6
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
29. lipnja 2010.
Županijski sindikalni povjerenik o ste aju AP toursa
VEBLE: Radnici su bili spremni odre i se puno toga samo da ne moraju na burzu, ali... - Ste aj koji se vodi u AP toursu jedan je od najlu ih ste ajeva koji se vodi u Me imurskoj županiji, u kojem se ne može ništa uhvatiti ni za rep ni za glavu, kazao je Franjo Veble, sindikalni povjerenik. Ste ajni postupak otvoren je 7. srpnja 2009. godine i nepuna dva mjeseca nakon toga upu en je ste ajni plan Ministarstvu financija, koji je glatko odbijen, uz obrazloženje državnog tajnika Ivice Mladinea da ste ajni plan nije napravljen u duhu ste ajnog zakona te da je ste ajni plan preuranjen i nedore en, jer za njega nisu ste eni odre eni preduvjeti, budu i da je ste ajni plan donesen prije nego je održano ispitno i izvještajno ro ište pa ste ajni upravitelj nije imao ni to na saznanja o ste ajnim vjerovnicima i njihovim potraživanjima. Tako er ste ajni upravitelj u ste ajnom planu nije ni spomenuo ponudu Prese ki grupe za preuzimanje AP toursa u ste aju, ni naveo kojim bi pravnim poslom preuzimanje bilo izvršeno, kao ni uvjete koje bi preuzimatelj trebao ispuniti. - Pitam se zbog ega, zašto i u ime koga je ste ajni upravitelj odmah takore i nakon otvaranja ste aja dostavio ste ajni plan s kojim nitko nije bio upoznat, kazao je Veble. U daljnjem tijeku ste aja izra en je još jedan ste ajni plan koji je upu en od strane ste ajne sutkinje zainteresiranim stranama na o itovanje. Ministarstvo financija izjavilo je da je plan nedore en i da ga iz tog razloga ne prihva a. U ovom slu aju ste ajni plan upu en je na vrijeme na o itovanje, ali jedan dan prije održa-
vanja posljednjega ispitnog ro išta na Trgova kom sudu u Varaždinu bio je sazvan odbor vjerovnika gdje je od stane Ministarstva financija izre eno da se ste ajni plan ne prihva a. Veble je opet postavio pitanje nije li tih mjesec dana bilo dovoljno vremena ili zainteresiranosti Ministarstva financija da se pismeno obrati ste ajnom upravitelju ili ste ajnom sucu i ukaže na to da je ste ajni plan nedore en, pa da se u predvi enom roku pokuša nešto u initi da ste aj povoljno završi za radnike. -Ne u se previše osvrtati na rad ste ajnog upravitelja, rekao je Veble, jer protiv njega postoje odre ene prijave pa neka nadzorna tijela obave svoj posao.
Kaos u autobusnom prijevozu Kazao je da je u srijedu 23. lipnja dobio e-mail iji je ispis dao i novinarima, u kojem se iznosi problematika prijevoza u Me imurskoj županiji. U istom stoji: - Nakon oduzimanja dozvola za obavljanje javnoga linijskog prijevoza putnika Autobusnom prijevozu tours u ste aju, župan je te dozvole dodijelio prijevoznicima iz Me imurske županije, uz obrazloženje da imaju zadovoljavaju e prijevozne kapacitete i da mogu pokriti sve linije, me utim, dogodilo se suprotno. Prijevoznici iz Me imurja nemaju dovoljan broj prijevoznih kapaciteta, a što potvr uje injenica da su u ponedjeljak 21. lipnja obavljali javni linijski prijevoz s osobnim vozilima kapaciteta 8 plus jedno sjede e mjesto, što je protivno Zakonu o prijevo-
EKONOMSKI BREVIJAR
Privla na snaga Me imurja i regije Za svaku regionalnu cjelinu važno je kakva je predodžba o njoj u bližoj i daljjoj okolini, kakav je stav sadašnjih i potencijalnih investitora, koja vrsta gospodarstva ima perspektivu i koliko se vjeruje slici koja je stvorena. esto smo sami sebi vrijedni ili manje vrijedni, ali unato našem stavu, uvažavaju se ve inom objektivni kriteriji i parametri. A to su stru ni i kvalificirani radnici, vrijedni i marljivi, broj ano uskla eni s razvojnim planovima, a ne samo s jednim investicijskim pothvatom ili ciklusom, zatim in rastruktura i energetika, njihova razvijenost, dostupnost i cijene, pa u inkovita administracija, koja je svima na usluzi i koja pomaže i usmjerava, tako da nije zloglasna birokracija, usporavatelj i ko ni ar. Važni su i jednostavni propisi i postupci, jasna procedura isho enja te brzo i lako dobivanje dozvola. Zna ajno je i poslovno okruženje, jer dobri se uvijek približavaju dobrima i boljima. Zato postoji pri a da tradicionalno uzorni židovski zlatari, koji dolaze u novu sredinu, obi no traže lokal u ulici u kojoj ve posluju drugi zlatari. Oni žele koncentraciju, konkurenciju i nadmetanje, ali i pozornost, zamije enost, uvažavanje te nadasve promet. Traže se i niže cijene komunalnih usluga, prihvatljivi ostali troškovi poslovanja, jednostavni i razumljivi porezi i nameti, unkcionalnost i kvaliteta života, kvalitetno zdravstvo i ostale javne službe, smještajni kapaciteti, ali i stambena ponuda. Ako je tržište dobavlja a lako transportno dostupno ili ak teritorijalno blizu, a isto vrijedi i za tržište kupaca, to je zna ajna komparativna prednost. Uz nabrojeno, korištenje svih resursa, prepoznavanje i vrednovanje prioriteta, iskrena dobrodošlica,
Zlatko Boži ,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr otvorenost za susret regionalnih, ali i onih udaljenijih kultura, poticanje inovativnosti, povezanost i umreženost unutar regije i s cijelim svijetom te odgovornost prema prirodi, okolišu i ljudima koji žive i rade u ovom kraju – to su pretpostavke za daljnji dinami ni razvoj. Svi navedeni elementi privla ne snage moraju postojati, jer biti dobar, pa ak i najbolji, samo u nekim segmentima, nije dovoljan razlog da netko do e, investira, pa ak i ostane. To je, eventualno razlog za privla enje pozornosti, ali da bi netko prepoznao privla nu snagu regije, potrebno je sve od navedenog. Da se ne bi svelo na rije i a oristi ara Sirovca; „Gospodarstvo nam je vrlo stabilno. Nikako da krene s mjesta.“ Privla na snaga za investitore treba ujedno pogodovati i dolasku posjetitelja i turista, jer ulaga ko središte mora biti i središte kretanja ljudi. Tako e osim gospodarskih zona, i u Me imurju ostati prepoznatljivi karakteristi ni ravni arski i brežuljkasti krajolici, slasna gastronomska ponuda, ali i me unarodno uzdušje kakvo dolikuje „kraju med dvemi vodami“ koji grani i s dvije susjedne županije i dvije susjedne države.
zu u cestovnom prometu koji izri ito nalaže da se javni linijski prijevoz ne može obavljati osobnim vozilima. Javni linijski prijevoz ne obavlja se sukladno izdanim dozvolama i voznom redu. U nedostatku vlastitih prijevoznih kapaciteta autobusni prijevoznici iz Me imurja angažirali su prijevoznike iz Varaždinske županije, pa se postavlja pitanje kako to da se sada dozvoljava prijevozniku iz Varaždinske županije linijski prijevoz, a nije se dozvolio Prese ki grupi jer navodno nije doma i prijevoznik. Na autobusnom kolodvoru akovec, koji se nalazi u vlasništvu AP-a Varaždin, vlada zbunjenost jer im nisu dostavljeni cjenici za prodaju jednosmjernih karata te na kolodvoru ne znaju po kojim cijenama napla ivati vozne karte. Me imurski prijevoznici pozivaju se na prešutni dogovor sa županom Perho om da e trajno dobiti javni linijski prijevoz putnika i da e od jeseni dobiti prijevoz u enika osnovnih škola u Me imurskoj županiji do 31. prosinca bez posebnog natje aja, te se postavlja pitanje kako je to mogu e. Postavlja se pitanje zašto nije dozvoljen upis kooperacije na županijskim linijama koje su zatražili Prese ki grupa i Autobusni prijevoz tours u ste aju u listopadu 2009. godine? Da je Županija odobrila upis kooperacije, linijski prijevoz od 21. lipnja nastavila bi Prese ki grupa te ne bi bilo nikakvih potresa na tržištu, a ostalo bi zaposleno i dalje 50 radnika. Zašto Županija nije izdala dozvole Prese ki grupi za županijske linije koje su bile predmet izvanrednog uskla enja u 2009. godini, a dobro se zna da su sve linije prošle proceduru izvanrednog uskla enja te ih je ovjerila Županijska komora u akovcu, stoji u e-mailu, iji izvor Veble nije želio otkriti, ve samo posredstvom njegova sadržaja upozoriti na neke igre vezane uz javni prijevoz. - Mi ne skrivamo, kazao je Veble, županijski sindikalni povjerenik, da smo lobirali preko Vitomira Begovi a iz Vladina Ureda za socijalno partnerstvo da Ministarstvo financija stane na stranu radnika, njih 51, koji su podržavali preuzimanje AP toursa od strane Prese ki grupe. Radnici su ina e drugi po visini svojih potraživanja, odmah iza Ministarstva financija.
Franjo Veble, županijski sindikalni povjerenik, s predstavnicima sindikata i radnika AP toursa u ste aju
Županija duguje, a radnicima minimalci Veble je na kon erenciji za novinare zamjerio ste ajnom upravitelju što radnicima koji su pošteno odradili svoj dio pola u svibnju i tijekom prve polovice lipnja, do 18. lipnja, sada želi uvesti minimalac, kao i za rad u otkaznom roku. - Minimalac u otkaznom roku donekle je shvat-
ljiv, ali ne i odra eni dio u svibnju i lipnju, kazao je Veble. Obrazloženje da novca nema sindikat ne prihva a, jer je ste ajni upravitelj na vrijeme to trebao znati. Uz to sindikat ima saznanja da i Županija duguje 700 tisu a kuna za obavljeni prijevoz srednjoškolaca, pa je izrazio nadu da e to biti upla eno kako bi radnici dobili svoja potraživanja. Sada se pokazalo izuzetno dobrim što je
PREDLAŽEMO: Prijevoz u enika kao poseban prijevoz Javni prijevoz u punom smislu te rije i u Me imurskoj županiji ne unkcionira i zapravo ne postoji. Iza tzv. javnog prijevoza krije se zapravo prijevoz srednjoškolaca koji ine preko 80 posto putnika u javnom prijevozu, a svega do 20 posto ostali putnici. Vrijeme je i da županija uzme tu realnost u obzir i, ako treba, prijevoz djece odvoji kao poseban prijevoz. A ono što bi trebao biti moderan javni prijevoz u službi svih kategorija stanovništva, prepusti tržištu. Ono što neki smatraju nedopustivim da na redovnim linijama voze vozila kapaciteta osam plus jedno sjedalo, po mom osobnom mišljenju je tržišna realnost, pa i budu nost pojedinih linija. Naime, javni prijevoz je više od dvadeset godina bio potpuno zanemaren od prijevozni kih tvrtki, kojima su potrebe putnika bile potpuno zadnja briga,
zato su sada ne samo naši ve i drugi završili u ste aju. Predugo su prijevozni ke tvrtke živjele tako da su o ekivale od drugih da im osiguraju putnike i novac, a da oni samo kasiraju na kartama na blagajni. Kad su cijenama i uslugom postali nekonkurentni do te mjere da je pojedina nom putniku postalo racionalnije i konkurentnije sam se voziti osobnim automobilom na posao i s posla, autobusni prijevoz postupno masovno gubi putnike u javnom prijevozu i postaje nerentabilan. Bilo bi suludo da nam sada pokušaju preko prijevoza djece nadoknaditi sve svoje propuste iz prošlih godina. Ve prije dobrih deset godina ondašnji župan Leva i u Županijskoj skupštini razmišljao je o uvo enju školskih autobusa po uzoru na druge razvijene zemlje, prije ili kasnije to e i kod nas postati realnost. (BMO)
sindikat inzistirao, kad se pojavilo retroaktivno otkazivanje ugovora o radu, što je napravio ste ajni upravitelj gdje nije bilo navedeno pravo na otpremninu, niti su one bile izra unate. - Tu smo se kao sindikat vrsto postavili i na ispitnom ro ištu ste ajna je sutkinja ste ajnom upravitelju naložila da izra una te otpremnine i prijavi ih Agenciji za potraživanje radni kih potraživanja iz koje e ljudi dobiti 50 posto svojih potraživanja s osnova otpremnine. Pedeset posto zaostalih pla a radnicima je namirila spomenuta Agencija, drugih pedeset posto potraživanja od zaostalih pla a i otpremnina morat e se uvrstiti u ste ajnu masu. Drugo je pitanje kada e i kako dobiti ta potraživanja jer po sindikalnim saznanjima AP tours u ste aju nema nikakve imovine. Autobusi su pod zabilježbom Porezne uprave, te e vjerojatno biti njoj prepušteni radi prodaje, kako bi se barem iz toga dijelom namirili, premda je odba ena šansa da se namire iz ponude Prese kog koji je vjerovnicima na ime preuzima AP toursa nudio namirenje 30 posto potraživanja. Kome je bilo u interesu da se to prihvati, ne znam, kazao je Veble, te podsjetio da su upozoravali na nepravilan rad ste ajnog upravitelja, ak i javno na jednom od odbora vjerovnika javno postavili zahtjev za njegovu smjenu, no to nije uzeto u obzir, valjda zbog toga što nije lan odbora vjerovnika, kazao je Veble. Franjo Veble pak se s druge strane pohvalno izrazio o Prese ki grupi, premda je, priznaje, u prvo vrijeme bio skepti an i imao averziju prema toj grupi. Me utim, pokazalo se da su oni jedini uspostavili kontakt sa sindikatom te su s njima uspjeli posti i i sporazum, ukoliko bi oni uspjeli preuzeti AP tours u ste aju, da e zadržati sve zaposlene. Uz to radnici su po cijenu zadržavanja radnih mjesta i nastavka poslovanja bili spremni na 10 posto, pa i odustati od svojih zaostalih potraživanja samo da se poslovanje AP toursa nastavi. Djelatnici Zavoda za zapošljavanje 16. srpnja, pri kraju isteka otkaznog roka, u prostorijama sindikata upoznat e radnike s pravima koja imaju kad do u na burzu za nezaposlene. Tko e od njih i od koga dobiti novu ponudu za posao, vidjet e se na jesen kada ponovno krene prijevoz školske djece u osnovne i srednje škole. (BMO)
POGLED ODOZDO
Gra ani su igra ke za igru politi ara Ništa nije slu ajno, pa tako ni zahtjev tri sjeverozapadna župana Vladi za ve om decentralizacijom sredstava u ovom trenutku, kad su vladaju i pripremili strategiju regionalnog razvoja koja uklju uje veliku decentralizaciju sredstva uo i ulaska Hrvatske u EU, po uzoru i na praksi tih zemalja. Radi se o politi koj igri izme u vladaju ih na državnoj razini i oporbenih koji vlast drže u lokalnim sredinama, a najviše su ukorijenjeni na sjeverozapadu. Nimalo slu ajno da je reakcija na decentralizaciju došla od strane župana oporbenih politi kih opcija iz redova SDP-a i HNS-a, jer se aktualna državna vlast sprema u pridobivanje bira kih glasova za skore izbore idu e godine. Pri tome se koriste trikovima sli nim onima kojima trgovci varaju potroša e. Najprije odre enom proizvodu istaknu visoku cijenu, da bi ga onda u velikoj akciji snizili tako da se kod potroša a stvara
dojam da su prilikom kupovine tih proizvoda jako profitirali. Tako je i država lokalnoj samoupravi: op inama, gradovima te županijama oduzimala najprije prihode od poreza na dobit, a od 1. srpnja smanjuje im i prihode od poreza na dohodak (pla a radnika). Vladaju i time sebi pripremaju plodno tlo za naredni mandat. S jedne strane, zaposlenim gra anima - bira ima ostavljaju u džepu nešto ve i iznos neto pla e i time im otvoreno udvaraju, a op ine, gradove i županije, naro ito tamo gdje je na vlasti oporba, stavljaju u težak položaj, jer e morati plesati na žici da bi gra anima osigurali ste enu razinu prava. No ni oporba ne ostaje dužna na udarce ispod pojasa vladaju ih pa gra anima vadi iz džepa ono što su im (o)stavili vladaju i. U našoj županiji žrtve takvih politi kih obra una bit e roditelji srednjoškolaca koji e morati pla ati više za prijevoz djece, a županija
e njihov gnjev usmjeriti prema državnoj vlasti. Vladaju i se pravdaju praznom državnom blagajnom, a istodobno pripremaju strateške dokumente za decentralizaciju koja e biti uskla ena s europskom praksom. Ako uspiju uvjeriti gra ane da su im oni smanjili porezni teret i time pove ali pla e, i istodobno osvoje vlast u narednom mandatu, tada e si uz planiranu decentralizaciju sredstva pripremiti meko prizemljenje za naredni mandat. Oporbi nije preostalo ništa drugo nego da sada u trenutku kad im vladaju i uzimaju glavne predizborne adute iz ruku protestiraju, šalju apele i pridobiju simpatije javnosti kroz medijsku pozornost. Za sad je objema stranama samo važno na iju e stranu stati gra ani i kako e percipirati proces decentralizacije, kao poraz vladaju ih ili pobjedu oporbe.
Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr
I dok oni zbrajaju svoje politi ke bodove, mi smo gra ani u svakom slu aju u financijskom gubitku u toj njihovoj igri ije smo mi igra ke. To što emo kojih stotinjak kuna od prvog srpnja dobiti više u platnoj vre ici pojest e nam pove ani ra uni za energente ili troškovi školovanja djece na jesen. Na narednim izborima promjene e se desiti za njih gore, a pitanje je da li i za nas dolje.