moje dijete // razvoj
Svako dijete
ima pravo na govor Kad se rodi, kad prvi puta krikne, najsretniji smo na svijetu jer smo mu dali život. Kako neke teorije kažu, nismo ga pitali želi li taj život, odlučili smo mi, njegovi roditelji.
J
esmo li dostojni tog malog prestrašenog bića - svatko od nas sam donosi procjenu, odvajaju nas od njega ako zajednica smatra da se nismo u mogućnosti brinuti o njemu. Opet o njegovu rođenju odlučuje netko drugi. Život je takav, nepredvidljiv, pun zagonetki koje katkad ne znamo odgonetnuti, nema nam tko pomoći, prepustimo se ravnoj crti koja se kroz godine možda nadogradi ili ostane takva za cijeli život. Jednom prilikom sam na temu crteža cvijeta, koji je nacrtao jedan autistični dječak - bila je to jedna ravna crta - nazvali smo je šiba, pokušala defektologinji objasniti kako bi se kroz godine rada ta šiba mogla pretvoriti u cvijet. Naravno da mi nije
76
vjerovala, a kroz godine rada Aba terapijom zaista je ta šiba postala lijep cvijet.Presretna sam što sam svojim radom i ja doprinijela u tom odrastanju. Aba je nauka o ponašanju i procesu primjenjivanja intervencija koje se zasnivaju na principu teorije učenja kako bi se poboljšala društveno bitna ponašanja i izgradili društveno korisni repertoari te smanjili problematični. Odnosi se na temeljito razrađen pristup određivanja i procijeni ponašanja i na primjenu intervencija koje mijenjaju ponašanje. Kroz istraživanja u proteklih 30 i više godina obavljeno je na tisuće istraživačkih studija koje su dokumentirano potvrdile
Kod autizma znamo da postoji genetsk a predisp ozicija uspješnost ove terapije kod velikog broja djece i odraslih s početnom dijagnozom PDD, autizam, ADHD ili Aspergerov sindrom. Kod autizma znamo da postoji genetska predispozicija, što dovodi do oblika imune disfunkcije i da postoje utjecaji okoline bilo da su to vakcine ili antibiotici, tj. generalno se zna da postoji biološka osnova tako da je vrlo važan biomedicinski pristup prije svega.