za velike i male
Novosti • Novosti
Pou no • Pou no
Škola u prirodi u enika 4. razreda OŠ Hodošan
Srda an pozdrav svim itateljima Stvaraonice. Vratili smo se sretni, zadovoljni i puni dojmova. Šaljemo vam tople ljetne pozdrave iz turisti kog naselja San Marino u Loparu na otoku Rabu. Tamo smo uz druženje, u enje i zabavu proveli pet nezaboravnih dana nastave u prirodi. Želimo svima ugodne i lijepe ljetne praznike! U enici 4.r OŠ HODOŠAN
Svaštice • Svaštice • Svaštice *** Prije svega. Volim njezin glas Kako pozdravlja svakog od nas. Volim njene o i Kako sjaje u no i. Volim kako me budi Svakog jutra I kaže: “Ustani, pjesmo najdraža moja”.
Ja sam mamina najdraža pjesma Majka mi je dala život. Radost u njeno maj insko srce donijela sam je kao dijete. Radost i sre a u maj inom životu bila je neizmjerna. Moja mi je majka pružila svu ljubav, nježnost, pažnju i sretno djetinjstvo. Ja sam u maj inom životu postala njezina
najdraža pjesma. Puno me voljela, a i voljet e me do kraja života. Doris Kralj, 6.a OŠ IVANOVEC
Zašto volim nogomet Volim nogomet od svoje 8 godine. Od svoje 9 godine po eo sam igrati za NK Venera. Nogomet mi je najdraži sport. Svaki put kada idem igrati nogomet veselim se kao da sam našao suho zlato. Nogomet igram svaki dan, pa makar morao po snijegu igrati. esto igram nogometne igrice na kompjutoru. Jako volim pucati slobodne udarce i penale jer sam onda nepobjediv. Kada odrastem želim biti poznat i dijeliti autograme, isto želim imati mnogo cura. Želim igrati pred punim stadionom i navija ima koji me vole. Dominik Kala ija, 4.b
Zašto volim zmajeve Mihael Pristav, 2.r PŠ GORNJI KRALJEVEC
Volim šišmiše, zmije i guštere, a zmajevi su kada spojimo životinje koje sam pobrojao. Da objasnim zašto baš zmajevi. Volim: gmazove, ži-
votinje s krilima s velikim snažnim zubima i rogovima, a zmaj ima sve to. Ako vam nije jasno od koje sam životinje izvukao rogove: gušteri i šišmiši imaju rogove. Ali to nisu jedini razlozi zašto volim zmajeve. Volim ih zbog prekrasnih boja, lijepih oblika i veli ine. Moj omiljeni zmaj je letiguja. Letiguja je najve i i najopasniji zmaj. Naraste do 15 metara, hrani se slonovima i ostalim velikim sisavcima. Može biti zlatne, srebrne i zelene boje. Jakša Vidovi , 4.b
1. Poznanik ti je povjerio tajnu. Ti ju nikome nisi rekla/ rekao, ali ipak se sve doznalo. Što sad? a) razmišljam jesam li ipak nekome izbrljala/izbrljao b) osje am se glupo jer je ona rekla i drugima pa je tvrdila da samo ja znam c) prvo u doznati od kud je došla pri a pa u otvoreno razgovarati s poznanikom 2. Na jednom tulumu vidio/vidjela si de ka/curu svojeg prijatelja da se mazi s nekim. Što eš u initi? a) re i u prijatelju b) šutjet u c) razgovarat u s tim de -
kom/curom 3. Nekoliko prijatelja smislilo je iznena enje za tvoju prijateljicu. Nije ugodno… Što eš u initi? a) šutjet u, ne želim pokvariti iznena enje b) upozorit u prijateljicu c) re i u drugima prijateljima 4. Jedan de ko/cura po ne ti se nabacivati. Komu eš re i? a) svima b) samo svojem najboljem prijatelju c) nikome 5. Komu pri aš o stvarima izme u sebe i svog de ka/cure? a) o tome pri am samo s njim/ njom b) sa svojim prijateljima
Stres su promjene u nama koje se doga aju kad smo izloženi nekim zahtjevima. Kao i kod odraslih, i kod djece, stres je normalan dio svakodnevnog života. Uzroci su razli iti: problemi u školi, sva e s prijateljima, razvod roditelja, bolest i gubitak lana obitelji, zanemarivanje, zlostavljanje, preseljenje u drugu školu, pubertet… Stanje stresa prepoznaje se na temelju izi kih reakcija (glavobolja, bol u trbuhu, napetost miši a, znojenje, ubrzano lupanje srca, poreme aj spavanja…) i psihi kih reakcija (promjene raspoloženja, tuga, ljutnja, uznemirenost, strah, osamljivanje, pad koncentracije, prekomjerno plakanje…). U školi stres uzrokuje slabiji uspjeh od željenog, odnosi s u iteljima i vršnjacima, ispiti, upis u prvi razred, prelazak iz nižih u više razrede, po etak srednje škole i sl. Navedeni doga aji pove avaju zahtjeve koje u enik mora ispuniti. Od u enika se traži ve a samostalnost u radu te ve e sposobnosti i vještine. Roditelji koji tjeraju djecu da se bave sportom ili ih upisuju u puno izvanš-
Moj ku ni ljubimac je pas mješanac. Odaziva se na ime Oscar. Star je dva mjeseca. Jako je mlad, ak i za pse e godine. Ima jako debelu dlaku. Bijeli je i po sebi ima svijetlo sme e to ke. Jako se voli igrati i skakutati po snijegu. Kada do em do njega, on po ne mahati repom. Tako znam da je sretan što me vidi. Jako voli jesti i to se naravno vidi, iako je visok petnaestak centimetara (otprilike je tako i širok) izgleda poput male upave lopte ili poput plišanog psi a. Ivana Sabol, 3.a
c) ni sa kim 6. Tvom prijatelju nije dobro, a on te moli da nikome ne kažeš. Što eš u initi? a) ništa, šutim b) re i u u itelju c) re i u mu da ode doma 7. Zamisli da si novinar i jedna ti se zvijezda povjeri. Što eš u initi? a) objavit u to u novinama b) ne u pisati o tome c) zadržat u to za sebe 8. Koja od zvijezda bi voljela/volio biti? a) Michael Jackson b) Lindsay Lohan c) Lady Gaga Pripremila: Lucija Jela i , 6.b
kolskih aktivnosti, a djeca to ne žele, mogu izazvati nepotreban stres. Stresna iskustva u enika mogu biti i odbacivanje od strane vršnjaka, sukobi s njima i nepostojanje prijateljskih odnosa s drugom djecom. Razvod roditelja ima brojne negativne posljedice za djecu. Roditelji su najvažnije osobe u djetetovu životu i kad se oni rastaju, dijete osje a strah i bespomo nost. Roditelji koji se razvode trebaju prona i vremena i snage za djecu. Trebaju im objasniti da je razvod nastao zbog problema odraslih, te da e oni i dalje ostati njihovi roditelji i voljeti ih bezuvjetno. Razvodu obi no prethode sva e me u roditeljima. Ti sukobi uznemiruju djecu i mogu dovesti do poja anih stresova, depresije i agresivnosti. Iako je stres dio odrastanja, o njemu valja voditi ra una uvijek, a ne samo kad je najizraženiji. Blaga uznemirenost, manji stres prije ispita ili neke nove situacije, sve je to potrebno kako bi dijete došlo do novih spoznaja. Takva blaga uznemirenost, koja pokre e dijete, može biti iskorištena za dodatno motiviranje i predvi a-
nje novih postignu a. Me utim, kod svake intenzivnije uznemirenosti, osobito ako su one este, može do i do problema kod djeteta i zato ono treba podršku! Djeci je važna pomo obiteljske i školske sredine – najvažnije je da roditelji i u itelji uju djecu i imaju razumijevanja za to stresno razdoblje u njihovim životima, da im budu na raspolaganju, da razgovaraju s njima, da toleriraju njihove sitne nepodopštine, da im budu podrška i ohrabruju ih, da im pomognu u planiranju, organizaciji obveza te traženju optimalnog rješenja. Djeca koja su pod stresom trebaju na i vremena za opuštanje te da znaju kako je slobodno vrijeme, vrijeme provedeno s prijateljima i u aktivnostima koje ih vesele i u kojima imaju osje aj zadovoljstva izuzetno važno. Djeca koja žive u okolini koja ih podržava i razvijaju strategije suo avanja, postaju otpornija na stres. Pedagoginja Ivana Bene OŠ PRELOG
Svijet pri a • Svijet pri a
Mala upava lopta
Mali psihotest • Mali psihotest Kakav si prijatelj?
Stres kod djece i mladih
Piše: Žarko Skok
Strašni doga aji Mali je ze i Mijo umio vrlo uvjerljivo pri ati o bilo emu. Svi su tada oko njega stali i slušali. Bilo da je govorio o nekoj posve svakodnevnoj stvari ili ako bi se zbio kakav poseban doga aj, efekt koji je prenosio na sluša e, bio je uvijek jako pamtljiv. – Da samo znate kako je moj ro ak Beni jednom bježao pred lisicom. Tr ao je on tako i tr ao a lija sve bliže i bliže. Beni ubrza što je više mogao, ali i ona ubrza. Ve je osjetio njenu veliku sjenu na sebi. Mislio je da je gotovo. Ali onda, moj ro o sko i u udubinu od oranice a velika lija preleti i njega i još pet metara pa tresne glavom o panj. Ostala je u nesvjestici. Moj se Beni samo otrese od prašine te polako i dostojanstveno odšeta dalje. Da samo znate kako ga se otad sve lisice boje- muljao je naveliko zeko. Istina je zapravo da se nje-
gov ro ak Beni i dalje boji i lisica i lova kih pasa, ali morao je nahvaliti svoju rodbinu. Kad je Mijo opazio da ga svi zadivljeno gledaju širom otvorenih o iju, a pritom još i na ule uši da im ne bi pobjegla koja rije , odlu io je još više zaobilaziti istinu. Pri ao je o strašnim udovištima, brzim i opasnim, koja imaju oštre zube i velika krila. – Ta udovišta mogu i letjeti i brzo tr ati. Imaju tako grozan zvuk koji sledi svakoga tko ga uje- opisivao je zorno i me u male se životinje uvukao veliki strah. Ze i i, srne, ježi i i ptice prestali su glasno govoriti, jedva da bi nešto kratko prošaputali. – Sad je mali stvarno pretjerao - zaklju i u sebi sova Slava, koja je sve to slušala s obližnje grane. Tiho i ne ujno je doletjela me u uplašene životinje i zna ajno ih pogledala. – Što je, uplašili ste se pri a ovog hvalisavca? Svi su je zna ajno pogledali, znali su otprije da je ozbiljna i pravi na. – Misliš da nije govorio istinu- zapita prepun nade ježi Ducko. – Naravno da nije. Želi vas zadiviti a u tome je i uspio. Veliki uzdasi olakšanja mogli su se tada uti u šumi. To je zna ilo da krilata udovišta ne postoje. – Morali bi i mi njemu nekako priuštiti straha, samo kako?- govorilo se tiho sa svih
strana. Nakon nekog vremena, ponovo se oglasila Slava, mudra i promišljena. – Prepustite to meni i mojim sovama - rekla je staloženo – vi ako ho ete, možete biti publika. Male se životinje zna ajno pogledaju, što je zna ilo da e imati predstavu. Slava ih je savjetovala da se u sumrak svi sakriju iza velikih panjeva, uz puteljak gdje Mijo svakodnevno prolazi. „Mali Mijo vodu pio, ni pred kim se nije skrio- pjevao je ze i , a iznad njega su se uskoro pojavile neke udne aveti. Svaka sova, a bilo ih je desetak, imale su u svojim kandžama po jednu veliku granu tako da su u mraku izgledale kao udovišta s duplim krilima. Mijo je mislio da su se grane pretvorile u te silne nakaze i u prvi mah je ostao potpuno uko en. Odmah zatim sko i i po ne bježati što je brže mogao u pravcu panjeva gdje ga je ekalo još ve e iznena enje. Svi njegove doju erašnji sluša i su se naglo podigli i po eli glasno smijati. Mijo se našao okružen udnovatim društvom, potpuno zbunjen. – Ali… ali…- pokušao je nešto mucaju i re i. – Imao si pravo, udovišta su zaista strašna- zadirkivao ga je ježi , a u taj tren približile su se i sove sa velikim granama. Sad je i ze i u bilo sve jasno, a njegov pogled je govorio više od obe anja da više nikad ne e pri ati takve izmišljene pri e.