Issuu on Google+

POTEŠKOĆE SA SVJEDODŽBAMA zabrinule i međimurske osmaše

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA U MEĐIMURJU uspješno proveo akciju za raspisivanje referenduma protiv promjena Zakona o radu

Svjedodžbe neki dobili u ponedjeljak u zadnji čas

Čak 14.626 potpisa dokaz građanske snage

str. 2

www.mnovine.hr

str. 5

Broj 773.

Media str. 5

Fotosession 2010.

Godina XV.

^akovec, UTORAK, 29. lipnja 2010.

Cijena 7 kuna

U OSNOVNOJ ŠKOLI "IVAN GORAN KOVAČIĆ" SVETI JURAJ NA BREGU samo pukim slučajem nije došlo do tragedije

Stotine kilograma težak strop srušio se na školske klupe

str. 5

- Roditelji od kojih smo dobili dojavu cijelog slučaja zgroženi su događajem i pitaju hoće li netko odgovarati

Dvadesetogodišnja

str. 8

Lara Toplek iz Čakovca BAKA - DVOSTRUKI UBOJICA Alojzija Pokrivač iz Tupkovca u pritvoru

Bila je teške naravi i znala prijetiti smrću onima koji su joj se zamjerili

PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str.str. 7015 media

2

Aktualno

UREDNIKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Hm, Hrvatska kao socijalna država!? Sindikalna akcija u potpunosti je uspjela, iako nije bila baš nešto organizirana. Više od 700.000 hrvatskih graana podržalo je inicijativu za raspisivanje referenduma na kojem bi se trebalo odluivati jeste li za ili protiv promjena Zakona o radu. Impresivan rezultat skupljanja potpisa u javnosti donosi uglavnom više politike nego socijalne kalkulacije njezinog znaenja. Iskristalizirao se stav politikih analitiara koji govori kako je ovo poruka aktualnoj vladajuoj politici i premijerki Kosor da više nema podršku biraa i oko toga se manje - više vrti cijela pria. Meutim, ini mi se da je puno važnije može li i hoe li Hrvatska u budunosti biti ili barem težiti socijalnoj državi ili pak emo i dalje ii u smjeru neoliberalizma koji je i te kako vidljiv kad je ova Vlada u pitanju, a posebice nakon dolaska ministra gospodarstva Popijaa. Pitanje s kojim se nikako ne želimo suoiti, o kojem se malo ili uope ne govori kad je sindikat u pitanju, ali ono što je puno važnije iz politike perspektive - i oporba šuti. Sindikat likuje, a oporba na elu s Milanoviem, kao i uvijek - nešto kalkulira. Naime, nakon izlaska iz socijalizma u našoj zemlji imamo na djelu “dvostruka mjerila“ kad su u pitanju prava radnika. U privatnim tvrtkama koje su uspješne i nakon “pretvorbe“, s velikim brojem zaposlenih, kao i u državnim i javnim poduzeima, službama i institucijama, postoje razmjerno dobri kolektivni ugovori koji kvalitetno štite prava radnika, dok u veini

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

ostalih privatnih tvrtki, posebice onih malih gdje je sindikalno organiziranje praktiki nemogue, sve ostaje na volji poslodavca. Stoga se na nacionalnoj sindikalnoj razini oekuje mnogo cjelovitiji pristup, a nikako individualan - u stilu: “zaštiti koga možeš, a fuka mi se za ostale“. Tek kad sindikat i graani uine takav pritisak na vlast, ali i poslodavce, da Hrvatska zaista poinje težiti tome da bude socijalna država, da se približavamo modelu švedskog kolektivizma, a ne kao što je danas kad nam se sve više dogaa neoliberalizam ili pak “amerika društvena hijerarhija“, tada e ovakve akcije imati istinskog smisla. I stoga nisu potpisi graani samo politika poruka aktualnoj Vladi, ve i sindikatu. Ako je sindikati nee shvatiti puno šire nego je to u ovom primjeru sluaj, onda e i dalje prema vlastitoj potrebi služiti malo “lijevima“, pa malo “desnima“, u ostvarivanju kratkoronih ciljeva sindikalne, odnosno politike elite, dok e graani i dalje biti “ovce za šišanje“.

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA U MEIMURJU SKUPIO 14.626 POTPISA ZA REFERENDUM

Dokaz graanske snage! Savez samostalnih sindikata Hrvatske u Meimurju je prikupio 14.626 potpisa za referendum. Stavi li se taj broj potpisa u omjer s 89.029 biraa, koliko ih je u Meimurju, odnosno brojem punoljetnih graana koji imaju pravo na potpisivanje peticija, za referendum se u Meimurju izjasnilo preko 16 posto punoljetnih graana samo u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Od poetka je bilo jasno da je Vladin prijedlog izmjena Zakona o radu crvena krpa za frustrirane graane, kap koja je prelila ašu narodnog strpljenja, koja je do sada okupila najvei broj graana u akciji protiv politike koja im se ne svia. U potpisivanje peticije ukljuili su se svi, i umirovljenici i zaposleni i nezaposleni. Zanimljive su bile reakcije starijih graana prilikom potpisivanja peticije, koji su komentirali da to ine zbog svojih unuka jer ima dosta odluka koje se lome samo preko lea radnika. Peticija za referendum pretvorila se u reakciju na politiku koja se provodila svih ovih godina, kada je dovela do velikog raslojavanja društva na velik broj siromašnih i uski sloj bogatih, na gubljenje socijalne sigurnosti, veliku nezaposlenost, uz istodobno koncentriranje velikih bogatstava preko noi u procesu privatizacije uskog sloja privilegiranih pojedinaca. Zbog toga su graani potpisivali peticiju, uz izražavanje grubih komentara na raun vlasti, tvrdei da je najbolja slika vlasti - potpredsjednik Vlade Polanec u Remetincu.

720.000 potpisa jasna poruka Vladi Peticiju je u Hrvatskoj potpisalo 720.000 graana. Sindikati su skupili skoro duplo više potpisa od potrebnog broja za referendum kako bi izbjegli bilo kakve primjedbe oko potrebnog broja i kako bi osigurali više nego

Uspjela sindikalna akcija u akovcu dobrovoljan broj potpisa koji se smatraju zakonski pravovaljanima, ali i ojaali svoju pregovaraku poziciju. Vlada je u svakom sluaju bila zateena ovako velikim broj potpisa i moralno poražena. Nikakvi izgovori da bi referendum bio dodatni trošak ne može umanjiti znaaj broja graani koji su potpisali peticiju, jer ona ima snažnu politiku poruku. Tu nema nikakvog spora. uro Popija u nedjelju je u izjavi RTL-u govorio o podjeli na dvije Hrvatske, onoj koja je zaštiena kolektivnim ugovorima i koja prima još i naknade za topli obrok i cipelarine, premda im je radno mjesto nadomak njihova doma, i onoj drugoj Hrvatskoj zaposlenoj u privatnom sektoru, gdje samo 20 posto zaposlenih ima kolektivne ugovore, izloženo je otpuštanju s posla, nezaposlenosti, pa i radu bez plaa. Meutim, ako je time mislio unijeti razdor meu sindikate, morao je pri tom uzeti u obzir da je to ujedno i autogol vlasti koja je dopuštala da doe do takve grube podjele kako meu zaposlenima, tako i u društvu. Svim vlastima je odgovaralo da dio zaposlenih, a to su oni koji primaju plae iz prorauna, bude koliko - toliko zadovoljan, jer su te zaposlene sve opcije doživljavale kao rezervoar svojih biraa, nagraujui ih pred izbore i uzima-

jui ih kad bi ocijenili da im kao birai nisu toliko važni. Sad kad je kriza došla do grla, kad proraun puca po šavovima, tako da je nužno pomoi gospodarstvu u privatnom sektoru da izdrži kako se itav društveni sustav ne bi raspao, Vlada najlakše rješenje vidi u rezanju prava svim zaposlenima, po metodi rezanja najslabije karike u lancu. Meutim, recept koji se toliko puta pokazao uspješnim sada se pokazao kao tvrd orah. Vladu je, na njezino golemo iznenaenje, doekalo 720 tisua potpisa graana. Neuvjerljivo je govoriti da graani nisu znali što potpisuju. Znali su i željeli su poslati jasnu poruku Vladi i u tome su uspjeli. - Kad bi Vlada povukla prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR) u dijelu koji se tie kolektivnih ugovora i obvezala se da te lanke nee mijenjati najmanje 12 mjeseci, sindikati bi mogli odustati od provoenja referenduma, objasnio je predsjednik Nezavisnog sindikata Hrvatske Krešimir Sever, koji kaže da bi se od referenduma moglo odustati samo ako se Vlada bude ponašala kao da je referendum uspio i da je održan. Sindikati e u ponedjeljak deinirati svoje zahtjeve i daljnju strategiju. Graani su po prvi put u tako velikom broju potpisivanjem peticije iskazali graanski prkos

prezrenih. To je poruka da im je dosta onih koji su pokazivali nadmo nad onima koji su bili manje pohlepni, manje spretni, manje lukavi, manje spremni od drugih preko leševa ii do osobnog blagostanja. Nezadovoljnici su se do sada nevoljko pridruživali pozivima na masovni štrajk, na ulino prosvjedovanje, izuzev onih koji mjesecima nisu dobili plae pa pritisnuti dugovima za raune i neisplaenim plaama drugi izbor nisu imali. Ali i tada se radilo o ogranienim skupinama obino vezanima uz jednu irmu ili grupaciju. Potpisivanje peticije je oito ona mjera neposluha koja zadovoljava graane, umorne od svega, pa i od prosvjeda. Vlada e biti prisiljena na uzmak, i to putem jedne mjere koja je izuzetno miroljubiva i s graanskog stajališta izuzetno komotna. Sve što je bilo potrebno dati je svoj potpis. Po prvi put graani e, ukoliko uspiju u akciji, osjetiti što znai mo mase i jednoga jedinog potpisa na papiru. (Božena Malekoci – Oleti)

Ljudi su znali što potpisuju - Nije istina da ljudi nisu znali što potpisuju, kao što pokušavaju ovih dana to plasirati iz Vlade, kazao je Franjo Veble, županijski sindikalni povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. - Ovako velik odaziv na potpisivanje ljude je potaklo to da im je dosta toga da se sve odluke Vlade slamaju na leima radnika. S tim komentarima ljudi su naješe dolazili na štand ili prostorije sindikata potpisivati peticiju, a inae je zanimljivo i to da su peticiju potpisivali i lanovi HDZ-a, kazao je Veble. (BMO)

Veina Meimuraca podržava sindikate Anketa “Pod vurom”

Zdenka Bajs, Savska Ves Osobno smatram da je ova peticija za raspisivanje referenduma i za radnika prava, ali i protiv politike Vlade. Nisam potpisala peticiju jer sam mišljenja da se ništa nee uspjeti postii, iako bi mi bilo drago da se uspije nešto napraviti. Vlada uvijek obeava svašta, a ne ispunjava gotovo ništa. Stoga mislim da uzalud peticije i referendum.

U vrijeme kada smo radili anketu, peticiju za raspisivanje referenduma o Vladinu prijedlogu izmjena Zakona o radu (ZOR) potpisalo je preko 720 tisua

graana Republike Hrvatske. Je li ovdje rije samo o borbi za radnika prava ili i o protivljenju politici Vlade, upitali smo prošli tjedan naše Meimurce. Miljenko Šafari, akovec - Naravno da sam potpisao peticiju. Iako sam penzioner, podražavam sindikate. injenica je da se nešto treba napraviti po tom pitanju. Meutim, ini mi se da se nee raspisati referendum bez obzira na skupljene potpise. Sve ovisi o onima na vlasti. ini mi se da je ovdje prije rije o neem usmjerenom protiv politike Vlade, a ne samo o borbi za radnika prava.

Dragutin Matotek, akovec - Mislim da je u ovoj peticiji za raspisivanje referendumu objedinjena borba za radnika prava, ali i protivljenje politici Vlade. To su ljudi i pokazali svojim potpisima. Osobno sam potpisao peticiju i podržavam sindikate. Nadam se da e se nešto pokrenuti i napraviti u koristi radnika i cijelog društva.

I dok jedni smatraju da je u ovom sluaju objedinjeno i jedno i drugo, drugi su ipak mišljenja da je u prvom planu peticija usmjerena protiv politike naše Vlade. Potpi-

sivanjem peticije graani su time Vladi dali do znanja da se ne slažu s njenom politikom, no, hoe li se nešto poduzeti po tom pitanju, u trenutku kada smo radili anketu

još nije bilo poznato. Kada je rije o potpisivanju peticije, iako veina ispitanika podržava sindikate u njihovoj namjeri, samo je njih polovica i potpisala peticiju. (hz)

Milena Petrovi - Šmic, Ivanovec - Iako nisam potpisala peticiju, podržavam sindikate. No, mišljenja sam da se ništa nee uspjeti postii i napraviti. Takoer smatram da su peticija za raspisivanje referenduma i sam referendum više usmjereni protiv politike Vlade, iako je svima jasno da je ovdje rije i o borbi za radnika prava. Josip Puri, Gardinovec - Iako podržavam sindikate, nisam potpisao peticiju jer nisam imao vremena. Meutim, nekako sumnjam da e se uspjeti nešto postii. Kod nas se samo puno govori, a malo toga doista i napravi. Iako se sindikati ovom peticijom za raspisivanje referenduma bore za radnika prava, mislim da je peticija više usmjerena protiv politike Vlade.

Ivana Posavec, Ivanovec - Potpisala sam peticiju te se može rei da podržavam sindikate u njihovoj namjeri. Iskreno ne znam hoe li se nešto uspjeti napraviti i postii. No, moram priznati da mi je manje - više svejedno. Ovisno kako gledam na to, smatram da je ovdje rije i o borbi za radnika prava, ali i protivljenju politici naše Vlade. (foto: Vrzan)

29. lipnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

MINISTAR PANKRETI U AKOVCU govorio o Vladinoj strategiji regionalnog razvoja

Prije ulaza u EU najvea decentralizacija ikad u Hrvatskoj - Svim opinama i gradovima pravo na isti okvirni iznos po glavi stanovnika iz državnog prorauna Dokument koji je 4. lipnja ove godine na svojoj sjednici donijela Vlada po prvi put govori o najveoj decentralizaciji koja e se provesti u Hrvatskoj, po uzoru na zemlje EU prije pristupanja Uniji. Temeljni kriterij za dodjelu pomoi županijskim, opinskim i gradskim proraunima jest odstupanje lokalnog prorauna od ciljane razine izvornih prihoda po stanovniku. Sve jedinice ispod ciljane razine imat e pravo na okvirni iznos pomoi iz državnog prorauna, i to u iznosu koji e im omoguiti dostizanje ciljane razine izvornih proraunskih prihoda po stanovniku. Takav nain dodjele pomoi, koji se temelji na jedinstvenom kriteriju za sve jedinice, puno je jednostavniji i, što je još važnije, pravedniji od postojeeg modela poravnanja. Još jedna važna razlika novog modela u odnosu na postojei jest ta što e se pomoi dodjeljivati strogo namjenski za pripremu i provedbu razvojnih projekata. Stoga e stvarni iznos pomoi koji e pojedina opina, grad ili županija primiti iz državnog prorauna, osim razine vlastitih fiskalnih kapaciteta, ovisiti i o stupnju pripremljenosti i provedbe razvojnih projekata.

Najprije gradovima i opinama uzeli prihode od poreza na dobit, a potom i od poreza na dohodak Ministar Pankreti u petak 18. lipnja boravio je u Meimurju na otvorenju Mesapa, ali i da bi u velikoj vijenici Meimurske županije potpisao jedanaest ugovora u vrijednosti od 1,5 milijuna kuna, kojima Ministarstvo regionalnog razvoja i vodnoga gospodarstva sufinancira male projekte u deset opina i Gradu akovcu. Kako je

Sadašnjost: hoe li se naredni mjesec skupiti za mirovine i plae? prigodom potpisivanja ugovora u više navrata naglasio da je opredjeljenje Vlade ravnomjerni razvoj svih krajeva, a zadaa županija, opina i gradova pisati projekte temeljem kojih e se odobravati sredstva, potaknuo nas je da za Meimurske novine pitamo kako to Vlada misli ravnomjerno razvijati sve regije, kad smanjuje prihode jedinicama lokalne samouprave. Najprije im je uzela porez na dobit od tvrtki koje su u njihovim opinama ili gradovima imale sjedište, a sada i smanjila prihode od poreza na dohodak. Istina, u korist graana, ali ne na teret države, ve gradova, opina i županija. Meimurska županija je kao odgovor na to najavila smanjenje sufinanciranja prijevoza srednjoškolaca, ali uz to županije sa smanjenim sredstvima teško e moi financirati projekte kako bi konkurirale za razvojne projekte. Ministar Božidar Pankreti najprije je odgovorio vezano uz razvojne projekte, a tada nešto više o predstojeoj decentralizaciji Hrvatske. - Mi smo prije etiri-pet dana potpisali u Hrvatskim vodama ugovor vrijedan 220 milijuna kuna, gdje Hrvatske vode izdvajaju za financiranje i pripremu projekata za Europsku uniju. Znai, hrvatska Vlada i javno poduzee Hrvatske vode izdvajaju 220 milijuna kuna za projektiranje projekata, od kojih su neki pri završetku, a neke je potrebno još dodatno isprojektirati i

taj e kompletni posao 2012., 2013. godine initi gotovo 900 milijuna eura. Smatramo da nam ovaj dio koji se odnosi na operativni program zaštite okoliša u domeni vodnoga gospodarstva, s pripremljenim projektima, stavlja na raspolaganje 836 milijuna eura. Zasigurno mi sa stopostotno završenim projektima možemo potegnuti i aplicirati na preko milijardu eura u EU ondove. To je ono konkretno gdje je Ministarstvo regionalnog razvoja doprinijelo u izradi projekata usmjerenih regionalnom razvoju.

Fiskalno poravnanje iliti decentralizacija pod ruku s ulaskom u EU - Napravili smo i jedan izuzetno važan dokument, Strategiju regionalnog razvoja, koja je donesena prije dva tjedna na Vladi Republike Hrvatske, a koja po prvi put donosi fiskalno poravnanje, kazao je Pankreti. Fiskalno poravnanje znai najveu decentralizaciju ikad spomenutu u Hrvatskoj. Pankreti je na jednostavan nain objasnio što to znai za opine, gradove i županije u Hrvatskoj. - Slikovito reeno, danas imamo mnoge opine iji izvorni prihodi po glavi stanovnika iznose od 300 do 400 kuna, i drugu kategoriju opina s 3.000 kuna, a neke, hvala Bogu, i s deset tisua kuna po glavi stanovnika, kazao je Pankreti. – No, uz takve razlike u prihodima, opine se ne mogu podjednako razvijati. Kako želimo da

Pankre je odgovarajui na naša pitanja priznao i to da neki potezi Vlade ovog trenutka nisu išli u smjeru decentralizacije. Meum, pozvao se na uvjete s kojima se danas nosi Vlada. Kazao je da su oni izuzetno teški i takvi da je pitanje hoe li se sljedei mjesec skupiti dovoljno novca u proraunu Republike Hrvatske za isplatu penzija i plaa. Naglasio je da to nije nikakva oskula ni prazna pria, ve stvarno stanje, i da su u takvim trenucima i neke odluke koje nisu dalekosežne za budunost, prema njegovu mišljenju, opravdane. - Moramo bit svjesni toga kakav je sadašnji trenutak i imati viziju kakvu budunost želimo, kazao je Pankre.

svi budu ravnomjerno razvijeni, fiskalnim je poravnanjem predvieno da sve opine i gradovi dou do odreenog iznosa, rei u napamet, nemojte me držati za rije, do nekog iznosa, od, primjerice, 2.000 kuna po stanovniku. Kad postignemo to fiskalno poravnanje, da svaka opina, svaki grad doe na razinu 2.000 kuna po glavi stanovnika, tek emo onda moi rei i vidjeti kako se ta opina i taj grad razvija. Ovako, kad nismo u ravnopravnim uvjetima, kad jedna opina ima po glavi stanovnika 300 ili 400 kuna, a druga opina 3.000 ili ak 10.000 kuna po glavi stanovnika, onda se one ne mogu podjednako razvijati. Fiskalno poravnanje Ministarstvo regionalnog razvoja nije isisalo iz malog prsta, nego smo preuzeli od onih zemlja EU koje su to primijenile prije svog ulaska u EU. I to je stvarna decentralizacija zemlje, kazao je Pankreti. (BMO)

GOSPODARSKO VIJEE ŽUPANIJSKE GOSPODARSKE KOMORE

Na obnovi zemlje razvijali smo tue industrije - Svi radikalno štite domau proizvodnju, samo smo mi u javnim nabavama naivni i doslovni! Kriza je snažno lani zahvatila Hrvatsku i smanjila prihode u Meimurskoj županiji za 15 posto. Pad bruto društvenog proizvoda nastavljen je i ove godine. Posljedino, to je smanjilo i broj zaposlenih, a plae stagniraju. Samo nove investicije mogu generirati nova radna mjesta, a nove su investicije u padu. Uz to, Hrvatska je u javnim nabavama doslovna i naivna, ulo se iz razliitih branši gospodarstva na sjednici Gospodarskog vijea Županijske gospodarske komore. U zemljama EU javni se natjeaji prilagoavaju domaoj proizvodnji. Naši

pak se slijepo pridržavaju neeg ega se drugi ne drže. Drugdje svi traže radikalne mjere za poticanje domae proizvodnje. Kod nas je i u obnovi bila velika šansa za domau proizvodnju, ne samo u graevinskoj, ve i svim prateim industrijama, no mi smo razvijali tue proizvodnje na našoj obnovi, primjerice, umjesto naših, kupovali su se prozori ih BiH. Istodobno u jednoj eškoj nema gradnje s materijalima koji nisu domai, potvrdili su graevinari koji su istražili to tržište.

Rajko Šari ponovno predsjednik Dosadašnjem sazivu Gospodarskog vijea prošao je etverogodišnji mandat te je izabran novi sastav u koji su ušli Zlata Gašpari - Agromeimurje, Stjepan Varga - akoveki mlinovi, Tomica Beli - Tvornica stone hrane, Vladimir Mesari Mesna industrija Vajda, Damir Vitez - ateks, Josip Švenda - Team, Goran Kneževi - Meimurje graditeljstvo, uro Horvat - Tehnix, Nikolina Babi - Pana, Edwald Haimlet - Haix obua, Rajko Šari- Novi Feromont, Branko Graši - Metss, Vladimir Hali - Zrinski, Vladimir Ivkovi - Meimurje plin, Franjo Soboan - Soboan Interijeri, Rudol Radikovi - Toplice Sveti Martin, Dražen Sinko - Komet. Za predsjednika u novom etverogo-

dišnjem mandatu izabran je ponovno Rajko Šari, direktor tvrtke “Novi Feromont” iz Donjeg Kraljevca, što mu je ujedno i priznanje da je dobro obnašao tu dužnost u proteklom mandatu. (BMO)

Jedina pozitivna stvar u gospodarstvu je vanjskotrgovinski suficit u robnoj razmjeni. Ali treba rei da je izvoz prošle godine smanjen za 16 posto u odnosu na 2008. godinu. Istodobno uvoz je smanjen za 27,3 posto, što samo po sebi ne mora biti dobro jer može znaiti i pad gospodarske aktivnosti, a ne samo pad kupovne moi graana. Najdramatinije je u graevinarstvu zbog pada investicije. Sva dramatika u toj branši doi e do izražaja u dugom dijelu godine kad e pad u toj djelatnosti ne samo prihoda ve i svih drugih pokazatelja, posebice pada broja zaposlenih, biti katastroalnih razmjera, kazao je Goran Kneževi iz Meimurje graditeljstva, koji predvia da e se taj sektora nakon ove krize prepoloviti. Premda graevinari ulažu dosta napora za pronalaženje novih poslova, ocjena je da u naredne dvije do tri godine u Meimurju nee biti posla za njih. Pad investicija negativno utjee i na izvoae instalaterskih i završih radova, ali i uslužne djelatnosti. Ne treba zaboraviti da su graevinari izvodei radove u drugim krajevima Hrvatske po terenu donosili svježi novac u Meimurje. Graevinari traže izlaz u iznalaženju poslova u inozemstvu, ali jasno daju do znanja da na strana tržišta mogu samo organizatori posla i graevinski inženjeri, plae graevinskih radnika vani niže su od domaih. (BMO)

NOVA PUBLIKACIJA UREDA DRŽAVNE UPRAVE “Meimurska županija u brojkama 2009.“ pokazala nove trendove

Postali smo turistika destinacija, obrazovaniji smo i više izvozimo nego uvozimo I ove godine Ured državne uprave u Meimurskoj županiji priredio je publikaciju “Meimurska županija u brojkama 2009. godine“. Ovo je etvrto izdanje, a oslanja se na prethodna izdanja, što omoguuje usporeivanje i obradu podataka. Za javnost su, naravno, najzanimljiviji odreeni trendovi koji pokazuju u kom pravcu se razvija Meimurje. U gospodarskom smislu zadnjih godina u Meimurju se intenzivnije razvija turizam i ugostiteljstvo. Ako je još devedesetih mnogima bila smiješna pomisao da bi Meimurje moglo biti turistika destinacija, u prvom desetljeu 21. stoljea to je postalo realnost. To potkrjepljuju i dolasci i noenja turista u Meimurju. Još 2005. godine u Meimurju je ukupno noilo 29.844 turista, od ega 12.811 strani turist. Lani je u Meimurju bilo 67.313 turistikih noenja, od ega nešto manje od 20.000 stranih turista. Godinu dana ranije ukupni broj noenja bio je još vei. Te godine, kada nam je recesija tek dolazila, Meimurje je zabilježilo 73.296 turistikih noenja, no stranih je turista bilo za oko dvije tisue manje nego lani. Dakle, pozitivno je to što se unato krizi broj stranih noenja poveava, jer se radi o indirektnom izvozu. Meimurje je jedna od rijetkih regija u Hrvatskoj koja ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu, vei izvoz od uvoza. Meimurje je lani izvezlo robe i usluge u vrijednosti od 382,845 milijuna USD, a uvezlo u vrijednosti od 345,859 milijuna USD. Treba rei da sve meimurske opine i gradovi bilježe izvoz i imaju izvozno orijentirane gospodarstvenike. Najvea izvozna aktivnost je, naravno, koncentrirana u Gradu akovcu, preko 122 milijuna USD. No, zbog toga što je u akovcu najživlja aktivnost trgovine, akovec kao gospodarsko središte bilježi minus u vanjskotrgovinskoj razmjeni za skoro 23 milijuna USD, jer uvoz akovekog gospodarstva iznosi preko 145 milijuna USD. Najviši suficit u vanjskotrgovinskoj bilanci bilježi opina Donji Kraljevec, ije gospodarstvo izvozi u vrijedno-

sti od 41,9, a uvozi u vrijednosti od 13,7 milijuna USD.

Magistri i doktori znanosti sada žive i rade u Meimurju Što se tie ljudskih resursa, još je znaajniji podatak da je 2005. godine s prebivalištem u Meimurju magistrirao samo jedan magistar znanosti, a tri godine kasnije, 2008. godine, s prebivalištem u Meimurju magistriralo je petnaest magistara znanosti. U 2005. godini s prebivalištem u Meimurju nije doktorirao ni jedan doktor znanosti, a tijekom 2006. njih troje, 2007. godine njih etvoro, a 2008. godine njih troje. Dakle, polako se u Meimurju stvara intelektualna jezgra magistara i doktora znanosti koji žive u Meimurju i ovdje nalaze svoju egzistenciju, te više nisu primorani u potrazi za znanstvenim vrjednovanjem pod svaku cijenu odlaziti u druge sredine.

Publikacija vrijedna zbog trendova Podaci za publikaciju Ureda državne uprave, koja je izuzetno vrijedan izvor podataka upravo za praenje trendova, korišteni su iz više izvora. Naješe su to statistika istraživanja Državnog zavoda za statistiku, evidencije koje se vode u Uredu državne uprave u Meimurskoj županiji, kao što je Državna geodetska uprava. Zatim su tu podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Agencije za plaanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Zavoda za javno zdravstvo, Centra za socijalnu skrb, Državnoga hidrometeorološkog zavoda, Policijske uprave meimurske, HEP - Elektre akovec, Meimurje plina, ŽUC-a, Hrvatskih cesta, Knjižnice “Nikola Zrinski“ akovec, Muzeja Meimurja, Lovakog saveza Meimurske županije. Publikaciju je konceptualno i sadržajno uredio Radovan Marciuš, dipl. oec., a podatke su prikupili djelatnici Ureda državne uprave. Korištene su otografije lokalnih novina, pri emu i našeg otograa Zlatka Vrzana. (BMO)

Vrag e odnijeti graevinare?! Koliko je teška situacija u graevinarstvu zbog toga što su investicije u Hrvatskoj naglo presušile, najslikovitije je doarao Goran Kneževi, koji je kazao: - Vrag e nas odnijeti. On predvia da e u drugom dijelu godine posao izgubiti oko 50 tisua graevinara u Hrvatskoj. - Propast e mali, ali i veliki, kazao je Kneževi, o emu najbolje govori stanje u velikoj graevinskoj tvrtki ‘Konstruktor’ koja je u blokadi s 2 milijarde kuna! Koliko je borba za sve poslove na tržištu bespoštedna, potvrdio je i Josip Švenda iz Teama, koji je rekao da se poslovi, i to ne bilo kakvi, ve ogromni poslovi, u Istri na izgradnji hotela ugovaraju ispod cijene, po cijenama graevinskog materijala.

Pomaci u visokom obrazovanju Pomaci u Meimurju vidljivi su i na podruju visokog obrazovanja. Prije sedam godina, 2003. godine, dodiplomske studije iz Meimurja upisalo je 2.240 studenata, a 2008.godine 3.013 studenata. Godine 2003. diplomiralo je 333 studenta, a 2008. 549 studenata. U Meimur-

skoj županiji sada djeluju dva visoka uilišta. Meimursko veleuilište lani je imalo 272 studenta, 16 stalno zaposlenih i 10 vanjskih suradnika. Uiteljski akultet, Sveuilište u Zagrebu, podružnica akovec, ima 714 studenata, 36 zaposlenih i 34 vanjska suradnika. (BMO)

4

Aktualno

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

 GDQD u Meimurju

Poruka iz Županije: Autobusni prijevoz u Meimurju odvija se po voznom redu Župan Perho u proteklih nekoliko dana obavio je niz sastanaka s predstavnicima tvrtke Autobusni prijevoz toursa d.d. u steaju, Preseki grupe, predstavnicima autobusnih prijevoznika s podruja Meimurske županije, zaposlenika AP toursa

u steaju te sindikata, kako bi se pronašlo rješenje koje bi osiguralo nesmetano odvijanje javnog prijevoza na podruju županije, ali i pokušalo zbrinuti zaposlenike koji e prestankom rada tvrtke Autobusni prijevoz tours d.d. u steaju ostati bez posla. Do-

govoreno je da e linijski prijevoz privremeno preuzeti prijevoznici s podruja Meimurske županije, poevši od 18. lipnja. Sve linije prometuju prema uredovnom vremenu, prema ljetnom voznom redu, priopili su iz Županije meimurske.

Sveano obilježen Dan antifašistike borbe

U Prelogu otkrivena replika spomenika “Ranjenik” Luje Bezeredija Župan Ivica Perho obraa se nazonima ispred spomen - zida poginulim hrvatskim braniteljima u akovcu

Dan državnosti u Meimurskoj županiji

Branitelji su zaslužni za slobodu koju danas živimo Glavna ovogodišnja sveanost održana je u Prelogu, gdje je otkrivena replika spomenika “Ranjenik”, koji je 1949. godine izradio poznati meimurski kipar Lujo Bezeredi Dan antifašistike borbe 22. lipnja sveano je obilježen nizom poasti antifašistima. Pod spomen - plou na palai Zrinskih u akovekom Starom gradu, pred spomenik poginulim i nestalim braniteljima Domovinskog rata, zatim ispred spomenika poginulima u II. svjetskom ratu, te na spomen - groblju u Sv. Jurju u Trnju položeni su vijenci i zapaljene svijee, i na kraju u Prelogu. Na sveanostima u akovcu i Svetom Jurju u Trnju o znaaju Dana antifašizma govorili su župan Ivica Perho, Veselin Biševac, zamjenik gradonaelnika Grada akovca, Zlatko Horvat, naelnik opine Donji Kraljevec, te Zvonko Golub i Franjo Repinc u ime Udruge antifašistikih boraca i antifašista Hrvatske, uz nazonost predstavnika Meimurske županije, Grada akovca, Udruge an-

tifašistikih boraca i antifašista Hrvatske, opine Donji Kraljevec i Socijaldemokratske partije. Glavna sveanost održana je u Prelogu, gdje je otkrivena replika spomenika “Ranjenik”, koji je 1949. godine izradio poznati meimurski kipar Lujo Bezeredi. Kako je istaknuo gradonaelnik Grada Preloga Dragutin Glavina, Grad Prelog odluio je napraviti repliku spomenika i postaviti ga na primjerenije mjesto od dosadašnjeg, u park na Trgu Slobode. Replika spomenika Luje Bezeredija napravljena je od umjetnog kamena kako bi bila trajnija te ureena bojom terakote da bi bila slina originalnom spomeniku, koji je usto i dodatno ošteen u prijevozu (ve je bio ruiniran) te je završio u Muzeju Meimurja akovec. Župan Meimurske županije Ivica Perho naglasio je da je za-

hvaljujui antifašistikoj borbi Meimurje zauvijek pripojeno matici Hrvatskoj. - Slavei antifašizam, mi u Meimurju sa zahvalnošu se sjeamo svih onih naših sugraana koji su, ne mirei se s maarskom okupacijom i fašistikim režimom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, otišli preko Drave i prikljuili se Narodnooslobodilakom pokretu. Mr. Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja Meimurja akovec, govorio je o situaciji u Meimurju tijekom II. svjetskog rata. Meimurje je bilo okupirano i pod maarskom vlašu, na sjeveru je bila granica velike Njemake, a preko Drave ustaška država. Velik broj graana Meimurja sudjelovao je u antifašistikoj borbi, a još ih je više stradalo pod fašistikim izmama u logorima i u raznim okolnostima. (JŠ, foto Z: Vrzan)

Župan Ivica Perho:

Reviziji povijesti moramo se svi protiviti - Spomen - obilježja tijekom 90-ih godina uništavana su, uklanjana ili zanemarivana. Danas ih polako obnavljamo, jer žrtve koje su pale za domovinu ne smijemo gledati kroz ideološke prizme. Govorim to jer je u prošlom desetljeu u Hrvatskoj uništeno mnogo spomenika antifašistikoj borbi pod izlikom da podsjeaju na bivši režim, no mnogi od njih bili su spomenici ljudima koji u borbu protiv nacizma i fašizma nisu krenuli iz ideoloških razloga, ve zbog toga što su željeli slobodnu Hrvatsku

u kojoj e svi biti ravnopravni, bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest. Nepravde koje su pobjednici nakon II. svjetskog rata inili dijelu Hrvata uništavanjem spomenika nisu ispravljene, ve su napravljene nove, ovaj put drugima. Takvoj reviziji povijesti moramo se svi protiviti, jer nije bez razloga antifašizam temelj vrijednosti današnje ujedinjene Europe. Danas, 65 godina nakon završetka najveega vojnog sukoba u povijesti, došlo je vrijeme da se o tim dogaajima pone govoriti objektivno i neutralno, bez ide-

Dan državnosti 25. lipnja obilježen je polaganjima vijenaca i druženjima. U 9 sati organizirano je polaganje vijenaca ispred spomenika poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata u Perivoju Zrinskih u akovcu, a nakon toga odavanje poasti ispred spomen - zida poginulim braniteljima u akovcu. Vijence su položila i zapalila svijee izaslanstva Meimurske županije, Grada akovca, Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata, policije i obrambenih struktura, branitelja, veterana i suboraca iz Domovinskog rata te Zrinske garde. Župan Ivica Perho izmeu ostalog je rekao: - Danas slavimo Dan državnosti, dan kad je proglašena hrvatska samostalnost i neovisnost. No, neki se nisu slagali s time, znamo kako je završilo, dogodio se rat. Hrvatskim braniteljima dugujemo vjeitu zahvalnost, a u borbi za slobodu mnogi su izgubili svoje živote kao ono najdragocjenije što su imali. Zbog toga

oloških strasti, podjela na potomke poraženih i pobjednika, vrijeme je da se ratna dogaanja prepuste povijesti. No, siguran sam da e antifašistika borba Meimuraca i uostalom cijeloga hrvatskog naroda biti jedna od najsvjetlijih stranica naše povijesti. Meimurci e uvijek Dan antifašistike borbe obilježavati kao poetak borbe za ujedinjenje matici Hrvatskoj, ovaj put za sva vremena, a antifašistika borba kojoj su se mnogi prikljuili temelj je današnjoj slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj. (J)

je sjeanje na hrvatske branitelje toliko važno i zbog toga moramo uvati slobodu i sve ono što su oni izborili kako njihove žrtve ne bi bile uzalud.

Županijski odbor HDZ-a sveanu proslavu održao u Hodošanu Sveanost u povodu Dana državnosti održana je i u Hodošanu. Županijski odbor HDZ-a obilježio je Dan državnosti svetom misom za Domovinu u crkvi Svetog Ivana Nepomuka u Hodošanu, koju je vodio Drago Kelemeni, župnik župe Sveti Juraj u Trnju, te polaganjem vijenaca ispred spomenika poginulim hrvatskim braniteljima Darku Tišljariu i Zvonku Zrna uz Dom kulture u Hodošanu, uz pratnju Puhakog orkestra opine Donji Kraljevec. Vijence je položilo izaslanstvo HDZ-a županije, opine Donji Kraljevec te policije, a poast braniteljima dali su i vatrogasci i graani. U ime organizatora nazonima se obratio Ivan Markati, jedan od elnih ljudi opine

Izaslanstvo HDZ-a županije u Hodošanu polaže vijenac

CITATI TJEDNA “Sve ovisi o bankama.“ - teletekst HTV, 23.6.2010., povodom zahtjeva seljaka u pregovorima s Vladom RH i ministrom poljoprivrede

Donji Kraljevec i opinski vijenik. On se prisjetio poginulih hrvatskih branitelja iz Hodošana, obraajui im se imenima, te povukao paralelu izmeu njihovih ideala za slobodu zemlje, za što su i poginuli, te sadašnjeg vremena koje mora uvati uspomene na njih, ali i znati nositi se s izazovima vremena. Ono za što su oni dali svoje živote, slobodu u demokraciji i miran život, mi danas živimo zahvaljujui i njihovim žrtvama. Saborska zastupnica Sunana Glavak naglasila je pak da Vlada brine o hrvatskim braniteljima prema mogunosti zemlje. Najvažnije je da danas živimo u miru, najteže je prošlo, a Hrvatska je priznata i lanica NATO saveza i uskoro EU. No, treba malo više optimizma i samosvijesti hrvatskih graana, rekla je Sunana Glavak, te zaželjela mnogo više hrvatskih zastava po gradovima i selima na iduoj proslavi Dana državnosti. Proslava Dana državnosti završila je druženjem na nogometnom igralištu NK Hodošan. (J.Š.)

Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Svaka kriza, pa tako i ova, uvijek nosi iste posljedice. Bogati postaju još bogatiji, a oni siromašniji još siromašniji.“

“ Polica autoosiguranja dvostruko je skuplja u Hrvatskoj nego u Finskoj.“

“HAK: Provjerite aute, danas se kvare eše od fieka i stojadina.“

“Djecu nije dovoljno uiti prošlosti, treba ih nauiti kako preživjeti u ekstremnoj budunosti.“

Anna Bukai iz Letenya u Jutarnjem listu, 19.6.2010.

Jutarnji list, 14.6.2010.

- upozorenje uoi prvog vala turista, Veernji list, 16.6.2010.

Jadranka Jureško - Kero, Veernji list, prilog “Obzor“ 19.6.2010.

29. lipnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

U OSNOVNOJ ŠKOLI “Ivan Goran Kovai” Sveti Juraj na Bregu samo pukim sluajem nije došlo do tragedije

Stotine kilograma težak strop srušio se na školske klupe - Katastrofalno loše obavljen posao, neadekvatan nadzor nad oito neadekvatno i nekvalitetno obavljenim radovima, zbog ega je vrlo lako moglo doi do tragedije, mora rezultirati istragom i otkrivanjem krivaca, traže roditelji u pismu i telefonskim pozivima koje smo dobili U noi s 22. na 23. lipnja u uionici broj 3 OŠ “Ivan Goran Kovai” u Svetom Jurju na Bregu na školske klupe i uiteljsku katedru srušio se nekoliko stotina kilograma težak strop, izraen od rigips ploa i metalne konstrukcije. Sreom, nastava je završila tjedan dana ranije, pa je samo zahvaljujui tome vrlo vjerojatno izbjegnuta tragedija. Dojavu o nesretnom dogaaju dobili smo iz više izvora, na žalost, ne i iz službenog, bilo iz škole, bilo iz institucija. Pitamo se je li se cijeli sluaj želio zataškati, iako smo nakon našeg pitanja o tome što se dogodilo dobili pristup mjestu nesretnog dogaaja koje izgleda zaista stravino. Netko je katastrofalno loše obavio posao, netko je takoer propustio napraviti nadzor nad oito šlampavo i nekvalitetno obavljenim radovima i za tako nešto netko treba snositi posljedice.

Samo niz sretnih okolnosti nije doveo do tragedije Ravnateljica i uitelji naišli su inae na grozan prizor u srijedu ujutro 23. lipnja, i kroz misli su im prostrujale slike kakve bi mogle biti posljedice da se to dogodilo za vrijeme nastave dok su djeca i uitelj(ica) bili u razredu.

Grozan prizor u razredu gdje su par dana prije sjedili uenici i uiteljica rana s izvoaem radova, koji su obavljeni 2006., a koje je naruila Meimurska županija. Naime, cijena je bila viša nego je mi kao škola možemo naruiti i platiti, kaže ravnateljica Haek, i nastavlja. - Mi kao škola i ja kao ravnateljica godinama izvješujemo Meimursku županiju o potrebi sanacije školske zgrade, meutim, konkretnih odgovora i poteza nije bilo i oito se ovo trebalo dogoditi da svi stanu na noge i pokrenu se, tako da e sada školska zgrada ii u obnovu. Po meni su krivi oni koji su obavljali radove i nadzor, jer trebali su znati može li strop star 45 godina nositi konstrukciju za ‘spušteni strop’, a svoje sumnje potkrjepljujem injenicom da je ustvari strop izbušeno na desetke rupa u koje nisu mogli ui ‘tiple’ na koje se privršuju ploe, tvrdi ravnateljica Haek, dodajui da je dalje sve u vezi s ovim dogaajem na policiji i inspektorima. Isto tako rekla je kako nikoga

ne štiti i ne zataškava, te istie kako su ovi poslovi 2006. povjereni tvrtki “urkin”, koja pak je poslove dala kooperantima. Haek smatra i kako je ovo rezultat odabira najjeftinijeg ponuaa na raspisani natjeaj.

Ugraen pogrešan sistem spuštenog stropa!? - Prije etiri godine smatralo se da je ovo najbolje rješenje, no sada sam siguran da to nije bila dobra odluka. Oito je trebalo postaviti takozvani ‘amstrong sistem’ spušteni strop, no odlueno je da se ugradi ‘knauf sistem’ i, evo, dogodilo se što se dogodilo, kaže Ivan Vinkovi, direktor MINA-e tvrtke za investicije i nekretnine Meimurske županije, koji je razgledavši prostoriju ostao zgrožen stanjem i pomisli da je tu netko mogao izgubiti život. - Ja službeno ne mogu govoriti o krivcu, no siguran sam da su radovi trebali biti obavljeni strunije, odnosno osoba koja je vršila nad-

Samo nas je Bog sauvao od mogue tragedije, kaže ravnateljica Jelena Haek

Roditelji u šoku

- Ovo je strašno i samo onaj gore koji oito stalno bdije nad nama spasio je djecu i nas od tragedije, koja se mogla zbiti da se to dogodilo za vrijeme nastave. Ni ne smijem pomisliti što je sve moglo biti, možda bi i netko smrtno stradao i, premda na sve ne gledam crno, ovo je grozno. Nakon što sam se pribrala, izvijestila sam policiju i Meimursku županiju, istina, ne i medije, ali to mi nije palo na pamet, jer sam stvarno potresena dogaajem, ali i razoa-

Našu redakciju nazvalo je više roditelja, a stiglo je i pismo jednog od njih o cijelom dogaaju. Roditelji su zgroženi i pitaju se hoe li netko odgovarati za ovu katastrofu i skandal. Ili e se sve zataškati, kao u sluaju župne crkve koja se nalazi preko ceste na udaljenosti od pedesetak metara i koja je nemarom srušena takoer u lipnju prije dvije godine. Roditelji žele znati ime i prezime osobe koja je odgovorna za ovaj sluaj,

jer u protivnom e razmisliti hoe li ovoj školi povjeriti svoju djecu. Petero roditelja putem telefona reklo nam je kako razmišljaju svoju djecu premjestiti u drugu, konkretno šenkoveku školu. Sasvim dovoljni razlozi da se povede vrlo ozbiljna istraga za ovaj dogaaj koji je mogao okonati teškim posljedicama za djecu i nastavni kadar da se strop srušio, primjerice, u vrijeme održavanja nastave. (sm)

Referendum i vuvuzele! Ove dvije rijei iz naslova jesu sve što se može uti ovih dana. Ne znaš koja više zaglušuje. Vuvuzele mi nisu jasne, ali me nije ni briga što jednostavno ne mogu shvatiti zašto ljudi žele izgubiti sluh. No, oko referenduma, koji je vrlo važan, tu i te kako želim da mi je jasno. Naime, kljuno je pitanje što e se dogoditi ako referendum bude raspisan i novi Zakon o radu nee biti donesen. Kako e to utjecati na naše plae, gospodarstvo, socijalu?

Zna li netko odgovor? Je li netko uope razmišljao o tome? Koliko vidim, ovaj referendum traži zadržavanje postojeeg stanja, zar ne? A to znai da ga raspisuju i zagovaraju oni kojima je sada dobro. Drago mi je što ima takvih, no nisam znao da ih u Hrvatskoj ima ak 700.000?! Jer toliko ih je potpisalo peticiju, ako sam dobro zapamtio brojku. Da se razumijemo, stanje je u hrvatskom gospodarstvu vrlo loše i Vlada mora snositi

odgovornost, no samo zato jer je ona zadužena da pronae rješenja i, ako nije sposobna, neka se pokupi s vladajue pozicije. No, molim lijepo, neka se ve jednom pojavi netko drugi tko se razumije i u gospodarstvo i u politiku, te da je dovoljno neovisan, da ne mora živjeti samo od “saborske plaice“. Ali takvog nema na vidiku. Oni koji bi trebali rušiti Vladu svojim prijedlozima i programima, a zovu se oporba, samo su stali u red iza referenduma, i gurkaju

Ivan Vinkovi: - Službeno ne mogu govoriti o krivcu, no siguran sam da su radovi trebali biti obavljeni strunije zor trebala je znati da se na ovakav (postojei) strop ne mogu postavljati moderni sistemi i da je trebalo iznai drugo rješenje. Odgovornost postoji, ali ne nas kao investitora, a ni škole, jer mi smo samo oni koji naruujemo i plaamo poslove, smatra Vinkovi. Spušteni stropovi ugraeni su u dvije uionice, a vrijednost radova stajala je oko 200 tisua kuna, koje je platila Meimurska županija. Ovih dana zapoet e kompletna obnova krovišta, svih uionica i gazišta (stepenica i podesta), a sve bi trebalo biti gotovo do poetka nove školske godine. Ravnateljica, uitelji i zaposlenici, a osobito roditelji, žele vjerovati da e radovi biti obavljeni struno, kvalitetno i da nee nakon ove velike investicije biti ugroženi životi ni jednog od preko 450 uenika i 20-ak zaposlenih. (Stjepan Mesari)

Policija dobila prijavu, ali ...

POTEŠKOE SA SVJEDODŽBAMA zabrinule i meimurske osmaše

Svjedodžbe neki dobili u ponedjeljak u zadnji as Problemi sa sustavom E-matice, koji su protekli vikend na noge digli cijelu Hrvatsku, ipak nee ugroziti upise uenike osmih razreda u srednje škole. eline živce morali su pokazati i uenici i profesori meimurskih srednjih škola, no do svojih su svjedodžbi ipak došli na vrijeme. Ministarstvo obrazovanja po tom se pitanju još nije službeno oitovalo, a neslužbeno doznajemo da su svi meimurski osmoškolci uspjeli na vrijeme doi do svojih svjedodžbi. Kako su nam objasnili iz Ureda državne uprave Meimurske županije, veina osmaša svjedodžbe je u posjed dobila na vrijeme, premda je manji broj njih na ispis svjedodžbi ekao do ponedjeljka. Reklo bi se 5 do 12, ali ipak dovoljno da stignu na upise. Poteškoe su nastale jer se pet milijuna kuna vrijedan sustav ispisa svjedodžbi neprestano rušio, pa je do zadnjeg trena bilo upitno hoe li osmaši svoje svjedodžbe dobiti na vrijeme za upise.

Svaa oko glavnog krivca Ministar obrazovanja Radovan Fuchs za nastale je poteškoe

okrivio profesore kojima se žuri na more, neprestano istiui da se radi o dobrom sustavu. - E-matica manipulira s više od 100 tisua podataka. Kada vam gotovo istovremeno doe 45 tisua zahtjeva za printanje svjedodžbi, nije neobino da se server sruši, opravdao se ministar Fuchs. Iako se Ministarstvo nije službeno oitovalo, u Sindikatu zaposlenika u hrvatskom školstvu “Preporod” ne misle šutjeti. Kako stoji u njihovom priopenju javnosti, izjaviti da je sustav pao “jer su uitelji požurili na more” može samo osoba kojoj nije poznato kakve su obveze protekli tjedan stajale pred uiteljima i nastavnicima. Kako kažu, ministar je svojom neodgovornom i bahatom izjavom bacio kamen na one koji su sprijeili potpunu blamažu i projekta i Ministarstva. Ogoreni su što je, umjesto da ponudi svoju ostavku i smijeni sve odgovorne za ijasko, za sve okrivio uitelje. (bš)

U MURSKOM SREDIŠU obilježena 19. obljetnica od zaustavljanja neprijateljskih tenkova

Bio je to povijesni i hrabri in

Obilježavanje obljetnice na mjestu dogaaja 1991. godine

Glasnogovornik PU meimurske Krunoslav Gosari rekao nam je kako je PP Štrigova u etvrtak 24. lipnja zaprimila prijavu od njima nepoznate ženske osobe o dogaaju u OŠ Sveti Juraj na Bregu. Policijski službenici napravili su izvid i obavijestili inspektora zaštite na radu te, kako kaže, time je za njih barem za sada pria završena (!?). Gosari je otklonio mogunost da se policija izjašnjava o bilo ijoj krivnji u ovom sluaju, te kaže da e otvoriti istragu samo u sluaju da inspekcijski nadzor utvrdi da je to potrebno. Nadamo se da nije u pitanju bilo kakvo zataškavanje cijele situacije, iako ...®

Kod veterinarske stanice u Murskom Srediušu u ponedjeljak 28. lipnja prigodnom sveanošu obilježena je 19. obljetnica od zaustavljanja tenkova bivše JNA na njihovom putu prema Sloveniji. Okupljenim predstavnicima društvenih i crkvenih vlasti te graanima govorio je Josip Dobrani, središanski gradonaelnik. - Hrabri graani Murskog Središa i okolnih naselja svojim su tijelima tenkovima JNA preprijeili cestu kojom su oni kanili doi do mosta na Muri, na kojemu su bile cisterne pune zapaljivih tvari. U teškim pregovorima izmeu hrvatske policije, predvoene Zvonkom Rihtarcom, zapovjednikom Policijske postaje Mursko Središe, i voe JNA postignut je dogovor te su tenkovi napustili Mursko Središe.

se naprijed kao djeca u školskoj kuhinji da i oni kusaju nešto, ako narod odlui ii protiv Vlade. Sindikati su, naravno, raspisali peticiju za referendum zbog vlastitog opstanka, a ne zbog radnika. A naroito ne zbog veine radnika koji žive od crkavice i njihovom poslodavcu ni na kraj pameti nije da im potpiše tamo neki kolektivni ugovor. Upravo takvi radnici, iscrpljeni, puni nade, išli su kao hipnotizirani potpisati peticiju. To je veina od tih 700.000 potpisnika. No oni od referenduma nee baštiniti ama baš ništa! Štoviše, mogli bi puno više dobiti od novog Zakona o radu,

jer bi otvaranjem tržišta rada postali puno konkurentniji, naroito od brojnih zaposlenika državnih i javnih službi, koji još nisu ni osjetili što je to kapitalizam i tržišno natjecanje. Upravo bi ti koji su za crkavicu radili kod svog poslodavca, i morali se probijati bez iije pomoi, tada zahvaljujui svojoj sposobnosti mogli zamijeniti ove vjeno povlaštene, koji službu nasljeuju po rodbinskom kljuu. Nevjerojatno kakav je muak podvaljen ljudima. Razvikali se o referendumu i zamutili vodu, da politiari i povlašteni radnici izvuku svoju korist, a upravo oni koji hrane te ljude,

Riskirajui vlastite živote, goloruk je narod do zuba naoružanu jugovojsku zaustavio u daljnjem pohodu i pokazao kako se brani i voli tek novostvorena domovina i država. Bio je to povijesni i hrabri in i sada, 19 godina kasnije, estitam svojim sugraanima i svima koji su toga vrelog ljetnog dana bili na glavnoj središanskoj ulici i ostatku Hrvatske pokazali da je neprijatelj ranjiv, izmeu ostalog naglasio je gradonaelnik Josip Dobrani. Kod spomen - ploe položeni su vijenci i odana poast svim poginulim hrvatskim braniteljima. U dvorani TK-a “Cimper “ prikazan je ilm o ovom dogaaju kojemu su autori, odnosno snimatelji Vladimir Nemec i Rajko Tomani, aktivni sudionici lipanjskih dogaanja 1991. godine. (S. Mesari, Z. Vrzan)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

a sami su na rubu egzistencije, oni e im u tome najviše pomoi.

6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

Županijski sindikalni povjerenik o steaju AP toursa

VEBLE: Radnici su bili spremni odrei se puno toga samo da ne moraju na burzu, ali... - Steaj koji se vodi u AP toursu jedan je od najluih steajeva koji se vodi u Meimurskoj županiji, u kojem se ne može ništa uhvatiti ni za rep ni za glavu, kazao je Franjo Veble, sindikalni povjerenik. Steajni postupak otvoren je 7. srpnja 2009. godine i nepuna dva mjeseca nakon toga upuen je steajni plan Ministarstvu financija, koji je glatko odbijen, uz obrazloženje državnog tajnika Ivice Mladinea da steajni plan nije napravljen u duhu steajnog zakona te da je steajni plan preuranjen i nedoreen, jer za njega nisu steeni odreeni preduvjeti, budui da je steajni plan donesen prije nego je održano ispitno i izvještajno roište pa steajni upravitelj nije imao ni tona saznanja o steajnim vjerovnicima i njihovim potraživanjima. Takoer steajni upravitelj u steajnom planu nije ni spomenuo ponudu Preseki grupe za preuzimanje AP toursa u steaju, ni naveo kojim bi pravnim poslom preuzimanje bilo izvršeno, kao ni uvjete koje bi preuzimatelj trebao ispuniti. - Pitam se zbog ega, zašto i u ime koga je steajni upravitelj odmah takorei nakon otvaranja steaja dostavio steajni plan s kojim nitko nije bio upoznat, kazao je Veble. U daljnjem tijeku steaja izraen je još jedan steajni plan koji je upuen od strane steajne sutkinje zainteresiranim stranama na oitovanje. Ministarstvo financija izjavilo je da je plan nedoreen i da ga iz tog razloga ne prihvaa. U ovom sluaju steajni plan upuen je na vrijeme na oitovanje, ali jedan dan prije održa-

vanja posljednjega ispitnog roišta na Trgovakom sudu u Varaždinu bio je sazvan odbor vjerovnika gdje je od stane Ministarstva financija izreeno da se steajni plan ne prihvaa. Veble je opet postavio pitanje nije li tih mjesec dana bilo dovoljno vremena ili zainteresiranosti Ministarstva financija da se pismeno obrati steajnom upravitelju ili steajnom sucu i ukaže na to da je steajni plan nedoreen, pa da se u predvienom roku pokuša nešto uiniti da steaj povoljno završi za radnike. -Neu se previše osvrtati na rad steajnog upravitelja, rekao je Veble, jer protiv njega postoje odreene prijave pa neka nadzorna tijela obave svoj posao.

Kaos u autobusnom prijevozu Kazao je da je u srijedu 23. lipnja dobio e-mail iji je ispis dao i novinarima, u kojem se iznosi problematika prijevoza u Meimurskoj županiji. U istom stoji: - Nakon oduzimanja dozvola za obavljanje javnoga linijskog prijevoza putnika Autobusnom prijevozu tours u steaju, župan je te dozvole dodijelio prijevoznicima iz Meimurske županije, uz obrazloženje da imaju zadovoljavajue prijevozne kapacitete i da mogu pokriti sve linije, meutim, dogodilo se suprotno. Prijevoznici iz Meimurja nemaju dovoljan broj prijevoznih kapaciteta, a što potvruje injenica da su u ponedjeljak 21. lipnja obavljali javni linijski prijevoz s osobnim vozilima kapaciteta 8 plus jedno sjedee mjesto, što je protivno Zakonu o prijevo-

EKONOMSKI BREVIJAR

Privlana snaga Meimurja i regije Za svaku regionalnu cjelinu važno je kakva je predodžba o njoj u bližoj i daljjoj okolini, kakav je stav sadašnjih i potencijalnih investitora, koja vrsta gospodarstva ima perspektivu i koliko se vjeruje slici koja je stvorena. esto smo sami sebi vrijedni ili manje vrijedni, ali unato našem stavu, uvažavaju se veinom objektivni kriteriji i parametri. A to su struni i kvalificirani radnici, vrijedni i marljivi, brojano usklaeni s razvojnim planovima, a ne samo s jednim investicijskim pothvatom ili ciklusom, zatim inrastruktura i energetika, njihova razvijenost, dostupnost i cijene, pa uinkovita administracija, koja je svima na usluzi i koja pomaže i usmjerava, tako da nije zloglasna birokracija, usporavatelj i koniar. Važni su i jednostavni propisi i postupci, jasna procedura ishoenja te brzo i lako dobivanje dozvola. Znaajno je i poslovno okruženje, jer dobri se uvijek približavaju dobrima i boljima. Zato postoji pria da tradicionalno uzorni židovski zlatari, koji dolaze u novu sredinu, obino traže lokal u ulici u kojoj ve posluju drugi zlatari. Oni žele koncentraciju, konkurenciju i nadmetanje, ali i pozornost, zamijeenost, uvažavanje te nadasve promet. Traže se i niže cijene komunalnih usluga, prihvatljivi ostali troškovi poslovanja, jednostavni i razumljivi porezi i nameti, unkcionalnost i kvaliteta života, kvalitetno zdravstvo i ostale javne službe, smještajni kapaciteti, ali i stambena ponuda. Ako je tržište dobavljaa lako transportno dostupno ili ak teritorijalno blizu, a isto vrijedi i za tržište kupaca, to je znaajna komparativna prednost. Uz nabrojeno, korištenje svih resursa, prepoznavanje i vrednovanje prioriteta, iskrena dobrodošlica,

Zlatko Boži,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr otvorenost za susret regionalnih, ali i onih udaljenijih kultura, poticanje inovativnosti, povezanost i umreženost unutar regije i s cijelim svijetom te odgovornost prema prirodi, okolišu i ljudima koji žive i rade u ovom kraju – to su pretpostavke za daljnji dinamini razvoj. Svi navedeni elementi privlane snage moraju postojati, jer biti dobar, pa ak i najbolji, samo u nekim segmentima, nije dovoljan razlog da netko doe, investira, pa ak i ostane. To je, eventualno razlog za privlaenje pozornosti, ali da bi netko prepoznao privlanu snagu regije, potrebno je sve od navedenog. Da se ne bi svelo na rijei aoristiara Sirovca; „Gospodarstvo nam je vrlo stabilno. Nikako da krene s mjesta.“ Privlana snaga za investitore treba ujedno pogodovati i dolasku posjetitelja i turista, jer ulagako središte mora biti i središte kretanja ljudi. Tako e osim gospodarskih zona, i u Meimurju ostati prepoznatljivi karakteristini ravniarski i brežuljkasti krajolici, slasna gastronomska ponuda, ali i meunarodno uzdušje kakvo dolikuje „kraju med dvemi vodami“ koji granii s dvije susjedne županije i dvije susjedne države.

zu u cestovnom prometu koji izriito nalaže da se javni linijski prijevoz ne može obavljati osobnim vozilima. Javni linijski prijevoz ne obavlja se sukladno izdanim dozvolama i voznom redu. U nedostatku vlastitih prijevoznih kapaciteta autobusni prijevoznici iz Meimurja angažirali su prijevoznike iz Varaždinske županije, pa se postavlja pitanje kako to da se sada dozvoljava prijevozniku iz Varaždinske županije linijski prijevoz, a nije se dozvolio Preseki grupi jer navodno nije domai prijevoznik. Na autobusnom kolodvoru akovec, koji se nalazi u vlasništvu AP-a Varaždin, vlada zbunjenost jer im nisu dostavljeni cjenici za prodaju jednosmjernih karata te na kolodvoru ne znaju po kojim cijenama naplaivati vozne karte. Meimurski prijevoznici pozivaju se na prešutni dogovor sa županom Perhoom da e trajno dobiti javni linijski prijevoz putnika i da e od jeseni dobiti prijevoz uenika osnovnih škola u Meimurskoj županiji do 31. prosinca bez posebnog natjeaja, te se postavlja pitanje kako je to mogue. Postavlja se pitanje zašto nije dozvoljen upis kooperacije na županijskim linijama koje su zatražili Preseki grupa i Autobusni prijevoz tours u steaju u listopadu 2009. godine? Da je Županija odobrila upis kooperacije, linijski prijevoz od 21. lipnja nastavila bi Preseki grupa te ne bi bilo nikakvih potresa na tržištu, a ostalo bi zaposleno i dalje 50 radnika. Zašto Županija nije izdala dozvole Preseki grupi za županijske linije koje su bile predmet izvanrednog usklaenja u 2009. godini, a dobro se zna da su sve linije prošle proceduru izvanrednog usklaenja te ih je ovjerila Županijska komora u akovcu, stoji u e-mailu, iji izvor Veble nije želio otkriti, ve samo posredstvom njegova sadržaja upozoriti na neke igre vezane uz javni prijevoz. - Mi ne skrivamo, kazao je Veble, županijski sindikalni povjerenik, da smo lobirali preko Vitomira Begovia iz Vladina Ureda za socijalno partnerstvo da Ministarstvo financija stane na stranu radnika, njih 51, koji su podržavali preuzimanje AP toursa od strane Preseki grupe. Radnici su inae drugi po visini svojih potraživanja, odmah iza Ministarstva financija.

Franjo Veble, županijski sindikalni povjerenik, s predstavnicima sindikata i radnika AP toursa u steaju

Županija duguje, a radnicima minimalci Veble je na konerenciji za novinare zamjerio steajnom upravitelju što radnicima koji su pošteno odradili svoj dio pola u svibnju i tijekom prve polovice lipnja, do 18. lipnja, sada želi uvesti minimalac, kao i za rad u otkaznom roku. - Minimalac u otkaznom roku donekle je shvat-

ljiv, ali ne i odraeni dio u svibnju i lipnju, kazao je Veble. Obrazloženje da novca nema sindikat ne prihvaa, jer je steajni upravitelj na vrijeme to trebao znati. Uz to sindikat ima saznanja da i Županija duguje 700 tisua kuna za obavljeni prijevoz srednjoškolaca, pa je izrazio nadu da e to biti uplaeno kako bi radnici dobili svoja potraživanja. Sada se pokazalo izuzetno dobrim što je

PREDLAŽEMO: Prijevoz uenika kao poseban prijevoz Javni prijevoz u punom smislu te rijei u Meimurskoj županiji ne unkcionira i zapravo ne postoji. Iza tzv. javnog prijevoza krije se zapravo prijevoz srednjoškolaca koji ine preko 80 posto putnika u javnom prijevozu, a svega do 20 posto ostali putnici. Vrijeme je i da županija uzme tu realnost u obzir i, ako treba, prijevoz djece odvoji kao poseban prijevoz. A ono što bi trebao biti moderan javni prijevoz u službi svih kategorija stanovništva, prepusti tržištu. Ono što neki smatraju nedopustivim da na redovnim linijama voze vozila kapaciteta osam plus jedno sjedalo, po mom osobnom mišljenju je tržišna realnost, pa i budunost pojedinih linija. Naime, javni prijevoz je više od dvadeset godina bio potpuno zanemaren od prijevoznikih tvrtki, kojima su potrebe putnika bile potpuno zadnja briga,

zato su sada ne samo naši ve i drugi završili u steaju. Predugo su prijevoznike tvrtke živjele tako da su oekivale od drugih da im osiguraju putnike i novac, a da oni samo kasiraju na kartama na blagajni. Kad su cijenama i uslugom postali nekonkurentni do te mjere da je pojedinanom putniku postalo racionalnije i konkurentnije sam se voziti osobnim automobilom na posao i s posla, autobusni prijevoz postupno masovno gubi putnike u javnom prijevozu i postaje nerentabilan. Bilo bi suludo da nam sada pokušaju preko prijevoza djece nadoknaditi sve svoje propuste iz prošlih godina. Ve prije dobrih deset godina ondašnji župan Levai u Županijskoj skupštini razmišljao je o uvoenju školskih autobusa po uzoru na druge razvijene zemlje, prije ili kasnije to e i kod nas postati realnost. (BMO)

sindikat inzistirao, kad se pojavilo retroaktivno otkazivanje ugovora o radu, što je napravio steajni upravitelj gdje nije bilo navedeno pravo na otpremninu, niti su one bile izraunate. - Tu smo se kao sindikat vrsto postavili i na ispitnom roištu steajna je sutkinja steajnom upravitelju naložila da izrauna te otpremnine i prijavi ih Agenciji za potraživanje radnikih potraživanja iz koje e ljudi dobiti 50 posto svojih potraživanja s osnova otpremnine. Pedeset posto zaostalih plaa radnicima je namirila spomenuta Agencija, drugih pedeset posto potraživanja od zaostalih plaa i otpremnina morat e se uvrstiti u steajnu masu. Drugo je pitanje kada e i kako dobiti ta potraživanja jer po sindikalnim saznanjima AP tours u steaju nema nikakve imovine. Autobusi su pod zabilježbom Porezne uprave, te e vjerojatno biti njoj prepušteni radi prodaje, kako bi se barem iz toga dijelom namirili, premda je odbaena šansa da se namire iz ponude Presekog koji je vjerovnicima na ime preuzima AP toursa nudio namirenje 30 posto potraživanja. Kome je bilo u interesu da se to prihvati, ne znam, kazao je Veble, te podsjetio da su upozoravali na nepravilan rad steajnog upravitelja, ak i javno na jednom od odbora vjerovnika javno postavili zahtjev za njegovu smjenu, no to nije uzeto u obzir, valjda zbog toga što nije lan odbora vjerovnika, kazao je Veble. Franjo Veble pak se s druge strane pohvalno izrazio o Preseki grupi, premda je, priznaje, u prvo vrijeme bio skeptian i imao averziju prema toj grupi. Meutim, pokazalo se da su oni jedini uspostavili kontakt sa sindikatom te su s njima uspjeli postii i sporazum, ukoliko bi oni uspjeli preuzeti AP tours u steaju, da e zadržati sve zaposlene. Uz to radnici su po cijenu zadržavanja radnih mjesta i nastavka poslovanja bili spremni na 10 posto, pa i odustati od svojih zaostalih potraživanja samo da se poslovanje AP toursa nastavi. Djelatnici Zavoda za zapošljavanje 16. srpnja, pri kraju isteka otkaznog roka, u prostorijama sindikata upoznat e radnike s pravima koja imaju kad dou na burzu za nezaposlene. Tko e od njih i od koga dobiti novu ponudu za posao, vidjet e se na jesen kada ponovno krene prijevoz školske djece u osnovne i srednje škole. (BMO)

POGLED ODOZDO

Graani su igrake za igru politiara Ništa nije sluajno, pa tako ni zahtjev tri sjeverozapadna župana Vladi za veom decentralizacijom sredstava u ovom trenutku, kad su vladajui pripremili strategiju regionalnog razvoja koja ukljuuje veliku decentralizaciju sredstva uoi ulaska Hrvatske u EU, po uzoru i na praksi tih zemalja. Radi se o politikoj igri izmeu vladajuih na državnoj razini i oporbenih koji vlast drže u lokalnim sredinama, a najviše su ukorijenjeni na sjeverozapadu. Nimalo sluajno da je reakcija na decentralizaciju došla od strane župana oporbenih politikih opcija iz redova SDP-a i HNS-a, jer se aktualna državna vlast sprema u pridobivanje birakih glasova za skore izbore idue godine. Pri tome se koriste trikovima slinim onima kojima trgovci varaju potrošae. Najprije odreenom proizvodu istaknu visoku cijenu, da bi ga onda u velikoj akciji snizili tako da se kod potrošaa stvara

dojam da su prilikom kupovine tih proizvoda jako profitirali. Tako je i država lokalnoj samoupravi: opinama, gradovima te županijama oduzimala najprije prihode od poreza na dobit, a od 1. srpnja smanjuje im i prihode od poreza na dohodak (plaa radnika). Vladajui time sebi pripremaju plodno tlo za naredni mandat. S jedne strane, zaposlenim graanima - biraima ostavljaju u džepu nešto vei iznos neto plae i time im otvoreno udvaraju, a opine, gradove i županije, naroito tamo gdje je na vlasti oporba, stavljaju u težak položaj, jer e morati plesati na žici da bi graanima osigurali steenu razinu prava. No ni oporba ne ostaje dužna na udarce ispod pojasa vladajuih pa graanima vadi iz džepa ono što su im (o)stavili vladajui. U našoj županiji žrtve takvih politikih obrauna bit e roditelji srednjoškolaca koji e morati plaati više za prijevoz djece, a županija

e njihov gnjev usmjeriti prema državnoj vlasti. Vladajui se pravdaju praznom državnom blagajnom, a istodobno pripremaju strateške dokumente za decentralizaciju koja e biti usklaena s europskom praksom. Ako uspiju uvjeriti graane da su im oni smanjili porezni teret i time poveali plae, i istodobno osvoje vlast u narednom mandatu, tada e si uz planiranu decentralizaciju sredstva pripremiti meko prizemljenje za naredni mandat. Oporbi nije preostalo ništa drugo nego da sada u trenutku kad im vladajui uzimaju glavne predizborne adute iz ruku protestiraju, šalju apele i pridobiju simpatije javnosti kroz medijsku pozornost. Za sad je objema stranama samo važno na iju e stranu stati graani i kako e percipirati proces decentralizacije, kao poraz vladajuih ili pobjedu oporbe.

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

I dok oni zbrajaju svoje politike bodove, mi smo graani u svakom sluaju u financijskom gubitku u toj njihovoj igri ije smo mi igrake. To što emo kojih stotinjak kuna od prvog srpnja dobiti više u platnoj vreici pojest e nam poveani rauni za energente ili troškovi školovanja djece na jesen. Na narednim izborima promjene e se desiti za njih gore, a pitanje je da li i za nas dolje.

29. lipnja 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

PRIJEVOZ tereta željeznicom u funkciji razvoja sjeverne Hrvatske

PRIJEDLOG: Cargo centar Varaždin akovec izmeu Pušina i Gornjeg Kuršanca U akovcu je u etvrtak održano savjetovanje o mogunostima razvoja željeznikog prijevoza tereta i kontejnera. U razdoblju od 1985. do 2005. opseg željeznikoga teretnog prijevoza smanjio se za dvije treine, s 44,8 milijuna tona na 14,3 milijuna tona na godinu. U istom razdoblju opseg cestovnoga teretnog prijevoza porastao je za 3,4 puta, i to sa 17,07 milijuna na 58,8 milijuna tona na godinu. Cestovni prijevoz za vlastite potrebe gotovo je dva puta vei od javnoga željeznikog teretnog prijevoza. U Hrvatskoj ne postoji organiziran, uinkovit i optimalan sustav prijevoza roba i nastavak takvog trenda imat e za posljedicu to da željeznica nee postati osnovni kopneni prijevoznik, nego e to ostati cestovni prijevoznici. To znai da e posljedice za okoliš biti sve teže i prijevozni troškovi u cijeni proizvoda biti sve vei. U povodu obilježavanja 150 godina prve pruge u Hrvatskoj Kotoriba - akovec – Macinec, tribinu su organizirali HŽ-Holding d.o.o, Meimurska županija i Savez za željeznicu. Tribinu je otvorio Branko Kreš, predsjednik Saveza za željeznicu, a goste pozdravio župan Ivica Perho, sa željom da tribina doprinese razvoju željeznikog prometa u regiji. Predstavnici tvrtke AGIT d.o.o. i CROKOMBI iznijeli su zadae tvrtke HŽ-Cargo d.o.o. i tih dviju tvrtki u razvoju intermodalnoga prijevoza tereta, a predstavnici Saveza za željeznicu nove ideje u razvoju

željeznikoga vorišta Varaždin, s osvrtom na osnivanje mogueg cargo centra Varaždin - akovec. Prioritet svih prioriteta bilo bi rješavanje složenih projekata u cjelini, i to: razvoja Luke Rijeka, nove željeznike pruge Rijeka – Zagreb i modernizacije pruge Zagreb – Koprivnica na Vb koridoru, izgradnja nove željeznike pruge na Xa koridoru Zagreb – Krapina - Maribor – Graz (Xa i Vb koridor su poetkom 90-ih u projektu Velikih brzina nazvani Hrvatski Y) i cargo centra Zagreb na sjecištu Vb, Xa i X koridora (scenarij izgradnje Cargo centra Zagreb izradio je DI Erlach / ECF Erlach Consulting Engineering iz Graza i dostupan je u IPC-u na hrvatskom i njemakom jeziku). Realizacijom toga kompleksnog projekta ostvarila bi se mogunost efikasnog povezivanja Jadrana sa srednjom Europom i Dunavom te osigurala propusnost za prijevoz robe preko Hrvatske i Jadrana od Europe do Bliskog i Dalekog istoka i obrnuto.

Troškovi prijevoza kroz Hrvatsku ak etrdeset posto cijene robe Kako je reeno, ovaj projekt teško da se može realizirati s hrvatskim kapitalom, a jednako tako ni s kapitalom Europske unije. Angažiranje kapitala iz Dalekog istoka, a posebno Kine, omoguio bi realizaciju tog projekta. U sluaju pojavljivanja takvog partnera

Idejni projekt cargo centra za pretovar kontejnera izmeu Pušina i Gornjeg Kuršanca koji tek treba zaživjeti

trebale bi se naše tvrtke na tom prometnom pravcu organizirati na jedan viši stupanj koordinacije, konzorcij ili slino, tako da se stvore uvjeti da s hrvatske strane postoji jedan ovlašteni pregovara svih subjekata na tom prometnom pravcu (Luka Rijeka, Luka Uprava Rijeka, Transadria, HŽ Holding, HŽ Inrastruktura, HŽ Cargo, i drugi). Navedeni viši stupanj organizacije – koordinacije mogu je jedino uz odgovarajue odluke i potporu Vlade Republike Hrvatske. Operateri i partneri u izvedbi intermodalnoga prijevoza HŽ Cargo, AGIT i Crokombi slažu se da su nedostaci intermodalnoga prijevoza u Hrvatskoj loša inrastruktura, manjak lokomotiva i vagona te predugo vrijeme pu-

tovanja kroz Hrvatsku, ali ulažu velike napore u poboljšanja tog oblika prijevoza koji je ekološki prihvatljiviji, energetski uinkovitiji i ekonomski isplativiji od svih drugih modela prijevoza. Zadnji primjer nove usluge je obnova jednotjedne veze kontejnerskoga vlaka na relaciji Rijeka - Budimpešta - Rijeka. Prema analizama europskih kua koje se bave tom problematikom, prijevoz robe u Hrvatskoj veoma je skup, ak 40 posto cijene robe otpada na prijevoz, pa boljim organiziranjem prijevoza i buduim cargo centrom možemo utjecati na cijenu robe. Tim više što 27 posto svih kontejnera putuje željeznicom, veinom na odredišta u zapadnoj Europi, dok kamioni, ali ne hrvatski, voze terete na Istok.

Županije ne prepoznaju znaaj razvoja prometa u svojim prostornim planovima Predlažui nove ideje u razvoju željeznikih vorišta Varaždin i akovec, Savez za željeznicu smatra da je rješenje za bolju organizaciju intermodalnoga prijevoza u sjevernoj Hrvatskoj cargo centar Varaždin – akovec, koji bi bio smješten uz postojeu prugu izmeu Gornjeg Krušanca i Pušina, te koji bi mogao osigurati prekrcaj kontejnera, kamionskih sanduka i kamiona na RoLa vlakove. U ime udruge Savez za željeznicu Slavko Štefiar napominje:

- Pitanje cargo centra akovec – Varaždin dugorona je i strateška stvar, važna za razvoj gospodarstva regije. To je samo prijedlog i naše sagledavanje budunosti, kao odgovor na mogunost razvoja željeznikog prometa u regiji. U Varaždinu i akovcu na željeznikim kolodvorima u sadašnjem trenutku nema mogunosti proširenja za izgradnju cargo centra. No može se poveati cargo promet i bez velikih ulaganja jer i akovec i Varaždin imaju odreene kapacitete za pretovare i to treba iskoristiti i bez velikih ulaganja, a može pomoi i tvrtka u Kotoribi (Košak), to bi bilo dovoljno za poetak do izgradnje novog cargo centra. Na žalost, i u akovcu i Varaždinu jesu oni koji odluuju još na pozicijama iz osamdesetih godina prošlog stoljea, a promet je živa stvar. Tako, na primjer, županije u svojim prostornim planovima ne prepoznaju što treba napraviti da bi se poveala konkurentnost gospodarstva. Pogledajte samo Maribor Tezno i njihov cargo centar ili Graz, pa e vam sve biti jasno. Mi smo idejnim projektom cargo centra izmeu Pušina i Gornjeg Kuršanca jer i akovec i Varaždin nemaju mjesta za to, autor je naš suradnik Ante Kleina, pokušali dati odgovor na gorue pitanje na koji nain poveati željezniki promet roba. (J. Šimunko)

Svjetska izložba inovacija “Inpex” u Pittsburghu

Darku Dobošiu svjetsko zlato

Hrvatski inovatori u Pittsburghu s hrvatskim izaslanstvom

U Pittsburghu je ovih dana završila jubilarna 25. izložba inovacija i novih proizvoda “Inpex”, uz novi sjajan uspjeh hrvatskih inovatora. U konkurenciji 1.800 izložaka iz SAD-a i 15 država iz cijelog svijeta, 13 hrvatskih inovacija nagraeno je s ukupno 21 odlijem. S obzirom na to da je ukupno dodijeljeno nešto više od 300 odlija, jasno je o kakvom je hrvatskom uspjehu rije. Meimurski inovator Darko Doboši za napravu za davanje

Vrijeme straha za vlastitu budunost Sve je više zabrinutih graana koji se pitaju što e biti s njima za vrijeme starosti. Ne može se rei da su uplašeni, no sigurno su jako razoarani u sustav u kojemu žive. Da stvar bude gora, nisu više razoarani u jednu politiku opciju, mislei da e im s drugom biti bolje, ve im postaje svejedno tko je na vlasti. Toliko je jako razoaranje. U osnovi, graani su razoarani prijevarom sustava vrijed-

nosti, oekivali su pošteniji kapitalizam. Oekivali su da e biti nagraeni za svoj rad, a prema onoj: tko bolje radi njemu više, a dogodilo se suprotno. Dobar rad nije postao mjerilo zaraivanja, ve mjerilo zaraivanja i bogatstvo postaju kraa i korupcija. No, ne mogu svi krasti ni biti korumpirani, i to je ono što mui graane ove države. Mnogi od njih naprosto zbog svojeg svjetonazora i zbog svoje

moralnosti ne mogu krasti. To im je strano, a strana im je i korupcija, ako nije rije tek o obinom poznanstvu. Zbog svega toga u ovom vremenu vlada strah graana od budunosti, strah da se poštenim zaraivanjem za život ne može živjeti. Pa je odjednom postala važna briga za budunost. Fondovi su nesigurni, pogledajte samo tko upravlja njima, kukaju nesigurni graani i pitaju se

kako i gdje štedjeti. Kako živjeti sa sindromom krize? Po svemu sudei, veoma teško, mi na to nismo navikli. Zbog toga se pažljivo prate one vijesti koje donose pozitivna postignua. Cilj je nagovoriti graane da troše više. Jedan naš poduzetnik tvrdi da emo uskoro izai iz recesije i da ve izlazimo, ponajprije zbog okruženja u Europi koje izlazi iz recesije pa e za sobom povui

kapljica za oi okitio se zlatnim odlijem i posebnom nagradom tvrtke “Omron”. Rije je o praktinoj napravi kojom si osoba može dati kapljice lijeka u oko sama, što uvelike olakšava svima onima koji moraju esto stavljati kapljice u oi uz neiju asistenciju. Velika vrijednost Inpexa je neposredan susret inovatora i poslovnih ljudi te sjajne mogunosti za komercijalizaciju inovacija u cijelom svijetu, koje su ove godine izražene više nego i nas. No, još je jedan pokazatelj izlaska iz krize: žene su poele više kupovati, a to znai da imaju više optimizma nego prije godinu dana. S druge strane, ekonomisti sa Zapada promatraju nas pomalo s uenjem, pitajui se otkud takav pesimizam u Hrvata. Tek im postaje jasno da mi ovdje nismo nauili na klasine kapitalistike krize, mislili smo da e rast, ako jednom pone, potrajati stalno. Kao što nismo nauili ni na kapitalistike uzlete, ni izlaske iz krize. Ukratko, kapitalistiki smo potpuno neobrazovani.

ikada. Organizatori su svojim izlagaima u povodu 25. obljetnice osigurali najvei poslovni posjet do sad. Hrvatski izložbeni prostor iznimne veliine bio je posebno ukrašen promotivnim materijalom o slavnom hrvatskom crtanom filmu “Proesor Baltazar”. Posjetitelji Inpexa s velikom su radošu pratili izumiteljske uspjehe Proesora Baltazara, ali i stvarna iznimna dostignua nazonih hrvatskih inovatora. (J)

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

8

Crna kronika

UKRATKO Na zebi udario pješakinju AKOVEC - U teškoj prometnoj nesrei koja se dogodila u nedjelju u Zrinsko - frankopanskoj ulici u akovcu stradala je 54-godišnja pješakinja iz akovca. Nju je, kada je prelazila zebru, osobnim automobilom udario 21-godišnjak iz Nedeliša koji je vozilom upravljao, premda mu je vozaka dozvola ve ranije oduzeta. Zbog teških tjelesnih ozljeda pješakinja je zadržana na lijeenju u Županijskoj bolnici akovec, a protiv nesavjesnog vozaa bit e podnesene kaznene prijave.

Izgorjela vikendica JUROVAK - Šteta od ak 36 tisua kuna nastala je uslijed požara koji je u nedjelju rano ujutro izbio na vikendici u Jurovaku u vlasništvu 50-godišnjaka. U potpunosti je izgorjelo krovište i elektrini aparati koji su bili u potkrovlju, a djelomino je nagorjela i obližnja drvena šupa u vlasništvu 44-godišnjaka. Inspektor za zaštitu od požara utvrdio je kako je uzrok požara kvar na elektroinstalacijama.

Nestala kamp prikolica KURŠANEC - Neobinu krau policija bilježi na izletištu uz Dravu u Kuršancu. Nepoznati lopov demontirao je nadstrešnicu spojenu s jednom od tamošnjih kamp prikolica te prikolicu odvezao u nepoznatom smjeru. Materijalna šteta procijenjena je na 20 tisua kuna.

Pokraden glazbenik KURŠANEC - Bez sedam tisua kuna ostao je 35-godišnji glazbenik koji je u subotu naveer svirao na proslavi krštenja djeteta u Varaždinskoj ulici u Kuršancu. Nepoznati lopov iskoristio je nepažnju muškarca te mu iz torbice ukrao novanik s novcem, karticama i dva mobitela. Novanik je kasnije naen u poljskom WC-u, naravno, bez novca i mobitela.

Izgorio kontejner GORIAN- Prošle srijede izbio je požar na kamionskom parkiralištu na graninom prijelazu Gorian. U potpunosti je izgorio plastini kontejner za papir u vlasništvu koprivnike tvrtke “Unijapapir”, pri emu je nastala šteta od oko 2.500 kuna. Požar su ugasili pripadnici DVD-a Gorian. Inspektor zaštite od požara Policijske uprave meimurske kao uzrok požara iskljuio je tehniki uzrok ili prirodnu pojavu, no ne i poduzetu ljudsku radnju. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

BAKA – DVOSTRUKI UBOJICA iz Tupkovca u istražnom zatvoru

Bila je teške naravi i znala prijetiti smru onima koji su joj se zamjerili Osamdeset šestogodišnja Alojzija Pokriva iz Tupkovca, koju se sumnjii za ubojstvo svojih dviju sustanarki u udomiteljskoj obitelji Zamuda u Praporanu, prošli je ponedjeljak privedena u Istražni centar varaždinskog suda. Nakon što ju je ispitala, istražna sutkinja Nevenka Bogdanovi odredila joj je zadržavanje zbog osnovane sumnje da je poinila dva teška ubojstva. Istražna sutkinja nije rekla je li starica priznala zloin niti pak je željela govoriti o bilo kojem drugom dijelu tijeka istrage. U meuvremenu je Županijsko državno odvjetništvo u akovcu podnijelo istražni zahtjev protiv 86-godišnjakinje zbog postojanja osnovane sumnje da je u noi 20. lipnja 2010. u sobi udomiteljske obitelji u Praporanu poinila dva kaznena djela teškog ubojstva na štetu štienica M. H. (1929.) i M. Ž. (1922.). Predloženo je da

Alojzija Pokriva prilikom privoenja istražnoj sutkinji koja joj je odredila pritvor

se protiv osumnjienice odredi pritvor zbog opasnosti od ponavljanja djela i posebno teških okolnosti djela. U Županijskoj bolnici akovec obavljena je obdukcija nad

tijelima ubijenih žena, Magdalene Horvat (81) iz Gornje Dubrave i Marije Županec (88) iz Svetog Urbana. Utvreno je da su obje preminule zbog višestrukih udaraca oštrim

predmetom po glavi. Zloin se dogodio, kao što smo ve pisali, u noi sa subote na nedjelju 19. na 20. lipnja, kada je Alojzija sjekirom ubila svoje dvije “kolegice“ iz doma.

Promijenila nekoliko domova Starica je inae pod nadzorom akovekog Centra za socijalnu skrb bila 12 godina i promijenila je nekoliko domova. Nerijetko je, kažu u centru, bila svadljiva te se ponašala djetinjasto. Njeni susjedi iz Tupkovca, gdje je nekada stanovala, takoer potvruju da je bila teške naravi, ak je, kažu, znala prijetiti smru onome tko joj se zamjerio. Inae je bila zemljoradnica, a njen suprug, koji je preminuo, kopa bunara. Djece nisu imali. Podsjetimo, policija je kao motiv ubojstva navela posebno psihiko stanje poiniteljice. Sa žrtvama se navodno znala posvaati, no, što ju je nagnalo na tako brutalno ubojstvo i je li (s obzirom i na njenu poodmaklu životnu dob) bila uope potpuno svjesna što ini, utvrdit e se možda tek tijekom suenja. (V. Kelkedi, foto: Ž. Hajdinjak - Cropix)

U DONJOJ DUBRAVI neuvena devastacija

Na mjesnom groblju ošteeno 20-ak grobova Nepoznati poinitelj, ili više njih, prošli je etvrtak na mjesnom groblju u Donjoj Dubravi devastirao 26 grobova te ukrao više metalnih ukrasa. Vandalski in policiji je dojavio tajnik tamošnje opine. Kako kažu u Policijskoj upravi meimurskoj, krae na grobljima u posljednje vrijeme sve su eše. Sluajevi slini ovome u Donjoj Dubravi zabilježeni su i u akovcu, Prelogu te Svetom Jurju u Trnju. Policija graane poziva neka prijave sve krae, premda se radi o manjim materijalnim štetama. Zanimljivo je da se s grobova odnose metalni predmeti, pa bi se moglo naslutiti tko je “pohodio“ donjodubravsko groblje, ali i ostala groblja.

Obitelj Ujlaki: Boli nas što se ovo dogaa na vjenom poivalištu Obitelj Ujlaki iz Donje Dubrave ostala je zapanjena i šokirana kada je došla na grob svoga sina položiti cvijee i upaliti svijee. Supružnici Jelena i Mihael godina-

ma rade i žive u Njemakoj. Kada su došli na grob sina koji poiva na groblju u Donjoj Dubravi, ugledali su stravian prizor. Naime, na spomeniku su nedostajale vaze od lijevane bronce, ukradeni su lampaši i svetilnica. Sve je to netko potrgao i otuio. Kada su pogledali okolo, vidjeli su da su i na drugim grobnicama poinjene štete. Prema rijeima supružnika Ujlaki, nastala im je šteta od barem tisuu eura jer su vaze bile izraene od lijevane bronce. - Netko e sada to otopiti i ponovno prodati. Boli nas što se ovakva nedjela dogaaju na vjenom poivalištu. Kakvi su to ljudi koji ni mrtvima ne daju mira?, pitali su se. Kako neslužbeno saznajemo, uništeno je oko dvadesetak grobova na kojima nedostaju skupocjene stvari. Spomenike na kojima su bile plastine vaze nitko nije dirao, ve su lopovima bile na meti skupocjene stvari. Na uvidu su bili i policijski službenici koji poduzimaju sve kako bi otkrili poinitelje. (V. Kelkedi i A. Fuš)

Policijski oevid na mjestu nesree

U Orehovici teško stradao djeak OREHOVICA - U prometnoj nesrei koja se dogodila prošli utorak oko 11 sati na raskrižju ulica Antuna Gustava Matoša i Dr. Vinka Žganca u Orehovici teško je ozlijeen 9-godišnji djeak. On se vozio biciklom,

kada mu je u raskrižju prednost oduzeo 26-godišnjak iz Orehovice koji je, kreui se i nepropisnom brzinom, upravljao automobilom švicarskh registarskih oznaka. Automobilom je udario u prednji kota

bicikla te je djeak odbaen na kolnik. Zbog teških tjelesnih ozljeda opasnih po život, iz Županijske bolnice akovec odvezen je na lijeenje u Zagreb. Protiv nesavjesnog vozaa bit e podnesena kaznena prijava.

ŽALE NAM SE ITATELJI da im Romi devastiraju vrtove i kradu povre

Policija: Prijavljujte krae Nekoliko itatelja s podruja opine Mala Subotica, naselja Držimurec - Strelec, upozorava nam da im najvjerojatnije Romi iz obližnjeg naselja Piškorovec s vrtova i polja kradu Vandalskim inom ošteeno je u Donjoj Dubravi ak 26 grobova

povre, a ono što ne odnesu sa sobom – unište. Kako doznajemo od glasnogovornika Policijske uprave meimurske Krunoslava Gosaria, policija nema evidentiranih takvih slu-

ajeva iz prostog razloga što graani ne prijavljuju. Ipak, spomenuto podruje pojaano se nadzire, a protiv svakoga koga se zatekne “u tuem dvorištu“ bit e podnesena prijava. (vk)

29. lipnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAMJENIK GRADONAELNIKA akovca Zoran Vidovi o “Sodomi i Gomori“ u srcu grada

Stalno istimo, ali uzalud!? Na naš lanak o ruglu u samom srcu akovca – poligonu Kinološkog kluba kod Buzovca, koji su mladi pretvorili u smetlište i mjesto za opijanje i banenje, reagirao je zamjenik akovekog gradonaelnika i predsjednik Gradskog vijea za prevenciju Zoran Vidovi. Na upit tko je zapravo vlasnik spomenutog zemljišta i što se može poduzeti da se mladima stane na kraj, Vidovi kaže kako, po njegovim saznanjima, Grad akovec, izuzev manjeg dijela, nije vlasnik zemljišta, ve se ono još uvijek vodi kao društveno vlasništvo. To je zapravo, karikirano reeno, niija zemlja. Poduzimamo odreene aktivnosti da Grad postane vlasnikom, a onda e se odluiti što s tim podrujem. Manja površina ipak je naša, ugovorom iz 2001. godine dana je u zakup Kinološkom klubu Meimurje akovec, no nije do kraja jasno nalazi li se sporna baraka upravo na tom dijelu. Navedeni klub ugovorom se obvezao na održavanje, no, s obzirom na zapuštenost, pitanje je djeluje li uope još taj klub. Ako ne, bilo bi korektno da nas o tome obavijeste. Inae, Komunalno redarstvo Grada akovca ve je u nekoliko navrata organiziralo

Zoran Vidovi pozvao je mlade da se više posvete nekoj kvalitetnoj aktivnosti, a ne opijanju

Zamjenik gradonaelnika obeao je da e se ovo oistiti

išenje poligona i barake (vagona), no mladi iznova dolaze, a iza njihovih nonih okupljanja ostaje gomila smea. ak smo i travu pokosili, što bi takoer trebali raditi lanovi Kinološkog kluba. Što se tie same barake, ona se ne smatra vrstim objektom i tamo je zapravo polulegalno. Kada Grad postane

vlasništvom zemljišta, nee biti problem ukloniti je, pa e se mladi vjerojatno prestati tamo okupljati. U meuvremenu mi emo podruje još jednom oistiti i pokušati doznati što je s Kinološkim klubom Meimurje, kaže Vidovi. Naglašava i da si grad poput akovca, koji je proglašen

najljepše ureenim kontinentalnim gradom do 40 tisua stanovnika u Hrvatskoj, ruglo poput toga na kinološkom poligonu jednostavno ne smije dopustiti. Na mlade još jednom apelira da se posvete sportu ili nekoj drugoj kvalitetnoj aktivnosti, a ne opijanju. (Velimir Kelkedi)

SELNICA - ZEBANEC SELO

Vandali poharali Zebanec i Selnicu Do sada nevien i ružan prizor, trag i ogromne štete poinili su vandali u naseljima Zebanec Selo i Selnica, te kod Donjeg Koncovaka. Na ulasku u Zebanec i Donji Koncovak razbili su ploe Državne geodetske uprave, a potom oštetili i srušili više prometnih znakova. U Selnici su porazbacali kante i koševe za smee, poupali cvijee i raslinje te pokidali i poskidali druge ukrase i obilježja. Opinski naelnik Anelko Kovai o svemu je izvijestio policiju koja traga za poiniteljima. (S. Mesari)

Razbijena ploa na ulasku u Zebanec Selo

OPINA PODTUREN

MURSKO SREDIŠE

Policiji darovali raunalo

Sigurnosno stanje zadovoljavajue

U znak dobre suradnje i dobrog obavljanja poslova, Opina Podturen je Policijskoj postaji Mursko Središu uruila vrlo vrijednu i policiji potrebitu donaciju. Rije je o novom i vrlo kvalitetnom raunalu, koje je, prema rijei naelnika PP-a Mursko Središe mr. sc. Miljenka Vrbanca, dobro došlo i odmah je postavljeno u dežurnu prostoriju postaje, gdje je u radu 24 sata na dan i vrlo je korisno. Ovom prigodom policijski naelnik Vrbanec kaže kako je stanje sigurnosti na podruju opine Podturen u posljednje vrijeme dobro, a u prilog tome govore podaci da je u proteklom mjesecu zabilježeno tek nekoliko manjih prekršaja i kršenja zakona. (S. Mesari)

Raunalo se koristi u dežurnoj prostoriji postaje

Naelnik Policijske postaje Mursko Središe mr. sc. Miljenko Vrbanec izvijestio je središanskog gradonaelnika o stanju sigurnosti na podruju Grada za protekli mjesec. Prema njegovu izvješu, stanje sigurnosti na podruju Grada jest dobro, premda je evidentirano šest kaznenih djela, od kojih su zabrinjavajua napad na službenu osobu i zlouporaba opojnih droga. Ohrabruje podatak da su na podruju Grada od preko sedam tisua stanovnika zabilježena svega tri prekršaja vezana uz promet te državnu granicu. Granini prijelaz Mursko Središe - Petišovci prešlo je 172.082 putnika, 69.952 vozila i 5.963 teretnih vozila. (sm)

9

MEUNARODNA konferencija ”Menadžment i sigurnost 2010.”

Podmiivanje je najznaajniji oblik korupcije Po peti put je u akovcu održana Meunarodna konfrerencija “Menadžement i sigurnost” koja je više od stotinu strunjaka i znanstvenika iz podruja menadžmenta i sigurnosti više zemalja, sa svrhom daljnjeg unaprjeenja suradnje, metodike i sinergije tih dvaju podruja. Nazoni su bili znanstvenici i strunjaci te sveuilišni profesori iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i BIH. Konferencija “Menadžment i sigurnost - M&S 2010.” održana je u srijedu 9. lipnja u dvorani “Scheier”, a organizatori su bili Hrvatsko društvo inženjera sigurnosti i Visoka škola za sigurnost iz Zagreba. Od ove godine pokree se petogodišnji programski ciklus “Osnovne funkcije menadžmenta i sigurnost”, kojim Konferencija dobiva na sveobuhvatnosti i jedinstvenosti, u širim regionalnim pa i globalnim svjetskim okvirima. Zbog toga je i radni naziv ovogodišnje konferencije “Planiranje i sigurnost”. Planiranje, kao prva osnovna funkcija menadžmenta, kojom se donose planovi ciljeva i planovi mjera, objedinjuje i sve funkcije sigurnosti (zaštite, obrane i spašavanja) te funkcije i uloge menadžmenta, sva podruja suvremene poslovne i ope sigurnosti (zaštita na radu, zaštita od požara i eksplozija, zaštita okoliša, tjelesna i tehnika zaštita osoba i imovine, civilna zaštita, obrana, zaštita informacijskih sustava, inancijska zaštita, osiguranje, i sl.), kao i meunarodne norme za sustave upravljanja sigurnošu i rizicima, a sve na zajednikim ciljevima boljitka ovjeka, organizacije, društva i okoliša.

Index korupcije pao na još niže grane, što znai da je stanje lošije Na k on f er enc iji je predstavljeno šezdesetak znanstvenih i strunih radova, a tiskan je i zbornik. Uz isto strune teme, pažnju javnosti sigurno e pobuditi rasprave na neke od tema, tako na primjer o istraživanju korupcije. Korupciju su na znanstven nain istraživali Danijela Hunjak i Josip Taradi. Iako se od politiara esto uje drugaije, index korupcije je u 2009. godini iznosio 4,1, dok strunjaci sigur-

Josip Taradi, mr. sig. i tajnik Konferencije: - Podmiivanje je još uvijek najznaajniji oblik korupcije, barem u našim uvjetima

nosti procjenjuju da je taj index sad ukupno pao na 2, 83 na skali od deset, što znai da je stanje lošije. I dalje je najznaajniji oblik korupcije podmiivanje, a kao mogue uzroke naovdi se nedostatak morala i kulture u društvu i loš rad pravosua. I u podrujima same sigurnosti prosjena ocjena korupcije je manja od pet na skali do deset, što znai da je ispod prosjeka.

Temeljni nacionalni interes – životno okružje u zajednici Kad je rije o pitanjima sigurnosti, Mladen Herega ocjenjuje da su nove prijetnje uz ve poznati globalni terorizam: etniki sukobi, organizirani kriminal, ilegalna trgovina, migracija i drugi oblici nasrtaja na zajednicu i nain života nekog društva. Temeljni nacionalni interes pomie se s vojnog aspekta (koji je naravno takoer znaajan, no ocjenjuje se da su smanjene vojne ugroze) na sigurnost ukupnog životnog okružja zajednice. To podrazumijeva: iziko okružje, vodu, energente, kritiku infrastrukturu, transport i logistiku, sigurnost zranog i pomorskog sektora, kemijsku i radiološku kontaminaciju i eksplozivne materije. Mate Lauši (general) i Saša Petar, govorei o sigurnosti hotela, zakljuuju da je nužno poštovati sigurnosne protokole, uz implementaciju tehnikih sredstava (kamere). Posebna pažnja pak treba biti posveena obrazovanju sezonskih djelatnika za nepredviene situacije, pod uvjetom da su drugi djelatnici uvježbani za incidente. (J. Šimunko)

10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

TRAGOM JEDNOG PISMA: NESTAJE LI ZAISTA VENEC, povijesno i kultno mjesto u opini Sveti Martin na Muri?

Zabrinuti i za Vukovec i kapelu

Meimurski specijaliteti žiri nisu ostavili ravnodušnim

EUROPSKI SUCI za Zlatni cvijet Europe boravili u Svetom Martinu na Muri

Skenirali svaki detalj, te pohvalili urednost i gostoprimstvo Iz Svetog Martina na Muri u utorak ujutro otputovali su suci meunarodnog žirija Entente Florale Europe Zlatni cvijet Europe, koji su u ponedjeljak i utorak detaljno razgledali najvei dio sakralnih, kulturnih, ugostiteljskih, turistikih, poljoprivrednih i obrazovnih znamenitosti, te se na kraju pohvalno izrazili o svojim domainima, opini i Turistikoj zajednici Sveti Martin na Muri, te posebno Spa & Golf Resortu Sveti Martin, gdje su suci imali svoje radne prostore. Svoje dojmove iznijet e nakon povratka iz Svetog Martina na Muri i Grada Požege u svoje sjedište, a rezultati i nagrade bit e podijeljeni na završnoj sveanosti u mjestu Gervia u Italiji u rujnu ove godine. - Nismo trebali nešto posebno ureivati okoliš ili pripremati ljude da urede dvorišta, domainstva i okoliš, jer oni to stalno imaju uredno. Pokazali smo ono što imamo, ono što jesmo i sada samo ekamo rezultate. Nije nam najvažnije da dobijemo Zlatni cvijet, premda ga želimo, nego da smo pokazali kako smo opravdano kandidirani za ovu prestižno priznaje kao jedino naselje u Hrvatskoj, kaže opinski naelnik i predsjednik Turistike zajednice Franjo Makovec.

Zašto krave imaju rogove Mnogim su stvarima suci bili oduševljeni, premda su zbog profesionalnosti to skrivali, meso z tiblice, grah s rnim uljem i ostalo nisu ih ostavili ravnodušnim te su pohvale letjele na sve strane. No, bilo je i zanimljivih sudakih upita. - Zašto vam krave imaju rogove, pitali su farmera Zvonka Novinšaka. - Kako to da nemate mjesta gdje bi se ispisivali graiti, pitale su lanice žirija, i još je bilo bezbroj upita, no sigurno je da oni nee negativno utjecati na konani sud za Zlatni cvijet Europe. (sm)

- Mogu zadovoljna rei da su svi lanovi žirija, odnosno suci ugodno iznenaeni onime što su ovdje uli i vidjeli. Sve su skenirali u glavama, bilježnicama, fotoaparatima i diktafonima i sada e u miru razmotriti i donijeti konani sud, naglasila je Ivana Stura, hrvatska lanica žirija, dodajui da su suci zbilja ozbiljno i pošteno se odnosili na Sveti Martin na Muri, kao najmanje mjesto meu svim europskim kandidatima. (S. Mesari)

Na adresu naše redakcije došlo je pismo u kojem grupa mještana i vinogradara iz Gradišaka piše i pita opinskog naelnika Franju Makovca “De je zginuo Venec”? Rije je o dijelu naselja Gradišak na kojem se nalaze brojni vinogradi i vikendice, meu kojima je najznaajnija “župnikova klet” u vlasništvu župe Sveti Martin na Muri. - Povod za postavljanje našeg pitanja jesu nedavni graevinski radovi buldožerom na tom vrhu, drugi u zadnjih desetak godina. Zginuo je Venec, zginulo Vukovce ..., sljedea je možda kapela u Kapelšaku. Što je za akovec Stari grad, to je Venec za Gradišak i okolicu. Glavni kriterij pri odabiru destinacije izvrsnosti je ouvanje i vrjednovanje prirodne i kulturne baštine sela, zar ne, stoji u pismu grupe mještana i vinogradara iz Gradišaka, koji od nas traže da potražimo odgovor i objavimo ga u, kako oni kažu, našem cijenjenom listu. Naravno da su naši itatelji iznad svih drugih interesa, krenuli smo prvo na Venec da ujemo žitelje, odnosno vlasnike vinogradara i vikendica i vidimo što se to zbiva na ovom, kako mnogi kažu, najljepšem meimurskom bregu, s kojeg pogled puca do Ivanice, Ravne Gore, Pohorja, Rogle, Boa, Lendave i Murskog Središa.

Venec nije devastiran... Prvo smo zastali kod Stjepana Novaka iz Murskog Središa, koji ima vikendicu i vinograd na Šilcovom bregu. - Ne vidim ništa sporno ni udno na Vencu. Ovog trenutka dovodi se plin, ime je zaokružena komunalna infrastruktura. Nešto prije je Bagi (Ivan Baumgartner, op.a.) napravio put prema svojim goricama i to je sve. Venec je ostao kao što je i bio. Lijep, odnosno najljepši, samo bogatiji za plinovod, kaže Novak, i dodaje kako je dobro što se ovo radi. Jedan od žitelja na Vencu Zvonko Turk nije se mogao nauditi da netko može ovako pisati. - Ja sam ovdje roen

i živim od djetinjstva do danas i najbolje sve znam i poznajem. Poznajem svih 20 vinogradara i jamim da ni jedan od nas nije pisao ovo pismo. Venec je lijep i poželjan za život. Niim se njegov izgled ne narušava i ovo što se kopalo, odnosno radilo jest za boljitak svih nas, ljut na potpisnike kaže Turk, te dodaje kako sumnja na dvojicu i vjeruje da e se njihova imena doznati. S njime se u

potpunosti slaže supruga Mira, koja veli da je Venec jako lijep, a sada kad je stigao i plin sigurno e mnogi ovdje htjeti boraviti. I mnogi drugi vikendaši s kojima smo razgovarali tvrde kako pismo nije pisao nitko od njih jer za to ne postoje razlozi, budui da nije ništa devastirano. - Apsolutno ne stoje tvrdnje iz pisma. Ovdje nije bilo niti postoji devastacija krajolika. Sve

- Netko nas oito želi meusobno posvaati, mišljenja su Zvonko i Mira Turk

što je uraeno i što se radi samo doprinosi bogatstvu i kvaliteti boravka na Vencu, koji je iz dana u dan sve ljepši, a bit e i sve naseljeniji. Ako je nekome dovoenje plina devastacija, taj je stvarno bolestan, smatra Duško Lajtman. S njime se potpuno slaže Josip Žižek, koji ovdje ima vikendicu u kojoj boravi gotovo kao i u svojoj kui. - Ne znam kome je trebalo ovo pismo i zašto, kada za to ne postoje razlozi. Venec je lijep i mene je ve nekolicina ljudi pitala za parcele koje bi kupili i došli ovamo živjeti, naglašava Žižek. Ovog trenutka Venec izgleda lijepo i živo. Ljudi ureuju vinograde i uživaju uz roštilj i vino. Meimurje plin je postavio plinsku mrežu, zemlja je uredno pospremljena i ne postoje nikakve naznake devastacije. (Stjepan Mesari)

Oi uprte u Pankretievo Ministarstvo

Nove ulaznice za mlin Predsjednik opinske Turistike zajednice Franjo Makovec kaže kako su ovakvim nainom naplate posjeta uvedeni red i tona evidencija posjeta. Otkako su uvedene ulaznice, u blagajnu Turistike zajednice došlo je preko 10 tisua kuna. (sm)

- Ovo je trigonometrijski kamen na 297 metara nadmorske visine i vidi se da nije maknut, pokazuje Stjepan Novak

Prozvani opinski naelnik Franjo Makovec kaže kako uope ne razumije potpisnike pisma, jer ni jedan navod ne stoji, barem ne u tako izraženom obliku. Venec nikuda ne nestaje, kao ni kapela, ali ni Vukovec. - Istina, Venec mijenja izgled zbog arhitekture, što meni nije baš drago, ali kue i vikendice privatno su vlasništvo i osim savjeta i preporuke mi nemamo druge mogunosti utjecati na vlasnike. Što se tie Vukovca, ljudi su mogli rei da su iz Vukovca, ali na kunom broju i dokumentima pisalo im je Jurovak, Grkavešak, Gornji Koncovak ili Gradišak i, ako im je to bilo svejedno, onda im može i sada kad piše Toplice Sveti Martin. Makovec ništa buldožerom ni bilo ime ne gura u zaborav, to bar svi znaju i vide, a ovi što pišu oito su neim zaslijepljeni, kaže opinski naelnik. (sm)

SVETI JURAJ NA BREGU

TZ OPINE Sveti Martin na Muri

Nedavno je Turistika zajednica opine Sveti Martin na Muri uvela numerirarene i lijepo dizajnirane ulaznice za posjetitelje Starog mlina na Muri kod Žabnika te za posjetitelje Mlinarskog puta. Ulaznica za odrasle stoji 10, a za djecu 5 kuna.

Ne razumijem o emu je rije

Anica Brezovaki prodaje ulaznice za Stari mlin i Mlinarski put

elni ljudi ali i graani, posebice uitelji i uenici opine i škole u Svetom Jurju na Bregu, oekuju da se ispuni obeanje ministra Božidara Pankretia kako e se za poetak izgradnje sportske dvorane u Svetom Jurju na Bregu osigurati novac. Sada su sve jurjevske oi uprte u Pankretievo Ministarstvo jer sportska je dvorana davna želja ovdašnjih ljudi i, stigne li novac, ministar i njegovo Ministarstvo, kao i hrvatska Vlada, bit e hvaljeni i slavljeni. I još je jedan razlog zbog kojeg bi trebala

poeti izgradnja sportske dvorane. - U listopadu istjee valjanost graevinske dozvole i, ne zaponu li radovi, trebat e ishoditi produženje ili tražiti novu graevinsku dozvolu. To bi bio prevelik izdatak za nas, ali i za državu, te stoga vjerujem da e se sve riješiti na najbolji mogui nain i da e u rujnu na gradilištu sportske dvorane biti barem postavljen temeljni kamen i zapoeti radovi, kaže opinski naelnik Anelko Nagrajsalovi, dodajui kako su za sport-

sku dvoranu ishoene sve dozvole i suglasnosti. Da Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva misli na potrebe opine Sveti Juraj na Bregu, dokazalo je ovih dana. Iz ovog je Ministarstva na opinski raun pristiglo 100 tisua kuna. Opinski naelnik Anelko Nagrajsalovi kaže da e ovaj novac biti potrošen na postavljanje vanjske fasade na Dom kulture u Zasadbregu, te za još neke detalje na ovoj graevini koja se redovito obnavlja i održava. (S. Mesari)

29. lipnja 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OPINSKO VIJEE Belice nesložno oko odabira koncesionara za prijevoz pokojnika

Tko e prevoziti pokojnike? U tjednu u kojem je proslavila Dan opine, u Belici je održana i osma sjednica Opinskog vijea. No, ono se u ponedjeljak nije moglo složiti oko odabira koncesionara za prijevoz pokojnika s opinskog podruja. Na natjeaj za obavljanje tog posla javile su se tri tvrtke: “Pogrebne usluge Novak“ iz Dekanovca s ponudom od 6.300, Cvjeara “Iris” iz Male Subotice sa 7.500 i “Pogrebnik“ iz Makovca koji je za etverogodišnju koncesiju Opini spreman plaati 30 tisua kuna godišnje. Posljednju ponudu (Pogrebnik d.o.o.) nadležna opinska komisija odabrala je kao najpovoljniju za opinu, uz obrazloženje da je osnovni kriterij pri odabiru bila visina naknade koju bi koncesionar plaao opini, što je u skladu

Bez rasprave i jednoglasno Opinsko vijee prihvatilo je odluku o odabiru ponuditelja za djelatnost održavanja groblja u Belici i Gardinovcu, kao i ukopu pokojnika, gdje su se na natjeaj javile iste tri tvrtke, kao i za koncesiju za prijevoz pokojnika. “Pogrebnik“ je ponudio 1.050, Cvjeara “Iris“ 1.270, a “Pogrebne usluge Novak“ 524 kune po ukopu. Odabrana je najjeftinija ponuda. (vk)

ina e odlukom svog Vijea u Novakovcu otvoriti novu ulicu, takozvani “mali vrt”, i to prema ranije donesenom rješenju. Vijee je izglasovalo osnovicu i koeicijent za obraun plaa opinskom naelniku i njegovom zamjeniku, te prihvatilo izvješe o obavljenoj reviziji opinskog prorauna za 2009. godinu. (sm)

ODRŽANI IZBORI za vijea mjesnih odbora opine Podturen

HDZ osvojio najviše glasova i mjesta u vijeima i s važeim zakonskim propisima.

Visina naknade kamen spoticanja No, upravo visina naknade bila je kamen spoticanja meu vijenicima. Veinu njih takvo odskakanje od ostalih dviju ponuda zaudilo je te su konstatirali da e, ukoliko je Vijee prihvati, u konanici graani plaati visoku cijenu spomenute usluge (spominjao se iznos od 600 kuna po prijevozu).Slinog je mišljenja bila i zamjenica opinskog naelnika Marija Prekupec. S “Pogrebnikom“ i neke druge opine imaju problema. - Smatram da emo ako njih uzmemo opteretiti graane i to u trenucima dok im je najteže. Ovo je svojevrsni ultimatum za

graane, sve je nedoreeno, iza toga se nešto krije, konstatirala je Prekupec. - Koncesije se uglavnom dodjeljuju na temelju visine koncesijske naknade, što je propisano i zakonom. Mi s njime moramo ii u sklapanje ugovora jer emo inae prekršiti zakon. Žrtve smo nesretnih zakonskih rješenja, Zakon o koncesijama inae je raen za, primjerice, reguliranje koncesija za pomorska dobra, no, eto, primjenjuje se i na ovakvim podrujima. Ako Vijee ne prihvati odluku, to ne znai da emo moi raspisati novi natjeaj. Nemamo zakonskog uporišta, rješenja ni drugih okolnosti na temelju kojeg bi mogli poništili ovaj, pojasnio je proelnik opinskoga Jedinstvenog upravnog odjela Ned-

žad Vejzagi. Naelnik Zvonimir Taradi pak je iznio prijedlog da se na jednoj od sljedeih sjednica donese odluka kojom bi Opina suinancirala trošak prijevoza pokojnika. No uvjeravanja i tumaenja nisu urodila plodom. Sa 4 glasa za, 3 protiv i 4 suzdržana odluka o dodjeli koncesije za prijevoz pokojnika nije prihvaena. Po najavama iz Opine, isti prijedlog odluke vijenicima e biti ponuen i na sljedeoj sjednici. Ukoliko odluka ne bude donesena u roku od 30 dana, ponuditelj e imati pravo na žalbu. Inae, godinama unatrag prijevoz pokojnika na podruju Belice, uz od poetka jednaku visinu koncesije od 6.300 kuna, obavlja tvrtka “Pogrebne usluge” d.o.o. iz Dekanovca. (Velimir Kelkedi)

OPINSKO VIJEE Domašinec

NE - poveanju cijene vode Naelnik opine Domašinec Dragutin Lisjak primat e mjesenu plau od 6.758 kuna neto. To je, odlukom o osnovici i koeicijentu za obraun plae naelnika, na sjednici održanoj u srijedu potvrdilo tamošnje Opinsko vijee. Lisjakovoj zamjenici pripast e 15 tisua kuna godišnje u bruto iznosu, što e joj biti isplaivano u dva dijela. - Sedamnaest sam godina naelnik i u svom tom razdoblju iskoristio sam samo 136 dana godišnjeg odmora. S obzirom na to da država od jedinica lokalne samouprave iz dana u dan traži sve više razliitih izviješa i drugu ‘papirologiju’, dolazim raditi i subotom i nedjeljom. Mještani ne vide moj auto pred opinskom zgradom jer dolazim pješice, iz stida

Lonarevo dobiva trafostanicu Opinsko vijee Podturen donijelo je odluku o izmjeni i dopuni detaljnog plana ureenja izdvojenoga graevinskog podruja naselja Podturen za romsko naselje Lonarevo. Izmjenama se dozvoljava izgradnja odgovarajue trafostanice za potrebe naselja Lonarevo, koja e se nalaziti u sklopu novoureenog podruja s istone strane naselja. Op-

Opinski vijenici u Belici nisu se mogli složiti o dodjeli koncesije za prijevoz pokojnika

Bez rasprave odabrana tvrtka za ukop pokojnika

OPINSKO VIJEE Podturen

što radim i nedjeljom, obrazložio je visinu svoje plae prvi ovjek Domašinca Lisjak.

Teška su vremena za bilo kakvo dizanje cijena Vijee je uskratilo suglasnost zahtjevu tvrtke “Meimurske vode“ za poveanjem

cijene vode. Lisjak i vijenici usprotivili su se poveanju u ova teška vremena za graane, premda su svjesni da e, ukoliko Meimurske vode ostvare negativan inancijski rezultat, opine i gradovi dug morati sanirati iz vlastitih prorauna. - Uostalom, imamo manji udio u tvrtki pa naša od-

Na mjesto cvjearnice dolazi mesnica U sklopu aktualnog sata sjednice naelnik Dragutin Lisjak izvijestio je da su se na raspisani natjeaj za zakup poslovnog prostora u Društvenom domu u Domašincu javile dvije tvrtke, od kojih bi jedna otvorila pekaru, a druga mesnicu. Uz obrazloženje kako se kruh može kupiti u svakoj trgovini, dok mjesto nema

mesnicu, odabrana je mesnica. Ovih e dana Opina sklopiti ugovor s tvrtkom. Za zakup poslovnog prostora u Društvenom domu u Turišu nije pak pristigla ni jedna ponuda, tek pismo namjere akovekog Metssa, no za sad bez konkretne ponude. (vk)

luka nee baš puno utjecati na konanu, napomenuo je Lisjak. Na sjednici je naelno prihvaena ponuda akovekog Bioinstituta za tretiranje protiv komaraca. Opinu bi jedan tretman stajao 13.500 kuna, a njime bi bila obuhvaena cjelokupna površina od 135 hektara. - Dezinsekcija se provodi u nonim satima, larvicidno sredstvo djeluje oko dva sata i ne može, što su neki pitali, naškoditi pelama. Oni prou kamionom kroz naselje i komarci ‘poduraju’, objasnio je naelnik. O tome kada bi se provelo tretiranje, još e se raspravljati, jer, kako je reeno, jae najezde komaraca na domašinekom podruju za sad nema. (Velimir Kelkedi)

Održani su izbori za vijea mjesnih odbora opine Podturen, na kojima je apsolutnu pobjedu odnijela Hrvatska demokratska zajednica. U Celinama je HDZ dobio 69,2 posto glasova i 4 mjesta u VMO Celine, a jedno mjesto pripalo je SDP-u, koji je dobio 30,8 posto glasova. U Ferketincu je HDZ osvojio 69,8 posto glasova i 4 mjesta u VMO Ferketinec. Jedno mjesto dobio je HSLS koji je osvojio 30,2 posto glasova. Žitelji Miklavca HDZ-u su dali 64,7 posto glasova, što je stranci donijelo 5 mjesta u vijeu, a 2 su pripala HSLS-u, koji je dobio 35,3 posto glasova. Od 828 biraa u Novakovcu, njih 63,6 posto glasovalo

je za HDZ, koji u vijeu ima 6 lanova. Koalicija SDP - HNS dobila je 36,4 posto glasova i 3 mjesta u vijeu. Najvei postotak, ak 72 posto, HDZ je dobio u Podturnu, što mu je donijelo 7 mjesta u vijeu. HSLS je dobio 28 posto glasova i 2 vijenika mjesta. Jedino su se u Sivici za glasove biraa natjecale tri stranke. HDZ je dobio 41,1 posto i tri mjesta u vijeu. HNS - SDP je dobio 28,6 posto glasova i 2 mjesta u vijeu. Dva mjesta u vijeu osvojila je i Nezavisna lista Spomenka Lesar, koja je dobila 30,4 posto glasova. Sada je na redu konstituiranje VMO-a i izbor predsjednika te drugih funkcionara vijea. (S. Mesari)

OŠ DEKANOVEC

Dobili male školske kustose “Tko su nekadašnji aci škole u Dekanovcu“? To si je pitanje postavilo devetero uenika Podrune škole Dekanovec te pod vodstvom svoje uiteljice Tatjane Pintari i vjerouiteljice Martine Kiva marljivo prionulo istraživanju koje je rezultiralo istoimenim projektom. Za svoj trud i rad nagraeni su posjetom Muzeju Meimurja akovec, gdje im je, uz razgledavanje postava Muzeja, magistar Zlatko Bacinger, inae i sam rodom iz Dekanovca, sveano dodijelio titule “malih školskih kustosa“. Radi se o projektu koji je osmislio Muzej Meimurja

kako bi poboljšao suradnju te kulturno povijesne ustanove i meimurskih osnovnih škola, odnosno uenika koji iskazuju pojaani interes za povijest. Oni uz pomo svojih mentora odabiru i obrade odreenu temu iz prošlosti, a zatim u maniri pravih kustosa svoja saznanja predstavljaju pred publikom. Naslovom malih školskih kustosa iz Dekanovca tako se od sada die Mihaela Blagus, Antonija Soka, Paula Blagus, Ivan Novak, Eugen Pintari, Slana Lukas, Luka Tomašek, Sara Mui i Iva Šantek. (Velimir Kelkedi)

12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OPINA Pribislavec

U MALOJ SUBOTICI s radom poeo komunalni redar

Ambiciozan program gradnje komunalne infrastrukture

Zagaivaima okoliša - odzvonilo

Ovogodišnji program gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture na podruju opine Pribislavec, koji je na posljednjoj sjednici prihvatilo Opinsko vijee, inancijski je težak 2 milijuna 965 tisua kuna. Najviše sredstava, milijun kuna, planira se utrošiti na sanaciju, odnosno ureenje ulica Antuna Mihanovia i Ivana Gorana Kovaia te dijelova Radnike i ulica Ruera Boškovia, Ivana Meštrovia i Nikole Tesle, nakon što je u njima postavljena kanalizacijska mreža. Dodatnih 250.000 kuna dat e se za izgradnju nogostupa u Industrijskoj ulici sve do lokacije na kojoj se održava akoveki sajam. Opina planira izdvojiti 500 tisua kuna za ureenje komunalne infrastrukture na lokaciji budue nove škole (gdje god ona bila, s obzirom na neslužbene najave o moguoj ponovnoj promjeni lokacije, op. a.). Prema projektu Hrvatskih voda i uz oekivanu pomo te tvrtke, u Pribislavcu se planira i izgradnja kana-

la za odvodnju oborinskih voda u sjevernom dijelu naselja – od centra opinskih poljskih putova u dva kraka, prema retenciji Pribislavec i ribnjaku na granici s opinom Belica ukupne dužine oko 2 kilometra. To bi stajalo oko pola milijuna kuna. Kada je rije o javnim površinama, izmeu ostalog, za 20.000 kuna namjerava se proširiti postojei i urediti novi park sa šetnicom izmeu kanala Lateralac i stadiona “Petar Perši“. Utrošit e se 35 tisua na ureenje okoliša ribnjaka, a 15 tisua kuna na izgradnju djejih igrališta u zoni C i romskom naselju.

U opini Mala Subotica s radom je i službeno poeo komunalni redar Mladen Braniša. Podsjetimo, Opinsko vijee nedavno je donijelo odluku o zajednikom obavljanju komunalnog redarstva s opinom Pribislavec, pa e pribislavski komunalni redar pokušati stati na kraj i prekršiteljima na podruju Male Subotice. U svakoj od opina odraivat e po pola radnog vremena. -Posljednjih dana donekle sam se upoznao sa situacijom na vašem podruju. Ona je ozbiljna, kaotina i teška. Samo timskim radom, suradnjom s vama i mještanima moi emo poluiti uspjeh, rekao je Braniša predstavljajui se vijenicima.

Osvjetljenje Kaštela

Faktor iznenaenja

Pribislavski Kaštel dobit pak e dodatno osvjetljenje. Trideset i pet tisua kuna, (od kojih se dio obvezala osigurati i Meimurska županija) za nabavku i postavljanje rasvjete trebalo bi dodatno uljepšati izgled dvorca grofova Fešteti u nonim satima. (Velimir Kelkedi)

Redar inae nee imati iksno radno vrijeme, upravo kako bi bio “faktor iznenaenja“ za one koji odbacuju otpad na mjestima koja nisu predviena za to, kao i za one koji na druge naine krše komunalni red. - Zbog toga što nismo imali komunalnog redara, Mala Subotica postala je centralno odlagalište otpada u Meimurju. Neodgovorni pojedinci i tvrt-

ke na divlja odlagališta dnevno dovoze smee sa svih strana, ak kamionima iz Varaždina i Zagreba. To se mora sprijeiti, istaknuo je pri raspravi o toj problematici opinski naelnik Vladimir Domjani. Pojedini vijenici ocijenili su kako bi kao komunalnog redara bilo bolje zaposliti osobu s podruja opine, jer mještani “bolje poznaju teren i grabe od nekoga izvana“, no naelnik se pozivao na iskustvo pribislavskog redara, koji je na kraju i izabran. Opinsko vijee zaželjelo mu je uspješan rad. (Velimir Kelkedi)

Komunalni redar Mladen Braniša

Štednja na koncesionarima Kako bi uštedjela proraunski novac, opina Mala Subotica planira dvjema tvrtkama - koncesionarima koji brinu o ureenju zelenih površina te održavanju groblja predložiti izmjene ugovora kojima bi im se smanjio njihov obim poslova. Naime, kako obrazlaže naelnik Vladimir Domjani, na javnim radovima na opinskom podruju

zaposleno je sedam osoba te one ve i sada ureuju zelene površine, a to mogu raditi i dalje. Da bi posao što kvalitetnije i lakše obavljali, kupljena im je i nova moderna kosilica. Unato prijedlogu nekih opinskih vijenika, za sada e je koristiti samo zaposleni na javnim radovima i nee se posuivati nogometnim klubovima ili drugim udrugama. (vk)

PODBREST

Vatrogasci uselili u nove prostore i dobili vozila Prošli petak, na Dan državnosti, sveano je bilo i u Podbrestu. Simbolinim rezanjem vrpce naelnik opine Orehovica Franjo Bukal predstavnicima Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Podbrest na korištenje je predao vatrogasno spremište, smješteno u novosagraenom objektu u kojem e, kada se dovrši u potpunosti, biti i Dom kulture. - U investiciju je do sad uloženo 2,300.000 kuna. Zgrada je ukupne površine 673 kvadratna metra, od ega e vatrogasci ko-

ristiti 170. Uz dvoranu, vatrogasno spremište i kancelariju, dvije prostorije na katu moi e koristiti sve mjesne udruge. Još moramo postaviti fasadu, uvesti grijanje, urediti podove, pred zgradom urediti dvadeset parkirnih mjesta te izvesti još neke manje zahvate, za što e nam biti potrebno dodatnih milijun kuna. Mještani e tada imati kvalitetan prostor za svoje društvene aktivnosti. Što pak se tie vatrogastva, u to podruje svi bi trebali ulagati još i više nego do sad, rekao je Bukal.

Zadovoljni elni ljudi DVD-a Podbrest

29. lipnja 2010. ZBOG KRIZE opina Mala Subotica jeftino e dobiti planove za ureenje dviju ulica

Kad nekome smrkne, drugome svane U vrijeme gospodarskih kriza, kada veina graana, poduzea pa i same strukture vlasti muku mue s golim preživljavanjem, uvijek se ipak nae i onih koji iz svega izvuku nešto pozitivno. Zanimljiv detalj bilježimo u opini Mala Subotica, koja e zbog krize u graevinskoj industriji, po svemu sudei, u svom proraunu uštedjeti lijep iznos. Naelnik Vladimir Domjani izvijestio je kako su se na natjeaj za izradu detaljnog plana ureenja Ulice Zorana Šegovia u Maloj Subotici i Športske ulice u Palovcu javile tri tvrtke te su izabrane dvije najpovoljnije. Za izradu plana ureenja Ulice Zorana Šegovia, ukupne površine 6,5 hektara, najpovoljnija je ponuda u visini od 39.600 kuna, ukljuujui i PDV. Uobiajena cijena takvog projekta za navedenu površinu inae je oko 100 tisua kuna. Plan ureenja Športske ulice u Palovcu stajat pak e nas samo 36.900 kuna, konstatirao je Domjani, dodajui da je konkurencija meu tvrtkama iz te branše velika, a posla gotovo da i nema. (Velimir Kelkedi)

Opina Orehovica, sponzori i brojni mještani potrudili su se i da novo spremište vatrogasce ne doeka prazno. Zahvaljujui donacijama, prošle je godine kupljeno kombi vozilo vrijedno 180 tisua kuna, a nedavno i navalno vozilo. - Na inicijativu naelnika opine Bukala te našeg prijatelja iz Ljubljane Bojana Peara, meimurskog zeta, stupili smo u kontakt s lanovima Dobrovoljnoga vatrogasnog društvom rnua iz Slovenije, te su nam oni ponudili svoje vozilo. Kupnju je inancirala obitelj Sraka, odnosno njihova tvrtka “Energoplan“, istaknuo je predsjednik DVD-a Podbrest Igor Horvati. (Velimir Kelkedi)

29. lipnja 2010.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PRELOŠKA gradska vlast dogovorila uvjete s privatnom vlasnicom

SVEANA sjednica povodom Dana opine Gorian, župan poruio:

Planovi postoje, no treba priekati bolja vremena Sveanom sjednicom Opinskog vijea u etvrtak je zapoela proslava Dana opine Gorian koja je potrajala do nedjelje. Uz sveanu sjednicu otvorene su nove opinske prostorije, održan motosusret bikera Meimurja, biciklijada, nogometni susret, izložba slika, koncert P uhakog orkestra Gorian, sveta misa, pokazna vatrogasna vježba uz sudjelovanje vatrogasaca iz Goriana i Miegera u Austriji, mimohod do Doma kulture u nedjelju i priredba HKUD-a Gorian, uz nastup mažoretkinja. Predsjednik Opinskog vijea Stjepan Blagus te naelnik opine Mario Mohari u svojim su izlaganjima naglasili da je opina Gorian sve dosadašnje uspjehe u razvoju mjesta postigla sama, veoma je malo pomoi pristiglo bilo od županije ili od države. Ni jedan od velikih projekata u opini Gorian ne ost varuje se, nisu stigla sredstva Ministarstva regionalnog razvoja za ureenje dijela društvenog doma, a tih 2,5 milijuna kuna odavno se eka. Tema sportske dvorane u OŠ Gorian stara je trideset godina i još nema vidljivih pomaka prema realizaciji. Postoji i dobar plan razvoja graninog prijelaza Gorian, pitanje svih pitanja je hoe li u državni proraun ui krak autoceste prema graninom prijelazu Gorian kao odmorištu, što bi oživjelo granini prijelaz. Gorian se kao mala opina ne može razvijati sam dovoljno brzo bez pomoi države, reeno je. Tako, na primjer, treba uložiti i u zdravstvenu ambulantu u Gorianu, djeca iz Goriana sad moraju doktoru u Donji Kraljevec jer je previše pacijenata u Gorianu. Župan Ivica Perho je, obraajui se nazonima, održao otrježnjavajui govor u kojemu je rekao da nije vrijeme za velike investicije, treba malo priekati i ne pritiskati te biti strpljiv. Ni na razini županije ne može se ništa pokrenuti jer su dugovi veliki. Samo prijevoz uenika stoji devet milijuna kuna, treba još 9,5 milijuna za plae zaposlenih. Županija ima izvorne prihode od 39 milijuna kuna, te dugove po kreditima za Županijsku bolnicu, ukupne obveze dvanaest milijuna kuna i minus od pet milijuna kuna. Nije vrijeme za velika ulaganja

Grad kupuje zemljište kod tržnice Gradsko vijee Prelog donijelo je zakljuak o kupnji zemljišta u Prelogu iza zgrade u Glavnoj 31, odnosno kod gradske tržnice. Potreba za time, kažu u Gradskoj upravi, postoji još od izgradnje poslovno stambenog objekta u Glavnoj 29 i poetka rada tržnice. O kupnji nekretnine ukupne površine 953 kvadratna metra, koja ukljuuje i kuu, s vlasnicom Josipom Habuš pregovara se ve deset godina.

Sada je Grad Prelog pristao na cijenu od 120.000 eura. Kada postane vlasnikom, planira ukloniti spomenuti objekt, ime e se omoguiti cjelovito ureenje centra Grada. Prema planu, treinu cijene platit e prilikom sklapanja ugovora, drugu treinu do kraja ove godine, a posljednji dio od 120 tisua eura do 30. lipnja 2011. godine. (Velimir Kelkedi)

GRADSKO VIJEE Prelog

Osnovan Savjet za potrošae Rezanjem vrpce oznaen je poetak seobe u nove prostore dok se ne izae iz krize jer novca naprosto nema, rekao je on. Kako bi se izbjeglo ulaganje prema nekim drugim kriterijima, nužno je vrjednovati projekte, pa e onda biti manje važne veze i poznanstva. Župan je naglasio da je došlo vrijeme kad treba dati onome tko je gladan kruha, a ne igara. Zbog toga županija ne daje ni nogometašima ni rukometašima, rekao je on,

jer naprosto nije u mogunosti. Projekt jednosmjenske nastave u osnovnim školama takoer stoji jer nema dovoljno sredstava. Uz estitke mještanima opine Gorian, župan Ivica Perho rekao je da e se zalagati da projekti opine Gorian, gdje ve dugo nije ništa uloženo, budu prioritetni, i to prema svojoj kvaliteti, ali je i kritizirao elniš-

tvo opine zbog toga jer planira graditi kanalizacijski proista samostalno. Na sveanoj sjednici nije dodijeljeno ni jedno priznanje zaslužnim pojedincima ili udrugama ili pak trgovakim društvima u opini Gorian, što svjedoi o svojevrsnoj blokadi, elnici opine kažu da ima vremena. (J. Šimunko)

Grad Prelog dobio je još jedno radno tijelo. Tamošnje Gradsko vijee na posljednjoj sjednici prihvatilo je odluku o osnivanju i imenovanju Savjeta za potrošae Grada Preloga. U Savjet su kooptirani Dražen Novak, Dejan Narana, Zdrav-

ko Kvakan, kao i predstavnici potrošaa Antun Kalšan i Zlatko Polišanski. Njihov djelokrug rada bit e postupanje u skladu s odredbama zakonskih propisa vezanih uz zaštitu potrošaa. (vk)

UZ DAN opine Gorian

Otvoreni novi opinski prostori Nakon niza godina rada u nemoguim uvjetima, na katu Doma kulture u skuenim uvjetima, gdje je zbog visokih i zavojitih stepeništa gotovo bio onemoguen dolazak invalidima i starijima, elništvo opine Gorian u etvrtak 24. lipnja seli u novoureene prostore. Rije je o ureenju prostora uz Dom kulture gdje se nekad nalazila prodavaonica Trgocentra, u što je opina Gorian uložila najprije 600.000 kuna u prvoj fazi te oko 300.000 kuna u drugoj fazi. Na taj je nain

osigurano 116 novoureenih kvadrata u kojima e se nalaziti nova vijenica, prostori za naelnika i tri kancelarije za upravni odjel opine. Cjelokupna investicija stoji 2,5 milijuna kuna, jer tek treba urediti i gornji kat, ekaju se obeana sredstva Ministarstva regionalnog razvoja, koja se oekuju ove ili idue godine. Uz nazonost opinskih vijenika te župana Ivice Perhoa, nove opinske prostore zajedno su otvorili predsjed-

nik Opinskog vijea Stjepan Blagus i naelnik opine Gorian Mario Mohari. Nove je prostore blagoslovio župnik župe Gorian Petar Majstorovi, a nakon toga je u Domu kulture naelnik opine priredio skroman domjenak za uzvanike. Opinske službe zapoet e rad u novim prostorima nakon blagdana, odnosno seobe bogate arhive opine i namještaja, što je na redu ovih dana. (JŠ)

Sudionici desetoga Meunarodnog zrakoplovnog rellyja nakon spuštanja u “Marinu” Prelog

DESETI jubilarni Meunarodni aero relly ultralakih letjelica

Nebo iznad Preloga bilo puno zmajeva

Župnik Petar Majstorovi (desno) blagoslivlja nove prostore

Prošle subote nebo iznad Preloga bilo je puno zmajeva, ultralakih letjelica iz Hrvatske, Maarske, Bosne i Srbije. Aktivisti i lanovi aerokluba “Rode” iz Preloga spremno su doekali deseti po redu jubilarni Meunarodni aero relly koji organizira aeroklub Bjelovar. Ukupnom se na letjelište u Prelogu spustilo 26 ultralakih letjelica iz više zemalja, meu kojima su bila i tri lana Roda iz Preloga. Gosti su i prespavali u Prelogu,

uz druženje i specijalitete na roštilju. Susrete ljubitelja letenja i meimurski dio Meunarodnog aero rellyja organiziralo je ove godine novo vodstvo kluba, predsjednik Mario Novak, zamjenik Mario Šercer i tajnica Lidija Kramar s lanovima udruge. Zmajarski klub “Rode” Prelog poziva sve zainteresirane u posjet na “Marinu” Prelog. (JŠ)

14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

DANI OPINE DONJI VIDOVEC

DONJI KRALJEVEC

Glavni opinski prioriteti jesu Najbolji muški DVD Palinovec i ureenje zone i izgradnja nove škole žene DVD-a Donji Kraljevec U nedjelju 20. lipnja održano je na igralištu NK Kraljevan 38 u Donjem Kraljevcu vatrogasno natjecanje seniore VZO-a D. Kraljevec - Gorian. Natjecale su se ekipe u kategorijama: žene a, muški a i muški b ekipe. To je ujedno bilo i kvalifikacijsko natjecanje za županijsko natjecanje u Zasadbregu koje e biti održano u srpnju. Na županijsko natjecanje plasirale su se po tri prvoplasirane ekipe, prvoplasirane ekipe iz svake konkurencije, uz nekoliko etvrtoplasiranih. Natjecalo se ukupno 14 ekipa iz DVD-a Donji Hrašan, Donji Kraljevec, Donji Pustakovec, Gorian, Hodošan, Palinovec i Sveti Juraj u Trnju.

U konkurenciji žena A ekipa, na županijsko natjecanje plasirale su se ekipe DVD-a Donji Kraljevec i žene DVD-a Palinovec. U kategoriji muških A ekipa, redoslijed je bio: prvo mjesto DVD Palinovec, drugo mjesto DVD Donji Hrašan, tree mjesto DVD Donji Pustakovec, etvrto mjesto DVD Donji Kraljevec, slijedi DVD Hodošan, DVD Donji Pustakovec i DVD Gorian Kod muških B ekipa, prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Palinovec, drugo DVD-a Donji Kraljevec, tree DVD-a Sveti Juraj u Trnju, etvrto DVD-a Donji Pustakovec i peto DVD-a Hodošan. (JŠ)

TURISTIKA ZAJEDNICA GRADA PRELOGA

“Seoske igre” u ukovcu Turistika zajednica Grada Preloga uz pomo MO i ove godine organizira maniestaciju “Seoske igre” u ukovcu. Igre se održavaju predstojee subote 3. srpnja s poetkom u 13 sati. Sudionici igara su osam mjesnih odbora s podruju Grada Preloga, ehovec, Otok, Prelog, Cirkovljan, Draškovec, Hemuševec, ukovec i Oporovec. Kroz igre i druženje želimo prikazati starinske obiaje i život na selu, kazao nam je jedan od glavnih ljudi iz organizacije Josip Gradeak. Natjecatelji e se ogledati u sljedeim disciplinama: potezanje užeta, bacanje kamena s ramena, utrka u vreama,

hodanje na štulama, bacanje potkove, guranje voza sijena, piljenje trupca, pravljenje putra, dojenje krave a atrakcija ove godine je kroenje mehanikog bika. Svaka ekipa sastoji se od deset natjecatelja koji se ukljuuju u navedene discipline. Žiri, odnosno sudaka komisija svaku disciplinu ocjenjuje i ekipa koja sakupi najviše bodova proglašava se pobjednikom. Poslije natjecateljskog dijela slijedi zabavni uz Bandiste iz Struge i olklor iz D. Vidovca, a obiteljska poljoprivredna gospodarstva zainiti e maniestaciju bogatom ponudom svojih proizvoda.

U sklopu obilježavanja Dana opine Donji Vidovec održana je sveana sjednica Opinskog vijea koju je vodio predsjednik Tomislav Horvat. Osvrt na jednogodišnje razdoblje iznio je naelnik Josip Grivec. Poseban naglasak posveen je ureenju mjesta i razvoju turistikih sadržaja. Spomenuo je provoenje projekta “Puna zdela” te najavio Dane ispiranja zlata i tradicionalnih jela od dravske ribe, koji e se održati 31. srpnja i 1. kolovoza. Zajedno s opinama Legrad i Donja Dubrava radi se na izgradnji pješake povijesno poune i turistike staze “Nikola Zrinski”. Vlada RH dodijelila je opini zemljište za poduzetniku zonu, dok je od Ministarstva za regionalni razvoj dobiveno 150 tisua kuna za daljnju obnovu Doma kulture. Od planova treba izdvojiti ureenje zone, otvorenje stomatološke ambulante, izgradnju nove škole i rekonstrukciju raskrša u mjestu. Naelnik je zahvalio svim opinskim udrugama koje “z malo penez puno toga napraviju“ i nositelji su svih dogaanja u mjestu. Grivec je ponovno spomenuo nužnu temeljitu decentralizaciju kojom bi opinski prorauni bili znatno vei i moglo bi se realizirati više projekata. U glazbenom djelu nastupio je akademski glazbenik Martin Srpak.

Svevid sve vidi Donjovidovanin Alojzije Matulin, inspiriran staroslavenskom mitologijom i usmenom predajom, a na temelju dobivenih skica od našeg novinara Josipa Šimunka, završio je runi rad na donjovidovskom pretkršanskom spomeniku posveenom staroslavenskom Bogu Svevidu. Spomenik se nalazio na uzvišenju istono od današnjeg groblja. Predsjednik Skupštine Meimurske županije Petar Novaki otkrio je drveni spomenik Svevida koji vidi prošlost, sadašnjost i budunost, a bio je zaštitnik vojnika i bog sunca. Spomenik je izraen u lipovom drvu, a autor ga poklanja svim Donjovidovanima i bit e smješten u opinskim prostorijama. Zato, Vidovani, budite oprezni jer Svevid sve vidi i zna! (A. Fuš)

Brojni uzvanici i gosti na Danu opine

Opina pokree vlastiti komunalni pogon Prije sveane sjednice vijenici su se sastali na onoj radnoj. Iz dnevnog reda treba izdvojiti dvije odluke. Jednoglasno je donesena odluka o prihvaanju darovne nekretnine sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske. Rije je zemljištu ukupne površine 21 ral 892 hv na kojem e opina krenuti u ureenje Poduzetnike zone

na lokaciji od Hotela Gol prema Donjoj Dubravi. Vrijednost darovanih nekretnina iznosi gotovo 2,5 milijuna kuna. Opina se obvezuje darovane nekretnine privesti namjeni u roku od tri godine, a uskoro je najavljeno i potpisivanje ugovora. Naelnik Grivec najavio je da e zbog odline lokacije to biti središnja istona poduzet-

nika zona. Vijenici su odluili da se krene u samostalno ili s drugim opinama u ormiranje vlastitog pogona ili d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti. Ova odluka ne može se provesti preko noi, ali daje naelniku mogunosti da krene s pregovorima i poduzimanjem potrebnih koraka. (a)

Svevid Alojzija Matulina postaje opinska atrakcija uz koju smo pofotkali opinske elnike i Petra Novakog koji je otkrio spomenik

29. lipnja 2010.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U DONJOJ DUBRAVI NAJAVLJENO: IPA PROGRAM EU IDE DALJE

KOTORIBA

Izradite projekte, pronaite partnere i javite se do 15. rujna!

Vrti poslovao s prihvatljivim minusom, a knjižnica s plusom

Temeljem provedbe projekta “Zelena ideja i tradicija za budunost“ - “Zeleni djeji vrti“, u radnom posjetu Donjoj Dubravi sa svojim bliskim suradnicama bila je voditeljica Zajednikoga tehnikog tajništva IPA programa Maarska – Hrvatska Diána Rózsa iz Budimpešte. U sklopu posjeta održan je razgovor s elnicima lokalnih samouprava donjeg Meimurja vezano uz IPA program EU. Na sastanku je reeno kako su u prvom krugu natjeaja prihvaena 42 projekta, za što je predvieno 12,3 milijuna eura. Donjomeimurske elnike najviše su zanimali projekti koji se mogu realizirati u njihovim sredinama. Posebno se to odnosi na zaštitu i ouvanje okoliša, razvoj turizma i kulturnu povezanost, dok je svima njima prioritet izgradnja kanalizacije i proistaa otpadnih voda.

Opinsko vijee Kotoribe na posljednjem zasjedanju prihvatilo je izvješe o radu i poslovanju djejeg vrtia Kotoriba i Knjižnice i itaonice. Vrti je poslovao s manjkom od 24 tisue kune što je posljedica novog zapošljavanja, a nije

Potrebno je pronai partnera Diána Rózsa naglasila je da je za svaki projekt potrebno

GODIŠNJI SKUP KLA OSMIJEH DONJA DUBRAVA

Život bez alkohola je puno kvalitetniji Donjomeimurske elnike najviše su zanimali projekti koji se mogu realizirati u njihovim sredinama pronai dobrog partnera s druge strane i odrediti veliinu financijskih mogunosti. Najavila je da ovih dana kree drugi krug natjeaja, a rok za dostavu projekata je 15. rujna, te je ponudila pomo oko inormacija i savjeta prilikom pisanja projekata.

Sve inormacije bit e dostupne na webu: www.hu-hr-ipa.com. Što se tie turistikih sadržaja, napomenula je da e oni natjeajem biti obuhvaeni idue godine. Domain sastanka Marijan Varga istaknuo je da svaka opina projekt financira sama

kako bi nakon realizacije dobila 85% sredstava iz IPA programa. Trenutno se u donjem Meimurju provode tri projekta koji se financiraju iz IPA-e. To su: Zeleni djeji vrti, Puna zdela i Malogranini prijelaz. (A. Fuš)

UDRUGA OBRTNIKA I PODUZETNIKA DONJA DUBRAVA

Održana promocija DVD-a “Ja, majstor” Vrijeme je kada osmaši naveliko razmišljaju koje e zanimanje odabrati i u kojoj e srednjoj školi nastaviti školovanje. Udruga obrtnika i poduzetnika Donje Dubrave došla je na ideju da izradi DVD na kojem e videosnimkom i tonskim zapisom predstaviti obrtnika, veinom deficitarna, zanimanja. U prostorijama OŠ Donja Dubrava održana je sveana promocija DVD-a pod naslovom “Ja, majstor“. Cjelokupni projekt odradili su lanovi Udruge obrtnika i poduzetnika Donja Dubrava. Ideja za izradu audio i videomaterijala postoji unatrag

Detalj s promocije nekoliko godina, što su prepoznali u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, te su kao pokrovitelji financijski pomogli izradu projekta.

Predsjednik udruge Stjepan Rusak tom je prilikom zahvalio svima koji su sudjelovali u stvaranju DVD-a na kojem je obuhvaeno etrnaest zanimanja koja

e uenicima završnih razreda osnovnih škola približiti i ponuditi mogunost odabira budueg zanimanja. O nastajanju projekta govorili su Dražen Miser i Antun Benko. Na promociji su bili uenici 8. razreda, ravnateljice donjomeimurskih osnovnih škola, obrtnici, roditelji i predstavnici Obrtnike komore Meimurske županije. Nakon promocije održan je okrugli stol na kojem su se mogle uti same rijei pohvale za cjelokupni projekt. Prezentacija se nastavlja po školama donjeg Meimurja, a rodila se ideja da se projekt proširi na županijsku razinu. (a)

UREDNIŠTVO Kotoripskog vjesnika u posjetu Mladenu Grubiu

Drago mi je da uz moje bolesno srce kucaju i druga lanovi uredništva opinskoga inormativnog glasila Kotoripskog vjesnika Izabela Balog, Bernarda Habuš, Janja Trstenjak, Dobriša Habuš i Alen Fuš posjetili su kolegu i lana uredništva Mladena Grubia, koji se nedavno vratio s bolnikog lijeenja nakon što je doživio srani inarkt. - Ostao sam ugodno iznenaen gestom mojih kolega, pogotovo darom u vidu slike koja e me podsjeati kako uz moje bolesno srce kucaju i druga.

odmah došlo do poskupljenja ekonomske cijene. Knjižnica i itaonica Kotoriba je godinu završila s plusom nešto više od 13 tisua kuna. Vrti je na kraju godine polazilo 48 djece, dok je knjižnica imala 277 korisnika.

Znam da više nikada nee biti kao prije, ali znam da e moje srce, želje, snovi i sva htijenja biti uz Kotoripski vjesnik, iji sam prvi urednik postao prije 24 godine, u vrijeme kada neke od mojih suradnica još nisu krenule ni u školu, rekao je tom prilikom poznati kotoripski novinar Mladen Grubi. Njegovi prijatelji i kolege poželjeli su mu brzu rehabilitaciju i skori povratak u novinarske vode i školske uionice, a istom se pridružuje i redakcija Meimurskih novina. (A. Fuš)

U novoureenim prostorijama NK Dubravan na izvještajnoj godišnjoj skupštini okupili su se lanovi Kluba lijeenih alkoholiara Osmijeh iz Donje Dubrave. U izvješu o radu saznali smo da u klub dolazi 14 obitelji, 4 samca i 2 žene koje u klub žele ukljuiti svoje supružnike. Klub je aktivan 11 godina, a sastanci se održavaju utorkom od 19 sati. Struni terapeut je dr. Ivan Dolenec kojeg su lanovi prozvali njihovim anelom uvarom. – Svatko može uiniti napor da prestane piti, što je poetna toka svega, no promijene nastaju na svakom pojedincu, cijeloj obitelji i okolini u kojoj živi. Iskrenost je u svemu tome jako bitna, rekao je dr. Dolenec. On je tom prigodom uruio priznanja za uspješnu apstinenciju obiteljima Zvošec i Jurak iz Donjeg Vidovca, Mihoci

iz elekovca, Smolek iz Goriana i obitelji Ujlaki iz Donje Dubrave. Djeca apstinenata kroz stihove su opisala dolazak u klub, svoje probleme s kojima su se susretali i današnji život bez alkohola u kui. -Živimo bolje i ljepše bez alkohola, danas svi zajedno sjedamo za stol i razgovaramo, najsretniji sam kada tata na utakmici drži sok u ruci, bile su samo neke poruke djece apstinenata. Gosti skupa bili su predstavnici srodnih klubova, ispred Meimurske županije tu je bio zamjenik župana Matija Posavec koji je prvi puta bio na takvoj skupštini, dok je u ime opine Donja Dubrava uspješan i koristan rad kluba pohvalio zamjenik naelnika Rudol Lisjak. Obojica su u emotivnim obraanjima obeali pružiti ruku pomoi i prijateljstva. (a)

ODANA POAST ŽRTVAMA poraa u Kotoribi

Molitva i svijee kod grobišta Leš U Republici Hrvatskoj evidentirano je preko šeststo grobišta i stratišta žrtava Drugoga svjetskog rata i poraa, a u Meimurju su spomen - križem obilježena stratišta Sep u Gornjem Hrašanu, Ksajpa kod Šenkovca, Repova šuma kod Štrigove i Leš u Kotoribi, gdje je križ postavljen 12. srpnja 2009. godine. Upravo na ovom posljednjem u Kotoribi u petak je odana poast žrtvama, kako kažu organizatori, svima onima kojima su, na žalost, ostali i bez groba, a koje je, takoer prema njihovim tvrdnjama, likvidirala OZNA nakon Drugoga svjetskoga rata. U kotoripskoj crkvi služena je misa, a nakon toga je

Spomen križ Leš za žrtve poraa

održana molitva kod spomen - križa, položeni su vijenci i zapaljene svijee.

16

Kroz Međimurje

U SREDNJOJ ŠKOLI Prelog uskoro turistiki kabinet

POSJET Savjeta mladih Meimurske županije Velikoj Gorici

Hotelska recepcija u uionici

Razmijenili iskustva i najavili mogunost suradnje Savjet mladih Meimurske županije posjetio je Veliku Goricu, gdje im je domain bio Savjet mladih Grada Velike Gorice. Povodom posjeta održana je skupština na temu djelovanja mladih u svakodnevnom životu, kao i uloga mladih u današnjem društvu. Skupštini su prisustvovali i gradonaelnik te dogradonaelnik Velike Gorice. Savjetima

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Recepcija u uionici i soisticirana raunalna oprema ono je što e jesenas, kada pone nova školska godina, doekati uenike turistiko - hotelijerskog usmjerenja Srednje škole Prelog. Škola se, naime, javila na natjeaje Hrvatske elektroprivrede i Ministarstva turizma od kojih oekuje novac za opremanje kabineta u kojem bi se izvodila nastava iz Recepcijskog poslovanja, Osnova turizma, Prometa i putnikih agencija, Organizacije poslovanja ugostiteljskih poduzea, Marketinga u turiz-

mladih razmijenili su iskustva u svom radu i razmotrili mogunosti budue suradnje. Tom su prilikom lanovi Savjeta mladih Meimurske županije posjetili i muzej Turopolja te Centar za djecu, mlade i obitelj. Predstavnici oba savjeta posjetom su bili iznimno zadovoljni i izrazili su želju za suradnjom i u bližoj budunosti. (bš)

mu i drugih strunih turistikih predmeta. Svaki uenik na stolu e imati svoje raunalo s programom iz recepcijskog poslovanja, Internetom i svim neophodnim sadržajima za nastavu (umjesto bilježnice i runog pisanja). Plou i kredu predavai e zamijeniti elektronskim pomagalima. Imat e mogunost za turistikoj struci apsolutno neophodne, vizualne prezentacije. U sklopu kabineta bit e i recepcijski pult, gdje e uenici direktno za pultom

vježbati verbalnu komunikaciju, ispunjavati dokumentaciju i rješavati sve poslovne situacije uobiajene za poslovanje Prijamnog odjela smještajnog objekta. - Uenici e zasigurno biti još zadovoljniji uvjetima i nainom izvoenja nastave u svojoj školi, jer umjesto samo frontalnih predavanja dobit e vrhunski opremljen kabinet turizma i mnoštvo prilika za uenje kroz praksu. Prema prvim reakcijama uenika koji su upoznati s ovim projektom, ovakva nasta-

va bit e pravi hit na školi i svi (i budui hotelijeri i njihovi profesori) s velikim nestrpljenjem oekuju da ponu uiti praktino hotelijerstvo. Odrazit e se to svakako pozitivno i na njihovu volju za uenjem, ali i na konano znanje s kojim e izii na tržište rada ili na sveuilišne studije. Vjerujemo da e to biti još jedan korak važan za popularizaciju ugostiteljsko – turistikih zanimanja, koja su još uvijek na tržištu deicitarna, istiu u Srednjoj školi Prelog. (Velimir Kelkedi)

OKRUGLI STOL O PREDŠKOLSKOM odgoju djece s posebnim potrebama

Mobilni timovi idealno rješenje, gorui problem financiranje Savjet mladih Grada Velike Gorice, gradonaelnik i dogradonaelnik Velike Gorice te lanovi Savjeta mladih Meimurske županije

OSNOVNA ŠKOLA Mursko Središe

Slušali o euritmiji od priznatog strunjaka Osnovna škola Mursko Središe bila je domain i mjesto održavanja Meužupanijskoga strunog vijea defektologa Meimurske i Varaždinske županije. Na skupu je gostovao i Alen Guca, euritmist i uitelj Waldorfske škole Sveti Juraj u Zagrebu, koji je sudionike upoznao s temeljnim zasadama Waldorfske škole koju je 1919. utemeljio pedagog i znanstvenik Rudolf Steiner iz Donjeg Kraljevca. Održane su i dvije radionice u kojima je Guca sudionike upo-

znao s osnovnim elementima euritmije - jezika pokreta koji omoguuje da emocije i razmišljanja budu izraženi pokretom tijela. U ime domaina gostu je zahvalila školska ravnateljica Marijana Trstenjak, a u radu skupa sudjelovale su i velik doprinos dale Miljenka Župan, pedagoginja, i Olivera Potonik, defektologinja u školi. Dogovoren je ponovni doalzak Alena Guce u središansku školu, i to 28. rujna ove godine. (sm)

O problemu integracije i inkluzije djece s posebnim potrebama u predškolski odgoj raspravljalo se protekli utorak na okruglom stolu u Scheierovoj zgradi u akovcu. Organizatori tribine koja je okupila velik broj strunjaka, odgajatelja, lanova udruga i roditelja jesu Meimurska županija, Ured državne uprave u Meimurskoj županiji i Hrvatski pedagoško - književni zbor, Podružnica akovec.

U meimurskim predškolskim ustanovama sedam posto djece s teškoama u razvoju Aktualnu situaciju u županiji i meimurskim vrtiima predstavile su Božena Batisweiler, dipl. defektologinja, i Gordana Patarec, prof. pedagogije. Istraživanje koje su provele u 26 predškolskih ustanova u našoj županiji (od ega su podatke

Božena Batisweiler, dipl. defektologinja, i Gordana Patarec, prof. pedagogije, prezentirale su istraživanje provedeno u meimurskim vrtiima prikupile iz 23 ustanove) i Centru za socijalnu skrb pokazalo je da je od 2.697 predškolaca 190 djece s poteškoama u razvoju, odnosno njih 7%. Prema podacima Centra za socijalnu skrb, još 71 dijete nije obuhvaeno nikakvom edukacijom. U integraciji, odnosno inkluziji, prednjai Djeji vrti akovec, u koji je ove godine upisano 21 dijete s podruja cijele županije, ali, da postoji sluh za ovu problematiku, dokazano je i nedavnim pokreta-

njem posebne skupine “Meimurske iskrice” draškovekog odjela Djejeg vrtia “Fijolica” Prelog, u kojoj se na principu inkluzije radi s djecom autistinog spektra poteškoa.

Sustavno financiranje, a ne kratkoroni projekti Ipak, to još uvijek nije dovoljno, jer, kako je istaknuto na

tribini, ni jedno dijete ne bi smjelo završiti u instituciji niti bi smjelo biti prepušteno samo brizi roditelja. Djetetu treba pravovremeno dati šansu, i zato se javlja potreba za formiranjem mobilnih timova koje bi inili defektolozi, psiholozi i logopedi. Druga je mogunost pronalaženje asistenata u odgoju, takozvanih treih odgajatelja, u iji se pronalazak žele ukljuiti i same udruge i roditelji. Naravno, goruim problemom ponovno se pokazalo inanciranje, jer se za uspješnu inkluziju moraju ispuniti zakonski, prostorni, organizacijski i materijalni uvjeti. Najpotrebnije je, zakljueno je na tribini, pronai rješenje za sustavnu inancijsku pomo, jer udruge jedine inancijske injekcije primaju uglavnom od kratkoronih projekata nakon kojih se ponovno nalaze na poetku. (Bojana Španiek)

MATURANTI GENERACIJE 1994./1995.

Petnaesta godišnjica mature akovekih gimnazijalaca Bivši uenici Gimnazije akovec prošli su tjedan proslavili 15 godina svoje mature. Veina maturanata generacije koja je 1995. godine završila Gimnaziju

ostala je u kontaktu i nakon srednjoškolskih dana, pa se i ovoj 15. obljetnici mature odazvao velik broj nekadašnjih razrednih kolega. Danas odrasli ljudi, uglav-

nom fakultetski obrazovani, ponovo su sjeli u školske klupe, a sjeanje na najljepše razdoblje života nastavili su buditi druženjem u restoranu “Pilka”.

29. lipnja 2010.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OŠ “PETAR ZRINSKI“ ŠENKOVEC obilježila Dan škole

Nagradili najbolje uenike i njihove mentore Zanimljivim programom OŠ “Petar Zrinski“ Šenkovec proslavila je Dan škole. U školskoj sportskoj dvorani tom su se prigodom okupili uenici, roditelji i uitelji kako bi na sveanoj priredbi bili upoznati s ovogodišnjim uspjesima škole. Nakon dobro poznate afere “Atlante”, škola je ipak uplovila konano u “mirnije vode”. Nova ravnateljica Vesna Kalšan, istaknula je stoljetnu tradiciju, kreativnost i uspješnost škole, te ukratko predstavila pregled svih rezultata i nagrada koje su tijekom protekle školske godine postigli uenici uz struno vodstvo mentora. U kulturno - umjetnikom dijelu programa brojnoj su se publici predstavili lanovi zbora, dramske skupine, pobjednici Najglasa, recitatori te plesna skupina Flik. Program Dana škole osmišljen je i realiziran pod vodstvom profesorice Marijete Stevanovi i profesora Vladimira Novaka. Nakon što su najboljim uenicima i njiho-

Nagraeni mentori i uenici OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec

vim mentorima uruene nagrade, program je nastavljen u radionicama koje su za polaznike škole pripremili njihovi uitelji. Radionice su bile otvorenog tipa, pa su se uenicima svih razreda mogli prikljuiti i njihovi roditelji. Tako se ove godine Dan škole u Šenkovcu proslavio zanimljivim spojem kulture i umjetnosti, književnosti, sporta i zabave. (Bojana Španiek)

Kros i igre za Dan sporta U šenkovekoj je školi pred sam kraj školske godine obilježen i Dan sporta. Uenici nižih razreda sa svojim su uiteljicama brojne igre odigrali na školskim sportskim terenima, dok su uenici viših razreda zapoeli Dan sporta krosom na SRC-u Šenkovec, Gorici. Za pripremu, organizaciju i realizaciju krosa i ostalih igara zaslužna je Jasminka Jakši, profesorica TZK-a, uz pomo svih djelatnika škole.

Najbrža tri uenika u petom razredu jesu Dominik Novak (5.b), Dario Ivanuša (5.b) i Vilim Šprajc (5.b) te uenice Maja - Marija Baka (5.b), Karla Kovai (5.a) i Mia Maari (5.a). U šestom razredu to su bili Jakov Rojko (6.a), Luka Grahovec (6.c) i Jan Marcijuš (6.b) te Lea Tkalec (6.b ), Eva Kolarek (6.b) i Josipa Vinkovi (6.a). Najbrži su sedmaši Ante Brajkovi (7.c), Tomislav Saar (7.b) i Mihael Novak (7.b), a sedmašice Ema

Toplek (7.a), Ivana Novak (7.b) i Saša Šprajc (7.b). I na kraju Leo Lesjak (8.b), Kristijan Stunkovi (8.b) i Luka Brlei (8.a) najbrži su osmaši, a najbrže su osmašice Iva Novak (8.b), Klara Drvenkar (8.c) i Marija Ajvaz (8.a). Nakon podjele diploma i krae okrjepe, uenici su meusobno odmjerili snage u graniarima, odbojci i nogometu. Najnapetiji dvoboj održao se u odbojci izmeu uenika i uitelja. (bš)

OŠ SVETI Martin na Muri

O Domovinskom ratu iz usta branitelja Vrlo zanimljiv i pouan sat povijesti za uenike završnih osmih razreda organizirala je Osnovna škola Sveti Martin na Muri. Na satu povijesti o Domovinskom ratu govorili su Dragutin Pintari, Željko Fajfar i Robert Oleti, lanovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata opine Sveti Martin na Muri, sudionici najtežih okršaja s jugokomunistikim i srpskim okupatorima. Djeca su tako iz prve ruke ula što se zbivalo na bojišnicama i kako je na kraju pobijeen neprijatelj koji je bio do zuba naoružan i po ondašnjim procjenama trea europska sila po naoružanju. Uenici su postavljali i pitanja, jer su do sada uli i itali pomalo drugaiju “istinu” o Domovinskom ratu i njegovim braniteljima. (S. Mesari, PN)

Uenicima podijeljene krijesnice svog kretanja u vrijeme smanjenje vidljivosti te u noi. Na taj nain djeca su primjetnija u prometu, što uvelike smanjuje opasnost od promet-

URUENE nagrade uenicima osnovnih škola s podruja Grada akovca

Priznanja uenicima s izvrsnim rezultatima na državnim natjecanjima Uenicima osnovnih škola s podruja Grada akovca i njihovim mentorima koji su ostvarili izvrsne rezultate na državnim natjecanjima i smotrama u školskoj godini 2009./2010. uruena su pretprošli tjedan priznanja i nagrade. Budui da rezultati s državnih natjecanja predstavljaju izniman uspjeh za uenike i njihove mentore, ravnatelje i škole, ali i sam Grad akovec, svi uenici koji su sudjelovali na državnim natjecanjima i smotrama te njihovi mentori dobili su priznanje, kao i pet ulaznica za Gradske bazene akovec, dok su uenicima koji su osvojili prva tri mjesta na državnim natjecanjima i smotrama uruena priznanja i vrijedni pokloni. I dok je Jurica Ivekovi Pontoni, uenik I. OŠ, s mentoricom Renatom Najman, osvojio 3. mjesto na državnom natje-

canju iz kemije, Viktor Ruži, Jura Šolja i Bruno Damjan, uenici iste škole, s mentorom Marinkom Horvatom, bili su najbolji na državnom natjecanju u badmintonu. Andriji Drku, polazniku III. OŠ, s mentorom Ivanom Malašiem, pripalo je 2. mjesto na državnom natjecanju iz matematike, a takoer 2. mjesto osvojile su Dora Loli i Marija Sabol, uenice OŠ Ivanovec, s mentoricom Marijom Puri - Hranjec, na državnoj smotri iz biologije. Jana Grabar i Nino Žnidari, uenici OŠ Kuršanec, s mentorima Svjetlanom Zlatarek i Hrvojem Šlezakom, bili su drugi na državnoj smotri uenikog zadrugarstva u kategoriji samostalnih istraživakih radova, dok je Karlo Poljanec, polaznik Umjetnike škole “Miroslav Magdaleni”, s mentorom Vjeranom Vidoviem, osvojio 2. mjesto na državnom natjecanju u kategoriji trube.

Trojica hrvatskih vitezova govori uenicima

OSNOVNA ŠKOLA Gornji Mihaljevec

Opina Gornji Mihaljevec uenicima od 1. do 4. razreda Osnovne škole Gornji Mihaljevec podijelila je krijesnice (obasjavae), koje e oni nositi prilikom

Uenicima koji su osvojili prva tri mjesta na državnim natjecanjima i smotrama uruena su priznanja i vrijedni pokloni

ne nesree. Krijesnice su djeci podijelili predstavnici opine Franjo Golub, Konrad Brezari i Snježana Zadravec, te školska ravnateljica Karmen Sklepi.

Kako krijesnicu staviti u ruku i kako je nositi, djeci je pokazala Irena Branovi iz PU meimurske. (sm, SZ)

Uenici 3. razreda II. Osnovne škole akovec zajedno s uiteljicom Anom Lopari u posjetu Skupštini Meimurske županije

DJECA PREUZELA MJESTA vijenika u Skupštini Meimurske županije

Župan pod “paljbom” djejih pitanja U vijenike su stolice Skupštine Meimurske županije u utorak prijepodne sjela djeca 3. razreda akoveke II. Osnovne škole. Time im se ostvarila želja da se upoznaju s radom Županije, a jedva su doekali trenutak da našem županu Ivici Perhou postave nekoliko pitanja. Župan se tako našao pod “paljbom” djejih pitanja, a uenike je zanimalo sve - od toga kako je postao i je li teško biti župan, hoe li inancirati sportske aktivnosti djece, što ini za zaštitu okoliša u Meimurju, pa sve do konkretnih pitanja koja se tiu

sjeverne akoveke zaobilaznice i vanjskih bazena. Župan Perho je na pitanja strpljivo odgovarao, a djeca su odgovorima bila uglavnom zadovoljna, ako je suditi po njihovim reakcijama. Ovaj je posjet organiziran na inicijativu uiteljice Ane Lopari. Ona se u svom dugogodišnjem radnom iskustvu trudi Meimurje što bolje približiti djeci, s obzirom na to da je za to danas predvien vrlo malen dio školskog programa. Upravo zato ovakve inicijative uenicima pomažu u boljem upoznavanju svojeg kraja i rada javnih službi. (bš)

18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

UDRUGA PROIZVOAA mlijeka Meimurske županije S AKOVEKOG SAJMA

Znaajno je odabrati pravo bikovsko sjeme - Vrlo je važno kod odabira sjemenja misliti i na dugovjenost krava, a ne samo na visoku proizvodnju mlijeka

Peenjari došli na svoje Mladi krumpir prodaje se u vreicama Predzadnja lipanjska srijeda na akovekom sajmu prošla je dosta mirno. Po prometu roba i ljudi bila je osrednja, a svaki prodava i kupac pronašao je mušteriju, odnosno ono što je želio. Na sajmu je sve više mladog krumpira, raznog povra, te još uvijek dosta jabuka i peradi i pernate mladunadi te kunih ljubimaca. Više nego solidna je ponuda drva za ogrjev, no kupaca baš i nije bilo. Peenjari su nakon krae stanke uzrokovane lošim

vremenom ponovno došli na svoje. (S. Mesari, Z. Vrzan) CIJENE NA AKOVEKOM SAJMU

- mladi krumpir - stari krumpir - kukuruz - pšenica - jeam - zob - jabuke - pura - patka - evapii

8 kn/kg 1,5 kn/kg 0,90 kn/kg 1,10 kn/kg 1,50 kn/kg 1,70 kn/kg 20 kn/vrea 70 kn/kom 60 kn/kom 20 kn/porcija

S AKOVEKOG PLACA

U restoranu “Kristal” u Makovcu Udruga proizvoaa mlijeka Meimurske županije, zajedno s tvrtkom “Bosgen” iz Zagreba, koja je ekskluzivni zastupnik irme “World Vide Sires”, najveega proizvoaa bikovskog sjemena, organizirala je predavanje na temu “Reprodukcijski menadžment”. Okupljenim mljekarima o ovoj sve aktualnijoj i zanimljivoj temi govorili su eminentni strunjaci iz tog podruja, Lindel Whitlock iz SAD-a i Daud Josip iz DVM-a. Veterinar Whitlock, koji je cijeli svoj radni vijek proveo u radu s mlijenim kravama, iznio je najnovija svjetska saznanja iz podruja hranidbe i reprodukcije visoko mlijenih krava. Šezdesetak meimurskih farmera s velikim je zanimanjem pratilo ovo izlaganje, kao i izlaganje mr. sc. Dauda, koji je predstavio najbolje svjetske bikove, a ije sjeme vrhunske kvalitete stoari mogu nabaviti i u Hrvatskoj preko tvrtke “BOSGEN”.

Ameriki strunjaci govore meimurskim mljekarima Važno je rei da je karakteristika amerikih bikova ta da su, osim što na svoje potomstvo prenose vrhunski genetski potencijal za visoku mlijenost, plodnost, vrstu tjelesne konstituciju i kondiciju, njihovi potomci izrazito dugovjeni. Naime, vrlo je važno da se prilikom odabira sjemena za umjetno osjemenjivanje ne gleda samo visoka proizvodnja mlijeka, ve da se prati da ta visoko mlijena goveda i dugo žive, što kod

nas u Hrvatskoj predstavlja velik problem. Puno je gravidnih junica Na žalost, što iz neznanja, što zbog lošega genetskog materijala, veliki broj visoko mlijenih krava koje se otele 3 do 4 puta nerijetko se izluuju iz rasploda i daljnje proizvodnje, što pak dovodi stoara u nezavidnu situaciju da mora esto kupovati skupe gravidne junice (obino iz inozemstva), ime

U znaku krastavaca i mahuna Ubodi pela, osa i stršljena UDRUGA PELARA “Agacija” Meimurske županije

Napisah ve par puta kako Hrvatska i Meimurje ne trebaju strahovati od gladi, pa to ponavljam i ovaj put, nakon što sam par puta prošao akovekim placom. Robe je za nahraniti osam puta više ljudi nego nas ima, odnosno onih koji se CIJENE NA AKOVEKOM PLACU

- krastavci - mladi luk - paprika - bijelo zelje - brokula - šparoge - paradajz - trešnje - višnje - turoš

6 kn/kg 5 kn/pušlek 18 kn/kg 7 kn/kg 12 kn/kg 14 kn/kupi 10 kn/kg 8 kn/kg 15 kn/kg 6 kn/kom

Je, lepi i domai su ... snabdijevaju na placu. I sva je hrana zdrava i za oko lijepa. Ovih dana najvea je ponuda krastavaca i mahuna, te graška, salate i mladog luka. Jagode i trešnje su pri kraju, a pojavile su se višnje te razne gljive. (S. Mesari)

UPISIVANJE U ARKOD ide presporo

Meimurci zaostaju za drugima Gotovo u svakoj akciji, u gospodarstvu, kulturi, po naplati energenata, po ispisanim kaznama u prometu i po mnogo drugih stvari, Meimurci su prvi ili meu prvima u Hrvatskoj. Kada pak je u pitanju upis u ARKOD sustav, tu jako zaostajemo za drugima. - Konano smo ovaj tjedan i mi zapoeli upis u ARKOD sustav. Dnevno su, barem je tako do sada, upisana tri gospodarstva, kaže mr. sc. Milorad Šubi, rukovoditelj Podrunog ureda HZPSS-a u akovcu. Do sada je u ARKOD u Hrvatskoj upisano preko 40 tisua poljoprivrednih proizvoaa i 200 tisua hektara poljoprivrednog zemljišta. To je oko petine svih posjeda evidentiranih u upisniku poljoprivrednih gospodarstava,

odnosno oko 300 tisua ARKOD parcela. Prva je upisivanje završila Požeško - slavonska županija, a slijede Brodsko - posavska te Karlovaka županija. Upisivanje u ARKOD zapoelo je u veljai, do kraja lipnja upisivanje e zapoeti u svim županijama, a trebalo bi biti završeno krajem godine. Primjena ARKOD-a zapoet e ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, a poljoprivrednicima e omoguiti lakši i jednostavniji nain podnošenja zahtjeva za europske poticaje. Isto tako ARKOD e omoguiti transparentnije korištenje državnih poticaja. Ako se poljoprivrednici ne upišu u ARKOD sustav, kada Hrvatska postane lanica EU, nee moi dobiti europske poticaje za poljoprivrednu proizvodnju. (sm)

Ljeto je godišnje doba kada je razvoj života u prirodi na vrhuncu, pa tako i kukaca kao što su pele, ose i stršljani. Ljudi se u to godišnje doba više kreu u prirodi lagano odjeveni ili razgolieni, pa je susret sa pelama, osama i stršljanima eši i može biti jako neugodan. Pele, ose i stršljani imaju žalac koji se nalazi na zadnjem dijelu tijela i služi im iskljuivo za obranu svog staništa, ili ukoliko su životno ugroženi. Da bismo izbjegli neugodnosti uboda pela, osa i stršljana, dobro je ponešto znati o zaštiti od uboda i postupanju kod uboda pela, osa i stršljana. Kad pela želi ubosti, usmjeri zadak prema dolje i stavi vršak žalca na ubodno mjesto. Žalane iglice poinju se pomicati jedna uz drugu, a njihovi zupci zadiru sve dublje u kožu. Za vrijeme uboda tee otrov u ubodno mjesto. Ubode li pela drugu pelu ili kukca, može lako izvui žalac. No, ubode li ovjeka ili nekog sisavca, ne može izvui žalac jer to prijee njegovi zupci. Kako ga ne može izvui, žalac se otkine od njezina tijela i pela, zbog toga nakon nekog vremena ugine. Na mjesto uboda esto brzo navaljuju i druge pele privuene mirisom otrova. Pele naroito budu znojne i namirišu ljude i životinje. Site su pele, kad je dobra paša, u pravilu mirnije i manje bodu. Ljudi veoma razliito reagiraju na pelinji ubod, što ovisi o njihovoj preosjetljivosti prema pelinjem otrovu. Za jake ope reakcije valja nakon uboda odmah potražiti lijeniku pomo. Lokalne reakcije na mjestu uboda mogu se smanjiti hladnim oblozima, ledom, istim alkoholom, a žalac valja vaditi noktom uz kožu, nikako hvatati gornji dio žalca jer emo time utisnuti još više otrova u ubodno mjesto. Inae, pelinji

otrov koristi se u tzv. apiterapiji za lijeenje niza bolesti. Galsku osu (Gallicius - complex) susreemo naješe. Aktivna je danju i u pravilu ne napada. Gradi otvorena mrežasta gnijezda na zaštienim mjestima u potkrovlju, zidnim šupljinama i sl. Njeno gnijezdo nema ovojnice ve je kratkom stapkom uvršeno za podlogu, a preko zime prežive samo matice koje u proljee formiraju nove zajednice. Galska i šumska osa Šumska osa je slina galskoj osi, samo što gradi gnijezda u krošnjama drvea i grmlja, a može se nai i u kutijama za rolete ili drugim prikladnim šupljinama, a gnijezdo je u obliku okrenuta vra. Po ponašanju je slina galskoj osi, mada je nešto vea od 25 mm. Navedene vrste osa rijetko ubadaju, osim ako nisu izazvane, a žalac im je glatki, pa nakon uboda ne ugibaju kao pele. Osa zemljarica je, meutim, opako agresivna, leti vrlo brzo i žestoko napada. Od ostalih osa razlikuje se po tome što ima žalac graen kao kod pele koji nakon uboda ostaje zaboden u koži, a sam ubod je vrlo bolan. Živi u socijalnoj zajednici kao pelinja, a zajednica može brojati do 5.000 jedinki smještene u zemlji do 100 cm dubine. Po izgledu je slina drugim osama, a najlakše se prepoznaje što je nešto krupnija i po žustrim kretnjama i velikoj brzini leta. Kako ova osa napada i kad nije posebno izazvana, treba je držati dalje od mjesta ljudskog boravka. Od te vrste ose posebno su ugroženi kosci, vinogradari i voari jer treba voditi rauna da bi se mogao dignuti cijeli roj i napasti ako kojim sluajem naletimo na njihovu rupu jer, ubode li nas smo jedna, moramo se žurno udaljiti s tog mjesta. Vrlo je osjetljiva na

kontaktne insekticide kratke karence pa na taj nain treba uništavati njihove nastambe jer su velika opasnost za ljude i životinje. Obavezno zaobii stršljena Stršljani su najkrupnije ose dugake do 30 mm, a aktivni su od lipnja do rujna, danju i u sumrak, a otrovni žalac ima samo ženka koja je nešto krupnija od mužjaka. Gradi okruglo pepeljasto sivo gnijezdo koje je izvana omotano vrlo krhkom ovojnicom. Svako gnijezdo stršljana ima svoje uvare, pa ako primijete nešto sumnjivo, odmah dižu uzbunu i izlijee cijeli roj stršljana. Ako smo u našoj blizini primijetili povean broj ovih kukaca, najbolje je locirati njihovo leglo i u širokom luku obilaziti, nakon ega valja uništiti uz primjenu zaštitne opreme i korištenje sprej insekticida, a nikako vatrom ili nekim drugim neprimjerenim nainom. Otrov stršljana po sastavu je slian otrovu osa, a kako je krupniji, izluuje više otrova prilikom uboda. Kako ose i stršljani prave štetu u vonjacima i vinogradima ošteujui zrele plodove, dobro je postavljati klopke od prozirnih bijelih plastinih boca. Klopka se izrauje tako da se gornji kraj prozirne bijele plastine boce odreže u obliku lijevka i okrene se bez epa. Na odrezanu bocu ulije se razrijeeno pivo ili još bolje sok od jabuka koji privlai ose i stršljane. Kad uu kroz lijevak u bocu, teško izau van pa se utope. Sadržaj boca treba redovito prazniti da se ne usmrdi. Važno je imati zaštitno sredstvo Anailaktiki šok može se pojaviti kao posljedica uboda pela, osa i stršljana, što ljudima zadaje razmjerno jaku bol. Zbog raznovrsnosti otrova i koliine ima raznoliko djelovanje na više

mu se znatno poveavaju troškovi proizvodnje. Da bi stoar pravilno mogao izabrati sjeme kvalitetnog bika, koji e odgovarati potrebama njegovog stada, potrebno je izvršiti ocjenjivanje svake krave i junice posebno, a koju uslugu osim obrade papaka i distribucije sjemena stoarima pružaju strunjaci iz tvrtke “BOSGEN”, koja je sa svojim radom zapoela i na podruju naše županije. Nakon završenoga strunog dijela stoari su postavili mnogobrojna pitanja navedenim strunjacima koji su im dali vrlo konkretne i jasne odgovore. Svoje je izlaganje na ovom skupu imao i Igor Rešetar, predsjednik Udruge proizvoaa mlijeka Hrvatske i Meimurja, koji je stoare upoznao s novih propisima i regulativama u pogledu zbrinjavanja otpadne ambalaže, tijekom pregovora o cijeni mlijeka u resornom Ministarstvu, novostima iz podruja oko legalizacije postojeih farmskih objekata i o drugim za stoare važnim temama. (S. Mesari, P. Koila) organa. Po svom uinku vrlo je slian zmijskom otrovu, no koliina otrova pri ubodima je mnogo manja. Openito se smatra da je 300 do 400 uboda pela smrtonosno za ovjeka, no reakcija i na jedan ubod kod vrlo osjetljivih ljudi može izazvati anailaktiki šok, koji ako se ne sprijei davanjem adrenalina može biti koban. Smrt nastaje naješe uslijed bronhijalnog gra. Vjerojatno kao posljedica paralize udisajnog centra u mozgu. Pelarev organizam je naješe stvorio otpornost na pelinji otrov, ali ne treba smetnuti s uma da u svakom organizmu postoji alergijski okida. On se može aktivirati pri prvom, petom ili milijuntom ubodu pele, i to bez obzira što pelar ne osjea intenzivnu bol pri ubodu a otok i crvenilo na mjestu uboda se gotovo ne primjeuje. Stoga bi svi pelari trebali imati neko sredstvo samo pomoi pri radu s pelama i koristiti zaštitnu opremu jer se ne treba izlagati velikom broju uboda pela, jer imunološki sustav našeg organizma ima granica. (Ivan Šopar, sm)

MENEA akovec

Predavanja o bioplinu Meimurska razvojna agencija MENEA akovec organizira predavanje o bioplinu, odnosno biomasi, za što, prema njihovim istraživanjima, u Meimurju postoji velik interes. Predavanje e se održati 29. lipnja od 11 do 11, 30 sati u zgradi “Scheier” u akovcu. Predavat e Biljana Kuluši iz Energetskog instituta “Hrvoje Požar” u Zagrebu, a tema ima radni naslov “Centralizirana bioplinska postrojenja u Meimurskoj županiji”. (sm)

29. lipnja 2010.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kiniju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Meimurja!

VETERINARSKI SAVJETI

Utjecaj ,,toplinskog stresa’’ na zdravlje i plodnost mlijenih krava Pod pojmom toplinski stres podrazumijevamo stanje organizma izloženog vanjskim ili unutarnjim toplinskim faktorima kod kojega organizam nije u mogunos oduprije se njihovim štetnim uincima. Vanjski toplinski faktori su: temperatura i vlažnost zraka, temperatura objekta, radijacija suneve topline te venlacija. Dok su unutarnji faktori: bazalni metabolizam, toplina proizvedena fermentativnim procesima u buragu, rad buraga i kapure, te toplina proizvedena kretanjem. Osnovni simptomi toplinskog stresa su: povišena tjelesna temperatura, smanjen utrošak suhe tvari, smanjena proizvodnja mlijeka, smanjena plodnost, te umanjena imunološka sposobnost. Važno je napomenu da se termoneutralne toke goveda kreu od 5 do 25°C, ali na udobnost živonja znatno utjee i vlažnost zraka. Što je ona niža lakše se oslobaa toplina evaporacijom na površini kože te živonja lakše snižava tjelesnu temperaturu. Muzne krave imaju 90 % manje znojnih žlijezda nego ovjek stoga višak topline uglavnom smanjuju poveanim unosom vode koja u dodiru s probavnim traktom absorbira toplinu te rashlauje organizam. U ljetnom razdoblju živonje

mijenjaju pojedine navike - izlažu kožu vlažnim i hladnijim predmema (zemlja, blato, zidovi, gnoj), te se sklanjaju na mjesta izložena boljoj prirodnoj ventilaciji. Hormonsku sliku toplinskog stresa karakterizira poveano luenje stresnih hormona (adrenalin, korzol, noradrenalin), te smanjeno luenje roidnih i GnR hormona, dok metaboliku sliku karakterizira poveana potreba za energijom kako bi se odstranio višak proizvedene topline. Kod toplinskog stresa postotak plodnos može bi manja i do 50 %. Trajanje estrusa skrauje se s normalnih 18 sa na 10 pa i manje. Kod stresa dolazi do pomanjkanja dotoka krvi u abdominalne organe, posebno u maternicu na što je embrij staros do 10 dana vrlo osjetljiv pa lako dolazi do rane embrionalne smrtnos. Zbog pada otpornos organizma u stresu uestala je i pojava mastitisa kod mlijenih krava osobito onih uzrokovanih bakterijom E. Coli koja se u toplim i vlažnim uvjema izrazito brzo razmnožava. Toplinski stres uvelike utjee na proizvodnju mlijeka, osobito bjelanevina- kazeina, mas i laktoze. Dokazano je da ako krava uzima od 8-12 % manje hrane smanji se i proi-

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijaliska ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sa, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sa-

zvodnja mlijeka za 3,6 - 5.4 l . U nekim uzgojima zbog toplinskog stresa to može bi manje i do 25 % što predstavlja znaajni gubitak u proizvodnji. Stoga je u takvim uvjema vrlo važno pravilno pripremiti obrok. Krave u ljetnim mjesecima jedu manje kako bi smanjile proizvodnju tjelesne topline. Radije uzimaju koncentrat nego teško probavljivu voluminoznu krmu. Meutim obrok mora sadržava minimalnu koliinu lako probavljive celuloze kako ne bi došlo do poremetnje bakterijske populacije buraga. Smanjenjem voluminoznog dijela obroka smanjuje se i iskorisvost amonijaka u buragu pa se poveava urea u mokrai, krvi i mlijeku. Nedostatak bjelanevina u ljetnim mjesecima preporua se nadoknadi by-pass proizvodima -aminokiselinama (metionin, lizin,kilin,lizin, betain i dr.). Kod toplinskog stresa živonje da bi oslobodile višak topline ubrzano dišu. Takvim forsiranim disanjem izluuju se velike koliine CO2, proizvedene metabolikim procesom i respiracijom što dovodi do blage alkaloze krvi. Mnoga istraživanja pokazala su da blaga metabolika alkaloza krvi pospješuje nastanak stanja hipokalcemije, mlijene groznice,

metrisa, zaostajanja posteljice i pojavu dislokacije sirišta. Sve ove pojave u ljetnim mjesecima vezane su uz usporeni metabolizam kalcija iz kosju. Ovo upuuje da osobitu pozornost treba obra na ishranu krava u suhostaju te unosi vee koliine kalcija i ostalih makro i mikroelemenata. Iz svega navedenog možemo zakljui da ljetna razdoblja s visokim temperaturama i relavnom vlagom zraka predstavljaju razdoblje kada možemo oekiva smanjene proizvodne mogunos visoko mlijenih krava. Ionako komplicirana slika metabolike dinamike kod preživaa, pri nepovoljnim ternikim uvjema predstavlja veliki stres i napor. Krave se vrlo teško mogu nosi s nastalim uvjema, stoga je prije svega na vlasniku životinje da im osigura uvjete da što lakše prebrode toplinski stres, a samim me sebi osigura dobre proizvodne rezultate. Ivan Taradi, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI ta. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Sukulenti - uzgoj Kod uzgoja sveg bilja najvažnija je zemlja, supstrat u kojem raste. Kakav supstrat trebaju sukulente? Idealno tlo za kaktuse (a i ostale sukulente) je dovoljno propusno i zrano, da kaktusi ne gnjile. Kao dio supstrata koriste se kremen i neki silikati jer zbog svoje neutralne reakcije ne utjeu na pH supstrata. Naješe se upotrebljava posebni supstrat za sukulente koji se može nabaviti u veim trgovakim centrima ili smjesa treseta i komposta s dodatkom 30-70 posto finog šljunka. Tako eheverije (Echeverai) ne vole vapnenac i bolje im odgovara supstrat temeljen na tresetu. Neke druge sukulente vole vapnenasti supstrat i treba im dodati odgovarajuu koliinu vapnenaca (kaktusi iz rodova Lophophora, Glandulicactus, Ariocarpus, Astrophvtum, Epithelantha, Escobaria, Pediocactus, Roseocactus, Sclerocactus). Kad nabavimo supstrat prelazimo na izbor posude. Palastika ili glina? Plastini lonci su jetiniji, lakši, lako se održavaju i zahtijevaju manje zalijevanje biljaka. Glineni lonci pružaju veu stabilnost visokim biljkama i pomažu ublažavanju eekta prekomjernog zalijevanja, ali njihova težina zahtijeva vrstu podlogu. Veini sukulenata ( naroito kaktusima ) zbog plitkog korijenja više odgovaraju plitke, tanjuraste posude nego standardni lonci. Tako njihovo korijenje ne obolijeva zbog dugotrajnog zadržavanja vlage. Sukulentima gomoljasta korijenja više odgovaraju standardni lonci. Pravilna se presadnja sukulenata odvija ovako: uspravni se primjerci najbolje presauju u posude iji je promjer pola visine biljke; lo-

nac treba biti dublji. Okrugli se primjerci presauju u barem 8 cm vee posude u prmjeru nego što je sama biljka. Da biste izbjegli ošteivanje biljaka, kod presadnje koristite savijeni novinski papir ili jutu. Koliko esto presaivati? Zapravo svake godine, naroito ako upotrebljavate kupovne supstrate iz kojih biljke brzo “ potroše “ hranjive tvari i ako se radi o mladim biljkama. Uostalom, tako možete prekontrolirati izgled i zdravlje korijenja na kojima se javljaju razliite bolesti. Vee biljke presaujemo svake dvije godine ili rijee, ovisno o veliini biljke i o strukturi njezina supstrata. Kod presadnje vrebaju razliite opasnosti-osim bodlja kod kaktusa treba osobito paziti na otrovan sok mljeika. On može prouzroiti ak i kratkotrajnu sljepou ako dospije u oi ili teške alergine reakcije kože. Zato, oprez. Tako poznata Tirukalijeva mljeika ( Euphorbia tirucallii ) nije prikladna za uzgoj u kui , nadohvat male djece, koja istražuju svijet oko sebe i stavljaju u usta i na lice. Sukulentima treba što više svjetlosti, pa ih držite na južnom ili jugoistonom prozoru u stanu. Hladno klijalište ili hladni staklenik za njih su idealni. Ali budite oprezni. U rano proljee biljke treba zasjenjivati tjedan-dva da bi se prilagodile na jako svijetlo nakon zimskog perioda, a ako se radi o mladim i osjetljivim biljkama, period zasjenjivanja traje i dulje. Pozdravi iz IVE!

20

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

UDRUGA gluhih i nagluhih Meimurske županije

Provoenje akcije mjerenja sluha Meimurska ekipa Udruge slijepih

UDRUGA SLIJEPIH MEIMURSKE ŽUPANIJE

Prijateljski turnir u pikadu za slijepe Na Dan državnosti, u petak 25. lipnja, Udruga slijepih Meimurske županije bila je domain prijateljskog turnira u elektronskom pikadu za slijepe srodnim udrugama iz Zagreba, Rijeke, Pule i Varaždina. Uz snažni natjecateljski duh meu ekipama, jednodnevni susret udruga slijepih iz razliitih dijelova naše zemlje bila je prilika i za meusobno druženje u prostorijama Udruge slijepih u akovcu, ali i vrtu iza

prostorija udruge. Gosti su otišli izuzetno zadovoljni iz akovca, tim više što su sa sobom ponijeli i medalje. Prvo mjesto osvojila je zagrebaka ekipa, drugo rijeka, a tree pulska ekipa. Našima e prilika za revanš biti na kojem od gostovanja. I ovaj susret udruga slijepih našim domainima Udruzi slijepih Meimurske županije pomogli su sponzori, posebice Grad akovec. (BMO)

GRADSKO društvo Crvenog križa akovec

Obilježili Svjetski dan dobrovoljnog darivanja krvi Gradsko društvo Crvenog križa akovec ove se godine ukljuilo u obilježavanje 14. lipnja, Svjetskog dana dobrovoljnih darivatelja krvi. S pedesetak dobrovoljnih darivatelja krvi iz cijelog Meimurja prisustvovali su 21. susretu dobrovoljnih darivatelja krvi Slovenije, koji

se tradicionalno održava u Veržeju. Osim DDK-a iz Meimurja i Slovenije, došli su i DDK iz Austrije i Maarske. Uz pjesmu i ples, te dobro jelo i razne nagradne igre, druženje je kao i lani poelo u ranim jutarnjim satima, a nastavilo se do kasnih poslijepodnevnih sati.

Predstojee akcije GDCK akovec organizira poetkom mjeseca srpnja akcije dobrovoljnog darivanja krvi. U petak 2. srpnja akcija e se održati u Murskom Središu, u vremenu od 8 do 10.30

sati, u prostorijama vatrogasnog doma, dok je isti dan akcija organizirana i u Maloj Subotici u vremenu od 12 do 14 sati u prostorijama vjenaonice (bivša Opina).

GDCK akovec s pedesetak dobrovoljnih darivatelja krvi prisustvovao je 21. susretu dobrovoljnih darivatelja krvi Slovenije

BOG MOJIH DETALJA

Hodati s Isusom Isus je u svojem propovijedanju prolazio kroz razne krajeve, što je nama vjernicima znak da je vjera ‘’hodanje s Isusom’’, poput Njega i njegovih uenika koji su ga pratili. ‘’Hodati za (uz/s) Isusom’’, je drugo ime za kršanski život. Nije ni udo da su prve kršane nazivali – ‘’Oni od Puta’’. Hodati za Isusom, biti od Puta, je znai ‘’biti kršanin’’. Rekli bismo da smo mi kršani svi sportaši, duhovni. Na tom duhovnom putu susreemo i razne prepreke koje trebamo svladati. Dakle, hodanje s Isu-

som iziskuje duhovni napor. Prepreke o kojima je rije nisu sve teške, neke jesu, druge nam se ine ‘’nenormalne’’ ili skandalozne…barem na prvi pogled. Za pravi kršanski život Isus nam daje nekoliko savjeta. Prvu prepreku koju moramo svladati u našim vjerskim naporima je trijumfalizam! Naime, Isus zabranjuje trijumfalizam. Samarijanci ga nisu htjeli primiti u njihovo selo, i to je razljutilo njegove uenike Jakova i Ivana, i oni su htjeli zazvati oganj s neba da im se osvete. A Isus ih je pre-

Udruga gluhih i nagluhih Meimurske županije akovec u srijedu 30. lipnja u zgradi “Scheier” od 8 sati ujutro besplatno e provoditi akciju mjerenja sluha. Ukoliko se ukaže potreba za spomenutu aktivnost, ona e se nastaviti i naredni dan. U 11 sati Udruga je organizirala dolazak jednog autobusa s njihovim lanovima koji su ve nekoliko

puta tražili takvu aktivnost. Nakon kratke pauze, u 12 sati za sve zainteresirane održat e se edukacija o slušnim pomagalima i medicinski osvrt na slušne probleme. Mjerenje sluha i edukaciju o slušnim pomagalima provodi besplatno irma “BONTECH” d.o.o. iz Splita, poslovnice Varaždin i akovec. Uz odgovor ne osobe u Udruzi, u pilot projekt bit e

ukljuene Lidija Bijeli, dr. med. spec. epidemiolog - proelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine Meimurske županije, Vjekoslav Pomper - voditelj poslovnice tvrtke Bontech Varaždin, Ivanica Bori, audiorehabilitator - voditeljica poslovnice tvrtke Bontech akovec, Ljubica Pavec, dr. med. - lijenik specija-

list otorinolaringolog, ORL odjel Županijske bolnice akovec (ili dr. Knapi), Verica Zemlji, medicinska sestra – audiološki tehniar, ORL odjel Županijske bolnice akovec i Zlatica Bahun - tuma prevoditelj znakovnog jezika za gluhe. Ovaj pilot projekt uvod je u aktivnost Udruge koje se planiraju provoditi kroz cijelo Meimurje.

PRIJAM Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom MŽ-a

Župan primio lanove Grupe za samozastupanje lanovi Grupe za samozastupanje koja djeluje u okviru Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Meimurske županije posjetili su župana Ivicu Perhoa, kojemu su predstavili svoju grupu. Grupa za samozastupanje, koja djeluje od 2005. godine, krajem prošle godine ukljuila se u projekt koji provodi Udruga za samozastupanje iz Zagreba, a iji je cilj upoznavanje lokalne vlasti i šire lokalne zajednice o postojanju i radu same grupe. U okviru projekta

Župan Ivica Perho primio je Grupu za samozastupanje izraen je i letak koji su samozastupnici sami osmislili te koji su ovom prigodom uruili županu.

Do nedavno je u Hrvatskoj bio uvažen stav da osobe s intelektualnim teškoama nisu spo-

sobne donositi odluke i utjecati na svoj život. Prevladavao je stav da se drugi trebaju boriti za njihova prava i u njihovu korist. Pojavom pokreta za samozastupanje i formiranjem skupina za samozastupanje pokazalo se da uz prikladnu podršku i edukaciju osobe s intelektualnim teškoama mogu usvojiti vještine samoodreenja i samozastupanja te aktivno sudjelovati u borbi za izjednaenje prava i poboljšanje kvalitete života.

DODIJELJENE zahvalnice za sudjelovanje u projektu

Druženje s djecom s teškoama u razvoju U Caritasovom dnevnom boravku “Antun Bogdan” pretprošli su tjedan dodijeljene zahvalnice lanovima djejih foruma, Djejega gradskog vijea, Koordinacijskog odbora Grada akovca - prijatelja djece i Gradu akovcu. Razlog tome je projekt “Suradnja s djecom s teškoama u razvoju”, drugog naziva “Budi mi prijatelj”, koji je pokrenulo Djeje gradsko vijee, a koji je osmišljen kao zajednike radionice koje su se odvijale tijekom cijele školske godine u svim osnovnim školama s podruja Grada, Centru za odgoj i obrazovanje te Caritasovom dnevnom boravku. - Svaka škola je uzela jednu temu i pripremila radionice kojima su prisustvovali i naši uenici i djeca iz Caritasovoga djejeg doma. Primjerice, u našoj školi je pripremljena informatika radionica, a naši gosti su bila djeca iz Centra, dok je u Caritasovom domu bila organizirana zajednika maškarada. Vrhunac svih tih radionica bio je zajedniki izlet u svibnju ove godine kada smo

posjetili Mariju Bistricu, Stubicu i Kumrovec. Ono što je jako bitno jest to da su naša djeca shvatila da su djeca u Caritasovom domu jednako vrijedna kao i oni, rekla je Zdenka Novak, voditeljica Djejega gradskog vijea Grada akovca i Djejeg foruma “Smješko” III. OŠ akovec. Katarina Hoblaj, voditeljica Caritasovoga dnevnog boravka “Dr. Antun Bogdan” akovec smatrala je veoma važnim da se na kraju ove školske godine svoj djeci koja su sudjelovala u pro-

korio. On je došao uspostaviti ‘’kraljevstvo’’ života, bratske ljubavi, a ne osvete i podmetanja, ili ‘’brisanja s lica zemlje’’ onih koji drugaije misle. Ne, Isusu i njegovima ne treba pljeskati. Rekli smo da se radi o putu kad se radi o kršanskom životu. A na putu se dogaa puno toga, ima svega i svaega, i to nije ništa udno. O drugim preprekama koje treba svladati na putu s Isusom pomalo je ‘’kriva’’ i naša ljudska priroda. ovjek se po prirodi hoe okuiti, negdje se smiriti, stati. Isus, dozvoljavajui i to, ipak, ipak više naginje hodanju, putovanju. On bi da nikad ne stanemo, da budemo vjeno ‘’duhovni nomadi’’. Netko e mu rei da e za njim kamo god On pošao. Ovo

‘’kamo god’’ oito ukazuje na neko mjesto gdje bi se s Isusom moglo skrasiti. Meutim Isus kaže da takvo mjesto ne postoji. Kad se radi o ‘’hodanju s Njim’’ nema zaustavljanja. Drugi bi ga slijedio ali želi najprije pokopati svog oca. Ništa normalnije, ljudskije, rekli bismo. No, Isus kaže da se Njemu ne smije ništa i nitko pretpostaviti. Ii oprostiti se sa svojima znai gledati unatrag, a tako je jednostavno nemogue ii naprijed. Isus drži da se treba okrenuti prema budunosti. To e rei da treba nastaviti put, da treba hodati, da se treba kretati i gledati prema naprijed. Kod Isusa dakle nema trijumfalizma, nema zaustavljanja ni gledanja unatrag. Njemu se ne smije ništa i nitko

Mali volonteri

Projekt “Suradnja s djecom s teškoama u razvoju”, drugog naziva “Budi mi prijatelj”, pokrenulo je Djeje gradsko vijee jektu “Budi mi prijatelj” zahvali i da im to bude poticaj za sljedeu školsku godinu. - Djeca osnovnih škola kroz cijelu su godinu dolazila k nama gdje su volontirala. Oni su bili mali asistenti, pomagai i itai te se nadamo da e se to i nastaviti, kazala je Katarina Hoblaj, dodajui da je ve prije nekoliko godina pokrenut projekt “Odgoj bez predrasuda” upravo zbog važnosti projekata kojima se djeca upoznaju s razliitostima. (hz)

- Bilo mi je super ovdje u Caritasovom dnevnom boravku. Jako mi je drago da sam pomogla djeci. Bili smo i na izletu na kojem smo se dobro proveli. Nadam se da emo isto to ponovi sljedee školske godine, kazala je Lea Pongrac, koja je upravo završila 5. razred III. OŠ akovec.

- Bilo mi je jako lijepo ovdje. Drago mi je da sam sa svojim prijateljicama volonrala, itala prie i pjevala pjesme djeci ovdje u domu. Htjela bih i dalje pomaga i pod školskim praznicima, rekla je Miša Ovar, koja je završila prvi razred III. OŠ akovec.

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 29. lipnja Sveti Petar i Pavao srijeda, 31. lipnja Mato, Marcijal, Matko etvrtak, 1. srpnja Šimun, Predrag, Zvjezdan petak, 2. srpnja Krešo, Oton, Višnja Piše: vl. Antun Štefan pretpostavljati. Krist nas poziva da prepoznamo i da se oslobodimo navezanosti koje nam prijee da budemo Njegovi. Oni prvi su bili od Puta! A mi, od koga smo mi?

subota, 3. srpnja Toma apostol, Tomislav nedjelja, 4. srpnja Elizabeta Portugalska, Liza ponedjeljak, 5. srpnja iril i Metod, Antun

za velike i male

Novosti • Novosti

Pouno • Pouno

Škola u prirodi uenika 4. razreda OŠ Hodošan

Srdaan pozdrav svim itateljima Stvaraonice. Vratili smo se sretni, zadovoljni i puni dojmova. Šaljemo vam tople ljetne pozdrave iz turistikog naselja San Marino u Loparu na otoku Rabu. Tamo smo uz druženje, uenje i zabavu proveli pet nezaboravnih dana nastave u prirodi. Želimo svima ugodne i lijepe ljetne praznike! Uenici 4.r OŠ HODOŠAN

Svaštice • Svaštice • Svaštice *** Prije svega. Volim njezin glas Kako pozdravlja svakog od nas. Volim njene oi Kako sjaje u noi. Volim kako me budi Svakog jutra I kaže: “Ustani, pjesmo najdraža moja”.

Ja sam mamina najdraža pjesma Majka mi je dala život. Radost u njeno majinsko srce donijela sam je kao dijete. Radost i srea u majinom životu bila je neizmjerna. Moja mi je majka pružila svu ljubav, nježnost, pažnju i sretno djetinjstvo. Ja sam u majinom životu postala njezina

najdraža pjesma. Puno me voljela, a i voljet e me do kraja života. Doris Kralj, 6.a OŠ IVANOVEC

Zašto volim nogomet Volim nogomet od svoje 8 godine. Od svoje 9 godine poeo sam igrati za NK Venera. Nogomet mi je najdraži sport. Svaki put kada idem igrati nogomet veselim se kao da sam našao suho zlato. Nogomet igram svaki dan, pa makar morao po snijegu igrati. esto igram nogometne igrice na kompjutoru. Jako volim pucati slobodne udarce i penale jer sam onda nepobjediv. Kada odrastem želim biti poznat i dijeliti autograme, isto želim imati mnogo cura. Želim igrati pred punim stadionom i navijaima koji me vole. Dominik Kalaija, 4.b

Zašto volim zmajeve Mihael Pristav, 2.r PŠ GORNJI KRALJEVEC

Volim šišmiše, zmije i guštere, a zmajevi su kada spojimo životinje koje sam pobrojao. Da objasnim zašto baš zmajevi. Volim: gmazove, ži-

votinje s krilima s velikim snažnim zubima i rogovima, a zmaj ima sve to. Ako vam nije jasno od koje sam životinje izvukao rogove: gušteri i šišmiši imaju rogove. Ali to nisu jedini razlozi zašto volim zmajeve. Volim ih zbog prekrasnih boja, lijepih oblika i veliine. Moj omiljeni zmaj je letiguja. Letiguja je najvei i najopasniji zmaj. Naraste do 15 metara, hrani se slonovima i ostalim velikim sisavcima. Može biti zlatne, srebrne i zelene boje. Jakša Vidovi, 4.b

1. Poznanik ti je povjerio tajnu. Ti ju nikome nisi rekla/ rekao, ali ipak se sve doznalo. Što sad? a) razmišljam jesam li ipak nekome izbrljala/izbrljao b) osjeam se glupo jer je ona rekla i drugima pa je tvrdila da samo ja znam c) prvo u doznati od kud je došla pria pa u otvoreno razgovarati s poznanikom 2. Na jednom tulumu vidio/vidjela si deka/curu svojeg prijatelja da se mazi s nekim. Što eš uiniti? a) rei u prijatelju b) šutjet u c) razgovarat u s tim de-

kom/curom 3. Nekoliko prijatelja smislilo je iznenaenje za tvoju prijateljicu. Nije ugodno… Što eš uiniti? a) šutjet u, ne želim pokvariti iznenaenje b) upozorit u prijateljicu c) rei u drugima prijateljima 4. Jedan deko/cura pone ti se nabacivati. Komu eš rei? a) svima b) samo svojem najboljem prijatelju c) nikome 5. Komu priaš o stvarima izmeu sebe i svog deka/cure? a) o tome priam samo s njim/ njom b) sa svojim prijateljima

Stres su promjene u nama koje se dogaaju kad smo izloženi nekim zahtjevima. Kao i kod odraslih, i kod djece, stres je normalan dio svakodnevnog života. Uzroci su razliiti: problemi u školi, svae s prijateljima, razvod roditelja, bolest i gubitak lana obitelji, zanemarivanje, zlostavljanje, preseljenje u drugu školu, pubertet… Stanje stresa prepoznaje se na temelju izikih reakcija (glavobolja, bol u trbuhu, napetost mišia, znojenje, ubrzano lupanje srca, poremeaj spavanja…) i psihikih reakcija (promjene raspoloženja, tuga, ljutnja, uznemirenost, strah, osamljivanje, pad koncentracije, prekomjerno plakanje…). U školi stres uzrokuje slabiji uspjeh od željenog, odnosi s uiteljima i vršnjacima, ispiti, upis u prvi razred, prelazak iz nižih u više razrede, poetak srednje škole i sl. Navedeni dogaaji poveavaju zahtjeve koje uenik mora ispuniti. Od uenika se traži vea samostalnost u radu te vee sposobnosti i vještine. Roditelji koji tjeraju djecu da se bave sportom ili ih upisuju u puno izvanš-

Moj kuni ljubimac je pas mješanac. Odaziva se na ime Oscar. Star je dva mjeseca. Jako je mlad, ak i za psee godine. Ima jako debelu dlaku. Bijeli je i po sebi ima svijetlo smee toke. Jako se voli igrati i skakutati po snijegu. Kada doem do njega, on pone mahati repom. Tako znam da je sretan što me vidi. Jako voli jesti i to se naravno vidi, iako je visok petnaestak centimetara (otprilike je tako i širok) izgleda poput male upave lopte ili poput plišanog psia. Ivana Sabol, 3.a

c) ni sa kim 6. Tvom prijatelju nije dobro, a on te moli da nikome ne kažeš. Što eš uiniti? a) ništa, šutim b) rei u uitelju c) rei u mu da ode doma 7. Zamisli da si novinar i jedna ti se zvijezda povjeri. Što eš uiniti? a) objavit u to u novinama b) neu pisati o tome c) zadržat u to za sebe 8. Koja od zvijezda bi voljela/volio biti? a) Michael Jackson b) Lindsay Lohan c) Lady Gaga Pripremila: Lucija Jelai, 6.b

kolskih aktivnosti, a djeca to ne žele, mogu izazvati nepotreban stres. Stresna iskustva uenika mogu biti i odbacivanje od strane vršnjaka, sukobi s njima i nepostojanje prijateljskih odnosa s drugom djecom. Razvod roditelja ima brojne negativne posljedice za djecu. Roditelji su najvažnije osobe u djetetovu životu i kad se oni rastaju, dijete osjea strah i bespomonost. Roditelji koji se razvode trebaju pronai vremena i snage za djecu. Trebaju im objasniti da je razvod nastao zbog problema odraslih, te da e oni i dalje ostati njihovi roditelji i voljeti ih bezuvjetno. Razvodu obino prethode svae meu roditeljima. Ti sukobi uznemiruju djecu i mogu dovesti do pojaanih stresova, depresije i agresivnosti. Iako je stres dio odrastanja, o njemu valja voditi rauna uvijek, a ne samo kad je najizraženiji. Blaga uznemirenost, manji stres prije ispita ili neke nove situacije, sve je to potrebno kako bi dijete došlo do novih spoznaja. Takva blaga uznemirenost, koja pokree dijete, može biti iskorištena za dodatno motiviranje i predvia-

nje novih postignua. Meutim, kod svake intenzivnije uznemirenosti, osobito ako su one este, može doi do problema kod djeteta i zato ono treba podršku! Djeci je važna pomo obiteljske i školske sredine – najvažnije je da roditelji i uitelji uju djecu i imaju razumijevanja za to stresno razdoblje u njihovim životima, da im budu na raspolaganju, da razgovaraju s njima, da toleriraju njihove sitne nepodopštine, da im budu podrška i ohrabruju ih, da im pomognu u planiranju, organizaciji obveza te traženju optimalnog rješenja. Djeca koja su pod stresom trebaju nai vremena za opuštanje te da znaju kako je slobodno vrijeme, vrijeme provedeno s prijateljima i u aktivnostima koje ih vesele i u kojima imaju osjeaj zadovoljstva izuzetno važno. Djeca koja žive u okolini koja ih podržava i razvijaju strategije suoavanja, postaju otpornija na stres. Pedagoginja Ivana Bene OŠ PRELOG

Svijet pria • Svijet pria

Mala upava lopta

Mali psihotest • Mali psihotest Kakav si prijatelj?

Stres kod djece i mladih

Piše: Žarko Skok

Strašni dogaaji Mali je zei Mijo umio vrlo uvjerljivo priati o bilo emu. Svi su tada oko njega stali i slušali. Bilo da je govorio o nekoj posve svakodnevnoj stvari ili ako bi se zbio kakav poseban dogaaj, efekt koji je prenosio na slušae, bio je uvijek jako pamtljiv. – Da samo znate kako je moj roak Beni jednom bježao pred lisicom. Trao je on tako i trao a lija sve bliže i bliže. Beni ubrza što je više mogao, ali i ona ubrza. Ve je osjetio njenu veliku sjenu na sebi. Mislio je da je gotovo. Ali onda, moj roo skoi u udubinu od oranice a velika lija preleti i njega i još pet metara pa tresne glavom o panj. Ostala je u nesvjestici. Moj se Beni samo otrese od prašine te polako i dostojanstveno odšeta dalje. Da samo znate kako ga se otad sve lisice boje- muljao je naveliko zeko. Istina je zapravo da se nje-

gov roak Beni i dalje boji i lisica i lovakih pasa, ali morao je nahvaliti svoju rodbinu. Kad je Mijo opazio da ga svi zadivljeno gledaju širom otvorenih oiju, a pritom još i naule uši da im ne bi pobjegla koja rije, odluio je još više zaobilaziti istinu. Priao je o strašnim udovištima, brzim i opasnim, koja imaju oštre zube i velika krila. – Ta udovišta mogu i letjeti i brzo trati. Imaju tako grozan zvuk koji sledi svakoga tko ga uje- opisivao je zorno i meu male se životinje uvukao veliki strah. Zeii, srne, ježii i ptice prestali su glasno govoriti, jedva da bi nešto kratko prošaputali. – Sad je mali stvarno pretjerao - zakljui u sebi sova Slava, koja je sve to slušala s obližnje grane. Tiho i neujno je doletjela meu uplašene životinje i znaajno ih pogledala. – Što je, uplašili ste se pria ovog hvalisavca? Svi su je znaajno pogledali, znali su otprije da je ozbiljna i pravina. – Misliš da nije govorio istinu- zapita prepun nade ježi Ducko. – Naravno da nije. Želi vas zadiviti a u tome je i uspio. Veliki uzdasi olakšanja mogli su se tada uti u šumi. To je znailo da krilata udovišta ne postoje. – Morali bi i mi njemu nekako priuštiti straha, samo kako?- govorilo se tiho sa svih

strana. Nakon nekog vremena, ponovo se oglasila Slava, mudra i promišljena. – Prepustite to meni i mojim sovama - rekla je staloženo – vi ako hoete, možete biti publika. Male se životinje znaajno pogledaju, što je znailo da e imati predstavu. Slava ih je savjetovala da se u sumrak svi sakriju iza velikih panjeva, uz puteljak gdje Mijo svakodnevno prolazi. „Mali Mijo vodu pio, ni pred kim se nije skrio- pjevao je zei, a iznad njega su se uskoro pojavile neke udne aveti. Svaka sova, a bilo ih je desetak, imale su u svojim kandžama po jednu veliku granu tako da su u mraku izgledale kao udovišta s duplim krilima. Mijo je mislio da su se grane pretvorile u te silne nakaze i u prvi mah je ostao potpuno ukoen. Odmah zatim skoi i pone bježati što je brže mogao u pravcu panjeva gdje ga je ekalo još vee iznenaenje. Svi njegove dojuerašnji slušai su se naglo podigli i poeli glasno smijati. Mijo se našao okružen udnovatim društvom, potpuno zbunjen. – Ali… ali…- pokušao je nešto mucajui rei. – Imao si pravo, udovišta su zaista strašna- zadirkivao ga je ježi, a u taj tren približile su se i sove sa velikim granama. Sad je i zeiu bilo sve jasno, a njegov pogled je govorio više od obeanja da više nikad nee priati takve izmišljene prie.

22

Novi život se rađa

Siniša (28) i Iva (24) Držani iz Male Subotice dobili su Davida, roenog 16. lipnja u 1.55 sati.

Antun (26) i Ivona (27) Alija iz akovca dobili su ker Vanesu, roenu 10. lipnja u 21.10 sati. Imaju i Filipa (1).

Didaktiki materijal i igrake na poklon od Grada Branko Šalamon i njegov zamjenik Veselin Biševac, koji su djecu obradovali novim igrakama i slikovnicama. Igrake didaktikog karaktera namijenjene su prven-

Dašmir (35) i Tatjana (35) Islami iz akovca dobili su ker Dašu, roenu 16. lipnja u 10.30 sati. Po seku je došao Rian (6,5). Ispriavamo se zbog netonih podataka objavljenih u prošlom broju Meimurskih novina.

Nikica Crnec (34) i Sandra Patarec (34) iz Vularije dobili su sinove blizance roene 16. lipnja. Andro je roen u 00.04 sata, a Timon u 00.10 sati. Stariji brat Arian ima 4 godine.

DONACIJA GRADA AKOVCA vrtiu “Bambi”

Grad akovec donacijom didaktikog materijala i igraaka za rad obradovao je mališane Djejeg vrtia “Bambi”. U ulozi darivatelja našli su se akoveki gradonaelnik

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAVRŠNA SVEANOST Djejeg vrtia akovec

stveno djevojici s Down sindromom koja je integrirana u redovitu skupinu Djejeg vrtia, ali su im se jednako veselili svi polaznici Djejeg vrtia “Bambi”. (bš)

Djeca starijega vrtikog uzrasta ovom su se sveanošu oprostila od vrtikog razdoblja života

“Proljetna bajka” za kraj vrtikog razdoblja

Mališane Djejeg vrtia “Bambi” donacijom su obradovali akoveki gradonaelnik i njegov zamjenik

U Centru za kulturu akovec održana je završna sveanost Djejeg vrtia akovec. Oproštaj od vrtia djeca starijega vrtikog uzrasta zapoela su sveanim mimohodom ulicama Grada akovca, a programom pod nazivom “Proljetna bajka” oprostila su se od prvog dijela svog djetinjstva. Program su pelice, sunca

i proljetni cvjetii uvježbali uz pomo svojih odgajateljica koje su njihov rast i razvoj pratile kroz cijeli vrtiki period i spremile ih za sljedei bitni korak u životu – osnovnu školu. Bogatu scenografiju pripremile su Rada Magi, Smilja Gruji i Lidija Kacun, a program je iskoordinirala Gordana Šolti - Siladi. Za pono-

sne roditelje, prijatelje, brau i sestre “vrtikih maturanata” dvorana Centra za kulturu bila je tijesna, a uvodnom su ih rijei pozdravili ravnateljica Djejeg vrtia Sonja Kuhanec, koja je istaknula da upravo vrti obilježava djetinjstvo svakog djeteta, te zamjenik gradonaelnika Zoran Vidovi. (bš)

Mlada akovanka zavidne ljepote Za prvi ovoljetni fotosession odabrali smo Laru Toplek, mladu akovanku zavidne ljepote. Lara je model agencije “Evolution” iz Varaždina te aktualna Miss turizma 2010. (foto: Vrzan, više na str. 5 priloga Media)

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

ZAJEDNICA profesionalnih glazbenika Meimurja predstavila Althan Ensemble

Glazba baroknih skladatelja u izvedbi Meimuraca Dozu kvalitetne klasine glazbe domaoj publici priskrbio je nedavno nastali sastav Althan Ensemble. Sastav koji ine violinistica Dorotea Boži, oboistica Petra abazan, Anita Magdaeni na fagotu i Višeslav Jaklin na cimbalu predstavio je splet skladbi ponajboljih baroknih skladatelja. Promoviranje glazbe i skladatelja ovog razdoblja bila je i motivacija za osnivanje ovog ansambla, koji je naziv dobio po obitelji Althan, u ijem je posjedu bilo Meimurje u vrijeme baroka i koji su dali znaajan doprinos u izgradnji Meimurja i Grada akovca u to doba. Althan Ensemble koncert održan u akovekog zgradi “Scheier” otvorio je Sonatom za violinu, obou i basso continuo u g molu Georga Philippa Telemanna, jednog od najobrazovanijih glazbenika svog vremena, virtuoza na orguljama i embalu, dirigenta i najplodnijeg skladatelja 18. stoljea. Nakon toga red je došao na Antonija Vivaldija, vrsnog violinista i skladatelja koji je iza sebe ostavio 13 objav-

Althan Ensemble stvoren je unutar Zajednice profesionalnih glazbenika Meimurja ljenih zbirki instrumentalne glazbe, 425 koncerata za soliste i orkestar, 61 concerto grosso, 23 simfonije, 46 opera, 38 kantata, oratorij i crkvenu glazbu. U akovcu je publika mogla uti njegovu Sonatu da Camera a Tre op.1 br. 2. Nakon toga je Althan

Ensemble zasvirao Sonatu za obou i basso continuo u g molu skladatelja Carla Philippa Emanuela Bacha, najznaajnijeg sina Johanna Sebastiana Bacha. On je bio presudan u prijelazu barokne glazbe u beku klasiku te je snažno utjecao na razvoj ranoklasi-

DRUŠTVENA pitanja i kultura Grada akovca

U prodaji novi broj asopisa “Ako” Novi broj asopisa za društvena pitanja i kulturu Grada akovca “Ako”izašao je iz tiska. I ovaj 29. broj izašao je u sklopu nakladnike djelatnosti Grada akovca. Uredništvo lista, predvoeno Miroslavom Gakiem, daje svoj obol smanjenju gradskog prorauna, unato tome što tema ima mnogo, a poveava se i broj autora, pa trenutna situacija ne dozvoljava više od dva

broja godišnje. Od raznovrsnih tema, koje su zastupljene u ovom broju asopisa “Ako”, posebno izdvajamo onu o Kalmanu Mesariu, intervju s ravnateljicom knjižnice “Nikole Zrinski” akovec Ljiljanom Križan, put u Južnu Ameriku te niz osvrta na akoveku kulturu. asopis se može nabaviti na blagajni akovekog Centra za kulturu po cijeni od 25 kn. (bš)

IZLOŽBENI PROSTOR Centra za kulturu akovec, 28. lipnja - 13. rujna 2010.

Izložba fotografija Davora Curia U izložbenom prostoru Centra za kulturu akovec od 28. lipnja do 13. rujna moi e se razgledati izložba fotograija Davora Curia. Ciklus nazvan “Posljednja oaza” ini izbor fotograija, dio ciklusa nastalog kroz posljednje tri godine. Odabrani radovi vjerodostojno interpretiraju autorov stav prema životu – usmjerenost prema prirodi koja zaokuplja njegovu percepciju od samih poetaka bavljenja fotograijom. Snimke su nastale na podruju Zagreba - rije je o Maksimiru, Savici, Jarunu, Medvednici i livadama oko samog grada. Davor Curi plaho i iz prikrajka hvata prizore, meu kojima se istiu rascvalo cvijee i sitne životinje, predoene makroprikazima. Odabirom naizgled neprivlanih i nezamjetnih motiva autor pokušava ukazati na dragocjenost nevinog krajolika koji se postupno povlai pred nezaustavljivom urbanizacijom, a koji je još uvijek nezamjenjiv dio naše stvarnosti. Davor Curi roen je 1963. godine u Zagrebu, gdje nakon završene srednje škole upisuje studij Dizajn tekstila i odjee pri Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, na kojem je diplomirao 1985. godine. Tijekom studija surauje s graikim dizajnerom Željkom Boriem, u ijem studiju stjee prva iskustva na poslovima graikog dizajna i vizualne komunikacije. Od 1996. godine radi samostalno u vlastitom studiju na poslovima graikog dizajna i ilustracije. Uz graiki dizajn kontinuirano se bavi i fotograijom. Od 2009. lan je Fotokluba Zagreb. Do sada je izlagao na desetak žiriranih izložbi fotograija.

ne instrumentalne glazbe. Carl Philipp inae ja za života bio ak poznatiji od svog oca. Zatim je uslijedila Sonata za violinu u e molu Arcangel Corellija, znaajnoga talijanskog violinista i skladatelja barokne glazbe. Inae, govori se kako je Corelli za sve violiniste - skladatelje 18. stoljea Italije bio “ikona” u koju su gledali prilikom razvoja naina sviranja i skladanja. Za kraj Althan Ensemble odsvirao je Sonatu za violinu, obou i basso continuo u G duru Johanna Joachima Quantza, njemakog skladatelja, lautista i graditelja lauti. Althan Ensemble stvoren je unutar Zajednice profesionalnih glazbenika Meimurja, osnovane krajem prošle godine u želji da se u meusobnoj suradnji okupe glazbenici akademskog obrazovanja s podruja Meimurske županije. Formiranje ovakvih sastava i organiziranje vlastitih koncerata samo je jedan od naina na koji Zajednica želi promovirati klasinu glazbu i više je približiti domaoj publici. (mn)

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec

Ljetne radionice u Igraonici “Bamblek“ 2010. godine I ove godine Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec osmislila je niz radionica kojima e najmlai moi upotpuniti svoje slobodno vrijeme, ali i znanje. Radionice e se održavati svaki ponedjeljak i utorak od 16 do 18 i srijedu, etvrtak, petak od 10 do 12 sati. Za sve radionice potrebno se im prije prijaviti jer je broj sudionika svake radionice ogranien. Termini održavanja radionica: • 28.6. - 2.7.: Raunalna radionica - “Raunalo i ja”, voditeljica: Bojan Križan, student informatike; za djecu staru 7 – 10 g. • 5.7. - 9.7.: Francuska radionica - “Uimo francuski”, Jezino uilište Barbare Monik; za djecu 7 – 12 g. • 12.7. - 16.7.: Ekološka radionica, voditeljica: Blaženka Hunjadi Bašek, voditelj igraonice Bamblek; za djecu 7 – 12 g. • 19.7 - 23.7.: Povijesna radionica - “Nekada davno”, voditeljica: Melita Mezga, student povijesti; za djecu 9 - 12 g. • 26.7 - 30.7.: itateljska radionica - “itajmo i igrajmo se” voditeljica: Blaženka Hunjadi Bašek, voditelj igraonice Bamblek; za djecu 7 – 10 g. • 2.8. - 6.8.: Likovno - kreativna radionica - “Mogu i ja”; voditeljica: Marija Marciuš, uiteljica; za djecu 9 – 14 g. • 9.8. - 13.8.: Plesna radionica “Mi plešemo”, voditeljica: Vlatka Ciber, koreograf; za djecu 7 – 12 g. • 16.8. - 20.8: Glazbena radionica “Zapjevajmo”, voditeljica: Manuela Hren Marec; za djecu 7 – 10 g. • 23.8.-27.8.: Raunalna radionica, voditeljica: Dijana Martinovi, prof. informatike; za djecu 10 – 14 g.

29. lipnja 2010.

U DONJOJ DUBRAVI ODRŽANA 16. SMOTRA MEIMURSKOG FOLKLORA

Pjesma, ples i narodne nošnje biseri su meimurske prošlosti Seljaka sloga iz Donje Dubrave ponovno je bila uspješan domain i organizator 16. po redu Smotre meimurskog folklora koja se od 1974. svake druge godine održava u tom meimurskom mjestu. Smotra je sveano otvorena u Zalanovom dvorištu uz simbolino puštanje šesnaest golubova. Sve sudionike smotre pozdravio je opinski naelnik Marijan Varga, a manifestaciju otvorio predsjednik Skupštine Meimurske županije Petar Novaki. – Kada se pjesma i glazba pretvore u ples, tuga je manja, a srea vea, rekao je Novaki. Predsjednik ZHKUU-a MŽ-a Dejan Buva poruio je njegovateljima narodne baštine kako ih više ne možemo nazivati amaterima jer su postali pravi uvari narodnog blaga. U ime Ministarstva kulture nazonima se obratio Željko Trstenjak. Na poetku otvorenja Pjevaki zbor umirovljenika otpjevao je meimursku himnu “Meimurje malo, zemljo milena”, dok su sve sudionike mimohoda pratili lanovi opinskoga Puhakog orkestra. U mimohodu kroz mjesto i na pozornici u dvorani OŠ Donja Dubrava bogatstvo i ljepotu pjesme, plesa i narodnih nošnji u dva dana prikazalo je deventnaest meimurskih društava i gosti iz

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U mimohodu kroz mjesto društva su pokazala bogatstvo i ljepotu narodnih nošnji

Na pozornici u dvorani OŠ Donja Dubrava predstavilo se devetnaest meimurskih društava i gosti Draža, Volodera i Tolisa iz BiH. Meimursku nošnju, pjesmu i ples prezentirala su društva iz Donje Dubrave, Nedeliša, Mihovljana, Belice, Goriana, Orehovice, Svete Marije, Kotoribe, Strahoninca, Donjeg Kraljevca,

Preloga, Makovca, Šandorovca, Domašinca, Ivanovca, Zasadbrega, Male Subotice, Vratišinca i Donjeg Vidovca. Ovo je bio rekordan broj prijavljen folklornih skupina i društava od kada se održava smotra.

Veer zlatnih generacija U petak je održana revijalna veer pod nazivom “Pok smo se zišlji“, na kojoj su se predstavila meimurska društva iz Goriana, Donje Dubrave, Podturna i Kotoribe te gosti iz slovenskog Velenja i Novog Mesta. Želja organizatora je bila da okupi zlatnu generaciju folkloraša, pa su mnogi od njih nakon dužeg vremena ponovno zaplesali. Ova se ideja pokazala odlinom jer su nastupili veterani plesa od 35 do 105 godina. Žara, volje i znanja nije nedostajalo, pa su svi plesai nagraeni dugotrajnim aplauzima. Posjetitelji su u holu škole imali priliku razgledati i izložbu slika folklorne tematike pod nazivom “Motivi meimurskog folklora“. (af) Njihov nastup pozorno je pratila prosudbena komisija u sastavu Ivan Ivanan, Jasenka Blažon - Ivanan i Boris Novak. Oni e svoje vienje smotre i odluku o nastupima na državnim susretima dostaviti u pismenom obliku. Da je smotra opravdala svoj cilj, potvrdili su lanovi komisije na okruglim stolovima. Organizator smotre bio je KUD “Seljaka sloga” iz Donje Dubrave, suorganizator Zajednica HKUU-a MŽ-a, dok su pokrovitelji bili Ministarstvo kulture RH i opina Donja Dubrava. - Neka smotra i dalje bude inspiracija i poticaj sadašnjim i buduim generacijama da sauvaju bisere i dragulje meimurske prošlosti, poruila je voditeljica programa Janja Kova. (A.F.)

Jasna Hajdinjak na posljednjoj smotri bila je u društvu Tete Lize

ODBOR MEIMURSKE POPEVKE zahvaljuje

Odasvuda pozitivne kritike Organizacijski odbor Meimurske popevke - Nedeliše 2010., odnosno njegova predsjednica Jasna Hajdinjak, vrlo je zadovoljan nainom na koji su Meimurske novine popratile ovaj renomirani kulturni dogaaj. - Iza nas je još jedna smotra Meimurske popevke i pozitivne kritike dolaze do nas, kako od muzikologa i strunjaka za meimurske popijevke, tako i od ljudi iz naroda, što nam je posebno drago. Godi spoznaja da se bavimo izriajem koji narod prepoznaje. Bez obzira na vrijeme u kojem se živi i djeluje, gotovo je uvijek bilo a i danas je teško izmamiti iskren

i srdaan pljesak u kojem se prepoznaje istinska nagrada za ono što smo na pozornicu donijeli. Ovim putem želim zahvaliti svim vašim suradnicima na pomoi i medijskom praenju smotre, uz nadu da emo i dalje tako lijepo suraivati, stoji u zahvalnici predsjednice Jasne Hajdinjak. Ovome dodajemo kako je Meimurskim novinama uvijek bilo na prvom mjestu realno i promotivno pratiti zbivanja koja poivaju na istinskim temeljima, koja doprinose promidžbi naše županije i njezinih vrijednosti. Meimurska popevka to zaslužuje. (S. Mesari)

U SVETOJ MARIJI održana Smotra zborova i pjevakih skupina

Meimurci vole i njeguju zborsko pjevanje U Domu kulture u Svetoj Mariji održana je 12. Smotra pjevakih zborova i vokalnih skupina Meimurja. Ovo je bila 4. smotra u tom mjestu, koju su zajedniki organizirali Zajednica HKUU-a MŽ-a i KUD-a „Ivan Musta Kantor“, dok su pokrovitelji bili opina Sveta Marija, Ministarstvo kulture i Meimurska županija. Smotru je otvorio predsjednik Skupštine Meimurske županije Petar Novaki, a u ime domaina pozdravne rijei uputio je naelnik Dean Hunjadi. Sveta Marija nije sluajno odabrana za smotru jer je u toj sredini pjesma oduvijek zauzimala važno mjesto u životu ljudi, a pjesma se posebno njeguje od vremena djelovanja Ivana Mustaa Kantora, rekla je u uvodnom djelu voditeljica smotre Suzana Blagus. Nastup 18 zborova i skupina pratio je državni selektor iz Hrvatskog sabora kulture Goran Jerkovi, koji e odluiti tko e biti sudi-

U Domu kulture u Svetoj Mariji održana je 12. Smotra pjevakih zborova i vokalnih skupina Meimurja onik državne smotre. Svoje nastupe imali su: PZ umirovljenika akovec, dirigent Vinko Jakupak, PZ KUD-a Mura Mursko Središe, dirigentica Marija Trstenjak, Ženski pjevaki zbor Udruge umirovljenika Prelog, dirigentica Ljubica Crnec, PZ Sveti Juraj na bregu Pleškovec, dirigent Milovan Horvat, PZ Josip Štolcer Slavenski, dirigentica Senka Bašek – Šamec, Ženski vokalni sastav KUD-a I. M.

Kantor Sveta Marija, dirigentica Mira Bratuša, Muška vokalna skupina PZ-a J. Š.Slavenski, dirigent Damir Rodiger, Ženska vokalna skupina Novi zvuk KUU-a Veseli Meimurci akovec, dirigent Damir Rodiger, Ženska vokalna skupina KUD-a Katruže Ivanovec, dirigent uro Horvat, Ženska vokalna grupa PZ-a J. Š. Slavenski, dirigentica Senka Bašek – Šamec, Ženski vokalni sastav KUU-a Vese-

li Meimurci akovec, dirigentica Andrea Šapec, Muška vokalna skupina KUD-a Katruže Ivanovec, dirigent uro Horvat, Muška vokalna skupina KUD-a Žiškovec, dirigentica Julijana Koila, Mješovita pjevaka skupina KUD-a Makovec, dirigentica Marina Grahovec, Muška vokalna skupina PZ-a Sveti Juraj na Bregu, dirigent Milovan Horvat, Ženska vokalna grupa Ftiice Mursko Središe, dirigentica Marija Trstenjak i Ženska vokalna skupina KUD-a Žiškovec, dirigentica Tatjana Mikolaj. Svima njima na kraju smotre predsjednik ZHKUU-a Meimurske županije Dejan Buva predao je zahvalnice. Odlian domain bili su lanovi svetomarskog KUD-a. Šteta što je praznik zborskog pjevanja privukao mali broj posjetitelja. Razlog tome vjerojatno su bile velike vruine i proštenje u susjednom opinskom naselju Donjem Mihaljevcu. (af)

PREDSTAVLJENE djeje folklorne skupine koje e predstavljati Meimurje

Nastupi od Vinkovaca do Karlovca Na drugoj sjednici djejega folklornog stvaralaštva, održanoj 17. lipnja, predstavljene su djeje folklorne skupine koje e Meimursku županiju predstavljati na priredbama diljem Hrvatske.

Trolana komisija u sastavu Lidija Mikulan - Sraka, Branimir Magdaleni i Boris Novak izabrala je KUD “Donji Vidovec” koji e gostovati na Djejim vinkovakim jesenima, KUU “Veseli Meimurci” akovec koji putuje

u Kutinu na Festival djejeg folklora Hrvatske, KUD “Podturen” koji gostuje na Meunarodnim djejim susretima u Zagrebu, HKUU “Sveti Martin na Muri” koji putuje u Karlovac na Smotru djejeg folklora, KUU “Društvo

žena” Gornji Kraljevec koja e gostovati na Smotri djejeg folklora Sveta Nedelja, KUU “Zasadbreg” koji putuju na Djeje igre u Voince te KUD “Seljaka sloga” Donja Dubrava koje oekuje izlet po Meimurju.

Sijeno se pozobai na hrpu i naklada na kola

KUD “KATRUŽE” IVANOVEC

Snimili kako se kosila trava za sijeno KUD “Katruže” Ivanovec posebnu pozornost u djelovanju KUD-a posveuje obradi obiaja i tradicije koje su nam u nasljee ostavili djedovi i bake. lanovi dramske družine u suradnji s muškom i ženskom vokalnom skupinom do sada su zabilježili više takvih obiaja vezanih uz velike poljodjelske radove ili ubiranje plodova zemlje. Ovih dana završeno je snimanje obiaja pod nazivom “Kosci”. lanovi KUD-a “Katruže” izvorno su prikazali košnju na nain kako su to inili naši stari. Prikazivanje poinje od pripremnih radova, klepanja kose, brušenja kose, naina košnje trave, sušenja trave i pospremanja sijena. Svi ti radovi danas su mladim naraštajima nepoznati i gotovo zaboravljeni. Prikazan je i zajutrak na sjenokoši, doruak na livadi tijekom naporne košnje, kao i popratne zafrkancije tijekom košnje koji su ovaj težak poljoprivredni posao uinili manje zamornim i ujedno zabavnim društvenim dogaajem. Obiaj košnje snimio je Radovan Petkovi, predsjednik Foto - kino kluba

Žena okree sijeno da se bolje osuši Ivanovec, a domainstvo i prostor za snimanje pružili su Anica i Stjepan Mesari, predsjednik KUD-a “Katruže” Ivanovec. Uz najnovije Kosce snimljeni su i drugi obiaji, neki od njih i na DVD-u. Obiaj jabunica, kako se skupljaju jabuke i pretvaraju u jabunicu (vino od jabuka) prikazan je i na TV-u akovec. (BMO)

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVEKI ŠAF slavi 35 godina postojanja i djelovanja

Škola visokog rejtinga u svjetskim okvirima Edo Lukman ŠAF vodi ve 35 godina Ve 35 godina akoveka Škola animiranog filma nezaobilazan je dio kulturnog nasljea našeg kraja. Isto toliko generacije mališana ue kreativno se izražavati kroz crtanje, animaciju i stvaranje filmova koji obilaze cijeli svijet. ŠAF je poeo djelovati 28. veljae 1975. godine u dvorani Knjižnice i itaonice akovec, gdje je održan prvi sastanak, odnosno upis u Školu animiranog filma, na koji je došlo sedamdesetak uenika iz sve tri akoveke osnovne škole. U poecima ŠAF je djelovao kao dio Djejeg odjela Knjižnice, a od 1982. godine u okviru Centra za kulturu. Sedamnaest godina kasnije ŠAF djeluje kao samostalna udruga. Osim rada na stvaranju animiranih filmova, Škola je gotovo od samog poetka organizator brojnih filmskih radionica, gostovanja istaknutih autora animiranih filmova, izložbi i projekcija. Kako ove godine ŠAF obilježava 35. obljetnicu, što je svakako velik uspjeh, mi smo ovom prilikom porazgovarali s Edom Lukmanom, alom i omegom Škole animiranog filma. • Zbog ega ste se Vi poeli baviti animacijom? — Sve skupa poelo je iz moje osobne želje da se bavim animacijom. No, kako to esto puta u životu biva, nekako sam krenuo drugim putem. Ja sam s vremenom tu svoju želju uglavnom zanemario i posvetio se radu s djecom i svemu ostalome po emu je ŠAF poznat. • Kako ste se odluili pokrenuti ovu Školu? — Jedna grupa entuzijasta još se davne 1973. godine okupila oko ondašnjeg Fotokino kluba akovec i poeli smo dosta ambiciozno raditi prvi animirani film. Onda je to dosta brzo zamrlo, jer se društvo razišlo, no uskoro se nekako slu-

ajno dogodilo da je 1975. godine u gradskoj Knjižnici otvoren djeji odjel. Oni su uz redovnu djelatnost htjeli imati nekakve dodatne aktivnosti pa se tu ukazala mogunost za stvaranje škole animacije. Mada iskreno ne sjeam se više detalja kako sam tono došao do ideje da se tamo pone raditi animacija. No, to ni nije toliko bitno. Bitno je da je ideja prihvaena i da je zahvaljujui tome pokrenuta Škola koja djeluje ve poprilino dugo. • I tako ŠAF djeluje sada ve 35 godina. Koliko se od poetaka do danas Škola promijenila? — Pa Škola je prošla nekoliko razdoblja. Prvo je ono koje smo ve spomenuli, kada se radilo u prostoru Djejeg odjela akoveke Knjižnice, pa smo onda prešli u dvoranu današnje zgrade Sindikata, a mislim da je prijelomna toka bila 1982. godina kada je izgraen Centar za kulturu i kada smo dobili u sklopu Centra svoje prostorije u kojima smo i sad. Poetak osamdesetih bitan je iz još jednog razloga, jer smo se onda po prvi put pojavili na zagrebakom meunarodnom estivalu animiranih filmova, gdje smo stekli dosta kontakata iz kojih su dalje proizašle sve ove ostale aktivnosti kojima se još bavimo.

Stvarati se može animacija kakva god se poželi • Pozabavimo se malo brojkama. Koliko je otprilike djece prošlo kroz školu u tih 35 godina, i koliko je filmova do sad napravljeno? — Mi imamo vrlo preciznu statistiku. Ako gledamo samo djecu koja su bila u ŠAF-u najmanje jednu godinu i sudjelovala na radu najmanje jednog filma, onda je ta brojka negdje oko 630. Ali, ako gledamo broj djece koji su boravili krae ili prošla kroz razne radionice, onda se ta brojka višestruko uveava. Što se filmova tie, s ovogodišnjom produkcijom imamo tono 155 filmova i to je nekih 7 i pol sati projekcije. • Kako danas izgleda rad Škole? — Danas zahvaljujui kontinuiranom radu i tome što Grad akovec zadnjih desetak godina vrlo ozbiljno financijski prati ŠAF, opremili smo Školu svom potrebnom opremom i drago mi je rei da djeca ovdje stvarno imaju mogunost raditi praktiki sve što god si zamisle i požele, od svih animacijskih tehnika, od cjelokupnog procesa stvaranja animiranog filma. Mi više nismo ovisni o dodatnim uslugama raznih studija, o montaži, zvuku ili bilo emu drugom. To, naravno,

Snimanje filma “Igra” iz 1982. godine

29. lipnja 2010.

Sedamnaesta Internacionalna radionica animiranog filma U prostorijama akoveke Škole animiranog lma i Centra za kulturu akovec cijeli prošli tjedan održavala se tradicionalna Internacionalna radionica animiranog lma. Sedamnaesta po redu radionica okupila je dvadesetak uenika iz Hrvatske, Njemake i Velike Britanije, a kao voditeljice je ugostila An Vrombaut, autoricu animiranih lmova i ilustratoricu djejih slikovnica iz Velike Britanije, te Isabelle Favez, mladu i meunarodno priznatu autoricu animiranih lmova iz Švicarske. Njih dvije s mladim su animatorima podijelile svoje znanje i pomogle im osmisli ak dva kratka lma. Filmovi su prikazani u subotu na završnoj projekciji u sklopu Ljeta u gradu Zrinskih. Kako se radionica poklopila s 35. obljetnicom djelovanja akoveke Škole animiranog lma, na projekciji su bili prikazani i najnoviji lmovi ŠAF-a, zajedno s kratkim retrospekvnim programom koji je prisjetio na djelovanje i rad Škole. Ovom prigodom u Centru za kulturu mogle su se pogleda dvije izložbe retrospekva na 35 godina ŠAF-a i izložba ilustracija An Vrombaut.

U akovcu se prošli tjedan održavala 17. Internacionalna radionica animiranog filma omoguava realizaciju filmova visoke kvalitete, a to pak je opet vidljivo i po rezultatima - brojnim nagradama, ali i po tome što su ti filmovi rado gledani na estivalima diljem svijeta. • Koliko trenutno djece stvara i radi u ŠAF-u? — Zadnjih par godina brojka se vrti oko 50 djece, a to je i maksimum s obzirom na prostorije koje imamo. Unato tome što ne stane više djece, nama su ove prostorije koje imamo veoma drage i ne bih ih ni za što mijenjali. No, da su pomalo skuene, jesu. Mi možemo u jednom terminu raditi s maksimalno petnaestak djece.

Jedan film u jednoj godini • Kako uope izgleda rad na animiranom filmu? Što je sve potrebno kako bi se snimilo nekoliko minuta jednog crtia? — Zapravo, sve poinje od ideje i shodno našem sistemu i nainu rada mi tome pridajemo najveu pozornost. Mogli bismo rei da skoro pola godine, ovdje mislim na školsku godinu, ode na pripreme, dogovore, iznalaženje najboljih ideja, a preostali dio vremena otpada na realizaciju koja je u svijetu animiranog filma dosta relativna - ovisno o tehnici koja se radi, odnosno o grupi koja taj film radi, ako ih je više ili ako su svi spremni, orni za akciju, mogue je film brže napraviti. S druge strane, u posljednje vrijeme djeca sve eše pokazuju interes za stvaranjem individualnih filmova, a to onda produljuje cijeli proces. Uglavnom u prosjeku napravimo jedan film u jednoj godini, a nerijetko se dogodi da se neki film radi ak i dvije školske godine. • Kakva je suradnja s ostalim hrvatskih animatorima i školama? — Treba rei da u Hrvatskoj danas djeluje još nekoliko klubova koji rade animirane filmove. Dosta njih radi upravo zahvaljujui ŠAF-u, radionicama i pomoi koju mi rado pružamo svima. A tu je svake godine i naša Revija djejega filmskog stvaralaštva gdje se daje presjek svega što su djeca napravila. ŠAF je ve poetkom 80-ih poeo suradnju s autorima zagrebake Škole animiranog filma i Zagrebfilmom, i ta suradnja je i do dan - danas prisutna. Zahvaljujui tome nema gotovo ni jednoga relevantnog hrvatskog autora koji nije bio u akovcu bilo svojom projekcijom filmova, kao

predava ili gost na nekoj od maniestacija.

Japance oduševili akoveki animirani filmovi • Bilo je ovdje i poznatih i cijenjenih inozemnih imena iz svijeta animiranog filma. — To je nešto što je meni iznimno drago. I na ovogodišnjoj Internacionalnoj radionici animiranog filma imali smo cijenjene goše An Vrombaut i Isabelle Favez, koje su svjetski poznate autorice animiranih filmova. I one su bile zadivljene kad su ŠAF-ovim prostorijama na otografijama vidjele tko je sve bio gost ovdje kod nas, ak se i ja iznenadim kad malo prelistam i pregledam arhivu i vidim koja su tu sve svjetska imena bila. Poevši od legendarnih Disneyjevih suradnika Franka Thomasa i Ollyja Johnstona tamo negdje 1983. godine, ali i mase drugih istaknutih autora. To je sve prizanje ŠAF-u, ali i pokazuje kako je naša aktivnost cijenjena i u proesionalnoj animaciji u svijetu. •Nisu samo strunjaci ovamo dolazili, i vi ste odlazili u svijet, na estivale, radionice ... — Mi smo sa svojim filmovima definitivno prisutni na svjetskoj sceni. Praktiki nas svi relevantni estivali koji se bave djejim filmom, bilo filmovima za djecu ili onima koje rade djeca, redovito pozivaju, i mi im šaljemo filmove. A ono što je u posljednjih par godina posebno prisutno jest da nas pozivaju kao goste i još nam daju prostor i vrijeme da se kompletno predstavimo u recimo 60-minutnom programu. To je bitno. S druge strane, zahvaljujui našoj drugoj aktivnosti, filmskim radionicama, ja sam osobno u zadnjih dvadesetak godina na raznim estivalima i maniestacijama po cijeloj Europi i u Americi odradio nekih 150 filmskih radionica ... • Od svih tih radionica i estivala diljem svijeta, što biste

izdvojili kao ono koje e Vam posebno ostati u pamenju? — To ide nekako po razdobljima. Svaki vremenski period ima nešto što bi se moglo izdvojiti, gdje bi se mogli nai avoriti. Ali ako se koncentriramo na ovo aktualno razdoblje, jedan od meni najdražih nastupa ŠAF-a bio je 2006. godine kad smo bili pozvani u Japan na renomirani estival europskog filma. To je estival koji predstavlja proesionalnu europsku produkciju i ŠAF se tamo predstavio u najboljem svjetlu, s preko 15 projekcija na raznim mjestima koje su bile izuzetno dobro i posjeene i prihvaene, izmeu ostaloga zahvaljujui tome što ŠAF radi filmove bez dijaloga, pa su univerzalno razumljivi u cijelom svijetu.

Neosporiv je znaaj ŠAF-a za Meimurje • Što mislite o sveprisutnoj kompjuterizaciji u svijetu animiranog filma? Sve se više po strani ostavljaju tradicionalne tehnike animacije ... — S jedne strane, to je naravno neizbježno, i donijelo je veliki tehniki napredak. Nama u ŠAF-u to je omoguilo da sada možemo kompletnu produkciju napraviti sami, za razliku od vremena kada smo radili na filmskoj traci i bili ovisni o laboratoriju, montaži, servisima... Meutim, s druge strane, kompjutorska animacija ili animacija koja se izvodi u raunalu potpuno ili djelomino ima svoje nedostatke i može vrlo brzo postati dosadna i jednolina poput i ove komercijalne produkcije koje gledamo na televiziji. Sad je naš zadatak, nas voditelja, mene i kolegice Jasminke Bijeli Ljubi, koja sa mnom radi ve desetak godina, da u radu s djecom pokušamo pronai neke kombinacije tehnika, postupaka, ne bi li na neki nain malo promijenili taj vizualni izgled filmova. I moram priznati da nam to dosta dobro uspijeva. esto nam je kom-

pjutor samo dobro sredstvo koje nam omoguava da sve što smo napravili skupa povežemo. • Koji je po Vama znaaj ŠAFa ovdje u akovcu, Meimurju i Hrvatskoj? — To bi možda bolje odgovorio netko sa strane, no, bez lažne skromnosti, mogu rei da injenice same govore da ŠAF ima neosporno ima visok rejting. To se tijekom godine nebrojeno puta potvruje, to potvruje i injenica da se mnoštvo prije spomenutih proesionalaca u animaciji iz cijelog svijeta uvijek i rado odaziva i dolazi ovamo. Recimo, ovogodišnje voditeljice Internacionalne radionice animiranog filma nisam nikad prije upoznao, no nakon prvih kontakata, pogledane web stranice i onoga što mi radimo, te konzultacija s kolegama, one su bez rezerve došle ovamo. Mislim da to što nas kolege toliko hvale dovoljno govori. S druge strane, injenica je da se ti naši filmovi gotovo svaki mjesec vrte na nekom estivalu u svijetu i osvajaju nagrade. A i stalno dolaze novi pozivi, recimo, javili su nam se iz muzeja u Valenciji u Španjolskoj i zanimaju se za program filmova koje bi htjeli prezentirati, javili su nam se i iz Hrvatskog kulturnog društva u Australiji ... To su ljudi za koje ja uope ne znam kako su uli za nas. Vjerojatno na nekom od estivala, jer se tamo okree mnogo ljudi. Kroz sve ovo ŠAF, možemo rei, vraa ono što Grad i ova sredina ulažu u njega, jer se kroz naše filmove ne prezentira samo ŠAF, ve i akovec, Meimurje i Hrvatska. • Budunost za ŠAF je ...? — Budunost je prije svega u mojoj kolegici, jer mislim da dolazi vrijeme da se polako maknem iz svega ovog. Nee to ništa biti naglo i dramatino, nekakav plan postoji i uvjeren sam da e se sve dalje jednako kvalitetno nastaviti i da e djeca iz Meimurja i dalje dolaziti, te da emo i dalje imati dobrih filmova, dobrih maniestacija i akcija, kao i zanimljivih gostiju. (mn)

29. lipnja 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL ljeta 2010.

LARA Toplek (20) - akovec I ovo emo, kao i prošlo, ljeto našim itateljima vruine koje nas ekaju nastojati olakšati pogledom na ljepotice našeg kraja, naravno, ako im od njih ne postane samo još više vrue. Za prvi ovoljetni fotosession odabrali smo Laru Toplek, mladu akovanku zavidne ljepote, inae aktualnu Miss turizma 2010. Lara sebe opisuje kao komunikativnu i simpatinu osobu, a da je doista takva, možete i nama

vjerovati na rije. Kako je istaknula, voli glazbu i umjetnost, a s obzirom na to da je upisala Likovnu akademiju, crtanje nee ostati tek njen hobi. Lara, inae model agencije “Evolution” iz Varaždina, zadala si je zanimljiv cilj u životu: do 30. godine želja joj je proputovati cijeli svijet. Kako u putovnici ve ima žigove dalekih zemalja poput Novog Zelanda, Portugala ili Turske, ne sumnjamo da e svoj cilj uspjeti i ostvariti. Lara je i lanica akovekog Lions cluba Zrinski akovec, trenirala je rukomet i jahanje, a manekenstvom i modelingom bavi se ve neko vrijeme, pa se pred objektivom našeg fotografa pokazala pravom profesionalkom. Ovaj fotosession snimljen je u prirodnom okružju ribnjaka rean. (bš, foto: Z. Vrzan)

OSOBNA KARTA:

Prijavite se za Ljetni fotosession 2010.

Ime i prezime: Lara Toplek Mjere: 175/89/90 Datum roenja: 6. lipnja 1990. ime se bavi: na jesen kree sa studijem Likovne akademije Glazba: hip hop, electro, dub Slobodno vrijeme: manekenstvo, modeling, putovanja, crtanje

KONCERT GRUPE CUBISMO u dvorištu Staroga grada Zrinskih

Latino ritmovima zapoelo Ljeto u gradu Zrinskih

Energinim nastupom grupe Cubismo otvoreno je ovogodišnje Ljeto u gradu Zrinskih Za sam poetak ovogodišnje manifestacije “Ljeto u gradu Zrinskih” organizatori su pripremili pravu poslasticu za ljubitelje latino ritmova. U dvorištu Staroga grada Zrinskih protekli je petak nastupila hrvatsko - slovensko - kubansko - ekvadorska grupa Cubismo i svojim osebujnim prepoznatljivim stilom pokrenula trome Meimurce.

Petnaest godina na sceni Sastav Cubismo poznat je po afrokubanskoj glazbi koja osim salse i latin - jazza sadrži i

elemente jazza, hip hopa, funka i rocka. Na sceni su se pojavili prije tono petnaest godina, pa e ovu obljetnicu proslaviti turnejom, a u planu je i slavljenika kompilacija najboljih hitova. akoveka je publika više od dva sata mogla uživati u egzotinim ritmovima dalekih zemalja, a kao poseban gost i pravo iznenaenje za akoveku publiku nastupio je i nekada najpoznatiji lan ovog sastava Ricardo Luque. Iako službeno nije lan benda ve neko vrijeme, za posebne se prigode, kao što je ovaj akoveki koncert, uvijek rado odazove pozivu Cubisma,

kojemu je postao i svojevrsni zaštitni znak.

Brzi latino ritmovi rasplesali publiku Brzi latino ritmovi Cubismovih pjesama kao da su rastjerali kišu koja se cijeli dan nije mogla odluiti hoe li ili nee padati, a meu brojnim poklonicima ovog sastava u dvorištu Staroga grada našli su se i oni najhrabriji, koji su ak i zaplesali. Presjekom najboljih pjesama sa svojih brojnih nagraivanih albuma barem na tapkanje na mjestu pokrenuli su i one najpasivnije. (bš, foto: Vrzan)

akoveka je publika više od dva sata uživala u egzotinim ritmovima dalekih zemalja

Meimurske novine i ove godine organiziraju Ljetni fotosession u kojem predstavljamo deset - dvanaest meimurskih djevojaka (uvjet je navršenih sedamnaest godina). Fotossesion kree ve ovaj tjedan, kada predstavljamo prvu djevojku u nizu, a nakon toga slijedi još desetak naslovnica priloga MEDIA u srpnju, kolovozu i rujnu, kada krajem ljeta i završavamo ovaj serijal. Prijave za fotosession primaju se na mob.:098/920-56-20, 091/241-7008 ili 091/241-7002 ili na e-mail: zlatko.vrzan@ mnovine.hr ili urednik@mnovine.hr.

AMERIKI rock ‘n’ roll bend New Day zasvirao u centru akovca

Koncert kao alternativa porocima Kako zvui kršanski ameriki rock ‘n’ roll, akovani su imali prilike uti u nedjelju 20. lipnja na Trgu Republike. I iako je vrijeme za lipanj bilo udno prohladno, znatiželjni prolaznici okupili su se kako bi poslušali New Day, bend iz Pennsylvanije, koji je na turneji po Hrvatskoj. U sklopu nje posjetit e osam gradova, izmeu ostalih Varaždin, Sisak, Osijek i Slavonski Brod. Bend koji je okupio glazbenike svih uzrasta oduševio je publiku obradama Boba Dylana, Jimmyja Hendrixa, Bon Jovija, Lynyrd Skynyrda, U2 i Van Morrisona. Ovaj koncert organizirala je neproitna udruga graana “Ima Nade!”, koja ima za cilj promicati duhovne, etike i kršanske vrijednosti utemeljene na Bibliji te povijesnoj i kulturnoj baštini našeg naroda. Udruga surauje

Bend New Day poruio je akovanima kako uvijek ima nade s razliitim neproitnim graanskim udrugama u zemlji i inozemstvu. Oni kroz glazbu, pantomimu i dramu žele svima, a pogotovo mladima, poruiti da ima nade, tako su organizirali i ovaj koncert. Želja im je ponuditi alterna-

tivu onima koji su obeshrabreni, osamljeni i zarobljeni lancima besmisla, alkohola, droge, bolesti, koji sve više i više uzimaju maha u društvu i uništavaju naše brakove, obitelji, prijateljstva i društvo u cjelini. (mn) Bojan Jambroši osvojio je nagradu za najbolju pjesmu ovogodišnjeg CMC festivala po izboru itatelja Glorije

NAGRADA Bojanu Jambrošiu na CMC festivalu

Pjesma “Sasvim sam” proglašena najboljom Na drugom revijalnom CMC festivalu, koji se ove godine održao u Vodicama, najviše razloga za slavlje imao je Bojan Jambroši. On je jedini dobio dva priznanja - zlatnog pijetla CMC-a, koji je uruen svim izvoaima, te jednoga srebrnog, koji je osvojio zahvaljujui svojoj publici. Naime, prema glasovanju posjetitelja Glorijinog portala, pjesma “Sasvim sam” uvjerljivo je proglašena najboljom od svih predstavljenih na ovom festivalu.

Osvojiti ovo priznanje, pored cijelog niza cijenjenih i poznatih imena s glazbene scene, Bojanu je, naravno, bilo pravo zadovoljstvo. Tim više što je to još jedan dokaz da se radi o talentiranom izvoau koji je uspio ve sa svojim prvim albumom lansirati cijeli niz hitova i odlinih pjesama koje je publika prepoznala i zavoljela, ime se nesumnjivo izborio za svoje mjesto na glazbenoj sceni.

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 773

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja dvije knjige

Sanja Pili – “Fora je biti faca, zar ne? ” “Fora je biti aca, zar ne?“ najnoviji je roman rado itane spisateljice za djecu i mlade Sanje Pili. Na duhovit i mladima blizak nain roman govori o problemima etrnaestogodišnjeg Borne. Borna je odlian uenik, pristojan i lijepo odgojen tinejdžer koji se ne snalazi najbolje s curama. Shvaa da se mora promijeniti i postati “aca“. Promijenio je odjeu i rizuru, prijavio se na Facebook, nauio skejtati i osvojio Sonju. Sanja Pili je pjesnikinja i spisateljica, roena 1954. godine u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, otograski odsjek. Radila je kao otografkinja, trik snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Suraivala je s Autonomnom ženskom Dobitnice prošlotjedne knjige Billa Floyda “Ubojiina žena”: Sanja Kolari iz Novog Sela Rok i Vera Dobrani iz Slemenica.

29. lipnja 2010.

KNJIGA TJEDNA

Florence Scovel Shinn: Igra života – kako je igrati i njezina pravila “Veina ljudi smatra da je život borba, ali život nije borba ve igra. To znai da što god ovjek objavljuje putem svojih rijei ili djela, vraa mu se; što daje to i prima. Ako mrzi uzvratit e mu se mržnjom; ako daje ljubav, primit e ljubav; ako kritizira primit e kritiku; ako laže lagat e mu se; ako vara bit e prevaren. Takoer smo poueni ka-

ko mo zamišljanja ima važnu ulogu u životnoj igri. Moramo vježbati svoju sposobnost zamišljanja kako bismo uspješno igrali životnu igru. Osoba koja je uvježbala svoju sposobnost da vidi samo dobro, dobiva u životu sve što joj srce poželi-zdravlje, bogatstvo, ljubav, prijatelje, ostvarenje osobnih težnji, svoje najviše ideale.”

Florence Scovel Shinn mnogo je godina pouavala metafiziku znanost u New Yorku. Njezine se knjige u velikim nakladama prodaju u cijelom svijetu. Tajna njezina uspjeha je u tome što je uvijek imala neusiljen pristup - srdana i duhovita, govorila je jezikom bliskim širokim masama. Zbog toga je privlaila tisue ljudi koji

duhovnu poruku ne bi prihvatili da se služila tradicionalnijim i normalnijim stilom, ljudi ije zanimanje, barem u poetku, ne bi pobudila uobiajena literatura iz podruja metafizike.

ALBUM TJEDNA

EELS - “Hombre Loco” kuom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. lanica je raznih prosudbenih odbora za djeje stvaralaštvo. Nastupa u školama na djejim literarnim druženjima. Katkad se bavi novinarstvom. Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njemaki, talijanski, nizozemski i maarski jezik. Dobitnica je mnogih nagrada. Ovaj tjedan jedan itatelj Meimurskih novina može postati ponosan vlasnik knjige “Fora je biti aca, zar ne?”.

Jedan od istinskih i iskonskih alternativnih heroja Mark Elliot Eels zatvorio je prvo poglavlje svoga iznimnog opusa kompilacijom hitova gMeet the Eels h te se punom parom bacio na stvaranje novog poglavlja, pa je u relativno kratkom vremenu snimio i objavio dva albuma. gHombre Loco h je prvi od njih i, kako to obino biva nakon kompilacije najveih hitova, po mnogoemu slian a opet razliit od dosadašnjeg Eelsovog opusa. Promjene nisu nastale u bazinom zvuku Eelsa koji je i dalje mješavina alternativnog indie i blues zvuka, ve prvenstveno u tekstovima i konstrukciji sa-

Popis pjesama 1. Prizefighter; 2. That Look You Give That Guy; 3. Lilac Breeze; 4. In My Dreams; 5. Tremendous Dynamite; 6. The Longing; 7. Fresh Blood; 8. What’s a Fella Gotta Do; 9. My Timing Is O, 10. All the Beautiul Things; 11. Beginner’s Luck; 12. Ordinary Man

mih pjesama. Eels koji je i prije bio pomalo udljiv, sada je taj dojam digao za stepenicu više, miješajui ga s osjeajem ežnje i nostalgije pa je ovaj album prvenstveno Markov lirini vrhunac. Koliko god pjesme zvuale uvrnuto i otueno, na Eelsov poseban nain, mislim da e se svatko nai sebe barem u jednom stihu.

Frenetina i žestoko rockerska gPrizefighter h kao uvodna otkriva još neka neistražena Eelsova podruja i zaista ga je rijetkost poslušati u tako nabrijanom izdanju. gPrizefighter h služi kao poziv na ples, a ujedno i lirino otkriva Eelsove atribute, odnosno sve ono što on zapravo jest. gThat Look You Give That Guy h odmah na zaetku

smiruje pa više slii onom Popistenzije pjesama starom melankoliku Eelsu, dok gLilac Breeze h opet vraa stvari na rockerski poetak. Dozu odlinog alter bluesa donosi gTremendous Dynamite h, ujedno i jedna od boljih stvari na albumu, a gFresh Blood h predstavlja zanimljivu kombinaciju provokativnog teksta, Markovog “vujeg” zavijanja te odline glazbe - upravo onaj amozan “eelsovski miks” - red bluesa, red alternative, red još neeg samo njima dokuivog. Album završava ujednaenom i melankolinom gMy Timing Is O h i gAll the Beautiul Things h, dok album ponovno žeše uskrsava uz pretposljednju gBeginner’s Luck h. Album gHombre Lobo h ili g12 Songs o Desire h je upravo ono što podnaslov govori i jedno je od najboljih dosadašnjih ostvarenja ovoga svestranog glazbenika, a dobra je vijest što je ovo tek prvi dio njegove trilogije konceptualnih albuma. Nastavak, dakle, slijedi. (Igor Beleš, preuzeto s portala Muzika.hr)

INTERNET I RAUNALA

Cvrkut na Internetu sve glasniji WEB preporuka

Male mudrosti Na web stranici www. malemudrosti.com možete pronai mnoštvo pounih pria, aorizama, životnih mudrosti, izreka i poslovica. Veina aorizama raznih su izvora - od narodnih poslovica do raznih citata pa su se iz tog razloga autori portala potrudili pored svakog citata navesti autora ili porijeklo

ukoliko je to mogue i ukoliko je izvor poznat. Švrljanje ovim portalom idealno je uz prvu jutarnju kavu, ili možda za laku no i mirne snove, jer upravo na ovoj stranici možete pronai mudrost koja e vam biti misao vodilja kroz dan, ili pošalicu koju ete upravo danas priati kolegama na poslu.

Uz poveanu upotrebu društvenih mreža na Internetu, dvije se naroito istiu - Facebook i Twitter (tj. u prijevodu s engleskog - cvrkut). Dok je, vjerojatno, veini korisnika poznat Facebook kao mjesto rasprava s prijateljima, pokazivanja slika, pa ak i igranja online igara, Twitter je još relativna novost na našim Internet prostorima, iako pokazuje naznake sve veeg širenja. Mnogi e, kada prvi put pogledaju ovu društvenu mrežu, ostati iznenaeni izgledom i oblikom komunikacije - svodi se na iste tekstualne poruke veliine 140 znakova. Nema nikakvih slika, poziva na grupe, obavijesti o igrama i ostalih stvari koje su toliko prisutne na prije spomenutom Facebooku. Format koji je dobro po-

znat na mobilnim mrežama, 140 tekstualnih znakova, i nije sluajno odabran - sva ažuriranja na Twitteru mogu se provesti preko SMS poruka (iako direktan broj za slanje unutar Hrvatske još ne postoji, mogue je slati SMS-ove na Twitter preko internacionalnog broja) uz standardni nain preko suelja Internet preglednika. Upotreba Twittera u svijetu pa tako i kod nas ubrzano raste pa je tako prije nekoliko

dana senzaciju izazvala vijest kad je ruski predsjednik Medvedev poslao svoju prvu Twitter poruku (naš predsjednik Josipovi ve duže vrijeme komunicira preko ove društvene mreže). Uz osobnu upotrebu, i tvrtke sve više upotrjebljavaju ovaj oblik komunikacije za bolju povezanost s klijentima budui da su poruke javne (dovoljno je samo otvoriti Internet stranicu korisnika za pregled - npr. http://twitter.com/infiniushr), upiti i rasprave vidljive su svima i mogue ih je pratiti i bez korisnikog rauna. Ukoliko se odluite za upotrebu Twittera, par pojašnjenja za oznake u porukama - kada se obraate nekome, stavljajte znak “@” ispred imena (npr. @infiniushr), na ovaj nain e svima biti jasno kome je

poruka namijenjena; ukoliko vam se neka poruka uini zanimljivom da bi je htjeli podijeliti i s drugima, upotrjebljavajte oznaku RT (retweet) ispred imena izvora poruke; za poruke koje su vezane uz odreenu temu dodajte i oznaku teme - “#” (npr. #s4ck - oznaka za ovogodišnji Slobodni estival u akovcu). Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: ino@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

29. lipnja 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

JACK I JILL EVERY JACK HAS A JILL romantina komedija Režija: Jennier Devoldere Uloge: Melanie Laurent, Justin Bartha, Billy Boyd, Valerie Benguigui

Chloe ima 26 godina i pomalo je razoarana svojim životom u Parizu: izmeu energinih susjeda, traerskih kolega i prepametnih zaposlenika DVD shopa u kojem radi, Chloe se teško pronalazi. S druge strane, 30-godišnji Jack je Amerikanac kojeg je voljena djevojka upravo ostavila, ali on je svejedno sretan, jer je upravo osvojio putovanje u Pariz!

Nevjerojatnim spletom okolnosti Chloe e se domoi Jackovog izgubljenog kovega i zaljubiti u njegov sadržaj. Uskoro e se Chloe zaljubiti i u samog Jacka, premda ga nikada nije upoznala, ni vidjela. Uvjerena da je on muškarac njezinih snova, uinit e sve što je u njezinoj moi da ga pronae … Preporuujemo starijima od 7 godina.

REPO MEN SF akcijski triler Režija: Miguel Sapochnik Uloge: Liev Schreiber, Jude Law, Forest Whitaker, Alice Braga, Liza Lapira

Remy i Jake su partneri zaposleni u organizaciji koja u bližoj budunosti ljudima prodaje potrebne organe na kredit. Bez obzira treba li vam novo srce, jetra ili neki drugi organ – organizacija je tu da vam prva

uskoi u pomo. Naravno, sve ima svoju cijenu, a zamjenu organa veina ljudi može si priuštiti samo uzimanjem kredita. U onom trenutku kad netko ne uspije platiti ratu kredita za svoj novi organ – organizacija šalje Remyja i Jakea koji silom uzimaju kupljeni organ i vraaju ga organizaciji, ostavljajui ovjeka na milost i nemilost … Ovu originalnu priu režirao je Miguel Sapochnik, a u glavnim ulogama pojavljuju se dobitnik nagrade Oscar Forest Whitaker i nominiran za nagradu Oscar Jude Law. Preporuujemo starijima od 16 godina.

(tri besplatne posudbe) Film “Ozbiljan ovjek” režirala su braa? 1. Klitschko 2. Coen 3. Garibaldi

19.00 i 21.00 PLAN B

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Josip Košak, akovec

nema filmskog programa

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

21.00 Cannes Express SAMSON I DELALIA

Mjuzikl o strastvenom filmašu u krizi (Daniel Day - Lewis) koji se suoava sa ženama svog života: Penélope Cruz, Nicole Kidman, Kate Hudson ... Provokativni mjuzikl koji prati stvaralaku i osobnu krizu talijanskog filmskog redatelja Guida Continija (Daniel Day - Lewis). On se istovremeno suoava s brojnim ženama u svom životu: svojom zakonitom suprugom Luisom (Marion Cotillard), ljubavnicom Carlom (Penélope Cruz), filmskom muzom Claudijom (Nicole Kidman), osobom od povjerenja te kostimografkinjom Lili (Judi Dench), amerikom modnom novinarkom Stephanie (Kate Hudson), kurvom iz mladosti Saraghinom (Stacy Ferguson) te svojom majkom (Sophia Loren) ...

UBOJSTVO I MARGARITE Pierce Brosnan ve je glumio razbijaa i utjerivaa dugova (‘Tafin’) no gledatelji(ce) ga naravno uvijek prepoznaju kao Jamesa Bonda. Oito je da voli uništavati taj imidž i ludo se zabavlja u drugaijoj ulozi. Brosnan je ve parodirao James Bonda u ‘Krojau Paname’, no ovo je vrhunac: umjesto elegantnog i pristojnog agenta s do-

zvolom za ubijanje, gledatelj dobiva vulgarnog, iscerenog, poremeenog i zapuštenog brkatog ubojicu u godinama koji sreuje prljave korporacijske poslove. Glavna zabava su mu alkohol, mjesne kurve i gledanje mladih cura (nerviraju ga one katolike, ‘samo crvene i nema suckie-uckie’). No Julian Noble (Pierce Brosnan) nije samo uspješan plaeni ubojica, on je i usamljeni tip koji nema ni dom ni obitelj ni prijatelja, a poslije 20 godina staža poinje dobivati napadaje PTSPa. Umjesto da, kao Tony Soprano, posjeuje psihijatricu, Julian samo traži odmor i nekog prijatelja no njegovi

poslodavci ne vole ubojice na godišnjem odmoru, a još manje trpe ubojice kojima se poinju dogaati greške te ovaj put u Meksiku Julian ne smije pogriješiti. Danny Wright (Greg Kinnear) takoer se poslovno nalazi u Mexico Cityju, u životu ga stalno prati neki baksuz i mora hitno sklopiti pravi posao jer vjeruje da ak ni njegova vjerna, draga žena Bean (Hope Davis) nee zauvijek trpjeti gubitnika. Jedne se veeri njih dvojica sretnu u hotelskom baru, ispijaju brojne margarite i pokušavaju zapoeti konverzaciju, no paranoini i nepristojni Julian uvrijedi Dannyja. Da se iskupi, Julian ga vodi na koridu i ui tajnama svoga zanata. Isprva Danny misli da se ovaj šali, ali uskoro otkriva da je i te kako ozbiljan (‘Ozbiljan kao problem s erekcijom’ - Julian) te da mu osim svog prijateljstva nudi i da mu postane pomonik u poslu ...

OZBILJAN OVJEK Možete li napraviti komediju iz prie o ovjeku kojem sve krene po zlu? Kada braa Coen režiraju, onda da! Larry Gopnik je dobar ovjek, odan muž i otac, predani proesor fizike. No, jednog dana sve e krenuti po zlu. Lijeni brat mu spava u kui, sin ima probleme u školi, kerku zanima samo operacija nosa, a žena ga ostavlja zbog ljubavnika i on iseljava iz kue u mali motel. I njegov posao postaje ugrožen kad poinju pristizati anonimna pisma protiv njega. Ženin ljubavnik umire, a na Larryju je da plati pokop ovjeka kojeg mrzi. Na kraju Larryju preostaje da traži savjete - od tri razliita rabina ... Ova mizantropska pria ima svoje korijene u biblijskoj prii o Jobu, a kritiari ga ak proglašavaju najzrelijim filmom brae Coen. Roger Ebert ga naziva ‘djelom ljubavi’, ali upozorava da to nije komedija od koje ete se glasno smijati. Todd McCarthy (Variety) je ocijenio da je to ‘ona vrsta filmova koju radiš kada dobiješ Oscara.’ Glede tih Oscara, ova crna komedija je tako crna da je mnogi kritiari usporeuju s ‘Nema zemlje za starce’ i zakljuuju da je to veseliji film jer je ‘A Serious Man’ pun humora, ali i oaja i beznaa, pa se to djelo ocjenjuje kao ‘rad okrutnih genija komedije’.

utorak, 29.6. romantina komedija

srijeda, 30.6. etvrtak, 1.7.

Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________

australska romantina drama Režija: Warwick Thornton Uloge: Rowan Mcnamara, Marissa Gibson, Mitjili Napanangka Gibson, Scott Thornton

Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

petak, 2.7.

19.00 JACK I JILL EVERY JACK HAS A JILL romantina komedija Režija: Jennier Devoldere Uloge: Melanie Laurent, Justin Bartha, Billy Boyd, Valerie Benguigui

21.00 REPO MEN SF akcijski triler Režija: Miguel Sapochnik Uloge: Liev Schreiber, Jude Law, Forest

DVD, BLUE RAY IZLOG DEVET

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Whitaker, Alice Braga, Liza Lapira 1. SVI SMO SUPER

subota, 3.7.

2. STARI FRAJERI

19.00 JACK I JILL

3. PRINCEZA I ŽABAC

romantina komedija

4. SLAGALICA STRAVE 6

21.00 REPO MEN

5. LJUBAV SE DOGAA

SF akcijski triler U sluaju lošeg vremena umjesto filma u dvorani CZK-a održat e se program “Ljeto

6. SHERLOCK HOLMES 7. AVATAR

u gradu Zrinskih”.

8. LINIJA

nedjelja, 4.7.

9. TAXI 4 10. POLARNA NO

19.00 JACK I JILL

FILMSKA TOP LISTA “MEIMURSKIH NOVINA”

21.00 REPO MEN

romantina komedija SF akcijski triler

1.

SVE O JEDNOJ DJEVOJCI

2.

FANTASTINI GOSPODIN FOX

ponedjeljak, 5.7.

3.

SEX&GRAD 2

19.00 JACK I JILL

4.

KISCK ASS

romantina komedija

5.

ALISA U ZEMLJI UDESA

21.00 REPO MEN

6.

AVATAR

7.

OTOK SHUTTER

8.

NAREDNIK JAMES

9.

NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

SF akcijski triler

DOM KULTURE PRELOG subota, 3.7., nedjelja, 4.7.

10. LJUPKE KOSTI

epski spektakl

U.S. Box Office 2. THE KARATE KID 3. THE A-TEAM 4. GET HIM TO THE GREEK 5. SHREK FOREVER AFTER 6. PRINCE OF PERSIA: THE SANDS OF TIME

8. KILLERS 9. IRON MAN 2 10. MARMADUKE

SAMSON I DELALIA australska romantina drama Režija: Warwick Thornton Uloge: Rowan Mcnamara, Marissa Gibson, Mitjili Napanangka Gibson, Scott Thornton

1. TOY STORY 3

7. JONAH HEX

Robin Hood

Radno vrijeme blagajne! Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8 30

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

29. lipnja 2010.

29. lipnja 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Najlua vrtna kuica ikad Više ni sam ne znam koje je godišnje doba zbog ovog (ne)vremena, ali nedjeljni mi je ruak (no dobro, prije par nedjelja) kod staraca u vikendici sjeo kao nikada do sad. Kompletno povre iz njihovog vrta uveselilo je moje nepce, itav probavni trakt, ali i dušu jer sam stao razmišljati kako je to krasno kad možeš sam uzgojiti ono što eš kasnije pojesti. Prava sloboda, ma koliko god mala ona bila. Nakon toga me Frenky proveo kroz njihov vrt i vonjak, gdje smo razglabali o srei koju donosi taj mali komadi

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Trgovina smrznutih jogurta u Berlinu ureuje: Bruno Kontrec

itateljima Meimurskih novina darujemo popust 10% zemlje. Jeli smo trešnje i višnje s drveta, gledali smo i razglabali kad e zazreliti šljive i breskve, a kao jagode na šlag ubrali smo baš to – krvavo crvene jagode koje su apsolutno drugaije (itaj: neizmjerno bolje) od onih koje možete kupiti u velikim trgovakim lancima. Isti sam se dan vratio u realnost, a ve dan kasnije sjedio za raunalom u svom uredu zatrpan raznim kombinacijama jedinica i nula. Razmišljao sam da se ne zapletem u umalost posla, krenuo sam istraživati, kao narueno, kao

da me vratilo dan - dva prije, naišao sam na ovaj genijalan projekt njemakog dizajnera Nilsa Holgera Moormanna. Radi se o kombinaciji prefabricirane kamperske jedinice, vrtne kuice i minijaturne ljetne kabine. Na temeljima slobode, kako izike, tako i one duha koje je zagovarao Henry David Thoreau, nastao je ovaj objekt. Ima mogu-

nost da se potpuno otvori, a u njega može stati velik broj vrtnog alata, raznih pomonih sredstava, drva za ogrjev, roštilj i slino. No, da se tu ne zaustavimo, u kuici ima mjesta za sjedenje za etiri osobe, a najbolje od svega je i – spavai prostor na vrhu. I kuica za ptice. Kako je cijeli koncept krenuo od ideja Henryja Davida Thoreaua, nekako je i logino da se on veže i za ime ovog projekta. Kuica se naziva Walden, a ime je dobila po knjizi dotinog gospodina iz sredine 19. stoljea koja progovara o neovisnosti, socijalnom eksperimentu, putovanju kroz duhovno otkrivenje i koristi kao svojevrstan vodi za samopouzdanje ovjeka.

Prvi hrvatski poker stolovi li imaju rasklopne metalne noge, što omoguava lakše skladištenje stolova kad oni nisu u uporabi. Takoer možete birati izmeu 9 boja materijala igrae površine, 9 boja materijala okvira stola i 8 boja koje želite imati na nogama. Svi su stolovi izvedeni runim radovima maj-

O poker stolovima ve sam pisao, onako openito. No, sada predstavljam jedan konkretan projekt na tom podruju. Naime, radi se o proizvodnji „prvih hrvatskih poker

prozori koji pružaju pogled na urbanu okolinu i na taj nain ine prostor još ugodnijim ako ga usporedimo s ubrzanim i dinaminim eksterijerom. Sladak i minimalistiki dizajn nastavlja se i na runo izraen pult koji je pozicioniran skoro na sredini prostorije. On nije bijeli kao ostatak elemenata, ve je obložen oblogom koja izgleda kao betonska ploa i, kao takav, cijelom prostoru daje jedan “urbani” štih. http://www.amseldrossel.com/

stora s dugogodišnjim iskustvom, a izraeni su od visokokvalitetnih i dugovjenih materijala. Stolovi su namijenjeni svima, od hobi igraa, poluprofesionalaca pa do profesionalnih igraa kartaških igara. Više o poker stolovima možete proitati online na www.pokerstolovi.com.

stolova“. U ponudi možete nai pet osnovnih modela (Las Vegas, Monte Carlo, Nevada, Texas i New Orleans) u dvije dimenzije 2200 x 1000 x 780 i i1200 x 780 mm. Svi mode-

Zahvala itateljima Dragi itatelju, zajedno smo došli do jubilarnog 100. broja kolumne “Vaš dom”. U protekle dvije godine pisao sam zaista o svemu i svaemu vezano za interijere stambenih prostora, uredskih prostora, lokala i javnih prostora. U svakom sam lanku pokušao popratiti svjetske trendove, inovacije i

Vlasnici su ove trgovine, zajedno s dizajn kolektivom Amseldrossel, izveli ovaj interijer u kojem e prodavati smrznute jogurte. Oekivano (ali nimalo bezvezno), ti su produkti bili i inspiracija za dizajn postora. Sav u bijeloj boji, baš kao i jogurt, s detaljima u žarkim bojama koji su tu kao simbol raznih životopisnih i okusnih preljeva i dodataka. Cijeli prostor izveden je s puno svjetla, isto i osvježavajue, a samoj atmosferi pridonose i veliki

pokazati ono što sam smatram da se isplati vidjeti. Nebrojeno sam puta kroz tekstove i slike iskazivao i svoje ainitete k odreenim stvarima i odreenim estetikama, kao i neka svoja razmišljanja vezana uz teme koje sam odabrao (ili koje si mi ti predložio). Pokušavao sam (a pokušavam i pokušavat u i

dalje) pokazati da dizajn interijera nije uzaludna i bespotrebna stvar, kako mnogi misle, ve da ima tvrde temelje postavljene u ljudskim kulturama i vienjima estetike. Na kraju krajeva, svi smo mi dizajneri interijera. Neki dobri, neki loši. A neki pak ... zaista loši. No, kako rekoh, ukoliko si pratio ili pak ponekad proitao ovu šarenu i živopisnu stranicu, hvala ti. Hvala ti na vremenu, i

hvala ti što si pokazao interes i dokazao kako se moj trud isplatio. Hvala ti što si se vraao, što si zapamtio i što si reagirao. Ostani uz mene i u daljnjim brojevima. Tako malo vremena je potrebno da se proe ova stranica, a nekom može donijeti doista mnogo. Neu duljiti. Sto brojeva je iza nas, a tko zna koliko nam još slijedi. Proitaj ovaj, a pišemo i itamo se – drugi tjedan.

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i stilova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ureenju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje neemo objaviti) šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotograirajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

ZA NJU

Jeste li alergini na sunce? Pretpostavlja se da se radi o reakciji imunološkog sustava i nema pravila koga e zahvatiti. Sunce na koži, osim jakih opeklina i raka kože, može izazvati i alergijsku reakciju, koja možda nije toliko opasna, no vrlo je neugodna. Ne možete pogriješiti da se radi o alergiji na sunce jer se ona javlja u obliku neugodnoga crvenog osipa na tijelu, koji svrbi, pecka i steže, posebno kada se nalazite na suncu.

Osip na dijelovima tijela koji su najviše izloženi suncu Postoji nekoliko vrsta alergija na sunce, a najuestaliji tip je primarni tip fotodermatoze. Najpoznatiji tip primane fotodermatoze je oblik polimorfnih erupcija (PMLEPolymorphus light erupton). Javlja se nakon nekoliko sati ili ak dana neprestanog izlaganja suncu, te se zbog toga naješe javlja na ljetovanjima, što može predstavljati dodatni problem. Naješe se manifestira kao osip na vratu, poprsju, rukama i nogama, te posebno na pregibnim mjestima. Pret-

postavlja se da se radi o reakciji imunološkog sustava i u principu nema pravila koga e zahvatiti, iako se naješe javlja kod žena u dvadesetim i tridesetim godinama, a rjee kod muškaraca, djece i starijih. Takoer nema nikakve veze s tipom kože, sve su jednako podložne alergijama. Nakon što se osoba prestane izlagati suncu, osip e u potpunosti nestati nakon nekoliko dana. Kod veine osoba osip se povue i preko noi, no kada sljedei dan ponovno izau na sunce osip e se odmah javiti ili pojaati.

Sunce kao okida Sunce ne treba biti jedini uzrok pojave alergije, ono može biti samo okida. Pravi uzrok mogu biti odreene kemikalije koje ste nanijeli na kožu, kao što je krema za sunanje, neka druga krema za tijelo, parfem i druge vrste kozmetike. Takoer odreene vrste antibiotika i lijekova mogu izazvati alergijske reakcije, pa ak i kontracepcijske pilule. U tom sluaju, ono što možete uiniti, a da bude uinkovito, jest da prestanete koristiti te proizvode. Ukoliko ne želite ili je to nemogue zbog nekih drugih zdravstvenih razloga, klonite se sunca.

Solarna urtikarija Solarna urtikarija je mnogo rjei oblik alergije na sunce, a izgleda poput opeklina, koje su nastale zbog izloženosti suncu. S urtikarijama naješe imaju problema mlae žene i vrlo esto se može dogoditi da ova alergijska reakcija postane dugotrajni problem. Kao i kod drugih oblika alergija na sunce, osobe koje imaju problema s urtikarijom javlja se crvenilo, svrbež i osip koji izgleda poput lakših opeklina. U biti izgleda poput opeklina od dugotrajnog sunanja, no razlika je u tome što e vam se solarna urtikarija pojaviti nakon nekoliko minuta na suncu. Kao tretman preporuuju se antihistamini ili nanošenje kreme sa steroidima, kao što je hidrokortizon ili pak uzimanje steroida oralnim putem.

Pripremite kožu za ljeto Kada vam se pojavi alergija, prvo što morate uiniti je maknuti se im prije sa sunca ili pokriti dio tijela odjeom, jer e vam se osip s daljnjim izlaganjem suncu pojaavati. U tim prvim trenucima kada vam se pojavi alergija, a pri ruci nemate nikakve kreme ni bilo što slino, najbolje je staviti hladan oblog

kako bi se koža im više umirila. S obzirom na to da se esto alergija javlja prilikom ljetovanja na moru, slana voda vam može još dodatno nadražiti ve osipanu kožu, pa vam se osip i neugoda mogu pojaati. Ukoliko imate alergiju, nakon kupanja u moru obavezno se odmah otuširajte u istoj slatkoj vodi. Ukoliko znate da svake godine patite od alergija na sunce, ponite pripremati svoju kožu ve na proljee, najkasnije dva mjeseca prije ljetovanja, odnosno dugotrajnijega planiranog izlaganja suncu. Lijenici i farmaceuti u biti nisu spremni davati tablete za sprjeavanje alergija, prije nego što se utvrdi pravi njen uzrok, te zbog toga “ispod pulta“ uvijek možete dobiti neke praktine savjete koji pomažu u sprjeavanju pojave ili ublažavanju simptoma alergije na sunce. Dakle, dva mjeseca prije ponite piti kapsule beta-karotena, po mogunosti provjerenog proizvoaa, te pripravke s kalcijem i C vitaminom. Ta kombinacija trebala bi pomoi u prevladavanju tegoba. Takoer, ponite s postepenim izlaganjem suncu, pa se ak preporuuje odlazak u solarij (bez pretjerivanja), kako bi vaša koža bila im spremnija na izlaganje pravom suncu.

Još jedva vrlo važna napomena. Nikako se nemojte izlagati suncu izmeu 11 sati ujutro i 17 sati popodne ili barem pokušajte im manje. Zapamtite, alergiju na sunce možete dobiti i u hladu, iako simptomi nee biti toliko izraženi.

Kvalitetne kreme i lijekovi Nabavite kvalitetnije kreme za sunanje, koje vas štite i od UVA i UVB zraenja, jer mnogi proizvodi imaju istaknutu zaštitu iskljuivo od UVB zraka. Kupite vei zaštitni faktor, minimalno SPF 20, a najbolji bi bio dvostruko ili trostruko jai. Kupujte one kvalitetnije kreme u ljekarnama, koje jesu skuplje, no ukoliko zbog nje ne dobijete alergiju neete požaliti ni kune. Ako vam ništa od navedenih savjeta ne pomogne, tada preporuujemo detaljnije preglede kod

OD SVJEŽEG VOA I POVRA neete se tako lako udebljati niti ete dobiti nove naslage na trbuhu i celulit Ne morate se izgladnjiLjetna hrana takoer je

Ljetna prehrana – budite siti i mršavi

vati nekom “ludom“ dijetom ukoliko želite izgledati bolje u vruim hlaicama ili kupaem kostimu. Kao što vjerojatno i znate, tajna gubitka kilograma sastoji se u pametnijem i zdravijem unosu hrane u organizam. Takoer, poznato je da je mnogo lakše biti na dijeti po ljeti nego zimi zbog izbora svježih namirnica, koje ak imamo u vlastitom vrtu, te vam više odgovara laganija hrana i mnogo tekuine.

dinje, lubenice, paprike, tikvice, patlidžan, mahune. Sezona tih svježih proizvoda i ne traje toliko dugo, pa je zbog toga nemojte propustiti. K ada se r ad i o svježem voe i povru, ne trebate toliko paziti o koliini koju pojedete, odnosno od svježeg voa i povra neete se tako lako udebljati, niti ete dobiti nove naslage na trbuhu i celulit.

vrlo lagana, osvježavajua i, ono što je najvažnije, priprema je jednostavna, pa ne trebate satima provoditi u vruoj kuhinji. Ono što je najvažnije je da je svježa sezonska hrana puna vitamina, minerala, antioksidansa i vlakana koja pomažu u probavi. Nutricionisti preporuuju da ostavite narane i jabuke za jesenske i zimske mjesece, jedite jagode i drugo bobiasto voe, zeleno povre, paradajz,

PARFEM ZA NJU

PARFEM ZA NJEGA

Emilio Pucci - Vivara Turquiose Edition

Gap Core

Divne novosti za ljubitelje mirisa Emilio Pucci i kolekcionare njihovih prekrasno dizajniranih boica Vivara. Novo limitirano izdanje predstavljeno je u svibnju 2010. godine, pod nazivom Vivara Turquoise

Jednostavan, svjež, ist i seksi miris za muškarce nazvan je Core i ponuen kao novitet kue Gap. Dostupan je u elegantnoj i tamnoj staklenoj boici, namijenjen svakodnevnom nošenju.

Edition. Tirkizne, svijetloplave i srebrne nijanse koje krase boicu obeavaju pravi mediteranski eliksir u ovoj kompoziciji. Visoke note osvježavaju kao povjetarci miomirisima talijanskog bergamota, galbanuma uz

RECEPT tjedna

Hladna juha - gazpacho Sastojci (6-8 osoba): 800 g paradajza 2 velike zelene paprike 1 manji krastavac 100 g luka 100 g starog bijelog kruha 4 ešnja ešnjaka 100 ml maslinovog ulja 2-4 žlice vinskog octa sol i papar (najbolje svježe mljeveni) 800 ml vode ili temeljca od povra

Za garniranje: 1 zelena paprika

1 glavica luka 1 vei paradajz 100-150 g bijelog kruha U 800 ml vode prokuhajte jednu i pol kocku za juhu i ohladite je, ili koristite temeljac koji ne trebate prokuhavati. Kruh narežite na ko-

akorde amaretta. Ženstvene latice jasmina, narcisa i cvijeta narane vode nas do osnove u kojoj su iris iz Firence uz pauli i vetiver. itava pria ovog izdanja povezana je s talijanskom rivijerom. Boja, povjetarci esencija, elegancija ...

madie i namoite s malo pripremljene juhe. Oišenu papriku, krastavac, luk i paradajz narežite na kocke. Nakon toga povre usitnite, dodajte namoeni kruh, ešnjak, maslinovo ulje, vinski ocat i ohlaenu juhu s kockom ili temeljac. Sve dobro izmiješajte tako da dobijete homogenu smjesu. Dobiveni gazpacho stavite u odgovarajuu zdjelu ili jušnik, zainite svježe mljevenim paprom i dosolite po želji. Pokriveno ostavite u hladnjaku oko 3 sata da se dobro rashladi. Za garniranje gazpacha pripremite neposredno prije posluživanja sljedee namirnice: sitno narezani paradajz, luk i papriku. Kruh takoer narežite na kockice i po želji ga popecite na malo maslaca.

dermatologa ili alergologa koji e obaviti sve potrebne pretrage kako bi se utvrdio uzrok i eventualna terapija. Jedna od moguih terapija je ona hidroksiklorinom, koji je inae lijek protiv malarije, no takoer služi za prevenciju od osipa izazvanog suncem. Druga mogua terapija je PUVA-terapija (psoraleni u kombinaciji s UV-A zraenjem), ali s tom terapijom mora se poeti u rano proljee, kako bi na ljeto imali manje fotoalergijskih reakcija. Trea mogunost je terapija oralnim steroidima koji pomažu u smanjenju ili uklanjanju osipa. Za rješavanje osipa mogu pomoi i kreme koje se mogu kupiti u ljekarnama bez recepta, a koje se koriste za ublažavanje upala od uboda insekta, opeklina i slino, no nee vam pomoi u rješavanju alergije. (Izvor: portal Žena.hr)

Kompozicija novog mirisa Core sadrži organski bosiljak, ljuti crni biber, svježe slatku mandarinu, cvjetove frezije, lavandu, muškatni oraši, jelensku kožu, amber, sandalovinu i tropsku mahovinu. Miris je dostupan od 2010. godine u koliini od 100 ml.

www.SAVJETI-hr.com

Kako se riješiti pauka Ovi savjeti pomoi e vam da odstranite pauke iz svog doma bez štetnih kemijskih sredstava. Trebat e vam usisava s nastavkom, stara krpa, aparat za sušenje vlažnih prostorija, dihtung za vrata i prozore, liše eukaliptusa i divlja jabuka. Usisajte tepihe i pragove na prozorima i vratima. Usisajte tepihe da biste eliminirali paukova jajašca. Koristite nastavke za usisava da biste mogli bolje oistiti pragove na prozorima i vratima. Odstranite pauinu. Gdje

god našli pauinu, odstranite je odmah. Koristite aparat za sušenje vlažnog zraka u podrumu, tako ete eliminirati pauke iz podruma. Eliminirajte ostatke hrane. Pobacajte ostatke hrane jer se pauci hrane insektima koji se hrane upravo tom hranom. Sprijeite ulaz paucima. To ete uiniti stavljajui dihtung za vrata i prozore. Koristite eukaliptus i divlju jabuku. Natjerajte pauke da izau iz svojih skrovišta tako da im stavite liše eukaliptusa ili divlju

jabuku tamo gdje ih naješe viate. Uživajte u svom domu gdje više nema pauka.

29. lipnja 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA

Zdravi duh u zdravom tijelu

Kako izgledati što bolje

Što je psihoterapija?

Nisu sama žene te kojima je potrebna “dorada”. I na muškarcima bi se puno toga dalo “srediti”. Na stranicama AskMena osvanuli su neki savjeti namijenjeni muškarcima kako bi izgledali što bolje pred ženom u golišavom izdanju.

Uklonite nepotrebne dlaice Ponekad je ljubavni tepih na muškim prsima dobrodošao, ali veina žena brzo e se “ohladiti” kada vidi dlake koje nekontrolirano rastu u ušima, na ramenima, leima ... Kako bi sprijeili takav scenarij, dobro se pogledajte u ogleda-

lo i uklonite sve nepotrebne dlake. A mislili ste da samo žene moraju na depilaciju!?

Izbjegavajte pivo i gazirane napitke, pijte vodu!

Vježbajte

Koža je sve što ostane kada se skine odjea i zato koži treba posveivati puno pažnje kako bi izgledala dobro. To ete najlakše postii redovitim ispijanjem velikih koliina vode. Ne bi bilo loše poneka se poastiti i s nekom kremicom.

Intenzivno vježbanje od nekih 30 minuta prije spoja uvrstit e vaše mišie sljedeih nekoliko sati. Ako nemate puno vremena, napravite nekoliko sklekova i unjeva jer e se u tijelu poveati razina endorfina, što e u konanici rezultirati izraženijim mišiima, a i veom samouvjerenošu.

Pazite što jedete i jedite umjereno Poznato je koliko se žene mue s hranom i viškom kilograma, no ni s muškarcima nije drugaije. Vaša prehrana trebala bi se sastojati od što više nemasnog mesa, voa, povra, vlakana i žitarica. Openito je poželjno izbjegavati šeer i brašno.

Dobro mirišite Ve smo pisali o tome, a sada emo ponoviti - miris je nešto što ženama pomaže u izboru partnera, tako da nije dobro podcjenjivati važnost mirisa.

Nemojte sjediti goli Sjedenje je puno udobnije od stajanja, ali u tom položaju e vam do izražaja doi svi vaši nedostaci i višak masnog tkiva. Kako bi izbjegli da ona vidi “šlaue”, izbjegavajte sjedei položaj i radije legnite.

Jednostavno reeno to je metoda lijeenja psihološkim putem. Iako svaki odnos izmeu lijenika i bolesnika u najširem smislu ima sastavnice psihoterapije, ipak se odluujemo govoriti o psihoterapiji kada ju provodi dobro educirani psihoterapeut, koji ima jasnu nakanu i cilj psihološkim metodama lijeenja omoguiti unaprjeenje psihološkog unkcioniranja bolesnika, njegov psihološki rast i razvoj, i na taj nain umanjiti osjeaj bolesti i omoguiti izljeenje. U širem je smislu psihoterapija proces koji omoguuje psihološki rast i razvoj i kada nema jasno definirane bolesti, i poziva u proces sve one koji u tom smislu imaju potrebu rasti. Postoje brojne psihoterapijske škole koje se meusobno razlikuju po nainu djelovanja i koje svoje psihoterapijsko djelovanje usmjeravaju na razliite psihološke, ali i druge procese, sociološke i kulturološke primjerice. Ipak se uvijek radi o procesu u kojem je u središnjici novostvoreni odnos izmeu psihoterapeuta i osobe u psihoterapiji. Taj novostvoreni odnos i novostvoreno, za bolesnika podržavajue i poticajno okruženje, omoguuju da terapijske intervencije terapeuta padnu na “plodno tlo” i uz “rad na sebi” osobe u psihoterapiji dovedu do

strukturnih promjena i psihološkog i emocionalnog rasta. Tako odnos izmeu psihoterapeuta i osobe u psihoterapiji postaje osnova za uklanjanje poremeaja u doživljavanju i ponašanju, osnova za promjenu nekih dijelova osobnosti koje prijee ili otežavaju cjelovito doživljavanje samoga sebe. Psihoterapijska seansa postaje mjesto i vrijeme gdje se ui slobodniji i spontaniji odnos prema sebi i osobama u okolini. Postoji mnogo razliitih psihoterapijskih škola i pravaca, kao što postoji još i više razliitih psihoterapeuta. Sve su škole sline po tome što svoje djelovanje usmjeravaju na analizu bolesnikovih odnosa, ponašanja, nagona, emocija, reakcija, sukoba, a sve sa ciljem, da osoba u psihoterapiji kroz novostvoreni, podržavajui, ali istovremeno i poticajni odnos s psihoterapeutom iskusi nove mogunosti psihološkog , nove dosege odnosa s drugom osobom i otvori nove prostore za psihološki i emocionalni rast i razvoj. Ono što suštinski lijei u psihoterapiji to je upravo zreliji i slobodniji odnos stvoren uz zrelijeg i podržavajueg, ali i poticajnog psihoterapeuta. I najvažnije od svega, svako tko želi rasti i razvijati sebe i svoje odnose, i živjeti u psihološkom i svakom drugom smislu zdraviji

Mladen Makitan dr. med. Internist Ravnatelj Poliklinike Živa i slobodniji život u ravnoteži sa svojom okolinom i samim sobom pravi je kandidat j za psihoterapiju. Ona danas nipošto nije rezervirana samo za “bolesne”, ve dapae za “zdrave”. I nema osobe koja u tom smislu nema prostor za novo iskustvo. I dok se drži da neki s godinama uvijek iznova dosežu nove razine svoje psihološke zrelosti, drugi uporno tapkaju na mjestu i žive svoje komplicirane i neslobodne živote. To vrijedi naravno za sve ljude, pa i za neke “psihoterapeute”. Vidio sam na Forumu.hr zanimljiv komentar o tome. Jedan je sudionik Foruma komentirao u tom smislu slijedee” ...I još u biti bezobrazan pa pripomenuti da neki ljudi imaju psihoterapijski talent iako nisu psihoterapeuti, a nekim psihoterapeutima on stalno izmie.”

MODNI trend

Ljetne haljine za svaki oblik tijela Ljeto je savršeno vrijeme za igru s bojama i razliitim tkaninama i, bilo da imate androgenu ili puniju figuru, uvijek e biti razliitih tipova ljetnih haljina koje e odgovarati upravo vašem obliku tijela, naglasiti mu prednosti i sakriti mane. Sve što trebate je nauiti par jednostavnih pravila i vidjet ete kako je ustvari lako izabrati savršenu haljinu.

Djeaka figura Ako ste mršave grae, imate uski struk i kukove, nerijetko su kukovi i struk ak iste širine, ako imate sitne grudi – onda morate dodati malo ženstvenosti svojoj androgenoj silueti. Upravo su zbog toga nabrane haljine i haljine s volanima savršene za vas - jer kreiraju iluziju oblina i daju volumen. Odabe-

rite i haljine s remenjem kako biste naglasili struk, haljine s V izrezom, kao i haljine trapezoidnog oblika. Izbjegavajte uske haljine i okrugle izreze koji e samo na negativan nain naglasiti vaše male grudi.

Djevojka s oblinama Ako vas je viša sila obdarila oblinama, osobito u podruju grudi, bokova i stražnjice, onda morate birati prozranije, lepršave dugake haljine s printevima koji e dati iluziju duže siluete i sakriti neželjene obline. Obratite pozornost i izbjegavajte haljine s niskim strukom. Što se materijala tie, izbjegavajte rastezljive i jersey materijale te odaberite nešto lagano i lepršavo ili pamuno. Remenom naglasite struk i nemojte zaboraviti na cipele s vi-

sokom petom ili šik sandale za glamurozni look. Izbjegavajte preuske haljine, kao i prekratke haljine, osobito ako neete obui visoke potpetice.

Sitna Ako ste niski, treba vam haljina u kojoj ete izgledati viši, a vaše noge dužima. Kratka halji-

“uravnotežiti” tijelo, odaberite haljinu s naborima i volanima oko bokova. Izbjegavajte etvrtasti izrez koji e samo naglasiti širinu grudi i nemojte remen nositi previsoko.

Oblik kruške

Jai u grudima

TEHNO ZONA

Lenovo IdeaPad Y560d utjelovljuje u 3D Posljednjih mjeseci svjedoci smo sve ešeg ulaska proizvoaa raunala u 3D svijet, koji je ve pomalo standard kod televizora modernih generacija. U ovom smjeru krenuo je i Lenovo, koji priprema svoje prvo 3D raunalo.

na strukturiranog reza, kao što su to asimetrine haljine, pravi je izbor za vas. I kod vas su visoke pete neizostavan detalj, osobito ako želite izgledati viši. Što se modnih dodataka tie, birajte one koji stvaraju iluziju duljine – kao što su ljetni tanki šalovi ili duboki dekolte. Izbjegavajte dugake haljine, previše nabora, cipele na platormu i prevelik nakit koji e vas uiniti još sitnijima.

Oekivanja su velika, kako proizvoaa, tako i nas kupaca. Novi model Lenovo IdeaPad Y560d dobivanje za 3D prikaza na 15.6-innom ekranu koristi polarizirajue naoale uz TriDe-ovu 3D tehnologiju koja trenutno ne podržava 3D Blu-ray karakteristike. Od ostalih tehnikalija koje su respektabilne spomenimo Intel Core i3, i5 ili i7 procesor, ATI Radeon HD5720 grafika kartica i do 8 GB DDR3 RAM memorije. Ugraena je i kompanijina Lenovo RapidDrive tehnologija, za “sjedinjenje” standardnog HDD tvrdog diska i SSD diska. Lenovo IdeaPad Y560d u prodaji se oekuje ve krajem mjeseca, a poznata je i cijena od 1.200$ za osnovni model.

Ako imate velike grudi, uske bokove i mršave noge, ideja je da pažnju privuete na najbolje dijelove svog tijela – noge i struk. Dakle – haljina s lepršavim širim rukavima, i kratka haljina rezana iznad koljena vam najbolje odgovaraju. Vama odgovaraju i haljine niskog

struka. Ako želite da vam grudi izgledaju manje, birajte V izrez i haljine na preklop. Izbjegavajte haljine koje imaju previše detalja na prsima i birajte jednostavnije linije. Ako pak želite

Žene koje imaju tijelo u obliku kruške – male grudi, uski struk i široke bokove te veu stražnjicu – trebaju naglasiti uski struk i mršavi gornji dio tijela. Birajte haljine koje su uske u gornjem dijelu te koje lagano padaju preko donjeg dijela tijela. Isto tako se odluite za otvoreni dekolte (etvrtast ili V izrez), haljinu s ukrasima na podruju grudi, naglašeni struk i haljine s naramenicama. Dekolte možete naglasiti lijepom ogrlicom ili naušnicama. Izbjegavajte uske haljine.

MODNI DODATAK

Ray-Ban Aviator Ray-Ban Aviator i rock’n’roll oduvijek su se zajedno razvijali i bili povezani kroz najrazliitije glazbenike koji su nosili i još uvijek nose ovaj model kao nezaobilazni modni dodatak. Sve je zapoelo 1929. godine kada je pilot John MacCready zatražio pomo od tvrtke Bausch&Lomb u osmišljavanju

naoala koje bi štitile oi pilota od bljeska sunca na velikim visinama, a koje bi u isto vrijeme omoguavale isto vidno polje. Kompanija je prihvatila izazov i razvila najnoviji tip naoala s leama koje blokiraju veliki dio vidljivog svjetla. Tako su nastale prve Ray-Ban naoale sa zelenim antiglare leama, koje

su se ubrzo razvile u kultni model metalnih okvira – Ray-Ban Aviator. Ray-Ban Aviator srce je Ray-Ban kolekcije, a sada posjeduje i cijelu obitelj modela: klasini, tehnološki, dragocjeni, kreativni, zlatni i onaj za put.

12

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Zbog ega EEG snimanje?

Depresija i ljeto

Imam 61 godinu. Zaposlena sam i radim kao trgovka. U posljednje vrijeme primjetila sam da sam postala zaboravljiva, da na poslu esto puta pogriješim, bezvoljna sam, brzo se umaram, sve me manje interesiraju dogaanja oko mene, obavljanje poslova kako na radnom mjestu tako isto i kod kue postaju sve vei problem. Zbog tih smetnja obratila se svom lijeniku koji me poslao na specijalistiki pregled psihijatru a psihijatar me poslao na EEG pretragu. Pitam se zbog ega EEG pretraga? EEG je skraenica koja u praksi znai elektroencefalograija. Elektroencefalograija je odvoenje i registracija promjene potencijala koji nastaju bioelektrinom aktivnošu odreenih regija mozga. EEG ispitivanje je neškodljivo, bezbolno, a može se ponavljati prema potrebi. Može se izvesti i u bolesnika poremeene svijesti. EEG snimanja u rutinskom odovoenju iznose otprilike 20-30 minuta. “Pozitivni” EEG nalaz može biti vrijedan pa i za dijagnozu odluujui podatak, a “negativni” tj. normalni EEG nalaz ne iskljuuje cerbralnu (moždanu) bolest. EEG pretraga u psihijatrijji ima vidnu i važnu ulogu, zbog toga jer ocjenjuje moždano funkcioniranje u mnogim psihijatrijskim poremeajima. Tako primjerice kod pacijenata koji boluju od demencije, a naroito kod ranih stadija demencije, u tzv. diferencijalnoj dijagnozi spram depresije, kada u

klinikoj slici postoji poremeaj intelektulanog funkcioniranja, pa tako kod demencije mog u se u EEG nalazu nai tzv. spori valovi. EEG pretraga najviše se upotrebljava kod otkrivanja i dijagnoze razliitih oblika epilepsije, kada nalazimo tipine oblike promjene krivulje kao što su primjerice šiljak-val kompleksi. esto u psihijatrijskoj praksi susreemo pacijente koji se poinju naglo i neobino ponašati pa i u takvim sluajevima potrebno je uiniti EEG pretragu jer se možda radi o manifestacijama neotkrivenog epileptinog poremeaja uslijed disfunkcije temporalnog moždanog režnja. Isto tako kod kod nekih pacijenata psihiki poremeaji mogu biti bez vidljivog organskog ošteenja mozga, ali isto tako psihiki poremeaji mogu biti posljedica i organskog oboljenja mozga, pa je jako važno u takvim sluajevima uiniti EEG pretragu, koja je tada promijenjena a time e nam biti omogueno na vrijeme lijeiti osnovnu bolest. Jasno, za iskljuivanje moguih organskih uzroka psihikih poremeaja koristi se osim EEG-a i kompjuterizirana tomograija mozga (CT-mozga, MR-mozga). Prema opisu vaših smetnja kod vas se najvjerojatnije radi o depresivnom poremeaju,ali obozirom da imate smetnje koje su vezane za intelektulane funkcije dobro je uiniti EEG pretragu, radi postavljanja tone dijagnoze i time uspješnijeg lijeenja.

Ljeto - intenzivne boje, žarko sunce koje prži, veina ljudi u pripremama za godišnje odmore… A nekima oko nas i dalje sjeta i mrak pustoše nutrinu. Dok su svi ostali opušteniji i vedriji u ovo doba godine, neka lica i dalje ne nose smiješak i obaraju zamueni pogled. Još ih više spopada želja da se sklone od pogleda ljudi jer ih boli, a ne samo smeta bezbrižnost svijeta i nezainteresiranost za njihovu tugu. Oni ionako ne trebaju druge, a ne vole i ne trebaju niti sami sebe. Prokletstvo nepripadanja ni drugima ni sebi samima razara im dušu toliko bolnije i grublje što ljepota pejzaža i mir ljetnog sumraka skladnije prožimaju stvarnost. A oni osjeaju tu sveprisutnu ravno-

težu stvari i stvorenja, u kojoj nigdje ne nalaze svoje mjesto. Depresija ih guta u velikim zalogajima. Drugi oko njih bave se trivijalnim stvarima, ispijaju kavice na terasama, kupuju kupae kostime i optereuju se dilemama oko izbora zaštitnih kremica i ulja za sunanje… Ljudi u depresiji iz svojih skloništa sa uenjem i nevjericom promatraju taj površni i bezbrižni svijet i pitaju se, a neki se više i ne trude pronalaziti odgovore, kakvog to sve ima smisla. Razumijem ih i vidim kako im je teško živjeti dan za danom. Depresija ne odlazi na godišnji odmor, ona je neumorna i neumoljiva… Ne prolazite kroz to sami, javite se psihologu ili psihijatru. Depresija se lijei.

SOS TELEFON 040/395-555

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Ishisijas (Ischialgia) Popularno nazvani išijas je oboljenje ishijadinog živca. Ovaj je živac smješten na stražnjoj strani noge, a inervira veliko podruje tijela. Oboljenje se može javiti kao neuralgija, ili kao upala živca (neuritis) Uzroci bolesti su vrlo razliiti: prehlade, promijene na kralješcima, spojnim prstenima izmeu kralježaka, upalni procesi u maloj zdjelici, infektivne bolesti, dijabetes i druga oboljenja. Glavna karakteristika ove bolesti je jaka bol uz živac. Bolovi se intenziviraju prilikom stajanja, sagibanja, kretanja, kašljanja, kihanja ili bilo kojeg tjelesnog napora. Živac je osjetljiv na pritisak, pa se bol javlja samim dodirom na njega koji leži neposredno uz kost. Zbog žestoke boli bolesnici štede i štite bolesnu nogu, zbog ega nastaju, uslijed neprirodnog položaja tijela, i promijene na kralježnici kao što je skolioza – iskrivljenje kralježnice. Osim boli ZAPOELI SU DVODNEVNI TEAJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPANOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNAAJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

javljaju se i druge smetnje kao na primjer nedeinirane smetnje u bolesnoj nozi koje mogu biti razliitog intenziteta. Releksi su oslabljeni ili potpuno izostali, mišii su mlohavi i smanjenog opsega a javljaju se i motorike smetnje. Lijeenje je dugotrajno, uglavnom se provodi izikalna terapija, analgetska i masažna terapija, vježbanje, blokade ali bolest se esto ponavlja. Neki su bolesnici toliko strpljivi da se zadovoljavaju blagim smanjenjem bolova a niti ne pomišljaju da im se bol može potpuno otkloniti. Dovoljno je dogovoriti termin sa mnom, kao najboljom bioterapeutkinjom u ovom dijelu Europe i vaše e tegobe nestati “kao rukom odnesene” Nazovite me bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031. Vi imate pravo na normalan život bez bolova i nema razloga da i dalje trpite muke. Želim vam sretan život bez tegoba i bolova. OD TEAJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BUET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

- radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNIKI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kovaia 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jelaia 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KUNE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jelaia 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kovaia 2 OBRTNIKA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovia 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠE URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za opu upravu - Mani ured AKOVEC - Mani ured PRELOG - Mani ured M. SREDIŠE - Mani ured M. SUBOTICA - Mani ured NEDELIŠE - Mani ured ŠTRIGOVA - Mani ured KOTORIBA - Mani ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 13 35

14

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Ivanjski kukci ili iskrice Tjedan iza nas bio je prepun politikih, sportskih, vjerskih i drugih dogaaja i sadržaja o kojima bih o svakom posebno mogao naširoko i naveliko pisati. Uglavnom sam zadovoljan govorima i ponašanjem predsjednika Ive Josipovia, a nezadovoljan njegovim prethodnikom, premda priznajem da me nije iznenadio. Više su me iznenadili oni koji su ga pozvali i poslušali. Zadovoljan sam što su Srbi i Slovenci otišli sa Svjetskoga nogometnog prvenstva i što Bad Blue Boysi uvode reda meu svojim lanovima. No, najzadovoljniji sam što sam uoi blagdana Roenja Ivana Krstitelja na svojoj terasi ispod brajdi ugledao, a potom i nabrojio, jedanaest svjetleih ivanjskih kukaca ili iskrica, kako smo ih nazivali u Merhatovcu u vrijeme mojeg djetinjstva. Naime, unazad nekoliko godina ivanjske kukce nisam primjeivao u svojoj okolici, odnosno ne toliki broj, tek jednog ili dva prije godinu dvije. Stoga sam se silno obradovao i u njihovom letu uživao duboko u ljetnu (pred)ivanjsku no. Sjetih se kako smo kao mala djeca nou jurili za rojevima tih svjetleih kukaca, ne bi li ih uhvatili, i tako ostajali vani dugo u no hvalei se jedni drugima da smo ga gotovo uhvatili ali je bio “žerei” pak smo se bojali da nam prsti ne izgore. Kao i za mnoge druge stvari, tako su nam stariji za ivanjske kukce govorili da su oni sveti,

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

odnosno da su najavili roenje Ivana Krstitelja. Inae, ivanjski kukci ili iskrice ili krijesnice jesu vrste kukaca koji komuniciraju pomou svjetleih signala. Svjetlosne signale šalju samo nou, i to zbog privlaenja partnera, a prednjae ženke koje su beskrilne. To znai da u letu vidimo mužjake malih ivanjskih krijesnica. Ivanjski su mi kukci stvarno uljepšali posljednje lipanjske dane i želim da o njima drugi isto razmišljaju jer su iznimni. Sjeam se da smo, kada je u Gorianu župnik bio moj dragi školski kolega i prijatelj veleasni Antun Hoblaj, kod njega za ljetne ivanjske noi puno puta razgovarali o ivanjskim kukcima, vratišinekim i merhatovskim. On je uvijek rekao: Šte, sve su to Božji kukci, kao i mi djeca.

Priprema za nove “radne pobjede”

AKOVEKI espresso by Bibi

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Kume, kupi mi auto, bicikl i romobil!

O mamama sve najbolje

Prošla je i ova nastavna godina, a s njom i sve one slatke i gorke brige koja ona nosi. Prošlo je i vrijeme vladavine najbitnijeg glagola - dati. Daj, daj, samo daj! Prvo za knjige, pa za bilježnice, pribor i “režije“ u školi. Pa posjetimo malo Zagreb, pogledajmo malo ovu predstavu, onu izložbu i taj film. Palac gore! Nek’ nam se djeca samo kulturno uzdižu. Još daj za njihov izlet u iznosu od soma i nešto kuna, vrlo dosjetljivo nazvan Škola u prirodi (dok mi roditelji vrlo dobro znamo da mu je glavni cilj spašavanje naših agencija i hotela), i nasmiješio nam se sretan kraj školske godine. Kao što ste primijetili, ovo je bio prikaz situacije iz financijske perspektive. Koja, usput budi reeno, nije za sreu najvažnija. Ili je! Kako kome. Ma, riješili smo mi i štošta drugo paralelno sa školom. Neki su imali sreu firmati svoje dijete, a neki pak biti firmani kumovi. Financijskom veselju ni tu nije bilo kraja. No, za djecu smo spremni uzeti skoro sve što požele, a posebice kad je u pitanju firmani poklon kumova svojim firmanicima. Tako su se i ovaj put uzimali enomentastini bicikli s brojevitim brzinama, glancevitim šarama i ederastim amortizerima. “Sajens fikšn“ na temu meunožnog gurala! No, to nije sve! Ako ste uzeli takav vrhunski bicikl, to vas je stajalo oko 5 somova kuna, ali u onoj neponovljivoj ponudi mogli ste ga dobiti raspodijeljeno u 12 rata. Kupili ste mu ga i radovali se zajedno sa svojim kumetom doživljajima koji im predstoje.

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

No, to još uvijek nije sve! Tek ste ga poeli otplaivati, a vaše kume je ve ostalo bez njega. Na javnom mjestu, odgovorno i savjesno, bicikl je bio lokotom zakljuan za štender. Na kraju dana firmanika, tj. vlasnika bicikla ekao je samo “precvikan“ lokot i praznilo duše. Spoznaja kako život i ljudi znaju biti okrutni. A što je ekalo kuma? Kuma je ekalo još 11 neplaenih rata za precvikani lokot, neutješni firmanik i koplje u srce. Pa to je kraa kumovog identiteta (itaj: budžeta)! Ako ste dobili sve ovo što je ovdje opisano, na dar ete sasvim besplatno dobiti i set iskustva sastavljen od kvalitetne lopovske mreže koja ve jedno desetljee ordinira i našim akovcom. Zato nemojte ekati i policiju nazovite odmah, a najtoplije se preporuuje ve kod kupnje bicikla u policijsku upravu predati popunjen evidencijski list za bicikle!!!

- Ista si mama, reeno mi je neki dan. Kao da me netko polio kantom hladne vode. Ili opalio toljagom po glavi. Ne, samo to ne. Pobogu, samo to ne! Mame su dosadne. Mame su naporne. Mame kvocaju. Mame ponekad pretjeruju. Jednostavno ne želim, ma ne mogu biti ista mama! Gledajui sebe, ali i moje cure, neke druge prijateljice i poznanice, shvatila sam da se svekoliko žensko puanstvo nekako opako trudi “ne biti svoja mama“. Njihove su mane upravo u našim oima najvee, i ne daj Bože da postanemo kao one. Pa ipak, zašto? Zašto uz toliko gnušanje odbijamo biti poput njih? Zašto nas neminovna slinost s našim mamicama toliko uzrujava, gotovo vrijea? Nakon što sam po posljednji put stavljena u isti koš sa svojom mamom kokom, misli mi nisu dale mira. Zašto bi to uope bilo loše? Mame možda jesu dosadne, ali samo zato što brinu. Mame možda jesu naporne, ali samo zato što nam žele najbolje. Mame možda kvocaju, ali samo zato što smo njihovi pilii. Mame možda ponekad pretjeruju, ali samo zato što nas žele odgojiti najbolje što mogu. Kad mi je to konano došlo do svijesti, nad glavom mi se upalila ogromna žarulja i uz velianstvene zvuke nebeskih truba, napokon sam shvatila – pa to uope nije tako loše! Ista sam mama?!

Piše : Bojana Španiek bojana@mnovine.hr

Super, hvala! Vei mi kompliment nitko nije mogao udijeliti! Prestajem se boriti protiv i tako neizbježne sudbine, i otvorenih ruku doekujem injenicu da ve sada nosim neke njene karakteristike, da sam ve sada njena slika i prilika, da ve sada znam biti i dosadna, i naporna, i kvocam i pretjerujem. Neki to shvate i prije, ali moja predpubertetska, pubertetska i postpubertetska aza histerine balavice trajala je nešto duže od oekivanog, pa sam tek prije koju godinicu shvatila da s mamom mogu u miru popiti kavu, da možemo zajedno pogledati film, ak i da zajedno možemo u kupnju bez da se i prije nego krenemo poupamo. Ista sam mama? Da bar! Ono protiv ega sam se grevito borila sada postaje moja najvea želja - postanem li barem zericu onoga što je ona, bit u svojoj djeci najbolja majka na svijetu.

Piše: Helena Zear helena@mnovine.hr

Nestajem na dva tjedna. Iako je rije o odmoru koji e rezultirati time da e mi trebati drugi odmor nakon što ovaj završi, ne brinem previše. Budui da sam u mislima ve na odmoru, ne mogu uope razmišljati ni o emu drugom. Stoga evo ponešto o godišnjim odmorima. Predlaže se da misli o poslu ostavite po strani kada idete na godišnji. Meutim, tek svaki peti radnik može “pustiti mozak na pašu”. Oni drugi, koji tijekom godišnjeg brinu o poslu, štete sebi, a dugorono i firmi, kažu strunjaci. Jedna izraelska studija pak je pokazala kako je od trajanja odmora važnija kvaliteta, odnosno da oni koji i na odmoru brinu o poslu za treinu eše obolijevaju. Svia mi se i teorija jednog psihologa koji kaže da je kvalitetan odmor svake godine važan koliko i san. Oboje omoguuje mozgu da se “reragmentira”, odnosno posloži inormacije, oslobodi se nakupljenog stresa i pripremi za nove “radne pobjede”. Psiholozi su takoer dokazali da je radnom ovjeku današnjice potrebno minimalno tri tjedna godišnjeg odmora “u komadu”. Prvi tjedan “dolazimo sebi”, još smo pod stresom.

POGLED ISPOD OBRVA

Velika oekivanja

U drugom tjednu se opuštamo, a tek u treem su mozak i tijelo zaista na godišnjem odmoru kojim punimo baterije i postajemo spremni za daljnji rad. Dokazali su i da je kvalitetno odmoren radnik bolje motiviran te znaajno manje griješi u poslu. Pa eto. Upravo zato je preda mnom dva tjedna bez razmišljanja, bez odgovornosti i obaveza. Cilj mi je odmoriti se psihiki, a, koliko uspijem, i fiziki. Odmor od svakodnevne rutine je nešto što nas “makne” od ranog ustajanja, zvonjave teleona i mobitela, buke prometa ... Preda mnom je dva tjedna bez spomenutih stvari koje znaju iritirati, meutim, nakon toga me eka ponovna prilagodba na ovakvu svakodnevnicu. No, o tom potom!

Nije li zbilja udno što uz bilo koji kupljeni kuanski aparat dobijete 40 do 100 stranica uputa za korištenje, na svim moguim jezicima, popraeno ilustracijama svih moguih dijelova i njihovih sklapanja, plus brojevi teleona strune službe koja Vam stoji na raspolaganju, ili sigurno sami znate barem neki servis koji možete nazvati u pogledu složene problematike npr. sklapanja vrtnih stolica (ili ono barem trgovca koji Vam ih je prodao možete „zlostavljati“ pozivima upomo), ali nema nikakvih uputa za korištenje vlastitih osjeaja??? Je li to stoga što nam naše osjeaje nitko nije „prodao“ pa smo stoga sami odgovorni za njih? Da li nam ih doista nitko nije „prodao“? Koje od naših misli jesu zaista „naše“? Najvea glupost koju sam ula ikada jest da se „duhovni“, „dobri“ ljudi nikada ne ljute. Koji se to živi stvor nikada nije naljutio? Postoje samo ljudi koji su „izdresirani“ da ne pokazuju ljutnju. Koja se s vremenom pretvara u bijes. A bijes je, recimo, gadna stvar. Samo ujete jednog lijepog sunanog

dana, da je onaj „miran, tih, povuen ovjek „zgazio“ nekog bez milosti“! Pa se udom udimo. Ma, nema zapravo to nikakve veze sa udima! Ili, druga verzija dogaaja- osoba koja „guta tuu gorku medicinu“- pa imamo bezbrojne varijacije gastristisa, ireva na želucu, sranih udara, vrtoglavica, lupanja srca i slinog. Ukratko, sve što pojavinegdje mora izai. Ili na fizikoj razini ili na psihikoj. Ljutnja je najnormalniji osjeaj. Pitanje je samo kako je izražavamo. Osjeaje bi trebalo jednostavno izrei. Bez emocije. A višak emocija ispucati nekim sportom na primjer. Rasturiti vreu za boks ili jastuk doma, urlati na livadi (ma, štogod pomaže!), pa onda nema potrebe da svakog vozaa na cesti „nauimo voziti“. Kad ne bi postojala ljutnja- a kako bismo ljudima dali do znanja da nam se nešto ne svia? Osim toga, to je isto kao i kiša i snijeg- samo zato jer nam se možda ne sviaju- ne znai da nisu potrebni za „nešto“. Nužni zapravo. Postoje rijetki ljudi koji su svoj nivo razumijevanja svijeta

Piše: Tihana Babi ck_hana_babic@yahoo.com podigli do te razine da se ljute samo iznimno. Ali, toliko rijetki, da ih u ovom kontekstu ne treba ni spominjati. Uz to, lako za mantranje, meditiranje, i „neljuenje“ tamo negdje na brdu, u samoi. Pravi izazov je biti „ovdje“, u žiži dogaanja, i ostati smiren! Probaj ti ovdje biti „suzdržan“! Ukratko, mijenjaju se godišnja doba - mijenjaju se naši osjeaji. Stvarno, stvarno mislim, da bi nam trebao „žestok“ prirunik za korištenje. Definitivno mislim da bi trebao postojati i obavezan predmet u školi- sat snalaženja meu vlastitim osjeajima. Za sada postoje samo sveenici, ili psihijatri, koji pomažu, ali naješe „lijee“ posljedice, ne uzroke. Nažalost se po njihovu pomo, asistenciju, ide tek kad zagusti do same granice izdržljivosti. A esto ni tada. Osim toga, nitko, doli nas samih, ne zna što se dogaa u nama, nitko nije s nama od nula do dvadeset i etiri, stoga bi svaki ovjek trebao konce svog osjeajnog svijeta držati u svojim rukama. Pozanimati se za sebe i to što mu se „dogaa“ u unutrašnjosti, pa ono barem

napola kao za „svjetska nogometna prvenstva“. Uglavnom, iako su potrebne gotovo nadljudske snage da bismo, uz sve što se dogaa u svijetu i oko nas, ostali smireni i zdravi, nije nemogue! Iako drugi ljudi uvelike pomažu naša stanja, oni su zapravo samo sporedne uloge u našem filmu. Nitko nas ne može naljutiti, ni povrijediti bez našeg dopuštenja. A kako i zašto to dopuštamo, kada se to desilo, ostaje naš posao- otkriti. Napokon, mislim da na ovom svijetu druge ljude možemo samo voljeti, a u najboljem sluaju spoznati možemo jedino samog sebe. Jer kaže: „ Tko spozna samog sebespoznao je itav svijet.“

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 37

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

PREDSTAVLJAMO: Nissan NV200

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Prostran i prilagodljiv

Prodaja novih automobila u RH po regijama 1.1. 31.5.2010. Regija

koliina udio, %

1

Zagreb

5858

37,18%

2

Primorskogoranska

1417

8,99%

3

Splitskodalmanska

1328

8,43%

4

Istarska

851

5,40%

5

Osjekobaranjska

760

4,82%

6

Dubrovakoneretvanska

609

3,86%

7

Varaždinska

560

3,55%

8

Zadarska

551

3,50%

9

Koprivnikokriževaka

426

2,70%

10

Sisakomoslavaka

415

2,63%

11

Vukovarskosrijemska

412

2,61%

12

Požeškoslavonska

374

2,37%

13

Karlovaka

365

2,32%

14

Šibensko-kninska 350

2,22%

15

Brodsko-posavska 335

2,13%

16

Meimurska

2,12%

334

17

Bjelovarskobilogorska

288

1,83%

18

Krapinskozagorska

286

1,82%

19

Virovikopodravska

129

0,82%

20

Liko-senjska

109

0,69%

TOTAL

15757 100%

Izvor: Promocija Plus

AMC Meimurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podizai, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vuna služba, spuštanje platforme, hidraulino vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Od svog debija poetkom svibnja, novu Volkswagenovu igricu «Touareg Challenge» skinuli su preko 1 milijun fanova s iPhoneom i iPodom. Volkswagen je igricu stavio na raspolaganje za besplatno downloadanje u App Storeu. Šest zasebnih asfaltiranih i terenskih ruta, ukljuujui cestu uz ocean i terensku pustolovinu, pružaju korisnicima mogunost da iskuse karakteristinu mnogostranost Touarega. Igrica ukljuuje Touareg V6 TSI BlueMotion tehnologiju i hibridni Touareg. Inspirirana je reli utrkama, a vremena dionice rute mjere se i moraju se savladati pod razliitim vremenskim i cestovnim uvjetima. Jedinstveni aspekt ove igrice je da korisnici koji odaberu hibridnog Touarega dobivaju dodatne bodove ukoliko se koriste štedljivim nainom vožnje. Nakon što korisnici prijeu rutu, oni automatski dobivaju pristup dodatnim bojama i novim naplatcima u koniguratoru vozila igrice.

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

8,37

Eurosuper 95 BS

8,45

Super plus 98

8,45

Super 100 BS

8,45

8,83

Eurodizel

7,97

7,97

Eurodizel BS

8,05

8,05

LPG auto plin

4,45

4,45

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 26. lipnja 2010.

Nissanov kompaktni NV200 na tržište malih furgona donosi nova mjerila za prostor, udobnost i praktinost. Usto, nudi više svestranosti jer je model lakog gospodarskog vozila samo jedna od triju razliitih inaica koje e se prodavati u cijelom svijetu: furgonu se pridružuje funkcionalna kombi inaica, a 2010. slijedi udobna obiteljska inaica.

Touareg app poziva korisnike na virtualnu probnu vožnju

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci. VELIKI IZBOR S LAGERA

‘’Europsko tržište malih furgona vrlo je konkurentno. Da bi bio uspješan, furgon mora biti kompaktan izvana ali prostran iznutra, s dizajnom koji je praktian ali koji ima stila. Treba imati pristupanu cijenu i niske troškove korištenja. Mora biti prilagodljiv i jednostavan za vožnju. NV200 ima sve to, ali postavlja nove standarde unutarnjeg prostora u tako kompaktnoj karoseriji.’’ Izjava je to Simona Thomasa, višeg potpredsjednika za prodaju i marketing Nissana Europe. Potpuno novi NV200 nanovo odreuje Nissanov pristup tržišnom sektoru malih gospodarskih vozila, postavljajui nove standarde unutarnjega tovarnog prostora, ali u vrlo kompaktnim vanjskim dimenzijama. Te kompaktne vanjske dimenzije – 4,4 m dužine, 1,86 m visine i 1,69 m širine – zajedno s okretnošu u vožnji i malim krugom okretanja ine ga idealnim za grad. NV200 je sredstvo za rad sa svim prednostima Nissanova zavidna ugleda pouzdanog proizvoaa uspješnih gospodarskih vozila. Konstruiran na prilagoenoj inaici Nissanove svestrane B-platforme, NV200 je osmišljen kako bi bio okretan u gradu, s visokim položajem za vožnju i dobrom preglednošu. Usprkos kompaktnim vanjskim dimenzijama, domišljatim oblikovanjem stvoren je tovarni prostor duži od 2 m koji može istodobno primiti dvije standardne europalete. Nosivost modela NV200 je 750 kg. Zahvaljujui niskoj podnici, tovarni prostor nudi obujam od 4,2 m3, što je oko 25% li 1m3 više od glavnih konkurenata. NV200 pravo je vozilo za cijeli svijet, osmišljeno je u Japanu s naglaskom na vodeu kvalitetu u svojoj klasi i s velikim doprinosima Nissanovih europskih

centara za dizajn i istraživanje i razvoj. U Europi slovi kao inovativno vozilo koje obuhvaa dva segmenta. Dostupan je kao lako gospodarsko vozilo (LGV) i kao putniki automobil koji pruža gotovo jednako prostora u unutrašnjosti kao mnogo vea laka gospodarska vozila, ali u dimenzijama koje nisu vee od njegovih konkurenata, furgona izvedenih iz osobnih vozila (CDV). Kombi inaica NV200 nudi tri reda sjedala s iznimno veli-

kim prostorom za noge i koljena, a ak i kad je uporabi svih sedam sjedala, u tovarnom prostoru ima dovoljno mjesta za dva velika kovega. Kad preklopite dva stražnja sjedala dobivate dovoljno mjesta za pet velikih kovega. Komfornija obiteljska inaica NV200 pojavit e se 2010. Praktini dodaci obuhvaaju dostupnost dvostrukih kliznih bonih vrata, a na furgon inaici dvokrilnih stražnjih vrata. Kombi je dostupan sa stražnjim podiznim vratima nalik onima na karavanu. Prvi modeli NV200 za Europu poeli su se proizvoditi u Nissanovoj tvornici Shatai u Japanu, a krajem 2009. proizvodnja je premještena u tvornicu u Barceloni. NV200 pokree 1,6-litreni benzinski motor s 109 KS (153 Nm) ili 1,5-litreni dizelski motor koji razvija 86 KS (200 Nm). Naknadno e biti ponuen snažniji dizelski motor.

Ponudu na našem tržištu ine dva paketa opreme: Standard i Pro i to na obje inaice Furgon i kombi. Poetna cijena Furgona je 95.000 kn za benzinske modele te 110.000 kn za dizelske modele dok je kod kombi izvedbe poetna cijena 125.000 kn za benzinske modele i 135.500 za dizelsku izvedbu. Nissan NV200 ve se okitio i titulom International Van of the Year za ovu godinu. ‘’Kupci e cijeniti NV200 kao alat koji im pruža podršku u njihovom poslu. Vjerujemo kako e tržištu udahnuti novu domišljatost“, rekao je Simon Thomas, potpredsjednik za prodaju i marketing Nissana Europe. ‘’Inovativne dizajnerske zamisli stvorile su automobil s velikim tovarnim prostorom usprkos relativno malim dimenzijama. Opcija kombi inaice još više potvruje svestranost NV200. NV200 u potpunosti odgovara na potrebe kupaca’’, dodao je Thomas.

29. lipnja 2010.

EuroNCAP objavio nove rezultate EuroNCAP vodea udruga u Eu promicanju sigurnosti novih vozipromi la objavila objav je nove rezultate kojima su bila podvrgnuta tri nova modela: Alfa Romeo Giulietta i BMW

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

serije 5 dobili su ukupnu ocijenu od 5 zvijezdica, dok je Mazda CX-7 dobila ukupnu ocijenu 4 zvijezdice zbog nešto lošijeg rezultata u zaštiti odraslih putnika.

Volkswagen koncern proširuje angažman u Južnoj Africi Volkswagen koncern izgrauje svoj angažman u Južnoj Africi u sklopu svoje strategije 2018. Nakon što je u protekle etiri godine ve 500 milijuna eura uložio u Južnu Afriku, Volkswagen je objavio daljnje mjerodavne korake. Tako e se pogon na lokaciji Uitenhage osnažiti investicijom od cca. 50 milijuna eura za obnovu i proširenje pogona za prešanje. Usto je u Centurionu (kod Pretorije) otvoren novi logistiki centar u koji je uloženo daljnjih 23 milijuna eura. U recentnom razdoblju je Volkswagen Južna Afrika s intenzivnom strategijom lokaliziranja poveao udio lokalne proizvodne djelatnosti s 40 na 70 posto. Zahvaljujui poetku proizvodnje novih modela u Uitenhageu – poput Pola, Pola Vivo i Cross Pola – takoer je uspješno uvedena nova strategija eksporta. Na taj nain e se u tekuoj

godini udvostruiti proizvodnja u pogonu Uitenhage na 120.000 automobila. Eksportni volumen kod novog Pola poveao se s 30.000 (2009.) na preko 75.000 automobila – poveanje od 150 posto. Daljnji korak prema ekološki prihvatljivoj mobilnosti u zemlji predstavlja uvoenje BlueMotion tehnologije od listopada 2010. u skladu s novim i strožim zakonima o zaštiti okoliša u Južnoj Africi, koji takoer stupaju na snagu krajem 2010. Tehnologija koju odlikuje niska potrošnja goriva i stopa emisije štetnih ispušnih plinova u poetku e biti na raspolaganju za modele Polo, Golf, Tiguan i Touareg.

Peugeot 200 godina komercijalna akcija Peugeot Hrvatska i mreža ovlaštenih koncesionara pripremili su atraktivnu komercijalnu akciju povodom 200-og roendana Peugeota. Komercijalna akcija odnosi se na modele Peugeot 206+, 207 i 308, a vrijedi za prvih 200 kupaca. Oni kupnjom jednog od navedenih modela putem Peugeot Financiranja dobivaju dodatne 2 godine jamstva na odabrani automobil, uz kredit u eurima bez ueša uz 0% iksne kamate. Ukupno trajanje jamstva za modele iz ove ponude je 4 godine ili 80.000 km. Trajanje inanciranja je 5 godina, uz efektivnu kamatnu stopu od 1,87% na 5 godina,

Novi broj Transporta Novi broj Transporta zajedno sa svojim redovitim podlistkom Voza stigao je na kioske u Hrvatskoj. I u ovom broju Transport donosi esenciju noviteta iz podruja kamiona, autobusa, ali i «malih» automobila. Kao što se to može išitati s naslovnice, detaljno je predstavljen novi hrvatski autobus, AZ Crobus koji od svog prvog pojavljivanja koncem travnjane prestaje izazivati zanimanje javnosti. Na alpskim cestama reporteri Transporta prisustvovali su jedinstvenoj prezentaciji nekadašnjih i modernih kamiona, Mercedes Transalp Trucking. Tu je i detaljno predstavljanje novog Nissanovog lakog dostavnjaka, NV200. Pored toga Transport donosi i najsvježije vijesti iz prometne branše i aktualnim

Šavora d.o.o.

izmjenama Zakona i propisa, te reportažu o najveem hrvatskom prijevozniku, La logu. Od osobnih automobila u Transportu se mogu nai nova Opel Meriva, Dacija Duster i Mazda6. Tu su i ve standardne rubrike poput modelarstva, povijesti, shopping te kratke novosti iz svijeta automobila.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Meimurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivniko-križevaka županija - Koprivnica, Obrtnika 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za plaanja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila iskljuivo sa domaee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA:

uz troškove obrade kredita od 4,99% od iznosa zajma. Rok do kojeg se može sklopiti ugovor o kreditu je 31. srpnja 2010. godine, a ova komercijalna akcija ne može se kombinirati s komercijalnim popustom. Detalji o akciji mogu se dobiti kod ovlaštenih Peugeot koncesionara.

1. Toyota Auris, 90 KS, diesel, Terra oprema, 2007.g., 1.vlasnik, cijena: 89.900 kuna 2. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 189.000,00 kuna sa PDV-om 3. Toyota Prius, 146 KS, benzin+elektromotor, Sol NAVI, 2006.g., cijena: 135.000,00 kuna sa PDV-om 4. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant oprema, 2008.g., cijena: 300.000,00 kuna sa PDV-om 5. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:115.000,00 kuna sa PDV-om 6. BMW 330 Ci, 231 KS, benzin, coupe, sva oprema, 2003.g., cijena: 124.000,00 kn na ime kupca

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

OSOBNA VOZILA: FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna FIAT DOBLO PANORAMA 1.9 JTD, 06, met.plava OPEL ASTRA 1.6 16V KARAVAN AUT, 06, metalik srebrna

SLUŽBENA VOZILA : ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna

TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela KREDITNI I LEASING ARANŽMANI • BEZ JAMACA, UEŠA, KASKO OSIGURANJA ROK OTPLATE DO 7 GODINA ZAMJENE STARO ZA NOVO ZAMJENE STARO ZA STARO GARANCIJA OTKUP RABLJENIH VOZILA

• • • • •

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Hyundai ix35 dobio svoju prvu nagradu Novi Hyundai ix35 samo dva mjeseca nakon službenog poetka prodaje dobio je svoju prvu nagradu za Najbolji SUV u 2010. godini (Best New Crossover). Nagradu je dobio od Amerikog inancijskog magazina „Kiplinger’s Personal Finance“. U inalu izbora, ix35 je bio bolji od Volva XC60 i Mitsubishi Outlandera. Glavni kriteriji kod odabira SUV automobila godine bili su cijena, performanse, sigurnost, impresije s vožnji, oprema i prostranost. Dodana vrijednost izbo-

ru je i poveanje prodaje od 153% u odnosu na prethodnika Tucsona na tržištu SAD-a, a ak i vei omjer prodaje u odnosu na prethodnika

zabilježen je na i na mnogim drugim tržištima. Nagradu za Najbolji SUV Hyundaiju je uruila urednica magazina Jessica Anderson.

AutoZubaku dodijeljeno priznanje za razvoj prvog hrvatskog autobusa CROBUS C121

AutoZubak d.o.o. dobio je priznanje Agencije za promicanje izvoza i ulaganja za razvoj prvog hrvatskog autobusa, Crobusa C121. Vrijedno priznanje je elnim ljudima AutoZubaka dodijelio ministar gospodarstva, rada i poduzetništva uro Popija, u sklopu Njemako-hrvatskog gospodarskog foruma održanog u ho-

telu Westin u Zagrebu. Agencija za promicanje izvoza i ulaganja Vlade Republike Hrvatske dodijelila je ovo priznanje AutoZubaku s ciljem promocije proizvoda visokog izvoznog i investicijskog potencijala. Razvoj Crobusa C121 poela je 2006. godine mala grupa istinskih entuzijasta na elu s Pavom Zubakom.

29. lipnja 2010. Proizvod od visokog izvoznog i investicijskog potencijala za hrvatsko gospodarstvo nastao je u nepunih etiri godine, pri emu je od švedske kompanije SCANIA (danas u veinskom vlasništvu VW koncerna) preuzeto samo podvozje, dok je za nadogradnju zaslužan probrani tim vrhunskih hrvatskih projektanata zaposlenih u tvrtki AZ Crobus d.o.o. Unato prvotnim poteškoama, poetkom 2010. godine na gala veeri povodom obilježavanja 30. obljetnice uspješnog rada kompanije Zubak predstavljen je plod njihova rada, pod nazivom Crobus C121. Rije je o meugradskom autobusu visoke klase, dugom 12 metara, sa 51 sjedalom i mogunošu izbora dva pogonska agregata najnovijeg ekološkog standarda snage 360 i 400 KS. Predstavljanje je naišlo na veliko odobravanje u široj hrvatskoj javnosti, a da je rije o proizvodu koji itekako ima budunost potvrdio je i ovogodišnji Njemako-hrvatski gospodarski forum. Crobus C121 je bio na raspolaganju za prijevoz sudionika izmeu lokacija na kojima se Forum održavao, a tvrtka AutoZubak ga je ustupila na korištenje Veleposlanstvu Savezne Republike Njemake.

Honda automobili ve od 53.450 kn Honda je u suradnji s leasing kuom za sve svoje klijente omoguila nove, izvrsne uvjete inanciranja automobila. Ova posebna ponuda omoguuje plaanje automobila u dva obroka. Prvi obrok se uplauje prije same isporuke automobila,

dok se drugi obrok uplauje kasnije. Tako se prema novim uvjetima inanciranja multifunkcionalna Honda Jazz 1.2 Trend odmah može dobiti za iznos od samo 53.450 kn ili atraktivna Honda Civic 1.4 Sport 5V za svega 69.000 kn u prvom obro-

nom plaanju. Navedena pogodnost traje iskljuivo do 30. lipnja 2010. Za sve dodatne informacije o modelima te uvjetima kupnje obratite se najbližem ovlaštenom prodajnom centru Honda automobila u Republici Hrvatskoj.

29. lipnja 2010. WRC poredak nakon 6 od 13 Rally-a

Rezulta Vodafonee Ra Rally lly lyy 0. svi svibnj bnj njja 22010. 01100. 010 01 de Portugal, 28.-30. svibnja

MotoGP poredak nakon 6 od 18 utrka

MotoGP poredak za VN Nizozemske , Assen, 26. lipnja jaa 2010 20 22010. 10. 10 0. 0.

1.

Sebasen Ogier

25

1.

Jorge LORENZO

25

2.

Sebasen Loeb

18

2.

Dani PEDROSA

20

3.

Dani Sordo

15

3.

Casey STONER

16

4.

Mikko Hirvonen

12

4.

Ben SPIES

13

5.

Pe er Solberg

10

5.

Andrea DOVIZIOSO

11

6.

Ma hew Wilson

8

6.

Randy DE PUNIET

10

7.

Nicky HAYDEN

9

8.

Colin EDWARDS

8

9.

Marco SIMONCELLI

7

7.

Mads Ostberg

6

8.

Federico Villagra

4

9.

Khalid Al Qassimi

2

10. Kimi Raikkonen

1 10. Aleix ESPARGARO

6

Poredak vozaa: Poredak vozaa:

1.

Sebasen Loeb

126

2.

Sebasen Ogier

88

1.

Jorge LORENZO

140

3.

Mikko Hirvonen

76

2.

Dani PEDROSA

93

4.

Jari - Ma Latvala

72

5.

Pe er Solberg

63

6.

Dani Sordo

49

7.

Ma hew Wilson

38

8.

Federico Villagra

9.

Henning Solberg

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4. 5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3.

Andrea DOVIZIOSO

89

4.

Valenno ROSSI

61

5.

Nicky HAYDEN

61

26

6.

Randy DE PUNIET

56

24

7.

Casey STONER

51

15

8.

Ben SPIES

49

9.

Marco SIMONCELLI

39

189

10. Colin EDWARDS

163

Poredak proizvoaa: a:

106 84

34

1.

Yamaha

145

2.

Honda

117

3.

Duca

81

4.

Suzuki

26

40

Sljedei rally: Slijedei rally: Rally Rally Bulgaria, of Turkey, 16.–18. 9. – 11. srpnja travnja2010. 2010.

Slijedea utrka: Catalunye, Slijedea utrka:VN VN Japana, Catalunya, srpnja 2010. 25. travnja4.2010.

Dvije nove nagrade za Toyotine motore s niskom potrošnjom goriva od strane komisije meunarodnog izbora motora godine - 2010 International Engine of the Year Toyota je osvojila ukupno 23 meunarodne nagrade za motor godine od kada se ista nagrada i dodjeljuje, tonije od 1999. godine. Toyotin izvrsni inženjering ponovno je nagraen pobjedom u kategorijama ‘Zeleni motor godine’ i ‘Motor godine u kategoriji zapremnine manje od 1 litre’ na meunarodnoj dodjeli nagrada “Engine of the Year” za 2010. godinu. Te dvije pobjede doista su veliko meunarodno priznanje, a motore je testirala i ocjenjivala skupina od 72 auto novinara iz 35 zemalja.

F1 poredak nakon 9 od 19 utrka

F1 poredak VN Europe, pe, 010. 01 0. Valencia, 27. lipnja 2010. 1.

Sebasan Ve el

25

2.

Lewis Hamilton

18

3.

Jenson Bu on

15

4.

Rubens Barrichello

12

5.

Robert Kubica

10

6.

Adrian Sul

8

7.

Kamui Kobayashi

6

8.

Fernando Alonso

4

9.

Sebasen Buemi

2

10. Nico Rosberg

1

Poredak vozaa:

Toyotin posljednji uspjeh dodatno samo dodatno potvruje tvrtkin impresivan rekord na podruju osvajanja titula meunarodnog motora godine, s 23 pobjede (od ukupno 144) od 1999. godine kada se nagrada poela dodjeljivati. Toyota Hybrid Synergy Drive® ponovno nosi laskavu titulu ‘Zelenog motora godine’ za 2010. godinu, osvajajui nagradu etvrti put u posljednjih pet godina. Dostupan na modelima Prius i Auris HSD, ova svjetski priznata tehnologija za izradu

pogonskih agregata jedna je od najuspješnijih u povijesti ove nagrade, sa ukupno 11 osvojenih naslova. Toyotin lagani i kompaktni 1,0-litreni VVT-i motor osvojio je titulu ‘Motora godine u kategoriji zapremnine manje od 1 litre’ i to etvrtu godinu zaredom. S potpuno aluminijskom konstrukcijom, novi 1,0-litreni benzinski motor s tri cilindra teži samo 67 kg, što ga ini jednim od najlakših automobilskih motora s unutarnjim sagorijevanjem na tržištu.

1.

Lewis Hamilton

127

2.

Jenson Bu on

121

3.

Sebasan Ve el

115

4.

Mark Webber

103

5.

Fernando Alonso

98

6.

Robert Kubica

7.

Nico Rosberg

75

8.

Felipe Massa

67

9.

Michalel Schumacher

34

10. Adrian Sul

83

31

Poredak konstruktora: ra: a: 1.

McLaren-Mercedes

2.

RBR-Renault

248 218

3.

Ferrari

165

4.

Mercedes Benz GP

109

5.

Renault

89

6.

Force India-Mercedes

43

7.

Williams-Cosworth

20

8.

STR-Ferrari

10

9.

BMW Sauber-Ferrari

7

10. Lotus-Cosworth

0

11. HRT-Cosworth

0

12. Virgin-Cosworth

0

Slijedea utrka: VN Velike Britanije, Silverstone, 11. srpnja 2010.

Michael Jackson više zarauje mrtav nego živ Preminuli kralj popa Michael Jackson posthumno zarauje ogromne koliine novca, tako da e njegovi nasljednici, ini se, bez problema otplatiti dugove koje je nagomilao. Ovih se dana povodom godišnjice smrti glazbene legende pripremaju brojni nastupi i koncerti njemu u ast. No, ini se da Michaelu posthumno ide jako dobro i što se tie inancija. Naime, u godinu dana otkako je mrtav Michaelovi nasljednici zaradili su 250 milijuna dolara. To još uvijek nije dovoljno da se pokrije dug od pola milijarde dolara koji je Michael Jackson nagomilao za života, no, ako ovako nastavi, njegovo troje

djece i njihova majka bit e dobro zbrinuti. - Ovo je jako dobar poetak, izjavio je bivši Jacksonov odvjetnik Lance Grode. - Ipak, još treba mnogo novca da bi Michaelovi nasljednici otplatili sve svoje dugove, tvrdi Grode. Najvei dio zarade potjee od Michaelove glazbe koju e Sony Music izdavati posthumno te dokumentarca “‘This is it” koji je širom svijeta zaradio 252 milijuna dolara.

Gisele u badiu dva mjeseca nakon poroda izgleda savršeno Iako se možda ini nevjerojatno, ovako žena može izgledati svega dva mjeseca nakon poroda. Na žalost, nije rije o svakoj obinoj smrtnici, ve brazilskom supermodelu Gisele Bundchen. Lijepa Gisele je u prosincu prošle godine suprugu Tomu Bradyju, igrau amerikog nogometa, rodila sina Benjamina, a potom je 19. veljae ove godine u Kostariki snimila ovu seksi kampanju za jedan talijanski brend kupaih kostima. Iako su neke od fotograija objavljene i ranije, konano svi mogu uživati u kompletnom editorijalu koji je snimila Gisele. Brazilska manekenka nakon poroda u rekordnom je roku vratila svoju savršenu liniju. Nedavno je ispriala kako se i tijekom trudnoe brinula za izgled svoga tijela pa je tako, sve do dva tjedna prije

poroda, trenirala kung-fu i tri puta tjedno vježbala jogu. - Mislim da mnoge žene zatrudne i onda kao da odlue pretvoriti se u kante za smee, kaže lijepa 29-godišnja Brazilka, koja nije dopustila da se isto dogodi

i njoj. Gisele i dalje drži prvo mjesto Forbesove liste najbolje plaenih modela na svijetu. Iako ju je lani trudnoa udaljila od modnih pista, uspjela je u prošloj godini zaraditi ak 25 milijuna amerikih dolara.

TOP 20 01. SASVIM SAM - BOJAN JAMBROŠI 02. STRANAC - COLONIA 03. NEVIDLJIVO BLAGO - KIM VERSON

Katy Perry “zaradila” sedamnaest šavova

04. KAKO GOD BILO - VLATKA POKOS

Dražen Zei

05. LJUBAV - ŽANAMARI LALI

02. Svirajte mi tužne - E.T.

06. VERTIGO - ELEMENTAL

TOP 03. Tvoj samLISTA DOMAIH

07. SAMO DVIJE RIJEI

Armin

DAVOR RADOLFI & VANNA

04. Vjerujem u anele

08. DA SMO SE VOLJELI MANJE - JINX

Oliver Dragojevi

09. ONA ZA RIBARA NEE

05. Danijela as

POSTOLAR TRIPPER

Danijela Marnovi

10. SJELA CURA NA BICIKLU

06. Odijelo - Jole

DIXIELAND BAND AKOVEC

07. Uzalud sunce sja Opa opasnost

Pjevaica Katy Perry zaradila je sedamnaest šavova na nozi nakon pada na dodjeli “MuchMusic Video Awards” u Torontu. Katy je energino plesala, pala i ozbiljno ozlijedila nogu, nakon ega je na svom Twitter proilu ostavila poruku: - Kada me sutra vidite kako plešem, nemojte mi se smijati. Ples me i doveo u ovakvo stanje. Kanado, hvala na suveniru. Zbog ozljeda Katy Perry kasnije je u kanadskom TV showu “Live@Much” nastupila s posebnom arapom u boji kože. Pjevaica se uskoro planira udati za komiara Russella Branda, a djevojaku veer voljela bi provesti s Rihannom, od koje tim povodom oekuje striptiz.

Zbog nenormalno visokih peta Lady Gaga pala na Heathrowu Lady Gaga pojavila se u zranoj luci Heathrow obuena poput domine, u visokim izmama, prozirnoj majici i s plaštom, te se spotaknula o svoje visoke platforme i

pala. Pjevaica je s pratnjom hodala po zranoj luci nosei visoke, kožnate izme koje je dizajnirao jedan od njenih omiljenih dizajnera, Noritaka Tatehana.

FORMULA 13 01. AMONG THE WAVES - PEARL JAM 02. HEY, SOUL SISTER - TRAIN 03. LOVE YOU TO LIFE - GRACE JONES 04. POP GOES THE WORLD - GOSSIP 05. I PUT A SPELL ON YOU JEFF BECK feat. JOSH STONE 06. NOT MYSELF TONIGHT

Natali Dizdar

TOP LISTA STRANIH Russian Roule e 02. Beyonce

KELLY ROWLAND /DAVID GUETTA

LISTA DOMAIH SweetTOP Dreams

09. WAKA WAKA

03. David Gue a

SHAKIRA feat freshly YGROUND

One love

10. PLUNDERD MY SOUL - ROLLING STONES

04. Shakira Did it again 05. Milow Ayo Technology

TOP LISTA 01. KYLIE MINOGUE - All The Lovers 02. THE GOSSIP - Pop Goes The World TOP LISTA DOMAIH 03. YOLANDA BE COOL We No Speak Americano & Dcup

08. SHAKIRA - Waka Waka

Maja

Bojan Jambroši 10. Ne pitaj

08. COMMANDER

07. SCISSOR SISTERS - Fire With Fire

Eric

09. Nemam pojma

07. BABYFATHER - SADE

06. PENDELUM - Watercolor

TJEDNI KALORIFER

Tony Censki

01. Rihana

05. EMINEM - Not Afraid

zbog neudobne i ekstravagantne obue. Dizajner Noritaka Tatehana poznat je po vrlo visokoj i nespretnoj odjei, a nekoliko je modela dizajnirao iskljuivo za Lady Gagu. Ona obožava njegov rad i nosi ga kad god stigne. Njegovu je obuu nosila prilikom slikanja za asopis “Rolling Stone”, u spotu za pjesmu “Alejandro” te na koncertu u New Yorku.

08. Kad žena zavoli

CHRISTINA AQUILERA

04. K’ NAAN - Wavin Flag

Gaga je izgubila ravnotežu pa je pokušavala balansirati u nespretnoj obui, ali pala je na pod. Sreom, nije se ozlijedila, ali imala je prilinih problema pri ustajanju, pa su joj lanovi njenog tima morali pomoi i pridržati je kako bi uspjela stati na noge. Mnogi bi rekli da je bilo pitanje vremena kada e kontroverzna pjevaica nastradati

TOP LISTA DOMAIH 01. U ast svim dobrim ljudima

09. KATTY PERRY California Gurls Ft Snoop Dogg 10. FEDDE LE GRAND New Life Ft Funkerman & Dany P-Jazz

29. lipnja 2010.

Dobro je znati 43

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVEKI TEAM obilježava znaajnu obljetnicu

U znaku sporta i traženja poslova u Libiji Poslovni sustav TEAM iz akovca ove godine obilježava i slavi 19 godina svog postojanja i uspješnog rada. Središnja proslava održana je u subotu 19. lipnja, i to u Turistikom kompleksu “Cimper” u Murskom Središu, gdje se okupio vei broj od 300 zaposlenih u ovoj uglednoj graevinskoj tvrtki. Oni su se natjecali u broj-

nim sportskim disciplinama, a ujedno uživali u specijalitetima Cimperove kuhinje i Pilka pivu. Direktor i veinski vlasnik Josip Švenda ovom je prilikom istaknuo ulogu i znaaj sporta u svakodnevnom životu ovjeka i radnika. - Sportske aktivnosti doprinose produktivnosti i kvaliteti naše proizvodnje i naših radnika,

te stoga puno dajemo za ovakve prigode, ali i esto govorimo o potrebi bavljenja sportom, naglasio je Švenda. Dan ranije, u petak, na golf terenima Spa @ Golf Resorta Sveti Martin održan je TEAMov golf turnir na kojem su nastupili brojni poslovni partneri i zaposlenici TEAM-a iz Hrvatske i inozemstva.

Golf turnir na terenima Spa@Golf resorta okupio je poslovne ljude

Unato dobrom ugoaju na proslavi, ne mogu se izbjei ni slabije strane sadašnjeg trenutka u TEAM-u i grani gospodarstva, o emu direktor Josip Švenda govori u uvodniku TEAM-ovoga informativnog lista, ali je rekao i novinarima.

Odlazak u Libiju da se ne otpuštaju radnici - Situacija u graevinskoj branši ne popravlja se i sve je teža. Uz kronine probleme nelikvidnosti, koji guše hrvatsko gospodarstvo, smanjene su investicije, a samim time i koliina poslova, a stala je i prodaja stanova. Mi ulažemo ogromne napore kako bismo osigurali nove poslove i održali zaposlenost na sadašnjoj razini. Meutim, ukoliko ne uspijemo osigurati nove poslove, morat emo kao tvrtka smanjiti broj zaposlenih kako bismo opstali i preživjeli na tržištu. Svjesni ovakve situacije, tražimo rješenja da to toga ne doe. Jedno od rješenja je izlazak na nova inozemna tržišta, na emu intenzivno radimo. Izbor je pao na Libiju, jer tamo kree veliki investicijski ciklus u izgradnji škola, sportskih dvorana, hotela i stanova. Vjerujem da emo do kraja godine srediti potrebne papire

Sport utjee na produktivnost i zdarvlje radnika, smatra direktor Josip Švenda i prebaciti dio naših kapaciteta na libijsko tržište te na taj nain zadržati sve zaposlene, optimi-

stian je Švenda, dodajui kako je tržište Libije visoko potencijalno. (S. Mesari)

Osoblje Cimpera pobrinulo se da uz sport ide i dobro jelo

www.pbz.hr

0800 365 365

PRESELILI SMO POSLOVNICU PRIVREDNE BANKE ZAGREB NA NOVU ADRESU U novootvorenoj poslovnici Privredne banke Zagreb u Čakovcu, Ulica kralja Tomislava 12, očekuje Vas najsuvremenija i najraznovrsnija ponuda financijskih proizvoda i usluga namijenjenih graanima i pravnim osobama: B B B B B B B B B B B

devizni i kunski depoziti uz atraktivne kamatne stope tekući račun uz najbolje uvjete najsuvremeniji servisi: internet, mPBZ, telefonsko i SMS bankarstvo kartično poslovanje (American Express, Mastercard i Visa kartice) namjenski i nenamjenski krediti različite mogućnosti investicijskog ulaganja osobni bankar stambena štedionica bankomat platni promet za pravne osobe i brojne druge usluge

Privredna banka Zagreb pruža Vam cjelovit financijski servis. RADNO VRIJEME POSLOVNICE 168 ČAKOVEC DO 03.09.2010. PON-PET: 8,00-15,00 sati SUB: 9,00-12,00 sati KONTAKT POSLOVNICE: Telefon: 040/340 603, Fax: 040/340 606

Mislimoo unaprijedd s Vama ma.

44

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.



21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

IZVANREDNA SKUPŠTINA RK MKA*IPC

SPEEDWAY

Kavran definitivno odstupio, akoveki rukometni prvoligaš bez predsjednika

Jurica Pavlic kao sedmi u finale juniorskog SP

— Povlaenje moje ostavke ne dolazi u obzir. Ne želim više sudjelovati u sustavu koji nagrauje neuspjeh, pa tako nogometašima koji su ispali iz lige isplauje novac za pet mjeseci a nama samo za tri. Nogomet ima na raspolaganju stadion kad god zaželi, mi dvorane plaamo suhim zlatom, ak i etiri puta više od ekonomske cijene. U posljednjih par godina na taj nam je nain ukradeno najmanje etiri milijuna kuna, no, ono što je najružnije, ukradeno je djeci, a novac je korišten da bi se plaali izleti, rekao je izmeu ostaloga Željko Kavran, dosadašnji predsjednik RK MKA*IPC na izvanrednoj klupskog skupštini na kojoj je potvrdio da više ne želi biti na elu rukometnog prvoligaša.

Meutim, novog predsjednika skupštinari nisu izabrali... — Mi bismo sada trebali doslovce pronai mesiju, jer je takav posao kojeg je Kavran sam odraivao. Ne smijemo bježati od problema i od odgovornosti, rekao je predsjednik Meimurskog rukometnog saveza Krunoslav Gosari, ali takve osobe u današnje vrijeme za rad u sportu nije lako nai, pa nije ni pronaena na skupštini. Iako je predsjednik gradske sportske zajednice Bojan Ruži nagovarao Kavrana da ostane, on je odluan u namjeri da ode. Oito e trebati pronai neku novu ekipu koja e voditi klub, a da zaista ne bi uslijedio klju u bravu, zamjenik župana Matija Posavec predložio je radno tijelo koje bi do 10. srpnja

trebalo predložiti novog predsjednika.. — Ovo je velika odgovornost, no preuzeli smo je Veselin Biševac, Miljenko Toplianec, Bojan Ruži i ja jer je MKA*IPC prevažna institucija da se prema pitanju predsjednika postavimo olako i nekog odaberemo samo da bude odabran. Ideja je da dobro prouimo materiju i da dogovorimo tono što treba rukometu, pa da s tim prijedlogom izaemo pred Skupštinu, rekao je Posavec. Novo vodstvo inae ne bi trebalo naii na nikakve financijske dubioze, jer je poslovanje kluba bilo uredno, osim što nisu riješene obveze prema dvoranama, što bi trebalo biti riješeno uz županijsku i gradsku pomo.

Željko Kavran i na izvanrednoj skupštini usprkos nagovaranjima da ostane na elu kluba vrsto je ostao u odluci da ode Ono što nije jednostavno uz izbor novog vodstva, zasigurno je i okupljanje respektabilne prvoligaške ekipe, kao i odluka o nastupu u EHF Challenge kupu. Naime, dosta igraa je ve napustilo klub, tako da treba djelovati što prije kako bi ostao barem dio kostura momadi. Klub je inae takoer ve kažnjen zbog nenastupanja na završnici kupa (financijska kazna i zabrana nastupa u sljedeem kup natjecanju), ali je HRS ostavio mogunost dodatne kazne, koja bi trebala biti izreena tek u rujnu, a možda se do tada i predomisle. (is, dz)

U subotu je na poznatom speedway stadionu u Krškom vožena polufinalna utrka juniorskog Pojedinanog svjetskog prvenstva. Nastup u tom polufinalu izborio je i veliki hrvatski adut za osvajanje naslova prvaka - Jurica Pavlic (SK Unia D. Kraljevec). Na-

žalost, nije bio previše raspoložen, ali svejedno je izborio mjesto koje vodi u finale juniorskog SP. Na kraju je bio sedmi, što je bilo dovoljno za plasman meu 16 najboljih mladih spidvejaša svijeta do 21 godine koje e se boriti za ovogodišnju titulu prvaka. (dz)

NOGOMET

Kadeti i juniora Meimurja daleko od I. HNL Kadeti i juniori Meimurja bore se za ulazak u I. HNL. Iako su od svih klubova koji imaju pravo nastupa imali najvee izglede, jer igraju s obje ekipe, za razliku od veine ostalih, nakon tek solidnog nastupa kadeta i katastroalnog starta juniora nisu baš blizu tog cilja. Kadeti su u etiri susreta skupili 5 bodova: pobjeda protiv Orijent 3:2, dva neodluena ishoda Solin 1:1 i Olimpija 0:0, te poraz od HAŠK-a 2:6.

Juniori su u nedjelju krenuli u prvom kolu jako loše visokim porazom od Mosora 0:4. I u drugom nisu bili ništa uspješniji. Svladala ih je ekipa novog drugoligaša MV Croatia iz Slavonskog Broda sa ak 3:0. Nakon susreta s Orijentom i zagrebakom Concordijom vidjet e se hoe li izboriti mjesto meu dvije ekipe koje idu u I. HNL. Za sad je tako nešto teško oekivati. (dz)

TENIS DVIJE IZVANREDNE SKUPŠTINE NK AKOVEC

Novi klupski predsjednik Dušan Mikolaj, dileme ostaju Nakon što su prošlog tjedna održane ak dvije sjednice Skupštine NK akovca, za predsjednika je Izvršni odbor izabrao Dušana Mikolaja, direktora Škole nogometa Meimurje-akovec. Na prvoj sjednici Skupštine nije baš puno toga riješeno, osim što su Željko Novak i Zvonko Bratuša podnijeli ostavke na mjesta dopredsjednika odnosno predsjednika akovca, a kljueve klupskih prostorija je Novak predao Mikolaju, koji je na sjednici sudjelovao kao predstavnik Grada akovca s 25 glasova. Druga je sjednica održana u nedjelju, pod vodstvom dva – sad ve bivša – lana Izvršnog odbora, Ljudevita Gaveza i Ljudevita Žganca. Od trideset moguih glasova skupštinari su imali 27, jer je verifikacijska komisija odluila ne priznati 13 glasova Zvonka Bratuše, pošto su sponzorski ugovor i ugovor o nagodbi s akovcem poništeni sudskim rješenjem kad je tvrtka Team Sport prestala postojati.

Iskljuili iz kluba Bratušu i Novaka Skupština je takoer odluila ne prihvatiti ostavke Bratuše i Novaka, ve ih je na prijedlog

Novi predsjednik kluba Dušan Mikolaj primio je kljueve od predstavnika dosadašnje Uprave kluba Gaveza iskljuila iz kluba, zbog neizvršavanja obaveza i štete ugledu NK akovca. lanovi su potom izabrali novi Izvršni odbor, nakon što su razriješili stari, te su imenovani predstavnici Grada (Varga), Županije, klupskih veterana (Koleni) i navijaa, kao i Mikolaj te Jambroši, dok dva lana IO može sam kooptirati. U Nadzorni su odbor izabrani Balent, Jurai i Fodor. Raspravljalo se zatim o devedesetoj obljetnici NK akovca, kao i injenici da je rad na organizaciji obilježavanja tog važnog datuma prestao u posljednjih 10 mjeseci.

Odlueno je da se novo vodstvo aktivno pozabavi tom problematikom, kao i obilježavanjem 100. godišnjice nogometa u Meimurju, u što e biti ukljuen i preloški nogometni klub. Interesantna je bila sedma toka dnevnog reda, odluka o daljnjem statusu NK akovca. “Postavlja se pitanje koliko smisla ima unkcioniranje s tolikim dugom. 2014. godine sve odlazi u zastaru, ali u bilo kojem trenutku vjerovnici mogu pokrenuti steaj akovca”, upozorio je Žganec i podsjetio: “Pred godinu dana Izvršni odbor je donio

odluku o prestanku natjecanja u NK akovcu i nastavak u NK ŠK.” Odlueno je da IO donese prijedlog o daljnjoj sudbini kluba.

Traže se odgovori za budunost Sjednica Skupštine time je i završena, a odmah potom sastao se Izvršni odbor, odnosno etiri njegova lana. Nakon kratke rasprave sastanak je napustio predstavnik Grada akovca Josip Varga, ali su ostali – Mikolaj, Koleni i Jambroši – nastavili sa zasjedanjem i odluili za predsjednika NK akovca postaviti Dušana Mikolaja. “Igraku križaljku namjeravamo popuniti u tjednu koji slijedi, a u što kraem roku želim porazgovarati s igraima. Usmjerenje e svakako biti na mlade s podruja Meimurja, a trebamo odluiti i o treneru”, kazao nam je Mikolaj. Nakon sjednice i kasnijih dogaanja, koja su odgovorila na veinu pitanja oko vodstva NK akovca, jedno važno ipak ostaje neriješeno. Hoe li NK akovec kao takav prestati postojati i hoe li nastaviti u NK ŠK ili pak NK akovec 1920, kako se može uti u kuloarima? I u kojem e se rangu taj klub natjecati, s obzirom da je po sadašnjim nogometnim pravilima nemogue prenijeti prava, a dugove ne? Vjerujemo da e na ova pitanja nova klupska Uprava brzo odgovoriti. (Ivana Strahija)

II. HTL

Poraz od Zadrana, bez problema protiv Chromosa U šestom kolu 2. Hrvatske teniske lige seniori Puneca doekali su momad TK Zadar i zabilježili tijesan poraz. I ovog puta odluivali su susreti parova koji oito našim igraima ne „leže“. Nakon pojedinanih susreta rezultat je bio neriješen, 3:3 (pobjede Nerera, Jaklina i Hublina). Pobjedu u paru ostvarili su Jaklin i Nerer. Sedmo

kolo donijelo je sigurnu pobjedu igraa Puneca. Na domaem terenu bez pobjedu su ostavili posljednjeplasiranu ekipu zagrebakog Chromosa svladavši je rezultatom 9:0. Pobjede su ostvarili Zajek, Žliar, Hublin, Jaklin, Šuica i Škvorc u pojedinanim susretima i Škvorc/Zajšek, Jaklin/Šuica i Jaklin /Nerer u igrama parova.

SAN SPIN KU

Anda Pintari u polufinalu Anda Pintari, jedanaestogodišnja igraica TK Franjo Punec plasirala se u polufinale turnira OP San spin u Zagrebu, turnira iz kalendara HTS-a za djevojice do 12 godina. Pobjedama protiv

Moha (TK Victoria) i Vrbanec (TK Varteks) Anda se plasirala u polufinale turnira gdje je poražena od kasnije pobjednice turnira Petre Pupi (TK I Team) rezultatom 1:6 2:6.

ODBOJKA NA PIJESKU

KUP akovec izborio prvoligaški nastup Klub odbojke na pijesku akovec novi je hrvatski prvoligaš u tom ljetnom sportu. Na organiziranom turniru II. lige koji je u nedjelju odigran u akovcu kod ETŠ stigle su samo dvije ekipe. akovani su bili puno uspješniji od KOP Mladost i svladali ga 4:0, dok se KOP Žal iz

Porea nije pojavila na odigravanju utakmica. KOP AKOVEC - KOP MLADOST 4:0 : Palinkaš/Mihailov - Mrazovi/ Pucak 2:0, Makarov/Beli - Šprem/ Malnar 2:0, Palinkaš/Mihailov Šprem/Pucak 2:0, Beli/Makarov - Malnar/Maras 2:0. (is)



29. lipnja 2010.

U NK MEIMURJU sreuju igraku križaljku za novu sezonu

Najbolji strijelac Bojan Golubovi otišao u Split Najbolji strijelac NK Meimurja u prošloj sezoni, Bojan Golubovi, pronašao je novu sredinu, pa e umjesto crveno-crnog nositi crveni, splitski, dres. S 13 je golova Golubovi bio najbolji strijelac Meimurja, šteta stoga što je napustio akovec. Interesantno je kazati da je Golubovi u Meimurje stigao iz Slovonca CO, ekipe koja je pred dvije sezone osvojila pravo na ulazak u 1. HNL, ali je odustala od toga zbog izostanka potpore lokalne samouprave. Upravo je odustajanje Slavonca Meimurcima omoguilo ulazak u 1. HNL prošle sezone. Financijska strana prelaska Golubovia iz Meimurja u Split nije otkrivena, ali se pretpostavlja da e akoveki drugoligaš imati

udio u daljnjem transferu igraa. “Moje je osobno mišljenje da Golubovi ne bi imao motiva igrati u Drugoj HNL”, kazao je sportski direktor Meimurja Miljenko Doveer. Klub su za sada napustili takoer Golub, Krajai, Vuljanko, Valenti, Grgi i Lesjak.

Doveer: ekaju se upute novog IO kluba “Vjerujem da e u Meimurju ostati dio ekipe, ali emo svakako morati oformiti ekipu za natjecanje u II. HNL. Mislim da bi nam usmjerenje na mlade domicilne igrae moglo biti dobra opcija, no sve dok se ne sastane Izvršni odbor i dok ne dobijemo upute o ciljevima kluba u novoj sezoni, ne

mogu ništa više kazati”, objasnio je Doveer. Mladih i zanimljivih igraa u Meimurju svakako ima, nekolicinu je Doveer zamijetio kad je s meimurskom selekcijom U21 sudjelovao na turniru u Varaždinu, a ve je ranije pohvalio par igraa koji su bili ukljueni u projekt reprezentacije Meimurja. “Mislim da u našem kraju nedostaje ozbiljno bavljenje praenjem mladih igraa, a vjerujem da bi MNS tu mogao dosta uiniti ukoliko bi zaposlio strunjaka koji bi se bavio time. Takoer bi bilo dobro da NK akovec bude ilter za te igrae, kako bi se u natjecanju vidjelo kakvi su, pa da mogu napredovati u Nedeliše i u Meimurje”, misli Doveer. (I. Strahija)

Bojan Golubovi, najbolji strijelac, ali i igra u prošloj sezoni, pristupio je novom prvoligašu Splitu

Mlada reprezentacija MNS u finalu regije Sjever Mlada meimurska reprezentacija ušla je u inale turnira amaterskih županijskih selekcija koju je organizirao Županijski nogometni savez prošlog tjedna, a u konanom su dvoboju bolji bili mladi

Varaždinci, koji su pobijedili s 2:1. Reprezentacija Meimurja je pak nastavila u svom revijalnom tonu, te je gostovala u Gorianu gdje je domau Trnavu svladala s 5:1. Za reprezenta-

ciju su golove postigli Šegovi i Baksa po dva te jedan Magdaleni, dok je za domaine pogodio Jakši. Svoj idui nastup meimurska reprezentacija vjerojatno ima u Novakovcu. (is)



29. lipnja 2010. NK NEDELIŠE ima novog trenera

IZBORNA SKUPŠTINA NK Slobode Slakovec

Željko Orehovec vodi nedelišanskog hrvatskog treeligaša Nakon što su prošle sezone dužnost trenera NK Nedeliša dijelili Nenad Marec, sportski direktor, i Ivica Mihali, predsjednik, od nove e sezone za momad brinuti Želimir Orehovec, koji je donedavno vodio etvrtoligaški akovec. Orehovcu nije trebalo dugo da nae novu gažu nakon odlaska iz akovca. Tek što je završila sezona u 4. HNL angažirao ga je treeligaš iz Nedeliša. Kako je

prije akovca bio vodei strunjak Škole nogometa Memurjeakovec, voenje kluba u 3. ligi za njega e biti korak više.

Novi izazov, veselim se radu “Ni škola ni akovec nisu bile baš toliko neozbiljne sredine ili pak neozbiljno natjecanje, jer sam i tu ponešto nauio, ali stoji da je Nedeliše stepenica više, novi izazov za mene i veselim se radu

u toj sredini. Imamo šest tjedana da se dobro spremimo, kroz kontrolne utakmice uigramo momad i taktiku koja e odgovarati profilu igraa i nadam se da e Nedeliše, koje je i do sada igralo dobar nogomet, u budunosti igrati još kvalitetnije i postizati još bolje rezultate”, kazao nam je Orehovec. Nije štedio komplimente na raun nove radne sredine: “Smatram da je Nedeliše ve dugo

Mladen Novak i dalje klupski predsjednik

vremena drugi klub po kvaliteti u Meimurju. To je jedna zdrava sredina koja živi za nogomet i svoj klub. Da budem iskren sa ljudima iz Nedeliša razgovarao sam o poslu još prije angažmana u Školi nogometa, ali na kraju ipak nije došlo do suradnje. Procijenio sam da je u ovom trenutku Nedeliše klub koji zadovoljava moje ambicije i da emo na kraju svi imati od toga koristi i biti zadovoljni.” (Ivana Strahija)

IZ MEIMURSKOG NOGOMETNOG SAVEZA

Veterani Spartaka uvjerljivi u prvoj utakmici Odigrana je prva utakmica za ukupnog veteranskog prvaka Meimurskog nogometno saveza. U utakmica Omladinca i Spartaka koja je odigrana na u Novom Selu Rok slavili su gosti iz M. Subotice visokim rezultatom 4:1. Golove su postigli Taradi, Musta i dvaput Lonari i to s igraem manje na terenu. Uzvrat je odigran juer (ponedjeljak) kasno poslijepodne u M. Subotica, pa tako dok itate ovaj tekst prvak i putnik na završni turnir

za hrvatskog prvaka u Pore je ve poznat. S obzirom na prednost, Spartak je bio blizu tog cilja.

Prijavite se na nogometni kamp 2010. Meimurski nogometni savez i ove godine tradicionalno organizira 14. po redu nogometni kamp 2010. Kamp se održava u Kotoribi, Draškovcu, Svetom Martinu na Muri i Savskoj Vesi od 28. lipnja

do 2. srpnja ove godine, i to od 17 do 20 sati. Pravo sudjelovanja imaju svi registrirani i neregistrirani igrai i igraice roeni 1996. i mlai. Prijave se primaju u MNS do poetka kampa.

Nedeliše ima najbolje pionire NK Trnava bila je domain turnira prvaka za pionire meimurskih nogometnih liga. Pobjedu je odnijelo Nedeliše. U polufinalnim utakmi-

MEUNARODNI malonogometni turnir u Sloveniji

MNK Mip Weyland viceprvak Malonogometni klub Mip Weyland, nakon osvojenog treeg mjesta u Meimurskoj malonogometnoj ligi, sa pozivnicom je na malonogometnom turniru u slovenskim Odrancima osvojio odlino drugo mjesto turnira kao jedini predstavnik iz Hrvatske. U skupini su MIPovci pobijedili dvije i izgubili jednu utakmicu, da bi kao drugoplasirani ušli u etvrfinale. U etvrtfinalnoj utakmici sa 5:0 porazili su domau ekipu Vulkanizer Šavniar, koja je ranije u skupini namjerno izgubila utakmicu kako bi se namjerila upravo na meimurske deke iz Mip Weylanda. Ta situacija pokazala je da ponekad ne vrijedi kalkulirati.

cama Nedeliše je bilo bolje od Trnave, a Centrometal od Omladinca Novo Selo Rok istovjetnim rezultatom 2:0. U finalu je Nedeliše deklasiralo Centrometal 7:0. U subotu 3. srpnja igra se završnica juniorskih prvaka. Domain je NK Strahoninec. Prva utakmica zapoinje u 14 sati, a igraju domain i Dinamo Palovec, a nakon toga slijedi utakmica Vidovan - Venera PMP. Nakon polufinala od 18 h slijedi finale.

Polufinale je MIP protiv ekipe Raven ovinek zapoeo pogotkom Šardija za 1:0, da bi utakmica završila rezultatom 1:1 koji je vodio na raspucavanje šesteraca. Na vratima je bio igra Belovi koji je obranio dva udarca sa šesterca, a toku na “i” za pobjedu stavio je Kralj i tako doveo ekipu do finala. U napetoj i vrstoj utakmici finala protiv ekipe Torpeda 05, uz mnoštvo prilika sa obje strane, nakon nakupljenih akumuliranih prekršaja, sa deseterca je minutu prije kraja utakmice zabio protivniki igra i tako titulu prvaka turnira ostavio u Sloveniji. Prvo mjesto turnira osvojila je ekipa Torpedo 05, drugo MNK Mip Weyland, a tree Altafin Ljutomer. Za MNK Mip Weyland pod izbornikom palicom Igora Halia igrali su Mario Raj, Nino Šprajc, Zoran Šardi, Luka Jurovi, Denis Breznik, Alen Stojko, Nenad Radikovi, Nino Belovi - Libek, Siniša Baksa i Robert Kralj.

TRADICIONALNI malonogometni turnir udruge “Dvoršekov most” u Gorianu

Pobjedniki pehar ekipi Bumbari i rlenke U organizaciji udruge «Dvoršekov most» Gorian odigran je turnir u malom nogometu. Ovo je šesti po redu malonogometni turnir turnir udruge koja je osnovana 2004. godine sa ciljem okupljanja populacije svih uzrasta sa svrhom da se uljepša život u sredini življenja. Cilj koji je postavljen u zaetku dakako je ostvaren, sa velikim entuzijazmom nekolicine zaetnike i provoditelja iste ideje, jer udruga danas raspolaže sa respektabilnim uvjetima, upravo za natjecanja koje je dostupno svakom mještaninu. Malo starijim je takav tip natjecanja poznat je pod nazivom « vulica protiv vulice « koji je bio nain kaljenja i stasanja, jer sport upravo deter-

Polufinalisti turnira minira sve pozitivne odlike koje su ovjeku, posebice mladom potrebne u daljnjem životu.

Sam turnir okupio je šesnaest ekipa, te u trodnevim kvalitetnim nogometnim predstavama, uz

nazonost relativno velikog broja posjetitelja, bio je to dogaaj koji se isplatilo vidjeti i doživjeti. Na kraju prvo mjesto osvojila je ekipa « Bumbari i rlenke», drugo ekipa Klima montaže, dok je tree mjesto pripalo ekipi «Kukuriku sity». Najboljim igraem turnira proglašen je Tomislav Markuši, dok je naslov najboljeg strijelca pripao Bašnec Zdravku –Zecu. Najboljim vratarem proglašen je Alen Ribi. Iako je kiša neprestano prkosila uesnicima i gledateljima turnira, i to ne samo ove godine, organizatorima turnira sve pohvale, za angažman i nesebinost, te iskrene želje za organiziranje ovakvih i slinih maniestacija ubudue.

Hrvatski etvrtoligaš NK Sloboda Slakovec održala je izbornu godišnju skupštinu. Za predsjednika je ponovno izabran Mladen Novak,za tajnika Franjo Golub dok je blagajnik Davor Mošmondor. Osim njih izabran je i novi Izvršni odbor, te Nadzorni odbor od tri lana. Protekle natjecateljske godine najvei naglasak se stavljao na seniorsku ekipu koja se uspjela plasirati u IV. HNL i u kojoj je zauzela odlino tree mjesto na kraju sezone. Najvei uspjeh dogodio pak se pred mjesec dana kada je slakovska Sloboda osvojila naslov pobjednika seniorskog kupu Meimurskog nogometnog saveza na što su svi u klubu posebno ponosi.Treba napomenuti da su ovi igrai igrali zajedno više od pet godina uz manje korekcije, te da ovi dobri rezultati nisu plod sluajnosti, ve su bili plod upornog i vrlo kvalitetnog rada trenera Stjepana Peteka, te igraa. U tome im je svestrano pomagao i Izvršni odbor sa koji je omoguio kvalitetne uvjete reeno je u izvješu o radu kluba.

Zbog seniora malo su bile zapostavljene ostale ekipe, kritiki su se osvrnuli na skupštini svjesni da se i njima mora omoguiti što kvalitetniji rad kako bi se iz pomlatka regrutiralo što više igraa za seniorsku ekipu. To je i jedan od prioriteta u narednom razdoblju. Što pak se tie ciljeva sljedee natjecateljske godine su, oni su postavljeni visoko. Pokušati e se osvojiti naslov prvaka IV. HNL i ponoviti uspjeh u kupu. Poznati su i treneri koji e voditi pojedine ekipe. Seniorsku e i dalje voditi Stjepan Petek, dok su treneri mlaih selekcija: Marko Tadi (juniori), Dejan Koruni (pioniri) i Nevenko Petek (limai). Predvieni su i odreeni investicijski zahvati, kao što je izrada navodnjavanja igrališta, te obnova klupskog objekta. Budui da klub sljedee godine slavi veliku obljetnicu - 50 godina rada i djelovanja kluba želja je da se i u slavljenikoj godini slavi ne samo izvan terena, nego kao i prošle i ove godine i na terenu.

NK DUBRAVAN D. Dubrava prvak II. ŽNL istok

Proslavljen naslov prvaka i plasman u najbolju meimursku ligu Na kraju prvenstva na donjodubravskoj Krbulji, uz vatromet i veliku podršku brojnih navijaa, proslavljeno je osvajanje naslova prvaka 2. meimurske lige istok, koji su ove godine svojim dobrim igrama zasluženo osvojili nogometaši Dubravana. U 26 ligaških nastupa ove sezone ostvarili su 23 pobjede, 2 remija i 1 poraz. Uvjerljivim naslovom prvaka i prednošu od 13 bodova ispred drugoplasirane ekipe odlaze u viši rang, 1. meimursku ligu. Svoj doprinos proslavi dali su i lanovi Puhakog orkestra opine Donja Dubrava te cjelokupnu pobjedniku proslavu

uinili atraktivnijom. Nakon nogometne utakmice, u kojoj je Dubravan pobijedio Mladost iz Palinovca 5-2, klub je za sve pripremio besplatne porcije graha i ribe uz svirku Duo romantika. Predsjednik kluba Dragan Bali najavio je da e Dubravan u novoj sezoni biti još jai i nee igrati epizodnu ulogu u višem rangu natjecanja. U klubu se posebna pozornost posveuje mlaem naraštaju, što je garancija za budunost Dubravana, a dosta financijskih sredstava uloženo je u ureenje klupskih prostorija i stvaranje idealnih uvjeta za održavanje treninga. (a)

NK HODOŠAN

Izabran novi predsjednik kluba Kristijan Šmit U u prostorijama nogometnog kluba Hodošan održana je redovna izborna skupština kluba. Novi klub koji je naslijedio prijašnji NK Budunost, osnovan je 2006. godine i dobio je novog predsjednika koji je naslijedio Antuna Vlaheka. To je Kristijan Šmit kojem e pomagati kao njegov zamjenik bivši elni ovjek kluba kao i ostatak lanova IO i skupštine. Vlahek je prije toga podnio izvješe o svojem mandatu koje je jednoglasno

prihvaeno, da bi kasnije odmah bio izabran i novi predsjednik. Treba spomenuti da kao u rijetko kojem meimurskom klubu u lanstvo IO ušla je i jedan žena i to Andrijana Šavora. Glavni cilj u novoj sezoni bit e borba za naslov prvaka i konano plasman u višu ligu, kao i što kvalitetnije korištenje nogometnog kompleksa u Hodošanu, posebice kad su u pitanju mlae kategorije kluba.



29. lipnja 2010.

30. TRADICIONALNI MEMORIJAL VLADIMIR SKOK Prelog

Prijave do 8. srpnja za najvei meimurski ljetni turnir NK Mladost Prelog i ove godine organizira 30. tradicionalni “Memorijal Vladimir Skokâ€? - koji biljeĹži jubilarnu godiĹĄnjicu. Zajedno s Gradom Prelogom, usporedo pak e u preloĹĄkom Parku mladosti tei PreloĹĄke ljetne noi. Poetak je zakazan za petak 9. srpnja. Malonogometni turnir odvija se ove godine u etiri kategorije: seniori, veterani i dvije pionirske: mlai i stariji pioniri. Kotizacija za seniore iznosi 500 kn, za veterane 400 kn, a za pionire 200 kn. Prijave su ve otvorene i primaju se do etvrtka 8. srpnja u pizzeriji Ro-Sa Prelog, gdje e se taj dan obaviti i izvlaenje skupina prvog dijela turnira.

U svim kategorijama organizator je pripremio i lijepi nagradni fond, tako da se oekuje prijave s kojima e ovaj turnir zadrĹžati epitet najveeg u ljetnim mjesecima u Meimurju. Uz nogomet, igrati e se i amaterski turnir u odbojci na pijesku, o emu e detaljnije organizacijski odbor tog dijela preloĹĄkih ljetnih noi obavijestiti sve prisutne na turniru. Organizatori pripremaju i bogati popratni zabavni program, uz dva posebna koncerta poznatih estradnih zvijezda. Turnir zapoinje u petak 9. srpnja, a njegova zavrĹĄnica predviena je ako bude sve u redu s vremenskim prilikama u etvrtak 22. srpnja.

TIKVA OPEN 2010. - Memorijalni malonogometni noni turnir u Mihovljanu u spomen Mariju Vidoviu

KIKA Tesarstvo osvojila naslov

Pobjednika ekipa Kika Tesarstvo bila je najbolja na Tikva Openu u Mihovljanu

Krajem proĹĄlog tjedna u Mihovljanu u organizaciji NK Slobode odrĹžan je tradicionalni malonogometni noni turnir u spomen Mariju Vidoviu - “Tikva Openâ€? uz ueĹĄe 18 ekipa. Pobjedu je odnijela ekipa KIKA Tesarstvo. U prednatjecanju po skupinama dvije prvoplasirane ekipe plasirale su se u etvrt- inale. U tom moĹžda i najzanimljivijim dijelu turnira bilo je izuzetno napeto. Naime, ak dvije utakmice zavrĹĄene su neodlueno i o pobjedniku su odluivali penali. SVAM Lim je svladao na penale Vodoinstalater MEDVED 4:3, nakon ĹĄto je bilo 1:1, dok je Caffe bar Pictura bila bolja od Barce (regularno 3:3, na penale 4:3). Uvjerljivi je bio MIP Wayland protiv Meimurke BS s 5:0 i KIKA Tesarstvo protiv PIPO Perutnine 4:2. MIP Wayland je bio izuzetno raspoloĹžen u poluinalu i svladao SVA Lim sa ak 6:1, a i KIKA nije imala veih problema protiv CB Pictura. Oekivalo se napeto inale, ali je KIKA Tesarstvo bila iznimno uvjerljiva protiv MIP Waylanda dobivĹĄi ga sa ak 4:0, dok je tree mjesto za-

uzeo CB Pictura minimalno s 3:2 svladavĹĄi SVA Lim. Tri najbolje plasirane ekipe nagraene su peharima i priznanjem. Pobjednicima su pripale i novane nagrade od 500, 1000, 2000 i 4000 kn. Natjecatelje treba pohvaliti za ĹĄportsku i fer borbu, bez obzira na neke nesuglasice oko promjene termina igranja, koji su nastali zbog nastupa ekipa na viĹĄe turnira ĹĄirom Meimurja, a ĹĄto se ubudue nebi smjelo tolerirati. Kroz tijek natjecanja utakmice je pratio povei broj gledatelja i navijaa, koji su svojim ekipama pripomogli ĹĄto boljem plasmanu i kvaliteti igre. Uz ponudu pia i jela sa roĹĄtilja, pohvala organizatoru za dobru organizaciju turnira. Utakmice su vrlo dobro sudili suci: Mijo Horvat, Darko Jambrovi, Dragutin Novak i Franjo Hergoti. Nagrade diplome i pehare pobjednikim ekipama predao je Stanko Sovar i na kraju se zahvalio svim sudionicima, navijaima i aktivistima oko organizacije turnira i pozvao ih na 50 godiĹĄnjicu NK Slobode Mihovljan, koja se obiljeĹžava slijedee godine.

Ĺ tafeta AKM mlae kadetkinje

Ĺ tafeta AKM mlai kadeti

POJEDINANO PRVENSTVO HRVATSKE ZA KADETKINJE I KADETE odrĹžano je na SRC Mladost u akovcu

Meimurju petnaest, a NedeliĹĄu devet medalja na Pojedinanom prvenstvu Hrvatske za kadetkinje i kadete, koje je odrĹžano u akovcu u organizaciji Hrvatskog atletskog saveza i Atletskog kluba Meimurje iz akovca. Stadion SRC Mladost u dva je dana ugostio etiristo i sedamdest natjecatelja iz trideset i tri atletska kluba Hrvatske, koji su se natjecali u dvije starosne kategorije u ukupno pedeset etiri discipline.

Po osam zlatnih, srebrnih i bronanih medalja za meimurske atletiare Za AK Meimurje i AK NedeliĹĄe zlatne medalje i naslove prvaka Hrvatske osvojili su: u konkurenciji kadetkinja lanice Meimurja Mateja Jambrovi u utrkama na 60m, 100m i 300 m, te Lea Obadi u bacanju diska, koja je pobijedila s novim meimurskim seniorskim rekordom od 41,05 m. U istoj kategoriji za AK NedeliĹĄe zlato su osvojile Vlatka Sekirnik u utrci 100 m s preponama te Alena HruĹĄoci na 300 m s preponama. U konkurenciji mlaih kadetkinja prvo mjesto i zlatnu medalju osvojila je Veronika Kova, lanica Meimurja, u utrci ina 400 m, dok je kod mlaih kadeta za Meimurje zlato osvojio Leon Furdi

Osvajaice medalja u skoku u vis. Srebrne medalje: Drugo mjesto i srebrnu medalju osvojili su za Meimurje: mlai kadeti Leon Furdi na 100 m prepone i Sven Todorovi u bacanju kugle, te kadetkinja Lea Obadi u bacanju kladiva i koplja. Za NedeliĹĄe srebro je osvojila Vlatka Sekirnik kod kadetkinja na 60 m i 300 m prepone, Bernard Gavez u kategoriji kadeta na 1000 m i Diana Pintari u bacanju kugle za mlae kadetkinje. Bronane

medalje: Tree mjesto i bronanu medalju osvojile su u pojedinanim nastupima lanice Nedeliťa, Diana Pintari u bacanju vortexa za mlae kadetkinje te Tamara Hatlak u bacanju diska i kladiva za kadetkinje. lanovi AK Meimurje bronane su medalje osvajali samo u ťtafetama i to: u konkurenciji mlaih kadetkinja na 4 x 50 m i 4 x 200 m: Lorena Duť, Ivana Zadravec, Maja Kos i Veronika Kova, i u konkurenciji mlaih kadeta na 4 x 200 m: Filip Peras, Filip Turk, Vedran Andraťec i Leon Furdi. U konkurenciji kadetkinja bronane su na 4 x 100m bile Barbara Zadravec, Iva Novak, Žaklina Pongrac i Mateja Jambrovi te na 4 x 300 m Barbara Zadravec, Iva Novak, Lucija Vuk i Mateja Jambrovi.

Mateja Jambrovi prvo ime prvenstva Domain natjecanja AK Meimurje svoju je heroinu imao u Mateji Jambrovi, koja je prilikom svakog starta plijenila paĹžnju odlinim startnim ubrzanjem i stvaranjem velike razlike pred suparnicama. Mateja je u svoja tri pojedinana nastupa osvojila tri zlatne medalje a rezultati na semaforu na 60 i 100 m obilato su bili bolji od dosadaĹĄnjih hrvatskih

rekorda. NaĹžalost prejak vjetar u lea onemoguio je Mateji da se i pred domaom publikom upiĹĄe u knjigu hrvatskih kadetskih rekorderki. Odlina je bila i Lea Obadi koja je poboljĹĄala vlastiti i meimurski seniorski rekord u bacanju diska koji sada iznosi 41,05, a rekordne rezultate za meimursku atletiku postigle su i NedeliĹĄanke Alena HruĹĄoci na 300 m prepone sa 45,80 te Vlatka Sekirnik na 100 m prepone sa 15,18 sekundi.

Odlina organizacija Unato vrlo loĹĄem vremenu za ovo doba godine Atletski klub Meimurje odlino je organizirao povjereno mu natjecanje. Veliki broj natjecatelja bez ikakvih je problema kruĹžio boriliĹĄtima i atletskom stazom, poĹĄtivajui satnicu natjecanja te pravila i propozicije koje je zacrtao Hrvatski atletski savez. Veliki doprinos tome dali su i lanovi Zbora atletskih sudaca Meimurja koji su zajedno sa organizatorima inili vojsku od pedesetak vjeĹĄto uvjeĹžbanih aktivista. Natjecanje su pomogli Grad akovec i Meimurska Ĺžupanija te sponzori, poduzea LPT i Vigma iz Preloga, te Linea Cod i Stolarija Kikelj iz akovca. (md)

SPORTSKI RIBOLOV

Kadetkinje Ĺ RD Klen Vigma najbolje u drĹžavi Na jezeru Skresovi kod GareĹĄnice minulog vikenda je odrĹžano drĹžavno prvenstvo u lovu ribe udicom na plovak za najmlae kadetkinje.

Gotovo senzacionalan rezultat ostvarile su kadetkinje Ĺ RD Klen - Vigma iz Svete Marije, osvojivĹĄi prvo mjesto meu 12 ekipa iz cijele Hrvatske.

Ekipu drĹžavnih prvakinja ine: Marijana Mutak, Sara Strbad, Marta Mutak i kapetan Marijan Mutak. I u pojedinanoj konkurenciji su djevojke ostvarile solidne rezultate. Sara Strbad je etvrta, Marta Mutak ĹĄesta i Marijana Muta sedma. Drugo mjesto pripalo je Ĺ RD Ĺ aran iz ZapreĹĄia, a tree Ĺ RD Hlebine iz Hlebina.

- Vrlo uspjeĹĄni bili su i njihovi kolege koji su se natjecali u kadetskoj konkurencije. Meu 20 ekipa lanovi Ĺ RD Klen - Vigma osvojili su 5. mjesto. Ekipa je nastupila u sastavu DraĹžen Slaviek, Erwin Ĺ koda, Tomislav Orehovec i kapetan Stjepan Slaviek. Pobjednik ovog natjecanja je ekipa Krapine, ispred Ĺ tuke iz Petrije i Zelene Lagune iz Rajsavca. (sm, DO)



29. lipnja 2010. SJAJAN REZULTAT meimurskog veterana u brdskom biciklizmu

Robertino Vidovi prvak države U organizaciji BK Rijeka te pod pokroviteljstvom Primorsko - goranske županije održana je utrka “32. Trofej Uka“ – Brdsko prvenstvo Hrvatske u cestovnom biciklizmu. Prvenstvo se vozilo na stazama duljine 18 km (za kategoriju Elite i U-23) te 7 km za ostale kategorije, s visinskim razlikama od oko 1000 i oko 500 m. Cilj obje staze bio je na Poklonu, a start ovisno o kategoriji na Vaprincu ili na Kostabeli. Kao i za sve utrke pod kapom HBS-a, i za ovu su vrijedili Tehniki pravilnici HBS-a i UCI-

Robertino Vidovi na pobjednikom postolju

lanovi BK Mura Avantura na utrci “Trofej Uka”

PLIVAI PK-a na opem i juniorskom prvenstvu Hrvatske – Regije 4

Osvojene 44 medalje Protekli vikend u Sisku je održano ope i juniorsko prvenstvo Hrvatske – Regije 4, na kojem su uz plivae PK-a sudjelovali klubovi iz Regije 4, meu kojima su Barok Varaždin, Cerine Koprivnica, Olimp Tuhelj, Osijek Žito i domain Sisak Janaf. Za PK su plivali Deni Jurian, Luka Cigler, Petra Marciuš, Kristijan Stunkovi, Jasmina Vuko, Jakov Rojko i Luka Dodlek, dok je plivae vodio trener Goran Kolari. Medalje su osvojili Deni Jurian (6), Petra Marciuš (8), Kristijan Stunkovi (8), Luka

Za PK su plivali Deni Jurian, Luka Cigler, Petra Marciuš, Kristijan Stunkovi, Jasmina Vuko, Jakov Rojko i Luka Dodlek

KOŠARKA

Uspješni Atletess in action!

Polaznici kampa i njihovi treneri i mentori ispred dvorane II. Osnovne škole u akovcu

a. Na utrci je sudjelovalo preko dvjestotinjak natjecatelja iz svih krajeva Hrvatske. Karakteristika utrke je vožnja cestom iskljuivo uzbrdo, a predstavnici BK Mura Avantura, koji su prvi put sudjelovali na Brdskom prvenstvu Hrvatske, voeni samo željom za što boljim rezultatima, odmah su snažno krenuli u utrku. Najbolji plasman, ujedno i pobjedu u kategoriji Veterana-B, ostvario je naš lan Rogertino Vidovi, kojemu je ovo ve druga pobjeda na Brdskom prvenstvu Hrvatke, i od srca mu estitamo na zasluženom uspjehu. Darko Krikovi i Kristijan Varši takoer su dobro krenuli i dok je Krikovi usprkos tehnikim problemima utrku završio u gornjoj polovici poretka, Varši je zbog zdravstvenih problema bio prisiljen odustati nekoliko stotina metara prije cilja. Najmlai predstavnik BK Mura Avantura Michel Tomaži u svojoj se kategoriji hrabro nosio s najboljima i utrku je završio u gornjoj polovici tablice. Kraj mjeseca lipnja donosi nacionalna prvenstva u cestovnom biciklizmu, a lanovi BK Mura Avantura ve su poeli s intenzivnim pripremama.

Dodlek (6) i Jakov Rojko (10). U štafeti 4x100 m slobodno (Rojko, Cigler, Jurian, Stunkovi) osvojeno je 2. mjesto u kategoriji seniora, 2. mjesto u kategoriji juniora i 2. mjesto u kategoriji mlaih juniora. U štafeti 4x100 m mješovito (Stunkovi, Dodlek, Jurian, Rojko) pak je osvojeno 2. mjesto u kategoriji seniora, 2. mjesto u kategoriji juniora i 2. mjesto u kategoriji mlaih juniora. Na Juniorsko PH koje e se održati u Zagrebu od 23. do 25. srpnja plasirali su se Petra Marciuš u disciplinama 50 m slobodno, 100 m slobodno i 200 m leptir, Deni Jurian u disciplinama 100 m leptir, 200 m leptir, Kristijan Stunkovi u disciplini 200 m leptir i Jakov Rojko u disciplini 50 m slobodno.

Protekloga je tjedna vrlo uspješno završen tradicionalni košarkaški kamp Atletess in action s trenerima predavaima iz Amerike. Kamp su organizirali KK Meimurje, KK Meimurje Globetka, Branko

REZIME BADMINTON SEZONE BK Meimurje akovec

Osvojeno 17 medalja na državnim natjecanjima Završena je još jedna badmintonska sezona 2009./10. Porazgovarali smo s “alfom i omegom” Badminton kluba Meimurje Tomislavom Grubiem o istoj. • Kako ocjenjujete minulu sezonu? — Moram rei da s obzirom na uvjete u kojima klub djeluje, a tu prvenstveno misli na trenutanu gospodarsku situaciju - vrlo smo zadovoljni. Nastupili smo na svim natjecanjima na domaoj razini, kad su u pitanju županijska i državna natjecanja. Plan rada je uspješno odraen, usprkos tome što nismo dobili predviene dotacije od županije i grada. • Kakvi su bili rezultati? — S obzirom na sve - odlini. Bolji ak nego u prošloj sezoni. Na pojedinanim PH 2010 naše ekipe osvojile su ukupno 15 medalja ( 1 zlato, 5 srebrnih i 9 bronanih) medalja, što znai dvije medalje više nego 2009. Ekipa limaa U-11 osvojila je jednu bronanu medalju, kadetska U-15 je osvojila 4 medalje i to 2 srebrnine i 2 bronane, ekipa mlaih juniora U-17 je osvojila 4 medalje 2 srebrne i 2 bronane, juniorska U-19 ekipa 5 medalja i to 1 zlatnu ( par Hranilovi-Vlahek ), 1 srebrnu i 3 bronane te seniorska ekipa jednu bronanu medalju. Veseli me da smo na svakom PH na kojem smo nastupili osvojili medalju, ali i prema pregledu medalja vidi se kako postoji kontinuirani rad s mladima što je nama u klubu itekako važno. Na EPH 2010 osvojili smo 2 srebrne medalje i to po prvi puta kadetska u-15 ekipa i seniorska ekipa je ve treu godinu zaredom seniorski vice-prvak Hrvatske. Seniorska ekipa zauzela je i 5. mjesto u Meunarodnoj slovenskoj-hrvatskoj ligi 2009/10. U Hrvatskom kupu 2009/10 ostvareni su

Hajdinjak Pajo i Nenad Kovaevi. Vrijedno je vježbalo 16 djevojica, te 38 djeaka. Kao prevoditelj i demonstrator na kampu je u «punom radnom vremenu» bio i prvotimac Meimurja Mario Novak Marek,

vrlo dobri rezultati svih ekipa, te u ekipnom poretku HKa 2009./10 zauzeli sljedea mjesta: ekipa mlaih kadeta U-13 4. mjesto, kadeta U-15 3. mjesto i bronana medalja i ekipa mlaih juniora U-17 3. mjesto i bronana medalja. Na meunarodnim turnirima osvojeno je 6 medalja ( 1 zlatna, 1 srebrna i 4 bronane ). Veseli me da smo na svakom PH na kojem smo nastupili osvojili medalju, ali i prema pregledu medalja vidi se kako postoji kontinuirani rad s mladima što je nama u klubu itekako važno. • Klub je meu najboljima u Hrvatskoj, ima i nekoliko reprezentativaca.. — Znai ako nas zovu u reprezentaciju da vrijedimo, da se isplati rad i trud kako trenera, posebice glavnog trenera Danijela Zadravca, tako i natjecatelja i nas koji smo zaduženi da osiguramo uvjete za što bolji rad. Imamo veliki broj nastupa u reprezentaciji. Najbolji je bio zasigurno on Matije Hranilovia koji je bio lan mlae juniorske U-17 repke na pojedinanom i ekipnom europskom prvenstvu. Na tom natjecanju bio je najbolji hrvatski igra, kao i u Slovakoj na turniru olimpijskih nada. Za juniorskuU-19 uspješno su nastupili Luka Vlahek i Matija Hranilovi na prvenstvima Bugarske, Švicarske, Slovenije , Hrvatske i eške. Za kadetsku U-15 nastupili su Viktor Ruži, Jura Šolja, Jelena Novak i Lucija Zadravec, za mlae kadetsku U-13: Filip Bel i limai U-11: Lino Zadravec. Znai niz nastupa koji potvruje da smo meu tri najbolja hrvatska kluba posebice kad je u pitanju rad s mlaim kategorijama, zakljuio je razgovor Tomislav Grubi uz nadu da e što prije stii predviene dotacije iz proraunskih sredstava kako bi se olakšao rad kluba. (dz)

a kao treneri svoje su odradili i Roko Sori, Igor aji, te ve spomenuti Pajo. Šef struke Steve Brown nadgledao je uz svoja tri amerika pomonika i ukupan rad u dvorani. (sn, bh)

50

Mozaik

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Boanje je okupilo najviše natjecatelja

Mirna ruka i bistro oko potrebni su za dobar rezultat

SPORTSKO NATJECANJE hrvatskih branitelja u Štrigovi

Svi su dobri, ali Mihovljan je najbolji Na blagdana Dana državnosti Republike Hrvatske u Štrigovi je održano 16. sportsko natjecanje dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Meimurske županije, na kojem su sudjelovale 22 ekipe iz gotovo svih opina i gradova. Natjecanja su održana u boanju, kuglanju, šahu, streljaš-

tvu, malom nogometu, stolnom tenisu, potezanju užeta, stolnom tenisu i kartanju bele. - Kada su zbrojeni sve rezultati, najviše bodova skupili su branitelji iz Mihovljana i tako postali pobjednici natjecanja, koje je otvorio meimurski župan Ivica Perho. Drugo mjesto pripalo je

Jedino vi imate pravo

Ekipa Nedeliša, najbolja u streljaštvu i beli

Ulazak natjecatelja na borilište

ekipi Savske Vesi, a tree ekipi Sveti Juraj na Bregu, svi ostali bili su dobri, ali ne za osvajanje odlija. Pred sam poetak natjecanja osim meimurskog župana Ivice Perhoa govorili su opinski naelnik Stanislav Rebernik, Dragutin Pintari, lan UDVDR-

a Meimurske županije, i Zlatan Žižek, predsjednik ogranka UDVDR-a opine Štrigova, koji je bio dobar domain i organizator igara na kojima je sudjelovalo tristotinjak hrvatskih branitelja Meimurske županije. Najbolji e ii na državno natjecanje na kojem e sudjelovati pobjednici

županijskih natjecanja. “Lijepu našu” i još nekoliko domoljubnih pjesama izvela je ženska vokalna skupina Stridone, a od mjesta okupljanja kod župne crkve do borilišta natjecatelje i uzvanike pratila je glazbena skupina Skandal iz Dekanovca. (S. Mesari)

ODRŽANE pete Soboke igre

Pobjednik Karate klub Mala Subotica Pod pokroviteljstvom Mjesnog odbora i opine Mala Subotica te Meimurske županije, na igralištu Nogometnog kluba Spartak u Maloj Subotici u subotu su održane tradicionalne 5. Soboke igre. Okupile su više od 150 natjecatelja - od 18 udruga i klubova koji djeluju u Maloj Subotici na igrama je sudjelovalo njih 9 (Karate klub, KUU Zvon, NK Spartak, Sport za sve, Ekoudruga Sveti Rok – Benkovec, Ekoudruga Vrba- Jurevec, ŠRU Šaran, Nogometna škola Spartak i Podružnica umirovljenika).

Tijekom natjecanja posebno zanimljivo bilo je ubaciti potkovu na stupi

Sedam rekreativnih disciplina

Natjecatelji iz ŠN Spartak u akciji bacanja pikada

Natjecanje se odvijalo u sedam rekreativnih disciplina, i to u pikadu, viseoj kuglani, “ruženju kuruze”, tranju parova u vrei, bacanju jajeta, alki u takama i bacanju potkove. Najmirniju ruku u bacanju potkove imali su lanovi EU-a Sveti Rok – Benkovec, druga je bila Nogometna škola Spartak, a trea EU Vrba - Jurevec. U viseoj kuglani pobijedio je USR

Visea kuglana standardna je disciplina igara Sport za sve ispred Nogometne škole Spartak i EU-a Vrba - Jurevec. lanovi Karate kluba bili su najbolji u pikadu, drugi su rekreativci Sporta za sve, a tree mjesto pripalo je Nogometnoj školi. U tranju parova u vrei najbrži su bili lanovi KUU-a Zvon, drugo mjesto osvojio je USR Sport za sve, dok su trei bili ribii iz ŠRU-a Šaran. Neizvjesno je bilo i u vrlo zanimljivoj i atraktivnoj disciplini “ruženja kuruze”. Prvo mjesto osvojio je

- Jedino vi i samo vi imate pravo govoriti i ne trebate slušati tue prie. Vi imate svaki svoju priu o Domovinskom ratu i ona je vaša i istinita. Mi politiari moramo iznai rješenje za vaše probleme, jer vi ste stvorili ovu državu, rekao je meimurski župan Ivica Perho. Dragutin Pintari ukazao je na brojne probleme s kojima se u miru susreu branitelji, dok je Zlatan Žižek rekao kako Europa želi dokazati da se u Hrvatskoj nije vodio obrambeni nego graanski rat. - Europa ne želi hrvatske branitelje, to je tako i to je istina, naglasio je Žižek, dodajui da su branitelji ponosni na svoje sudjelovanje u Domovinskom ratu i da su uinili ono što ni jedan naraštaj nije, a to je stvaranje suverene Hrvatske. Najvei pljesak okupljenih branitelja dobio je Ivan Soka, naelnik PU meimurske. (sm)

NK Spartak, drugo Sport za sve, a tree EU Sveti Rok Benkovec. U bacanju jajeta iskazala se ekipa EU-a Vrba ispred Udruge umirovljenika i EU-a Sveti Rok. Alka u takama i ove je godine bila jako napeta. Ekolozi iz Vrbe bili su najprecizniji, drugi su bili karatisti, a trei umirovljenici. Sveukupno tree mjesto osvojio je USR Sport za sve, samo bod više i drugo mjesto osvojio je EU VRBA, dok je prvo mjesto (132 bodova) pripalo lanovima Karate kluba Mala Subotica. Za prva tri mjesta po disciplinama ekipe su nagraene diplomama, a tri prvoplasirane ekipe u ukupnom poretku dobile su pehare. Nagrade je osigurao USR Sport za sve. (vk, foto: zv)

Svi sudionici igara

29. lipnja 2010.

Mozaik 51

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LIONS KLUB Zrinski akovec uruio donacije na kraju akcije “Plivanjem do svjetlosti”

Ukupna vrijednost donacija preko 47 tisua kuna Lions klub Zrinski akovec u zgradi “Scheier” u akovcu pretprošli je tjedan uruio donacije prikupljene na ovogodišnjoj akciji “Plivanjem do svjetlosti”, te elektrina invalidska kolica dobivena od Distrikta 126 Hrvatska. Županijskoj bolnici akovec za opremanje djeje one ambulante uruena je donacija u vrijednosti gotovo 30 tisua kuna, dok je Udruzi slijepih Meimurske županije urueno 10 tisua kuna za redovne programe udruge. akovekom plivakom klubu donirano je prijenosno raunalo u vrijednosti nešto manjoj od 5,5 tisua kuna, a Centru za odgoj i obrazovanje akovec ureaj vrijedan oko 400 kuna te financijska donacija od 2 tisue kuna. Ukupna vrijednost spomenutih donacija iznosi oko 47.500 kuna. Podsjetimo, gotovo 800 sudionika u 24 sata preplivalo je 1,379.450 metara, ime je sru-

preplivala ukupno 35.850 metara. Sara Brajkovi sigurno ne zaostaje. S preplivanih 32.050 metara zauzela je tree mjesto. U ovogodišnju maniestaciju ponovno su se ukljuili i oni

najmlai, ali i oni nešto stariji. I dok je najmlai sudionik imao samo 5 godina, najstariji pliva u ovogodišnjoj humanitarnoj akciji imao je 82 godine. (hz)

Lions klub Zrinski akovec uruio je donacije prikupljene na akciji “Plivanjem do svjetlosti” te elektrina invalidska kolica šen rekord maniestacije pod nazivom “Plivanjem do svjetlosti” koja je održana poetkom svibnja na Gradskim bazenima

u akovcu. Ova hvale vrijedna maniestacija u organizaciji Lions kluba Zrinski akovec održana je peti put.

Najdulju dionicu od 43.200 metara na ovogodišnjem Plivanju do svjetlosti preplivao je Josip Baksa, dok je Kristina Turk

Županijskoj bolnici akovec za opremanje djeje one ambulante uruena je donacija u vrijednosti gotovo 30 tisua kuna

MLADEŽ HDZ-a organizirala tradicionalni humanitarni malonogometni turnir “Njima je potrebno“

U konkurenciji jedanaest ekipa pobjednik Podturen U sportskoj dvorani Osnovne škole Tomaša Gorianca u Maloj Subotici u utorak 22. lipnja odigran je tradicionalni humanitarni malonogometni turnir “Njima je potrebno”. Domain je bio opinski Odbor mladeži HDZ-a opine Mala Subotica. Sudjelovalo je 11 momadi mladeži HDZ-a iz cijele Meimurske županije, a pobjedu je na kraju odnijela ekipa Podturna koja je u finalu svladala Vratišinec 4:1. Kotizacija po momadi iznosila je 200 kuna i iznos od 2.200 kuna bit e doniran onima kojima je najviše potrebno. I suci turnira Saša Fegeš i Darko Jambrovi odrekli su se svoje naknade u korist humanitarne svrhe. Najbolje prve tri momadi primile su pehare, a uruila im je predsjednica mladeži HDZ-a Meimurske županije Maja urkin.

Pehar kapetanu najbolje ekipe predala je Maja urkin

Pobjednika ekipa Podturna

NOVI OKUSI AROBNOG DESERTA IZ VINDIJE

Vindija ponudila dva nova okusa svojega mlijenog pudinga, proizvoda koji je na hrvatskom tržištu više od 25 godina Mlijeni puding, Vindijin najdugovjeniji desert na tržištu, obogaen je dvama novim primamljivim okusima, JAGODOM i OKOLADOM NOIR, koji se na policama trgovina nalaze od 16. lipnja. Lagani voni puding od jagode ugodno je iznenaenje za sve željne originalne ljetne poslastice, a posebna je radost za sladokusce okus tamne okolade. Zbog veeg udjela pravog kakaa, ta cijenjena namirnica, osim izvrsna

okusa, ima i visoke zdravstvene vrijednosti. Puding okolada noir idealan za potrošae koji vole slatko, ali i paze na pravilnu prehranu. Nova izdanja pudinga ‘z bregov, proizvoda koji je potrošaima poznat više od dvadeset godina, dolaze u prepoznatljivu pakiranju – u ašici od 125 grama. Ona uva visoku kakvou i vrstu strukturu pudinga koja podsjea na slatke specijalitete iz kune radinosti.

Izvrsni deserti iz Vindije u svojim redovima imaju i meunarodno priznate proizvode. Vanilija i okolada, postojei okusi pudinga ‘z bregov, višestruki su dobitnici šampionske titule na ocjenjivanju prehrambenih proizvoda DLG u Njemakoj. Osvježujui okus jagode i neodoljivu okoladu noir sasvim sigurno takoer ekaju vrijedna priznanja, jer rije je o vrhunskim proizvodima prepoznatljive Vindijine kvalitete. U dugooe-

kivanim okusima Vindijinih novih mlijenih pudinga potrošai mogu uživati od 16. lipnja, od kada se proizvod nalazi na tržištu.

52

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

29. lipnja 2010.

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 53

Informacije

54

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Temeljem lanka 32. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („NN“ br. 152/08. i 21/10.), i Odluke o raspisivanju javnog natjeaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na podruju Grada Preloga klasa: 320-02/10-01/12, urbroj: 2109/14-01-10-01 od 10. lipnja 2010. godine, Gradsko vijee Grada Preloga objavljuje

JAVNI NATJEAJ

ZA ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE NA PODRUJU GRADA PRELOGA I Predmet javnog natjeaja je zakup poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na podruju Grada Preloga u katastarskim opinama k.o. Cirkovljan, ehovec, ukovec, Draškovec, Oporovec i Prelog u Meimurskoj županiji, koje je Programom raspolaganja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na podruju Grada Preloga predvieno za prodaju i zakup, i to: k.o. Cirkovljan r.br. 1.

k..br. 2299/1

2.

2306/5

3.

2306/6

kultura oranica oranica pašnjak oranica UKUPNO:

površina/ poetna trajanje ha a m2 cijena u kn zakupa 2 49 04 5 godina 1.673,55 30 60 5 godina 205,63 46 15 149,06 34 21 5 godina 229,89 3 60 00 m2 2.258,13 kn

k.o. ehovec – kao jedinstvena cjelina površina/ poetna trajanje k..br. kultura ha a m2 cijena u kn zakupa 1713 oranica 6 13 10 5 godina 4.532,03 1714 oranica 38 50 5 godina 284,59 1716 oranica 1 64 5 godina 12,12 UKUPNO: 6 53 24 m2 4.828,74 kn

r.br. 1. 2. 3.

napomena * 2010.(veg.sez.) Raskid ugovora Raskid ugovora

napomena * 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.)

k.o. ukovec r.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

k..br. 282/1 703 701/2 701/13 701/27 701/43 701/48 701/51 704

kultura livada oranica oranica oranica pašnjak oranica oranica oranica oranica UKUPNO:

površina/ poetna trajanje ha a m2 cijena u kn zakupa 42 59 5 godina 195,49 7 42 74 5 godina 5.490,33 29 48 25 5 godina 21.793,46 4 36 42 5 godina 3.226,02 2 39 69 5 godina 774,20 2 21 61 5 godina 1.638,14 5 43 28 5 godina 4.015,93 4 48 93 5 godina 3.318,49 98 69 5 godina 729,52 57 22 20 m2 41.377,07 kn

napomena * Raskid ugovora 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.)

kultura livada livada oranica oranica oranica oranica oranica oranica oranica oranica livada livada livada livada livada livada oranica livada livada oranica oranica oranica oranica livada livada livada livada oranica livada livada oranica oranica livada livada livada livada livada livada livada oranica livada oranica livada livada livada livada oranica oranica livada oranica oranica oranica oranica oranica livada livada oranica UKUPNO:

površina/ poetna trajanje ha a m2 cijena u kn zakupa 9 02 5 godina 47,61 50 5 godina 2,64 44 74 5 godina 300,65 45 89 5 godina 308,38 34 66 5 godina 232,92 14 73 5 godina 98,99 24 15 5 godina 162,29 25 5 godina 1,68 20 66 5 godina 138,84 17 87 5 godina 120,09 15 84 5 godina 83,61 15 61 5 godina 82,40 16 93 5 godina 89,37 8 41 5 godina 44,39 5 01 5 godina 26,45 2 38 5 godina 12,56 15 05 5 godina 101,14 10 69 5 godina 56,43 20 49 5 godina 108,16 12 35 5 godina 82,99 30 88 5 godina 207,51 18 58 5 godina 124,86 16 69 5 godina 112,16 21 94 5 godina 115,81 11 04 5 godina 58,27 34 60 5 godina 182,64 26 11 5 godina 137,82 22 01 5 godina 147,91 24 06 5 godina 127,00 17 14 5 godina 90,47 28 19 5 godina 189,44 39 06 5 godina 262,48 18 11 5 godina 95,59 19 54 5 godina 103,14 19 00 5 godina 100,29 15 05 5 godina 79,44 1 13 95 5 godina 601,49 24 85 5 godina 131,17 8 63 5 godina 45,55 28 41 5 godina 190,92 18 63 5 godina 98,34 12 80 5 godina 86,02 10 72 5 godina 56,59 11 51 5 godina 60,76 12 81 5 godina 67,62 37 47 5 godina 197,79 40 29 5 godina 270,75 32 23 5 godina 216,59 20 50 5 godina 108,21 8 10 5 godina 54,43 7 98 5 godina 53,63 13 84 5 godina 93,00 14 10 5 godina 94,75 22 73 5 godina 152,75 9 21 5 godina 48,61 14 10 5 godina 74,43 28 45 5 godina 191,18 11 88 54 m2 6.139,81 kn

napomena * 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.)

površina/ poetna trajanje ha a m2 cijena u kn zakupa 21 98 5 godina 116,02 10 32 5 godina 69,35 71 08 5 godina 477,66 2 93 69 5 godina 1.090,91 88 11 5 godina 592,10 2 16 16 5 godina 1.452,60 7 21 66 5 godina 2.330,96 1 78 50 5 godina 576,56 14 22 5 godina 45,93 37 55 5 godina 121,29 16 53 27 m2 6.873,38 kn

napomena * Istek ugovora Istek ugovora Istek ugovora Istek ugovora 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.veg.sez.) 2010.veg.sez.)

površina/ poetna trajanje ha a m2 cijena zakupa 07 08 5 godina 47,58 6 87 5 godina 46,17 4 42 5 godina 29,70 24 10 5 godina 127,21 34 06 5 godina 228,88 89 48 5 godina 601,31 1 17 14 5 godina 787,18 1 73 61 5 godina 1.166,66 26 55 5 godina 121,86 1 85 19 5 godina 1.368,92 5 27 17 5 godina 2.043,31 94 20 5 godina 633,02 94 20 5 godina 304,27 15 80 87 5 godina 11.685,79 5 19 68 5 godina 3.841,47 10 97 59 5 godina 8.113,39 45 82 21 m2 31.146,72 kn

napomena * Istek ugovora Istek ugovora Istek ugovora Istek ugovora Istek ugovora 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) 2010.(veg.sez.) Raskid ugovora

k.o. Draškovec r.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57.

k..br. 3473 3474 3475 3477 3557 3558 3559 3560 3561 3562 3563 3564 3565 3566/1 3566/2 3566/3 3567 3568/1 3568/2 3569 3570 3572 3573 3383 3429 3437/2 3439 3466 3525 3537 3538/1 3538/2 3541 3543 3546 3551/1 2404 3081 3082 3195 3195 3196 3196 3224 3225 3227 3228 3234/1 3235/1 3244/1 3245/1 D 3255/1 3255/2 3264 3265 3266/1 3266/2

k.o. Oporovec r.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

k..br. 188/133 188/325 190/14 188/35 678 828/1 854/2 856/1 856/2 858

kultura livada oranica oranica pašnjak oranica oranica pašnjak pašnjak pašnjak pašnjak UKUPNO:

k.o. Prelog r.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

k..br. 4001/1 4001/3 4001/7 5589 5590 3390 3391 3392 3392 5100 6705/8 3389/2 3389/2 4060/1 4050/1 4057/1

kultura oranica oranica oranica livada oranica oranica oranica oranica livada oranica pašnjak oranica pašnjak oranica oranica oranica UKUPNO:

29. lipnja 2010.

II Poljoprivredno zemljište daje se u zakup na 5 godina, zbog nesreenog zemljišnoknjižnog stanja. III Pravo sudjelovanja na natjeaju imaju zike i pravne osobe koje ispunjavaju važee zakonske propise i uvjete za natjeaj. IV Pisana ponuda mora sadržava: – naziv, odnosno ime, prezime i adresu ponuditelja, OIB (JMBG) za zike osobe odnosno MBS (OIB) za pravne osobe, - preslik osobne iskaznice, – oznaku rednog broja esce u natjeaju, katastarsku opinu i broj katastarske esce za koju se ponuda podnosi, ukupnu površinu, – visinu ponuene godišnje zakupnine koja ne može bi niža od poetne cijene ni prelazi dvostruki iznos poetne cijene, - ponudi se obavezno prilaže dokaz o prvenstvu prava zakupa iz toka IX ovog natjeaja, - gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta, - dokaz o uplaenoj jamevini na broj rauna 2392007-1835500002, poziv na br. 22 (za zike osobe) odnosno br. 21 (za pravne osobe) i broj 7706 –JMBG ili MB subjekta u iznosu od 500,00 kuna, – broj rauna na koji e bi vraena novana sredstva uplaena na ime jamstva za ozbiljnost ponude. V Za esce na podruju k.o. ehovec ponuda se mora stavi za sve navedene esce zajedno, jer su kao cjelina predmet zakupa. VI Prvenstveno pravo zakupa ima zika ili pravna osoba koja je sudjelovala u natjeaju, sljedeim redoslijedom: 1. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom u poljoprivredi na vlastom gospodarstvu i upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, 2. pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnos i nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje prava iz radnog odnosa radom izvan poljoprivrednog gospodarstva, a poljoprivrednu djelatnost obavlja kao dopunsku djelatnost na vlastom gospodarstvu i upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, 3. ostale zike i pravne osobe koje se namjeravaju bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Ako je više osoba u istom redoslijedu prvenstvenog prava zakupa, prednost se utvruje prema sljedeim kriterijima: a) dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunjavao ugovorne obveze i koji je poljoprivredno zemljište koriso na temelju valjanog ugovora o zakupu, b) dosadašnji posjednik koji uredno obrauje poljoprivredno zemljište i koji je plao sve obveze s osnova korištenja tog zemljišta, c) pravna ili zika osoba koja je vlasnik gospodarskog objekta za uzgoj stoke, a ne ispunjava uvjete odnosa broja stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 2,5 uvjetnih grla po hektaru poljoprivrednih površina koje ima u posjedu, a pogodne su za ratarsku i stoarsku proizvodnju, d) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji je mlai od 40 godina, e) poljoprivredno gospodarstvo kojem je odobren projekt u okviru Operavnog programa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske iz podruja poljoprivrede. Ako je više osoba i tada u istom redoslijedu prvenstvenog prava zakupa, prednost se utvruje prema sljedeim kriterijima: a) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji ima prebivalište na podruju Grada Preloga, b) obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo iji nositelj ima završen poljoprivredni fakultet ili drugu poljoprivrednu školu, c) nositelj obiteljskog gospodarstva koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 3 mjeseca ili lan obitelji smrtno stradaloga, zatoenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja, a koji se bavi poljoprivrednom djelatnošu. VII Fizike i pravne osobe imaju prvenstveno pravo zakupa prema utvrenom redoslijedu uz uvjet da prihvate najvišu zakupninu koju je ponudio bilo koji od ponuaa koji ispunjava natjeajne uvjete i da ponudi prilože gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Ako više navedenih osoba ima jednake uvjete, poštujui redoslijed, prednost se daje osobi ranijem zakupcu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koji je uredno podmirio svoje obveze iz sklopljenih ugovora te ponuai koji se ili se namjeravaju bavi ekološkom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda. VIII Gospodarski program mora sadržava: – podatke o podnositelju ponude – opis gospodarstva – namjenu korištenja i lokalitet zemljišta – tehnološko-tehnike karakteriske gospodarskog rada – podatak o potrebnoj mehanizaciji za obradu zemljišta koje je predmet zakupa – prikaz oekivanih troškova i prihoda – posebnu naznaku ako se radi o ekološkoj proizvodnji. Gospodarski program ini sastavni dio ugovora o zakupu. IX Osobe koje sudjeluju u natjeaju moraju uz ponudu priloži dokumente na temelju kojih ostvaruju prvenstveno pravo zakupa, i to kako slijedi: - gospodarski program, – obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u registar obveznika poreza na dohodak – dokaz: rješenje o upisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te potvrda nadležne porezne uprave o upisu u registar poreznih obveznika poreza na dohodak, - potvrda transakcija „117“ ili „131“ koju izdaje nadležni ured zavoda za mirovinsko osiguranje, - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo – dokaz: rješenje o upisu u upisnik ili preslika iskaznice obiteljskog gospodarstva, – pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnos – dokaz: izvod iz sudskog registra, – dosadašnji zakupnik – dokaz: preslika ugovora o zakupu i potvrda da nema dugovanja po osnovi zakupa, - dosadašnji posjednik – dokaz: potvrda lokalne samouprave na ijem se podruju zemljište nalazi da is uredno obrauje poljoprivredno zemljište, te da je plao sve obveze s osnova korištenja tog zemljišta, - gospodarski objekt – dokaz: graevna ili uporabna dozvola, - odnos grlo-hektar – dokaz: potvrda iz upisnika poljoprivrednog gospodarstva o površinama poljoprivrednog zemljišta koje su prijavljene u upisnik, – dokaz o stonom fondu – dokaz: potvrda Hrvatskog stoarskog centra, - odluka županijskog ili središnjeg Povjerenstva kojom se odobrava projekt u okviru Operavnog programa koji je donijela Vlada RH, – uvjerenje o prebivalištu, – ovjereni preslik diplome o završenom poljoprivrednom fakultetu ili svjedodžbe o završenoj drugoj poljoprivrednoj školi, – razvojaeni hrvatski branitelj koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske proveo najmanje 3 mjeseca i lanovi obitelji poginuloga, umrloga, zatoenoga, nestaloga hrvatskog branitelja koji se bave poljoprivrednom djelatnošu – dokaz o statusu (potvrdu izdaju nadležne službe Ureda za obranu ili Ministarstva unutarnjih poslova). X Nevažeom ponudom smatraju se: - ponude koje prelaze dvostruki iznos cijene zakupnine, - zajednika ponuda dvaju ili više ponuaa. XI Ako ponua, ija je ponuda prihvaena na sjednici Gradskog vijea kao najpovoljnija i potvrena od Ministarstva, odustane od ponude, gubi pravo na povrat jamevine, a pravo na sklapanje ugovora stjee sljedei najpovoljniji ponuditelj. XII Maksimalna površina zemljišta koje se može da u zakup zikoj, odnosno pravnoj osobi je 10 ha, osim u sluaju ako se radi o površini jedne esce ija je površina vea od 10 ha. XIII Kod sklapanja ugovora o zakupu ugovori e se revalorizacija zakupnine sukladno odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. XIV Pisane ponude se šalju poštom, preporueno, u zatvorenoj omotnici, s naznakom: »Ponuda za zakup poljoprivrednog zemljišta – ne otvaraj«, na adresu Grad Prelog, Prelog, Glavna 33, u roku od 15 dana od objave natjeaja. Ponuditelji mogu bi nazoni javnom otvaranju ponuda koje e se održa dana 20. srpnja 2010. godine u 12.00 sa u prostorijama Grada Preloga, Prelog, Glavna 33. XV Nepravodobne i nepotpune ponude se nee razmatra. XVI Odluke o izboru najpovoljnijih ponuditelja donosi Gradsko vijee Grada Preloga uz pribavljenu suglasnost Ministarstva nadležnog za poljoprivredu. O donesenoj odluci o izboru obavještavaju se svi sudionici natjeajnog postupka za odreenu nekretninu. Nakon dobivene suglasnos Ministarstva te po sastavljanju nacrta ugovora o zakupu na koji je županijsko državno odvjetništvo dalo pozivno mišljenje, gradonaelnik i najpovoljniji ponuditelji sklapaju ugovor o zakupu. XVII Zakupnici su dužni zakupninu plaa jednom godišnje te prvu uplatu izvrši 15 dana od sklapanja ugovora, za prvu godinu korištenja, a ostale uplate do 15. listopada za tekuu godinu. XVIII Ugovor o zakupu se raskida ako zakupljeno zemljište prestane bi poljoprivredno zbog promjene namjene ili ako se zemljište koris suprotno odredbama ugovora ili Zakona o poljoprivrednom zemljištu. GRAD PRELOG

29. lipnja 2010.

Informacije 55

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

POSLJEDNJI POZDRAV

Viktoru Haliu iz Male Subotice

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

FRANJO HORVAT

FRANJO HORVAT

30.06.2009. - 30.06.2010. iz Male Subotice

30.06.2009. - 30.06.2010. iz Male Subotice

Zauvijek eĹĄ ostati u naĹĄim mislima.

obitelj Vrzan

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

ANTUNA NOVOSELECA

Život prolazi, ali sjeanje ostaje zauvijek. Hvala svima koji te se sjeaju.

S ljubavlju i ponosom nosimo te u srcima, mislima i lijepim uspomenama.

supruga Branka, sinovi DraĹžen i Dejan, snaha Vesna, unuk Adrian

brat Josip, ĹĄogorica Marija, neaci Biserka i Nedjeljko

iz akovca 5.7.1993. – 5.7.2010. Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

REPUBLIKA HRVATSKA - MEIMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC SLUŽBA ZA PROVOENJE DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA I IZDAVANJE AKATA O GRADNJI akovec, Kralja Tomislava 15 Tel. 040/312-001 ; fax. 040/310-197 KLASA: UP/I-361-02/10-01/10 URBROJ: 2109/2-06-10-05 akovec, 21. lipnja 2010. Grad akovec, SluŞba za provoenje dokumenata prostornog ureenja i izdavanje akata o gradnji temeljem odredbe lanka 23. stavka 1. i 2. i lanka 24. stavka 3. Zakona o postupanju i uvjema gradnje radi pocanja ulaganja (Narodne novine broj 69/2009), u upravnom postupku izdavanja rjeťenja za graenje

POZIVA vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na kat.est. br. 2488, 927/1, 5503/2, 923/4, 923/3, 2432 i 2431 k.o. akovec te vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno granie s naprijed navedenim nekretninama da izvrĹĄe uvid u glavni projekt za izdavanje rjeĹĄenja za rekonstrukciju magistralnog vodovoda u akovcu, Ulica Janka Slogara, na k..br. 2488, 927/1, 5503/2, 923/4, 923/3, 2432 i 2431 k.o. akovec, u postupku koji se vodi po zahtjevu trgovakog druĹĄtva Meimurske vode d.o.o. akovec, Mace hrvatske 10 Uvid u glavni projekt radi izjaĹĄnjenja mogu izvrĹĄi: - osoba s dokazom da je stranka u postupku (izvadak iz zemljiĹĄne knjige / izvod iz posjedovnog lista, kopija katastarskog plana , osobna iskaznica ili druga isprava za dokaz identeta) - punomonik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 09. srpnja 2010. godine u vremenu od 8 do 10 sa u SluĹžbi za provoenje dokumenata prostornog ureenja i izdavanje akata o gradnji, u akovcu u ulici Katarine Zrinski 2/II. Osobi koja se odazove pozivu, a ne dokaĹže svojstvo stranke ili punomonika stranke, uskrat e se mogunost uvida u glavni projekt. RjeĹĄenje za graenje za traĹženi zahvat u prostoru moĹže se izda iako se stranka ili njezin punomonik ne odazovu ovom pozivu.

IZ MATINOG UREDA ROENI SAŠA KRALJ, ki Ivane i Matije; MAGDALENA SRNEC, ki Martine i BoŞidara; TENA NOVAK, ki Julije i Tomislava; ENA PETRAN, ki Darije i Stipe; LEA PALFI, ki Nikoline i Marka; NELA DRŽANI , ki Marine i Siniťe; LUKA SABOL, sin Danijele i Nenada; HANA JARNI, ki Karmen i Dubravka; JAKOV GRABAR, sin Sonje i Maria; GORDANA IGNAC, ki Ljubice i Gorana; ANAMARIJA VALENTI , ki BoŞice i Nikole; EMA KORUNI , ki Andreje Koruni; FRANKA BOGDAN, ki Karmen i Bernharda; DAŠA ISLAMI, ki Tatjane i Daťmira; MARTA TKALEC, ki Ivane i Vladimira (akovec) VJENANI Adela Wertheim i Josip Polak, Lana Žiťkovi i Dario Koťir, Slavica Hranilovi i Bogomir Trabe, Tanja Jeut i Marinko Marec, Klaudija alopa i Romeo Žganec, Marina Risek i Anelko Dobrani, Ana Musta i Alen Varga, Francika Pecolaj i Stjepan Jurinec, Martina Živec i Dario Taradi (akovec); Marija Drvoderi i Robert BoŞi (Dekanovec); Marjana Ritonja i Ivica Bartoli, Lidija Jakupak i Marjan

Grivec (Kotoriba); Jelena Mikťi i Zoran Kralji (M. Srediťe); Barbara Krizman i Mario Vuhinec, Martina Hertari i Oliver Martinjať, Ines Capek i Nikola Kovai, Petra Marec i Selim SamardŞi (Nedeliťe); Sanja Mihoci i Saťa Slaviek (Prelog) UMRLI Ivanka Salma ro. Tomaťi r. 1956., uro eťnjak r. 1952., Marija Habuť ro. Mihoci r. 1935., Franjo Baksa r. 1929., Augustin Martan r. 1933., Terezija HaŞi ro. Gorianec r. 1919., Ana Sever ro. Januťi r. 1931., Anela Radovi ro. Štefica r. 1931., Dragutin Horvat r. 1953., Agata Jalťovec ro. Kelemeni r. 1925. (akovec); Andrija Drk r. 1946. (Dekanovec); Matija Nesti r. 1933., Franjo Marka r. 1947., Branko Soka r. 1965., Stjepan Vali r. 1948. (Kotoriba); Magda DrŞani ro. Horvat r. 1933. (M. Subotica); Andrija Novak r. 1925., Magdalena Horvat ro. Posel r. 1929., Marija Županec ro. Zorc r. 1929., Barbara Sklepi ro. Premuť r. 1932. (M. Srediťe); Petar Matjai r. 1929. (Prelog); Dragica Kolmani ro. Belovi r. 1926., Stjepan Novak r. 1922. (Štrigova)

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Poliklinika MEDIKOL AKOVEC, V. Nazora 15, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE RADA na neodreeno vrijeme, nazva na 091-4594731. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 2. PIRAMIDA LOPATINEC, traĹži 1 DIPL. ING. STROJARSTVA ILI ING. STROJARSTVA sa znanjem rada na raunalu, poĹželjno radno iskustvo ali nije uvjet; 1 strojarski tehniar, akvno znanje engleskog i njemakog jezika; BRAVARI, ZAVARIVAI -viĹĄe izvrĹĄitelja na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili na tel. 856-060. Natjeaj otvoren do 04.07.2010. 3. Ordinacija ope medicine Margita Berkopi dr. med. BELICA, K. Tomislava bb, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE s poloĹženim strunim ispitom na odreeno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, potrebna i licenca za obavljanje poslova, obavezna preporuka poslodavca, javisena098-306999.Natjeajotvoren do 30.06.2010. 4. NOSTRO d.o.o. SLEMENICE, traĹži KV, PKV Ĺ IVAI PAMUKA I LYCRE viĹĄe izvrĹĄitelja, radno iskustvo prednost ali nije uvjet, odreeno vrijeme uz mogunost stalnog zaposlenja, javiti se na 865-229. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 5. DomzastarijeinemoneosobeJAPAĹ TRIGOVA, traĹži 1 DIPLOMIRANI SOCIJALNI RADNIK na neodreeno vrijeme, pismenu zamolbu posla na e-mail: valkaj@japa.com.hr ili se javi na mob. 098-259865 Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 6. Ordinacija ope medicine Ĺ˝eljko Kova, dr. med. Donji Kraljevec, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE s poloĹženim strunim ispitom na odreeno vrijeme, radno iskustvojednagodina,potrebnailicencazaobavljanje poslova, obavezna preporuka poslodavca, javi se na 040-655170. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 7. ZLATNE RUKE Ĺ ENKOVEC, M. Tita 19/a, traĹži 1 PEKAR bureka i pizze na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 3 godine, javi se na 095-5660077. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 8. RENI d.o.o. SVETA MARIJA, traĹži 1 FRIZERKA na odreeno vrijeme, skraeno radno vrijeme, radno iskustvo poĹželjno, javi se na 098-1804882. Natjeaj otvoren do 23.06.2010. 9. CAFFE BAR “THERAPIAâ€? AKOVEC, I. G. Kovaia 30, traĹži 1 DJELATNICA ZA RAD U LOKALU na odreenovrijeme,javisena091-2413388.Natjeajotvoren do 30.06.2010. 10. Autoservis-Autoprijevoz Josip Dobrani M. SrediĹĄe, R. Konara 71, traĹži 1 DISPONENT ZA ME UNARODNI PRIJEVOZ na neodreeno vrijeme uz probni rad, aktivno znanje njemakog i engleskog jezika radno iskustvo jedna godina, javi se na 543010, 098-493250. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 11. Frizerski salon “FRISCOâ€? M. SrediĹĄe, Trg Brae Radia 7, traĹži 1 FRIZER (M/Ĺ˝) na neodreeno vrijeme, javisena543-010,098-493250.Natjeajotvorendo 30.06.2010. 12. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska 70, traĹži 2 VRTLARSKA RADNIKA/ICE na odreeno vrijeme, javi se na 333-870. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 13. Instalaterski obrt DOLENEC AKOVEC, Gundulieva 12, traĹži 2 INSTALATERA GRIJANJA I VODOVODA na neodreeno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 091-5549323. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 14. TKALEC TRANS d.o.o. AKOVEC, T. Bratkovia, traĹži 5 KV VOZAA TERETNOG MOT. VOZILA U ME . TRANSPORTU ROBE-HLADNJAE na neodreeno vrijeme, znanje njemakog jezika, radno iskustvo 12

mjeseci, kratke zamolbe sla na e-mail: info@tkalectrans.hr Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 15. RUSTICA d.o.o. AKOVEC, I. G. Kovaia 6, traĹži 1 PIZZA PEKAR, KONOBAR na neodreeno vrijeme, mjesto rada VaraĹždin, javi se na 040-311207. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 16. LIMING PLUS d.o.o. 40305 NEDELIĹ E, akoveka 76, traĹži TIG VARIOC-pripravnik, POMONI RADNICI (KV bravar, limar) na neodreeno vrijeme, molbe sa kratkim Ĺživotopisom dostavi na gore navedenu adresu ili se osobno javi direktoru Mladenu Novaku na mob. 091-1234505. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 17. Ljekarna Vjera Ĺ tefan mr.ph. AKOVEC, N. Pavia 15, traĹži 1 MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE na neodreeno vrijeme, poloĹžen struni ispit, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili javi se na tel. 040-363799. Natjeaj otvoren do 10.07.2010. 18. METALĹ POLJARId.o.o.NOVAKOVEC,N.Naselje 6, traĹži 1 KONOBAR u CAFFE BARU PICTURA akovec; 3 TIG ZAVARIVAA na neodreeno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 098-1347429. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 19. ZEPTER INTERNATIONAL d.o.o. AKOVEC, traĹži SAVJETNICI U PRODAJI KOMPANIJE ZEPTER honorarni rad, SSS, VĹ S, VSS, komunikavnost, samostalnost, javi se na 091-8924790 do 30.06.2010. 20. GP EMANUELL d.o.o. AKOVEC, K. Tomislava 44, traĹži 4 DJELATNIKA/ICE za rad u caffe baru na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se na 099-3418172. Natjeaj otvoren do 07.07.2010. 21. RIBARNICA “ORKAâ€? AKOVEC, V. Morandinija, traĹži 1 PRODAVA U RIBARNICI prodaja i iĹĄenje riba, naneodreenovrijemeuzprobnirad,javi sena0998121510. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 22. HERA d.o.o. MIHOVLJAN, traĹži ZIDAR, TESAR na neodreeno vrijeme, javi se na 091-3471299. Natjeaj otvoren do 09.07.2010. 23. Dom za starije i nemone osobe JAPA Ĺ TRIGOVA 89, traĹži 1 MEDICINSKA SESTRA s poloĹženi str. ispitom na neodreeno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail:valkaj@japa.com.hr ili mob.098-259865. Natjeaj otvoren do 09.07.2010 24. Frizerski salon BACKSTAGE AKOVEC, I. G. Kovaia 36, traĹži 1 KV FRIZER –pripravnik na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se na 098-9768522. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 25. PIRAMIDA LOPATINEC, traĹži 5 ZAVARIVAA, 5 BRAVARA, 5 KOVINOTOKARA na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se osobno ili na tel. 856-060. Natjeaj otvoren do 15.07.2010. 26. NET d.o.o. AKOVEC, Zrinsko Frankopanska bb 15 DJELATNIKA ZA RAD U PROIZVODNJI SVIJEA, na odreeno vrijeme, rad u dvije smjene, prednost kandidama iz okolice akovca, javi se na 314-682. Natjeaj otvoren do 02.07.2010. 27. Caffe bar “Casablancaâ€? NOVAKOVEC, traĹži 1 KONOBAR na odreeno vrijeme, javiti se na 0989138465. Natjeaj otvoren do 08.07.2010. 28. ELTA d.o.o. PUĹ INE,akoveka 136, traĹži 1 PRODAVA POLJOPRIVREDNIH STROJEVA na odreeno vrijeme, javi se osobno ili 895-252. Natjeaj otvoren do 06.07.2010. 29. COMPLEX d.o.o. PRIBISLAVEC, traĹži 1 SSS STROJARSKI TEHNIAR na neodreeno vrijeme uz probni

rad, obavezno radno iskustvo 3 godine na poslovima termotehnike, poznavanje nacrta, javi se osobno ili 098-210-166 do 30.06.2010. 30. VNUK-PRODUKT d.o.o. PRELOG, Glavna 68, traĹži 1 KOMERCIJALIST na odreeno vrijeme, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 06.07.2010. 31. “ABARTâ€? Autolimarski obrt D. Mihaljevec, akoveka 35, traĹži 1 AUTOLAKIRER na odreeno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 660-500. Natjeaj otvoren do 15.07.2010. 32. RATARSTVO “MMâ€? KOTORIBA, traĹži 1 VOZA KOMBAJNA na odreeno vrijeme, javi se na 0995177-928. Natjeaj otvoren do 30.07.2010. 33. Cae bar “PANTERAâ€? Savska Ves, J. Bajkovca 107, traĹži 1 KONOBAR na neodreeno vrijeme, javi se na 092-2663069. Natjeaj otvoren do 14.07.2010. 34. Cae bar “PANTERAâ€? Savska Ves, J. Bajkovca 107, traĹži 1 KONOBAR na neodreeno vrijeme, javi se na 092-2663069. Natjeaj otvoren do 14.07.2010. 35. Caritas VARAĹ˝DINSKE BISKUPIJE 40000 AKOVEC, Augusta Cesarca 15, traĹži 1 VSS LOGOPED na odreeno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, dostavi pismenezamolbenagornjuadresuilinafax:390-044. Natjeaj otvoren do 09.07.2010. 36. ARTEFERO DOHOMONT d.o.o. GORIAN, traĹži 1 KV VOZA TERETNOG VOZILA na odreeno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo 3 godine, , javi se na tel. 602222. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 37. Pekarna CRO-PEK AKOVEC, K. Tomislava 46, traĹži 1 PRODAVA na odreeno vrijeme, uz radno iskustvobaremgodinudana,javisenagornjuadresu ili 395-694. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 38. METAL – DEKOR IVANOVEC, P. MiĹĄkine bb, traĹži BRAVARI, ZAVARIVAI - viĹĄe izvrĹĄitelja obavezno radno iskustvo, na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili na tel. 338070. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 39. Cae bar KOCKA SVETA MARIJA, Trg B. J. Jelaia 4,traĹži1KVKONOBARnaodreenovrijeme,poĹželjno radno iskustvo, javi se na 099-6821656. Natjeaj otvoren do 30.06.2010. 40. PAMAKS d.o.o PRELOG, GLAVNA 5, traĹži 1 FRIZERKA na neodreeno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 3 godine, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 17.07.2010. 41. Slasarnica DELICIA AKOVEC, K. Tomislava 7, traĹži 1 OSOBLJE ZA RAD U SLASTIARNICI na odreeno vrijeme, javi se na 091-5741431. Natjeaj otvoren do 06.07.2010. 42. KREATISd.o.o.M.SREDIĹ E,TrgB.Jelaia6,traĹži 1 SSS TERENSKI KOMERCIJALIST na odreeno vrijeme, radno iskustvo poĹželjno, rad na terenu, ,vozaki ispit “Bâ€? kat., javi se na 099-6600500 ili na e-mail: kreas@markeng@gmail.com Natjeaj otvoren do 15.07.2010. 43. CaebarJABUKAD.Kraljevec,traĹži1KONOBAR/ ICA na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se na 091-6655519. Natjeaj otvoren do 20.07.2010. 44. ELEKTRO LADI REAN 52, traĹži 2 ELEKTROINSTALATERA sa radnim iskustvom i znanjem njemakog jezika; 1 MONTER SUHE GRADNJE – MAJSTOR sa iskustvom u montaĹži pregradnih sjena i spuĹĄtenih stropova i znanje njemakog jezika; 1 SOBOSLIKAR, poĹželjno radno iskustvo na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se na 099-6786898. Natjeaj otvo-

ren do 30.06.2010. 45. RUSTICA d.o.o. AKOVEC, I. G. Kovaia 6, traĹži 1 KONOBAR na neodreeno vrijeme, mjesto rada VaraĹždin, javi se na 040-311207. Natjeaj otvoren do 15.07.2010. 46. Ordinacija ope medicine Marija Haramija Strbad D. Vidovec, traĹži 1 VSS LIJENIK OPE PRAKSE na odreeno vrijeme, poloĹžen struni ispit, mogunost smjeĹĄtaja, javi se na 099-2141857. Natjeaj otvoren do 30.07.2010. 47. Restoran PREPELICA OTOK, traĹži 1 KV KUHAR, 1 POM. RADNIK U KUHINJI na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se na 098393001. Natjeaj otvoren do 30.07.2010. 48. TELEMAH d.o.o. Sl. Brod, Pilareva 20, traĹži 2 SSS PRODAJNA PREDSTAVNIKA ZA SKLAPANJE TELEKOMUNIKACIJSKIH UGOVORA na odreeno vrijeme, javiti se na 035-492292, 091-2770013 ili na e-mail: telemah@t-mah.hr Natjeaj otvoren do 03.07.2010. 49. DOMATO d.o.o. Cae bar “AKâ€?, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodreeno vrijeme, javiti se na 0995907041. Natjeaj otvoren do 11.07.2010. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE PODRUNA SLUĹ˝BA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIĹ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAĹ˝DIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartoloveki; traĹži 30 OSOBA ZA Ĺ IVANJE KOĹ˝NIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odreeno vrijeme, uvje: OĹ , PKV, KV - ili osobe sa ĹĄkolom za ĹĄivaa ili zavrĹĄen teaj krojenja i ĹĄivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ĹĄivanja, pismene zamolbe osobno ili poĹĄtom na gornju adresu do 30.6. 2. CIPRO d.o.o., CARGOVEC, VARAĹ˝DINSKA 84; traĹži 1 OSOBU za prodaju sredstava za zaĹĄtu biljateostalerobeupoljoprivrednomduanuna odreeno vrijeme, uvje: SSS - poljoprivredni teh., tofarmaceut, poloĹžen struni ispit (zaĹĄta od otrova), vozaki B kat. najava na mob. 098 612 847 (Robert LeĹĄnjak) ili e-mailom: robert. lesnjak@gmail.com do 30.6. 3. MINI AUTO d.o.o., VARAĹ˝DINSKA 123, NEDELJANEC; 1 OSOBU ZA VO ENJE KNJIGOVODSTVA I ADMINISTRACIJE na neodreeno vrijeme, uvjeti: SSS ekonomist, znanje engl. jezika, rad na raunalu, vozaki B kat. Pismene zamolbe osobno ili poĹĄtom na adresu, e-mail: miniauto-ured@net.hrilinajavanatel.042/209241, 098/556-796 (MiloĹĄ Kefelja), do 18.7. 4. FALCON TRADE d.o.o., SRAINEC, VARAĹ˝DINSKA 199; traĹži 1 VOZAA KAMIONA S KRANSKOMDIZALICOM(m/Ĺž)zaprijevozgraevinskog materijala na odreeno vrijeem, uvje: KV, SSS voza; vozaki ispit B, C i E kateg., radno iskustvo 3g. Zamolba na gornju adresu do 3.7. 5. Ugostiteljski Obrt DraĹžen JambriĹĄko, VARAĹ˝DIN;traĹži2KUHARA(m/Ĺž)zaposlovekuhara u restoranu ‘Zlatne ruke’ VaraĹždin na neodreeno vrijeme, uvje: iskljuivo KV kuhari (bez obzira na koliinu iskustva). Najava na mob. 091 6690 909 (Miljenko Borak), do 7.7.

56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMAEG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

SEAT CORDOBA dizel 1998.g., reg do 12/10.g, odlian motor i lim, jako sauvana, metalik boja, redovito servisirana, u odlinom stanju, napravljen veliki servis, kompl. sreena, za 3.300 Eur za keĹĄ, mog. zamjena po dogovoru, Mob. 095 504 23 92 PRODAJE SE FIAT UNO 1.1 1992.god., registriran, povoljno, mob. 098/545 961 GOLF II 1.6 D, reg. do 4./11., u dobrom stanju, kuka. tel: 098 714 195 PRODAJEM SUZUKI SWIFT GS 1.3 1991.g., registriran, 2. vl., u dobrom stanju, za 750 eur, tel: 099 479 6948 VW POLO 2000.g., 75ks, oprema comforline, 144tkm, kuka, prvi vlasnik, 4 zimske gume. tel. 543-226 BMW 525 TDS, 230tkm, 1997.g., 4.500 EUR, reg. do 11/2010., alu 18 cola, M6, full oprema osim koĹže, mob. 095 825 0224 RENAULT CLIO 1.2RL 1998.g., 130tkm, novi zupasti remen, pumpa i zateza te sve 4 nove konice, reg. cijelu godinu, cijena13.000 kn, mob. 098 9382 431 PRODAJE SE FIAT PUNTO 55S 1998.g, reg. do 9/2010., ispravan! mob. 098/726-448 PRODAJEM mini-quad + kaciga, staro 2 mj., joĹĄ pod garancijom, kao novo, cijena 2.000,00 kn ksno. Tel: 095/6145-975 ili 040/633-331 RENAULT SCENIC RX 4 1.9 DCi 2003.g., full oprema, reg. do 11/10, tel: 098/632-501 PRODAJE SE Ĺ KODA FELICIA 1995.g., sauvana, u voznom stanju, mob. 098/1760-634 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, ĹĄiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VUNA SLUĹ˝BA Zastava 640, moĹže i zamjena za kombi ili osobno vozilo. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, registrirana godinu dana. Tel. 098/807-843 PRODA JE SE MIT SUBISHI L-20 0 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE VW POLO 1.0 ‘91.g., DEWOO NUBIRA 1.6, 16v, ‘98.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automak, reg. do 10 mj. mob. 095-590-9215 FIAT BARHETA 1.8 16V, 131 KS, 96. godiĹĄte, plava perla, registriran 6/2011. prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za vei Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 PEUGEOT 206 Roland Garros 1.6e 2000.g., 183tkm, reg. do 10.6.2011., ful oprema, 1.vl., cijena 4.200 eur, mob. 098/331-535 PRODAJEM VIĹ E KOMPLETA rabljenih aluminijskih felgi za razliita vozila ve od 800 kn. mob. 091 5350 353, 092 2188 134 PRODAJEM NISSAN SUNNY 2.0D karavan 1995.g., reg. do kraja 2010., tel. 853-258, Novo Selo Rok MERCEDES C180 1994.g., 72tkm, prvi vl., reg. do 7.12.2010., u odlinom stanju, mob. 091/538-4947

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM DIJELOVE LIMARIJE i mehanike za hondu civic 1.5 1991.g., hondu crx 1989.g., kamion zastava 650 AN. mob. 098/976-5331 GOLF III 1.4 1998.g., metalik, centr. zaklj., servo, el. podizai, radio cd, pod raun moĹže i jeiniji skuter. mob. 091/517-5821 SEAT TOLEDO 1.6i 1996.g., reg. do 6./11., ĹĄiber, servo, alu felge, zrani jastuci, 1.vl., hitno i povoljno, + 4 felge s gumama gras. mob. 098/284-059 PRODAJE SE OPEL CORSA 1992.g., u dobrom stanju, tel. 646-666 PRODAJEM FORD FIESTU 1.8 CLD dizel 1993.g., neregistrirana, u dobrom stanju, i golf II dizel 1989.g., reg. do 12.mj., tel. 098/9060-182 KUPUJEM FORD ESCORT 1.4 CLX benz 1996.-98.g., 5vr., registriran, mob. 095/519-7555 PRODAJEM MERCEDES 190E reg. do 28.3.2011., crni, kuka, klima, u dobrom stanju, tel. 313-711 VW GOLF V 1.9TDI Sportline mod. 2005.g., 105KS, 98tkm, servisna, odlino stanje, nije iz uvoza, 79.000kn; 095/558 6384

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – moŞe i neispravne, tel. 01/2067-370 ili 092/110-7-110 PRODAJE SE TRAKTOR IMT, Ferguson, u vrlo dobrom stanju, tel. 098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 KUPUJEM KOTAO ZA PEENJE RAKIJE od 80 lit., mob. 091/547-2069 PRODAJE SE PLUG dvobrazdni i tanjuraa 20 diska, Tel. 098/632-494 PRODAJEM OKRETA SIJENA Speider 350 i plug okreta Vogel Hoot. mob. 095/901-7010 PRODA JEM BAVE za vino i rakiju, nove, od hrasta i agacije sa dostavom, kvalitetna izrada. tel. 858-362 KUPUJEM preťu za groŞe i inox bave, a PRODAJEM crno vino. tel: 091/4699 342

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

VODOVOD, CENTRALNO GRIJANJE, KANALIZACIJA, montaŞa sanitarija – kvalitetno, brzo i povoljno. mob. 099/873-4841 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, takoer MOLIMO NA POKLON MOTORNU KOSILICU za koťnju trave.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SREUJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduzea i obrta u graevinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, Şaluzina, trakastih zavjesa. mob. 098/703-662 DAJEM U NAJAM graevinsku fasadnu brzomontaŞnu skelu za sve vrste radova na kui ili veem objektu, mob. 091 559 4332 SAMOHRANA MAJKA traŞi kuu ili stan na uvanje uz manju nov. naknadu. tel: 092 2942 480

POSAO KERAMIAR s viťegodiťnjim iskustvom traŞi honorarni posao, mob. 091 547 2069. OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RAUNALU s akvnim znanjem engleskog jezika za posao ponude patentiranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IŠENJE OBAVLJA USLUGE IŠENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 TRAŽIM POSAO UVANJA DJETETA, mob. 099/5140-972 K N J I G OVO D S T V EN I O PER AT ER tr aŞi p o s a o k nji govo e, m o b. 095/838-5555 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomoni tesar i zidar za radove na kui. tel. 333-253

KREDITI NAJBRŽE DO NOVCA isplate mogue u roku 48 sa, obustavom i preko 1/2 plae, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog biljeŞnika, temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kararima

Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa. Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.

POZNANSTVA

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE

MUĹ KARAC, ozb sred god traĹži njeĹžnu Ĺžensku osobu za poznanstvo, izlaske, druĹženja, mog ostvarenja veze ako si zainteresirana javi se. mob. 099/857-0607 Ĺ ARM MUĹ K srednjih godina, ne pije, volio bi da mu se javi ozb simpa Ĺženska osoba do 50g., moĹže i rastavljena, radi pozn, druĹženja, mog veze. mob. 098/9684-226 SLOBODAN MUĹ KARAC 38g. traĹži atraktivnu simpa i njeĹžnu Ĺžensku osobu koja voli izlaske i druĹženja za poznanstvo i ostvarenje veze, k, VĹž i Kc. mob. 099/695-3584

ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

NEKRETNINE – PRODAJA

KNAUF STROPOVI, obloge, zidovi, podovi, ve od 80kn/m2 sa materijalom, fasade ve od 60kn/m2. mob. 098/9945-745

PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvoriĹĄta i vrta na koriĹĄtenje, Istarsko naselje (kuice). mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju VaraŞdinske i Meimurske Şupanije

PRODA JEM ILI IZNA JML JUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN od 56m2 u k, Zrinsko-frankopanska 10, tel. 310-261 PRODAJE SE KUA U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puťinama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KUA katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRAEVINSKA PARCELA na juŞnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250hv te oranica livada izmeu Poleva i Kurťanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garaŞom u akovcu, tel. 312-227 PRODAJE SE STAN od 65m2 u k, I.pl. Zajca, potpuno renoviran, 3.kat, s mogunoťu kupnje tavanskog prostora za proťirenje stana, mob. 098/535-955 PRODAJEM IMANJE U VRHOVLJANIMA, kuu s velikom okunicom, pogodno za ekoloťki uzgoj, tel. 040/868-149 KUPUJE SE VIKEND KUA u gornjem dijelu Meimurja, mob. 095/921-6717 PRODAJE SE POLOVICA KUE u akovcu, garaŞa i okunica, mob. 099/5140-972 PRODAJEM KUU od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogua zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel. 095/8190-349 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Makovcu, zva iza 16 sa na tel. 098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob. 095-590-9215 POVOLJNO PRODAJEM KUU U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaŞa, dvoriťte. mob. 098-393-170 PRODA JEM DVOSOBNI STAN u akovcu u centru grada, 46m2, visoko prizemlje, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJE SE LIVADA I VONJAK od 1.312 hv u gornjem Meimurju, pokraj glavne ceste. mob 099-696-3963 UHODAN POSL. PROST. u akovcu, 120 m2, pogodan za veleprod., diskont, proizvodnju i sl., vlastiti parking. tel. 040 295 507 KUPUJEM GR A DIL IŠ T E u bli zini akovca do 10.000 Eura. Molim samo ozbiljne ponude. Plaam odmah gotovinom, tel 0049/841-1294-858 PRODAJE SE KUA U PRIBISLAVCU vrlo povoljno i hitno. tel: 633-016 PRODAJEMO STAN od 111 m2 u akovcu, F. Puneca 4, novogradnja, komforno ureen i prodajemo dvije graevinske parcele 934 i 940 m2 u Šenkovcu predjelu Dolec. mob. 098 241 126 KOTORIBA: PRODAJE SE KUA prizemnica 144m2 + terasa, podrum, dvoriťte, garaŞa, sve komunalije, 72.000 EUR, tel. 040 682 240; www.kotoriba.co.cc

PRODAJE SE KUA U IVANOVCU, struja, voda, plin, centralno, tel 095/890 5005 HITNO I POVOL JNO PRODAJEM VEU KUU potpuno renoviranu u Istri - Filipana, 6km od mora. mob. 091/3840-666 PRODAJE SE NOVIJA KUA u Dragoslavcu i starija kua u Ĺ enkovcu na gl. ces. tel: 099/67-14-888 PRODAJE SE POSLOVNI PROSTOR u centru k i iznajmljujem kafi za istu ili drugu namjenu. mob. 091/9479-814 KUPUJEM POLJOPRIVREDNO ili zapuĹĄteno zemljiĹĄte u Globetki (Ĺ enkovec), mob. 098/714-188 PRODAJEM KUU u Pribislavcu, 120m2, odmah useljiva, velika okunica + gradiliĹĄte do 600 hv u ul. M. Pijade 37. tel. 363-813 PRODAJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN od 39m2 u Vukovarskoj 4b te auto vw passat karavan tdi 1996.g. mob. 098/426-760 GRADILIĹ TE u akovcu, vojni vrtovi, prodajem ili mijenjam za stan. mob. 098/236-094 PRODAJEM POTPUNO renoviranu obiteljsku kuu u k na jugu, za 135.000 eur, mogua zamjena uz nadoplatu, mob. 098/706-104

29. lipnja 2010.

PRODAJEM KUU u k, livadu u Puťinama, gradiliťte u Dragoslavcu i drvo od ariťa 4m dugo – hitno. mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJEM VINOGRAD i vikendicu sa svim inventarom i 850 okota, vikendica je vel. 6.5x5m sa natkritom terasom, udaljena od k 10km, tel. 312-597 PRODAJE SE KUA KATNICA u Novakovcu. Mob.:098/947 8813

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBAN namjeťten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/3254-267 TRA ŽI SE U NA JAM STAMBENI PROSTOR (kua, stan) u akovcu ili bliŞoj okolici u zamjenu za odrŞavanje i plaanje reŞija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa Z AGREB -BORONGA J, djevojke iznajmljujem sobu u ureenom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Grafike. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrakvnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407.

29. lipnja 2010.

IZNA JML JUJEM NAMJEĹ TENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861-898 Z APOSLENA OSOBA traĹži manji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 120 kvadrata u Ivanovcu, J. Broza 97d. tel: 098/920-5572 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN namjeĹĄteni stan u Murskom SrediĹĄu, tel: 091/5495-873 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENA SOBA sa djeljivom kuhinjom, kupaonom i terasom, samcima u uĹžem centru akovca. mob. 095/836-1170

LJETOVANJE VODICE NOVOUREENE KOMFORNE APARTMANE iznajmljujemo super povoljno. Info: www. vodice.org/olga 021/378-358 ili 098/909-6768 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, 150m od plaŞe, vrlo povoljno. tel. 098/805-186 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI APARTMAN na Pagu – Povljana, klima, tv, velika terasa, grill, 100m od mora, od 1.7., mob. 091/1328-236 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Zadru, 30m od plaŞe, povoljno, mob. 098/339-588 IZNA JML JUJEM APARTMAN u Bibinju, dvokrevetni s pomonim leŞajem, 100 m od plaŞe. Tel. 091/796-7974 POVOLJNO IZNAJMLJUJEMO 1 i 2sobne apartmane u Biogradu n/m. Tel: 091/555-1044, 091/734-0797

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZNAJMLJUJEM DVOSOBAN STAN, novorenoviran, namjeĹĄten, studenma ili samcima, blizina Me. veleuiliĹĄta, mob. 098/553-270 IZNAJMLJUJEM SE DVOSOBAN STAN u M. SrediĹĄu, Trg B. Radi 4, mob. 098/461-113 ili 544-239 IZNAJMLJUJEM POSL. PROSTOR od 120m2 u centru k, skladiĹĄte od 100m2 i dva parkirna mjesta. mob. 098/284-308 IZNAJML JUJE SE CAFFE BAR u Strahonincu i prodaje se graevinska parcela na Polevama od 1200 hv, tel. 333-708 GARSONIJERU namjeĹĄtenu iznajmljujem u centru k, 22m2, kompl. renovirana, posebna brojila, centralno, na dulji rok. zva nakon 18 sa na mob. 098/562-975 IZNA JML JUJEM NAM JE Ĺ  T EN DVOSOBAN STAN u Ĺ enkovcu, ulaz i brojila odvojeni, mob. 098/9492-666

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNJI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O RAS RAS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJU SE SVINJE ZA KLANJE - domaa ishrana, mob 091 5979 588 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i make. Tel. 363-445

POKLANJA SE MALI CRNI MAI (Ĺženkica), jako umiljata i zaigrana. tel: 099/67-14-888 POKLANJAM Ĺ TENCE hrvatskog ovara u dobre ruke. tel. 040/821-459, 098/132 2005 Prodajem Ĺ TENCE ZLATNOG RETRIVERA mob. 095 87 17 443 PRODAJU SE Ĺ TENCI shi tzua i bernskog planinskog psa, istokrvni, prisutna oba roditelja, tel: 099 408 1317 PRODAJEM Ĺ TENCE maltezera, mopsa i cavalier ĹĄpanijel, vlas uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJEM TIGRICE, ZEBICE I SPIC AMADINE. mob.098 803 391 Ĺ TENCI amerikog stafordskog terijera, oiĹĄeni od parazita, tetovirani, cijepljeni s HR rodovnicom. Info: 099/3433-181 PRODAJU SE zelena i plava aleksandra, cimetna rozela, radni par ĹĄarenih rozela i Ĺženka berga staru 3g. (ili se mijenja za muĹžjaka), tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMAKI OVARI odlinih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVL JE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODA JEM OIĹ ENE ODOJKE i svinjske polovice, mogua zamjena za Ĺžitarice, dostava. mob. 098/976-5331 PRODAJEM SVINJE za klanje, Brezje, tel. 855-740

ELEKTRONIKA PRODAJEM ZVUNE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njemaki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob. 098/777-022 KUPUJEM PUNJA za fotoaparat Olymus FE-370. mob. 091/533-6860 INTEL CELERON 1.7GHz s478, elitegroup mana, 40GB hard, 512MB ram, 32MB S3 gra ka, cd-rw, cdrom, fdd, modem, zvuk, lan, usb na manoj, isdn modem, tv karca, bijelo kuiťte, 17� crt monitor, mob. 098 657 056

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan domai uzgoj, tel. 091/547-0069 DRVENA DVORIĹ NA OGRADA, tzv. lovaka, cca 40 m, tel. 312 617 PRODAJEM Ĺženski bicikl, novi, 18 brzina Shimano za 1.100 kn, a kupcu poklanjamo i muĹĄki koriĹĄteni mountain bike. mob. 098 63 11 66 POVOLJNO SUĹ ILICA Gorenje. tel. 384 562 PRODAJEM 50 DIONICA Mesne industrije “VAJDAâ€? akovec. info. 040 337-860 PRODAJEM protoni bojler Vailant 14 lit., star 2g., te plinske pei Maja. tel: 098 9117 041 PRODAJU SE PALETE dim. 120x80, 120x100 i 125x100, viĹĄe komada, cijena po dogovoru, mob. 098 185 6060 PRODAJEM VELIKU BOCU za argon, punu 150 bara, sa atestom, za 1.400 kn, tel: 099 7440 712 ULJA NA PLATNU raznih majstora i mova povoljno prodajem. mob. 098/9617-349 KUPUJEM STRIPOVE Zagor, Blek, Tex, Mark... mob: 091/5373-652

PRODAJEM PROZORE i balkonska vrata sa izo staklom bez ĹĄtokova razne dim. mob. 091 559 4332 PRODAJEM BUBNJEVE Sonor 505, jeino, mob. 092 1023 081 PRODAJEM HRASTOVE STOLOVE i klupe za dvoriĹĄte, cijena kompleta 1.100,00kn. Damir, mob. 091 3840 666 PRODA JEM: produĹžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisai stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ksni masaĹžno-kozmeki leĹžaj (novi, nekoriĹĄteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, BalaĹĄevi, Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE DJEJA HALJINA za standardne i lano plesove, u ljubiastoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu grau i autoprikolicu, tel. 333-253 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montaĹžnu garaĹžu i vrtnu kuicu, tel. 333-253 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UĹ UVANU DJEJU ODJEU Ĺžensku vel. 3-4 i muĹĄku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 PRODAJEM ODIJELO za motor, 2 para hlaa i jaknu, te viĹĄe opreme vel. XXL, sve novo - vrlo povoljno. 098/991-3866 PRODAJE SE VIĹ E kubnih metara suhog hrastovog drveta dim. 8x5m. tel. 042/657-271 PRODAJE SE REGAL vrlo povoljno. tel. 313-996 PRODAJEM: knjige za 1.razr. Ekonomske, smjer hotelijer; kuiĹĄte za kosilicu; cirkular sa hoblaricom i ĹĄrotaom. tel. 333-613 ili 098/676-421 PRODAJEM: regal, trosjed, dvosjed, fotelja + stoli, komodu s vitrinom puno drvo hrast, madrac (100kn), ploa el. ugrad. ĹĄtednjak (200kn), tapec. krevet, gume 175/65/14 (500 kn/4kom), vei friĹžider sa ĹĄkrinjom, klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn) i stroj za pranje sua s manjom greĹĄkom (100eur). tel. 328-106 ili 098/171-4456

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOÄ?U Ĺ ETATI PSE!!!

Udruga za zaĹĄtitu Ĺživotinja PRIJATELJI Ĺžiro-raÄ?un: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAÄŒKE raznih pasmina, veliÄ?ina i dobi Posjetiti nas moĹžete svaki dan izmeÄ‘u 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvoĹžnjaka (kod ÄŒateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenÄ?anja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuĹĄtene Ĺživotinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241060, također HITNO MOLIMO U DONACIJU MOTORNU KOSILICU za koťnju trave.

BADI je ostavljen u ĹĄumi na samu staru godinu. Imao je sree ĹĄto je netko vidio kako tamo eka da se vrate po njega i tako je doĹĄao u naĹĄ azil. Badi je posebno dobre naravi, vrlo umiljat pas, star oko godinu dana, veliki rastom pa mu treba i veliko dvoriĹĄte za igru i tranje. Nije za lanac!

BEBA BJELOV je mlada kujica stara oko godinu dana. Pronaena je kako luta ulicama grada. Izuzetno je mirne i dobre naravi. Željna je ljubavi i paŞnje pa se jako veseli ljudima i veselo skakue oko njih. Nije za lanac!

BOBO je mali veseljak star ĹĄest mjeseci. Kao i svi ĹĄtenci, vrlo je zaigran i veseo. NiĹžeg je rasta i prekrasne dlake. Bio bi dobar i za obitelj s djecom. Nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

773

UTORAK 29. lipnja 2010.

TV pregled

04.10 Bez traga, serija (12) 04.55 Globalno sijelo 05.25 Moj grijeh, telenovela

od 29.6.2010. do 5.7.2010.

FILMOVI - PREPORUUJEMO

Kako do ozbiljne love FILM

UTORAK, RTL - 20.00

Znali su što s njom žele uiniti, ali nisu znali kako do ozbiljne love. Dvojica neozbiljnih propalica i sitnih bandita izgube deset tisua dolara koje su posudili od uglednog i opasnog maijaša, pa moraju im prije pobjei iz New Yorka žele li izvui živu glavu. Odlaze u Los Angeles, u kojem se brzo povežu s mjesnim kriminalcima, te dou u posjed video snimke...

Jednog lijepog dana FILM

SRIJEDA, HRT 1 - 20.10

Romantina komedija. Rastavljena arhitektica Melanie (M. Pfeiffer) mora jednog jutra odvesti svog sina Sammyja (A. D. Linz) u školu odakle on ide na izlet. S njima treba ii i malena susjeda Maggie (M. Whitman). Kad pozvone na Maggiena vrata, nitko ne odgovara. Naime, majka je ostavila Maggie kod svog bivšeg muža Jacka (G. Clooney) koji je potpuno zaboravio na taj dogovor...

Kljuni svjedok FILM

ETVRTAK, HRT 1 - 00.05

Krimi ilm. Michael McBain (B. Svenson) bivši je marinac koji se, prestavši biti aktivan na poslu, posvetio treniranju juda u Philadelphiji i mirnom obiteljskom životu. Kada na sudu posvjedoi o ubojstvu koje se zbilo u centru grada, postane glavna meta prijetnji tamošnje maije. Naime, Vincent Karbone (J. Colicos), iladelijski graevinski magnat i šef podzemlja...

Specijalistica FILM

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.32 15.02 16.45 16.55 18.20 18.35 19.20 19.21

PETAK, RTL - 20.00

Ne postoji muškarac koji može izvesti ovu pljaku. Ali zato postoji jedna žena. Karen McCoy (Kim Basinger), poznata pljakašica banaka, odslužila je kaznu te izlazi iz zatvora bez novaca, ali s nadom u novi poetak. Jedino što Karen želi jest smiriti se i ostaviti prošlost iza sebe. No njeni snovi su puste želje jer pokvareni socijalni službenik, stari poslovni partneri...

19.30 19.56 20.01 20.04

Oajniki in

20.10 20.45 21.20

FILM

SUBOTA, NOVA TV - 22.25

Frank Conner (Andy Garcia), policijski detektiv iz San Francisca, našao se u oajnoj situaciji - njegov devetogodišnji sin Matthew ( Joseph Cross) boluje od leukemije i prijeti mu smrt ako mu ne presade koštanu srž s podudarnim DNK. Da bi dobio podatke o moguem donatoru, krši zakon zajedno sa svojim vjernim partnerom Nateom (Erik King), provalivši u bazu podataka FBI-a...

Mamac FILM

NEDJELJA, HRT 2- 21.50

22.05 22.30 22.33 22.35 22.40 22.50 23.40 01.10 02.55 03.25

Najava programa City Folk 2010: Minsk TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Zemlja - mo planeta: Atmosfera, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar City Folk 2010: Utrecht Bijelo Pero, ameriki lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Globalno sijelo Poslovni klub Rijeke ljetne noi - prijenos otvaranja Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Waing, ameriki lm (15) Nogometno SP, snimka Skica za portret Sutra je novi dan, serija

Akcijski triler. Alvin Dean Sanders (J. Foxx) i njegov brat Stevie (M. Epps) su sitni prevaranati. No, Alvina pri jednoj bezazlenoj pljaki uhite i on završi u zatvoru. eliju dijeli s profesionalnim lopovom Johnom Jasterom (R. Pastorelli), koji je sa svojim partnerom ukrao 42 milijuna dolara u zlatu iz federalne banke u New Yorku. Jaster prije no što umre otkrije Alvinu gdje je skrio zlato ...

06.45 07.00 07.05 07.25 07.50 08.05 08.15 08.40 09.05 09.30 10.00 10.45 12.55 13.25 13.45 14.40 15.30 15.50 16.55 17.50 18.10 19.10 20.20 21.25 22.20 23.15 23.25 00.10 00.55 --------

TEST Najava programa Žderonja, crtana serija Patak Frka, crtana serija Na kraju ulice TV vr Gar eld i prijatelji, crtana serija Školarci obavještajci, serija za djecu San o slavi, serija za djecu Zabavni program Tree Hill, serija Strašni vrtovi, francuski lm Crveni patuljak, hum. serija Simpsoni, hum. serija Meu nama Sutra je novi dan, serija Nogometno SP - emisija Nogomet, SP - 1/8 nala: 1F 2E, 1. poluvrijeme Nogomet, SP - 1/8 nala: 1F 2E, 2. poluvrijeme Nogometno SP - emisija Jeeves i Wooster 3, hum. serija Afrovizija - emisija Nogomet, SP - 1/8 nala: 1H - 2G, 1. poluvrijeme Nogomet, SP - 1/8 nala: 1H - 2G, 2. poluvrijeme Afrovizija - emisija Vijes na Drugom Bez traga, serija (12) Šaptaica duhovima, serija (12) Kraj programa Tenis Wimbledon

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Pria o..., glazbena emisija 09.10 RTL ritam zona - Top 40 domai, glazbena emisija 10.20 Veera za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija 11.35 Raymond, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Punom parom, kulinarski

SPORT - IZDVAJAMO

izazov 12.50 K.T. 2, krimi serija 13.20 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod ism krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Veera za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Kako do ozbiljne love, igrani lm, komedija 21.50 3 pokušaja, igrani lm, komedija (12) 23.30 Vijes, informavna emisija 23.45 CSI: NY, krimi serija (12) 00.35 Vatrena oluja, igrani lm, triler (12) 01.55 Astro show, emisija uživo (18)

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 11:30 12:10 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20 17:30 18:25 19:15 20:05 21:25 23:15 23:30 00:30 01:00 01:30 02:30 03:20 05:20 05:45

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Naša mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serijanastavak Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Dilema jedne mladenke, igrani lm Veernje vijes Privatna praksa, serija Seinfeld, serija Brane vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Heroji, serija Sheena: Kraljica džungle, igrani lm (12) Seinfeld, serija Kraj programa

FILM HRT 1

15.00

Bijelo Pero SERIJA HRT 2

Nogomet, SP - 1/8 finala: Španjolska - Portugal

Nogomet, SP - 1/4 finale

SPORT UTORAK, HRT 2 - 20.20

SPORT SUBOTA, HRT 2 - 15.50

ZVJEZDANI KUTAK

Julia Roberts (Subota, NOVA TV, 20.05 h)

Djevojica upave crvene kose i velikog osmijeha sanjala je da e postati veterinarka, ali je ipak postala najskuplja i najdraža amerika glumica. 1990. godine probit e se u sam vrh dobro poznatom Garry Marshallovom ‘Pepeljugom modernog doba’, ‘Zgodnom ženom’ i osvojiti nominaciju za Oscar. Ipak, njen najvei uspjeh dolazi 2000. kada joj je dodijeljen Oscar za glavnu ulogu u Steven Soderberghovom ‘Erin Brockovich’. Kao najbolje plaena Hollywoodska glumica ipak prihvaa uloge u ‘Ljubimici Amerike’ (2001) i u ‘Mexican’ (2001) gdje glumi s Brad Pittom, ali se zaljubljuje u kamermana istoimenog ilma, Dannyja Modera s kojim se oženila iste godine nakon velikih peripetija jer je dotini gospodin bio oženjen. Iz svih priloženih informacija može se sa sigurnošu zakljuiti da je ova glumica velikog osmijeha stvarno vatrena, jer je tada upravo prekinula sa etverogodišnjim dekom, glumcem Benjaminom Brattom.

23.25

FILM RTL

21.50

Bez traga

3 pokušaja

Najvažnija zadaa specijalne jedinice FBIa s bazom u New Yorku, Odreda za nestale, jest pronai nestale osobe primjenom tehnika za kreiranje psiholoških pro la. lanovi ekipe pokušavaju rekonstruira 24 sata u životu osobe dan uoi njezina nestanka, odnosno žele upozna žrtvu da bi saznali gdje je. Ne ide uvijek sve po planu i u skladu s najboljim namjerama. Agen rade na razliim kompliciranim sluajevima i pritom se otkrivaju detalji iz njihovih privatnih života.

Želja mu je po svaku cijenu izbjei trei odlazak u zatvor, no opet upadne u nepriliku. Rob Douglas (Brian Hooks) upravo je izišao iz zatvora, u kojem je bio na izdržavanju kazne za svoj drugi kriminalni prijestup. Zakon kaže kako e mu eventualni trei donije i mnogo ozbiljniju kaznu, neovisno o težini prijestupa, pa Rob svoj život po svaku cijenu želi promijeni nabolje. Meum, sudbina ima drukije planove jer e se Rob nai usred pucnjave u kojoj e njegov prijatelj ustrijeli policajca...

11:00 12:00 14:42 14:45 15:00

08:43 09:00

15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:25 23:55 00:10 00:13 00:15 00:35

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Auto moto nauc vision, ponavljanje Gille e svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Stoljee hrrvaa skog nogometa, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas, informavna emisija Sport Prognoza vremena Voice of America Poslovni magazin akoveki kutak Meimurje danas Sport Prognoza vremena Igrani lm Dom2, emisija o ureenju interijera Meimurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozaina emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNIKI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNIKI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

23.30 19.10

Ne daj se, Nina

FILM NOVA TV

21.25

Dilema jedne mladenke

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.05 TV prodaja 08.35 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 09.25 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 29.06.1992 09.55 Prisluhnimo Tišini 11.00 Osmina Finala, Posnetek Iz Durbana 13.00 Osmina Finala, Posnetek Iz Johannesburga 15.00 nogometni Studio 15.50 Tshwane: Osmina Finala, prenos 17.50 nogometni Studio 19.00 Vrhunci 19.45 nogometni Studio 20.20 Cape Town: Osmina Finala, prenos 22.20 nogometni Studio 23.00 Osmina Finala, Posnetek Iz Tshwaneja 23.40 Osmina Finala, Posnetek Iz Cape Towna 00.20 Lov Na arovnice, Ameriški lm, ponovitev 01.55 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zloina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista kua, serija 15.00 Kirurzi, serija 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 U majinu obranu, lm 22.45 24 UR 23.05 Dr. House, serija 0.05 Opasna igra, serija 1.00 Nona panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Überieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Nogomet, prijenos 22.50 Cobra 11, serija 23.40 Noni program

SRIJEDA 30. lipnja 2010.

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.05 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.10 15.55 16.45 16.55 18.15 18.30 19.15 19.16 19.21 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.00 22.35 23.00 23.03 23.05

Najava programa City Folk 2010: Utrecht TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Zemlja - mo planeta: Led, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar City Folk 2010: Murska Sobota Na vodenome putu 3: Shetlandski otoci, dok. serija Na vodenome putu 3: Bolnica za kornjae, dok. serija Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Jednog lijepog dana, ameriki lm Proces Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes

23.10 23.20 23.55 00.15 01.05 02.55 03.40 04.40 04.55 05.25

ETVRTAK 1. srpnja 2010. Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Dr. House, serija (12) Tajnica, ameriki lm (18) Sutra je novi dan, serija Siska, serija (12) Skica za portret Proces Moj grijeh, telenovela

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Šaolinski obraun, crtana serija 07.25 101 dalmanac, crtana serija 07.50 Na kraju ulice 08.05 TV vr 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Školarci obavještajci, serija za djecu 09.05 San o slavi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.55 Crveni patuljak, hum. serija 14.25 Simpsoni, hum. serija 14.55 e-Hrvatska 15.30 Rije i život: Radno zakonodavstvo prema socijalnom nauku Crkve, religijski program 16.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.15 Sutra je novi dan, serija 18.10 Jeeves i Wooster, hum. serija 19.10 Afrovizija - emisija 21.00 Fesval zabavne glazbe “Split 2010” - 50 godina Splita, prijenos 23.05 Vijes na Drugom 23.15 Siska, serija (12) 00.20 Šaptaica duhovima, serija (12) 01.05 Kraj programa -------- Tenis Wimbledon

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 10.20 Veera za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija 11.35 Raymond, hum. serija

12.05 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Punom parom, kulinarski izazov 12.50 K.T. 2, krimi serija 13.20 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod ism krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Veera za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama (dvije epizode) 20.00 L.A. Dragnet, krimi serija 20.55 Kos, krimi serija (dvije epizode) (12) 22.45 CSI:NY, krimi serija (12) 23.40 Vijes, informavna emisija 23.50 Kako do ozbiljne love, igrani lm, komedija 01.35 Astro show, emisija uživo (18)

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 11:30 12:10 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20 17:30 18:25 19:15 20:05 21:05 22:05 23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:20 04:50 05:15 05:40

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Naša mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Farma, specijal Navy CIS, serija UFC specijal (12) Veernje vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Brane vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Heroji, serija Dilema jedne mladenke, igrani lm Seinfeld, serija Brane vode, serija Kraj programa

SERIJA HRT 2

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.05 16.45 16.55 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.50 21.55 22.30 22.55 22.58 23.00 23.05 23.15 00.05 01.35 02.20

Najava programa City Folk 2010: Murska Sobota TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Zemlja - mo planeta: Oceani, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Dok. domai lm/serijal Ciklus zabranjenog Hollywooda: Most Waterloo, ameriki lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dome, slatki Dome - hum. serija Otvoreno Kratki susre Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Kljuni svjedok, amerikokanadski lm (12) Sutra je novi dan, serija Zakon i red: Zloinake nakane, serija (12)

03.05 Šaptaica duhovima, serija (12) 04.50 Skica za portret 04.55 Kratki susre 05.25 Moj grijeh, telenovela

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Šaolinski obraun, crtana serija 07.25 101 dalmanac, crtana serija 07.50 Na kraju ulice 08.05 TV vr 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Školarci obavještajci, serija za djecu 09.05 San o slavi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.35 Crveni patuljak, hum. serija 14.05 Simpsoni, hum. serija 14.30 Trenutak spoznaje 15.30 Babe Jage, dok. lm 16.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.15 Sutra je novi dan, serija 18.10 Jeeves i Wooster, hum. serija 19.10 Afrovizija - emisija 21.00 Fesval zabavne glazbe “Split 2010” - retrospekva, prijenos 23.05 Zakon i red: Zloinake nakane, serija (12) 23.55 Vijes na Drugom 00.00 Sedam razdoblja rocka: Ono što je svijet ekao - Britanska Indie scena, dok. serija 00.50 Šaptaica duhovima, serija (12) 01.35 Kraj programa -------- Tenis Wimbledon -------- Nogomet, EL - 1. pretkolo

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Dalmanski libar, glazbena emisija 09.05 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 10.20 Veera za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija 11.35 Raymond, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Punom parom, kulinarski izazov

00.20

11.10

SERIJA RTL

20.00

Oprah show

L.A. Dragnet

Prvi put u posljednjih sedam godina, otkako vodi vlastu emisiju, dr. Phil se vraa u Oprah Show! U današnjoj emisiji Oprah i dr. Phil razjašnjavaju glasine, a potom dr. Phil iznosi stravinu priu o mladoj ženi koja je skrivala mranu obiteljsku tajnu sve dok nije zatražila pomo u njegovoj emisiji. Njezin otac, poznat kao The Happy Face Killer (Veseli ubojica), osuen je na doživotnu zatvorsku kaznu nakon što je priznao da je muio i ubio osam žena...

Friday i Smith pozvani su na mjesto zloina u trgovinu alkoholnih pia u Culver City Osim dvojice mrtvih muškaraca, u duanu policija pronalazi žive Annu i Henryja Polk. Kako bi zavarao ubojice, Friday objavljuje medijima da su u duanu pronaena eri jela. Detekvi otkriju da jedan od napadaa nije imao hrabros ubi par, ve da je lažirao njihovo ubojstvo. Njegovi kolege u zloinu nisu ga otkrili, no da jesu, to bi ga vjerojatno koštalo života...

11:00 12:00 15:12 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00 19:15 19:18 19:20 19:25 20:00 21:00 21:15 21:18 21:35 23:20 23:35 23:38 23:40 00:00

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Yoga & Pilates Poslovni magazin, ponavljanje Kradljivac srca, serijski lm Vijes Za ravnopravnost, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Dom2, ponavljanje Povealo, polika emisija Meimurje danas Sport Prognoza vremena Bar za lijenine, Igrani lm(12) Meimurje danas Sport Prognoza vremena Voice of America Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 20:40 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI SUMNJE kriminaliska serija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI NOVI PRAVAC emisija o energeci IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o prehrani SUMNJE kriminaliska serija DOM 2 emisija o ureenju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

20.55

Kos

EMISIJA HRT 1TV SPORT NOVA

17:30 18:25 19:15 20:05 21:05 22:05 23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:20 05:00 05:25 05:50

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Naša mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Provjereno, magazin Navy CIS, serija Trenutak isne , game show (12) Veernje vijes Nestali, serija Seinfeld, serija Brane vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Heroji, serija Kameno cvijee, igrani lm (15) Seinfeld, serija Brane vode, serija Kraj programa

DOK.SERIJA HRT 1

SERIJA HRT 2

SERIJA RTL

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 11:30 12:10 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20

10.15

Zemlja - mo planeta: Oceani

Šaptaica duhovima TALK SHOW HRT 1

12.50 K.T. 2, krimi serija 13.20 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod ism krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Veera za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama (dvije epizode) 20.00 Chuck, akcijska komedija (R) 20.55 CSI, krimi serija (dvije epizode) (12) 22.35 CSI: NY, krimi serija (12) 23.35 Vijes, informavna emisija 23.50 L.A. Dragnet, krimi serija (R) 00.35 Kos, krimi serija (12) 01.20 Astro show, emisija uživo (18) 02.20 Kos, krimi serija (12)

22.05

UFC specijal

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.10 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 30.06.1992 11.40 Evharisni Kongres, Posnetek Iz Celja 14.40 Antologija Slovenske Violinske Glasbe 16.00 Osmina Finala, Posnetek Iz Tshwaneja 18.00 Osmina Finala, Posnetek Iz Cape Towna 20.00 nogometni Studio 21.00 90 Let Strojne Fakultete, Posnetek Prireditve 22.15 Spominski Koncert Ob 80. Obletnici Rojstva Carlosa Kleiberja - Dunajski Filharmoniki in Riccardo Mu, Posnetek Iz Cankarjevega Doma 00.10 Tujci, Angleški lm, ponovitev 01.50 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zloina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista kua, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slovenija ima talent 21.40 Ekipa za oevid, serija 22.35 24 UR 22.55 Dr. House, serija 23.50 Opasna igra, serija 0.55 Nona panorama

6.00 Djeji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Djeji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Kua debele mame 2, lm 21.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 Noni program

23.05

Zakon i red: Zloinake nakane Detektivi traže pljakaše banke Donnyja De Palmu i njegova partnera Ernieja. Nakon što Ernie pogine u akciji, ostaje im još da samo nau Donnyja. Stvari se zakompliciraju kada Donny zavede udanu kuanicu koja se dosauje svojim malograanskim životom i oarana je Donniejevim pustolovinama.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:40 18:10 19:00 19:15 19:20 19:22 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:10 23:25 23:30 23:35 23:50 00:50

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Piltes Kradljivac srca, serijski lm Vijes Stare civilizacije Jezeraš, humorisni kviz, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Glazbeni predah Koncert Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Heatseeekeer(12), Igrani lm Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

SERIJA RTL

20.55

CSI Nakon iznimno oštre hokejaške utakmice, jedan od igraa pronaen je prerezanog vrata, oito oštricom klizaljke. CSI ekipa ne mora ii daleko kako bi pronašla ljude koji su s preminulim Terryjem Riversom bili u sukobu jer njegov suigra Tommy Sconzo uope ne krije svoje neprijateljstvo, kao i neki provnici. ini se kako su mnogi od njih preko brokera Terryja bezuspješno uložili veliku koliinu novca u propali projekt pa su mu se željeli osve.

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:35 22:30 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOM 2 emisija o ureenju doma VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A ŽIVOT VERDIJA serijski lm OKOLO K(R)OLE mozaina emisija ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

20.00

Chuck

SERIJA NOVA TV

21.05

Navy CIS

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.00 TV prodaja 11.30 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 01.07.1992 12.00 90 Let Strojne Fakultete, Posnetek Prireditve 13.20 Spominski Koncert Ob 80. Obletnici Rojstva Carlosa Kleiberja - Dunajski Filharmoniki in Riccardo Mu, Posnetek Iz Cankarjevega Doma 16.00 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.30 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 17.00 Mostovi - Hidak: Moj gost, Moja gostja - Vendégem ..., ponovitev 17.30 To Bo Moj Poklic: Elektroinštalater, 1. Del, Izobraževalna Serija 18.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja, ponovitev 18.25 Nenavaden Um za Nenavaden Poklic, Dokumentarna oddaja 19.00 Dr. Who: Vojska Duhov, Angleška Znanstveno-Fantasna Igrana nanizanka, 12/13, ponovitev 20.00 Južna Afrika: Svetovno prvenstvo v nogometu 21.00 Velenje: Atletski Ming, prenos 22.15 Obiralka ešenj, Nemški lm 23.45 Šivankino Uho, Angleški lm, ponovitev 01.35 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zloina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista kua, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slovenija ima talent 21.40 Ekipa za oevid, serija 22.35 24 UR 22.55 Dr. House, serija 23.50 Opasna igra, serija 0.45 Nona panorama

6.00 Djeji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Djeji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Dorfers Donnerstalk 22.40 Dobrodošli 23.30 Noni program

TV kue imaju pravo promjene programa

PETAK 2. srpnja 2010.

SUBOTA 3. srpnja 2010.

španjolski lm (18) 03.20 Nogometno SP, snimka 06.05 Moj grijeh, telenovela 05.50 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.05 16.45 16.55 18.20 18.35 19.20 19.21 19.30 19.56 20.01 20.04 21.00 23.15 00.10 00.35 00.38 00.40 00.45 00.55 01.40

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Zemlja - mo planeta: Iznimna zemlja, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Dok. domai lm/serijal Poirot, serija Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Fesval zabavne glazbe “Split 2010” - 1. polu nalna veer, prijenos Lica nacije Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Sveta djevojka, argennskotalijansko-nizozemsko-

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Šaolinski obraun, crtana serija 07.25 101 dalmanac, crtana serija 07.50 Na kraju ulice 08.05 TV vr 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Školarci obavještajci, serija za djecu 09.05 San o slavi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Crveni patuljak, hum. serija 14.00 Simpsoni, hum. serija 14.25 Znanstvena peca 14.55 Eko zona 15.30 Nogometno SP - emisija 15.50 Nogomet, SP - 1/4 nale: W53 W54, 1. poluvrijeme 16.55 Nogomet, SP - 1/4 nale: W53 W54, 2. poluvrijeme 17.50 Nogometno SP - emisija 18.10 Jeeves i Wooster, hum. serija 19.10 Afrovizija - emisija 20.20 Nogomet, SP - 1/4 nale: W49 W50, 1. poluvrijeme 21.25 Nogomet, SP - 1/4 nale: W49 W50, 2. poluvrijeme 22.20 Afrovizija - emisija 23.15 Vijes na Drugom 23.25 Struna u krvi, mini-serija (15) 00.55 Kraj programa -------- Tenis Wimbledon

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 10.20 Veera za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija 11.35 Raymond, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin (R)

12.20 Punom parom, kulinarski izazov 12.50 K.T. 2, krimi serija 13.20 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod ism krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Veera za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama (dvije epizode) 20.00 Specijalisca, igrani lm, drama (R) 21.55 Policijska akademija, igrani lm, komedija 23.45 Vijes, informavna emisija 00.00 Murjaci generacije X, igrani lm, akcijska komedija (12) (R) 01.55 Astro show, emisija uživo (18)

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 11:30 12:10 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20 17:30 18:25 19:15 20:05 22:35 00:20 02:10 03:40 05:10

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Naša mala klinika, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Miris žene, igrani lm Opasna avantura, igrani lm (15) Kroja Paname, igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) Tajna Bermudskog trokuta, igrani lm Kraj programa

EMISIJA HRT 1

07.05 07.10 07.25 07.35 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.05 14.35 15.20 15.55 16.04 16.05 16.25 17.55 18.25 18.30 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 21.10 23.25 23.40 23.50 00.45 02.20 04.20 05.45

Najava programa TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Veliko nebo, ameriki lm Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Kuni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela Prizma, mulnacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri - izbor: Strogo povjerljivo Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna bašna Yamakasi: Samuraji našeg doba, francuski lm Iza ekrana HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Neželjeno nasljedstvo, dok. lm Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Mali libar Marka Uvodia Splianina, TV drama Fesval zabavne glazbe “Split 2010” - 2. polu nalna veer, prijenos Vijes Vijes iz kulture Mamuca, krimi serija (15) Filmski vikend s Jeanom Claudeom Van Dammeom: U paklu, ameriki lm (15) Vuk, ameriki lm (12) Nogometno SP, snimka Moj grijeh, telenovela

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalmanac -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tiga i Pooh 07.50 Žutokljunac 08.20 Danni, serija za djecu 08.50 Brlog 09.15 Pokusi koji su promijenili svijet: Na vruih 196 09.35 Navrh jezika 09.45 Sportske igre mladih 10.00 Zagreb: Reenje pomonog biskupa Mije Gorskog, prijenos 12.35 Briljanteen 13.25 Život s medvjedima, dok. lm 14.20 KS automagazin 14.50 4 zida 15.30 Nogometno SP - emisija 15.50 Nogomet, SP - 1/4 nale: W52 W51, 1. poluvrijeme 16.55 Nogomet, SP - 1/4 nale: W52 W51, 2. poluvrijeme 17.50 Nogometno SP - emisija 18.10 Jeeves i Wooster, hum. serija 19.10 Afrovizija - emisija 20.20 Nogomet, SP - 1/4 nale: W55 W56, 1. poluvrijeme 21.25 Nogomet, SP - 1/4 nale: W55 W56, 2. poluvrijeme 22.20 Afrovizija - emisija 23.15 Sportske vijes 23.25 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom 23.30 Ritam tjedna, glazbeni magazin 00.10 No u kazalištu - C.Goldoni: Ribarske svae 01.35 Kraj programa -------- Tenis Wimbledon

07.05 07.45 08.10 08.35

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija (R) Bikeri s Marsa, crtana serija (R) 09.00 Ne daj se, Nina, humorna

23.15

23.25

FILM NOVA TV

FILM RTL

21.45

FILM NOVA TV

13.10

Struna u krvi

Kroja Paname

Top Secret!

Koje boje je ljubav?

Truplo mladia postavlja zagonetku. Je li umro od premlaivanje koje je pretrpio? Od davljenja? Ili možda pucnja u glavu? I zašto su bile potrebne sve tri metode? Nije rije o pljaki, ni ubijeni ima veze s kriminalnim miljeom. Slijede nove žrtve. Tony kree u lov na serijskog ubojicu koji muki zamlauje mladie pa ne uvia da osueni ubojica Michael planira pobjei. Njegov bijeg ima razorne posljedice.

Kada bi James Bond imao zlog brata blizanca, zvao bi se Andy Osnard! Ovome raskalašenom britanskom špijunu na umu su jedino seks i novac, a premještajem u Panamu gubi stare veze i mora hitno pronai nove. Njegov je novi plijen kroja Harry Pendel, ije bi tajne mogle potres Panamu…

Nick Rivers je mlad, glup i zabavan rock pjeva iz pedeseh godina minulog stoljea. On je poput Elvisa, Beach Boysa, Big Boppera, Buddyja Hollyja ili bilo kojeg drugog rokera iz tog vremena kojeg se možete sjetiti. Odlazi u Njemaku kako bi sudjelovao na glazbenom fesvalu, ali nije svjestan injenice da nacis koriste fesval kao paravan za prikrivanje svoje prave namjere – dominaciju svijetom.

Nicole Alpern (Jennifer Finnigan) je obožavateljica sportaša iji se snovi ostvare kada zapne za oko Tyju Riversu (Roger R. Cross), slavnom i bogatom košarkašu. Njih se dvoje odmah svide jedno drugome, a nakon što ga Nicole odvede u svoj stan, njih dvoje zapoinju burnu vezu. Meum, njihov idilian odnos uskoro se prekida i to kada Nicole zatrudni. Naime, Ty ne vjeruje da je dijete njegovo. Ipak bez Tyjeve podrške i uz oevo neodobravanje...

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00

08:43 09:00

21:00 21:15 21:20 21:30 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostanice Danas na programu Yoga&Pilates Kradljivac srca, serijski lm Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto moto nauc vision Jukebox Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Ritam ljeta, zabavna mozaina emisija Meimurje danas Sport Prognoza vremna Put u Nashville, Igani lm Trzalica, glazbena emisija Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

12.50

K.T. 2

FILM NOVA TV

22.35

Opasna avantura

11:00 12:00 12:30 13:15 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 -------------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos ŽIVOT VERDIJA serijski lm VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozaina emisija KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18.30

Neželjeno nasljedstvo

00.20

SERIJA RTL

07:10 Koje boje je ljubav, igrani lm 08:40 Dora istražuje, crtana serija 09:05 Timmy Time, crtana serija 09:20 Jagodica Bobica, crtana serija 09:45 Ben 10: Alien Force, crtana serija 10:10 Dodir s neba, serija 11:10 Frikovi, serija 12:10 arobnice, serija 13:10 Koje boje je ljubav, igrani lm 14:50 Tajna Bermudskog trokuta, igrani lm 16:35 Nad lipom 35, humorisnoglazbeni show 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Nad lipom 35, humorisnoglazbeni show - nastavak 17:55 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Ja u ljubav vjerujem, igrani lm 22:25 Oajniki in, igrani lm (12) 00:15 Bez izbora, igrani lm (15) 02:10 Ezo TV, tarot show (18) 03:40 Kroja Paname, igrani lm (12) 05:30 Kraj programa

DOK.FILM HRT 1

Lica nacije MINI SERIJA HRT 2

drama (pet epizoda) 11.30 Skrivene poruke, hum. serija (R) 11.55 Kidco, igrani lm, komedija (R) 13.50 Život, igrani lm, drama 15.55 Policijska akademija, igrani lm, komedija (R) 17.55 Zvijezde Ekstra: Holivudski baby boom, zabavna emisija (R) 18.30 Vijes, informavna emisija 19.05 Koledžicom po svijetu, zabavna emisija 20.00 Vesele karmine, igrani lm, komedija 21.45 Top Secret!, igrani lm, komedija 23.20 Hrvatska no pokera proljee 2010, zabavna emisija 00.30 Baraba, igrani lm, krimi drama (12) 02.45 Astro show, emisija uživo (18)

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.30 TV prodaja 11.00 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 11.30 rno Beli asi 11.45 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 02.07.1992 12.40 Nenavaden Um za Nenavaden Poklic, Dokumentarna oddaja 13.10 (Ne)Pomembne Stvari: Zaprtost, Mozaina oddaja za Mlade 14.00 Žogarija - Ko Igra Se in Ustvarja Mularija, Otroška oddaja, 10., Zadnji Del 15.00 nogometni Studio 15.50 Port Elizabeth: etrinale, prenos 17.50 nogometni Studio 20.20 Johannesburg: etrinale, prenos 22.20 nogometni Studio 23.00 Vrhunci 00.00 Zakon v Modrem: Primer Medenih Tednov, 1. Del, Italijanska nadaljevanka, 1/12, ponovitev 00.50 Zakon v Modrem: Primer Medenih Tednov, 2. Del, Italijanska nadaljevanka, 2/12, ponovitev 01.45 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zloina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista kua, serija 15.00 Kirurzi 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Slovenija ima talent 22.45 24 UR 23.05 Ekipa za oevid, serija 0.00 Palme o, lm 2.05 Šest modela, serija 3.35 Nona panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Djeji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humorisna serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Was gibt es Neues? 0.05 Noni program

08:00 12:00 13:00 15:30 15:32 16:00 17:00 17:15 18:20 19:00 19:15 20:10 20:45 21:30 23:15

Djeja televizija 1x2, kontkt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Crtani lmovi Vijes Ritam ljeta, ponavljanje Jukebox Vijes Oko k(r)ole Trzalica Obzori, emisija okulturi Momaka zabava (12) Zapisano u zvijezdama, kontakt program 00:15 Vijes 00:20 Erotski lm 01:15 Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozaina emisija 1X2 kontakt emisija o klaenju KARTULINA Z MIK-A glazbena emisija NARODNO VESELJE zabavna emisija ŽIVOT VERDIJA serijski lm MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija NONA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

GAME SHOW RTL

23.20

Hrvatska no pokera - proljee 2010.

FILM NOVA TV

14.50

Tajna Bermudskog trokuta

06.30 Zabavni Infokanal 07.25 TV prodaja 07.55 Skozi as 08.05 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 03.07.1992 08.35 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 08.55 Primorski Mozaik 10.00 etrinale, Posnetek Iz Port Elizabetha 12.00 etrinale, Posnetek Iz Johannesburga 14.00 Augsburg: Kajak Kanu - Svetovni Pokal v Slalomu, prenos 15.00 nogometni Studio15.50 Cape Town: etrinale, prijenos 17.50 nogometni Studio 20.20 Johannesburg: etrinale, prenos 22.20 nogometni Studio 23.00 Vrhunci 00.00 Koncert: Corinne Bailey Rae, Live in London & New York, Posnetek 01.30 Sobotno Popoldne, ponovitev 03.45 Zabavni Infokanal

7.45 TV prodaja 8.00 Djeji program 10.15 Angie, serija 10.45 Ljubav kroz želudac 11.20 Safari, dok. serija 12.15 Mega strukture, dok. serija 13.20 vrsto u sedlu, lm 15.10 Poirot, serija 16.10 Monk, serija 17.05 Ples sa mrtvima, lm 18.55 24 UR 20.00 As  tud not padu?! 21.45 Kandidat, lm 0.10 Škorpion ubija, lm 2.00 Nona panorama 5.55 Djeji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Oluja, lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Ljubavna pravila, lm 23.20 Noni program TV kue imaju pravo promjene programa

NEDJELJA 4. srpnja 2010.

06.10 06.15 06.30 07.00 07.30 08.00 08.10 09.25 09.55 10.00 10.09 10.10 10.20 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.30 13.25 13.55 14.00 15.05 15.40 15.50 15.55 17.30 18.35 19.05 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 21.00 23.35 23.50

Najava programa TV kalendar Euromagazin Duhovni izazovi Iza ekrana Vijes Koncert: Amarcord u Varaždinu Rijeke Hrvatske: Korana, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Divlji u srcu, serija Divlji u srcu, serija Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Syngenta Agro, mali savje za poljoprivrednike Plodovi zemlje Split: More Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Mladi Einstein, australski lm Sveani mimohod 44. akovakih vezova, snimka Lažeš, Melita! - serija za djecu Tajni dnevnik patke Malde: Ljeto Vrijeme LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme Spe u gosma, TV serija Fesval zabavne glazbe “Split 2010” + proglašenje pobjednika Vijes Vijes iz kulture

PONEDJELJAK 5. srpnja 2010.

00.00 Filmski vikend s Jeanom Claudeom Van Dammeom: Vremenski policajac, amerikojapanski lm (12) 01.40 Divlji u srcu, serija 02.30 Divlji u srcu, serija 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Split: More

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 07.35 Najava programa 07.40 Trolovi, crtana serija 08.05 Sluaj za ekipu BARZ, serija za djecu 08.30 Risto Räppääjä, nski lm za djecu 09.45 Prijatelji 10.50 Biblija 11.00 Zagreb: Misa, prijenos iz Katedrale 12.05 Sportske igre mladih 12.20 Prirodni svijet 3: Tigrovi ljudožderi, dok. serija 13.15 Ubi pcu rugalicu, ameriki lm 15.20 Sjaji Marija zvijezda, dok. lm 16.05 Igrani lm (strani) 18.10 Jeeves i Wooster, hum. serija 19.00 Domai dok. lm 20.00 Afrovizija - emisija 21.00 Sportske vijes 21.50 Mamac, ameriko-kanadski lm (12) 23.50 Bez oduševljenja, molim, hum. serija 00.15 Bez oduševljenja, molim, hum. serija 00.40 Kraj programa -------- Tenis Wimbledon

06.50 07.30 07.55 08.20

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija (R) Bikeri s Marsa, crtana serija (R) 08.45 Ne daj se Nina, humorna drama (pet epizoda) 11.10 Skrivene poruke, hum.

serija (R) 11.35 Red Bull Air Race - New York, sportsko-zabavna emisija 12.05 Život, igrani lm, drama 14.10 Obitelj iz predgraa, igrani lm, humorna drama 15.50 Vesele karmine, igrani lm, komedija 17.35 Discovery: Preživje divljinu - Panama, dok. lm (R) 18.30 Vijes, informavna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Preživjeli, igrani lm, drama 22.10 CSI: Miami, krimi serija (12) 23.05 Urota, igrani lm, polikokrimi triler (dvije epizode) (12) 00.55 Top secret!, igrani lm, komedija (R)

06:15 Frikovi, serija 07:10 Dodir s neba, serija 08:05 Dora istražuje, crtana serija 08:30 Timmy Time, crtana serija 08:45 Jagodica Bobica, crtana serija 09:15 Ben 10: Alien Force, crtana serija 09:40 U sluaju frke, serija 10:10 Žene amerikih vojnika, serija 11:10 Robinson Crusoe, serija 13:10 Stari komarci, igrani lm 14:50 Kaos u obitelji, igrani lm 16:25 Farma, specijal 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Farma, specijal-nastavak 17:45 Lud, zbunjen, normalan 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show 21:10 Trostruka igra, igrani lm (12) 23:00 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:40 Tko je Samantha?, serija 01:10 Trostruka igra, igrani lm (12) 02:45 Bez izbora, igrani lm (15) 04:30 Red Carpet , shwobiz magazin (15) 06:00 Kraj programa

FILM HRT 2

04.35 Potrošaki kod 05.05 Moj grijeh, telenovela 06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.32 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.00 16.45 16.55 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.30 22.00 22.05 22.30 22.33 22.35 22.40 22.50 23.40 01.40

Najava programa Mir i dobro TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Put oko svijeta u 80 vrtova: Meksiko i Kuba, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glazbeni specijal Neak, irski lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Domai dok. lm TV Bingo Show Potrošaki kod Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Poslovne vijes Vijes iz kulture Dr. House, serija (12) Braa Newton, ameriki lm (12) Skica za portret

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Šaolinski obraun, crtana serija 07.25 101 dalmanac, crtana serija 07.50 TV vr 08.00 Brlog 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Serija za djecu 09.05 San o slavi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 Tree Hill, serija 10.40 Genijalci.com, ameriki lm 12.15 Ritam tjedna, glazbeni magazin 13.00 Crveni patuljak, hum. serija 13.30 Simpsoni, hum. serija 14.05 Koga briga? 14.35 Normalan život, emisija o obitelji 15.35 Skrivena Azija: Živonjski insnkt, dok. serija 16.30 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.15 Sutra je novi dan, serija 18.10 Jeeves i Wooster, hum. serija 19.00 Domai dok. lm 20.00 Afrovizija - emisija 21.00 Vijes na Drugom 21.10 Traerica, serija (12) 23.35 Prljavi seksi novac, serija (12) 00.25 Šaptaica duhovima, serija (12) 01.10 Kraj programa

06.50 Mi y, animirana serija 07.05 YooHoo i prijatelji, animirana serija 07.25 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 09.40 Bibin svijet, humorisna serija 10.30 Kralj Queensa, humorisna serija 11.00 Raymond, humorisna serija 11.30 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Punom parom, kulinarski

13.15

12.05

FILM NOVA TV

FILM HRT 1

15.00

FILM NOVA TV

Kaos u obitelji

Neak

Bljesak

Suoen s teškom bolešu, Michael Keaton preispitat e svoj život u potrazi za unutarnjim mirom. Bob Jones (Michael Keaton) ima sve što jedan muškarac može poželje – odlian posao, divnu suprugu (Nicole Kidman) i dijete na putu. No životna idila pretvara se u nonu moru kada sazna da boluje od raka bubrega koji je ve metastazirao i na plua. Suoen s injenicom kako su mu ostala samo 4 mjeseca života te kako nee ima priliku upozna svoje dijete...

Tradicija je da se obitelj Gilbert svake godine sastaje na 25. godišnjici Kupa obitelji. Na toj proslavi postoji pet izazova u kojima svatko od troje djece mora sudjelova kako bi se odredio dobitnik pehara za sljedeu godinu. Ove godine najmlai sin Dil (Christopher Gorham), jedini koji nikada nije osvojio turnir, ima asa u rukavu: svoju novu djevojku i tvrdoglavu natjecateljicu Katherine (Charisma Carpenter) koja je odluna u namjeri da Dila uini pobjednikom.

Drama. Na jednom od irskih otoka život protjee uobiajenim ritmom sve dok pozna mještanin Tony Egan (D. McCann) ne primi pismo u kojem dozna da je njegova sestra Karen preminula. Karen je, naime, prije dvadeset godina napusla Irsku i odselila se u New York gdje se udala i dobila sina. Išekujui dolazak neaka koji u Irsku sže kako bi prah iz majine urne prosuo po irskoj zemlji, Tony se iznenadi kada shva...

Policijski detekvi Jack Cole (Steven Seagal) i Jim Campbell (Keenen Ivory Wayans) nemaju gotovo ništa zajedniko. Jack je prebaen u Los Angeles kako bi pomogao policajcu Jimu Campbellu da razriješi sluaj niza brutalnih ubojstava. Prisiljeni radi zajedno kako bi uhvali zloglasnoga serijskog ubojicu, samotnjak i ljubitelj vratolomija Cole i nestrpljivi i sposobni brbljavac Campbell moraju zaboraviti svoje razliitos ili umrije...

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30 19:00 19:30 20:20 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Djeja televizija Videostranice Danas na programu Trzalica, ponavljanje Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna kronika Ulina košarka Rezervirano vrijeme Tjedna kronika Domai glazbeni hitovi Dom na kvadrat, ponavljanje Oko k(r)ole Zamjena 3,Pobjednik uzima sve, Igrani lm(12) Zapisano u zvijezdama, kontakt program Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

09:58 10:00 13:30 15:15 15:30 16:00 17:15 18:25 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI kontakt emisija KAD NARASTEM BIT U ZVIJEZDA glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o prehrani OTISCI VREMENA dokumentarna emisija EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozaina emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21:25 23:20 23:35 00:35 01:05 01:35 02:35 03:25 04:55 05:20 05:50

21.10

21.25

Život

23.05

Urota

SHOW NOVA TV

17:30 18:25 19:15 20:05

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Naša mala klinika, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak U ime ljubavi, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Bljesak, igrani lm (12) Veernje vijes Gotovevi, reality show (12) Seinfeld, serija Brane vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Heroji, serija Stari komadi, igrani lm Seinfeld, serija Brane vode, serija Kraj programa

Traerica

14.50

SERIJA RTL

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 11:30 12:30 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20

SERIJA RTL

Ubi pcu rugalicu FILM RTL

izazov 12.50 K.T. 2, kriminaliska serija 13.20 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod ism krovom, humorisna serija 17.05 Kralj Queensa, humorisna serija 17.30 Raymond, humorisna serija 18.00 Veera za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama (dvije epizode) 20.00 Igrani lm 21.55 Igrani lm 23.45 Vijes, informavna emisija 23.55 Pentatlon, igrani lm, akcijski (12) 01.45 Astro show, emisija uživo (18)

23.00

Red Carpet

06.30 Zabavni Infokanal 09.00 TV prodaja 09.30 Skozi as 09.40 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 04.07.1992 10.00 39. Tekmovanje Mladih Slovenskih Glasbenikov, Koncert Prvonagrajencev, 4., Zadnji Del 10.45 lovek Pelikan, Finski lm, ponovitev 12.40 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria 13.10 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope 13.35 Zdravje v Evropi: Nenadna Smrt v Športu - Še Ena Priložnost, Ebu Koprodukcijska Dokumentarna Serija 15.00 Augsburg: Kajak Kanu, Svetovni Pokal v Slalomu, prijenos 16.00 etrinale, Posnetek Iz Cape Towna 18.00 etrinale, Posnetek Iz Johannesburga 20.00 nogometni Studio 21.05 Na Utrip Srca: Poletni Koncert Iz Schönbrunna 2010 22.20 Podkralji, Italijanska nadaljevanka, 1/4, ponovitev 23.05 Dežela Sanj, Ameriški lm, ponovitev 00.35 Zabavni Infokanal

07.45 TV prodaja 8.00 Djeji program 10.40 Provjereno 11.50 Krivotvoritelj, lm 13.45 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Najlui sportovi 15.45 Najbolje reklame 16.15 Monk, serija 17.10 Princ i surfer, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 19.50 24 UR 20.20 As  tud not padu?! 21.55 Jerry Maguire, lm 23.45 Tamnica, lm 2.05 Nona panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Maral Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Gilbert Grape, lm 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 Noni programi mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Maral Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Nogomet, prijenos 22.50 Navy CIS, serija 23.35 Noni program

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 17:00 17:05 18:20 19:00 19:15 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emsija o klaenju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Kradljivac srca, serijski lm Vijes Najbolje u 2010.godini Jukebox Meimurje danas Sport Auto moto nauc vision Stoljee hrvatskog nogometa, dokumentarni serijal Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Živa vatra, serijski lm Gile e, svijet sporta Meimurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TAJNE I PRELJUBI kriminaliska serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozaina emisija TRZALICA glazbena emisija TAJNE I PRELJUBI kriminaliska serija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

HUM:SERIJA RTL

17.05

Kralj Queensa

SERIJA NOVA TV

13.10

Baywatch

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.05 TV prodaja 10.35 Sobotno Popoldne, ponovitev 13.15 Naši Vrtovi: Alenka Gorza in Samo Jereb, Dokumentarna Serija 13.45 39. Tekmovanje Mladih Slovenskih Glasbenikov, Koncert Prvonagrajencev, 4., Zadnji Del 14.30 Slovenski Utrinki, oddaja Madžarske Tv 14.55 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 15.15 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 05.07.1992 16.10 Osmi Dan 16.40 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope 17.05 Prvi in Drugi 17.25 To Bo Moj Poklic: Oblikovalec Kovin, 1. Del, Izobraževalna Serija 18.00 Praznovanje, Angleški lm 18.40 Rožna Panter, risanka 18.45 Rožna Panter, risanka 19.00 Iz Sobotnega Popoldneva 20.00 Južna Afrika: Svetovno prvenstvo v nogometu, oddaja 21.00 Studio City 22.00 Otvoritev Fesvalskega Poletja 2010: Mahler v Ljubljani, Posnetek Iz Ljubljanskih Križank 23.20 Nenavaden Zloin, Italijanski Koprodukcijski lm, ponovitev 01.05 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zloina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista kua, serija 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Ljubav je slijepa, lm 22.50 24 UR 23.10 Kronike Sare Connor, serija 0.05 Opasna igra, serija 1.00 Nona panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Djeji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 Noni program

TV kue imaju pravo promjene programa

62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Kak z 60 let dojti vu penzijo???! V

e se stopram vidi kuliko naša Hrvaška fali na sveckomo labodoritaškomo prvenstvo i nej sam nam kibicaj, šteri nebremo sam tak piti pive štere nam se prek televizije nudijo, nek i vsima šteri se bar malo razmejo vu to nejglavnešo stvar na sveto polek onih glavneših. Verjem gda znate kak so naši sosedi, kak oni z istoka, tak i oni s zapada, ve zdavnja doma. Nejso meli sreo, tak gda so ve vsi doma i naši labodoritaši, a i slovenski i srpski fudbaleri. Još jempot se je dokazalo gda je laboda okrogla, ali nej za vse jednako. No, neje to tak preve strašno kaj so naši sosedi dojšli dimo z prvim cugom gda znamo kaj so vu temo cugo bili i Talijani, šteri so do ve bili svecki prvaki, a i Francozi, šteri so žnjimi igrali vu inalo, pred etiri leti. A Englezi, šteri so nas nej pustili na prvenstvo i vu kvaliikacijama so nas zrižili, so se, posle grupe, zišli z Švabima i ovi so jiv naprašili z 4:1. Dok sam gledav to tekmo mam mi je palo na pamet kak bi našaj labodoritašaj bilo jako lejpo vu Afriki, jerbo smo mi strunjaki za Švabe, pak kaj se ne zmislite kak smo jim, pred dvanajst let, vu Francuskoj dali tri komade

SREDSTVO PLAANJA

ŽENKA LAVA

onak od šale i istam nam je malo falilo kaj so iro i sineki nej bili svecki prvaki. No, to kaj je negda bilo vej ne vredi, ali se je jako lejpo zmisliti. Bar nam to niši nebre zeti. Pitate me, što bode svecki prvak? Pak to vam ve vsi znajo i vrapci po drevjo popevlejo: ona reprezentacija štera do kraja prvenstva pobedi vse svoje protivnike.

M

inuli tjeden smo, polek dneva antifašistov i dneva državnosti, vu pamet zeli i den borbe protiv droge. Za tej den so nas naši policaji razveselili jerbo so rezmonterali jedno malo cukor-fabriko za delanje droge, i to one deje kaj se marihuana zove, vu Središo na Muri. Nej znati kakši je to vrag vu temaj drogaj kaj oni šteri jempot probajo nebrejo se te nevole, oem rei, toga vraga rešiti nigdar. Ve vidite, nej znati štero je vekša nevola, jeli pijaa ili pak droga, ali se zna gda živleje z pijaom duže traje, ali i vej koštaa. I još nekaj, oni šteri si živleje kratijo z pijaom se ne morajo skrivati po najžaj ili pak štedjaj. Ipak je nejbole onima šteri nemajo te falinge, kajbi rekli, niti ne pijejo, niti se ne drogerajo, a niti pušijo, oni

ŠUMA VRBE IVE

ŠAV NA ARAPI

AMPER

bodo jako dugo i zdravo živeli sam ak se preve ne sekerajo zbogradi ove krize, pak se jim jako zdigne cukor, jerbo je i to nevola štera jiv more zfondati. I ve ti bodi denes spameten!

pak kaj bodemo i z štakaj morali hodati na posel?

P

aši akoski gimnazijalci so pokazali vsima vu Lepoj našoj kak je tua državna matura pravzaprav maji kašelj jerbo so bili med bolšima, ak nej i nejbolši med vsemaj maturantaj. Kak je to lejpo kaj se moremo pofaliti gda ima tak spametno deco, pak si ve nek vsi drugi mislijo kaj, itak, tua naša deca jejo kaj so tak spametna.

red dva-tri tjedne je akoska Matica Hrvaška mela svojo izborno skupštino, a to vam “matiari” imajo vsako štrto leto. Kak je to nej maji kašalj, dojšli so i stranjski Zagreba, pak i z Varaždina. Nebrem rei, došev je i gospon Novaki kak precednik županiske skupštine, ali ga zato nej bilo nikoga z akoske varoši. Tu se mam vidi kuliko grackim ocima vredi ogranak Matice ak je nej niši došev, ali zato na školski odbor vu Ivanovec ide gracki nalenik Branko Šalamon i jegova leva roka Veselin Biševac.

B

N

N

rzas bodem se preseliv, i to zanavek, vu Francusko. Još mi sam par let fali do šezdesete, a za to vreme bodem si zrihtav francusko državljanstvo i unda vu penzijo. Najme kaj, francoski težaki ido vu penzijo na svoj šezdeseti roendan, a prinas, bar za ve, tre delati pet let duže. I to je još nej vse, jerbo so se naši saborniki poeli spominati o temo kak bi nas ostajli vu deri do sedemdesetoga rojsnoga dneva, a vsi znamo gde ga jega dima tam bode, vasi, i ogej poev goreti. A što bode to zdržav,

ebrem veruvati. Ljubljanska banka bi pak štela dojti pobirat penez k nam vu Hrvaško, a stopram je dvajsti let minulo od gda so nam nej vrnuli peneze štere smo, negda za Juge, šparali vu jivoj banki. A kaj oni mislijo gda smo mi to ve pozabili? Verjem gda mi stareši, to kak so Janezi naprajli hrmake z nas, moramo prepovedati svoji deci i svojom vnukima kaj se ne pozabi i kaj jim nebi palo na pamet kajbi svoje peneze nesli vu Ljubljansko banko. Imamo mi dostik svojih talijanskih banki, sam ga penez premalo.

RADNA SNAGA

… PIJE HALABURI

NAZIV

ZIMSKI SPORT

STANJE BUDNOSTI

MLINAR V KRMI

UZVIK NESTRPLJENJA

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Prvi dio tjedna e biti više vezan uz ljubavno polje nego poslovno. Poslušajte što vam partner želi rei. Nemojte bježa od problema jer tako situaciju možete samo pogorša. Iako ete pokušava ugodi svima, nažalost, to nee bi mogue. Kada niste sigurni što napravi radije poslušajte sebe i svoje želje. Bez obzira koliko vam nešto smetalo kod drugih pokušajte bi ljubazni i ne prigovara previše. Oni bi to mogli previše ozbiljno shva.

MUŠKO IME

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Poetak tjedna e bi prilino buran, no, to ne bi previše trebalo utjeca na vas. Budite ono što jeste i poslušajte svoju intuiciju. Ona e vas vodi u pravom smjeru. Nemojte previše slušati što vam drugi govore. Ukoliko imate nekih sumnji radije se povjerite dobrom prijatelju jer e vam on da najkorisniji savjet uzimajui u obzir sve okolnos. Nemojte planira neki buran i zanimljiv vikend. Radije se malo osamite i odmorite od svega.

CRTATI BEZ SMISLA

PRIVLANOST RIMSKI 99

KAMATA

SJEVERNI ILI JUŽNI

RAZORNI VJETAR

LUEV

AMERICIJ

MUŠKO IME ŠAPA

POGODBENI

VEZNIK STRAH PRED NASTUP

PTICA

GRABLJIVICA

AUSTRIJA

ADVOKAT

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Na samom poetku tjedna imat ete jako puno pozivne energije pa bi bilo dobro da je korisno i iskoriste. Napravite plan i krenite u akciju. Nemojte gubi vrijeme. Poetak tjedna iskoriste što bolje znate, a krajem tjedna se povucite i razmislite o svemu. Neke važne odluke još ne možete donije. Nemojte žuri jer su vam potrebne još neke informacije. Vikend iskoriste za druženje s dragim osobama i bavite se sa stvarima koje vas ine sretnima. Zaslužili ste malo odmora.

Dobri ste u komunikaciji što e posebno bi izraženo na samom poetku ovog tjedna. Pravo vrijeme je da se izborite za ono što želite ili pošaljete e-mail ije slanje odgaate ve duže vrijeme. Ako vam treba odmora od posla, onda ga sebi i priušte. Forsiranje u ovom sluaju nije baš uinkovito, stoga ga radije pokušajte izbjei. Ne morate uvijek ii poznam putovima, ukoliko vas zanima nešto novo, slobodno to i istražite.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Na poetku tjedna pripazite na mogue konikte. Radije se malo suzdržite od izražavanja svog mišljenja jer vam takvi problemi sada ne trebaju. Osjeate da su promjene pred vama, a sredinom tjedna one e stvarno i doi. Nemojte ih pokušava izbjei nego ih prihvate i što brže se prilagodite. U jednom trenutku ete mora izabra izmeu dvije strane. Nee bi lako, no, ukoliko dobro provjerite sve informacije donijet ete pravu odluku.

SNAŽNO

SLOŽENO SLOVO

URES

LUKRECIJE KAR

REZATI TRAVU

ŽENSKO IME

CUTUGNO

GLAVNI GRAD EGIPTA

I DRUGO SUSTAV KODIRANJA VRIJEDNOSNICA

AZIJSKO VOE

OTO PESTNER

URE

SHARIF

SREDIŠTA VRTNJE

SRAM

RADIO VALLIS AUREA

Bez obzira što vam se ini kao dobra ideja prebaci na nekog drugog svoje obveze to nije baš preporuljivo tijekom ovog tjedna. Napravite samo ono što sami sgnete. Vrijeme brzo prolazi, stoga, pokušajte ga što bolje iskoris. Nemojte eka da ono što želite samo doe do vas. Potrudite se da uspijete u onom što želite. Kada prijatelji ne traže vašu pomo, to ne znai da je ne trebaju. Pokažite im da ste uz njih i da mogu rauna na vašu podršku.

HRVATSKA SPISATELJICA

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Na poetku tjedna imat ete dovoljno energije za sve što vas zanima. Iskoriste to i pokušajte saznati što više informacija koje su vam sada potrebne. Sredinom tjedna ete se malo smiri i više bi raspoloženi za stvari koje vas vesele, poput shoppinga. Nemojte se pokušava natjera na posao, odmorite se malo. Ukoliko imate mogunost bilo bi dobro da malo otputujete i odmorite se od svih obveza koje su vas zamarale jekom proteklih mjeseci.

Oko vas je neka sladunjava energija stoga nije udno što veinu vremena želite provodi s partnerom ili dobrim prijateljima. Slušajte svoje želje. Ukoliko se pojave neki novi, neplanirani dogaaji, to ne znai da se trebate povui. Nastavite svojim tempom. Možda vam te promjene budu išle u korist. Ako želite ugodno proves vikend to ne znai da trebate izai u gužvu, dovoljno je da pozovete nekolicinu dobrih prijatelja ili partnera na veeru.

LISAC

ZUBNE NASLAGE

STARI SUMERANSKI GRAD

Pažljivo prate sve što se oko vas dogaa. Nikad ne znate što bi vam od toga kasnije moglo zatreba. Bolje je za vas da budete spremni. Nemojte izbjegava planiranje. Ono vam olakšava sve što radite jer ne gubite nepotrebno vrijeme. Ovaj tjedan za to i iskoriste. Posložite sve što želite i napravite plan kako doi do toga. Rizik je sastavni dio svega i ne možete ga u potpunos izbjei, no, pokušajte ga minimalizira što je više mogue.

LAV (23.7.-23.8.)

MALA MAKA

MUŠKO IME

Prvi dio tjedna e vam odgovara jer ete vi bi u centru pažnje. Pokušajte zadržati pozivnu energiju i što duže uživa u trenutku. Krajem tjedna ete ve bi prilino umorni od svega i samo ete razmišlja o nekom odmoru. Pokušajte napuni baterije kako biste imali snage završi posao do kraja. Nakon što završite dio posla koji mora bi gotov isplanirajte odmor s prijateljima. Odmorite se od problema i posla s ljudima do kojih vam je stalo.

BIK (21.4.-20.5.)

RADIO MREŽNICA

PERON

IZUMRLO GOVEDO

BAKA (NJEM.)

DJEVICA (24.8.-23.9.) Poetak tjedna idealan je za nastavak vikenda. Nazovite prijatelje i dogovorite neko zajedniko druženje. Nemojte zaboraviti na posao. Imate dovoljno vremena za odmaranje i opuštanje, no, neke poslovne obveze ipak treba obaviti. Nemojte ih odgaa nego ih napravite kada je vrijeme za to. Slušajte svoju intuiciju, a ne druge. Drugi misle da znaju što je za vas najbolje, no, i sami znate da to nije tono. Suprotstavite im se, zasigurno vrijedi truda.

RIBE (20.2.-20.3.) Novani problemi bi vam mogli stvara neugodnos jekom ovog tjedna. Kako biste smanjili iznenaenja bilo bi dobro da provjerite i tono znate s ime raspolažete. Nemojte dopus da vas drugi ukljue u akvnos koje vas ne zanimaju, jer ih ne znate odbi. Budite sigurniji u sebe i nauite se suprotstavi kada je to potrebno. Iako imate jako puno posla, nemojte se zaboravi zabavi. Uvijek možete pronai malo vremena za sitnice koje vas usreuju.

TISUITI DIO

ŽENSKO IME

VIC tjedna

KNIN MAJKA

TEKUINA KOD PROIZVODNJE SIRA

RAJKO JAGAR

29. lipnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

JOD

JAPANSKI SLIKAR OGATA

MALO JARE

Vraara

Mujo kod vraare. Ona mu kaže: - Imate dvoje djece sa Fatom. Mujo je prekine: - HAA! To ti misliš, troje ! Vraara: - Ne, to ti misliš!

29. lipnja 2010.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

Pravo ljeto u Meimurju VREMENSKA SLIKA: Kao što kaže ovotjedna puka izreka, nema ljeta do svetoga Petra. Ve od davnina se u pukoj meteorologiji primijetilo da je lipanj dosta promjenjiv i nestabilan, a da pravo ljeto dolazi tek u srpnju. To i ne udi. Naime, lipanj je najkišovitiji mjesec u godini, a srpanj pak – najtopliji! Ove godine kao da pratimo taj prirodni kalendar pa nas od ovog tjedna, upravo s ulaskom u sedmi mjesec, eka pravo ljeto. Zbog vladavine polja povišenog tlaka bit e puno sunca i topline pa možemo rei da sljedeih dana stiže ono pravo ljeto. Ako možete na more, to bi bio odlian izbor. VREMENSKA PROGNOZA: Dobra je vijest u ovom tjednu da bi vrijeme trebalo biti stabilno i pouzdano. Nad ovim dijelom Europe bit e polje malo povišenog tlaka zraka, a samo bi povremeno kroz njega moglo stii malo vlage što može uzrokovati razvoj lokalnih pljuskova. Ukratko, dosta sunca i topline. U utorak bi moglo biti nešto više oblaka pa e postojati manja mogunost za lokalne pljuskove s grmljavinom. Openito je za to najvea mogunost u Slavoniji, ali pokoji pljusak može zalutati i do Meimurja. Ujutro je mjestimice u kotlinama i uz vodene površine mogua kratkotrajna sumaglica ili magla uz temperaturu oko 14 Celzijevaca. Danju uz sunana razdoblja

i veinom slab sjeverni vjetar temperatura ide do 28, u sluaju pljuska možda malo niža. Srijeda e biti pretežno sunana i vrlo topla, ak i vrua. Vjetar veinom slab sjevernih smjerova, a najviša dnevna temperatura vjerojatno e porasti do 30 Celzijevih stupnjeva. Prema prognostikom materijalu u etvrtak bi trebalo prevladavati sunano, ponegdje uz slab razvoj dnevne naoblake. I dalje jedan lagani vjetar sjevernih smjerova što e održavati temperaturu zraka relativno ugodnom – još uvijek nee biti prevrue. Jutarnje vrijednosti od 15 do 17, a najviše dnevne oko 30 Celzijevaca. Vrlo slino vrijeme eka nas i u petak, dakle veinom sunano i vrue sa slabim vjetrom. Treba se ovih dana uvati sunca jer e indeks ultraljubi-

astog zraenja biti vrlo visok. Najbolje se izmeu 10 i 17 sati ne izlagati suncu, a ako moramo onda bi bilo preporuljivo zaštititi kožu zaštitnim preparatima, šeširom ili dužom, ali prozranom odjeom. Najviša dnevna temperatura ide do 31 ili 32 stupnja. Malo vlage ponovno bi do nas moglo stii oko subote kad e uz umjerenu naoblaku postojati mogunost za kratkotrajne lokalne pljuskove s grmljavinom. Njih nee biti posvuda niti cijeli dan, ali bolje je da budemo spremni na njihovu mogunost. Temperatura zraka slina ili stupanj-dva niža nego u petak. Tijekom nedjelje ini nam se stabilizacija uz još više sunanog i vrueg vremena. Zapravo bi uz pritjecanje toplijeg zraka s jugozapada postalo vrue, pomalo i sparno. Temperatura bi se do kraja tjedna mogla popeti i do 32 Celzijeva stupnjeva u hladu, a s poetkom sljedeeg tjedna možda još i više. Dakle, pravo žarko ljeto! Podsjeamo da detaljnije informacije o vremenskim

PREGLED VREMENA od 21. do 28. lipnja

Ljeto poelo s okusom jeseni Upravo tako. Ovogodišnji prvi dan ljeta bio je u središnjoj Hrvatskoj najhladniji prvi dan ljeta otkad postoje meteorološka mjerenja. Za to je bila zaslužna ciklona koju je Crometeo tim nazvao Gertruda. Ona je našem podruju donijela veliku koliinu oblaka i hladnijeg zraka. Bilo je i obilne kiše uz jak i vrlo jak vjetar tako da je ponedjeljak zaista nalikovao kasnoj jeseni, a ne prvom danu ljeta. Na podruju Meimurja palo je izmeu 30 i 50 mm kiše po etvornom metru, a na zagrebakom podruju olujni sjeverni vjetar srušio je na stotine stabala. Park Ribnjak u središtu grada izgledao je kao da je kroz njega prošao tornado. Temperatura zraka je tijekom itavog dana

prilikama i prognozu za naše podruje i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 28.6.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 28. lipnja 1935. god. u Zagrebu izmjereno 37°C 30. lipnja 1950. god. najtopliji lipanjski dan u Hrvatskoj, u Karlovcu izmjereno 39°C 4. srpnja 1989. god. u Mariji Bistrici palo 180 mm oborine (prosjek za lipanj i srpanj zajedno)

bila izmeu 12 i 15 Celzijevih stupnjeva. Sreom, od utorka se vrijeme poelo smirivati. Kiše je bilo znatno manje, a pojavio se i traak sunca zbog ega je temperatura porasla do 20 Celzijevaca. U nastavku tjedna ciklona se udaljila na istok pa je sunca bilo sve više, novih oborina uglavnom nije bilo, barem ne na podruju naše županije. Uz više sunca nastavio se i lagani rast temperature koja je u drugom dijelu tjedna bila oko 25 stupnjeva. Subota nam je opet donijela više oblaka, povremeno uz malo kiše ili pljuskova, a temperatura se smizila na 20°C. No, od nedjelje je zapoelo stabilnije razdoblje uz skok temperature na vrlo toplih 27 Celzijevaca.

Rekordi u Africi U protekla dva mjeseca ak šest država u Aziji i Africi izmjerilo je najviše temperature u znanoj povijesti. Podsjetimo da su, po podacima Amerikog nacionalnog centra za klimatske podatke, tri posljednja mjeseca ove godine (ožujak, travanj i svibanj) bili najtopliji ikad na globalnoj razini, a i prvih pet mjeseci godine je najtopliji takav period u znanoj povijesti, a podaci postoje od 1880. godine. U Pakistanu je 26. svibnja ove godine mjereno 53.5°C, što je i najvea temperatura ikad izmjerena u

Aziji. Prije toga je, 12. svibnja u Myinmu, u Myanmaru izmjerena najviša temperatura ikad u toj zemlji od 47°C, što je ujedno i najviša temperatura ikad mjerena u jugoistonoj Aziji. Val vruina koji je u proteklih desetak dana zahvatio dijelove Afrike i Azije donio je još u nekoliko zemalja nove temperaturne rekorde. etiri države, Saudijska Arabija, Irak, ad i Niger su nedavno mjerili najviše temperature u znanoj povijesti, a još tri države su mjerile temperature koje su bile vrlo blizu najviših ikad izmjerenih.

Dogaaji U MALOJ SUBOTICI velika fešta za Dan opine

Frontmen Gustafa najavio veliki subotnji koncert Edi Maružin, voa i pjeva jednog od najpopularnijih istarskih bendova Gustai, održao je u ponedjeljak 28. lipnja konferenciju za novinare povodom velikog koncerta koji e se održati povodom Dana opine Mala Subotica u subotu 3. srpnja od 22 sati u šatoru ispred Doma kulture. Ovo-

Deset karata za najbrže itatelje Deset naših najbržih itatelja koji s novim primjerkom Meimurskih novina (akovec, ulica I.Mažurania2/II), broj 773, u utorak 29. lipnja nakon 8 h stignu u našu redakciju dobit e na poklon jednu kartu za koncert Gustafa.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

godišnju trodnevnu proslavu Dana opine Mala Subotica, koja se održava od 2. do 4. srpnja, organizira NK Spartak iz Male Subotice. U petak je veliki Plesnjak Radija 1 uz grupu Fortuna, u subotu veliki koncert Gustafa, uz grupu Vlade Kalembera, popularnih Kometa, dok je u subotu za feštu zadužen domai Vulkan bend.

Koncert Gustafa “šeer na kraju” Dana opine Mala Subotica Naelnik opine Mala Subotica Vladimir Domjani prvi se na konferenciji održanoj u opinskoj vijenici obratio javnosti: - Želio bih najaviti ove godine ve tradicionalno Dane opine Mala Subotica koji se održavaju prvi vikend u mjesecu srpnju. Proslava poinje sveanom

Edi Maružin, frontmen Gustafa, osobno je u ponedjeljak u Maloj Subotici najavio veliku subotnju feštu

sjednicom u petak u 18 sati u Domu kulture Mala Subotica, dok je poslije toga organiziran domjenak za goste i sve žitelje opine koji e se odazvati sjednici. Svim žiteljima opine želim estitati Dane opine i pozvati ih da se odazovu na trodnevnu proslavu koja je potrebna da nas razveseli sve i u ovo krizno vrijeme. Predsjednik NK Spartak Kristijan Juras ispred organizatora ovogodišnje proslave Dana opine naglasio je velik trud koji nogometni klub i svi ukljueni ulažu u organizaciju ove proslave. Nakon šest godina opet se Dani opine održavaju u Maloj Subotici, a predsjednik jami da e u ova tri dana svi doživjeti nezaboravnu feštu. Edi Maružin zahvalio se na lijepoj dobrodošlici i uputio pozdrav

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zorec

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

svim Meimurcima i domainima u Maloj Subotici. - Održali smo nekoliko koncerata preko Drave, a u Meimurju dugo nismo bili, pa pozivam i naše vjerne posjetitelje iz Meimurske, ali i okolnih Varaždinske i Koprivniko – križevake, županije da se odazovu velikoj fešti. Svi koji su bili ikad na koncertu Gustafa znaju da su to zabave koje se ne zaboravljaju, a voa Gustafa garantira dobar subotnji provod, kazao je u najavi frontmen popularnoga istarskog benda. Ulaznice u pretprodaji možete kupiti na sljedeim mjestima: AKOVEC - Arcus caffe, Paladin caffe, MURSKO SREDIŠ E - caffe bar Jama, PRELOG - Pizzeria Rosa, VARAŽDIN - caffe Macuba, MALA SUBOTICA - kavana Kocka, caffe bar Petica, PALOVEC - Domino bar. Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

IZVANREDNA SKUPŠTINA RUKOMETNOG KLUBA MKA*IPC

AKTUALNA IGRAKA SITUACIJA U NK MEIMURJE

ODRŽANE DVIJE SKUPŠTINE NK AKOVEC

Kavran ostao kod ostavke, trenutano bez predsjednika

U HNK Split otišao najbolji strijelac Bojan Golubovi

Novi i jedini predsjednik kluba Dušan Mikolaj

DANI OPINE BELICA

GORNJI MIHALJEVEC

Stjepanu Taradiju - Uteku priznanje za životno djelo Na sveanoj sjednici Opinskog vijea, održanoj u subotu povodom Dana opine, opina Belica dodijelila je živuoj legendi tamošnje Limene glazbe Stjepanu Taradiju - Uteku priznanje opine za životno djelo i to za, kako se navodi u obrazloženju, rad u Limenoj glazbi Belica od osnutka te postizanje vrhunskih rezultata na polju kulture, ime je doprinio promicanju kulture opine Belica izvan njezinih granica. Primajui nagradu iz ruku naelnika Zvonimira Taradija, Stjepan Taradi - Utek rekao je kako je ponosan na svoj rad. Izrazio je uvjerenje da e orkestar još dugo živjeti te naglasio kako vjeruje u mlade ljude koji nastavljaju njegovati beliku glazbenu tradiciju.

S prošlogodišnjih Dana lipe

Opinske zahvalnice, priznanja za najokunice, nagrada za najbolju uenicu OŠ Belica Dodijeljene su i dvije opinske zahvalnice - Dragutinu Horvatu za aktivnosti oko organizacije mnogih manifestacija u Belici te za dobro voenje opinskog ogranka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, te Franji Kravaršanu za doprinos radu opine Belica, odnosno nadzor koji je bez naknade obavljao pri izvoenju razliitih graevinskih radova na

Ovaj vikend Dani lipe

Dobitnik priznanja za životno djelo Stjepan Taradi - Utek prima nagradu iz ruku naelnika Taradija

podruju opine, kao i za rad u Udruzi umirovljenika Belica. U proteklom je razdoblju birana i najokunica na podruju opine. Od deset kandidiranih odabrane su tri najljepše. Na treem mjestu je ona Sonje Habijan, drugom Ljubice Hor-

vat, a prvom Jasminke Šmit – sve su u Radnikoj ulici u Belici. Posebno priznanje za originalno ureenje i ouvanje starina primio je Belianac Stjepan Dodlek. Ines Horvat proglašena pak je najboljom uenicom Osnovne škole Beli-

Špiceri u kolicima Ovaj broj špice posvetili smo najmlaim špicerima, onima koje mame vode u šetnju u kolicima. Bebice i oni nešto malo vei klinci uživaju u drndanju kolicima, pri emu njihova mamice mogu malo popriati sa svojim prijateljicama, sjesti gdje na kavu. A njihovi klinci upoznati svoga pr-

vog prijatelja za igru od mamine prijateljice iz drugih kolica. Meta našeg fotoaparata bili su i malo vei špiceri koji su izašli iz kolica, ali svejedno vole vožnju, ako ne na etiri, a ono na dva kotaa. Još da nam se vrijeme ustabili kako to dolii pravom ljetu, a ne ovom koje nas samo zafrkava. (BMO)

ca, te je dobitnica posebnog priznanja i nagrade opine. O radu u proteklom razdoblju te planovima na podruju Belice, o kojima je govorio naelnik Taradi, opširnije u iduem broju. (Velimir Kelkedi)

Nadolazei vikend, od 2. do 4. srpnja, u Gornjem Mihaljevcu trajat e Dani lipe, tradicionalna kulturna, zabavna i sportska priredba koja godinama okuplja sudionike i posjetitelje iz svih krajeva županije i domovine. Program zapoinje u petak u 20 sati u Domu kulture izložbom fotograija pod nazivom “Naše kapele”, te promocijom knjige “Tebi vjerujem” autorice Ane Kranjec, a završava nastupom KUU-a “Lipa” koji je zajedno s opinom Gornji Mihaljevec organizator Dana lipe. U subotu e središte sportskih i zabavnih zbivanja biti igralište NK Jedinstvo, a program e zapoeti u 16 sati. Isto tako i posljednji dan, u nedjelju, sve e se zbivati oko nogometnog igrališta. U 14 sati zapoet e Seoske igre, a od 20 sati pak veliko narodno veselje. Naelnik opine Franjo Kovai i predsjednica KUU-a “Lipa” Jasenka Novak pozivaju sve ljude naše županije da dou i uživaju u ljepoti Gornjeg Mihaljevca te pripremljenim dogaanjima. (sm)


Međimurske novine 773