIH SweetTOP Dreams

09. STOP FOR A MINUTE

03. David Gue a

KEANE feat. K’NAAN

One love

10. CALIFORNIA GURLS

04. Shakira

KATY PERRY feat. SNOOP DOGG

Did it again 05. Milow Ayo Technology

TOP LISTA 01. ZDRAVKO OLI

TOP DOMAIH Prolaze neke LISTA slike 02. ZLATKO PEJAKOVI Imam malo Ĺželja 03. JINX - Da smo se voljeli manje 04. DENIS & DENIS - Ljubomora 05. J. STAVROS & M. GRDOVI 06 . DAVOR RADOLFI & VANNA Samo dvije rijei 07. NOVI FOSILI - Kada Bog sve zbroji

Glumac Nicolas Cage kaĹže da je jednom prilikom ulovio svog maka kako proĹždrljivo jede arobne gljive koje su bile spremljene u friĹžideru. Kako nije htio da se maak osjea usamljeno dok je “uĹĄlagiranâ€?, Cage je brĹže - bolje uzeo vreicu s poda i pojeo preostale

08. Kad Ĺžena zavoli

07. BREAK YOUR HEART

Alkohol

Nicholas Cage sa svojim je makom jeo “magine� gljive

TOP LISTA DOMAIH

02. STRANAC - COLONIA

08. JELENA ROZGA & Željko SamardŞi Ima nade 09. ET & Baruni - Sve il niťta 10. ENI - Vodi me

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

mt

Dobro je znati 39

-50%

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Mace Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike blike b likke 6 (R (RK RK M Meimurka, eim murkka 11. K Kat) • LAMPY 9, Mace hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)

40

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2010.



21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

RK MEIMURJE povukao prve kadrovske poteze

Novi trener Alan Belko, Duško Opai direktor - Svako od nas u Upravi mora biti šljaker. Ukoliko se pokaže da je netko u našim redovima samo pozer i traži samopromociju, nee ostati, najavio je stil rada Uprave kluba njezin elni ovjek predsjednik Siniša Januši Kako su i obeali, novi elnici RK Meimurja novinarima su predstavili ekipu koja e klub voditi u novoj sezoni. Alan Belko, diplomirani profesor kineziologije i dugogodišnji desni vanjski akovekog rukometnog kluba, sjest e na trenersku klupu RK Meimurja ove sezone. - On je u klubu bio nakon igrake karijere trener mlaih kadeta i iako nema iskustva u treniranju seniora, ima igrakog iskustva, a zbog njegove mladosti i velikog potencijala smatramo ga dugoronim rješenjem na trenerskoj poziciji, kazao je okupljenim novinarima Siniša Januši, predsjednik RK Meimurja. Belku e u stožeru biti i Marijan Pikinja kao trener vratara te Miljenko Vidovi kao kondicijski trener. Pripreme zapoinju 26. srpnja.

Na naše pitanje zbog ega se nova uprava odluila smijeniti Josipa Borkovia, koji je s klubom i u prošloj sezoni ostvario odlian uspjeh plasmana u Europu, odgovor je stigao od Dražena Baria, neslužbenog sportskog direktora: - Lako je biti uspješan kad je cijela pria posložena. Mislim da mu nije bilo teško biti meu etiri najbolja s Karaiem, Jeliniem, Mesariem, Pažinom. Na to se nadovezao novi direktor kluba Duško Opai kazavši: “Recimo jednostavno da njegov stil voenja ekipe ne bi odgovarao novoj upravi.”

Prvo pojaanje Turkovi iz Varteksa Što se momadi tie, za sad je sigurno da su akovec napustili igrai koje je spomenuo Bari, ali

Klupska etvorka RK Meimurje predstavila je prva kadrovska rješenja kad su u pitanju klupske selekcije ima i dobrih vijesti: “Zasad nam je najvei uspjeh u pregovorima ostanak Sladoljeva. K tome, došao nam je Turkovi iz Varteksa a ostao je i

Rodik, dok smo u pregovorima oko povratka Arnaudovskog. Takoer želimo povratak Luke Baria”, najavio je Januši.

Damir Srnec, lan uprave, je istaknuo koliko je važno da RK Meimurje polaže više pažnje promociji mlaih uzrasta: “Pred

svaku domau utakmicu planiramo imati utakmicu mališana, to e im biti prava motivacija. Takoer želimo u prvu ekipu ukljuivati mlade igrae. Svi mi u upravi ovo vidimo kao renesansu meimurskog rukometa i oduševljeni smo što su baš svi, od Grada i Županije do privrednika stali iza ovog projekta.” Predsjednik Januši takoer je kazao da bi klub volio zadržati Franju Pataftu u klubu, ali i Zdravka Mikolaja te Borisa Klaria, no s njima još nisu stigli porazgovarati. Željko Golik zadužen je za mlae kategorije, a treba riješiti pitanje voenja tajnikih poslova. U Upravni odbor dodan je Damir Varošanec: “Svako od nas u upravi mora biti šljaker. Ukoliko se pokaže da je netko u našim redovima samo pozer i traži samopromociju, nee ostati”, jasan je bio Januši. (Ivana Strahija)

MEUNARODNI ATLETSKI MITING “akovec 2010.” održan je na SRC-u Mladost uz izniman doseg hrvatskog atletiara koji studira u SAD-u

Martin Mari srušio hrvatski rekord u bacanju diska Splianin Martin Mari upisao se na vrh liste svih vremena najboljih bacaa diska u Hrvatskoj, a uspjelo mu je to na šestom po redu meunarodnom atletskom mitingu u akovcu, koji je održan na stadionu SRC Mladost u organizaciji Atletskog kluba Meimurje. Mari je spravu težine 2 kg dobacio do 64 metra i 74 centimetra i popravio dosadašnji rekord Dragana Mustapia iz 2000 godine za trideset centimetara. Ovim rezultatom Mari je postigao i najvrijedniji rezultat mitinga vrijedan 1139 bodova. U muškoj konkurenciji meu pet najboljih rezultata još su i oni Marka Prugovekog iz Zagreb Ulixa i Ivana Pucelja lana Dinamo Zrinjevac koje je na doskoištu skoka u dalj za pobjedu dijelio samo jedan centimetar. Prugoveki je skoio 7 metara i 71 centimetar a Pucelj samo centimetar manje, 7,70 m. Na etvrtom mjestu je rezultat Dražena Davidovia, lana Slavonija Žito iz Osijeka koji je u utrci na 300 m istrao 33 sekunde i 77 stotinki, a peti rezultat mitinga postigao je Ivan Rimac iz istog kluba i u istoj disciplini sa 34,65. Meu bolje rezultate ubraja se i onaj Tomislava Popeka lana Dinamo Zrinjevac koji je preskoio levicu na visini 207 cm. U ženskoj konkurenciji najvrijednije su rezultate postigle

preponašice Arna Erega, lanica AK Dinamo-Zrinjevac rezultatom 13 sekundi i 82 stotinke i Ivana Lonarek, Zagreb Ulix sa 14,07. Trei rezultat postigla je domaa atletiarka lanica AK Meimuje Kristina Dudek koja je na 300 m trala 40,01, etvrto mjesto pripalo je Maji Golub hrvatskoj rekorderki na 100 m koja je u ovoj disciplini pobijedila i postigla rezultat 12,27, a peti rezultat mitinga postigla je Gorana Cvijeti iz Banja Luke u disciplini 100 m prepone sa 14,46. Unato velikoj vruini akoveki miting i dalje okuplja vodee hrvatske atletiare te susjede iz Slovenije, BiH i Maarske, a posebno raduje što se okupio i veliki broj mladih atletiara koji su otvorili natjecanje u disciplinama 60 i 200 m. Organizatoru natjecanja AK Meimurje posebno je zadovoljstvo što je zajedno sa sucima Zbora atletskih sudaca Meimurja bio sudionik u obaranju još jednog državnog rekorda, a to e biti najbolji poticaj za organizaciju mitinga u iduoj godini. Iz AK Meimurje zahvaljuju na potpori sponzorima i pokroviteljima mitinga, a to su: pokrovitelji Grad akovec i Meimurska županija, te sponzori Pertunina Pipo akovec, Vajda akovec i Stolarija Kikelj akovec. (md)

Brojni meimurski predstavnici, s nizom odlinih rezultata

Martin Mari rušenjem hrvatskog rekorda u bacanju diska okrunio je sjajnu organizaciju i napore AK Meimurje na ovom mitingu

Kristina Dudek i u akovcu potvrdila je odlinu formu u sprinterskim disciplinama

Na mitingu su ravnopravno s meunarodnim konkurentima sudjelovali i lanovi domaina AK Meimurje te atletskih klubova Nedeliše i Mursko Središe. U juniorskoj i seniorskoj konkurenciji tako nisu izostale medalje za najbolje meimurske atleare. U utrkama na 100 m pobjedila je Krisna Dudek (Meimurje) u konkurenciji mlaih juniorki dok je kod seniorki tree mjesto zauzela Manuela Turk (Meimurje). U utrci na 300 m posebno vrijedan rezultat napravila je sve bolja sprinterka Krisna Dudek (Meimurje), a na tree mjesto plasirala se Gabrijela Grabar (Nedeliše). U najdužoj utrci minga, onoj na 1000 m Meimurci su vodili glavnu rije kod ml. juniora gdje su prvo i drugo mjesto u uzbudljivoj završnici osvojili Marn Srša (Meimurje) i Bernard Gavez (Nedeliše). Kod ml. juniorki tree mjesto je zauzela Silvija Trstenjak (Nedeliše) a Ines Soboan (Meimurje) zabilježila je prvo mjesto kod seniorki. U tehnikim disciplinama takoer veliki broj plasmana meu tri najbolja rezultata. U skoku u vis kod ml. juniora pobijedio je Damir Posavec (Nedeliše) dok je kod seniora Daniel Brako (Meimurje) bio drugi. Kod ml juniorki u visu Jelena Turk i Lucija Žbulj (Meimurje) bile su druga i trea , a kod seniorki lanice Meimurja Marija Hranilovi i Sanja Kozar osvojile su prvo i drugo

mjesto. U skoku u dalj u muškoj konkurenciji bilo je nemogue konkurira rezultama od 7,70 m pa su medalje osvajale samo seniorke i to drugo mjesto Mihaela Horvat (Nedeliše) i trea Jelena Turk (Meimurje). Skok s motkom dao je priliku da se iskažu i osvoje prvo i drugo mjesto Daniel Brako i Aleksandar Žbulj (Meimurje) u konkurenciji seniora. U bacanju kugle i diska kod ml. juniora pobijedio je Marn Platuži (Nedeliše) a drugi je bio Sven Todorovi (Meimurje), Kod seniora u bacanju kugle kod seniora drugo mjesto osvojio Kristijan Strahija, a drugi je bio Branko Todorovi (Meimurje). U ženskoj konkurenciji u bacanju kugle za ml. juniorke najbolja sa rekordnim ostvarenjem bila je Melani Kralji (Meimurje) a trea Lea Obadi (Meimurje). U bacanju diska Lea Obadi potvrdila je da je najbolja mlaa juniorka Hrvatske osvojivši prvo mjesto. Kod seniorki drugo mjesto u bacanju kugle i diska osvojila je lanica Meimurja Patricija urin. Brojni natjecatelji bili su i u najmlaim kategorijama. Meu troje prvoplasiranih uvrsli su se: 1. Ivan Lengeli i 2. Arian Šari (Meimurje) na 60 m za kadete do 10 godina; 1. Lukrecija Medvar, 2. Stela Andrašec i 3. Lucija akovi (sve Meimurje) na 60 m za kadetkinje do 10 godina; 1. Filip Turk 2. David Verli i 3. David Lengeli (svi Meimurje) na 60 m za kadete do 12 godina; 1. Maja Ferlin

U mlaoj dobnoj konkurenciji meimurski atletiari zabilježili su niz plasmana na postolje, kao primjerice u bacanju kugle - ml. juniorke 2. Sara Senar i 3. Anamarija Gavez (sve Nedeliše) na 60 m za kadetkinje do 12 godina; 2. Leon Furdi (Meimurje) na 60 m za kadete do 14 godina; 1. Veronika Kova 2. Lorena Duš i 3. Maja Kos (sve Meimurje) na 60 m za kadetkinje do 14 godina; 1. Majkl Kodba (Nedeliše) i 3. Patrik Škvorc (Meimurje na 60 m za kadete do 16 godina i 1. Mateja Jambrovi (Meimurje) 2. Vlatka Sekirnik (Nedeliše) i 3. Iva Novak (Meimurje) na 60 m za kadetkinje do 16 godina. Osim u utrkama na 60 m kade su sudjelovali i na 200 m i to u apsolutnoj kadetskoj kategoriji, a tu su se iskazali: 1. Mateja Jambrovi (Meimurje) 2. Vlatka Sekirnik (Nedeliše) i 3. Iva Novak (Meimurje) kod kadetkinja i 1. Majkl Kodba (Nedeliše) i 2. Patrik Škvorc (Meimurje) kod kadeta. (md)



20. srpnja 2010. DEN HAAG ITF 18

BRCKOV MEMORIJAL

15-godišnji Šuica pokazao znaajan teniski napredak

Polufinale za Enu Babi U organizaciji TK Brcko u Velikoj Gorici održan je Brckov memorijal, turnir za djeake i djevojice do 14 godina na kojem je nastupila nekolicina igraa TK Franjo Punec. Najbolji rezultat na turniru postigla je Ena Babi plasmanom u polufinale

turnira gdje je zaustavljena od Boškovi iz zagrebakog I Teama rezultatom 16 06. Do polufinala Ena je pobijedila Jezidži (I Team) 61 60 i prvu nositeljicu turnira Mirian Šilji 64 61. Borna Novak plasirao se u etvrtfinale turnira.

Odlian rezultat za Marina Šuicu, petnaestogodišnjeg igraa Puneca na turniru iz kalendara ITF-a za juniore i juniorke do 18 godina u Den Haagu. Nakon što je prošao kvalifikacije i plasirao se u glavni turnir nastavio je nizati pobjede. U prvom kolu pobijedio je Selsa iz Nizozemske 61 61, u drugom Bergera iz Njemake 62 75, u treem Japanca Kawachia 76 62 i u etvrtfinalu Austrijanca Weidingera 61 76. U polufinal-

DORINA OPEN

Anda Pintari stigla do finala Jedanaestogodišnja akovanka Anda Pintari nastupila je na Dorina Openu, turniru za djeake i djevojice do 12 godina održanom u Zagrebu i plasirala se u finale turnira. Nakon prolaska Round Robin kvalifikacija gdje je zabilježila sve tri

pobjede, plasirala se u glavni turnir gdje je bila bolja od Varaždinki Doris Ptiek 64 64 i Paole Šimuni 64 16 64, te Martine Bokuli (TK Ogulin) 64 61. U finalnom susretu poražena je od prve nositeljice turnira Paule Gajšak 06 16.

FARMAL KUP

Lana Novkovi najbolja u Varaždinu U Varaždinu je u organizaciji TK Varteks održan Farmal kup, turnir za djeake i djevojice do 14 godina iz kalendara Hrvatskog teniskog

saveza. Mlada akovanka Lana Novkovi pobjedama protiv klupske suigraice Lorene Brzuhalski 63 63, Sofije Vagaja (TK Rukavac) 36 62

60 i Varaždinke Ene Kocijan 62 64 plasirala se u finale turnira, gdje je poražena od Petre Šari (TK Koprivnica) 46 46.

nom susretu punom preokreta poražen je od kasnijeg pobjednika turnira Talijana Andrea Ceccarella u tri seta 26 62 16. Odlinim rezultatom na turniru u Nizozemskoj Marin Šuica potvrdio je da se može ravnopravno nositi i sa nekoliko godina starjim igraima, te pokazao vidan napredak u svom teniskom razvoju koji bi trebao biti okrunjen jednog dana proesionalnom karijerom.



20. srpnja 2010. ZA PROMJENU SUSTAVA NATJECANJA HNL glasovali su i meimurski predstavnici

Križari: Za nas je najvažnija odluka o pet skupina treih HNL i ukidanje IV. HNL No, Križari je najavio svoj odlazak s mjesta predsjednika NSM-a, pa nas je interesiralo kako on misli ostvariti svoj plan: Nisam ovjek koji drži fige u džepu. Novom rukovodstvu Saveza predložit u da me kandidira za lana Skupštine HNS-a i onda u iskoristiti svaki trenutak i svu svoju snagu da se izborim za bolje pozicije za Meimurce. Vjerujem da se svi unutar Saveza slažemo da ovo više neemo trpjeti i da je vrijeme da se pokrenemo.

Sjednica Skupštine HNS-a, na kojoj je (još jednom) izglasovana promjena sustava natjecanja sa 16 na 12 klubova u 1. HNL, izazvala je veliku buru u javnosti. Meimurski predstavnici Mato Kljaji i Stjepan Križari, dopredsjednik i predsjednik Meimurskoga nogometnog saveza, digli su ruke za Ligu 12, procjenjujui da e tako za naš kraj izboriti bolju poziciju pri HNS-u.

Postigli smo što smo željeli Nogomet na nacionalnoj razini daleko je od igre, to je prava politika, u kojoj treba znati kome se i kada prikloniti. Iako je naš Savez izglasao na svojoj Skupštini da želi Ligu 16 još u ožujku, obojica predstavnika u Skupštini HNS-a nisu se libila upotrijebiti slobodu koju su dobili od meimurskih skupštinara i podržati prijedlog koji je zagovarao moni Zdravko Mami i njegov Dinamo. Tim više što NK Meimurje nije u 1. HNL, rekao nam je Križari: - Za nas je važnije da su ostali konano priznali da su bili u krivu kad su osnovali etvrte lige prije pet godina. Mi smo se protivili tome, jer smatramo da nije klubovima interesantna, pa smo sada konano došli na svoje, jer se ta liga od idue sezone ukida. Takoer, imat emo pet treih liga, što za naše postojee treeligaše znai da e imati najmirniju sezonu do sad, dok e oni iz 4. HNL, koji pokazuju veliki napredak i želju za korakom više, poput Slakovca, Kotoribe ili pak Palovca, moi lako ui u 3. HNL. Mato Kljai na to se nadovezao: - Našoj regiji ovo e sigurno donijeti puno. Samo da napome-

Stjepan Križari

Mato Kljaji

nem da mi kao treeligaši u Prelogu, a i kolege u Nedelišu, trošimo ogromne novce za putovanja po Slavoniji sve do Županje, a možete misliti koliko publike iz tih mjesta dolazi u Prelog pa si lako zbrojimo isplativost i interes takve tree HNL. I suci nam dolaze iz tih mjesta, normalno sa svojim troškovima putovanja do Preloga, znamo koliko je to novaca, a koji bi se mogao utrošiti u pametnije stvari, kao na primjer rad sa mladima.

Dakle, Križari i Kljaji glasovali su za “paket”, koji po njihovom mišljenju donosi najvei boljitak meimurskom nogometu.

Pritiska iz HNS-a nije bilo - Ja sam poznat da pritiske ne prihvaam i da me ne interesiraju. Dapae, kad me netko pritiše, postoji velika šansa da postanem tvrdoglav. Znam zašto HNS nas nikad ne zove, jer e nam biti dužni uslugu, rekao je Stjepan Križari na nagaanja da su Meimurci ruke digli na Ligu 12 zbog ucjena iz HNS-a.

Vrijeme je za bolje pozicije meimurskih predstavnika u HNS-u Važno je i to što su se priklonili veini, a nadaju se da e im to u budunosti donijeti i neke važnije pozicije u HNS-u. - Osim Katalenia, koji je u Izvršnom odboru, ostali su u komisijama koje su jadne i nikakve i ja sam jasno kazao da to više nema nikakvog smisla. Iako navodno imamo svoje ljude u nekakvim komisijama, one su uzaludne i nevažne sorte, moramo dobiti ljude u organima koji nešto znae, poput natjecateljske komisije. U suprotnome emo postati nitko i ništa, smatra Križari. - Na iduoj sjednici Skupštine HNS-a emo nominirati naše kandidate i truditi se da prou u važne komisije. Vrijeme je da nas se prestane šikanirati.

IZ KANCELARIJE Meimurskog nogometnog saveza

Poznati sastavi meimurskih liga Održana je 19. sjednica IO MNS. Prihvaena su izvješa povjerenika za natjecanje Igora Križaria, povjerenika za suenje seniorskih liga Darka Jambrovia, povjerenika za suenje mlaih uzrasta, žena i veterana Franje Faisa kao i disciplinskog suca Mije Horvata za proljetni dio sezone 2009/2010. Isti su dobili mandat lanova IO MNS i za novu natjecateljsku sezonu 2010/2011. Izmjena je jedino to da je novi disciplinski sudac Stjepan Talan.

U III. ŽNL prvi romski klub: Romska vatra i povratak Trnja Prihvaene su propozicije natjecanja za novu sezonu pa sastavi liga izgledaju ovako: I. Meimurska liga: Dinamo Domašinec, Omladinac Novo Selo Rok, Naprijed Cir-

kovljan, Mladost Ivanovec, Polet Sveti Martin na Muri, Spartak Mala Subotica, Rudar Mursko Središe, BSK Belica, Bratstvo Savska Ves, Centrometal Macinec, Sokol Vratišinec, Plavi Peklenica, Zasadbreg i Dubravan Donja Dubrava. II. Meimurska liga – istok: Vidovan Donji Vidovec, Graniar Novakovec, Podturen, Dubrava Sivica, Mladost Sveta Marija, Drava Donji Mihaljevec, Croatia Orehovica, Mladost Palinovec, Budunost Podbrest, Radniki Gardinovec, Galeb Oporovec, Draškovec, Borac PMP Turiše i SK ehovec. II. Meimurska liga – zapad: Venera PMP Sveti Juraj na Bregu, Trnovec, Pušine, Strahoninec, Sloboda Mihovljan, Sloga Štrigova, Bratstvo Jurovec, Mladost Selnica,

Mura Hlapiina, Meimurec Dunjkovec-Pretetinec, Hajduk Štrukovec, Jedinstvo Novo Selo na Dravi, Šenkovec i Drava Kuršanec. III. Meimurska liga – istok: Omladinac DržimurecStrelec, Kraljevan 38 Donji Kraljevec, Budunost Miklavec, Mladost Dekanovec, Jadran Šteanec, Napredak Gornji Kraljevec, Otok, Eko Sveti Križ, Borac Donji Hrašan, Hodošan, Trnje Sveti Juraj u Trnju i Romska vatra Piškorovec. III. Meimurska liga – zapad: Donji Koncovak, Mali Mihaljevec, Hajduk Brezje, Jedinstvo Gornji Mihaljevec, Bratstvo Preseka, Dinamo Žiškovec, Torpedo Križovec, Plavi 1975 Prekopa-Bukovec, Zebanec, Pobjeda Gornji Hrašan, Krištanovec i Omladinac Makovec.

Kljaji spreman za kandidaturu predsjednika Saveza A najvjerojatniji nasljednik Križaria na poziciji predsjednika NSM-a je upravo Mato Kljaji, koji je ve u dva mandata dopredsjednik. Svojim je radom zadužio preloški nogometni klub, u ijoj je upravi i danas, ali i Savez u kojem je vrlo aktivan. Kad smo ga upitali kako bi on vodio Savez, kazao je: - Svaki ovjek ima neke svoje ideje, meutim, ostavimo to za jesen. Ukratko, sigurno želim nastavak kontinuiteta jednog dobrog dosadašnjeg rada Saveza, dobru suradnju sa svima koji vole nogomet od Donje Dubrave do Štrigove, a posebno bih poradio na odnosu Rusanove i Meimurja gdje ima mnogo mjesta za napredak. Dotaknuo bih se i trenerske organizacije, a posebno mi je zanimljiva tema rad sa mladima po klubovima. Uglavnom ovjek sam od dugoronih i detaljnih planova, vjerujem u naporni rad i osjeam da bih mogao mnogo, naravno, ako mi naši skupštinari poklone povjerenje, zakljuio je Kljaji. (Ivana Strahija)

TURNIR PRVAKA SENIORSKIH MEIMURSKIH LIGA

U Pribislavcu tri dana Polet iz Pribislavca domain je tradicionalnog turnira prvaka meimurskih nogometnih liga, turnirom kojim se uz kup otvara nogometna sezona. Igra se 30, 31. srpnja, te finale 1. kolovoza. U prostorijama MNS izvueni su parovi: 30.07.2010.(petak) u 18 sati - pretkolo SK (ehovec) – DRAVA (Kuršanec); 31.07.2010.(subota) 16 sati - POLET (Pribislavec) – ZASADBREG; 18 sati DUBRAVAN (Donja Dubrava) – pobjednik pretkola; 01.08.2010.(nedjelja) - 18 sati FINALE

Vjeran Simuni nametnuo je žestok ritam i maksimalnu disciplinu od prvog radnog dana NK Meimurje

VJERAN SIMUNI novi trener NK Meimurje

U novoj sezoni svaka utakmica bit e borba za goli život Novi trener Meimurja Vjeran Simuni je vjerojatno hrvatski trener koji je vodio najviše klubova dosad, ak 27. “Radim ve 17 godina, nikad nisam bio bez posla”, objašnjava Simuni. Posljednje dvije gaže Simuni je imao u Mosoru i Imotskom, drugoligašima, pa se ini da je za posao drugoligaškog Meimurja kao skrojen.

Simuni: Smatram se uspješnim trenerom Za Meimurjem i Simuniom je teških tjedan dana. Uz paklene vruine i dva treninga dnevno novi trener natjerao je nove igrae na svakodnevno tranje od po 10 kilometara, što im sigurno nije lako. Nadaju se da e moi odraditi i koji trening naveer, uz rasvjetu, no najvažnije od svega jest riješiti se suspenzije kluba, koja je onemoguila i prijateljski pripremni susret s Varteksom u subotu. U svakom sluaju, suspenzija bi trebala biti skinuta do srijede, za kad Meimurje ima dogovorenu utakmicu s Nedelišem. “Ve sam bio u akovcu i smatram se uspješnim, a nadam se da emo uspjeti i ove sezone. Ne treba se zavaravati,

bit e užasno teško svima, jer se zbog smanjenja 1. HNL u Drugoj idue sezone može oekivati pet ispalih klubova, dok e iz 2. HNL ispasti osam klubova. Bit e to borba za goli život, mislim ak i bespoštedna”, kazao nam je Simuni. Osim imperativa osvajanja svakog boda, problem Meimurcima bit e i obaveza uvrštavanja trojice mladih igraa u prvih 11: “Morat emo pronai tri mlada igraa ispod 21 godine da poinju utakmice, to nam je za sad problem, ali imamo vremena do prvenstva i stignemo nadopuniti redove. Ja bih volio da imamo 60-70 posto domaih igraa u klubu, ne znam koliko e to biti izvedivo.” O igraima za sad Simuni ne želi priati previše. injenica je da e ipak na okupu ostati 7-8 igraa iz prošle sezone, ali veina e biti novih. Pred Meimurjem je tako zahtjevna sezona, no Simuni obeava jedno: “Ja u uiniti sve da se doma ne izgubi ni jedna utakmica. Zbilja mrzim gubiti na domaem travnjaku”, kazao je Simuni dodavši da je u Brunejima godinu i pol dana bio bez domaeg poraza, što je svojevrstan rekord. (Ivana Strahija)

ŽDRIJEB i parovi 1.kola KUPA MNS – SENIORI

Nekoliko jakih parova ve u prvom kolu Obavljen je ždrijeb i napravljena shema ovogodišnjeg kup natjecanja MNS. Cjelovitu objavljujemo uoi natjecanja. Poznati su parovi prvog kola. Natjecanje zapoinje 1. kolovoza kada u Oporovcu domai Galeb ugošuje novoosnovani klub Romska vatra. Sve ostale utakmice igraju se u etvrtak 5. kolovoza (blagdan). PAROVI: Gornji Hrašan: POBJEDA – MLADOST (Palinovec), Otok: OTOK – BORAC PMP (Turiše), Sveti Križ: EKO – POLET (Pribislavec), Brezje: HAJDUK – DUBRAVAN, Donji Kraljevec: KRALJEVAN 38 – BUDU NOST (Miklavec), Krištanovec: KRIŠTANOVEC – GRANIAR (Novakovec), Hodošan: HODOŠAN – TORPEDO, Prekopa-Bukovec: PLAVI 1975 – MALI MIHALJEVEC, Donji Hrašan: BORAC – JADRAN, Žiškovec: DINAMO – GRANIAR (Kotoriba), Novo

Selo na Dravi: JEDINSTVO – DINAMO (Domašinec), Zebanec: ZEBANEC – BRATSTVO (Savska Ves), Kuršanec: DRAVA – DRAVA (Donji Mihaljevec), Orehovica: CROATIA – OMLADINAC (Držimurec-Strelec), ehovec: SK – MURA, Gardinovec: RADNIKI – OMLADINAC (Novo Selo Rok), Podbrest: BUDU NOST – OMLADINAC (Makovec), Donji Koncovak: DONJI KONCOVAK – SLOBODA (Mihovljan), Selnica: MLADOST – VIDOVAN Jurovec: BRATSTVO – PLAVI (Peklenica), Gornji Kraljevec: NAPREDAK – RUDAR, Dekanovec: MLADOST URKIN – HAJDUK (Štrukovec), Oporovec: GALEB – ROMSKA VATRA, Sveta Marija: MLADOST – SLOGA (Štrigova), Preseka: BRATSTVO – DUBRAVA, Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO – DRAŠKOVEC i Pušine: PUŠ INE – NAPRIJED.



20. srpnja 2010.

U PRELOGU KREE ZAVRŠNICA najveeg ljetnog turnira u Meimurju

Od utorka (danas) najzanimljivije Organizatori su uz dva slobodna dana prema predvianjima tradicionalni ovogodišnji i jubilarni 30. po redu Memorijal Vladimir Skok u Prelogu doveli do završnice. Do ponedjeljka (juer) igralo se po skupinama. Veih iznenaenja nije bilo, iako se u nekim skupinama vodila velika borba za daljnji plasman zbog kvalitete i izjednaenosti ekipa. Ipak, prava borba oekuje se od danas (utorka) 20. srpnja kad kree sama završnica u kojoj je

Pobjednik Transporti Novak D. Hrašan Novak iz D. Hrašana. Oni su u finalu svladali ekipu OPG Srpak iz Palinovca. Tree mjesto zauzela je ekipa Varga elektronik Draškovec. U nekoliko dana u Hodošanu se okupio preko 2.000 gledatelja koji su pratili zanimljiva nogometna nadmetanja i zabavljali se dugo u no uz druženje i dobru zabavu. (dz)

MALONOGOMETNI turnir u D. Koncovaku

MNK Mip Weyland osvojio malonogometni turnir Od 9. do 11. srpnja u Donjem Koncovaku na nogometnom igralištu odigrao se tradicionalni noni malonogometni turnir na koji se prijavilo 13 malonogometnih ekipa. Ove godine finale su u nedjelju igrali MNK Mip Weyland i KMT Duesseldor iz Selnice. U skupini je KMT na šesterce svladao Mip Weyland,

Jurica Pavlic trei u Gdansku jenilo u drugom dijelu dana upravo kad su poele utrke. Kako je kiša padala bez prestanka vozilo se samo 12 vožnji.

na rasporedu etvrtfinalni dan. U srijedu su polufinalne borbe, a u etvrtak 22. srpnja veliko finale. Program turnira obogaen je završnim borbama u takoer sada ve tradicionalnoj odbojci na pijesku za rekreativce, a program na glavnom borilištu bit e obogaen rukometnim susretomekipe “Prelog Veterani” i RK Novi Maro (utorak) i malonogometnim susretom ženskih ekipa Trnave iz Goriana i polaznica Policijske Akademije u Zagrebu (srijeda).

MEMORIJALNI MALONOGOMETNI turnir u Hodošanu

U Hodošanu je odigran 2. memorijalni malonogometni turnir Zvonko Zrna i Darko Tišljari u organizaciji NK Hodošana. Prijavio se veliki broj ekipa - njih 19 iz donjeg dijela Meimurja. Niska kotizacija privukla je lijepi broj ekipa, pa se u etiri dana mali nogomet u Hodošanu igrao od ranog poslijepodneva do kasno u no. Na kraju je najbolja momad turnira bila ekipa Transporti

DRUGA UTRKA ZAVRŠNICE SP U-21 u speedwayu vožena je u Poljskoj

da bi Mipovci bili bolji u finalu i pobijedili sa 4:1 i uzeli titulu prvaka turnira. Tree mjesto pripalo je ekipi Klesarstvo Mramor. Za pobjendiku ekipu MNK Mip Weylanda igrali su Mario Raj, Nino Šprajc, Zoran Šardi, Luka Jurovi, Denis Breznik, Alen Stojko, Nino Belovi - Libek, Karlo Baksa i Robert Kralj.

Jurica Pavlic solidno je odradio svoj dio posla. Šteta za trei izlazak kad je ostao bez bodova. U prve dvije vožnje slavio je pobjede, tako da mu se

za nastavak natjecanja rauna 6 bodova. Latvijac Bogdanovs bio je najbolji (9 bodova), a Danac Hougaard bio je drugi s 8 bodova. (dz)

FINALE EP ZA JUNIORE vozi se u subotu na Mileniumu

Najbolji mladi europski vozai u borbi za titulu

Poljski Gdansk bio je domain druge utrke do etiri (prva je održana na Mileniumu D. Kraljevec) završnice SP za juniore (vozai do 21 godine) koje se ove godine vozi po prvi put u drugaijem ormatu od ak etiri, a ne samo jedne utrke. Iako je u Poljskoj cijeli dan pržila vruina, sve se promi-

U subotu, 24. srpnja s poetkom u 19. 30 h na stadionu Milenium okupit e se najbolji vozai Europe do 19 godina. Finale se nakon etiri godine opet vozi na stazi u Donjem Kraljevcu, gdje se prisjeamo zlata za Juricu Pavlica koji je postao najmlai prvak u ovoj kategoriji u povijesti speedwaya. Sada e tu priliku imati Dino Kovai, nova hrvatska speedway nada, voza Speedway kluba Unia, koji se kvalificirao u finale osvojivši drugo mjesto u njemakom Herxheimu. Dino e pokušati ponoviti Juriin uspjeh, iako to sigurno nee biti jednostavno. Glavni avoriti su: Przemyslaw Pawlicki, jedan od najboljih juniora poljske extralige, a vozi u klubu Stal Gorzow uz Nic-

kija Pedersena i Tomasza Golloba, te Danac Michael Jepsen Jensen, koji vozi u klubu Unibax Torun. Nee biti iznenaenje ukoliko na postolju vidimo Ukrajince ili Ruse, koji su velesila speedwaya, što dokazuje i Emil Sayutdinov. Dino Kovai takoer ima velike šanse za medalju, ovo je njegova domaa staza, a ve je i u kvalifikacijama pokazao da se može nositi s ovakvom konkurencijom. Naravno bit e potrebno malo sree, ali i ulazak u utrku bez pritiska, samo sa ciljem što boljih vožnji, jer bi medalja bila zaista veliki uspjeh. Na utrci e takoer biti u prodaji ulaznice za Speedway Grand Prix, koje se ve sada mogu kupiti preko Eventima i u cae baru Jabuka, u Donjem Kraljevcu.

Startna lista za subotnju utrku EP U-19: 1 Jan Holub, eška 2 Przemyslaw Pawlicki, Poljska 3 Denis Andersson, Švedska 4 Philip Tirsdal, Danska 5 Kacper Gomolski, Poljska 6 Lukasz Cyran, Poljska 7 Michael Jepsen Jensen, Danska 8 Vitalij Belousov, Rusija 9 Andriy Kobrin, Ukrajina 10 Tobiasz Musielak, Poljska 11 Jonas B. Andersen, Danska 12 Emil Pulczynski, Poljska 13 Patryk Dudek , Poljska 14 Sergey Karachinsev, Rusija 15 Dino Kovai, Hrvatska 16 Timo Lahti, Finska Rezerve: Lukaszewski (Poljska) i Edberg (Švedska)

PLASMAN plivaa PK-a na državna prvenstva

Odlaze na juniorsko i kadetsko državno prvenstvo Nakon duge, naporne, ali i uspješne, sezone došli smo i do onih najvažnijih natjecanja Državnog prvenstva Hrvatske u velikim bazenima (50 m). Na juniorsko PH, koje e se održati u Zagrebu od 23. do 25. srpnja, plasirali su se Deni Jurian u disciplinama 100 m i 200 m leptir, Kristijan Stunkovi u disciplini 200 m leptir, Petra Marciuš u disciplinama 50 m i 100 m slobodno te 200 m leptir, Jakov Rojko u disciplinama 50 m i 100 m slobodno te 100 m leno i Nelly Lisjak u disciplini 200 m leptir. Po prvi put na Juniorskom PH nastupit e i juniorska štaeta PK-a u sastavu Deni Jurian, Luka Cigler, Kristijan Stunkovi i Jakov Rojko. Na kadetsko PH, koje e se održati u Splitu od 31. srpnja do 1. kolovoza, plasirali su se

Šest plivaa PK-a nastupit e na juniorskom i kadetskom državnom prvenstvu Jakov Rojko u disciplinama 100 m, 200 m, 400 m i 800 m slobodno, 100 m i 200 m leno,

200 m mješovito, Luka Dodlek u disciplinama 100 m i 200 m leptir, 100 m i 200 m prsno, 200

m i 400 m mješovito te Nelly Lisjak u disciplinama 100 m i 200 m leptir te 200 m leno.

ZANIMLJIV NOGOMETNI turnir u Maloj Subotici

Sobotica pobjednik “Bagio” turnira Minulog vikenda u Maloj Subotici je odigran nogometni turnir “Robert Podgorelec - Bagio” koji se igra u spomen na preminulog nogometaša NK Spartaka iz Male Subo-

tice. Pobjednik turnira koji se u narodu zove “ med vulicaj” je ekipa Sobotice, ispred Benkovca, Novog Naselja (tu je živio Bagio) i Jurevca. Najbolji strijelac je Igor Šegovi

Ekipa Sobotice pobjednik je turnira

iz pobjednike ekipe koji je postigao 6 golova. Utakmice su korektno odsudili Stjepan Fic i Saša Mihali. Finalna utakmica izmeu Sobotice i Benkovca završila je rezultatom

9:5, dok je za tree mjesto bilo 4:2 za Novo Naselje. Turnir je odigran pod sponzorstvom Opine Mala Subotica i eMedjimurje portala. (sm, Z. Vrzan)

Benkovec je osvojio drugo mjesto



20. srpnja 2010.

Juniorski pobjednici iz ŠRD-a “Glavatica Pfeifer” Prelog

Najbolje hrvatske juniorke iz ŠRD-a “Klen - Vigma” Sveta Marija

KUP HRVATSKE u sportskom ribolovu

Juniorke Klen - Vigma i juniori Glavatice Pfeifer najbolji u državi Juniorke iz ŠRD-a “Klen - Vigma” Sveta Marija senzacionalne su pobjednice Kupa prvenstva Hrvatske u sportskom ribolovu u lovu ribe na plovak, održanom na vodama Netea i Eliman kod Virovitice. Boje društva branile su Tena Orehovec, Paula Pongrac, Mirela Mutak, te kapetan ekipe Stjepan Pongrac. Meu osam ekipa, koliko ih je bilo na završnom natjecanju, ŠRD “Mura” iz Murskog Središa u sastavu Ana Marija Maari, Tamara Vinko, Ana Marija Jurini i Iva Jagec te kapetan Boško Jagec osvojila je 5. mjesto. Jednako tako su pobjednici kupa u muškoj juniorskoj

konkurenciji natjecatelji ŠRD-a “Glavatica - Pfeifer TTI” iz Preloga, koji su nastupili u sastavu Alan Perko, Roberto Jankovi, Alen Lehkec i kapetan Šeko Ajdarpaši.

Kod seniorki je ekipa ŠRD-a “Klen - Vigma” u sastavu Božena Orehovec, Elizabeta Sklepi, Ivanka Škoda i kapetan Miroslav Škoda osvojila 6. mjesto meu 16 ekipa. U pojedinanoj konkurenciji Sanja Oreški je 2., a Ivanka Škoda 3., što su isto tako vrlo dobri rezultati. Meimurskih predstavnika u seniorskoj konkurenciji nije bilo jer nisu u kvaliikacijama uspjeli izboriti pravo sudjelovanja na završnom natjecanju. Meimurski ribii imali su u Darku Oreškiju i Antunu Kedmencu sudionike Organizacijskog odbora i posao su obavili korektno. (sm, DO)

Odlini pojedinani plasmani Sjajne plasmane ostvarile su juniorke i seniorke naših društava u pojedinanoj konkurenciji. Ana Marija Jurini je prva, dok su Mirela Mutak i Paula Pongrac osvojile 2. i 3. mjesto. Alan Perko je osvojio 1. mjesto u pojedinanoj konkurenciji, dok su Roberto Jankovi i Alen Lehkec zauzeli 6. i 17. mjesto.

Svi sudionici kupa iz Meimurske županije

DRUŠTVENO NATJECANJE RIBIKE UDRUGE ŽUŽIKA

ŠRD “MURA” Mursko Središe

Najuspješniji Mateo Maltar i Marko Škoda

Somiki kup u Selnici

Udruga ljubitelja prirode i ribolova Žužika iz Kotoribe bila je u subotu, 11. srpnja organizator društvenog natjecanje u lovu ribe udicom na plovak. Klupsko natjecanje je održano na vodi Žužika, a sudjelovalo je 15 lanova udruge u kategoriji kadeta i seniora. U kategoriji kadeta najbolji je bio Mateo Maltar, drugo mjesto osvojio je Dominik Gregurec, dok je trei

Najbolja trojka juniorske konkurencije

Najuspješniji trojac meu seniorima

bio Ivan uki. U seniorskoj konkurenciji slavio je Marko Škoda, drugo mjesto pripalo je Krešimiru Zvošecu, a tree Anti ukiu. Predsjednik udruge Mladen Gorianec najboljima je uruio pehare, dok su svi ostali primili prigodne sponzorske nagrade. lanovi udruge tom su prilikom predstavili nove majice koje su dar poduzetnika Antuna Vlaheka. (af)

SPORTSKO LJETO u opini Nedeliše

Uspješno završena etiri sportska kampa U organizaciji i pod pokroviteljstvom opine Nedeliše uspješno su završena etiri od devet sportskih kampova projekta “Sportsko ljeto” u SGC-u “Aton” u Nedelišu. Podsjetimo, Sportsko ljeto organizira se s klubovima iz razliitih sportova s podruja opine Nedeliše i Grada akovca. Pretprošli tjedan u istom su se terminu održavala dva kampa, nogomet i disc golf. Nogometnom kampu prisustvovalo je 95 djece, dok se disc golf kampu prikljuilo 61 dijete.

Disc golf kampu prikljuilo se 61 dijete I dok je prošli tjedan završen atletski sportski kamp kojem je prisustvovalo 156 djece, a koji je

održan u organizaciji AK-a “Nedeliše”, ovaj tjedan zapoeo je kamp jahanja koji traje do 23.

srpnja. Do sada je za jahaki kamp prijavljeno 176 djece, a organizator, Konjiki klub “akovec”, osigurao je 7 konja za potrebe kampa. Nakon jahanja, 26. srpnja, na redu je odbojka. Rukomet e se održati od 2. do 7. kolovoza, dok e karate pokrete djeca moi uiti od 9. do 13. kolovoza. Posljednji kamp bit e košarka koja e se održati od 16. do 20. kolovoza. Uplata od simbolinih 50 kn za sudjelovanje na svim kampovima vrši se na recepciji SGC-a “Aton”.

Prošli tjedan završen je atletski sportski kamp

Na ribolovnim površinama ŠRD-a “Mura” Mursko Središe u Selnici (retencija) u nedjelju 25. srpnja održat e se ribiko natjecanje pod nazivom “Somiki kup”, 1. kolo. Prijave se primaju prije natjecanja od 7 sati ujutro na samom borilištu. Kotizacija iznosi 50 kuna po natjecatelju, a tri prvoplasirana natjecatelja dobivaju velike pokale, ostali priznanja. Za sve sudionike nakon natjecanja prireuje se objed i druženje na ŠRC-u “Zaleše” u Murskom Središu. (sm)

46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

20. srpnja 2010.

UDRUGA ZA POMO osobama s mentalnom retardacijom akovec

Družili se i proslavili Anin roendan Na vikend imanju obitelji Alojza Bistrovia u Selnici u subotu se skupilo povee društvo, meu kojima ih je najviše bilo iz Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom akovec. Na brijegu Selnišak - Balog u ljetnoj idili štienici udruge, njihovi mentori - asistenti i prijatelji bili su gosti na pikniku koji su za njih pripremili Bistrovievi, koji godinama pomažu udrugu. U zaista ugodnom ozraju proslavljen je i roendan štienice Ane Srša iz Marofa, djevojke koja je cijeli dan širila veselje i radost meu prijateljima i domainima. ak tri roendanske torte za Anu složila je Terezija Rajh iz Novog Sela Rok, a slavljenica je ponosno razrezala i svima podijelila. - Hvala Bogu, solidnog smo imovinskog stanja, imamo sve što

Stambena zajednica Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom akovec jedna je od najstarijih, možda i najstarija, humanitarnih udruga u Meimurskoj županiji. Djeluje 41 godinu, a u njezinom sklopu nalaze se i nam treba i s veseljem pomažemo drugima. Tako smo se povezali s ovom udrugom, te ih svake godine ugostimo, pripremimo im jelo i pie i omoguimo rekreaciju u vonjaku, kaže Alojz Bistrovi, koji je godinama radio u Austriji te po terenu cijele Europe kao zaposlenik jedne austrijske graditeljske tvrtke. Asistenti Karin Horvat i Marko Vresk, koji brinu

Stambene zajednice u kojima su štienici udomljeni. Subotnji vikendaši zbrinuti su u Celinama, u kui koju je udruga preuredila za osobe s posebnim potrebama i koja ima stalnu popunjenost kapaciteta. (sm) o štienicima, rekli su kako njih 25 unato mentalnim tegobama osjeaju radost ovakvih druženja te svi do jednog rado odlaze u prirodu i druženja, a osobito kod Bistrovievih u Selnicu. Subotnje druženje završilo je piknik roštiljem i pjesmom te pozivom i obeanjem da e se susresti i sljedee godine. (Stjepan Mesari)

20. srpnja 2010.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

SJEANJE

MEIMURSKA ŽUPANIJA OPINA PRIBISLAVEC OPINSKA NAELNICA

na drage roditelje

Temeljem lanka 30. stavak 4. i 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (,,NN,, broj 152/08.) Opinska naelnica Opine Pribislavec, obavještava javnost da se izlaže na javni uvid,

TUKSAR MARIJU i IVANA

PRIJEDLOG PROGRAMA O RASPOLAGANJU SA POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA OPINU PRIBISLAVEC 1. Prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom izlaže se na javni uvid u trajanju od 15 dana od dana objave u javnom glasilu i oglasnoj ploi Opine Pribislavec. 2.Zainteresirane osobe mogu da prigovore i prijedloge na Program najkasnije u roku od 8 dana od dana isteka roka objave u glasilu, odnosno oglasnoj ploi. 3. Prigovori, prijedlozi i mišljenja mogu se dostavi u navedenom periodu na adresu: Opina Pribislavec, Brae Radia 47, Pribislavec, 40 000 akovec ili osobno u JUO svakim radnim danom od 08,00 do 15,00 sa. 4. O eventualnim prigovorima raspravlja i odluuje Opinsko vijee Opine Pribislavec. NAELNICA Višnja Ivai

U steajnom postupku nad dužnikom AUTOBUSNI PROMET TOURS d.o.o. u steaju, 40 000 akovec, Zagrebaka 38, posl.br. St-17/09, Trgovaki sud u Varaždinu, steajni upravitelj objavljuje

prodaju pokretnina u vlasništvu steajnog dužnika I/ Odreuje se prodaja svih pokretnina u vlasništvu steajnog dužnika APT d.o.o. u steaju, 40 000 akovec. 1. Pokretnine koje se nalaze u skladištu i servisnoj radionici na adresi steajnog dužnika sastoje se od: 1.1. razliita, nova, nekorištena radna i zaštna odjea, prema popisu Poetna cijena za pokretnine iznosi 5.000,00 kn. 1.2. nove i protekrane auto-gume za autobuse i teretna motorna vozila, prema popisu. Poetna cijena za pokretnine iznosi 10.000,00 kn. 1.3. korišteni alat i sitni inventar, prema popisu Poetna cijena za pokretnine iznosi 5.000,00 kn. 1.4. vee koliine novih rezervnih dijelova za autobuse i kamione, prema popisu. Poetna cijena za pokretnine iznosi 250.000,00 kn. 1.5. pomoni i ostali novi materijal servisne radionice, prema popisu Poetna cijena za pokretnine iznosi 15.000,00 kn. 1.6. razliita nekorištena motorna ulja i maziva, prema popisu Poetna cijena za pokretnine iznosi 7.000,00 kn. 2.

2.000 litara dizelskog goriva u bavama i pomonom rezervoaru Poetna cijena za gorivo iznosi 12.000,00 kn.

3.

rabljeni uredski i kuhinjski namještaj i elektrinii apara, stolovi, stolice, ormari i police, prema popisu. Poetna cijena za pokretnine iznosi 5.000,00 kn.

II/ NAIN PRODAJE: Detaljan popis predmeta prodaje nalazi se u skladištu na adresi steajnog dužnika i kod steajnog upravitelja, te predstavlja sastavni dio ovog oglasa. Oglas objavi e se na steajnoj oglasnoj ploi Trgovakog suda u Varaždinu i u dnevnim novinama „Jutarnji list” d.d.. Steajni upravitelj e Hrvatskoj gospodarskoj komori dostavi podatke o pokretninama koja se prodaju u steajnom postupku, kao i objavi ih na web stranici Visokog Trgovakog suda u Zagrebu, a radi uvoenja u oevidnik pokretnina koje se prodaju u steajnom postupku. III/ UVJETI PRODAJE 1. Prodaja e se izvrši prikupljanjem pismenih ponuda na adresu ureda steajnog upravitelja: Zajedniki odvjetniki ured Lapaine & Ostrognaj, Supilova 50 a-b/1/1, 42000 Varaždin uz naznaku “PONUDA – NE OTVARATI”” 2. Pokretnine ne mogu se proda ispod naznaenih cijena. 3. Porez na dodanu vrijednost i ostale troškove u vezi kupoprodaje snosi kupac. 4. Ponuai su dužni uz ponudu priloži dokaz o upla jamevine u visini 10% od ponuene cijene na žiro – raun APT d.o.o. u steaju, broj: 2340009-1190017233 otvoren kod Privredne banke d.d. Zagreb, Poslovna jedinica akovec, uz naznaku: jamevina. Bez dokaza o upla jamevine, ponuda nije valjana. 5. Ponuau ija e ponuda bi prihvaena, jamevina e se urauna u kupoprodajnu cijenu, a ostalim sudionicima e bi vraena najkasnije u roku od 8 dana od dana izbora najpovoljnije podnude. 6. Kupac je dužan upla razliku izmeu uplaene jamevine i posgnute kupoprodajne cijene u roku od 8 dana od dana ispostave rauna. 7. Pokretnine e se proda ponuau koji ponudi najpovoljniju cijenu. Pokretnine mogu se proda i ponuau koji je ponudio nižu cijenu prema veliini ponuene cijene, ako je svojom ponudom ponudio kupovinu vee koliine roba i alata. Prednost pri odabiru ima ponua koji ponudi otkup cjelokupne ponuene robe, alata i uredskog namještaja. 8. Pravo nadmetanje imaju sve pravne i zike osobe. 9. Prodaja se povodi po naelu “vieno-kupljeno”, što iskljuuje sve naknadne prigovore kupca. 10.Rok za prikupljanje ponuda je 15 dana od dana objave u “Jutarnjem listu”. 11.Steajni upravitelj zadržava pravo ne prihva ni jednu dostavljenu ponudu. IV/ OSTALO 1. Sve ostale informacije mogu se dobi na broj telefona: 098 / 284 – 306. O rezultatu ponuai e bi obaviješteni u roku od 8 dana od dana izbora najpovoljnije ponude. 2. Zainteresirane osobe mogu razgleda predmetne pokretnine, popise roba te dokumentaciju koja se odnosi na ovu imovinu uz prethodni dogovor sa steajnim upraviteljem na broj telefona 098 / 284 – 306. Steajni upravitelj: odvjetnik Marko Lapaine mag.iur.

iz Vratišinca Uvijek ete mi ostati u sjeanju Sin Franjo SLOBODNA RADNA MJESTA 1. PIRAMIDA LOPATINEC, traži 1 DIPL. ING. STROJARSTVA ILI ING. STROJARSTVA sa znanjem rada na raunalu, poželjno radno iskustvoalinijeuvjet;1STROJARSKOGTEHNIARA s akvnim znanjem engl. i njem. jezika; i više ZAVARIVAA, BRAVARA i KOVINOTOKARA na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se osobno ili na tel. 856-060, do 31.07.2010. 2. RUSTICA d.o.o. AKOVEC, I. G. Kovaia 6, traži 1 PIZZA PEKARA I KONOBARA na neodreenovrijeme,mjestoradaVaraždin,javisena 040-311-207, do 30.07.2010. 3. Ljekarna Vjera Štefan mr.ph. AKOVEC, N.Pavia 15, traži 1 MAGISTRA/MAGISTRA FARMACIJE na neodreeno vrijeme, položen struni ispit, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu ili se javi na tel. 040-363-799, do 31.08.2010. 4. ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC, traži SAVJETNICU U PRODAJI KOMPANIJE ZEPTER za honorarni rad, uvjeti: SSS, VŠS, VSS, komunikavnost, samostalnost, javi se na 091-8924-790 do 11.08.2010. 5. RATARSTVO “MM”, KOTORIBA, traži 1 VOZAA KOMBAJNA na odreeno vrijeme, javi se na 099-5177-928, do 30.07.2010. 6. Caffe bar JABUKA D. Kraljevec, traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme uz probni rad, javiti se na 091-6655-519 do 30.07.2010. 7. Ordinacija ope medicine Marija Haramija Strbad, D.Vidovec, traži 1 VSS LIJENIKA OPE PRAKSE na odreeno vrijeme, položen struni ispit, mogunost smještaja, javi se na 0992141-857 do 30.07.2010. 8. Restoran PREPELICA, OTOK, traži 1 KV KUHARA i 1 POM. RADNIKA U KUHINJI na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 098-393-001 do 30.07.2010. 9. Zdravstvena ustanova “LJEKARNA POUA” AKOVEC, I.G. Kovaia 20, traži 1 MAGISTRA FARMACIJE – LJEKARNIKA na neodreeno vrijeme, licenca za samostalan rad, mjesto rada Nedeliše, M.Tita 1, javiti se na gornju adresu ili 040-311-000, do 24.07.2010. 10. Frizerski i kozmetiki salon Bella Lucija, Donji Kraljevec, traži 1 KOZMETIARKU / PEDIKERKU na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 6 mj., javi se na 098-1339-311, natjeaj otvoren do 31.08.2010. 11. TEK-TON d.o.o. ŠENKOVEC, J. Bedekovia 49, traži ZIDARE, TESARE, ARMIRAE i AK. IZOLATERE na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnogodnosa,mog.doškolovanja,javisena mob. 098-9393-673 do 29.07.2010. 12. ALLIANZ d.o.o. AKOVEC, traži ZASTUPNIKE OSIGURANJA (M/Ž), uvje: VŠS ili SSS, dobro poznavanje rada na raunalu, vozaka dozvola B kat., poslovnai prodajnaorijentacija, profesionalnost,poduzetnost,komunikacijske i prezentacijske vješne, dostavi svoj životopis na e-mail: dijana.kolac@allianz.hr do 15.8.2010. 13. Ordinacija ope medicine dr. Somoi Bernardica, AKOVEC, F. Puneca 2, mob. 098744-913, traži 1 DOKTORA OPE MEDICINE na

odreeno vrijeme, položen struni ispit, javi se na mob. 098-744913 ili e-mail: bernardica. somodji@ck.t-com.hr do 23.07.2010. 14. KONIM d.o.o. AKOVEC, traži 3 DJELATNIKA/CE ZA RAD U CAFFE BARU na neodreeno vrijeme, javiti se na 098-206-317 do 31.07.2010. 15. MIDA d.o.o. AKOVEC, K. Zrinski 92, traži 1 DJELATNICU ZA POSLUŽIVANJE U SLASTIARNI na neodreeno vrijeme, javiti se na 091-5828-639, do 25.07.2010. 16. HORVAT GRADNJA d.o.o. MACINEC, traži 1 ZIDARA i 2 GRA EVINSKA RADNIKA na odreeno vrijeme, javi se na 098-426-848, do 24.07.2010. 17. ELVIDA d.o.o. Ca e bar IN, STRAHONINEC, Dravska 71, trži 1 DJELATNICU ZA RAD U CAFFE BARU na neodreeno vrijeme, javi se na 0915747-426, do 05.08.2010 18. Inter-viliarid.o.o.M.SREDIŠE,traži2MEHANIARA ZA SERVIS VILIARA na odreeno vrijeme, javi se na tel. 395-431, 098-426-476, do 21.07.2010. 19. DOM ZA STARIJE I NEMONE OSOBE SLAKOVEC br. 70, traži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU na odreeno vrijeme-zamjena za porodni uz mog. stalnog radnog odnosa, odraen vježbeniki staž, javi se na 829-181, do 31.07.2010. 20. KLM HORVAT d.o.o. GORIAN, VRTNA BB, traži 1 SSS STROJARSKOG TEHNIARA sa 10 g. radnog iskustva, na odreeno vrijeme, 5 KV ZAVARIVAA, 5 KV BRAVARA sa 2g. radnog iskustva, na odreeno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na tel 602-171, do 21.07.2010. 21. DOMINA-M d.o.o. AKOVEC, Trg Republike 6, traži 1 SSS KOMERCIJALISTU na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, znanje engl. jezika, vozaki ispit B kat., znanje rada na PC, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: info@dominam.hr do 30.07.2010. 22. Caffe bar FRKA AKOVEC, K. Zrinski 4, traži 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javi se na 091-505-2724, do 07.08.2010. 23. VITA-FIT, M. SREDIŠE, Istarsko naselje 3, traži 1 KOZMETIARKU/MASERKU; 1 KONDICIJSKOG TRENERA i 1 FIZIOTERAPEUTA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog odnosa, javi se na 098-863-311, do 31.07.2010. 24. MURA-METAL d.o.o. KOTORIBA, traži 1 ZAVARIVAA mag postupka, poznavanje g i rel postupka; 1 KV BRAVARA na odreeno vrijeme, radno iskustvo 2g., najava na tel. 040682-130, do 07.08.2010. 25. L & P TEHNOLOGIJE d.o.o. PRELOG, traži 1 SSS, VŠS, VSS KOMERCIJALNOG REFERENTA za održavanje odnosa s postojeim te uspostavljanje i održavanje partnerskih odnosa s novim kupcima i dobavljaima sirovina i repromaterijala, prijevoznikih i špediterskih usluga, na neodreeno vrijeme uz probni rad, znanje stranih jezika engl. i njem. jezik, vozaki ispit B kat., dobro poznavanje rada na PC-u,

ROENI MARTIN GOLUB, sin Marije i Samira; ANDREJ DRK, sin Josipe i Nikole; LEO SRŠA, sin Martine i Danijela; TIN VABEC, sin Ksenije i Siniše; LOVRO MIHALEC, sin Melani i Nikole; DOMINIK ŠKVORC, sin Petre i Siniše; TENA ŽAGAR, ki Silvije i Dejana; DORA GRUJI , ki Jelene i Mirana; NIKOLA GOSARI , sin Martine i Kristijana; ZITA BARLOVI , ki Maje i Bojana; EVA ZDOLEC, ki Katarine i Borisa; KARLO PINTARI , sin Gordane i Silva; IVAN ZDOLEC, sin Marjane i Nina; KARLA SKLEPI , ki Sanje i Dominika; SVEN SRPAK, sin Suzane i Damira; LEA ŠPOLJAR,

ki Nataše i Dragutina; IVAN LOVRO HORVAT, sin Marijane i Tomislava; GABRIEL HODI , sin Danijele i Damira; DINO HORVAT ŠELAJ, sin Ivane i Ivana; MARTA TARANDEK, ki Nade i Anelka; EMANUEL BERTOVICH, sin Višnje i Branimira; LUKA OTO, sin Jelene i Ivice; LARA KRMAR, ki Marijane i Mladena; RENA RUŠANEC, ki Gordane i Siniše; EMILY KARLOVEC, ki Valentine i Mire (akovec)

prof. iskustvo u komercijalnoj sferi donosi prednost kandidama, ali e se u obzir uze i molbe kandidata bez radnog iskustva, razvijene komunikacijske vješne, organiziranost, ažurnost,tonostteentuzijazam,energinosti spremnost za svladavanje prepreka u poszanju posl. ciljeva. Dostavi pismene zamolbe na adresu: Hrvatski zavod za zapošljavanje, 40000 akovec, B.J.Jelaia 1, do 23.07.2010. 26. Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije, 40000 AKOVEC, Ivana G.Kovaia 1e, traži 1 VSS DIPL. PSIHOLOGA na neodreeno vrijeme uz probni rad, položen struni ispit, osnovna dopusnica Hrvatske psihološke komore, radno iskustvo na programima prevencije i izvanbolnikog lijeenja ovisnosti, poznavanje rada na raunalu, položen vozaki ispit B kat., hrv. državljanstvo, 3 g radnog iskustva u struci, položen struni ispit. Uz zamolbu dostavi: diplomu, dokaz o položenom strunom ispitu, osnovna dopusnica, preslika radne knjižice, preslika vozake dozvole, domovnica, krai životopis s osvrtom na radno iskustvo na programima prevencije i izvanbolnikog lijeenja ovisnos i poznavanje osnove rada na raunalu. Molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta dostavi na gornju adresu sa naznakom “za natjeaj - zapošljavanje na neodreeno vrijeme - diplomirani psiholog” do 21.07.2010. 27. ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G.Kovaia 1e, traži 1 VSS LIJENIKA SPECIJALISTA INTERNE MEDICINE na odjelu gastroenterologije na neodreeno vrijeme, položen struni ispit, položen specijaliski ispit iz interne medicine, odobrenje za samostalan rad, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu, do 09.08.2010.g. 28. Caffe bar “KOCKA” Sveta Marija, Trg B.Jelaia 4, traži 1 KV KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se na 099-6821-656, do 31.07.2010. 29. Prijevozništvo i vuna služba Vlado Pavlic, AKOVEC, traži 2 KV VOZAA sa B i C kat. na neodreenovrijemeuzprobnirok,znanjestranih jezika njem., engl., poželjno radno iskustvo, javi se na 098-776-203, do 31.07.2010. 30. PEKARA CVEK d.o.o. DONJI KRALJEVEC, traži 5 SLASTIARA m/ž na poslovima proizvodnje kolaa na odreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 602205, do 21.07.2010. 31. AUTO ROMAN d.o.o. AKOVEC, traži 1 AUTOLAKIRERA s radnim iskustvom na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-918-2092, do 31.07.2010. 32. Caffe bar AMADEUS, PLEŠKOVEC 160A, traži 1 djelatnicu za rad u ca e baru na neodreeno vrijeme, mogunost smještaja, javi se na 095-908-1063, do 16.08.2010. 33. ZLATNE RUKE d.o.o. ŠENKOVEC, traži 1 djelatnicu za rad u pekari za prodaju pekarskih proizvoda i pomo u pekari i 1 djelatnika za pomo u pekari na neodreeno vrijeme uz probni rad , javi se na 095-566-0077, do 15.08.2010.

34. METALDEKOR,IVANOVEC,traži1strojarskog tehniara ili inž. strojarstva za poslove tehnologa sa 4-5 g. radnog iskustva, rad na raunalu, CNC programiranje…; 2 ZAVARIVAA CO2 s radnim iskustvom; 3 BRAVARA s radnim iskustvom na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 338-070, do 31.07.2010. 35. DOM ZA STARIJE I NEMONE OSOBE, SLAKOVEC 70, traži 1 SSS MEDICINSKU SESTRU na odreeno vrijeme-zamjena za porodiljni a uz mog. stalnog radnog odnosa, odraen vježbeniki staž, javi se na 829-181, do 31.07.2010. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUNA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartoloveki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILEnaodreenovrijeme,uvje: OŠ, PKV, KV - ili osobe sa školom za šivaa ili završen teaj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 31.7. 2. ORIFLAMEKOZMETIKACROATIAd.o.o. traži SURADNIKE - PRODAVAE u direktnoj prodaji, rad na ugovor o djelu; zainteresirane osobe neka se najave na tel. 042/683576 ili 098/918-6504 (Melanija Lonari), do 31.8. 3. TOPLAK d.o.o. Remenec 112; mjesto rada: REMETINEC I TUHOVEC, traži 2 KONOBARA (m/ž) na neodreeno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, mog. smještaja, plaa oko 3.500 kn, najava na mob: 098 284472 (Ivica Toplak), do 31.8. 4. AE-INVEST, Ljubešica, Zagrebaka 37; traži 2 POMONA RADNIKA na montaži hala (poslovi suhe gradnje, knauf) na odreeno vrijeme, uvje: KV, SSS bilo koje struke; poželjno radno iskustvo na m i sl. poslovima, najava na mob: 098 411 532 (Danijel Tomiek), do 31.7. 5. Ugostiteljski obrt Ankica Ivanevi; mjesto rada: ca e bar GOL 1, Kuan Gornji, Varaždinska 164; traži 1 KONOBARA (m/ž) za posluživanje pia na odreeno vrijeme, uvjeti: KV, SSS konobar, najava na mob. 098/380-666 (Ankica Ivanevi), do 27.7. 6. MIDPROMETd.o.o., Zbelava, Varaždinska 127; traži 5 TELEFONISTA (m/ž) za rad kod kue, razgovori na 060 brojevima i slanje sms poruka preko interneta, tarot... na odreeno vrijeme uz mog. na neodreeno, uvje: NKV, KV, SSS, komunikavnost, snalažljivost, posjedovanje mobitela, najava na mob. 092/230-4346 (Marna Jagai), do 31.7.

IZ MATINOG UREDA

VJENANI Marija Vidovi i Nino Posavec, Željka Hatvali i Igor Strahija, Ljiljana Stankovi i Bojan Perko, Marta Horvat i

Matija Orehovec, Dubravka Novak i Dejan Vuk, Kristina Patarec i Dario Kovai, Maja Radek i Dario Sklepi, Katerina Podsklanova i Igor Mesari (akovec); Dino Vrbanec i Kornelija Patarec (M. Subotica); Marina Vugrinec i Karlo Mrazovi (M. Središe); Mišela Levec i Danijel Vidovi (Nedeliše); Laura Kos i Davor Koila (Prelog). UMRLI Julijana Sklepi ro. Topolko r. 1930., Justina Lovreni ro. Hani r. 1932., Marija Petermanec ro. Kuzmi r. 1929., Veronika Drk ro. Šafari r. 1929., Jovan Mikuli r. 1926., Ceci-

lija Magdaleni ro. Žganec r. 1919., Terezija Kiva ro. Švenda r. 1921., Ivan Radek r. 1942. (akovec); Katarina Hrušoci ro. Križan r. 1928. (Štrigova); Marija Novak ro. Polanec r. 1927., Rudolf Herman r. 1935. (Dekanovec); Viktor Jambreši r. 1935., Stjepan Rusak r. 1955., uro Meimurec r. 1919., Zlata Ujlaki ro. Zemlji r. 1936. (Kotoriba); Rozalija Antokovi ro. Saka r. 1943., Marija Mošmondor ro. Turi r. 1922., Eva Murkovi ro. Hranjec r. 1920. (M. Središe); Rozina Marciuš ro. Kocijan r. 1923., Marija Balent ro. Pigac r. 1927. (Nedeliše); Alojzije Janec r. 1940 (Prelog).

48

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMAEG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

PRODAJE SE ŠKODA FELICIA 1995.g., sauvana, u voznom stanju, mob. 098/1760-634 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, šiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VUNA SLUŽBA Zastava 640, može i zamjena za kombi ili osobno vozilo. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, registrirana godinu dana. Tel. 098/807-843 PRODA JE SE MITSUBISHI L-20 0 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE VW POLO 1.0 ‘91.g., DEWOO NUBIRA 1.6, 16v, ‘98.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automak, reg. do 10 mj. mob. 095-590-9215 FIAT BARHETA 1.8 16V, 131 KS, 96. godište, plava perla, registriran 6/2011. prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za vei Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 PEUGEOT 206 Roland Garros 1.6e 2000.g., 183tkm, reg. do 10.6.2011., ful oprema, 1.vl., cijena 4.200 eur, mob. 098/331-535 ALFA 164 TD 1988.g., servisirana, neregistrirana (650eur), alu felge 15 cola za mercedes (200eur), te Dainese jakna vrhunska za 100eur (nova 400eur), mob. 095/820-9288 PRODA JE SE YAMAHA Dragstar 2003.g., 13500km, može i preuzimanje kredita, otplaeno 65%, cijena 3.500 eur + otplata, tel. 313-978 ili 098/879-472 OPEL ASTRA 1.6i 1995.g., reg. do 3./11., dobro stanje, 2 zrana, centralno, servo, šiber, cijena povoljna, mob. 099/312-4106 PRODAJEM NISSAN SUNNY 2.0D karavan 1995.g., reg. do kraja godine, Novo Selo Rok, tel. 853-258 FIAT UNO 1.0, reg. do 6./11., u odlinom stanju, povoljno prodaje vlasnica, mob. 098/906-9355 VW POLO 1.4 16V 2000.g., 75 KS, kuka,1.vl., poklanjam 4 zimske gume. tel. 040/543-226 YAMAHA FZR600, 30tkm, bez registracije, 1.400 EUR, mob. 098-600-279 SEAT CORDOBA Dizel 1998.g., kompl. sreena i jako sauvana, metalik trula višnja, odlian motor i lim, sa dosta opreme, reg do 12/10., cijena 3.150 eur za keš je ksna, a mog. i kombinacije i kartice po dogovoru, mob. 095 504 23 92 FIAT PUNTO 1.2 EL 2001.g, reg. do 12/10, klima, 3.200 eur, mob. 098 600 110 PRODAJEM: golf 3 cabrio reg. do 4/2011 (2.699eur); audi A3 plin, full oprema reg do 10/10 (3.999eur); te se kupuju automobili, tel: 098/777 095 PRODAJEM NISSAN TERANO II 2.7TDI 1998.g., 170tkm, 4x4, klima, šiber, 7 sjedala, centr.dalj. zaklj., el. grijai sjedala, reg. do 6./11., auto u sustavu pdv-a, tel. 396-374

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

MERCEDES 180C elegance 1994.g., 72tkm, 1.vl., reg. do 7.12.2010., odlino stanje, prodajem, tel. 091/538-4947 PRODAJEM MERCEDES 190E, reg. do 28.3.2011., crni + kuka, u dobrom stanju, tel. 313-711

POLJOPRIVREDA PRODAJE SE MUZILICA Alfa Laval Agri, zvati poslije 20 sati na tel. 584-017 PRODAJE SE IMT 533, duplo kvailo, kompresor, plugovi, tanjuraa, sjetvosprema, šprica od 340 lit., traktorska prikolica, mob. 098/745-972 PRODAJEM NOVE BAVE za vino i rakiju, od hrasta i agacije, s dostavom, kvalitetna izrada, tel. 858-362 PRODAJEM SJEME REPICE za zelenu gnojidbu sorte Perko, N. Selo Rok tel. 853-258 PRODAJE SE TRAKTOR Zetor 2311 1976.g., u vrlo dobrom stanju, tel. 098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE BAVE od 70lit., tel. 334-275 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE SLAMA u balama, cijena 4kn/1 bala, mogua dostava, mob. 098/342-325 PRODAJEM lušaru za kukuruz, cijena 1.300 kn, te prodajem pl. sanduke od 20 i 30 kg za 2kn/kom. tel. 098/930-1431 PRODAJE SE PLUG dvobrazdni i tanjuraa 20 diska, tel. 040/857-413 PRODA JE SE POKRETNI L AK TO FREZ od 160 lit. za 2.000 kn. mob. 098/943-2813 PRODAJE SE SAMOHODNA SOLO ŠPRICA 120 lit. pogodna za vonjake i vinograde. tel: 343-557

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduzea i obrta u graevinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakastih zavjesa. mob. 098/703-662 DAJEM INSTRUKCIJE iz engleskog i francuskog jezika. mob. 098/915-0856 VODA, HIDROPAKI, HIDROFOR, BUŠENJE I ZABIJANJE cijevi za spajanje u sisteme. mob. 099/753-5582

POSAO KERAMIAR s višegodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 091 547 2069. OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RAUNALU s akvnim znanjem engleskog jezika za posao ponude patentiranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IŠENJE OBAVLJA USLUGE IŠENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomoni tesar i zidar za radove na kui. tel. 333-253 ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KUNOM BUDŽETU – nauite bioterapiju i oslobodite se nancijskih problema, mob. 099/5155-064 TRAŽIM POSAO PRODAVAA, mob. 095/803-7109

KREDITI NAJBRŽE DO NOVCA isplate mogue u roku 48 sa, obustavom i preko 1/2 plae, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog bilježnika, temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kararima

Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa. Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.

POZNANSTVA KULTURAN, POUZDAN GOSPODIN dobrog karaktera želi upozna gospou do 52g. radi veze, diskrecija, sms na broj 095/562-3323

NEKRETNINE – PRODAJA PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (kuice). mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, takoer MOLIMO NA POKLON MOTORNU KOSILICU za košnju trave.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

akovec, R. Boškovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju Varaždinske i Meimurske županije

PRODAJEMO GRADILIŠTE u Pušinama, P. Zrinskog, od 11 070m2, vrlo povoljno, tel. 821-545 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem, mob. 098/241-559 PRODAJE SE KUA U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Pušinama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KUA katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRAEVINSKA PARCELA na južnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250hv te oranica livada izmeu Poleva i Kuršanca, 1186 hv. mob. 098/594-027

PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garažom u akovcu, tel. 312-227 KUPUJE SE VIKEND KUA u gornjem dijelu Me  imurja, mob. 095/921-6717 PRODAJEM STAN 2-sobni i 3-sobni, novi, ispod Šafrana, kredit osiguran, s garažama, mob. 098/241-559 PRODAJEM KUU od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogua zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel. 095/8190-349 PRODAJE SE GRADILIŠTE na Jugu k, oko 800m2, mob. 098/994-7635 PRODA JE SE ORANICA Begjec u Makovcu, zvati iza 16 sati na tel. 098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob. 095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KUU U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središu, mob. 098/954-9775 PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 PRODAJEM KUU u k, livadu u Pušinama i gradilište u Dragoslavcu, te drvo od ariša dugo 4m, povoljno, mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJE SE DVOSOBNI renovirani stan u k, i vikend zemljište u Zasadbregu, mob. 098/946-5206 KUA U ŠTRIGOVI, opremljena i useljiva, s vrtom i gosp. objektom, na prodaju, zvati poslije 17 sati na tel. 851-292 PRODAJE SE OBITELJSKA KUA u akovcu, mogua zamjena za stan, tel. 384-454 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k, 46m2, visoko prizemlje, brojila etažirana, mob. 091/572-4557 PRODAJE SE VIKEND KUA u Dragoslavcu i starija kua u Šenkovcu na gl. cesti. Hitno i povoljno! tel: 099/67-14-888 PRODAJE SE STAN namješten 60m2 u D. Dubravi te kua u Varaždinu, Jalkoveka cesta (poslovno-stambena), mob. 099/897-3408 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu. 165 hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, mirna novosagraena ulica. Tel. 098/198-9410 PRODAJU SE LIVADE s vonjakom od 1.312 hv i 1.294 hv u Grabrovniku, blaga padina, blizina gl. ceste, vlasništvo 1/1. mob. 099-696-3963 ZAGREB kod N. bolnice, garsonijeru, novoureenu s parkirnim mjestom, iznajmljujem. mob. 099 508 6613 PRODAJE SE STAN u Prelogu (tržnica) od 89 m2. sve komunalije i lijepo ureen. tel. 091 760 8058

PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu, povoljno, te oranice od 900 i 1500 hv u k, Pustakovec, tel. 363-929 ili 098/925-4619 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za gradnju od 4260m2, vojni vrtovi Sjever, planom grada k predvieno za gradnju, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 PRODAJEM OBITELJSKU STAMBENU KUU u Svetom Urbanu k.br. 122, od 170 m2 (vodovod, centr. pl. grijanje, s okunicom, vrtom, mladim vonjakom i šumom od 620 m2. Pogled iz snova! Pogodno za miran život. tel. 830-055, 098/723-381 KUPUJEM ZEMLJIŠTE u Strahonincu (poljoprivredno ili graevinsko), mob. 098-137-0717 VIKENDICU U PREKOPI od 50m2, struja, voda, sa zemljištem od 2500m2, prodajem za 17.000 Eura ili mijenjam za osobni auto, tel: 098 355 207

IZNAJMLJIVANJE IZNA JML JUJEM ILI PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 TR A ŽI SE U NA JAM STAMBENI PROSTOR (kua, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i plaanje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa IZNAJMLJUJE SE namješteni ili nenamješteni stan u centru Donjeg Kraljevca, tel. 091/655-2830 Z AGREB -BORONGA J, djevojke iznajmljujem sobu u ureenom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Grake. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrakvnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

20. srpnja 2010.

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861-898 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN u akovcu na Jugu, naselje Travnik. mob. 098/750-524 ZAPOSLENA OSOBA traži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA sa djeljivom kuhinjom, kupaonom i terasom, samcima, u užem centru akovca. mob. 095/836-1170 IZNAJMLJUJE SE 3-SOBNI STAN od 110m2 i 1-sobni stan od 46m2, odvojeni ulaz i sva brojila, namješteni, u centru k, mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJE SE STAN u kui u Murskom Središu, cijena po dogovoru, tel. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE PROSTOR pogodan za tihi obrt, kancelarije ili se primaju studenti na stan, vrlo povoljno, u k, blizu stare vojarne, mob. 091/5962-707 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob. 098/426-862 IZNAJMLJUJE SE namještena garsonijera od 20m2 za jednu osobu i nenamještene garsonijere od 30m2, na duže vrijeme, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s kuhinjom i kupaonom mlaoj ženskoj osobi blizu centra akovca. mob. 099 2426 087 IZNAJMLJUJEM SOBU u k blizu bolnice, mob. 099/788-4802 IZNAJMLJUJE SE STAN od 40m2 u Zagrebu, Gundulieva, studencama, mob. 091/946-2113 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERE od 20 i 30m2, namještene, centar k, parking, internet, kabelska, cijena 900 kn, mob. 095/8080-116 STUDENTIMA IZNAJMLJUJEM stan u Zagrebu. mob: 091 1372 756

20. srpnja 2010.

IZNAJMLJUJEM DVOIPOLSOBNI NAMJEŠTENI STAN u Vukovarskoj ul. u akovcu. tel: 091 5635 772 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU s balkonom, te djeljivom kuhinjom i kupaonicom, samcima, blizina centra k, mob. 092/3097-456 I Z N A J M L J U J E S E J ED N O S O B NI namješteni stan u k, mob. 095/8148-715 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan u Murskom Središu, mob: 091/5495-873 HITNO SE TRAŽI DVOSOBNI ili JEDNOIPOLSOBNI STAN U NAJAM, namješteni sa novijim namještajem, u akovcu, mob. 098/1344-163

IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, 150m od plaže, vrlo povoljno. tel. 098/805-186 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI APARTMAN na Pagu – Povljana, klima, tv, velika terasa, grill, 100m od mora, od 1.7., mob. 091/1328-236 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Zadru, 30m od plaže, povoljno, mob. 098/339-588 POVOLJNO IZNAJMLJUJEMO JEDNOSOBNE I DVOSOBNE APARTMANE u Biogradu na moru u neposrednoj blizini plaže i borove šume. tel. 091/555-1044

LJETOVANJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O RAS RAS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A

POVOLJNO IZNAJMLJUJEM APARTMAN I SOBE u Dubrovniku u centru grada, tel. 020/419-412, 098/951-4023 ili mail: zumbulka@ gmail.com

ŽIVOTINJE

, VODICE NOVOUREENE KOMFORNE APARTMANE iznajmljujemo super povoljno. Info: www. vodice.org/olga 021/378-358 ili 098/909-6768

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJU SE SVINJE, više komada, mog. klanja i dostave, cijena povoljna, te 2-brazdni plug, povoljno, mob. 091/519-1122

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i make. Tel. 363-445 PRODAJEM ŠTENCE maltezera, mopsa i cavalier španijel, vlas uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJU SE: ženka šarene rozele stara 4 g., ženka bergice stare 3g. i god., mlade nimfe, plave rozele, konkuri. tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMAKI OVARI odlinih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, pjevajue, rozele, patke mandarinke i karolinke, te planaste, zlatne i srebrne fazane. mob. 098/912-3938 DIVL JE PAT KE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODAJEM MA ARSKE VIŽLE stare mjesec dana, mob. 098/723-170 PRODAJU SE NJEMAKI oštrodlaki ptiari oštenjeni 6.4., s papirima, odlinih roditelja, te MB kombi 1993.g., registriran, u dobrom stanju, mob. 098/180-3152 PRODAJU SE ŠTENCI njem. ovara bez rodovnice, roditelji s rodovnicom, mob. 099/1911-583 PRODAJEM DIVLJE PATKE, mob. 098/1744-764

ELEKTRONIKA NAVIGACIJA Siemens Vdo Dayton, novo, oprema, za samo350 kn, tel: 098 9945 745 PRODAJEM NOVI SONY ERICSSON W205, garancija, T-com, za 300kn, mob. 091/7904-292 PRODAJEM ZVUNE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njemaki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob. 099/325-4267 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob. 098/777-022 PRODAJE SE TV color Quadro 72 ekran i tv color Magnum 72 ekran, te mob. Samsung SGH U600 ultra. mob. 098/914-3423

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan domai uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODA JEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisai stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masažno-kozmeki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi, Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE DJEJA HALJINA za standardne i lano plesove, u ljubiastoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu grau i autoprikolicu, tel. 333-253 PRODA JE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu kuicu, tel. 333-253 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠUVANU DJEJU ODJEU žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 PRODAJEM ODIJELO ZA MOTOR hlae (2kom) i jakna, iz USA, crno, novo, vel. XXL, vrlo povoljno, mob. 098/991-3866

PRODA JEM 18m2 HRASTOVOG PARKETA masiv 250x55, za 120 kn/ m2, te 7 kom krila za sobna vrata po cijeni od 150 kn/kom. mob. 098/9200-938 PRODAJE SE BICIKL trokolo za odrasle, vrlo malo korišten, za 2.000 kn, mob. 091/9080-833 KUPUJEM STARI NAMJEŠTAJ – stolove na razvlaenje, komode, zidne satove, vitrine, škrinje i ostale starine, plaam odmah, tel. 858-347 ULAZNA HRASTOVA VRATA ostakljena 140x210cm, te dva prozora ostakljena f ik sna (izlog) 14 0 x 20 0 cm, prodajem, mob. 091/538-4947 PRODAJEM KNJIGE za 7.r. OŠ u pola cijene, mob. 098/723-170 PRODAJE SE NOVA RUNA PUMPA za vodu, cijena 200 kn, mob. 091/7904-292 POVOLJNO SUŠILICA Gorenje, ouvana. tel. 384-562 RABLJENI BETONSKI CRIJEP, 3.200 kom, hitno i je ino prodajem, mob. 098 241 168 PRODAJEM NOVU MOTORNU PILU za rezanje visokih grana s teleskopskom drškom. Tel. 091/6216-504 PRODAJEM nove crne gojzerice br. 44 za 250kn i novu jednoetažnu pizape 4kw za 5.000 kn, mob. 095/8489-753 PRODAJE SE DJEJI KREVETI dim. 140x70 cm sa Hespo madracem i krevetninom, kao nov, cijena 400 kn. mob. 091/538 47 08 PRODAJE SE plinski štednjak, mob. 095 87 17 443 PRODAJE SE VINO bijelo i crno, tel. 865-177 PRODAJEM: regal, trosjed, dvosjed, fotelja + stoli (garnitura), komoda s vitrinom puno drvo hrast, el. plou za ugradb. štednjak (200 kn); moderni tapec. krevet, klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn), gume 175/65/14 za 500kn/4kom i vei frižider sa škrinjom, tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJE SE INOX BAVA od oko 100 lit., mob. 099/1911-583 PRODAJE SE HIDRAULINA PREŠA za grože od 120 lit., mob. 098/777-066 KUPUJU SE RAZNI NEISPRAVNI ELEKTROMOTORI, mob. 099/688-4499

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241060, također HITNO MOLIMO U DONACIJU MOTORNU KOSILICU za košnju trave.

Darija je jako draga upavica s genima terijera ili šnaucera. Dobra je po naravi, ali oprezna u prvom kontaktu s novim ljudima. No, kad stekne povjerenje, jako je draga i umiljata. Darija je roena 21.3.2008. Nije za lanac!

Frenki je pravi mali zavodnik u svojem dvorištu. Vrlo je lijep pas, toplih bademastih oiju i još toplijeg pogleda. Pomalo je plašljiv u prvom kontaktu s novim licima, ali kad se opusti voli se maziti i igrati. Frenki je ve neko vrijeme u azilu pa se nadamo da e uskoro pronai lijepi novi dom. Roen je 26.9.2007. Nije za lanac!

Karla je kujica stara 2 g. pomalo je plaha, no u isto vrijeme željna ljubavi i pažnje, pa skak ue oko ljudi na pristojnoj udaljenosti. Nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

776

UTORAK 20. srpnja 2010.

TV pregled

od 20.7.2010. do 26.7.2010.

FILMOVI - PREPORUUJEMO

Gigli FILM

UTORAK, NOVA TV - 21.15

Sitni razbojnik, Gigli (Ben Afleck), ima zadatak oteti Briana (Justin Bartha), mentalno zaostalog mlaeg brata utjecajnog drĹžavnog tuĹžitelja kako bi spasio svog ĹĄefa maijaĹĄa od zatvora. Zatvoren u jednosobnom staniu sa svojom Ĺžrtvom, Gigli dolazi do spoznaje da taj rutinski zadatak i nee biti tako jednostavan...

Plavi elik FILM

Djevojka iz susjedstva ETVRTAK, HRT 2 - 21.50

Romantina komedija. I dok se njegovi popularniji kolege ludo zabavljaju slavei posljednju godinu u srednjoj ĹĄkoli, odlikaĹĄ Matthew Kidman (E. Hirsch) svemu pristupa krajnje ozbiljno i odgovorno na zadovoljstvo svoje ponosne majke (D. Bullock) i oca (T. Bottoms). Uz izvrsne ocjene i prestiĹžno sveuiliĹĄte na koje je upravo primljen, cilj mu je postati uspjeĹĄni politiar...

Životna prekretnica FILM

PETAK, HRT 2 - 18.20

Melodrama. Deedee Rodgers (S. MacLaine) i njezin suprug Wayne (T. Skerritt) bivĹĄi su baletani koji su umjesto karijera odabrali obiteljski Ĺživot. Jednoga dana u njihov grad doputuje njujorĹĄka baletna skupina kojoj su i sami nekada pripadali, a s njome i Deedeena najbolja prijateljica Emma (A. Bancroft). Za razliku od Deedee, Emma nikada nije prestala plesati...

Na teĹži nain FILM

SUBOTA, RTL - 20.00

Dvije bande, dva plana, dva oajnika u potrazi za novcem – ali samo jedna pljaka iz koje e Şivu glavu izvui samo najspretniji i najsretniji. Iako se Paul Weston (Henry Thomas) i Roger Hargitay (David Boreanaz) uope ne poznaju, imaju isti problem – naime, oba su duŞna veliku svotu novca, nemaju pojma kako taj dug podmiriti, a vrijeme im sve brŞe istjee...

Posljednji poljubac FILM

09.10 10.00 10.09 10.10 10.15

SRIJEDA, HRT 2 - 23.15

Triler. Megan Turner upravo je zavrĹĄila ĹĄkolovanje na policijskoj akademiji i prisegla. Njezina okolina, ukljuujui i patrijarhalnog oca, ne gleda s naklonoĹĄu to ‘neĹženstveno’ zvanje, no podrĹĄku joj pruĹža najbolja prijateljica Tracy. Jedne noi na sluĹžbi Megan je prisiljena u samoobrani ubiti pljakaĹĄa trgovine, no jedan od kupaca ukrade pljakaĹĄev piĹĄtolj...

FILM

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

NEDJELJA, RTL - 00.20

Duhova iz proťlosti zaista se nemogue rijeťiti. Nakon ťto je poslije smrti supruga Jollyja (James Caan) ostala sama, Kay Villano (Sally Field) se pune tri godine nije usudila vratiti u svoj stari dom. Kada je konano skupila hrabrost, Kay shvaa kako je bila u pravu kada je oekivala najgore – ne samo da je poinju proganjati uspomene na stara vremena, nego je uznemiruje i Jollyjev duh...

11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.35 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.25 17.05 17.10 17.20 17.25 18.15 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 21.55 22.45 22.50 23.15 23.18 23.20 23.25 23.35 23.55

Najava programa Ljetna slagalica TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Faraoni koji su izgradili Egipat, dok. lm Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu! Karavana hrabrih, ameriki lm Ep reportaŞa Vijes Ep reportaŞa Svlaionica Hrvatska uŞivo Vrijeme HP - gdje ste vi, tu je i vaťa poťta, emisija po pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica Boje turizma Putovima rijeke Amazone, dok. serija Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Kronike Pulskog lmskog fesvala Pria dana Dr. House, serija (12)

00.45 Noi kontroverznih lmova: Transamerica, ameriki lm (18) 02.25 Zvjezdane staze: Enerprise, serija 03.10 Bez traga, serija (12) 03.55 Fotogra ja u Hrvatskoj 04.05 Pria dana 04.20 A sad u Europu! 05.05 Moj grijeh, telenovela

06.55 07.10 07.15 07.35 08.00 08.15 08.30 08.55 09.10 09.20 09.45 10.00 10.45 12.20 12.45 13.15 13.35 14.20

14.50 15.50 16.50 17.35 18.25 20.10 22.00 22.05 22.10 22.45 23.35 00.25 01.15 02.00 02.25

TEST Najava programa Djeak i vjeverica, crtana serija 101 dalmanac, crtana serija Na kraju ulice: Mastor Pero TV vr: Kiparstvo Gar eld i prijatelji, crtana serija Igrajmo se! Crtana serija Heidi, serija za djecu Kod Ane RuĹžna Be y, serija Boja mlijeka, norveĹĄki lm Glazbeni specijal Crveni patuljak, hum. serija Simpsoni, hum. serija Na vodenome putu 3: Otok Vancouver - Kanadski divlji otok, dok. serija S Meunarodne smotre folklora: Istarska glazbena i plesna baĹĄna, emisija puke i predajne kulture Meu nama: Down sindrom Putovanje Ĺživota: Afrika i Azija, dok. serija Zvjezdane staze: Enterprise, serija Sutra je novi dan, serija Ispod planeta majmuna, ameriki lm Nogomet, LP - 2. pretkolo: Koper - Dinamo, prijenos Vijes na Drugom Vrijeme Muke, hum. serija 24, serija (12) Bez traga, serija (12) Drugi format Ĺ aptaica duhovima, serija (12) Glazbeni specijal Kraj programa

08.00 Mi y, animirana serija 08.20 YooHoo i prijatelji, animirana serija

SPORT - IZDVAJAMO

08.35 RTL ritam zona - Pria o..., glazbena emisija 09.35 RTL ritam zona - Top 40 domai, glazbena emisija 10.55 Nestala, telenovela (R) 12.00 K.T.2, krimi serija 12.30 Exkluziv, magazin (R) 12.45 Punom parom, kulinarski izazov 13.10 Veera za 5, lifestyle emisija 13.35 NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) 15.10 Los Victorinos, telenovela 15.55 Nestala, telenovela 16.45 Pod ism krovom, hum. serija 17.10 Kralj Queensa, hum. serija 17.35 Raymond, hum. serija 18.05 Veera za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Kako sam upoznao vaĹĄu majku, hum. serija (dvije epizode) 20.50 Teorija velikog praska, hum. serija (dvije epizode) 21.40 Policijska akademija 7: Moskovski zadatak, igrani lm, komedija 23.05 Vijes, informavna emisija 23.20 CSI: NY, krimi serija (12) 00.05 Pljaka, igrani lm 02.05 Astro show, emisija uĹživo (18)

06:10 07:10 07:35 08:00 08:25 08:45 10:40 12:35 13:15 14:10 16:10 17:00 17:20 18:25 19:15 20:05 21:15 23:30 23:45 00:45 01:15 01:45 02:45 03:35 05:10 05:35 06:00

NaĹĄi najbolji dani, serija Yu-gi-oh gx, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Gigli, igrani lm Veernje vijes Nestali, serija Seks i grad, serija Brane vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Post mortem, serija (12) Ja, ĹĄpijun, igrani lm Seks i grad, serija Brane vode, serija Kraj programa

SERIJA HRT 2

22.45

24 FILM HRT 2

Nogomet, LP: Koper – Dinamo

Koťarka - priprem. utak. Hrv – Ita

SPORT UTORAK, HRT 2 - 20.10

SPORT PETAK, HRT 2 - 20.10

ZVJEZDANI KUTAK Z

Alicia Silverstone (Petak, NOVA TV, 23.50 h)

Nakon ĹĄto je skrenula pozornost na sebe zahvaljujui nekoliko Aerosmithovih spotova, u kojima joj se pridruĹžila i ker njihovog frontmana Liv Tyler, mlaahna Alicia Silverstone debitirala je i na ilmu u trileru ‘Crush’. Sredina devedesetih bilo je izrazito plodno tlo za teen komedije pa je tako i ona dobila ulogu u jednoj takovoj. Alicia glumi Cher Horrowith, ker bogatog odvjetnika koja Ĺživi u raskoĹĄnoj vili te je, naravno, najpopularnija djevojka u ĹĄkoli. ViĹĄe je puta uvrĹĄtena na popis 100 naj-sexy Ĺžena na svijetu, prema izboru itatelja asopisa FHM. ZalaĹže se za prava Ĺživotinja, za ouvanje okoliĹĄa, te promovira vegetarijanstvo i prirodnu kozmetiku. 2004 je podrĹžala predsjedniku kandidaturu.

18.25

FILM RTL

21.40

Ispod planeta majmuna

Policijska akademija 7

Znanstveno-fantasni lm. Nakon ĹĄto je u dalekoj budunos astronaut Taylor shvao da je planet majmuna na kojem se naĹĄao zapravo Zemlja, na is se planet spuĹĄta nova ljudska letjelica, s posadom koja je poĹĄla u potragu za Taylorom. Meum, spuĹĄtanje svemirske letjelice preĹživio je samo astronaut Brent, koji susree Taylorovu druĹžicu Novu i Ĺželi od nje sazna ĹĄto se dogodilo s Taylorom. Meum, njih dvoje uskoro padnu u majmunsko zarobljeniĹĄtvo...

Komunizam, ratovi, prirodne katastrofe – Moskva ih je sve preŞivjela. No Moskva je sada suoena s najveom prijetnjom jer u nju sŞe najnesposobnija ekipa policajaca, kako bi sauvala grad u kojem nitko nije siguran, pogotovo od njih! Ruska vlada oajniki treba pomo u borbi prov mone moskovske mafije pa poziva veterane policijske akademije. Njihov je zadatak pronai dokaze protiv Konstantina Konalija (Ron Perlman)...

08:00 11:00 12:00 15:00 15:07 15:15 15:30 16:00 16:50 17:00 17:05

08:43 09:00

18:10 18:15 19:00 19:15 19:20 19:24 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:30 23:45 23:50 00:00 01:00

Videostranice 1x2, kontakt emissija Videostranice Danas na programu ForĹĄpani Yoga&Pilates Gile e,svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm ForĹĄpani Vijes Stoljee hrvaskog nogometa, ponavljanje ForĹĄpani TV Jukebox Meimurje danas Sport Prognoza vremena ForĹĄpani Glazbeni predah Od Mure do Drave Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Igrani lm Dom 2,emisija o ureenju interijera Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozaina emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA MALI OGLASI QUO VADIS serijski lm IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija TAJNE I PRELJUBI kriminaliska serija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi QUO VADIS serijski lm ZASTUPNIKI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

HUM.SERIJA RTL

23.30 17.10

Kralj Queensa

HUM.SERIJA NOVA TV

20.05

Lud, zbunjen, normalan

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 OtroĹĄki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.20 TV prodaja 10.50 Dober Dan, KoroĹĄka 11.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 20.07.1992 11.50 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 13.15 Sledi, oddaja TV Maribor 13.40 Studio City 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 16. Etapa, prenos 18.00 PortoroĹž: Tenis (Ĺ˝), Odprto Prvenstvo Slovenije, prenos 20.10 Nova Gorica: nogomet, Povratna Tekma Drugega Predkroga Lige Prvakov, Luka Koper - Dinamo, prenos 22.05 Intervju, AmeriĹĄki lm, ponovitev 23.30 Sladki asi, AmeriĹĄki lm, ponovitev 01.20 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zloina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista kua, serija 15.00 Kirurzi, serija 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Smrtonosna prijevara, lm 22.35 24 UR 22.55 Kronike Sare Connor, serija 23.50 Eli Stone, serija 0.40 Nona panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ăœberieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 SOKO KitzbĂźhel 21.00 ZiB Flash 21.10 Auf der Suche nach dem G., lm 22.45 Lijenikov dnevnik, serija 23.35 Noni program

SRIJEDA 21. srpnja 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.05 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.20 17.05 17.10 17.20 17.25 18.15 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 23.05 23.10 23.35 23.38 23.40 23.45 23.55 00.15

Najava programa Ljetna slagalica TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka: Ljepota, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu! Djetetov vapaj upomo, ameriki lm Ep reportaža Vijes Ep reportaža Svlaionica Hrvatska uživo Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica Klopka za inspektora Callahana, ameriki lm (12) Ep reportaža Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Kronike Pulskog lmskog fesvala Pria dana Dr. House, serija (12)

ETVRTAK 22. srpnja 2010.

01.05 Noi kontroverznih lmova: Istjeriva avla, ameriki lm (18) 03.05 Zvjezdane staze: Enerprise, serija 03.50 Fotogra ja u Hrvatskoj 04.05 Pria dana 04.20 A sad u Europu! 05.05 Moj grijeh, telenovela

06.55 TEST 07.10 Najava programa 07.15 Djeak i vjeverica, crtana serija 07.35 101 dalmanac, crtana serija 08.00 Na kraju ulice: Meteorologija 08.15 TV vr: Veterinar 08.30 Gar eld i prijatelji 1, crtana serija 08.55 Igrajmo se! Meksiko 09.10 Crtana serija 09.20 Heidi, serija za djecu 09.45 Kod Ane 10.00 Ružna Be y, serija 10.45 Max Minsky i ja, njemaki lm 12.45 Crveni patuljak, hum. serija 13.15 Simpsoni, hum. serija 13.35 Na vodenome putu 3: Delta Dunava - prirodni raj na Crnom moru, dok. serija 14.20 Vrijeme za knjigu: prijevodi 14.50 Rije i život: Ruši li bol naše dostojanstvo?, religijski program 15.50 Putovanje života: Australija i Sjeverna i Južna Amerika, dok. serija 16.50 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.35 Sutra je novi dan, serija 18.20 Oliver Twist, francuskobritansko-eški lm 20.30 Muke, hum. serija 21.10 Vijes na Drugom 21.15 Vrijeme 21.20 24, serija (12) 22.10 Siska, serija (12) 23.15 Plavi elik, ameriki lm (12) 01.00 Na rubu znanos: David Icke Europska unija 01.40 Deadwood, serija (18) 02.25 Kraj programa

08.05 Mi y, animirana serija 08.20 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.40 RTL ritam zona - Retro,

10.55 12.00 12.30 12.45 13.10 13.35 15.10 15.55 16.45 17.10 17.35 18.05 18.30 18.55 19.10 20.00 20.55 22.35 23.25 23.35 00.55

06:10 07:10 07:35 08:00 08:25 08:45 10:40 12:35 13:15 14:10 16:10 17:00 17:20 18:25 19:15 20:05 20:40 21:15 23:00 23:15 00:10 00:40 01:10 02:10 03:00 05:00 05:25 05:50

glazbena emisija Nestala, telenovela (R) K.T.2, krimi serija Exkluziv, magazin (R) Punom parom, kulinarski izazov Veera za 5, lifestyle emisija Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) Los Victorinos, telenovela Nestala, telenovela Pod ism krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Veera za 5, lifestyle emisija Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Ne daj se, Nina, humorna drama L.A. Dragnet, krimi serija Kos, krimi serija (dvije epizode) (12) CSI:NY, krimi serija (12) Vijes, informavna emisija Policijska akademija 7: Moskovski zadatak, igrani lm, komedija Astro show, emisija uživo (18)

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh gx, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Vrata do vrata, pilot Lud, zbunjen, normalan, serija Put iskupljenja, igrani lm (12) Veernje vijes Nestali, serija Seks i grad, serija Brane vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Post mortem, serija (12) Gigli, igrani lm Seks i grad, serija Brane vode, serija Kraj programa

HUM.SERIJA HRT 2

05.50 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.33 13.18 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.25 17.05 17.10 17.20 17.25 18.15 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.50 21.55 22.30 22.55 22.58 23.00 23.05 23.15 23.35 00.25 02.05

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka: Smrt, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu! Kinoteka: uvarica plamena, ameriki lm Ep reportaža Vijes Ep reportaža Svlaionica Hrvatska uživo Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dome, slatki Dome - hum. serija Otvoreno Kratki susre Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Kronike Pulskog lmskog fesvala Pria dana Dr. House, serija (12) Noi kontroverznih lmova: Gorki slatkiš, am, lm (18) Zvjezdane staze: Enerprise 3,

serija 02.50 Sutra je novi dan, serija 03.35 repriza veernje serije s 2. programa 04.20 A sad u Europu! 05.05 Moj grijeh, telenovela

06.55 TEST 07.10 Najava programa 07.15 Djeak i vjeverica, crtana serija 07.35 101 dalmanac, crtana serija 08.00 Na kraju ulice: Prasica lasica 08.15 TV vr: ovjee, ne lju se! 08.30 Gar eld i prijatelji 1, crtana serija 08.55 Lagodni život Zacka i Codyja 2, serija za djecu 09.20 Heidi, serija za djecu 09.45 Kod Ane 10.00 Ružna Be y, serija 10.45 Emma i Daniel: Susret, švedsko- nski lm 12.45 Crveni patuljak, hum. serija 13.15 Simpsoni, hum. serija 13.35 Na vodenome putu 3: Dansko more i otoci - neodoljivi linijski brod, dok. serija 14.20 Drugo mišljenje: Kosa 14.50 Trenutak spoznaje 15.50 Zlato u boci, dok. lm 16.50 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.35 Sutra je novi dan, serija 18.25 Piccadilly Jim, britanski lm 20.15 Muke, hum. serija 20.50 Vijes na Drugom 20.55 Vrijeme 21.00 24, serija (12) 21.50 Djevojka iz susjedstva, ameriki lm (12) 23.40 Zakon i red: Zloinake nakane, serija (12) 00.30 Drugi red partera, emisija o kazalištu 01.20 Deadwood, serija (18) 02.05 Kraj programa

08.00 Mi y, animirana serija 08.20 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.35 RTL ritam zona - Dalmanski libar, glazbena emisija 09.35 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 10.55 Nestala, telenovela (R) 12.00 K.T. 2, krimi serija

20.30

01.05

SERIJA RTL

20.00

FILM HRT 1

15.25

SERIJA RTL

uvarica plamena

Chuck

Film strave. Chris (E. Burstyn) je lmska glumica koja je nedavno poslom došla u Washington. Iznenada, ona pone primjeiva neobine promjene u ponašanju i izgledu svoje dvanaestogodišnje keri Regan (L. Blair). Iako sve djeluje kao ispad shizofrenije – djevojica se baca po krevetu, vriš i udara o zid, psihijatri joj, zgroženi sluajem, ne uspijevaju pomoi. Kako nesvakidašnja bolest napreduje, oajna Chris odlui zaboravi lijenike i potraži pomo u crkvi...

Friday i Cooper istražuju zloin koji se dogodio u zloglasnom 77. okrugu. Kriminalci su otvorili vatru iz jureeg automobila i ubili ženu na izlasku iz crkve. Cooper, koji je radio u tom okrugu, zna da e istraga bi vrlo problemana. Oevici ne žele prozbori ni rije o zloinu pa detekvi moraju od nekoga iz kriminalnog miljea dobi informaciju koja bi im pomogla da istraga krene u pravom smjeru. Još samo jedno uhienje i diler droge B-Mo e na duže vrijeme iza rešetaka...

Drama s elemenma trilera. Razdoblje Drugog svjetskog rata. Ameriki nacionalni junak Robert Forrest poginuo je u prometnoj nesrei na svom golemom imanju. Glasovi novinar Steve O’Malley želi napisa Forrestovu životnu priu te s m u vezi kontakra Forrestovu suprugu Chrisne, ali ona je u dubokoj žalos i nikoga ne želi primi. Ipak, O’Malley, uz pomo djeaka Jeba, sina nadglednika Forrestova imanja, uspije ui na posjed i upozna gu Forrest, no ona nije raspoložena za razgovor...

Chuck se suoava sa svojom prvom moralnom dilemom otkad je špijun. Kada agen Sarah i Casey odbiju pomoi neodobrenoj misiji kineskog špijuna u Kineskoj etvr, Chuck mora donije tešku odluku. Ili e radi prov amerike vlade i svojih prijatelja, ili e napravi ono što misli da je ispravno. U meuvremenu, Morgan takoer dvoji oko nekih odluka, kada ga duan natjera u prodajnu utrku u kojoj bi mogao izgubi svoj posao.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:10 19:00 19:15 19:20 19:22 20:00

08:43 09:00

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:27 20:00 20:30 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o klaenju Videostranice Dnasna programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes Od Mure do Drave, ponavljanje TVJukebox Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Glazbeni predah Drevne civilizacije, serijal Jezeraš Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Krvavi novac, Igrani lm (12) Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 20:45 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi SUMNJE kriminaliska serija VEKERICA MALI OGLASI PRAVO NA OBRANU serijski lm IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o prehrani SUMNJE kriminaliska serija DOM 2 emisija o ureenju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

05:05 05:30 06:00

12.45

20.00

Istjeriva avla

20.55

Kos

EMISIJA HRT FILM NOVA TV1

18:25 19:15 20:05 21:05 23:05 23:20 00:15 00:45 01:15 02:15 03:05

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh gx, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Provjereno, magazin Navy CIS, serija Veernje vijes Nestali, serija Seks i grad, serija Brane vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Post mortem, serija (12) Amarov zloin igrani lm (15) Seks i grad, serija Brane vode, serija Kraj programa

SERIJA HRT 2

L.A. Dragnet SERIJA RTL

06:10 07:10 07:35 08:00 08:25 08:45 10:40 12:35 13:15 14:10 16:10 17:00 17:20

Crveni patuljak

Muke FILM HRT 1

12.30 Exkluziv, magazin (R) 12.45 Punom parom, kulinarski izazov 13.10 Veera za 5, lifestyle emisija 13.35 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 15.10 Los Victorinos, telenovela 15.55 Nestala, telenovela 16.45 Pod ism krovom, hum. serija 17.10 Kralj Queensa, hum. serija 17.35 Raymond, hum. serija 18.05 Veera za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Chuck, akcijska komedija (R) 20.55 CSI, krimi serija (dvije epizode) (12) 22.35 CSI: NY, krimi serija (12) 23.30 Vijes, informavna emisija 23.40 L.A. Dragnet, krimi serija 00.25 Kos, krimi serija (12) 01.10 Astro show, emisija uživo (18) 02.10 Kos, krimi serija (12)

21.15

Put iskupljenja

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 09.45 TV prodaja 10.15 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 21.07.1992 10.45 Knjiga Mene Briga - Kajetan Kovi: Vse Po So, Zbrane in Nove Pesmi 11.35 Antologija Slovenske Violinske Glasbe, 10., Zadnja oddaja 12.10 Fesval Oktetov Kranj 2010 - Pod Oknom 14.25 rno Beli asi 14.45 Legende Velikega in Malega Ekrana: Jože Vozny 15.50 Dajmo, Trabant, Nemški lm 17.30 Portorož: Tenis (Ž), Odprto Prvenstvo Slovenije, prenos 19.50 Ptuj: Košarka (M), Prijateljska Tekma: Slovenija - Makedonija, prenos 21.55 Lutz Huebner: Marjetka, Str. 89, Tv Priredba Predstave Gledališa Ptuj 23.40 Slovenska Jazz Scena: Paquito D’rivera in Big Band Rtv Slovenija 00.15 Razuzdanec, Angleški Biografski lm, ponovitev 02.10 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zloina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista kua, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As ti tud not padu?! 21.45 Mentalist, serija 22.40 24 UR 23.00 Kronike Sare Connor, serija 23.55 Eli Stone, serija 0.45 Nona panorama

6.00 Djeji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Djeji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Con Air, lm 21.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 Noni program

21:00 21:15 21:20 21:22 21:30 23:10 23:25 23:30 23:35 23:45 23:50 00:50

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Piltes Slomljeno srce, sapunica Vijes Stare civilizacije, ponavljanje Jezeraš, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Glazbeni predah Vježbanje demokracije, talk show Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Foršpani Snajper, Igrani lm (12) Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Foršpani Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:30 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ureenju doma VEKERICA MALI OGLASI NOVI PRAVAC emisija o energeci IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija ŽIVOT VERDIJA serijski lm ARTS 21 emisija o umjetnos KONTROVERZE talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

HUM.SERIJA RTL

17.35

Raymond

EMISIJA NOVA TV

20.05

Provjereno

08.00 Otroški Infokanal 09.25 TV prodaja 09.55 Brez Reza: Ix. Dalajlama Tenzin Gyatso 10.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 22.07.1992 11.20 Rimske Katakombe, Nemška Dokumenarna oddaja 12.15 v Senci Dinozavrov, Koprodukcijska Dokumentarna Serija 13.10 Slovenska Jazz Scena: Paquito D’rivera in Big Band Rtv Slovenija 14.10 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 14.40 Pomagajmo Si, oddaja TV KoperCapodistria 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 17. Etapa, prenos 17.30 To Bo Moj Poklic: Pear, 2. Del, Izobraževalna Serija 18.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 18.25 Slovenski Vodni Krog: Polskava, Izobraževalno Dokumentarna nanizanka 18.55 Dr. Who: Nova Zemlja, Angleška ZnanstvenoFantasna Igrana nanizanka 20.00 Portorož: Tenis (Ž), Odprto Prvenstvo Slovenije, prenos 22.00 Bratova Poroka, Francosko-Švicarski lm 23.40 Prodajalka, Ameriški lm, ponovitev 01.20 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zloina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista kua, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As ti tud not padu?! 21.30 Mentalist, serija 22.25 24 UR 22.45 Kronike Sare Connor, serija 23.40 Eli Stone, serija 0.30 Nona panorama

6.00 Djeji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Djeji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.40 Dobrodošli 23.30 Noni program

TV kue imaju pravo promjene programa

PETAK 23. srpnja 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.25 17.05 17.10 17.20 17.25 18.15 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.15 22.40 22.43 22.45 22.50 23.00 23.20 00.10

Najava programa Ljetna slagalica TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka: Raj, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu! Hercule Poirot, serija Ep reportaža Vijes Ep reportaža Svlaionica Hrvatska uživo Vrijeme HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Nešto posve osobno, ameriki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Kronike Pulskog lmskog fesvala Pria dana Dr. House, serija (12) Poljubac zmije, francuskobritansko-njemaki lm

SUBOTA 24. srpnja 2010.

02.00 Zvjezdane staze: Enerprise, serija 02.45 Karambol, meksiki lm (12) 04.30 A sad u Europu! 05.20 Moj grijeh, telenovela

08.40 10.55 12.00 12.30 12.45 13.10 13.35

06.55 TEST 07.10 Najava programa 07.15 Djeak i vjeverica, crtana serija 07.35 101 dalmanac, crtana serija 08.00 Na kraju ulice: O prianju pria 08.15 TV vr: Nakit i kravata 08.30 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.55 Lagodni život Zacka i Codyja, serija za djecu 09.20 Heidi, serija za djecu 09.45 Kod Ane 10.00 Ružna Be y, serija 10.45 Zgode i nezgode Šeširice i Šlapice, nski lm 12.45 Crveni patuljak, hum. serija 13.15 Simpsoni, hum. serija 13.35 Na vodenome putu 3: Kalifornija - ispod i iznad, dok. serija 14.20 Znanstvena peca 14.50 Eko zona 15.20 Glas domovine 15.50 Vrhunska putovanja: Japan, dok. serija 16.45 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.30 Sutra je novi dan, serija 18.20 Životna prekretnica, ameriki lm 20.20 Muke, hum. serija 20.55 Vijes na Drugom 21.00 Vrijeme 21.05 Sveana priredba 44. meunarodne smotre folklora, prijenos 22.10 24, serija (12) 23.00 Muškarci na stablima, serija 23.50 Mankelov inspektor Wallander, mini-serija (12) 01.25 Posebni dodaci, emisija o lmu 02.15 Kraj programa

08.05 Mi y, animirana serija 08.20 YooHoo i prijatelji, animirana

15.10 15.55 16.45 17.10 17.35 18.05 18.30 18.55 19.10 20.00 21.30 23.20 23.30 01.00

06:10 07:10 07:35 08:00 08:25 08:45 10:40 12:35 13:15 14:10 16:10 17:00 17:20 18:25 19:15 20:05 22:10 23:50 01:35 03:05 05:05 06:45

serija RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija Nestala, telenovela (R) K.T. 2, krimi serija Exkluziv, magazin (R) Punom parom, kulinarski izazov Veera za 5, lifestyle emisija Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) Los Victorinos, telenovela Nestala, telenovela Pod ism krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Veera za 5, lifestyle emisija Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Ne daj se, Nina, humorna drama Povratak pravdi, igrani lm, krimi drama Na zmajevu putu, igrani lm, akcijski (12) Vijes, informavna emisija 14 sa, igrani lm, akcijski Astro show, emisija uživo (18)

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh gx, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Zadatak: Uhvate šakala. igrani lm Prljavi poslovi, igrani lm (15) Gnjavatorica, igrani lm Ezo TV, tarot show (18) Vruina jela, igrani lm (18) Anatomija 2, igrani lm (18) Kraj programa

DOK.SERIJA HRT 1

06.05 06.10 06.55 07.10 07.25 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05 14.40 15.40 15.55 16.30 16.39 16.45 17.00 18.15 18.20 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 20.45 22.25 22.40 22.50 23.05

00.45

Najava programa Moj grijeh, telenovela TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Jesen ejena, ameriki lm Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Kuni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela Prizma, mulnacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri - izbor: Disconected Znanstvene vijes Alpe Dunav Jadran Vijes Vrijeme sutra Kulturna bašna: Muzej rimskog stakla Domai dok. lm HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Lijepom našom: Dugo Selo Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Jadranski tsunami, dok. lm Fesval dalmanskih klapa Omiš 2010., prijenos Vijes Vijes iz kulture Kronike Pulskog lmskog fesvala Filmski vikend s Angelinom Jolie: U tuoj koži, ameriko-australskokanadski lm (15) Fesval dalmanskih klapa Omiš 2010., snimka proglašenja pobjednika

01.00 Filmske noi: Pakleni poslovi 2, hongkonškokinesko-singapurski lm (15) 02.55 Filmske noi: Tragovi, ameriki lm (12) 04.20 Reporteri - izbor: Disconected 05.20 Jadranski tsunami, dok. lm

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 08.00 Najava programa 08.05 Žutokljunac 08.35 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalmanac -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.20 Psea ophodnja, serija za djecu 09.45 Sluaj za ekipu BARZ, serija za djecu 10.15 Sportske igre mladih 10.30 Briljanteen 11.20 Hrvatski pisci na TV ekranu Mirko Boži: Pravednik 12.45 4 zida 13.20 KS automagazin 13.55 Hockenheim: F1 kvali kacijska utrka 15.15 Zemljovidi velikih istraživaa, dok. lm 16.10 Polje snova, ameriki lm 17.55 Pore: Košarka - pripremna utakmica za SP: Hrvatska Italija, prijenos 19.45 Tuinci u Americi, hum. serija 20.10 HNL: Dinamo - Hrvatski dragovoljac, prijenos 22.10 Hercule Poirot 11, serija 23.50 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 23.55 Mini HNL 00.15 Muke 1a, hum. serija 00.45 Muke 1b, hum. serija 01.15 Muke 2b, hum. serija 01.45 Muke 2b, hum. serija 02.15 Muke 2b, hum. serija 02.45 Kraj programa

23.00

FILM RTL

14.35

FILM HRT1

20.00

23.05

FILM NOVA TV

U tuoj koži

Državni neprijatelj

Detektivski film s elementima horora. Illeana Sco (A. Jolie) lanica je FBI-a i vrhunska profesionalka poznata po tome što se, prilikom rada na sluajevima, esto koris i neustaljenim, riskantnim metodama koje se uvijek pokažu uinkovima. Bivši je kolega pozove u Montréal radi na zagonetnom sluaju serijskog ubojice Marna Ashera za kojega se smatra da je jekom dva desetljea ubio nekoliko ljudi u Sjedinjenim Državama...

Robert Dean (Will Smith) je dobrocudan odvjetnik, koji radi u Washingtonu te je na tragu majaškom šefu po imenu Pintero. U meduvremenu, beskrupulozan policar pregovara s kongresnikom o novom sustavu satelitskog nadzora. Kongresnik odbija policarevu ideju zbog cega je ubijen. Ipak ubojstvo je zabilježeno kamerom, a svjedok koji je snimio ubojstvo vrpcu ostavlja Deanu, bez njegova znanja. NSA pocne progoni Deana, a život mu krene nizbrdo...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00

08:43 09:00

21:00 21:15 21:20 21:30 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

22:15 23:45 01:15 02:45

13.55

20.05

Njegova je misija meunarodna, a ulog osobni. On je Hunter, a ruska maja pored njega nema šanse. Nakon neuspjele zasjede, koja je rezulrala pogibelji nekoliko nedužnih civila i bijegom kljunih figura narkomaje, porunik losaneleske policije Rick Hunter (Fred Dryer) je suspendiran i poslan na duži godišnji odmor. Hunter odlazi u San Diego kako bi posjeo svoju bivšu policijsku partnericu Dee Dee (Stephanie Kramer)...

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos ŽIVOT VERDIJA serijski lm OKOLO K(R)OLE mozaina emisija VEKERICA MALI OGLASI KONTROVERZE talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozaina emisija PUT U KATMANDU putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19:15 20:05

SPORT HRT 2

Bliži se Dan zahvalnosti pa Marin odlazi kui u New York gdje je Jane dogovorila sastanke s brojnim urednicima, a sve u svrhu objavljivanja njezine nove knjige. Marin je presretna što je ponovno u poznatom okružju, ali osjea da joj nedostaje život u Elmu, osobito Jack. On je spreman na daljnji korak u njihovoj vezi, no nešto mu neoekivano pokvari planove. U meuvremenu, Patrick mora odlui želi li proves blagdan s Annie u New Yorku ili sa svojom obitelji...

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostanice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto moto nauc vision Jukebox Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Ritam ljeta, zabavna mozaina emisija Meimurje danas Sport Prognoza vremena Rekvijem za snove, Igrani lm(12) Trzalica, glazbena emisija Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

17:45

Samo reci da, igrani lm Dora istražuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Ben 10: Alien Force Dodir s neba, serija Frikovi, serija Smallville, serija Samo reci da, igrani lm Gnjavatorica, igrani lm Nad lipom 35, humoriscnoglazbeni show Vijes Nove TV Nad lipom 35, humoriscnoglazbeni show - nastavak Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Državni neprijatelj, igrani lm Oluja, igrani lm (12) Kickboxer 2, igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) Prljavi poslovi, igrani lm (15) Zadatak: Uhvate šakala, igrani lm Frikovi, serija Kraj programa

Hockenheim: F1 kvali kacijska utrka

Povratak pravdi 21.30

Na zmajevu putu

FILM NOVA TV

17:00 17:10

06:10 07:00

07.15 Mi y, animirana serija

Muškarci na stablima

FILM RTL

07:20 08:55 09:20 09:35 10:00 11:00 12:00 13:00 14:40 16:25

04:15

A sad u Europu! SERIJA HRT 2

07.55 2 glupa psa, crtana serija 08.20 Bakugan, crtana serija (R) 08.45 Ne daj se, Nina, humorna drama (dvije epizoda) 10.45 Jedna od dekiju, hum. serija 11.15 Živje san, igrani lm, sportska drama (R) 13.10 Dvije duše, igrani lm, romanna komedija 14.45 Glasnik, igrani lm, drama 16.15 Smokey i bandit 2, igrani lm, akcijska komedija 18.05 Zvijezde Ekstra: Keanu Reeves (1. dio), zabavna emisija (R) 18.30 Vijes, informavna emisija 19.05 Koledžicom po svijetu, zabavna emisija 20.00 Na teži nain, igrani lm, triler 22.00 Munchen, igrani lm, drama (12) 00.50 Posljednji poljubac, igrani lm, romanna komedija (R) 02.40 Astro show, emisija uživo (18)

22.10

Prljavi poslovi

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.50 TV prodaja 12.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 23.07.1992 12.45 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 13.15 rno Beli asi 14.00 (Ne)Pomembne Stvari: Zdravje, Mozaina oddaja za Mlade 14.45 Mulki: Vrtec Ljubljana, Otroška Serija 15.10 Na Utrip Srca: Špic-Cvak! Katalena, Edward Clug, Valenna Turcu in Mariborski Baletni Plesalci 16.20 Umetni Raj: Beneški lmski Fesval 17.15 Primorski Mozaik 17.50 Mostovi - Hidak 18.25 Istra Skozi as: Izvor in Obdobje Gradiš, Dokumentarna oddaja 19.00 Zlata Šestdeseta - Nostalgija z Alenko Pinteri 20.00 Portorož: Tenis (Ž), Odprto Prvenstvo Slovenije, prenos 22.05 Ljudje in Miši, Ameriški lm, ponovitev 23.50 Ženska Sokol, Ameriški lm 01.50 Zakon v Modrem: Družinska Skrivnost, Italijanska nadaljevanka, 7/12, ponovitev 02.50 Zakon v Modrem: Vse za Sina, Italijanska nadaljevanka, 8/12, ponovitev 03.45 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zloina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista kua, serija 15.00 Kirurzi 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As  tud not padu?! 21.40 Mentalist, serija 22.35 24 UR 22.55 Magla, lm 1.00 Šest modela, serija 1.30 Nona panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Djeji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humorisna serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Što je ljubav?, lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Rupa 8, lm 0.20 Noni program

08:00 12:00 13:00 15:30 15:32 16:00 17:00 17:15 18:20 19:00 19:15 20:05 20:10 20:40 20:45 21:20 21:30 23:15 00:15 00:20 01:15

Djeja televizija 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Crtani lmovi Vijes Ritam ljeta, ponavljanje Jukebox Vijes Oko k(r)ole Foršpani Trzalica Foršpani Obzori, emisija o kulturi Fošpani Vrag nosi crno, Igrani lm (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt program Vijes Erotski lm Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:15 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozaina emisija 1X2 kontakt emisija o klaenju PUT U KATMANDU putopisni serijal QUO VADIS serijski lm ŽIVOT VERDIJA serijski lm MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija OBRAUN U RINGU snimka mea ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

14.45

Glasnik

FILM NOVA TV

22.15

Oluja

06.30 Zabavni Infokanal 07.40 Skozi as 07.50 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 24.07.1992 08.15 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 08.40 Primorski Mozaik 09.15 Tasmanska Dragulja, Dokumentarna oddaja TV Maribor 10.20 Deklica, Švedski lm 12.00 Zimski Spomini: Vancouver - Zoi 2010, Umetnostno Drsanje - Revija, Posnetek 13.30 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Nemija - Avstralija, Posnetek Tekme Iz Durbana 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 19. Etapa, prenos17.30 Plavaj Zdaj!, Športna oddaja 17.45 Lendava: nogomet, Tekma Prve Lige: Na a - Primorje, prenos 20.00 Portorož: Tenis (Ž), Odprto Prvenstvo Slovenije, prenos 22.05 Slovenski Magazin: Goriška 22.30 La Roux & Chemical Brothers - Down To The Session & Live Singles, Posnetek Koncerta 23.20 Sobotno Popoldne, ponovitev 01.35 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Djeji program 11.15 Mega strukture, dok. serija 12.15 Još malo ženskog odgoja, lm 13.55 Formula 1, prijenos kvalikacija 15.05 Najljepši automobili, dok. serija 15.10 Poirot, serija 16.15 Monk, serija 17.05 Opasni blues, lm 18.55 24 UR 20.00 As  tud not padu?! 21.45 Feniksov let, lm 23.50 Crna dalija, lm 1.40 24UR 2.40 Nona panorama

5.55 Djeji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Super Ex, lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Sirove stras 2, lm 23.20 Noni program TV kue imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 25. srpnja 2010.

05.50 Najava programa 05.55 Zabavni show - teren (Lijepom našom) 06.45 TV kalendar 07.00 Alpe Dunav Jadran 07.30 Duhovni izazovi 08.00 Vijes 08.10 Koncert: Monika Leskovar, Giovani Sollima i Cellomania u Osoru 09.25 Rijeke Hrvatske: Kupa i Dobra, dok. serija 09.55 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Umorstva u Midsomeru, serija 11.40 manjinski MOZAIK 11.55 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Rijeka: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.45 Vrijeme sutra 15.50 The Librarian: Return to King Solomon’s Mines, ameriki lm 17.25 Šokaka rapsodija, snimka koncerta 18.35 Ne daj se, Floki! - serija za djecu 19.05 Baltazar, crtana serija 19.15 Vrijeme 19.16 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Spe u gosma, TV serija 20.55 Od podneva do tri, ameriki lm 22.35 Vijes 22.50 Vijes iz kulture 23.00 Filmski vikend s Angelinom Jolie: Prvi grijeh, ameriko-francuski lm (15) 00.55 Posrnuli aneo, mini-

PONEDJELJAK 26. srpnja 2010.

serija (12) 02.05 Prirodni svijet: Rebeccina farma, dok. serija 02.55 Snimka koncerta 04.05 Plodovi zemlje 04.55 Rijeka: More 05.25 Mir i dobro

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 07.50 Najava programa 07.55 Prijatelji 08.55 Trolovi, crtana serija 09.20 Banda iz Sugar Creeka: Pljakaš iz movare, ameriki lm za djecu 10.30 Sportske igre mladih 10.47 Biblija 10.57 Zagreb: Misa, prijenos 12.05 Putovanja željeznicom: Vlakom kroz Salzkammergut dok. serija 13.25 Studio F1 13.50 Hockenheim: F1 za Veliku nagradu Njemake, prijenos 15.40 Studio F1 17.55 Milijarder, ameriki lm 19.30 Garaža: Tribute to Rory Gallagher - “Blues of Taste” 20.05 Prirodni svijet 3: Rebeccina farma, dok. serija 21.00 Bitange i princeze, hum. serija (12) 21.40 Video na(d)zor 22.10 Zakon!, hum. serija 22.45 Veernja škola 23.15 Ritam tjedna, glazbeni magazin 23.55 No u kazalištu - D.Gervais: Duhi 01.00 Kraj programa

06.40 07.20 07.45 08.10

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija (R) Ne daj se Nina, humorna drama (tri epizoda) 11.05 Jedna od dekiju, hum. serija 11.30 Robin i Marian, igrani lm, avanturiski 13.25 Maverick, igrani lm,

vestern komedija 15.35 Na teži nain, igrani lm, triler 17.35 Discovery: Preživje divljinu - Namibija, dok. lm (R) 18.30 Vijes, informavna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Brzina bijega, igrani lm, triler 21.40 CSI: Miami, krimi serija (12) 22.35 Osumnjieni, igrani lm, triler 00.20 Posljednji poljubac, igrani lm, romanna komedija (R)

07:20 Dodir s neba, serija 08:20 Dora istražuje, crtana serija 08:45 Timmy Time, crtana serija 09:00 Ben 10: Alien Force, crtana serija 09:25 U slucaju frke, serija 09:55 Žene americkih vojnika, serija 10:55 Robinson Crusoe, serija 11:55 Automov, auto-moto magazin 12:25 Vitezovi Hollywooda, igrani lm 14:00 Alisa u zemlji cudesa 1, mini serija 15:40 Alisa u zemlji cudesa 2, mini serija 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Alisa u zemlji cudesa 2, mini serija- nastavak 17:30 Vrata to vrata, pilot 18:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Nad lipom 35, humoriscno-glazbeni show 21:15 Obiteljska pravila, igrani lm (12) 23:20 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:20 Tko je Samantha?, serija 01:20 Kriminalni kod, igrani lm (15) 03:15 Team America, igrani lm (15) 04:50 Red Carpet, showbiz magazin (15) 05:50 Kraj programa

SPORT HRT 2

05.55 06.00 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.15 14.10 14.19 14.20 15.05 15.35 16.20 17.00 17.10 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.30 22.20 22.25 22.50 22.53 22.55 23.05 23.55 01.25 02.10

Najava programa Moj grijeh, telenovela TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Pet zvjezdica, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka: Katastrofa, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela Ljetna slagalica Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra McLeodove keri, serija Hrvatsko podmorje 2: Rab A sad u Europu! Luda kua, hum. serija Vijes Hrvatska uživo arolija, serija Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Potrošaki kod TV Bingo Show Povijesne serije dramskoga programa: Konjanik (12) Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Noi fantaske: Highlander: The Source, ameriki lm (12) Prljavi seksi novac, serija (12) Zvjezdane staze: Enterprise,

02.55 02.55 03.55 04.25 05.05

serija Braa i sestre, serija Braa i sestre, serija Potrošaki kod A sad u Europu! Ljetna slagalica

10.00 11.10 11.45 12.25 12.55 13.20 14.10

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 TV vr: Papir 08.15 Na kraju ulice 08.30 101 dalmanac, crtana serija 08.55 Djeak i vjeverica, crtana serija 09.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 09.40 Na glasu 09.50 Brlog 10.05 Heidi, serija za djecu 10.30 Svjedoanstvo Taliesina Jonesa, ameriko-britanski lm 12.00 Ružna Be y, serija 12.45 Beverly Hills, serija 13.30 Simpsoni, hum. serija 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.25 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 15.10 Kod Ane 15.20 Braa i sestre, serija 16.05 Vrhunska putovanja: Turska, dok. serija 16.55 Lak za kosu, ameriki lm 18.25 Muke, hum. serija 18.55 Muke, hum. serija 19.25 Garaža 20.00 ATP Umag, prijenos 2. mea 22.05 Vijes na Drugom 22.10 Vrijeme 22.15 Prljavi seksi novac, serija (12) 23.05 Siska, serija (12) 00.05 Ljetni retrovizor: Zovem se Earl, hum. serija 00.25 Ljetni retrovizor: Urednica tabloida, serija (15 01.10 Ljetni retrovizor: Kineska plaža, serija (12) 01.55 Kraj programa -------- ATP Umag, snimka 1. mea

07.20 Mi y, animirana serija 07.35 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.50 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija

13.50

17.55

FILM NOVA TV

Milijarder Komedija. Sveano otvarajui svoju novu zgradu, milijarder Anthony Falcon (R. Chesse) pogine nakon što na njega padne divovski simbol tvrtke. Kako je bio bez djece, Falcon je svoje bogatstvo oporuno ostavio neaku Guidu (T. Hill) koji živi kao skromni automehaniar u Italiji. Falconova posljednja volja zaprepas njegova poslovnog partnera Johna Cutlera (J. Gleason) koji se nadao da e upravo on preuze Falconovu tvrtku...

Kada se Lilly (Felicity Huffman) više ne može boriti s tinejdžerskom buntovnicom odluci ju odves na mjesto za koje se zaklela da se nikada više nece vra, kucu svoje majke. Rachel (Lindsay Lohan) tako dolazi proves ljeto kod svoje bake Georgije (Jane Fonda) ostavljajuci ocigledne probleme kod kuce. U gradu svoje bake Rachel uznemiri duhove te stekne novog prijatelja. Tri potpuno razlicite žene nadu se tako pod ism krovom...

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30 19:00 19:30 20:13 20:20 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Djeja televizija Videostranice Danas na programu Zagrljaj ljepote Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna kronika Rezervirano vrijeme Vježbanje demokracije, ponavljanje Tjedna kronika Domai glazbeni hitovi Foršpani Dom na kvadrat, ponavljanje Oko k(r)ole Sjene u oluji, Igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt program Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

09:58 NAJAVA PROGRAMA 10:00 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program 13:30 SUMNJE kriminaliska serija 15:15 VJERA I NADA vjerski program 15:30 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin 16:00 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani 16:30 ARTS 21 emisija o umjetnos 17:15 KONTROVERZE talk show 18:25 EUROMAXX TV magazin 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozaina emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 METAL EYE glazbena emisija ------- ODJAVA PROGRAMA ------- VIDEOSTRANICE

FILM RTL

11.30

Robin i Marian

MAGAZIN RTL

23.20

Red Carpet

06.30 Zabavni Infokanal 08.25 Skozi as 08.35 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 25.07.1992 09.00 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 09.30 30. Sreanje Tamburašev in Mandolinistov Slovenije 10.05 Ciciban Poje in Pleše, oddaja TV Maribor 11.25 Selik in Katarina, Norveški lm, ponovitev 13.30 Slovenski Magazin: Goriška 13.55 Zdravje v Evropi: Alkoholizem - Potovanje, Ki Se Ne Kona, Ebu Koprodukcijska Dokumentarna Serija 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 20. Etapa, prenos 18.00 Vrhunci Svetovnega Prvenstva v nogometu: Anglija - Zda, Posnetek Tekme Iz Rustenburga 19.40 Odprto Državno prvenstvo v Plavanju, Reportaža z Raven Na Koroškem 20.00 Portorož: Tenis (Ž), Odprto Prvenstvo Slovenije, prenos 22.05 Obiskovalci 2 - Hodniki asa, Francoski lm, ponovitev 00.00 Podkralji, Italijanska nadaljevanka, 4., Zadnji Del, ponovitev00.55 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Djeji program 11.15 Provjereno 12.00 Opasna privlanost, lm 13.45 Formula 1, prijenos utrke 15.55 Ludi sportovi, dok. serija 16.25 Monk, serija 17.20 Cli ord, lm 18.55 24UR 20.00 As  tud not padu?! 21.35 Majstori iluzije, serija 22.55 Moto GP, prijenos utrke 0.15 Pismo od oca, lm 1.55 Palaa, serija 2.30 24UR 3.30 Nona panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Maral Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Dungeon Siege, lm 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 Noni program

20.00 21.45 00.00 00.15 01.45

06:25 07:25 07:50 08:15 08:40 09:00 10:50 12:45 13:25 14:20 16:10 17:00 17:20 18:25 19:15 20:05 21:10 22:50 23:05 00:00 00:30 01:00 02:00 02:50 04:50 05:15 05:40 06:10

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh GX, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serijanastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Loganov rat: U ime as, igrani lm (12) Veernje vijes Nestali, serija Seks i grad, serija Bracne vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Post mortem, serija (12) Obiteljska pravila, igrani lm (12) Seks i grad, serija Bracne vode, serija IN magazin Kraj programa

20.45

TV Bingo Show FILM HRT 2

21.15

Obiteljska pravila

17.05 17.30 17.55 18.30 18.55 19.10

EMISIJA HRT 1

Hockenheim: F1 za VN Njemake - PRIJENOS FILM HRT 2

15.45 16.35

Nestala, telenovela (R) K.T. 2, krimi serija Exkluziv, magazin (R) Punom parom, kulinarski izazov Bibin svijet, hum. serija Los Victorinos, telenovela Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) Nestala, telenovela Pod ism krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Ne daj se, Nina, humorna drama Discovery pustolovine: Najvea pljaka banke u povijes, dok. pustolovina Pljaka, igrani lm, triler (12) Vijes, informavna emisija Brzina bijega, igrani lm, triler (R) Astro show, emisija uživo (18)

10.30

FILM NOVA TV

21.10

Svjedoanstvo Taliesina Jonesa

Loganov rat: U ime asti

Drama za djecu. Dvanaestogodišnji Taliesin Jones (J.-P. Macleod) živi s ocem i bratom na farmi u Walesu. Majka (G. James) je napusla obitelj i živi u obližnjem gradiu. Od njezina odlaska Taliesin se nada udu koje bi je vralo, marljivo vježba klavir i odlazi na satove k starom uitelju Billyju Evansu (I. Bannen). Billy je duboko religiozna osoba koja svojom vjerom pomaže ljudima...

Kao desetogodišnjak Logan Fallon (Eddie Cibrian) bude svjedok brutalnom pogubljenju svoje obitelji, nakon cega se zaklinje na osvetu. Petnaest godina poslije Logan postaje majstor borilackih vješna pod budnim okom svoga strica Jakea Fallona (Chuck Norris) i krece na svoju životnu misiju. Logan se odluuje predstavlja kao placeni ubojica...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 16:50 17:00 17:05 18:15 18:20 19:00 19:15 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:20 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o klaenju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Slomljeno srce, sapunica Foršpani Vijes Najbolje u 2010.godini Foršpani Jukebox Meimurje danas Sport Auto moto nauc vision Stoljee hrvatskog nogometa, dokumentarni serijal Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Živa vatra, serijski lm Foršpani Gile e, svijet sporta Meimurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TAJNE I PRELJUBI kriminaliska serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozaina emisija TRZALICA glazbena emisija TAJNE I PRELJUBI kriminaliska serija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.35

Pljaka

VIJESTI NOVA TV

22.50

Veernje vijes

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.15 TV prodaja 11.45 Sobotno Popoldne, ponovitev 14.25 30. Sreanje Tamburašev in Mandolinistov Slovenije 14.55 Slovenci v Italiji 15.25 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 15.45 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 26.07.1992 16.10 Osmi Dan 16.40 Slovenski Magazin: Goriška 17.05 Prvi in Drugi 17.25 To Bo Moj Poklic: Zidar, 1. Del, Izobraževalna Serija 18.00 Polly Adler, Avstrijska nadaljevanka 18.40 Rožna Panter: Gong, risanka 18.45 Rožna Panter, risanka 18.55 Iz Sobotnega Popoldneva 20.00 v Senci Dinozavrov, Koprodukcijska Dokumentarna Serija, 2., Zadnji Del 21.00 Studio City 22.00 Knjiga Mene Briga - James Graham Ballard: Nebesa Na Zemlji, ponovitev 22.20 rni Peter, eškoslovaški lm 23.45 Zadnji Dnevi, Ameriški lm, ponovitev 01.15 v Senci Dinozavrov, Koprodukcijska Dokumentarna Serija, 2., Zadnji Del, ponovitev 02.15 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 7.30 24UR 8.35 U ime ljubavi, serija 9.30 arolija ljubavi, serija 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u oima, serija 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24UR 13.30 Najbolje domae video snimke 14.00 Sve što želiš 16.00 Iskrice u oima, serija 16.55 24UR 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Kad si spavao, lm 22.50 24 UR 23.10 Kronike Sare Connor, serija 0.05 Eli Stone, serija 0.55 24UR 1.55 Nona panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Djeji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 Noni program

TV kue imaju pravo promjene programa

54

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Tre pomoi Janezima, ipak so oni naĹĄi prvi sosedi!!!

S

vecko labodoritaĹĄko prvenstvo je minulo. Fala dragomo BoĹžeko, rekle bi naĹĄe Ĺžene, a mi moĹĄki se z tem ne slaĹžemo jer nam je bio istam lejpo kaj smo se vsako veer shajali i za nekoga navijali i to stranjskoga , jerbo so naĹĄi Vatreni zahuzali ve predi z Englezima, a zakesnili smo i na zadji cug ĹĄteri je iĹĄev rez Ukrajino. Meni je isto tak Ĺžauv kaj je prefletno zavrĹĄilo jerbo mi je ostalo par gajbi pive i to zato kaj so pajdaĹĄi ĹĄteri so navijali za Ĺ vabe prestali dohajati, tak gda so nam tekua pitanja ostala. Ve vsi znate gda so „ťpanjolski toreadori“ istam zasluĹženo prvaki sveta, tak so vsi rekli, a i neuniĹĄtivi i vjeni Mateo Beusan je to potvrdiv, makar mi je iĹĄev na Ĺživce i vsaki pot gda se on pojaviv na televiziji sam si otprav novo pivo, ali veliki pehar Ĺ˝ila Rimea je, isto tak, mogev oditi dimo i z „nizozemskaj tulipanaj“ sam da je Roben biv malo spretneĹĄi. Kak bilo gda bilo, za vreme sveckoga prvenstvo dobili smo i novo svecko udo (nebi vam znauv rei ĹĄtero je to poredo), a to je ĹĄvabska hobotnica ĹĄtera je tono pogodila kak bodo Ĺ vabi zigrali, gda bodo zgubili

UNUTARNJI

DIO Ĺ AKE (MN.)

OBMANJIVATI

i ĹĄto bode svecki prvak. Posle prvenstva je bila velika stiska okoli te hobotnice, ali so nej stisko delali kuhari nego oni teĹžaki ĹĄteri prek kladionici kruha sluĹžijo, a med jimi so bili i predstavniki naĹĄega meimorskoga labodoritaĹĄkoga saveza. Najme kaj, naĹĄi labodoritaĹĄki politiari so najgerek kaj bode z naĹĄim labodoritaĹĄkim klubom Meimorje, isto tak je gospon Mikulaj poslav svojega oveka kaj pita kak bode to vse ziĹĄlo z akoskom labodoritaĹĄkom ĹĄkolom, a okoli hobotnice je stisko delav jeden malo niĹžeĹĄi gospon z retkim serim lasima ĹĄteri se intereserav kak bode ziĹĄev najmlajĹĄi akoski klub, akovec 1920. Vsaka ast toj ĹĄvabskoj hobotnici, ali ne verjem gda se ona razme vu naĹĄe meimorsko labodoritanje, jerbo je svecko prvenstvo istam nekaj drugo. No, najgerek sam, kaj jim je, itak, pokazala? uv sam gda bode, rez kratko vreme, hobotnica mela mlade, pak bi Meimorci mogli kupiti jedno mlado i unda jo zdreserati sam za naĹĄe domae probleme, tak gda bi navek vse naprej znali. A, mortik, bi i vcrkla gda bi joj mi te vse naĹĄe gluposti sprepove-

PAPIN GODIĹ NJI PRIHOD

AA

OPSEG

dali. I joĹĄ me nekaj ghvinta: pak gde bi hobotnica mogla prinas potrefiti ĹĄto bode vu ĹĄteroj tekmi pobediv gda ona nezna kaj mi imamo ĹĄpecijalno udrugo, z conom zvano „Osajd,“ ĹĄtera vse nejbole zna i ĹĄtera se je vejpot dokazala nek hobotnica. Nejhuje bi bilo ak bode i hobotnica zavrĹĄila vu osajdo. ak tej Internet je ves vraĹžji, do vsega kaj nucate morete prek jega dojti, a ve pak so poeli i zajme davati. Nikam ne morate iti, sam si sednete za kompjuter i penezi dojdejo k hiĹži. Nebrete veruvati gda takĹĄi luksuz postoji, ali i koĹĄta. Vse je dobro i fletno se reĹĄijo vsi problemi, ali je malo huje gda te peneze tre vrnuti. A kamati so nej veliki, ali so nej niti mali, kak ĹĄto gledi. Ak bodem vam rekev gda morate platiti 30 procentov kamati na 15 dni unda bodem vam to uda, ali ak vam reem gda so kamati sam 2 procente dnevno, unda vam bode to uda meje. Ako mene pitate, prodajte interneta i nebode vam niti na pamet palo to kajbi takĹĄega zajma jemali. Ja sam vam za one nepovratne zajme ĹĄteri se jako teĹĄko dobijo, ali jiv nej tre vrnuti. A takĹĄe vam davlejo sosedi i

prijateli, pak jiv skoristite ak jiv joĹĄ imate. ebrem to razmeti, jedva smo uspeli spasiti Ĺ trigovo, i vse te gorice okoli je, kaj nam ostanejo vu naĹĄem malom Meimorjo i vu Lepoj naĹĄoj, a ve tam nekĹĄi JoĹĄko Joras nagovarja ljude kajbi se poeli vuiti slovenski. A slovenski jezik je jeden od najpoznatijih sveckih jezikov tak gda brez jega nebodemo mogli vu Evropo. Znamo mi te ĹĄtose, to smo ve hajdigpot preĹživeli, tak gda ak Janezi oejo kaj bode ve ljudi na sveto govorilo slovenski nek si deco delajo. Ali ak to nebrejo sami tu jim ve moremo i pomoi: oni nek dajo abrike, a mi matrijala, a flance jim posadimo geĹĄenk. Ipak so oni naĹĄi prvi i nejbolĹĄi sosedi. aj je je, ipak je nej lejpo kaj nam je Oltar Domovine zapuĹĄeni u vu drao, a on nam je tak uda znaiv i on nam je biv ondoĹĄ na ĹĄteromo je zrasla Lejpa naĹĄa. To nej sam kaj je ĹĄpot sramota nek nam je i veliki greh, kak pred ljudima, tak i pred BoĹžekom. Vsi zunamo kaj se z draom dela, a isto tak znamo ĹĄto bi morav zondati draa na Oltaro Domovine, sam neznam kaj se aka.

N

P

K

Ĺ ESTI TON SOLMIZACIJE

TAM SMO VIDLI‌

GARDNER

DVA GOLOBE BELE

SELJALO PLATNO

BANELY

ŽENSKO IME SLOVA ISPRED F I Z ŽENSKO IME

VRSTA PAPIGE (MN.)

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.) Potrudite se ois svoj planer i maksimalno smanjiti obveze, a povea akvnos u kojima uĹživate. Ozbiljnost ostavite za neke druge dane, a sada se pokuĹĄajte zabavi. Normalno je da svi imaju problema i ozbiljnih tema o kojima moraju razmiĹĄlja, ali to ne znai da njima trebaju bi optereeni 100 posto svoga vremena. Sve postavite na pravo mjesto i vrijeme, niĹĄta ne bi trebalo bi toliko bitno da zasjeni sve druge mogunos.

NevaĹžno koliko vam bilo bitno da se pribliĹžite jednoj posebnoj osobi, bolje ete se proves i osjea ugodnije ako svoje vrijeme posvete drugim stvarima, poput druĹženja s prijateljima i obitelji. Trenutno vam nije zanimljiva ideja o sudjelovanju u grupnim akvnosma, posebno zbog toga ĹĄto vas drĹži neki romanarski ugoaj, ali ponekad se trebate suzdrĹžava kako se ne biste kasnije razoarali.

BIK (21.4.-20.5.)

Ĺ KORPION (24.10.-22.11.)

MoĹžda ete mora iskorai iz zone ugode i oi na potpuno nepoznat teritorij. Meum, ako ste spremni ostavi po strani svoja oekivanja i pretpostavke kako bi stvari trebale izgledati, mogli biste otkriti potpuno nove oblike oduĹĄevljenja. Jedna vrlo domiĹĄljata osoba mogla bi vas izvui iz vaĹĄe rune i pokaza koliko joĹĄ prelijepih stvari krije ovaj svijet. Otvorite se novim prijedlozima i iskuĹĄavajte nove stvari.

Kontrola vam je uvijek jako bitna. ak ako vi i niste osoba koja je za neĹĄto zaduĹžena, volite zna tko preuzima odgovornost. Meutim, kroz ovaj tjedan nemojte oekiva takvo neĹĄto. Sve e se kreta prebrzo, a vi kao da ete lebdjeti i teĹĄko ete pronalazi vrsto uporiĹĄte. Meum, bolje se opus i zabavi, nego pokuĹĄava ostvari kontrolu nad neim, ĹĄto se i tako ne moĹže kontrolira.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Nee vam odgovara obine stvari, pa se ni vi nemojte trudi bi obini. VaĹžno je da prekinete s runom i okuĹĄate se u novim stvarima, jer bi se u provnom vaĹĄa monotonija mogla transformira u depresiju. TraĹžite nove inspiracije, druĹžite se s drugaijim ljudima i okuĹĄajte se u novim sportovima ili poslovima. Bit ete raspoloĹženi i za rasprave, ali umjesto da obine stvari u odnosu s partnerom ili ukuanima pretvarate u drame, okuĹĄajte se u nekim debatnim akvnosma.

Planovi e se mijenjati neoekivano, obeanja e se zaboravlja, a injenice bi zbunjujue. Zbog toga e zadovoljstvo jedino dolazi iz spontanos, pa si dajte dopuĹĄtenje da budete potpuno neoptereeni onim ĹĄto morate i prepustite se onome ĹĄto u odreenom trenutku se ini najboljim izborom. Slobodno promijenite smjer kad god osjetite da je potrebno. Uvijek birajte lakĹĄi kurs.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Jeste li spremni prekorai granice u odnosu s partnerom?! Bit ete zainteresirani za sve ĹĄto zvui imalo zabavno, od ljubavi do igre, pa ete vjerojatno pokuĹĄa i ljubav pretvori u zabavnu igru, ali pripazite da se odnos s partnerom ne pretvori u natjecanje. Privlait ete zanimljive osobe, pa ako ste solo oekujte pomake. Naravno, vaĹĄe Ĺželje i snovi su trenutno vrlo razlii od mogunos, ali to ne znai da ono ĹĄto moĹžete ne trebate iskoris maksimalno, jer na taj nain poveavate svoje potencijale.

Naviknite se na nove ljude i nova iskustva, odbacite natjecateljski stav i Ĺživite Ĺživot bez pravila. Nepouzdan partner e vas potpuno izluiva, ali lakĹĄe je preda se i od njega niĹĄta ne oekivati nego pokuĹĄava uspostavi red. Vjetar ne moĹže puhati u onom smjeru u kojem vi Ĺželite, pa se radije vi okrenite u smjeru vjetra, jer to je puno jednostavnije i zahtjeva manje energije.

LAV (23.7.-23.8.)

RIJEKA U

VODENJAK (21.1.-19.2.)

NJEMAKOJ

Ĺ AV NA ARAPI

ŽENSKO IME MLADO SRNE LANGUAGE INTEFACE PACK

OLIVER TWIST

ŽENSKO IME

VRSTA JELA

KORABLJE

OSOBNA ZAMJENICA

OBRAIVATI KAMEN

AKLEC KAMATE ŽENSKO IME

DRŽI

GOVORNICI

SLOMITI

ITALIJA

POKUS

GRADSKA Ĺ UMA

NJEMAKA

TJELESNA NATJECATELJ SKA AKTIVNOST

MUĹ KO IME

GOROSTAS

ŽENSKO IME

HRANA STJEPAN RADI

DIO

Ĺ IPAK DVA SUSJEDNA SLOVA

VULKAN NA SICILIJI

MJESTO U ZAGORJU

TJELESNA

SHARIF

IZLUINA OREGON GOLF ASSOCIATION

OSVIT DANA

MUĹ KO IME

TURSKI PLEMII

UHA

PRIPADNICA INDIJANSKOG NARODA

Odnos s partnerom e postati dosta zanimljiviji, a ako ste solo mogua su nova poznanstva. VaĹžno je da se ne razoarate na prvu ukoliko ne pronaete strast koju traĹžite, jer temperatura ovih dana raste pa e tako biti i u ljubavi. Ono ĹĄto zapone dosta nisko moĹže se pretvori u pravo usijanje. Dajte drugima drugu, pa i treu priliku.

Ovaj tjedan moĹžete biti sve ĹĄto poĹželite. Oekujte kako e paĹžnja biti usmjerena prema vama. Emocije e izai na povrĹĄinu, a vi ete se osjea kao pod svjetlom reektora. Bit ete dosta maĹĄtovi pa moĹžete posluĹži onima oko sebe kao inspiracija. Ovo je izvanredno vrijeme za vas, pa si dopuste da zablistate i istaknete se.

DJEVICA (24.8.-23.9.) NeĹĄto dokaza osobi s kojom ste u vezi moĹže bi iznimno frustrirajue iskustvo. VaĹĄu realnu logiku drugi ne razumiju, posebno ako te osobe i inae vole drĹža glavu u oblacima. MoĹžda biste i vi na trenutke trebali oslobodi se realnos i uĹživa u onome ĹĄto se dogaa oko vas, umjesto da uvijek pokuĹĄavate naglaĹĄava kako ĹĄto treba shvaa i ĹĄto se moĹže oekiva. Vjerojatno to i drugi znaju, ali se uvijek nadaju najboljem.

RIBE (20.2.-20.3.) Ponekad Ĺželite paĹžnju, a ponekad biste bili potpuno nevidljivi, ali ovaj tjedan e dominira povueni i hi dio vaĹĄe osobnosti. Nemojte se ustruava razgovara o teĹĄkim temama jer to moĹže otvori nova vrata u odnosu s partnerom i podii vaĹĄu vezu na jednu novu razinu. ZbliĹžavanje dolazi iz komunikacije, a ne ignoriranja ili izbjegavanja.

PREDSJEDNIK SAD-A HARRY

VRSTA KNJIŽEVNOG

DJELA

VIC tjedna

VIRGINIA PULT

OTISCI U SNIJEGU

RAJKO JAGAR

20. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

METAR

ZAMISAO

MEDITERANSKA BILJKA

Kua Ide pijanac ulicom i tetura zaustavi prolaznika i upita - Hik, hik, hik koliko imam voruga na glavi? Prolaznik broji i odgovara tri samo tri.... pijanac se zahvali i kaĹže: - Super joĹĄ dvije bandere i kod kue sam!!

20. srpnja 2010.

Vremenska prognoza 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

PREGLED VREMENA od 12. do 19. srpnja

Opet vruina VREMENSKA SLIKA: Dobrodošla hladna fronta koja nam je u nedjelju olakšala život jer je smanjila vruinu i sparinu ve je daleko od nas, ali ipak je iza nje ostao nešto ugodniji zrak pa e prva polovica tjedna još uvijek biti relativno ugodna iako svaki dan sve toplije. Razdoblje od etvrtka do subote ponovno e biti vrlo neugodno zbog velike vruine i sparine, a temperatura se, kao i prošlog tjedna, može popeti na 35 Celzijevih stupnjeva. Tek se za vikend oekuje nova promjena vremena s padom temperature i kišom. VREMENSKA PROGNOZA: U utorak djelomino sunano i vrlo toplo. No, budui da atmosfera ipak nee biti posve stabilna u poslijepodnevnim i veernjim satima postojat e mogunost da doe do jaeg razvoja oblaka. Uz to e postojati šansa za kratkotrajan pljusak s grmljavinom, ali ta mogunost je mala. Puhat e povremeno umjeren vjetar sjevernih smjerova pa nee biti vrue – jutarnja temperatura od 15 do 17, a dnevna oko 27 ili 28 Celzijevih stupnjeva, u sluaju popodnevnog pljuska malo e osvježiti. U srijedu veinom sunano i vrlo toplo. Ujutro je ponegdje mogua kratkotrajna sumaglica ili magla, a zatim sunce i toplina. Vjetar slab, u okretanju na južne smjerove. Jutro ugodno s tempe-

raturom od 16 do 18, uz vodene površine mogua je kratkotrajna sumaglica ili magla, a najviša dnevna temperatura porast e do 29 ili 30 Celzijevaca. Sunano i još toplije vrijeme nastavit e se i u drugom dijelu tjedna. U etvrtak i petak puno sunca i sve toplije. Vjetar veinom slab, povremeno do umjeren s juga i jugozapada. I jutra i dani donijet e nam sve višu temperaturu tako da emo ponovno prijei 30 Celzijevih stupnjeva jer e nam poeti pritjecati vru zrak s jugozapada. Najtopliji dan bi u ovom tjednu mogao biti petak kad se i dalje oekuje pretežno sunano, ali vrue i sparno vrijeme. Zbog južine pojaat se e „pritisak“ pa bi se mnogi ljudi mogli osjeati lošije – umorno, razdražljivo, bezvoljno…

Najbolje se kloniti sunca i vruine u dijelu dana izmeu 10 i 17 sati kad e i indeks štetnog sunevog zraenja biti vrlo visok. Ako ipak morate biti vani, držite se hlada, pijte dovoljno tekuine i zaštitite kožu od sunca. Temperatura bi uz povremeno umjeren jugozapadni vjetar mogla ponovno doi do ak 35 Celzijevih stupnjeva! Najbolje je ove dane provoditi u hladu ili još bolje – na moru. Tijekom vikenda bi do našeg podruja mogla stii odreena koliina vlažnijeg i hladnijeg zraka. Takva sinoptika situacija oitovala bi se kroz porast naoblake, a postojat e i velika mogunost za lokalnu kišu ili grmljavinske pljuskove. S tim prodorom oekuje se okretanje vjetra na sjeverne smjerove i umjeren pad temperature zraka, ve u subotu poslijepodne, a osobito tijekom nedjelje. Poetak novog radnog tjedna bio bi pod utjecajem nestabilne zrane mase pa e biti relativno svježe uz mogue pljuskove. Podsjeamo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše podruje

Nedjelja donijela olakšanje Nakon velikog vala vruine nedjeljno osvježenje je bilo dragocjeno, a zbog te fronte e nam i sljedea dva dana donijeti ugodniju temperaturu. Kao što i dolikuje najtoplijem mjesecu u godini, srpanj je proteklih dana pokazao svoje pravo lice. Mnogi su se tijekom promjenjivog lipnja pribojavali da e cijelo ljeto biti kišovito, ali evo zadnjih desetak dana su pravi primjer da takvom strahu nema mjesta. Posljednjih tjedan dana imali smo jako puno sunca i vruine. Iz dana u dan sunce nas je zagrijavalo pa smo prešli 30 Celzijevih stupnjeva. Najtoplije je bilo razdoblje od etvrtka do subote kad je bilo jako neugodno zbog sparine. Puno ljudi je zatrebalo i lijeniku pomo, a nažalost stigla je vijest i da je dvoje ljudi umri šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 19.7.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 21. srpnja 1983. god. u Vostoku na Antarktici izmjerena temperatura -89,5°C 22. srpnja 1972. god. na Dravi kod Donjeg Miholjca obrane od poplave trajale 15 dana 24. srpnja 1799. god. vrlo kišna godina u Engleskoj, do 17. studenog je bilo samo 8 dana bez kiše

lo zbog vruine, jedna osoba u Sisku, druga u Vukovaru. Temperatura se kod nas u Meimurju popela do 35, a u dijelovima Dalmatinske zagore i sjevernog Jadrana do ak 39 Celzijevih stupnjeva. U hladu! Ono što je bilo najteže podnijeti je bila sparina. Primjerice, u subotu ujutro (nakon nonog pljuska) u akovcu je izmjereno ak 99% vlage u zraku, a ponegdje je bilo i magle. Sve to uz temperaturu iznad 20 Celzijevih stupnjeva. Val vruine prekinut je u nedjelju rano ujutro kad je stigla hladna fronta s jakim sjevernim vjetrom, a ponegdje je bilo i olujnog nevremena. Napokon je stiglo i željeno osvježenje pa je nedjeljna temperatura bila desetak stupnjeva niža nego u subotu, a i poetak novog radnog tjedna poeo je sasvim ugodno.

Tornado u Njemakoj U noi od srijede na etvrtak pažnju Crometeo tima su privlaili i dogaaji u zapadnoj Europi. Izražena fronta se premještala iz Francuske preko Njemake, a linija olujnih oblaka se protezala od sjevera do juga Njemake i bila je dugaka skoro 600 kilometara. Oluja je stvorila i nekoliko tornada u kojima su poginule tri osobe. U Njemakoj je olujni vjetar srušio stablo koje je usmrtilo ovjeka u blizini gra-

da Kassela. U Francuskoj je u okolici Lyona u padu stabla poginuo jedan kamper. Jedna je osoba poginula i u Nizozemskoj kada se tornado spustio na auto kamp. Tornado je prevrtao automobile i kamp kuice i ozlijedio još najmanje 8 ljudi. U Njemakoj je u Losheimu, u blizini granice sa Francuskom, tornado oštetio tridesetak kua. Velikih teškoa bilo je na aerodromu u Frankfurtu zbog gromova.

Dogaaji NEOBINA ODLUKA TURISTIKE ZAJEDNICE grada akovca

Program Porcijunkulova predstavljen kod susjeda prije nego kod kue?! Turistika zajednica grada akovca program ovogodišnjeg Porcijunkulova koje e se od 30. srpnja do 2. kolovoza održati u akovcu predstavila je u petak u – Varaždinu. Ne možemo se ne zauditi ovoj odluci, tim više što Meimurci program manifestacije, koja svake godine okupi velik broj posjetitelja, nestrpljivo ekaju ve nekoliko dana. Motiv predstavljanja “našeg” programa u susjednoj županiji u Turistikoj zajednici mogao bi se opravdati željom za dobrom suradnjom Varaždina i akovca te za razmjenom turistikih sadržaja

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

u sklopu razvojnog projekta regije Drava - Mura, emu u svakom sluaju možemo dati samo pozitivan predznak. I odluku o predstavljanju programa u Varaždinu svakako pozdravljamo, samo bi nam svima bilo draže da je on prije predstavljen u akovcu. Koncerti, stari zanati, turniri, MEF, stand-up ... No, vratimo se programu. U etiri dana, koliko e trajati Porcijunkulovo, posjetitelji e moi uživati u susretu oldtimera, predstavljanju starih zanata, obrta i obiaja te brojnim glazbenim i zabav-

nim programima, najavila je u Varaždinu Ivana Maltar, predsjednica Turistike zajednice grada akovca. Osim toga, podno zidina u Perivoju Zrinskih održat e se ve tradicionalni konjiki i streliarski turnir. Na dvije pozornice, onoj na Trgu Republike i onoj na Franjevakom trgu, izmjenjivat e se Jurica Paen i Aerodrom, Maja Blagdan, Boris Novkovi, Minea i Marijan Ban, a za after party programe pobrinut e se brojni DJ-i. Osim koncerata, posljednji dan manifestacije održat e se Mali MEF – Meimurski festival za djecu, a

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zorec

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

najmlai e moi pogledati i nekoliko kazališnih predstava. Prije programa publiku e zabavljati stand-up komiari, a nee izostati ni kuhanje meimurske juhe ni degustacija najboljih vina. Dogradonaelnik Varaždina Slobodan Mikac na predstavljanju programa dodao je da e promotivni ilm Porcijunkulova biti na stranicama Varaždina i najavio skorašnje predstavljanje programa Špancirfesta u akovcu. Znai, oni mogu prije kod kue pa tek onda kod susjeda, ali mi ne? (bš) Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

PREDSTAVLJENI VODEI LJUDI STRUKE RK MEIMURJE

PROMJENA SUSTAVA NATJECANJA HRVATSKIH NOGOMETNIH LIGA

MALI MITING VELIKOGA ATLETSKOG SRCA U AKOVCU

Novi trener Alan Belko, Od sljedee sezone ukida se SruĹĄen hrvatski muĹĄki rekord direktor kluba DuĹĄko Opai IV. HNL, pet skupina III. HNL u bacanju diska, odlini naĹĄi BIG JUMP DAY obiljeĹžen i na Belim kipima na Dravi

Skok za zaĹĄtitu slatkih voda Ponosni vlasnici novog VW Scirocca Josip i Lidija Mesari

Josip i Lidija Mesari u nagradnoj igri 24sata osvojili novi VW Scirocco

Najbolje uloĹženih 120 kuna ikada! Prvo ĹĄto je Josip Mesari iz akovca pomislio i rekao kad ga je djelatnica lista “24sataâ€? nazvala i rekla da je baĹĄ on osvojio glavnu nagradu njihove nagradne igre “Osvoji VW Scirocco“ jest da je sigurno neka ĹĄala. Ljubazna mu je djelatnica rekla neka sjedne, popije aĹĄu vode sa ĹĄeerom i da e nazvati kasnije. I doista je nazvala, i doista nije bila rije o ĹĄali. Upravo su Josip, umirovljeni monter elektrinih dizala, i supruga Lidija, vlasnica frizerskog salona, osvojili ne

samo vrijedan automobil, ve i 10.000 kn goriva, osnovno i kasko osiguranje te registraciju vozila, a sami su, kako kaĹžu, potroĹĄili tek 120 kuna - dnevno su kupovali 3 primjerka novina kako bi u 10 dana skupili ĹĄto viĹĄe nagradnih kupona, a sreu im je donijela kuverta ruĹžiaste boje. Nagradi se, kako kaĹžu, nisu nadali. Nekako je uvijek postojala bojazan da su te nagradne igre obina namjeĹĄtaljka, i ovu nagradu nisu oekivali, ali dodaju

da se ovakve stvari deĹĄavaju baĹĄ onda kad ih ne oekujete. Njihovu sreu zbog dobitka dijele i naĹĄi sugraani, i oni koje znaju i oni koje ne znaju, koji ih znaju presresti na ulici i estitati. Ipak, kaĹžu, uvijek se nae pokoji koji se pita “zaĹĄto baĹĄ oni“. No, za takve obitelj Mesari ne mari. Svoj e stari automobil predati na koriĹĄtenje dvojici sinova, a novi limeni ljubimac e, nakon probne voĹžnje iz Zagreba, svoju prvu duĹžu kilometraĹžu odraditi na putu na zasluĹženi odmor u Zadar. (bĹĄ)

U organizaciji udruge “Nobilisâ€? protekle je nedjelje na Belim kipima na rijeci Dravi obiljeĹžen Europski dan plivanja u rijekama. Diljem Europe, pa i u Meimurju, ovaj se dan obiljeĹžio dogaajem pod nazivom “Big Jump Dayâ€?, odnosno Dan velikog skoka. Taj su dan, u 15 sati, na svim veim europskim rijekama ljudi skoili u svoju rijeku i tim simbolinim inom izrazili podrĹĄku Big Jump projektu. Dvadesetak okupljenih na Belim kipima na Dravi ugazilo je u rijeku, pridruĹživĹĄi se tako ovoj akciji europskih razmjera. Big Jump Day inae se dogaa samo jednom u pet godina, a svrha je akcije poduprijeti

Europski program zaĹĄtite slatkih voda te upozoriti javnost na vaĹžnost istog. Big Jump je inae paneuropski projekt kojem je cilj ponovno povezivanje ljudi s rijekama. Na ovaj nain Ĺželi se pruĹžiti podrĹĄka zakonodavstvu EU, posebice Okvirnoj direktivi o vodama koja zagovara stvaranje istih i Ĺživih rijeka. Osim toga, projektom se Ĺželi educirati graane te dobiti njihovu podrĹĄku u revitalizaciji rijeka i movarnih podruja, jer sami zakoni nisu dovoljni. Kulminacija projekta je upravo Europski dan plivanja u rijekama koji je, osim ove godine, obiljeĹžen 2005., a predvien je i za 2015. godinu. (bĹĄ)

Europski dan plivanja u rijekama simbolino je obiljeĹžen i na rijeci Dravi

0034

kupona 50% popusta D Donosiocu na ulaznicu za kupanje do 31.08.

entry ULAZNICA

info@toplicesvetimartin.hr twww.toplicesvetimartin.hr

N

4WFUJ.BSUJOOB.VSJt(SLBWFĂ?Ç?BLCCt)SWBUTLBtUFM+385 40 371111

EXCELLE

MEÄ?IMURSKE NOVINE cijena-price 50 kn

E UROPEA N DESTI

F NS O T IO

CE

NA

cijena-price 50 kn

Ĺ eĹĄir glavu uva ProĹĄlotjedne nepodnoĹĄljive vruine opustoĹĄile su naĹĄ grad u vrijeme najjaeg sunca. No, u ranijim jutarnjim satima ili nakon ĹĄto je sunce malo “popustiloâ€? naĹĄi su ĹĄpiceri proĹĄetali gradom. S vruinama se svatko nosio na svoj nain. I dok je veina posegnula u ormar za bijelom odjeom, neki su ipak ostali u tamnijim tonovima. No, bilo je i onih koji dobro znaju da kapa glavu uva, odnosno u ovom sluaju ĹĄeĹĄir ili ak kiĹĄobran. iste petice! Kao da su znali da baĹĄ u ovom broju naĹĄih novina na duplerici izlazi lanak o ĹĄeĹĄirima kao modnom trendu ovo ljeto.


Međimurske novine 776