Relativne atribute koji označavaju imenicu po kakvu posve uopćenu svojstvu (npr. neka haljina). o Službu atributa najčešće vrši pridjev, ali to može biti i zamjenica ili broj. o Oni se slažu s imenicom uz koju stoje u rodu, broju i padežu, pa se zovu sročni atributi. o Ako je atribut imenica, onda se ne slaže u rodu, broju i padežu pa se zove nesročni atribut (npr. čaša ulja). Apozicija: o U službi apozicije dolaze imenice sročne s imenicama na koje se odnose. o Iako se apozicija načelno slaže s imenicom uz stoji, to nije uvijek tako jer su imenice nepromjenjive po rodu, pa se ne mogu jedna drugoj prilagoditi (npr. grad Požega).
-
-
Priložna oznaka je samostalni član rečeničnog ustrojstva kojemu mjesto otvara predikat, a izriče različite okolnosti pod kojima se odvija radnja izrečena predikatom. - Može biti prilog, padežni ili prijedložni izraz, a uz jednu se može dodati više priložnih oznaka. - Vrste priložnih oznaka: o Priložna oznaka mjesta (gdje, kamo, kuda, odakle, dokle) o Priložna oznaka vremena (kada, od kada, dokada) o Priložna oznaka načina (kako, na koji način) o Priložna oznaka uzorka (zašto, zbog čega) o Priložna oznaka namjere (radi čega, s kojom namjerom) o Priložna oznaka društva (s kim) o Priložna oznaka sredstva (s čim, pomoću čega) o Priložna oznaka smjera (kamo) o Priložna oznaka količine (koliko) o Priložna oznaka dopuštanja (unatoč čemu) o Priložna oznaka izuzimanja (osim koga) o Priložna oznaka pogodbe (pod kojim uvjetom) o Priložna oznaka posljedice (s kojom posljedicom) - Objekt je član rečeničnog ustrojstva kojemu mjesto otvara predikat, a značenjski to je pojam kojeg glagolska radnja zahvaća ili u vezi s kojim se glagolska radnja vrši. - Gramatičko svojstvo objekta je pretkazivost padeža. - Objekt može biti u svim nesamostalnim padežima (svi osim nominativa i vokativa). - Izravni objekt: dolazi uz prijelazne glagole, tj. one kod kojih radnja prelazi izravno na objekt i vrši se na objektu. Takav objekt uvijek dolazi u akuzativu, osim kada ne izriče cjelovitu tvar nego njezin dio onda dolazi u genitivu (dijelni genitiv). - Neizravni objekt: ne pretpostavlja izravni prijelaz glagolske radnje na nj nego je više predmet u vezi s kojim se radnja vrši. Neizravni objekt dolazi u svim zavisnim padežima osim u akuzativu. - Rečenica s neizravnim objektom, npr. Pišeš li zadaću? Pišem. Rečenice bez objekta - glagoli ne otvaraju mjesto objektu, npr. ići, trčati, ležati, 12. STILSKE FIGURE: METAFORA, ALEGORIJA, HIPERBOLA, SIMBOL
FIGURE RIJEČI – tropi, zasniva se na promjeni osn znač riječi • •
metafora – skraćena poredba, preneseno značenje Naziv za stilsku figuru upotrebljavanja riječi u prenesenom ili slikovitom smislu. Metafora je u mnogo čemu stvaranje novoga, izražajnijeg i sadržajnijeg jezika. Zamjena počiva na vezi po slici. Primjer iz narodne pjesme: I tu majka tvrda srca bila, Da od srca suze ne pustila. Metafora je najvažniji oblik pjesničkog izražavanja - osnova je poetskog organizma. Svaka uspjelija metafora i jest mala pjesma za sebe, jer predstavlja uočavanje jednoga sitnog isječka života i jednog dojma, trenutka koji je u njoj osvijetljen i preobražen. Metafora osnovno značenje mijenja u figurativno. Lijepu potvrdu nailazimo u haiku pjesmi od tri stiha staroga japanskog pjesnika: Gle, bilje proljeća, Trag snova Bezbrojnih ratnika! Metafora se gradi na razne načine. Često se spajaju riječi koje su posve suprotne jedna drugoj, da se dobije nova
7