Agencija za knjigu MoguĂŠnosti, opcije, preduvjeti
Zagreb, 2012. -1-
EDICIJA: POLICY BRIEFS FOR THE BOOK dio je projekta “Potpora kreativnoj industriji - struËna analiza i preporuke za ureenje tržišta knjiga i zaštitu kulture Ëitanja u RH” (Support to Creative Industries in Croatia - Expert Analysis and Recommendations for Book Market Regulation and Protection of Reading Culture) Ëije je provoenje omoguÊio UNESCO International Fund for Cultural Diversity.
za izdavaËa: KNJIŽNI BLOK - INICIJATIVA ZA KNJIGU / BOOK BLOCK - INITIATIVE FOR THE BOOK JurišiÊeva 23, 10000 Zagreb, Hrvatska / Croatia www.knjizniblok.hr autor: Ivan Šprajc uredila: Simona Goldstein lektura: Margareta MedjureËan prijelom i dizajn: Iva PerkoviÊ tisak: tiskano u Hrvatskoj
-2-
Koncept koji vrijedi razraditi odnosi se na izdvajanje knjige/nakladništva iz ostalih djelatnosti stvaranjem posebne regulativne pozicije. Alternativa o kojoj je rijeË pretpostavlja, u najmanju ruku, oblikovanje posebnog zakonskog akta o knjizi kojim bi se razriješila veÊina otvorenih pitanja tog podruËja, ako ne i sva. Nešto opsežnija varijanta normativnog “osamostaljivanja” pretpostavila bi i uspostavu posebnog tijela nadležnog za provedbu takva zakonskog akta, koji za sada možemo nazvati Agencija za knjigu. No potrebno je naglasiti da postojanje posebnog zakonskog akta o nakladništvu/knjizi nužno ne pretpostavlja postojanje posebnog tijela (Agencije za knjigu), a ni obratna situacija nije pravilo. Naime usporednopravno moguÊe je zamijetiti da ima pravnih sustava u kojima postoji zakonski akt o knjizi, ali ne i posebno tijelo (Agencija za knjigu), jednako kao što u nekim primjerima ureenja postoji posebno tijelo (Agencija za knjigu), ali ne i posebni zakonski akt o knjizi. No spomenute se varijante ne iskljuËuju, pa je moguÊe donošenje posebnog propisa o nakladništvu/knjizi kojim bi se osnovala Agencija za knjigu. Sve te varijante normativno je moguÊe realizirati i u našem pravnom sustavu, ali uz odreena normativna ograniËenja koja je potrebno poznavati prije no što se krene u takav normativni pothvat.
-3-
Prva rezerva tiËe se nesporne Ëinjenice da je za realizaciju javnih ovlasti Agencije potrebno postojanje eksplicitnog zakonskog teksta. To može biti posebni zakon posveÊen knjizi/nakladništvu, odnosno Agenciji (vidi primjer Zakona o audiovizualnim djelatnostima) ili nekoliko zasebnih odredbi nekog drugog zakona posveÊenih Agenciji; tu u prvom redu mislim na Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi. Druga rezerva odnosi se na okolnost da Agencija kao zasebna i samostalna institucija koja bi trebala distribuirati javna sredstva u podruËju nakladništva/knjige predstavlja klasiËni primjer javne ovlasti, što neminovno vodi osnivanju Agencije kao javne ustanove. Rezime opisanih rezervi može se dakle izraziti formulom “Agencija kao javna ustanova = postojanje zakonskih odredbi ili posebnog zakona”! SljedeÊa rezerva odnosi se na postojanje Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi (Narodne novine br. 96/01; dalje: ZUJUK). Kao što mu i sam naziv govori, odnosi se iskljuËivo na javne ustanove u kulturi, što je posebno važno ako se zagovara osnivanje Agencije za knjigu kao samostalne i javne ustanove. Naime pretpostavljene funkcije i poslovi te Agencije po prirodi su stvari javni, ali istodobno pretpostavljaju i odreenu razinu struËnosti. UzimajuÊi to u obzir, logiËno je oËekivati da Êe Agencija biti neovisno, (pravno) samostalno tijelo osnovano radi trajnog obavljanja spomenutih poslova. Sve to usmjeruje izbor pravnog oblika Agencije prema stvaranju ustanove. Ustanove prema vrsti mogu biti privatne i javne; sve prethodno reËeno o funkcijama i naËinu rada Agencije vodi zakljuËku o naËelnoj preporuËljivosti javne ustanove kao pravnog oblika Agencije. “Javnost” ustanove zapravo odgovara Ëinjenici da javna ustanova obavlja javnu službu i/ili posjeduje javne ovlasti (pri Ëemu jedno drugo ne
-4-
iskljuËuje). U konkretnom sluËaju Agencije posrijedi bi bile svakako javne ovlasti jer se kao najniža razina ovlasti može pretpostaviti da bi Agencija posjedovala ovlast odluËivanja o novËanim potporama nakladništvu (te ovlast provedbe odgovarajuÊeg i prethodnog pravnog postupka). Sada kada je izvan sumnje ostavljena potreba da se Agencija pravno profilira kao javna ustanova ostaje razmotriti koje uvjete pravni poredak postavlja pred javne ustanove, i to osobito one koje djeluju u podruËju kulture. Javne ustanove mogu osnovati sljedeÊa tijela: a) Republika Hrvatska (RH), b) jedinice lokalne i podruËne samouprave (u okviru svog samoupravnog djelokruga koji je definiran u Ël. 135 st. 1. i 2. Ustava RH), c) druga fiziËka i pravna osoba ako je to zakonom izrijekom dopušteno, d) jedinica lokalne i podruËne samouprave i fiziËka/pravna osoba ako je to zakonom izrijekom dopušteno. S obzirom na presumiranu djelatnost te funkcije Agencije, ali i sadašnje normativno stanje najrealnija je pretpostavka da Êe agenciju takva tipa osnovati RH, što meutim ne umanjuje i ne iskljuËuje moguÊnost da svoje agencije osnuju jedinice lokalne i podruËne samouprave. Naravno, donošenje novih zakona otvara dodatnu moguÊnost da se u njih uvrsti posebna odredba koja bi omoguÊila realizaciju varijante oznaËene pod c), a to znaËi stvaranje pravnog temelja da javnu ustanovu (Agenciju) formiraju primjerice pravne osobe. No ta bi opcija postala realna tek kada bi Ministarstvo kulture kao predlagatelj novog zakona pristalo na tu varijantu. Tko god figurirao kao osnivaË javne ustanove u kulturi, mora respektirati zahtjeve glede upravljaËkih tijela takvih javnih ustanova. Prema ZUJUK-u, javne ustanove u kulturi moraju samo djelomiËno slijediti upravljaËku strukturu klasiËnih ustanova, a ona se može
-5-
jednostavno opisati navoenjem triju upravljaËkih tijela: upravno vijeÊe - ravnatelj - struËno vijeÊe. Naime javne ustanove u kulturi imaju u pravilu upravno vijeÊe, odnosno ravnatelja (postojanje struËnog vijeÊa nije nužno). Ni upravno vijeÊe ne mora nužno postojati u onim javnim ustanovama koje zapošljavaju manje od pet djelatnika. To znaËi da od poËetne organizacijske trijade ostaje iskljuËivo ravnatelj kao tijelo koje beziznimno postoji u svakoj javnoj ustanovi u podruËju kulture. Ravnatelja uobiËajeno imenuje osnivaË, pa ako je to Republika Hrvatska (što bi bilo oËekivano), onda bi u sluËaju Agencije koja nema više od pet zaposlenih ravnatelja imenovao Hrvatski sabor. Javni natjeËaj raspisuje posebno povjerenstvo sastavljeno od tri Ëlana, od kojih jednoga (iz redova struËnih djelatnika javne ustanove) imenuje ravnatelj Agencije, a dva Ëlana osnivaË javne ustanove. Iako je to pitanje ostalo bez jasnog odgovora u ZUJUK-u, valja pretpostaviti da isto povjerenstvo i provodi natjeËaj sve dok Hrvatski sabor ne donese odluku. Opisana organizacija Agencije ide u smjeru stvaranja male organizacije koja nema više od pet zaposlenih. Osim ravnatelja i tajnika (koji bi morao biti pravnik verziran u podruËju javnog prava, jer bi na taj naËin mogao provoditi razliËite pravne postupke u nadležnosti Agencije) bilo bi potrebno zaposliti još maksimalno tri djelatnika razliËitih struka. Zapošljavanje više od pet djelatnika dovelo bi do transformacije Agencije u organizacijskom smislu; tada bi bilo potrebno konstituirati upravno vijeÊe od sedam Ëlanova, odnosno razmisliti o stvaranju struËnog vijeÊa. Dakle zapošljavanje više od pet djelatnika rezultiralo bi birokratizacijom Agencije. Istodobno postoje primjeri iz drugih država koji zorno pokazuju kako i brojËano male
-6-
organizacije mogu obavljati sve one zadaÊe koje takva Agencija pretpostavljeno obavlja. U tom je smislu dobar primjer Javna agencija za knjigo Republike Slovenije (JAKRS), koju Ëine Ëetiri zaposlenika. Usporedi li se broj zaposlenih s brojem funkcija/zadaÊa JAKRS-a, jasno je da te dvije veliËine ne moraju biti u proporcionalnom odnosu (prema relevantnoj odredbi slovenskog zakona, JAKRS ima Ëetrnaest funkcija/zadaÊa). Potrebno je napomenuti da postoji moguÊnost osnivanja Agencije kao privatne ustanove koju osniva više osnivaËa (primjerice RH i neka pravna osoba kao ravnopravni osnivaËi). U tom sluËaju Agencija ne bi od trena formiranja posjedovala javne ovlasti, veÊ bi mogla obavljati samo konzultativno-informativne djelatnosti, ali bi organizacijski bila slobodna od primjene odredbi ZUJUK-a; drugaËije reËeno, na organizacijsku strukturu Agencije primjenjivao bi se samo Zakon o ustanovama. Agencija bi tada morala imati upravno vijeÊe i ravnatelja, a poveÊanje ili smanjenje broja zaposlenih ne bi rezultiralo takvim posljedicama kao u sluËaju osnivanja Agencije u obliku javne ustanove. Ipak, osnivanje Agencije kao ustanove od više osnivaËa otvara problem financiranja i odgovornosti za obveze (na jednake dijelove), odluËivanja (formiranje i paritet u upravnom vijeÊu te pravila o odluËujuÊem glasu) te druge probleme vezane uz meusobne odnose (prava i obveze) osnivaËa. Tome još valja pribrojiti okolnost da Agencija kao konzultativno-informacijsko tijelo ne bi imala potpuno opravdanje svog postojanja; dakle kljuËno pitanje Agencije kao privatne ustanove jest pitanje stjecanja javnih ovlasti.
-7-
Autor: Ivan Šprajc, mr.sc., konzultant je i autor analiza i preporuka za projekt “Potpora kreativnoj industriji - struËna analiza i preporuke za ureenje tržišta knjiga i zaštitu kulture Ëitanja u RH” (Support to Creative Industries in Croatia - Expert Analysis and Reccommendations for Book Market Regulation and Protection of Reading Culture)
-8-
KNJIŽNI BLOK - INICIJATIVA ZA KNJIGU MISIJA Zaštititi profesionalna prava i interese srednjih i malih nakladnika i nezavisnih malih knjižara, ulagati u ureivanje tržišta knjiga u skladu s poštivanjem pravila struke temeljenih na principima lojalnosti, jednakosti i pravednog tržišnog natjecanja. Sudjelovati u stvaranju pozitivnih zakonskih odredbi koje Êe pomoÊi svima u lancu da zadrže svoj integritet i profesionalni moral. CILJ Udruga je osnovana kao platforma za suradnju nakladnika, knjižara, autora, knjižniËara, književnih kritiËara, prevoditelja i novinara i svih drugih u lancu knjige. Cilj rada Udruge je utjecati na poboljšanje statusa knjige u društvu, znanosti i kulturi, na ureenje hrvatskog tržišta knjiga, kroz javno zagovaranje i lobiranje te utjecajem na javne politike. POTCILJEVI • kontinuirano se angažirati, struËno i profesionalno, na nizu pitanja iz podruËja javnih politika vezanih za knjigu (npr. priprema legislative Zakon o knjizi, sadašnji Sporazum o jedinstvenoj cijeni knjige, donošenje PDV-a na knjigu i el. knjigu i Ëasopise, razvoj e-knjige...), • ostvariti suradnju s europskim i svjetskim udruženjima, te s postojeÊim hrvatskim institucijama, organizacijama, agencijama i udruženjima, • poticati kulturu Ëitanja i kupovine knjiga,
-9-
• poticati regionalnu suradnju, • poticati edukaciju u svim podruËjima važnima za izdavaštvo i knjižarstvo. Ciljeve ostvarujemo kroz sljedeÊe aktivnosti: • pripremu i izvoenje projekata javnih politika iz podruËja kulture, znanosti i umjetnosti s posebnim naglaskom na nakladništvo i knjižarstvo, distribuciju, e-knjigu, intelektualno vlasništvo i autorska prava, te status knjige u obrazovnom sustavu i medijima, sa ciljem ureenja hrvatskog tržišta knjiga; • istraživanja vezana za poticanje razvoja u navedenim podruËjima; • poticanje javnih rasprava o oblikovanju javnih politika u navedenim podruËjima; • poduzimanje i podupiranje akcija kojima je cilj javno zagovaranje i lobiranje za kvalitetnu javnu politiku u navedenim podruËjima; • edukacije, savjetovanja, evaluacije, analize, procjene potreba, monitoring; • izdavaËku djelatnost, sukladno zakonu.
- 10 -
- 11 -
OSNIVA»I KNJIŽNOG BLOKA: Fraktura d.o.o. Izdanja Antibarbarus d.o.o. Moderna vremena Info d.o.o. Novi liber d.o.o. OceanMore d.o.o. Planetopija d.o.o.
- 12 -