Ivan G Galetić, dipl. el. inž. IVAN G GALETIĆ,, dipl. el. in nž. Ericssonn Nikola Teesla Servisi,, Zagreb ivan.galletic@ericssson.com
ZAŠ ŠTO POS STOJI ST TRAH OD D NORME E ISO 500001? Sttručni rad / Professional paper Sažetak k Već se više godiina (od 20 011.) intenzzivno pričaa o razlozima za uvoođenje norm me ISO 50001:22011 i preddnostima ko oje organizaacije mogu u očekivati ako uveduu sustav uprravljanja energijoom, no do sada s je brojj izdanih ceertifikata prrema spomenutoj norm mi u RH jo oš uvijek jednoznnamenkast. Čak je i EU E prije tri godine od dobrila nepo ovratna sreddstva od prreko 4,0 milijunaa kn za piloot projekt sn nimanja stannja potrošnj nje energije u hrvatskim m firmama na način da se firrme prijavee za besplatn ni energetskki pregled čiji č bi konaččni cilj bio iizrada jedno ostavnog rješenjaa koje bi omogućilo uštede u računima za energijju. I taj jje natječaj završio nezainteeresiranošćuu naših firrmi za spoomenuto BESPLATN B NO snimanjje stanja potrošnje p energijee jer se na njega prijaavilo samo 16 firmi. U ovom će radu autor analizirati moguće razloge zbog kojihh su firme nezaintere sirane za potencijalne p e uštede i ssmanjenje troškova t operativvnog poslovvanja, uz prethodno p oosnovno up poznavanje razloga za uvođenje norme i prednossti koje bi takav t sustav v upravljanj nja energijom m donio on nima koji gga implemen ntiraju u svoje pposlovanje. Također će biti prrikazani priimjeri ušteeda koji see mogu reealizirati kratkoroočnim i mannjim ulagan njima. Ključnee riječi: Noorma ISO 50 0001, upravvljanje energ gijom, energ getsko certifificiranje, uštede, u implemeentacija u firme fi UVOD 1. U Energettska politikaa Europske Unije je deefinirala ciljjeve unije za z razdobljee do 2020. godine, g a ti su cilj ljevi poznatti kao 20 : 20 2 : 20, štoo znači da se s u tom peeriodu obvezzuju zemljee članice EU smaanjiti emisijju stakleniččkih plinovaa za 20%, povećati p en nergetsku effikasnost po ostojećih sustava za 20% oddnosno smaanjiti potrošnnju energijee za taj iznos i povećaati udio obn novljivih izvora eenergije na 20% u ukup pnoj energeetskoj potro ošnji, što je prikazano sslikom 1, a također je i obbveza uvođđenje 10% biogoriva u transporrtnom sekto oru. Temelljem naved denoga i Hrvatskka, kao ravvnopravna članica č EU,, mora prillagoditi svo oje zakonoddavstvo i primjenu p istoga uuskladiti s noovim uvjetiima i zahtjevvima. Hrvatskka je danas veliki uvoznik energiije, a da li će nakon 2020. 2 biti uuvoznik eneergije ili njezin izzvoznik, ovvisi o tome koliko k će see izgraditi novih n kapaciteta što opeet ovisi o od dlukama izvršnihh tijela vlastti, a ovisno je o hidrolooškom stanjju, korištenjju fosilnih ggoriva, obn novljivim izvorim ma energije, novim tehn nologijama kkao i moguććnostima fin nanciranja.. Sve navvedeno se mora m razvijjati u okvirru nacionaln ne energetsske politikee koja moraa stvoriti uvjete zza ulaganjaa u infrastrrukturu neoophodnu zaa osiguranjee opskrbe uuz primjen nu novih tehnologgija, a sve u cilju ostvaarenja vizijee čiste, sigurrne i konkurentne energ rgije.
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 60 -
Ivan G Galetić, dipl. el. inž. Ukratkoo, jedan od važnih v ciljeeva EU je poovećanje en nergetske effikasnosti poostojećih su ustava za 20%, štto će za possljedicu imaati smanjenjje potrošnjee električne energije, ppa se u našo oj zemlji počelo ppoticati energetska efik kasnost. Slika 1: Ciljevi eneergetske pollitike EU Smanjitti emisije staklen. pllinova 20%
Poveććati udio OIE E 20%
Sman njiti potrošnnju energije 20%
100%
-2 20%
-20%
+2 20%
2. P POTICAN NJE ENERG GETSKE E EFIKASNO OSTI Energettska se efikkasnost većć danas nallazi u samo om središtu u svih raspprava o klim matskim promjennama, zaštitti prirodnih resursa i oppskrbom en nergijom kojju čovječannstvo može osigurati o za vlastite potrebe, uz poštivan nje ravnotežže klime i korištenja k reesursa na ovvom našem zelenom o o planetu.. Svi moraamo postatii svjesni č injenice daa će naša budućnost značajno ovisiti učinkovvitom postuupanju s rasspoloživim izvorima energije. Sve više cijenne energenaata kao i globalnee klimatskke promjen ne glavni ssu razlozi za promiššljanje o nnašim enerrgetskim potrošaččkim navikaama i nameću nužnost promjena naših n navikaa i razmišljaanja.
oticanje eneergetske efi fikasnosti u Hrvatskoj koji je startao još u U Hrvattskoj postojji projekt Po srpnju 2005. godiine, kao zaajednički prrojekt tadaašnjeg Miniistarstva goospodarstvaa, rada i poduzettništva i Prrograma Ujjedinjenih naroda za razvoj (UN NDP) uz ffinancijsku podršku Globalnnog fonda za z okoliš (GEF). ( Tijeekom proveedbe tog projekta finaanciranju pojedinih p aktivnossti pridružioo se i Fond d za zaštituu okoliša i energetsku e učinkovitosst (FZOEU U). Danas projekt uspješno provode Program P Ujjedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP Hrvatskka) i Ministtarstvo gosp podarstva ((MINGO) te t Ministarsstvo graditeeljstva i pro ostornog uređenjaa (MGIPU)) uz potporu u Fonda za zzaštitu okolliša i energeetsku učinko kovitost (FZOEU) te Globalnnog fonda za okoliš (GEF), u ssklopu zajeedničkih ak ktivnosti pooticanja en nergetske efikasnoosti u Hrvattskoj. Primarnni cilj projekta je poticcanje primjeene ekonom mski opravd danih i isplaativih, te en nergetski efikasniih procesa, tehnologijaa, materijalaa, opreme i usluga, kak ko u javnom m sektoru i industriji i tako i u kućanstvvima. Da bii on uspio potrebno je j težiti sm manjenju neepotrebne i suvišne
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 61 -
Ivan G Galetić, dipl. el. inž. potrošnjje energije i emisije štetnih stakkleničkih plinova p u atmosferu, a i to je naččin kako ostvaritii zadani ciljj. Zadatakk je projekkta izrada koncepcije k za optimizzaciju rješeenja za priimjenu i provedbu p sustavnoog i konttinuiranog upravljanjaa energijom m u svim zgradama javnog seektora u Hrvatskkoj, čime bi b se konkrretnim prim mjerima dok kazala orijeentacija držžave na en nergetski efikasnaa rješenja. Preko P spom menutih aktiivnosti, radii se na razv voju ljudskiih, organizaacijskih i proceduuralnih resurrsa potrebniih za upravlljanje energ gijom, njiho ovoj edukacciji te opskrb bljivanju potrebnnim alatima za sustavan n pristup gosspodarenju energijom. Projekt je složen, innterdisciplinaran, kom mpleksan i du ugotrajan, a područje oopsega je ed dukacija, tehničkaa podrška, organizacij ija i praćennje realizaccije na aktivnostima pposlovanja u svim jedinicaama javne i lokalne uprrave u državvi (nacionallne, županijske i gradskke) kojih im ma preko stotinu. vaka pomoćć u tom smj mjeru dobro došla, a Projekt je, naravnoo i financijsski zahtjevaan, pa je sv ovna i trajnna edukacija lokalnih stručnjaka, upraviteljaa zgrada, jedna vvažna aktivnnost je osno inženjerra (od proojektanata do nadzorrnih i ovlaaštenih inžženjera), raazličitih neevladinih organizaacija i svihh zainteresirranih sudionnika koji bi stečenim znanjima oosigurali du ugoročno održive kapacitete odnosno od drživ sustavv za gospodaarenje energ gijom. 3. Š ŠTO SE OČEKIVAL LO OD PRO OJEKTA ? Rezultaati koji su see očekivali od implemeentacije ovo og nacionalnog projektta su mnogo obrojni i različiti i mogu se prikazati p kaao: • briga o sustavnom s ggospodaren nju energijom m • povećan nje energetsske efikasno osti • smanjen nje potrošnjee energije • manji troškovi za eenergiju • smanjen nje emisije sstakleničkih h plinova • smanjen nje uvoza foosilnih goriv va • smanjen nje uvoza ellektričke energije • povećan nje investicij ijskih aktivn nosti • povećan nje zaposlennosti • razvoj novih n „zelennih“ poslovaa moramo se okrenuti ug gradnji i koorištenju en nergetski Želimo li efikasnijje koristiti energiju m efikasniijih materijaala, opreme, sustava, uuređaja i teh hnologija, alli ne na račuun smanjenjja efekta koje sadda imamo, prvenstven no toplinskkog, rashlad dnog, rasvjeetnog,… neego uz zad državanje istog koomfora grijaanja, hlađenj nja, rasvjete,, kuhanja, pranja,… p Sve je tto moguće jer j su danas na tržištu dostupni taakvi materijjali i uređajji, samo su danas u nabavnooj cijeni neešto skuplji nego onii koji su energetski lo ošijih karakkteristika. Moramo M konačnoo početi raččunati na naačin da svakka nabava nekog n novog uređaja illi opreme im ma dvije vrste trooškova odnnosno cijenaa: cijenu naabave i cijeenu korišten nja i održavvanja. Ovi se drugi troškovii često zapoostavljaju, gledaju g se i uuspoređuju samo nabav vni troškovvi i temeljem m toga se odlučujee o kupnji. Isti je princcip kod kuppovine za osobne o potreebe ili za jaavnu upotreebu. Ako gradimoo novu zgrradu to radimo barem m za sljedeććih 50–100 godina, a oprema ilii uređaji kojima oopremamo prostor su životnog ž vijjeka 5-10 go odina. Ukolikoo ne uzmem mo u obzir troškove t koj oje ćemo plaaćati u tim periodima ttada se odlu učujemo za energgetski manje efikasne proizvode p j er su oni u pravilu jefttiniji. No kaad stavimo na papir računicuu troškova energije zaa energetskii efikasnije proizvode, tada vidim mo da se on ni isplate već za prosječno 3 – 5 godiina i sve osstalo vrijem me trošimo manje novvaca za pod dmirenje
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 62 -
Ivan G Galetić, dipl. el. inž. troškovaa energije koje k koriste takvi uređaj aji u svojem m radu, u usp poredbi s onnima koji su u u startu jeftiniji.. Takođerr je važan i faktor kv valitete noviijih materijala koji su osjetno boolji nego ko od starih tehnologgija, pa tim me ostvarujemo i još jjednu dobitt, a to je da d materijalli, oprema i uređaji novijih tehnologijaa duže traju u, odnosno njihov je životni vijeek produženn, pa su i troškovi zamjenee u radnom vijeku uređ đaja manji. K Kako to dan nas izgleda u praksi ? PRAKSA I REALNO OST 4. P Kako ovva dobra naamjera, razu umna svakoom pojedinccu ili investtitoru koji žželi brinuti o svojim troškoviima i upravvljati njima izgleda i u prraksi ? Na jednnom od zagrrebačkih eneergetskih saastanaka kojji su organizirani tijekoom 2012. go odine od strane H Hrvatske goospodarske komore (H HGK), bio je predstavlljen inicijalnni projekt kojim k bi započele aktivnostii na uvođenj nju energetskke efikasno osti u nekim firmama. R Riječ je o prrojektu u sklopu kkojeg se provode osno ovni energettski pregled di u malim i srednjim ttvrtkama tee njihovo usklađivvanje sa zakkonodavstvo om Europskke unije. U nastaavku je, pood naslovom m „Slab in teres doma aćih tvrtki za uštede energije“ prikazan p zaključaak s tog sasstanka: "Iakko se projek ektom omog gućuje svim tvrtkama ččlanicama Hrvatske H gospodaarske komore da bespllatno utvrde de stanje svo oje energetiike te na ossnovu njih postignu p uštede, ppretjeranogg interesa od o strane tvvrtka nema. Projekt je vrijedan v 5770 tisuća eu ura, ( 2,2 milijunaa kn) Europ opska unija je sufinanncirala 80 posto p njego ove vrijednnosti. Započčeo je u prosincuu 2010., dok d je trening za ddobivanje certifikata c za z područjje usklađen nosti sa zakonoddavstvom EU E održan u svibnju 2011. Istee godine od d rujna paa do kraja godine, provodiilo se zakonnodavno usklađivanje u malim i srednjim s tvvrtkama. U ožujku ovee godine, pak zappočeli su osnnovni energ getski pregleedi. Na osnoovni energeetski pregleed prijaviloo se 16 tvrrtki. Po četiri u Rijecii, Osijeku, Zadru i Vukovarru. Kako see ta brojka HGK-u činnila mala, od o Europske unije dobbili su odob brenje za produžeenje projektta, do kraja godine, za što im je i osiguran no ovac. Nemaa podataka kolike k bi se uštedde mogle poostići savjetiima ovlaštennih prosudiitelja HGK. Riječ jee o osnovnoom energetsskom pregleedu u kojem m se konsta atira stanje odnosno, koliki k su ukupni ttroškovi za energiju, kako k su oni raspoređen ni po mjeseccima, kolikoo se troši na a benzin, kako je riješena kliimatizacija te koristi li se učinkoviito i slično. Ne radee se mjerennja već se na n temelju razgovora donose zakključci i savvjeti kako uštedjeti. u Ljudi u Komori nissu energetiččari tako da nemamo na amjeru napraviti velikee energetskee audite, M postoji p niz pprimjera kako se i takvvim "jednosstavnim" prregledom to nam i nije cilj. Međutim, nike. mogu prronaći uštedde za korisn Primjerrice, mnoge male tvrtkee ne znaju dda će im stru uja biti jeftinija ako skllope ugovorr s HEPom, ili da proizvodnju mogu preseliti u noćne sate kad je struja jeftinijja, te tako smanjiti troškovee.“ Ovaj je zaključak samo s ilustraacija stanja u Hrvatskojj na temu en nergetske uččinkovitostii, o tome kako see tom problemu pristup pa „ozbiljnoo“, koliko ga g se shvaćća i tko to ssve vodi. Zakonska Z regulativa postoji, definiran jee i vremenskki okvir u kojem k se moraju ostvarriti zadani rezultati, r organiziirani su i strručni semin nari za ovlašštene energeetske certifiikatore, regiistrirano ih je preko 200, no premalo je toga naprav vljeno u prooteklom perriodu. Nisu ni približno potrošena p neepovratna srredstva kojee je nudila EU E za projeekte iz tog područja, p ksi stvarnee sankcije za z sve koji su zakonnom dužni izvjesiti a ne poostoje u dnnevnoj prak Energettski certifikkat na svoj objekt, nitti su inspek kcijske služžbe Državee bile učink kovite u otkrivannju onih kojji ne poštuju u zakonske norme i okv vire.
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 63 -
Ivan G Galetić, dipl. el. inž. Slijedi spisak zakkonske reg gulative u RH u ko ojoj su deffinirani par arametri en nergetske učinkovvitosti: • E Energetska strategija RH R • N Nacionalni program en nergetske uččinkovitostii 2008. – 2016. • P Prvi Nacionnalni akcijsk ki plan za ennergetsku učinkovitost u t 2008. – 20010. • D Drugi Nacioonalni akcijjski plan za energetsku u učinkovito ost 2011. – 22013. • Z Zakon o učinkovitom u m korištenj u energije u neposreednoj potroošnji (ZUK KE; NN 152/08), • Z Zakon o izmjenama i i dopunam ma Zakonaa o učinko ovitom korrištenju energije u nneposrednooj potrošnji (NN ( 55/12)) i podzakon nski akti NORMA ISO 50001:2 2011 5. N n kkako to imp plementirati u poslovnne procese, od kuda Kako obbjediniti svve naprijed navedeno, krenuti, što promaatrati i kako o dugo, tkoo bi to treb bao raditi tee kako naprraviti prijed dloge za poboljšaanje energeetske efikassnosti? Odggovori na sv va postavljeena pitanja nalaze se u normi ? ISO 500001:2011. Kome K je nam mijenjena noorma ISO 50001:2011 5 • Z Za bilo kojji tip organ nizacije, bezz obzira naa veličinu, industrijskii ili javni sektor s ili ggeografsku lokaciju. • P Posebno je pogodna i primjenjivaa za energettske intenziivne industrrije i/ili onee koje su oobveznici plaćanja p nak knada za em misije staklen ničkih plino ova • M Može se kooristiti nezav visno ili inteegrirano s drugim d sustaavima upravvljanja Uvođennje norme jee dobrovoljno, norma nnije zakonsska obavezaa ni propis i na organizzacijama je autonnomna odlukka žele li uv vesti tu norm rmu u svoje poslovanjee ili ne žele.. Ali kada se odluče uvesti je, tada onaa postaje obaveza o i ppotrebno je provoditi sve postupkke i upute koje su definiraane u norm mi. Prvi je korak k definniranje enerrgetske politike kao kkrovnog dok kumenta kojim see definira opredijeljeno o ost prema uuvođenju en nergetske effikasnosti u svaki dio procesa p u kojem sse koristi neeka vrsta eneergije. Primjenna ove međđunarodne norme priddonosi učin nkovitijem korištenju dostupne energije, e povećannju konkurrentnosti i smanjenju emisije stakleničkih plinova. Ovaj među unarodni standardd se može koristiti k za certifikaciju c u i self-deklaraciju EnM MS-a organiizacije. Stan ndard ne postavljja apsolutnee zahtjeve za z energetskku učinkov vitost izvan obveza iz E Energetske politike organizaacije i obveeza u skladu u s važećim m zakonskim m zahtjevim ma i drugim m zahtjevimaa. On ne propisujje određenee kriterije usspješnosti orrganizacije s obzirom na n energiju.. Ovaj među unarodni standardd je namijeenjen za saamostalno kkorištenje, ali može biti b usklađeen ili integrriran i s drugim sustavima upravljanja. u . de norma u organizacijju ? Koji su benefiti od ako se uved • Smanjivanje troškova energije e o Kroz strukturnii pristup utvvrđivanja, mjerenja m i up pravljanja ppotrošnjom energije • P Poboljšanjee poslovnih pokazateljaa o Većća produktivnost krozz identificirranje energ getski učinkkovitijih rješenja i utjecajem na prromjenu ponnašanja u sm manjenju po otrošnje • D Dizanje koonkurentnosti • U Usklađenosst s propisim ma • Smanjivanje stakleničk kih plinova • P Podizanje im mage-a organizacije Norma ISO 50001 daje organiizacijama u javnom i privatnom p seektoru strattegije uprav vljanja za otvornosti, smanjenjee troškova i poboljjšanje eneergetskih povećannje energeetske djelo
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 64 -
Ivan G Galetić, dipl. el. inž. karakterristika. Onaa pomaže orrganizacijam ma u boljoj upotrebi njjihovih posttojećih proiizvodnih procesaa i drugih sreedstava rada koja trošee energiju, promiče p najbolje praks e i dobro po onašanje u upravljanju energgijom, pomaaže u vrednnovanju i daavanju predn nosti primjeeni novih en nergetski urava okvir za promicaanje energeetske djelotvvornosti u cijelome učinkovvitih tehnoloogija, osigu nabavnoom lancu, olakšava po oboljšavanjja u upravlj ljanju energ gijom u proojektima sm manjenja emisija stakleničkihh plinova itd. Norma ISO 50001 temelji se na dobro ppoznatome modelu m sustava upravlljanja ISO-aa koji se primjenj njuje u norm mama kao štto su ISO 90001 (upravlj ljanje kvalitetom), ISO 14001 (uprravljanje okolišem m), ISO 222000 (sigurn nost hrane)), ISO/IEC 27001 (infformatička sigurnost).U U normi ISO 500001 posebnno je prihvaaćen Shewhhart-Deming gov postupaak planiraj,, napravi, provjeri p i djeluj (Plan-Do-C Check-Act, PDCA) zza neprekidno poboljjšavanje su sustava uprravljanja energijoom. Taj postupak, prim mijenjen naa upravljanjje energijom m, omoguććuje organizzacijama integracciju upravlj ljanja energ gijom s nnjihovim uk kupnim naastojanjima na pobolljšavanju kvalitetee, upravljannju okolišem m i drugim ppitanjima kojima k se baave njihovi sustavi upravljanja. Norma ISO 50001 daje okvirr za zahtjevve koji omogućuju orgaanizaciji daa razvije po olitiku za djelotvoorniju uporabu energijje, utvrdi kkratkoročnee i dugoroččne ciljeve za zadovo oljavanje politike, upotrebljaava podatkee za bolje rrazumijevan nje i donošeenje odlukaa koje se od dnose na uporabuu i potrošnjju energije,, mjeri rezuultate, ocjen njuje djelottvornost poolitike i nep prekidno poboljšaava upravljaanje energijom. Norma ISO 50001 može se prrimjenjivati samostalno o ili se možee integriratii s drugim normama n sustava upravljanjaa. s upravljanja u IISO-a norm ma ISO 5000 01 zamišljen ena je za priimjenu u Kao svee norme o sustavima svakoj organizaciji bez obzirra na njezinnu veličinu u ili djelatn nosti, neovissno o tomee je li u javnom ili privatnoom sektoru te t bez obzirra na njezin zemljopisn ni smještaj. Norma ISO 50001 ne utvrđujee ciljeve za poboljšavaanje energettskih karaktteristika. To o je stvar organizaacije korisnnika ili regu ulatornih tij ijela. To zn nači da svaka organizaacija bez obzira na njezino trenutačno snalaženje u upravljannju energijo om može prrimjenjivatii normu ISO O 50001 za uspostavljanje osnovice o te potom p pobooljšavanje u ritmu koji je primjeren en njezinu kontekstu k i moguććnostima. MA ISO 500001 NE TRAŽI TR OD ORGANIZ ZACIJE DA A SE PRIILAGODI SAMOJ NORMA NORMI MI NITI NE EKOM NO OVOM SUS STAVU UP PRAVLJAN NJA IZ NO ORME, NE EGO SE NORMA MA PRILAG GOĐAVA SA AMOJ ORG GANIZACIIJI. PRIMJENA NORME E U HRVA ATSKOJ 6. P Norma ISO 50001:2011, nam mijenjena zaa povećanje energetskee učinkovitoosti u Hrvattskoj još nije massovno prim mijenjena. Krrajem prošlle godine tek k su tri hrvaatske tvrtkee uvele su tu u normu, koja naajveći uspjeeh doživljaava u Njem mačkoj, gdjje ju je do o sada zahhvaljujući poreznim p olakšicaama uvelo gotovo 300 00 tvrtki. T Ta se norma dobro naadovezuje nna ISO 900 01 i ISO 14001, no može se implemeentirati i ssamostalno. Za razliku u od prve dvije norm me, koje zahtijevvaju sukladdnost, ISO 50001 zahhtijeva učin nkovitost krroz implem mentaciju su ustavnog pristupaa upravljanja energijom m koji traži kontinuiran ni napredak,, i zato se m može reći daa je riječ o normii koja štedi novac. n Namijennjena je vellikim tvrtkaama, malim i srednjim poduzetnici p ima, uslužni nim odjelimaa velikih organizaacija te orgaanizacijamaa bez iskusttava u sustav vima upravljanja. Enerrgetska učin nkovitost u industtriji se uglavvnom danass postiže proomjenom načina na kojji se gospoddari energijom, a ne ugradnjom novih teehnologija, a industrijaa je u pravilu u okrenuta smanjivanju s u troška eneergenata, a ne posstizanju ušteeda.
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 65 -
Ivan G Galetić, dipl. el. inž. Razlog tome je štoo energetsk ki stručnjacii i inženjerri u velikim m kompanijaama rijetko o postaju operativvni rukovodditelji u tvrttkama. Budžžeti za nabaavku oprem me (CAPEX X budžet) razzdvojeni su od ooperativnih troškova (O OPEX budžžet), a budžet za nabaavku energiije razdvojeen je od onoga zza održavannje. Za svak ki od navedeenih budžetta odgovaraa drugi člann uprave. Zb bog toga energetsska učinkovvitost najčeešće nije prrioritet, jer ona je zajjednički intteres i ne može m se rješavatti parcijalnoo. U procesu certifikaccije prema standardu ISO I 50001 utvrđuju see obveze indikatora ppotrošnje energije i manageementa i tehhničkog oso oblja, a prvii je korak definiranje d realni trroškovi za sve s energen nte u kompaaniji u posljednje tri go odine. U eneergente, osiim plina, električnne energije,, benzinskog g i dizel gorriva, lož ulja,.., spada i potrošnje vvode. Slika 2: Postoci gubbitka energije prosječnne zgrade
7. P PRIMJER RI POBOLJ JŠANJA EN NERGETS SKE EFIKA ASNOSTI efikasnosti na dva U ovom m su poglaavlju prikazzana dva pprimjera po oboljšanja energetske e različitaa objekta: poslovnoj p zgradi z i stam mbenoj zgrradi, obje su s u Zagrebbu i stare su s 30-ak godina, odnosno izz perioda su u kada se nnije vodila briga b o enerrgetskoj efikkasnosti i kada k nije postojalla zakonskaa regulativaa iz tog poddručja. Obje su zgradee bile predm metom enerrgetskog pregledaa i smještenne su adekvaatne energeetske razredee. Na kraju svakog eneergetskog ceertifikata je obavvezno predloožiti vlasniku zgrade mjere za poboljšanje p energetske efikasnostii i to za dvije kaategorije: krratkoročne (1( 3 godinee) i dugoroččne s prikazzom svih trooškova i vremenom povrata investicije.. PRIMJE JER 1: Izrračun ušteede (razlikaa konačne i početnee potrošnjee energije)) nakon građevinnskog zahvata na objek ktu OBJEK KT : poslovvna zgrada od 10 katovva, 5.000 m² m ukupne površine, p grrađevinski materijal m beton, zzgrada iz 19980. godine u Zagrebu AKTIV VNOSTI: • povećana izolacija i van njskih zidovva za 50 mm m (bilo bez izolacije) • povećana žbuka ž vanjskih zidova zza 10 mm (bila ( je 10 mm) m • povećana izolacija i rav vnog krova zza 30 mm (bila je 30 mm) m • zamijenjenni prozori s dvostrukim d m ostakljenjeem i dvostru ukim brtvljeenjem • energent zaa grijanje: prirodni p plinn, ostaje i daalje • početna pootrošnja enerrgije: 75 knn/m² • početna pootrošnja enerrgije: 188 kkWh/m² • početni en nergetski ra azred: “ E “ (do 200 kWh) k • potrošnja nakon n investicije: 26 knn/m² • potrošnja nakon n investicije: 66 kW Wh
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 66 -
Ivan G Galetić, dipl. el. inž. • novi energgetski razreed: “ C “ (d do 100 kWh h) • početna cijena energije: 360.000 kkn godišnjee • nova cijenaa energije: 130.000 1 kn godišnje • UŠTEDA : 230.000 kn k godišnjee (- 65 %) • uloženo: 1..000.000 kn n • vrijeme povrata investticije: 4 goddine DODAT TNE MOG GUĆNOSTII: zamjenaa starog kotla k s kon ndenzacijskkim, rekonstrukcija dimnjakka, uvođenje regulacijee i automattike u uprav vljanju grijanjem, ugraadnja termo ostatskih ventila, zamjena starog klim ma sustava , dodatna sjenila na južnoj strrani, moderrnizacija rasvjetee… - uložiti dodatnih 1.200.000 knn, vrijeme povrata p 9 go odina PRIMJE JER 2 : Izrračun ušted de (razlika kkonačne i početne potrošnje energgije) nakon zamjene ventila na radijatorrima, termo oizolacije veertikalnih cijevi od kottlovnice doo stanova i ugradnje u kontrolnne upravljaččke jedinicee OBJEK KT : 30 goddina stara staambena zgrrada, ukupne stambene površine 8800 m² s 10 0 stanova i vlastitiim sustavom m centralnog grijanja u Zagrebu AKTIV VNOSTI: • zamijenjenna klasičnih ventila na rradijatorimaa s termostaatskim ventiilima (60 ko omada) • ugradnja kontrolne k up pravljačke jjedinice zaa grijanje saa mogućno šću prograamiranja rrežima radaa (dan – noćć, vikend – rradni dan) • ooblaganje vertikalnih h cijevi ccentralnog grijanja od kotlovvnice do stanova ttermoizolaccijskim mateerijalom • energent zaa grijanje: prirodni p plinn, ostaje i daalje • početna pootrošnja enerrgije: 125 kkn/m² • godišnja pootrošnja: 10 00.000 kn • početni en nergetski ra azred: “ D “ (do 150 kWh) k • potrošnja nakon n investicije: 85 knn/m² • godišnja pootrošnja: 68 8.000 kn • novi energgetski razreed: “ C “ (d do 100 kWh h) n godišnje (- 32 %) • UŠTEDA : 32.000 kn • uloženo: 800.000 kn • vrijeme povrata investticije: 3 goddine TNE MOG GUĆNOSTII: zamjenaa starog kotla k s kon ndenzacijskkim, rekonstrukcija DODAT dimnjakka, dodatnaa sjenila na n južnoj sstrani, mod dernizacija rasvjete, zzamjena prrozora s dvostrukkim ostakljeenjem … - uložiti u dodaatnih 250.00 00 kn, vrijem me povrata 6 godina. 8. Z ZAKLJUČ ČAK Norma ISO 50001 veliki je ko orak prema djelotvorniijem korišteenju energijje, što je u današnje d vrijeme jedan od globalnih, sv vjetskih ciljeeva. Od sm manjenja trošškova i većee brige o ok kolišu pa do smannjenja (polittičke, energ getske, gosppodarske, fin nancijske) ovisnosti o – sve su to čiimbenici koji nass navode na n sustavan pristup. D Država je do onijela niz zakona i ppropisa iz područje p energetsske efikasnnosti, veliki korisnici eenergije su deklarativn no složni dda se treba okrenuti energetsskoj efikasnnosti u svojjim organizzacijama, po ostoje tehnička rješenjaa i tehnolog gije koje omoguććavaju realiizaciju u prraksi, postojje potrebnaa znanja i vještine, v reaalna je opraavdanost ulaganjaa u taj sektoor gospodarrstva, poveććala bi se zaaposlenost, štitio š bi se ookoliš i brin nuli bi se da našim m potomcim ma ostavimo o u naslijeđee očuvan planet.
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 67 -
Ivan G Galetić, dipl. el. inž. Deklaraativno su svvi članovi uprava, u izvrršni direktorri i manageeri svjesni te potrebe i načelno uvijek ddaju potporuu svakoj iniicijativi i svve je u redu dok se ne dođe d do pitaanja „a koliiko će to koštati i iz kojeg dijela budžetta osigurati te troškovee ?“ Tada sv ve pada u vvodu jer se u pravilu nije prisstupilo susttavno i orgaanizacijski ppristupu tojj problematici. U budžžetu nema sredstava s jer nisuu ni bila pllanirana, a kada se raade planov vi, tada eneergetske efiikasnost nijje među prioritettima. U upravvama kompanija nema stručnjaka iz područjaa energetikee, u organizaacijskim dijjelovima kompannija nema sllužbi/sektorra koji bi see bavili eneergetskom efikasnosti, e firme nisu u izradile energetssku politikku, u držav vnoj organiizaciji ne postoji p min nistarstvo eenergetike nego se problem mi energetikke rješavaju u u nekolikko Ministarrstava, certtifikacijske kuće nerado traže akreditaaciju jer je ona o zahtjevn na i nije jefftina, energeetski certifik katori su poočeli „svaštariti“ jer za 500,00 kn po certifikatu c (što ( se nuddi u nekim oglasima) se ne možee napraviti ozbiljan nje energeetskog certtifikata naa tržištu energetsski pregledd, sankcijee za ne posjedovan nekretniinama su saamo formallne i rijetkoo se primjen njuju, proizzvodnje oprreme i mateerijala za realizacciju energetsske efikasno osti nema jeer nema zah htjeva, projeektanti i ovllašteni inžen njeri sve se rjeđee odlučuju odvojiti nee mali dio svojeg vrem mena i nov včanih sreddstava za sllušanje i polagannje ispita za ovlaštenog g certifikatoora jer ne vide poslovnu u opravdanoost, …, i sv ve se vrti u krug. Vrijemee krize, a u njemu sm mo već niz godina, je pravo vrijeme za noove ideje i izazove, vrijeme za promjeene, vrijem me za proveedbu različčitih mjera koje moguu donijeti uštedu i kata energetske efikassnosti i vrijjeme za povećatti efikasnosst, vrijeme za realizaaciju projek uvođenjje sustava upravljanja u energijom e … Iskoristim mo priliku sada s ! L LITERATU URA [1] Energgetska politikaa RH [2] Norm ma ISO 9001 [3] Norm ma ISO 5001 [4] Energgetsko certificiiranje – modu ul 1 [5] Zapisnnik HGK 2012. [6] Internna dokumentaccija autora WHY IS THERE T FEAR R OF THE IS SO 50001 STANDARD? Summarry 1) there have been discusssions on reasons for the inntroduction of o the ISO For a nuumber of yearrs (since 2011 50001:20011 standard and a the advanttages that orgganizations can n expect upon n introducing an energy maanagement system, bbut the numbeer of certificates issued for tthis norm in the t Republic of o Croatia is sstill within thee one-digit bracket. T Three years aggo, even the EU E allocated a grant of overr HRK 4 million for a pilot project of cap pturing the energy coonsumption inn Croatian com mpanies by m means of comp panies applyin ng for a free energy survey y with the aim of ccreating a sim mple solution for saving oon energy billls. That call for proposalls also ended d with our companiees’ not being interested in this FREE caapturing of en nergy consumption, given tthat only 16 companies c applied foor it. In this paaper the autho or will analysee possible reasons why com mpanies are noot interested in n potential savings aand operatingg-cost reductio on, with a preeliminary bassic introductio on of the reassons for instiituting the standard and the advanntages that th his type of eneergy managem ment would bring to those who implemeented it in mples of savin ngs that can bbe effectuated by small, short-term s invvestments wiill also be their opeeration. Exam presentedd. ds: ISO 50001 standard, energy mannagement, en nergy certificcation, savinggs, implemen ntation in Keyword companiees
15. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI 6. znanstveni skup Hrvatskog društva za kvalitetu 07. - 09. svibnja 2015. Primošten, Hrvatska
- 68 -