Miguel de Cervantes UZORITE MISLI
Miguel de Cervantes UZORITE MISLI Izabrala i sa španjolskoga prevela ŽELJKA LOVRENČIĆ Ilustracije u knjizi GUSTAVE DORÉ Izdavač ŠARENI DUĆAN Biblioteka MALI MRAV 18 (170) CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 872837 ISBN 978-953-320-070-5
Miguel de Cervantes
UZORITE MISLI
O BOGU I VJERI
Miguel de Cervantes
Svetost podrazumijeva milosrđe, skromnost,
vjeru, poslušnost i siromaštvo. Q
Pravednik s neba rijetko kada (ili nikada) propušta vidjeti i potpomagati časne nakane. Q Sretan čovjek je onaj kojemu je nebo dalo
komad kruha, a on nema obvezu zahvaliti na tome nikomu drugomu već samomu nebu. Q
Nebo zna izvući na vidjelo naše najveće
nevolje i najveće uspjehe. EŠ
Bogatstvo nam ne može pomoći da se
riješimo nesreća upućenih s neba. Q
Kod ljudi može doći do neobičnih i nikada viđenih, nezamislivih promjena: naime, nebo može podići posrnule i siromašne učiniti bogatima. Q 6
UZORITE MISLI
Ni marljivi ljudi ne mogu izbjeći kaznu koju božanska volja nameće onima koji sve svoje želje i nade ne povjere Bogu. LJE Budući da su naše duše u neprestanom pokretu i da ih nitko ne može zaustaviti ni smiriti osim njihove osovine, Boga, zbog koga i postoje, nije nikakvo čudo da su nam i misli zbrkane: mislim ovako, mislim onako; ovo ću razmotriti, ono neću; ovako ću nastaviti, ono ću zaboraviti. Ako ih krivo ne protumačimo, najbolje su spokojne misli. P Ponekad ljudski zakoni imaju veću snagu od božanskih. P Bog običava pomoći glupavomu čovjeku u
dobroj namjeri i odbaciti lošu namjeru razboritoga čovjeka. Q
Zle ljude Bog kažnjava patnjom. Ali ne
zauvijek. Q
7
Miguel de Cervantes
Upoznavanje i viđenje Boga donosi nam vječno blaženstvo, a to nam omogućuju milosrđe, poštenje i nevinost. P Svatko je onakav kakav jest, kakvim ga je Bog učinio, i još puno gori. Q Živimo svi i jedimo svi u miru koji nam je
dao Bog. Q
Činitelji dobrih djela su iznad onih za koje
ih čine, a nad svima je Bog; darovatelj svega. Ljudski darovi ne mogu imati jednaku važnost kao oni Božji jer je razlika između čovjeka i Boga beskrajna. Ali, međusobnom povezanošću i bliskošću, ljudi Bogu iskazuju svoju zahvalnost. Q
Čini mi se strašnim da oni koje je Bog učinio slobodnima, budu robovi. Neka svatko nosi svoj grijeh; Bog koji je na nebu neće zaboraviti kazniti zlo i nagraditi dobro, pa nije u redu da časni ljudi budu krvnici drugim ljudima. To im ne priliči. Q 8
UZORITE MISLI
Gospoda sa zemlje i Gospodin s neba jako se razlikuju. Da bi im netko postao sluga, prvi najprije ispitaju njegovo podrijetlo, provjere koliko je spretan, procijene koliko je otmjen i čak požele saznati kakvu odjeću nosi. A Bog želi da mu služe siromašni i skromni. Ako ih je na to potaknula samo čistoća duše, on će ih zaposliti i nagraditi nagradama kakve nikada nisu ni zamišljali. RP Kada te pozovu da vrijeđaš Boga i da ga
ne slušaš, nemoj napinjati luk, bacati strijele ni izgovarati uvredljive riječi. U toj ćeš bitci pobijediti ako poslušaš ovaj savjet. P
Bog će pomoći glupanu kad želi učiniti nešto
dobro, i odmoći pametnomu čovjeku kad želi učiniti nešto loše. Q
Ljudi kojima je u životu dobro, moraju
zahvaliti Bogu za te povlastice jer njega najviše vrijeđa nezahvalnost. Q 9
Miguel de Cervantes
Na svijetu je najčasnije i najkorisnije: prvo, služiti Bogu, i, drugo, služiti svojemu kralju i prirodnomu gospodaru. To je najbolje činiti u vojsci jer, premda se na taj način ne stječe bogatstvo, stječe se veća čast nego obrazovanjem. Q Premda je Bog ljudsku prirodu već učinio
savršenom, mi ne smatramo da nije tako. I dalje žudimo da postane savršena. P
Gdje god se nalazile, svetinje se uvijek
moraju poštivati. P
Iako su suze i jecaji znak ljubavi osobe koja
plače, oni zbog kojih to čini imaju veću korist od dobrovoljnoga žrtvovanja i bogougodne molitve posvećene njima, nego od istjecanja čitavoga oceana suza iz očiju sviju na svijetu. G
10
O BOGATSTVU I SIROMAŠTVU
Miguel de Cervantes
Bogatstvo je težak teret za čovjeka koji ne zna
s njim postupati niti ga iskoristiti, a siromaštvo za onoga tko vječno u njemu živi. LJE
Ako se nekim stvarima obiluje, ne cijeni ih se
premda su dobre. A ako nam nedostaju, držimo do njih iako su loše. Q
Na čvrstom temelju može se podići kvalitetna
zgrada, a najbolji temelj na svijetu je novac. Q
Najbolji umak na svijetu je glad, a budući
da su siromašni često gladni, uvijek jedu sa zadovoljstvom. Q
Nikada se nije dobro prejedati; čak ni
jarebicama. Q
Ako to ne želiš, bit ćeš najbogatiji čovjek na
svijetu. P 12
UZORITE MISLI
Čovjek se brine i onda kad posjeduje zlato i onda kad ga nema. Neki su ljudi zadovoljni umjerenom količinom, a drugi uvijek žele više. LJE Onaj tko posjeduje bogatstva ne treba biti
sretan zbog toga što ih ima nego zato što ih može trošiti, i to ne onako kako želi, već u korisne svrhe. Q
Nije važno koliko zarađujem; puno ili malo,
svejedno je. Sve dok nešto zarađuje, čovjek je na dobitku. Q
Ne može dobro proći čovjek koji posjeduje
nešto tuđe protiv njegove volje i to mu ne želi vratiti. Q
Čovjek koji nije bogat, samo svojim vrlinama
može dokazati da je gospodin. To znači da mora biti ljubazan, dobro odgojen, pristojan, uglađen i marljiv, a ne ohol i drzak. Q
13
Miguel de Cervantes
Skupi predmeti u kućama siromaha ne traju dugo jer ih oni ili založe pa ostaju bez njih, ili ih prodaju i nikada više ne kupe. P Ponekad se bogatstvo prikriva grubim suknom, a siromaštvo otmjenošću. P Bez obzira koliko bio dobar, savjet siromaha
nikada se neće uvažiti. Siromah mora pretpostaviti da ne može savjetovati velikaše jer oni misle da sve znaju. LB
Običaj i navada trgovaca iz Seville i drugih
španjolskih gradova jest pokazati moć i bogatstvo svoje djece, a ne svoje. Na taj se način osjećaju važnijima. Budući da svoje dogovore i ugovore ne smatraju nečim divotnim, kad se radi o njima samima, dosta su skromni. Ipak, gore od želje da svoje ambicije i bogatstvo pokažu preko djece prema kojoj se ophode kao da su prinčevi. Ima i onih koji im pribave plemićku titulu kako bi se razlikovali od puka. RP 14
UZORITE MISLI
Mudrost koja krasi siromaha začuđuje jer je poput sjena i oblaka zaklanjaju potrebitost i bijeda. A ako ljudi slučajno otkriju da je mudar, ophode se s njim kao da je glupan i preziru ga. LB Svatko na siromaha baci kratak pogled, a
na bogatašu ga zaustavlja. A kad bi taj bogataš neko vrijeme bio siromašan, ljudi bi ga sigurno ogovarali i psovali najgorim psovkama. Q
Gospodar je bogatiji ako ima poštene i
pristojne sluge, a princ je najbolji ako su mu sluge dobre kao i on. Q
Kad bi svi bogataši činili dobra djela, nitko o
njima ne bi loše govorio. P
Bogatstvo koje cvjeta uvijek je predmet zavisti. Q Ljudi uviđaju da, kad se počnu bogatiti, jedni
dobitci prizivaju druge i ne zna se koliko će dugo to trajati. Isto je i sa zlom. P
15
Miguel de Cervantes
Onaj tko želi da ga se cijeni i da bude bogat neka postane svećenik, pomorac ili trgovac. Ili, neka uđe na dvor u kraljevsku službu jer kažu da »više vrijedi mrvica koju ti daje kralj nego milost koju ti pruža Gospodin«. Q Q
Više vrijedi časno ime nego veliko bogatstvo.
Ljubav stvari promatra na svoj način: zbog nje se bakar čini zlatom, siromaštvo bogatstvom, a krmelji biserima. Q Nema ljubavnika koji se ne boji izgubiti voljenu osobu; ne postoji tako silno bogatstvo da nikada ne bude ugroženo. P Dok spavamo svi smo isti: veliki i maleni, siromašni i bogati. Q Zlato i darovi su najsnažnije strijele ljubavi
kojima se osvaja najviše srdaca. G
16
UZORITE MISLI
Zaljubljeni nikada ne smiju reći da su siromašni jer je na početku ljubavi siromaštvo njezin veliki neprijatelj. C Ogovaranja nikada neće prestati. Željeti zavezati jezike onih koji ogovaraju je isto što i staviti vrata na polje. Ako se netko nakon svoje vladavine obogati, kažu da je lopov, a ako osiromaši, kažu da je beskoristan i slabouman. Q Kako bi zadobio naklonost naroda kojim
vladaš, među inim moraš učiniti dvije stvari: prva, moraš se sa svima lijepo ophoditi, a druga, pokušaj ga dobro nahraniti jer srca siromaha najviše more glad i oskudica. Q
Ako im nebo u znatnoj mjeri ne pritekne u
pomoć, djeca siromašnih roditelja rijetko se kada sama podignu s mjesta na kojemu na njih upiru prstom. Možda im u tome pomognu njihove vrline. P
17
Miguel de Cervantes
Jedna unca dobroga glasa vrijedi više od libre bisera; to mora znati onaj komu je draža slava nego dobar glas. P Ako mu sreća u potpunosti nije sklona, siromašan ljubavnik gotovo da i ne može uspješno ostvariti svoju želju. P
18
O BOLI I ŽALOSTI
Miguel de Cervantes
Kad se bol pojavi iznenadno i neočekivano,
ne muči nas toliko koliko ona koja nam prijeti dugo vremena i za koju ne postoji lijek. G
Nema boli koja se s vremenom ne ublaži i ne
prestane sa završetkom života. P
Za očaj se brine vrijeme jer je ono veliki stručnjak koji je u stanju pronaći lijek. DD Budući da puls ne pokazuje bol duše, teško je
i gotovo nemoguće otkriti da je bolesna. P
Bol istodobno zavezuje i razvezuje jezik
ražalošćenoga. Jer, jedanput pretjeruje u bolu kako bi mu ljudi povjerovali, a drugi put prešuti razlog zbog kojega od njih traži pomoć. SK Q 20
Nije ni šala ni razonoda nekomu nanositi bol.
UZORITE MISLI
Ražalošćene ne treba dodatno rastuživati: može se dogoditi da neku šale shvate ozbiljno i da ih ona još više ražalosti. P Iznimno je bolno voljeti a ne biti voljen, ali puno je gore voljeti nekoga tko te mrzi. G Tamo gdje ima ljubavi, ima i boli. Onaj tko to
poriče, jednako tako poriče i činjenicu da je sunce sjajno i da vatra peče. G
Ako nas neka bol ne ubije, lako ćemo je
podnositi kad se na nju naviknemo. P
Ničije nas odsustvo ne ubije i niti jedna nas
bol u potpunosti ne uništi. P
Prezreni ljubavnik ne smije se žaliti na svoju
voljenu nego na zlu sreću koja mu nije ukazala milosrđe da ga gospođa zavoli. G
Ljubav obitava u opuštenom i spokojnom
srcu, a ne u žalosnom i uznemirenom. P
21
Miguel de Cervantes
Suze siromaha izazivaju veće sažaljenje nego jadikovke bogataša, ali to ne znači da je to ispravno. Q Muškarac se ne smije žaliti zbog toga što ga ne voli žena koju on voli. To joj ne smije prigovarati i govoriti joj da ga mora voljeti jer on voli nju. G Premda čovjek strastveno pripovijeda o svojim nesrećama, one onoga tko s njim ne suosjeća prije potiču na san nego na sažaljenje. DD Bol izazvana tek nanijetim ranama, čovjeka
potiče na srdžbu i bijes. Kad se ohladi, ti ga osjećaji toliko muče da gubi strpljenje. Isto se događa sa strastima duše: ako im ne posvetimo posebnu pozornost, u određenom vremenu, na određenom mjestu i prostoru, toliko nas opterete da si čak možemo oduzeti život. P
22