ULOGA ONLINE DRUŠTVENIH MREŽA U PRAVOVREMENOSTI INFORMIRANJA U VISOKOM OBRAZOVANJU

Ana Perišić, dipl.ing., Divna Goleš, mag.oec., Kristina Škrabo, bacc.oec., Antonia Milković, bacc.oec.

ANA PERIŠIĆ, dipl.ing., DIVNA GOLEŠ, mag.oec., KRISTINA ŠKRABO, bacc.oec., ANTONIA MILKOVIĆ, bacc.oec.

Veleučilište u Šibeniku, Šibenik sisak@vus.hr, divna@vus.hr, schrabokristina@gmail.com,

ULOGA ONLINE DRUŠTVENIH MREŽA U PRAVOVREMENOSTI INFORMIRANJA U VISOKOM OBRAZOVANJU; PRIMJER VELEUČILIŠTA U ŠIBENIKU Znanstveni rad / Scientific paper

Sažetak Pojava globalne komunikacije je bitno promijenila način i brzinu ljudskog rada što se očituje i u visokom obrazovanju. Razvoj online društvenih mreža i porast njihove popularnosti uvjetovao je raširenost njihove uporabe ne samo u privatnom, već i u poslovnom svijetu.

Kako je pravovremenost informacija oduvijek bila jedna od ključnih faktora kvalitetnog obavljanja zadatka, činilo se važno ispitati ulogu online društvenih mreža u njihovom širenju.

Autorice u radu ispituju i analiziraju taj utjecaj i ulogu, kao i njihovu stvarrnu potrebu u pravovremenom informiranju ispitujući na uzorku studenata Veleučilišta u Šibeniku.

Ključne riječi: globalna komunikacija, visoko obrazovnje, online društvene mreže, pravovremenost informacija, kvalitetno obavljanje zadatka 1.

UVOD

Kvaliteta je važan čimbenik razvoja i napretka u svim gospodarskim djelatnostima te je danas neizostavni dio svake organizacije koja želi opstati na tržištu i biti konkurentna. Danas se od visokoškolskih ustanova očekuje da uspostave kvalitetan sustav obrazovanja kako bi ishodi učenja i ostvarene kompetencije studenata bile u skladu sa potrebama tržišta, stoga je upravljanje kvalitetom u obrazovanju sveubuhvatan proces svih aktivnosti i mehanizama kojima se uspostavlja, održava, razvija i unaprijeđuje kvaliteta sustava visokog obrazovanja..

S obzirom da je danas sve prisutnija globalizacija i internacionalizacija ukupnih gospodarskih kretanja te tako i u području obrazovanja, u suvremenim uvjetima je sve izraženija uspostava globalne komunikacije. Danas je gotovo nemoguće upoznati osobu koja nema otvoren profil na nekoj od društvenih mreža. Čak i većina institucija, ustanova, udruga, tvrtki te ostale pravne osobe posjeduju vlastiti ''on line'' profil. No, pitanje je što su to zapravo društvene mreže, kakav je njihov utjecaj na svakodnevni život, služe li jedino kao izvor zabave ili imaju veću ulogu.

2.

DRUŠTVENE MREŽE

Društvene mreže (social networking site [1] nešto su noviji fenomen u internetskim sferama.

Riječ je o besplatnim online servisima koji korisnicima omogućuju raznovrsne vidove komunikacije sa svijetom i mogućnost vlastite prezentacije. Društvenim mrežama danas se koriste stotine milijuna ljudi, a osim onih neutralnih (generalne uporabe) postoje i servisi s 12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g.

- 267 -

Ana Perišić, dipl.ing., Divna Goleš, mag.oec., Kristina Škrabo, bacc.oec., Antonia Milković, bacc.oec. određenijom namjenom glede sadržajnog fokusa i profila korisnika. U posljednje vrijeme dolazi do sve snažnijih promjena u razvoju i samom napretku društvenih mreža. Početna komunikacija preko news grupa s vremenom se proširila na generalnu uporabu i postala jednim od prvih oblika Internet druženja i javnih rasprava. Nešto kasnije razvijaju se i populariziraju IM klijenti, chat appleti unutar web portala te forumi neznatno drugačiji od današnjih. Već su ti programi i appleti pružali solidne mogućnosti profiliranja korisnika i same komunikacije sa svijetom. Međutim, zbog niskih brzina spajanja korisnika, nedostatka skladišnog prostora uslužnih servera i tehnoloških ograničenja istinsko virtualno druženje i/ili prezentacija nisu bili izvedivi. Evolucijom spomenutih tehnologija došlo je do rapidnog povećanja interesa korisnika (čiji je broj godinama eksponencijalno rastao) koje ni danas ne jenjava. Besplatno postavljanje slika i video klipova, te pisanje blogova i upravljanje sadržajem postali su vjesnici nove korisničke paradigme. Nju određuju oni web servisi koji su sustavno integrirali sve navedene tehnologije: od blogova i chata do video i foto „škrinjica“ i od spomenutih komponenti napravili kompaktan sustav društvene mreže. Današnje društvene mreže su u najvećoj mjeri besplatne – tek neke od njih naplaćuju dodatne usluge. Jedini preduvjet za njihovo korištenje je (što brža) internet veza, a ponegdje i periferni uređaji poput web kamere. Danas postoji velika lista društvenih mreža, no kao najznačajnije navode se sljedeće: Facebook, Twitter, MySpace, Hi5, Friendster, Linkedln, WAYN, Last.fm, DeviantART i dr. Što se tiče društvenih mreža nastalih na području RH, postoji ih nekoliko.

Među njima najpoznatije su Iskrica, Tulumarka, Netopolis, Smokva i dr.. Unatoč velikom broju prisutnih društvenih mreža, te njihovoj pristupačnosti, vodeću ulogu te najveći utjecaj ima Facebook. Riječ je o društvenoj mreži s najvećim trendom rasta, osnovanoj 2004. godine [2]. Isprva je zamišljen kao social networking site za studente harvardskog sveučilišta, no ubrzo je proširio primjenu na sva američka sveučilišta, zatim na srednje škole, a danas djeluje kao društvena mreža generalne uporabe. Njegov osnivač i današnji CEO Facebook korporacije je Mark Zuckerberg. Broji preko 80 milijuna registriranih korisnika, od kojih je velik dio stalno aktivan. Procjenjuje se da je Facebook država, bila bi četvrta najveća država na svijetu [3]. Unatoč mnogobrojnim prednostima koje društvene mreže danas pružaju, postoji i velik broj nedostataka poput problema lažnih dentiteta, zaštite privatnosti, nedostatka interpersonalne komunikacije te problem redundandnosti informacija i autorskih prava.

3.

DRUŠTVENE MREŽE I OBRAZOVANJE; PRIMJER VELEUČILIŠTE U ŠIBENIKU Činjenica je da su društvene mreže unijele revoluciju od mikro pa sve do makrorazine. Danas se postavlja pitanje, budući da su dokazane kao jedan od glavnih izvora zabave i razonode, koliko su društvene mreže bitne u visokom obrazovanju. U obrazovnim krugovima na svim razinama širom svijeta podosta se raspravlja o prednostima alata društvenog umrežavanja i softvera u obrazovanju. Činjenica je da obrazovne ustanove klasičnim načinima učenja igraju važnu ulogu u učenju komunikacijskih vještina i razvijanju socijalnih vještina koje podupiru učenje, a što se ne može naučiti na Internetu ili pomoću njega razvijati. Doista, većina obrazovnih okruženja temelji se na konvencionalnim metodama koje su visoko strukturirane u smislu napretka učenika. Socijalno umrežavanje bitno omogućava manje kontrole, korisnik generira okoliš, i na taj način izazivaju tradicionalne metode nastave i učenja. Dakle, izvodi se pozitivan zaključak o društvenom umrežavanju unutar visokoobrazovnih ustanova, ali jedino u pogledu informiranja korisnika, 24-satnog pristupa nastavnom materijalu te u vidu brzine dobivanja istih. Veoma je bitno naglasiti utjecaj društvenih mreža na brzinu informacija.

12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g.

- 268 -

Ana Perišić, dipl.ing., Divna Goleš, mag.oec., Kristina Škrabo, bacc.oec., Antonia Milković, bacc.oec.

Veleučilište u Šibeniku je osnovano 2006. godine. Ustrojena su tri odjela: Odjel Menadžmenta, Odjel Prometa, i Odjel Uprave na kojim se izvode četiri studijska programa.

Na Veleučilištu trenutno studira ukupno 1124 studenta Prvotni oblik informiranja studenata bili su oglasna ploča, web stranica, studomat, konzultacije te referada Veleučilišta, dok je nastavni materijal bio dostupan isključivo u veleučilišnoj skriptarnici te knjižnici. Međutim, godine 2008. dolazi do socijalnog umrežavanja. Naime, Veleučilište u Šibeniku uvodi elearning sustav. Osnovna definicija e-učenja kaže kako je to korištenje multimedije i Interneta u svrhu poboljšanja kvalitete učenja - omogućavanjem pristupa udaljenim izvorima i uslugama i omogućavanjem suradnje i komunikacije i na daljinu[4]. Uvođenjem e-learning sustava došlo je do znatno veće brzine i kvalitete u prijenosu informacija, nastavni materijal postao je dostupan svim korisnicima sustava 24h dnevno te je bitno naglasiti kako su sada informacije postale zaštićene, odnosno dostupne jedino prijavljenim korisnicima, studentima s važećim matičnim brojem studenta iz matične knjige Ustanove. Dakle, danas Veleučilište u Šibeniku omogućava pristup informacijama preko oglasne ploče, studomata, studentske referade, web stranice, e-learninga te profesorskih konzultacija, a još nema otvoren profil na nekoj od društvenih mreža te se u radu ispituje stav studenata prema takvom obliku informiranja. Pristup nastavničkom materijalu moguć je i dalje u skriptarnici, knjižnici a najvećim dijelom u sustavu e-learninga.

4.

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA I KARAKTERISTIKE UZORKA

Istraživanje je provedeno u ožujku 2012. na Veleučilištu u Šibeniku na sva tri odjela: Odjelu Menadžmenta (studijski programi: stručni studij Menadžmenta i specijalistički diplomski stručni studij Menadžment), Upravnom odjelu (studjski program: stručni studij Upravni studij) i Odjelu Prometa (studijski program: stručni studij Promet). Od ukupno 340 anketnih upitnika, 304 je uredno ispunjeno.

U prikupljanju podataka korištena je metoda ankete na uzorku studenta. Anketni upitnik je podijeljen u dva dijela. Prvi dio obuhvaća osobna pitanja o dobi, spolu, principu studiranja (redovan/izvanredan), godini studija, odjelu studija i dosadašnjoj prosječnoj ocjeni studija.

Drugi dio anketnog upitnika sastojao se od 18 pitanja, kojima je ispitano: u kojoj mjeri studenti koriste online izvore informiranja i društvene mreže, koristi studentima društvena mreža u obrazovne svrhe, te kakvo je njihovo mišljenje o korištenju društvenih mreža u obrazovne svrhe i provjerenosti informacija dobivenih putem društvenih mreža. Također je ispitana i kvaliteta postojećih online izvora informiranja Veleučilišta. Studentima su na ove teme postavljena i otvorena pitanja o korištenju društvenih mreža u obrazovne svrhe i o kvaliteti online izvora informiranja Veleučilišta.

U analizi podataka korištene su metode deskriptivne i inferencijalne statistike: grafičke i numeričke metode, metoda procjene parametara, te postupci testiranja statističkih hipoteza (χ2 test).

Anketnim upitnikom ispitana su 304 studenta od čega je 77% studenata Odjela Menadžmenta, 15% je studenata Prometnog odjela, a 8% uzorka čine studenti Upravnog odjela. S obzirom da su studenti Odjela Menadžmenta u strukturi ukupno upisanih studenata postotno najzastupljeniji ( 53,5% ), najviše ispitanih studira upravo sa Odjela Menadžmenta.

Redovni studenti čine 80% uzorka, dok izvanredni studenti čine 20% uzorka. Studenti čija je prosječna ocjena studija ocjena dovoljan ili dobar čine 55% uzorka, dok studenti čija je prosječna ocjena studija vrlo dobar ili odličan čine 45% uzorka. Studenti su bili podijeljeni i dobnim granicama: njih 77% je mlađe od 23 godine, 9% anketiranih studenata je dobi 24 do 29 godina, 8% ih je ud dobnoj skupini 30 do 39 godina, dok je 4% studenata starije od 40 godina.

12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g.

- 269 -

Ana Perišić, dipl.ing., Divna Goleš, mag.oec., Kristina Škrabo, bacc.oec., Antonia Milković, bacc.oec.

5.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA Prije rezultata istraživanja o ulozi online društvenih mreža u pravovremenosti informiranja u visokom obrazovanju, dajemo rezultate ispitivanja o korištenju standardnih i online izvora informiranja na Veleučilištu u Šibeniku.

Graf 1. Oblici informiranja o nastavnom procesu

Izvor: Izvorno autorsko

Isključivo standardne oblike informiranja kao što su oglasna ploča, referada i telefonski upiti koristi 8,25% ispitanih studenata, dok online oblike informiranja koristi 44,88% ispitanih studenata, a sve oblike informiranja (standardne i online) koristi 46,86% ispitanih studenata.

Osim web stranica Veleučilišta, studentima Veleučilišta u Šibeniku omogućeno je korištenje studomata, te e-learning sustava. Pohvalno je kako 81,25% ispitanih studenata smatra online izvore informiranja (web stranica Veleučilišta, e-learning i studomat) kvalitetnim izvorima informacija. Najviše studenata koristi web stranice Veleučilišta kao online izvor informiranja (90,73% ispitanih studenata). E-learning sustav koristi 44,37% ispitanika, a studomat kao online izvor informiranja koristi 27,81% ispitanih studenata.

Graf 2. Pravovremenost informiranja standardnim oblicima

Graf 3. Pravovremenost informiranja online oblicima

Izvor: izvorno autorsko

Izvor: izvorno autorsko

Snagu utjecaja online izvora informiranja na pravovremenost informiranja u sustavu obrazovanja prepoznaju i studenti, 76% ispitanih smatra kako su online oblici informiranja dovoljni kako bi potrebne informacije dobili na vrijeme. Proporcija ispitanih studenata koji smatraju kako su standardni oblici informiranja dovoljni kako bi informacije dobili na vrijeme iznosi 57%.

Kako čak 88,15% anketiranih studenata ima otvoren profil na nekoj od društvenih mreža (od čega prednjači Facebook sa 77,55% anketiranih), nužno je razmotriti mogućnost aktiviranja 12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g.

- 270 -

Ana Perišić, dipl.ing., Divna Goleš, mag.oec., Kristina Škrabo, bacc.oec., Antonia Milković, bacc.oec.

Veleučilišta na društvenim mrežama u smislu otvaranja profila ustanove na jednoj od društvenih mreža.

Graf 4. Korištenje društvenih mreža u Graf 5. Stav o pravovremenost informiranja nastavi putem društvenih mreža

Izvor: izvorno autorsko

Izvor: izvorno autorsko

Vrijeme koje studenti provode koristeći društvene mreže je značajno, čak više od 55% ispitanika dnevno provede najmanje 2 sata koristeći društvene mreže! Neki studenti već koriste društvene mreže u obrazovne svrhe, te mnogima od njih društvene mreže pomažu u pravovremenosti informiranja u nastavne svrhe. Više od polovice ispitanih studenata, njih 53%, smatra kako im društvena mreža omogućava brži dolazak do informacija vezanih uz nastavu, a samo njih 10,6% je suprotnog mišljenja. Na sljedećim grafovima je prikazano u kolikoj mjeri studenti koriste društvenu mrežu za raspravu o aktualnostima na fakultetu, te pomaže li im društvena mreža pri informiranju o samom studiranju i ispitima.

Graf 6. Korištenje društvenih mreža u obrazovne svrhe

Izvor: izvorno autorsko

Graf 7. Društvene mreže i pravovremenost informiranja o nastavi

Izvor: izvorno autorsko

Trećina ispitanih studenata koristi društvenu mrežu za raspravu o aktualnostima na fakultetu, a vidljivo je da većini studenata društvena mreža pomaže pri informiranju o samom studiranju i polaganju ispita. Samo je 19,3% ispitanih studenata izjavilo kako im društvena mreža ne pomaže u informiranju o nastavi. Dakle, vidimo da je uloga društvenih mreža u obrazovnom procesu neupitna.

12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g.

- 271 -

Ana Perišić, dipl.ing., Divna Goleš, mag.oec., Kristina Škrabo, bacc.oec., Antonia Milković, bacc.oec.

Graf 8. Korištenje društvenih mreža u obrazovne svrhe s obzirom na razinu studija

Izvor: izvorno autorsko

Postoji statistički značajna razlika u korištenju društvenih mreža studenata stručnih studija i specijalističkog diplomskog studija. Proveden je χ2- test o neovisnosti tih obilježja ( χ2 = 16,34, p-vrijednost = 0,0001 ) čime je potvrđena povezanost između korištenja društvenih mreža u svrhu informiranja o nastavi i razine studija. Studenti stručnih studija u većoj mjeri koriste društvene mreže u svrhu informiranja u nastavi (78,8%) od studenata specijalističkog diplomskog studija (44,8%).

Iako Veleučilište nudi kvalitetne izvore informiranja, 45% studenata smatra kako je potrebno Veleučilištu kreirati profil na jednoj od društvenih mreža u svrhu poboljšanja pravovremenosti informiranja studenata.

Na sljedećem grafu prikazuje se kako su ispitanici odgovorili na postavljena pitanja vezano uz potrebu kreiranja profila Veleučilišta na nekoj od društvenih on line mreža u svrhu poboljšanja pravovremenosti informiranja studenata. Graf 10. nam pokazuje razliku u stavu o potrebi kreiranja profila Veleučilišta na nekoj od društvenih mreža s obzirom na dob studenta.

Testirana je i hipoteza o ovisnosti stava o potrebi kreiranja profila i dobi studenta.

Graf 9. Potreba kreiranja profila Ustanove na društvenoj mreži

Graf 10. Potreba kreiranja profila Ustanove na društvenoj mreži s obzirom na dob

Izvor: izvorno autorsko

Izvor: izvorno autorsko

Ispitivanje je pokazalo kako 47,8% studenata mlađih od 24 godine smatra da je Veleučilištu nužno kreirati profil na jednoj od društvenih mreža, dok je istog mišljenja manji broj anketiranih studenata koji su u dobi 24 godine ili starije, njih 35,9%. Hipoteza o postojanju ovisnosti dobi studenta i stava o nužnosti kreiranja profila Ustanove na društvenoj mreži testirali smo χ2 testom, dobiveni rezultati ukazuju na postojanje ovisnosti (χ2 = 2,87, pvrijednost = 0,09). Dakle, studenti mlađe dobi su u većoj mjeri stava kako je Veleučilištu 12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g.

- 272 -

Ana Perišić, dipl.ing., Divna Goleš, mag.oec., Kristina Škrabo, bacc.oec., Antonia Milković, bacc.oec. nužno kreirati profil na jednoj od društvenih mreža u svrhu poboljšanja pravovremenosti informiranja studenata, od studenata starije dobi. Studenti stručnih studija, dakle mlađe dobi su daleko otvoreniji prema novim tehnologijama. Na temelju zadnja dva testa možemo reći da će utjecaj društvenih mreža u obrazovne svrhe rasti.

Graf 11. Provjerenost informacija na društvenim mrežama

Graf 12. Nužnost društvenih mreža u informiranju na Veleučilištu

Izvor: izvorno autorsko

Izvor: izvorno autorsko

Tek 28% ispitanika smatra društvene mreže nužnima u informiranju vezanom za nastavu na Veleučilištu. Ovaj malen postotak studenata koji društvenu mrežu smatra nužnom u informiranju povezan je sa sumnjom u provjerenost informacijana društvenim mrežama. Tek 14,38% studenata tvrdi da su informacije dobivene putem društvenih mreža provjerene.

Hipotezu o postojanju ovisnosti između ova dva obilježja testirali smo χ2-testom, dobivena vrijednost testne statistike (χ2 = 31,50), odnosno pripadna p-vrijednost (p.v.= 0), potvrđuju postojanje ovisnosti.

Tablica 1. Povezanost stava o nužnosti društvenih mreža u obrazovne svrhe i stava o provjerensto informacija dobivenih putem društvenih mreža Smatrate li društvenu mrežu nužnom u informiranju vezanom za nastavu?

DA NE UKUPNO

Možete li tvrditi da su sve informacije dobivene putem društvenih mreža provjerene?

DA NE UVIJEK DODATNO PROVJERIM 62,80% 17,60% 26,40% 37,20% 82,40% 73,60% 100% 100% 100%

Izvor: izvorno autorsko

Većina studenata koja informacije dobivene putem društvenih mreža ne smatra provjerenima ne vidi društvenu mrežu kao nužan oblik online informiranja vezanog uz nastavu (82,40%), a tek 17,6% ispitanika smatra društvenu mrežu nužnom. Suprotno, većina studenata koja informacije dobivene putem društvenih mreža smatra provjerenima, ne smatraju društvenu mrežu nužnom u informiranju vezanom uz nastavu (82,40%).

Bez obzira na veliko korištenje društvenih mreža općenito, studenti su dali prosječnu ocjenu od 3,42 mogućnosti korištenja društvenih mreža u obrzovne svrhe.

Na kraju, dajemo najčešće odgovore studenata na otvoreno pitanje: zašto je potrebno Veleučilištu kreirati profil na jednoj od društvenih mreža: • radi veće dostupnosti informacija,

12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g.

- 273 -

Ana Perišić, dipl.ing., Divna Goleš, mag.oec., Kristina Škrabo, bacc.oec., Antonia Milković, bacc.oec.

• pravovremenost informiranja jer studenti više vremena provode koristeći društvene mreže nego postojeće online izvore informiranja, • komentiranje i konzultacije sa kolegama.

• osim činjenica, na taj način mogu se razmijeniti iskustva, • olakšava studentima dogovaranje oko ispita, rokova, predavanja…

• mogućnost otvaranja rasprava i dr.

6.

ZAKLJUČAK

U razvoj i primjenu sveobuhvatnog sustava osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju, da bi bilo učinkovito, treba uključiti aspekte upravljanja kvalitetom na svim razinama, od nacionalne, preko ustanova, sve do studenata i nastavnika. Širi cilj u razvoju sustava osiguranja kvalitete obuhvaća uspostavljanje "kulture kvalitete" i politike kvalitete u akademskoj zajednici s praćenjem visokih standarda i kriterija kvalitete.

Studenti Veleučilišta u Šibeniku u velikoj mjeri koriste online izvore informiranja u obrazovne svrhe. Korištenje društvenih mreža u obrazovne svrhe većinom prepoznaju studenti mlađe dobi, što nas navodi na zaključak kako vrijeme korištenja društvenih mreža u obrazovne svrhe na Veleučilištu u Šibeniku tek dolazi. Velika prepreka tome je sumnja u provjerenost informacija dobivenih putem društvenih mreža. Otvaranjem profila na jednoj od društvenih mreža, Veleučilištu bi bilo omogućeno pratiti provjerenost informacija i time poboljšati kvalitetu online izvora informiranja te utjecati na povećanje zadovoljstva studenata ukupnim nastavnim procesom, a sve u cilju povećanja atraktivnosti studija i očekivanih ishoda učenja.

LITERATURA [1] http://www.vidipedija.com/~vidipedi/index.php?title=Dru%C5%A1tvene_mre%C5%BEe [2] http://www.vidipedija.com/~vidipedi/index.php?title=Facebook [3] http://www.zdravi-grad-porec.hr/strucne_teme_drustvene_mreze.php [4] Ćukušić, M., Jadrić, M.: "E-učenje: koncept i primjena", Školska knjiga, Zagreb, 2012.

[5] Šošić, I.: Primijenjena Statistika, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

THE ROLE OF ONLINE SOCIAL NETWORKS IN INFORMATION TIMELINES IN HIGHER EDUCATION: THE EXAMPLE OF ŠIBENIK POLYTECHNIC Summary The phenomenon of global communication has significantly changed the manner and the speed of human labour, which also shows itself in higher education. The development of online social networks and the increase in their popularity has spread their use not only in the private world, but in business as well. Since keeping the right timing of information has always been one of the key factors in the quality of performing certain tasks, it was very important to examine the role of online social networks in their expansion. By examining a sample of students at Šibenik Polytechnic, the authors of this paper have examined and analysed the impact and role of online social networks, as well as their need with respect to the right information timelines.

Keywords: global communications, higher education, online social network, information timelines, quality task performance

12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g.

- 274 -