Ja TRGOVAC magazin izdanje listopad 2011.

Page 1

Broj 13 | Listopad 2011.

u: j v r Inte den, tu CO S a Ilij DEN & g n STU Holdi ki č a š o m r t o P triza n ” ili e c o etn ki “mit st? s arno m e v d a n a Aka išna st r h ja a t trž u n ranci z r Sm - ga olike razn hrane pre

vo Pre i t de d rg će sta ov b vl ce re jam u nd o re ov gi e ji


Barilla Adriatik d.o.o.

Mulino B su nap ianco proizv ravljen odi i bez: • umje tn • hidro ih bojila i sl adila genira ni • konz ervans h masti i a!

Neka se radosti koje Vam nudi Mulino Bianco presele i u Vaš dom i postanu dio Vaših malih svakodnevnih rituala S ljubavlju stvaramo pecivo Mulino Bianco koje objedinjuje blagotvornost i užitak. U posvećenosti svojem radu tražimo ravnotežu između kvalitetnih proizvoda i očuvanja prirode, stoga pri izradi peciva Mulino Bianco upotrebljavamo najbolje sastojke i podržavamo upotrebu energije iz obnovljivih izvora. S obitelji Mulino Bianco lako možemo podijeliti sve trenutke u danu.

Užitak je zdravo jesti.


Uvodnik ISSN 1847-9987 Godina 2 / Broj 13 Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović GRAFIČKI UREDNIK: Miroslav Šiptar FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto LEKTOR I PREVODITELJ: Marijana Pasarić PRODAJA I MARKETING: Daria Maroević telefon: 01/559 5056 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr TISAK: Grafički zavod Hrvatske d.o.o. Radnička cesta 210 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o. Savska cesta 66/9, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Broj 13 | Listopad 2011.

: rvju Inte den, Stu CO Ilija DEN & g in U T S Hold ki ošač Potr trizam n ce ” ili etno ki “mit st? s no dem var a Aka išna st hran ž r t nuta ncija Smrz - gara olike razn hrane e r p

v P i t odered rg će sta ov b vl ce re jam u nd o re ov gi e ji

Najbolji

N

ajbolji, najkvalitetniji, najrelevantniji, najpoznatiji, najjači, epiteti su kojima teži svako konkurentno poduzeće današnjice. U aktualnim uvjetima poslovanja, uz skromne i sputane mogućnosti, popeti se i održati na vrhu nije nimalo lako. Ipak, mnogi poduzetnici i poduzeća usprkos podređenom položaju u veličini ili financijskoj moći, profesionalnim i korektnim odnosom, dosljednim radom i kvalitetom, domišljatošću i inovativnošću uspijevaju nadići i multinacionalne mastodonte koji inače po inerciji stvari i svojom prividnom veličinom vladaju godinama, stoljećima čak. Prilike brzo mijenjaju, otvaraju i zatvaraju. Mali “Najbolji, postajuseveliki, veliki postaju mali. Stranci kupuju donajkvalitetniji, maće, domaći strance. Teško je ostati na vrhu. Tko na vrhu, a tko mu stremi, koji su vodeći trgovci u najrelevantniji, jeistočnoj i centralnoj Europi, a tko vlasnici najjačih najpoznatiji, brendova u regiji saznajte u sadržaju koji slijedi. iščekivanju raspleta oko prodaje Mercatora najjači i naša U steknite uvid u svjetska kretanja spajanja i preuzije poslovna manja koja analizira međunarodna savjetodavna kompanija Ernst & Young. Kako uspješno iskoradeviza“ čiti iz regionalnih okvira i proširiti poslovanje na nekoliko kontinenata može posvjedočiti naš sugovornik Ilija Studen, predsjednik Studen & Co Holdinga. Da hrvatski proizvod može biti itekako ravnopravan međunarodnima potvrdili su naši proizvođači koji su se predstavili na ovogodišnjem najvećem sajmu prehrambene industrije čije dojmove i opažanja prenosimo u našem izvještaju s Anuge 2011. Najbolji, najkvalitetniji, najrelevantniji, najpoznatiji , najjači i naša je poslovna deviza, a da možemo konkurirati bilo kojem svjetskom trade magazinu vjerujem da dokazujemo iz broja u broj što najbolje potvrđuje izdanje koje upravo držite u rukama. PS: ovom prilikom želio bih zahvaliti svih suradnicima, oglašivačima i partnerima koji su omogućili da budemo to što jesmo; najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje u Hrvatskoj i regiji. Maroje Sabljić, glavni urednik maroje@jatrgovac.hr

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

3


Vijesti U ovom broju Vijesti 4 Anuga 2011

10

Žitarice za doručak 12

Konzum započeo s projektom korištenja solarne energije

P

očetkom listopada trgovački lanac Konzum je u suradnji s tvrtkom Siemens stavio u funkciju svoj prvi projekt fotonaponskih sustava solarnih ćelija na krovištu prodavaonice Konzum maxi Sopot

u Zagrebu. “Navedeni pilot projekt sastavni je dio Konzumovog poslovanja u skladu s održivim razvojem u sklopu kojeg će se po prvi put do sada koristiti obnovljivi izvori energije”, istaknuli su tom

Vodeći trgovci u CEE regiji 18 Spajanja i preuzimanja

22

Maloprodaja u regiji

25

Intervju: Ilija Studen, STUDEN & CO Holding

26

Vodeći regionalni brendovi 28

Made in potrošač

32

Smrznuta hrana - istraživanje 36

Intervju: Hrvoje Puhalo, Podravka

40

Smrznuta hrana – savjetnik 42 Omekšivači za rublje

44

Vijesti iz regije i svijeta

48

Globalna kretanja

50

Novo na polici

52

Izlog 54

4

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

TDR objavio ponudu za preuzimanje Hrvatskih duhana

T

vornica duhana Rovinj (TDR) objavila je početkom listopada ponudu za preuzimanje tvrtke Hrvatski duhani, u kojoj dioničarima nudi 75 kuna po dionici. Rok trajanja ponude za preuzimanje je 28 dana od objave ponude u

Narodnim novinama i dnevnim novinama u kojima je ponuda objavljena, s time da počinje teći od kasnije objave. TDR je imatelj 724.918 dionica Hrvatskih duhana ili 86,01 posto dionica te tvrtke. Iz TDR-a ističu kako ponuda neće utjecati na politiku zapošljavanja i radnopravni status radnika Hrvatskih duhana i TDR-a kao ni buduće poslovanje i mjesto u kojima djeluju te tvrtke.


prilikom iz Konzuma. Dobivena energija u prvoj fazi koristit će se za potrebe opskrbe funkcija redovnog poslovanja prodavaonice. Površina kolektora izrađenog od monokristaliničnih silicijevih ćelija iznosi 60 m², a instalirana snaga iznosi 9,4 kW. Očekuje se da će

ovaj sustav imati godišnju proizvodnju od 9,9 MWh čime će se osigurati povrat investicije nakon otprilike sedam godina korištenja. Nakon evaluacije ovog projekta u Konzumu planiraju uporabu obnovljivih izvora energije proširiti i na druga veća prodajna mjesta.

Žito grupa ulaže 64 milijuna kuna u bioplinska postrojenja

O

sječka Žito grupa ima ambiciozne planove za ulaganja u obnovljive izvore energije, točnije niz bioplinskih postrojenja. Prva dva postrojenja vrijedna 64 milijuna kuna grade se u sklopu objekata tvrtki Novi agrar i Farma muznih krava Mala Branjevina, koje su od Hrvatske energetske regulatorne agencije već dobile rješenje o stjecanju povlaštenog proizvođača električne energije. Planirana je snaga svakog postrojenja 1 megavat, a godišnja proizvodnja električne energije trebala bi dosegnuti 8,2 gigavatsata (GWh). “Postrojenja bi trebala početi proizvoditi bioplin već u prosincu, dok se u siječnju očekuje početak isporuke električne energije u distribucijsku mrežu”, pojasnio je vlasnik i predsjednik uprave Žito grupe Marko Pipunić.

Otvoren shopping park Supernova Šibenik

Š

ibenik je početkom listopada dobio moderni shopping park koji je otvorio lanac Supernova na 8000 m2 prodajne površine. Otvorenju Supernove Šibenik nazočili su ugledni gospodarstvenici grada i regije, a sam objekat je otvorio gradonačelnik grada Šibenika Ante Županović. Ceremoniji su prisustvovali i vodeći ljudi trgovačkog lanca Spar Hrvatska - Daniel Vidiš i Helmut Fenzl - jednog od glavnih zakupaca novootvorenog shopping parka. Naime, u sastavu šibenske Supernove otvoren je četvrti Spar supermarket u Hrvatskoj koji će na 1200 četvornih metara prodajnog prostora kupcima nuditi asortiman s više od 8000 prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

5


Vijesti Plaćanje računa odsad moguće i na kioscima Tiska

T

Perutnina Ptuj gradi distribucijski centar u Osijeku

vrtka Tisak pokrenula je u suradnji s Privrednom bankom Zagreb (PBZ) uslugu plaćanja računa na svojim kioscima. Uvođenjem ove inovativne usluge obveza plaćanja računa postaje ugodnija i jednostavnija za sve jer se od sada računi mogu platiti usput, na najbližem kiosku, navode iz Tiska. Transakcija je brza, jednostavna i sigurna, a u promotivnom razdoblju do 31. prosinca 2011. građani je mogu koristiti i bez naknade. Na više od 700 kioska Tiska u cijeloj Hrvatskoj mogu se platiti računi za HEP, HRT, Zagrebački holding, T-com, T-mobile, Vip, Metronet, Vodovod Split, American Express, Diners Club International i druge tvrtke.

S

lovenska prehrambena industrija Perutnina Ptuj preko svoje hrvatske tvrtke kćeri, PIPO Čakovec, započela je gradnju novog distribucijskog centra u Osijeku. U projekt će uložiti dva milijuna eura. Cijeli projekt izgradnje distribucijskog centra financirat će se vlastitim sredstvima, a novouspostavljena infrastruktura osigurat će dodatni manipulativni prostor te dodatne hladnjače za kontinuiranu opskrbu potrošača, rekao je prilikom obilježavanja početka radova direktor čakovečke tvrtke Petar Šegović. Osječko ulaganje izuzetno je značajno za Perutninu Ptuj, poručili su iz slovenske kompanije, jer osigurava učinkovitu opskrbu hrvatskih potrošača.

Uspješno završena akcija Lidla i Caritasa “Pomagati je lako”

H Maloprodaja u kolovozu porasla iznad očekivanja

U

kolovozu je promet u trgovini na malo u Hrvatskoj realno porastao za 2 posto na godišnjoj razini, što je veći rast nego mjesec dana prije i više nego što se očekivalo. Državni zavod za statistiku objavio je da je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu

6

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

djelatnost, u kolovozu nominalno porastao za 5, a realno za 2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. S obzirom da je u srpnju promet u trgovini na malo ojačao 0,9 posto, rast od 2,0 posto predstavlja ubrzanje rasta. Ipak, rast prometa u trgovini na malo u kolovozu nije bio baš snažan, a ni idućih se mjeseci ne očekuje jači rast.

umanitarna akcija trgovačkog lanca Lidl Hrvatska i Caritasa Zagrebačke nadbiskupije “Pomozimo zajedno - pomagati je lako!” polučila je uspjeh potaknuvši veliki broj građana Zagreba da sudjeluju u prikupljanju pomoći za štićenice i štićenike Caritasove “Kuće u Vukomercu”. Iz ovog diskontnog trgovca ističu kako su u periodu trajanja akcije, od 5. rujna do 2. listopada, u


Podravka od Karoline preuzima brend Bobi

N

adzorni odbor Podravke donio je odluku o davanju suglasnosti Upravi kompanije za zaključenje postupka pregovaranja o kupnji robne marke Bobi i linije za proizvodnju i pakiranje ekstrudiranih proizvoda. Inače, tvornicu keksa, vafla i slanica Karolina iz Osijeka početkom veljače kupio je Kraš od austrijske kompanije Lorenz Bahlsen Snack World GmbH. Međutim, program proizvodnje slanih grickalica Kraš nije preuzeo, već je ugovorom utvrđeno da će se dvije godine od preuzimanja Lorenz Bahlsenov slani program i dalje proizvoditi na istoj lokaciji u Osijeku. Asortiman robne marke Bobi obuhvaća ekstrudirane proizvode, slano trajno pecivo i krekere.

devet Lidlovih trgovina na području grada Zagreba kupci na izlasku iz trgovine mogli izdvojiti živežne namirnice u za to posebno pripremljene košare, a prikupljeni proizvodi donirani su

za pomoć djeci koja dolaze na liječenje u zagrebačke bolnice. “U četiri tjedna trajanja akcije, Lidl i više od 10.000 kupaca donirali su zajedno više od 4000 pakiranja raznih proizvoda, uglavnom osnovnih živežnih namirnica kao što su brašno, tjestenina, riža, mlijeko, ocat, čokolade, čajevi, juhe, ručnici, maramice, sapuni i ostale higijenske potrepštine. Nakon završetka akcije, Lidl je dodatno donirao određenu količinu proizvoda”, izvijestili su iz tog trgovca.

Agrokor obvezan objaviti ponudu za preuzimanje Belja

R

ješenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga prema kojem je za Agrokor nastala obveza objavljivanja ponude za preuzimanje Belja ne predstavlja problem poslovanju Agrokora, izjavila je direktorica Ureda za odnose s javnošću Agrokora Anja Linić. Hanfa je početkom listopada izdala rješenje prema kojem Agrokoru nalaže da objavi ponudu za preuzimanje društva Belje. Riječ je o 32 posto dionica na burzi. Kako je ova obveza nastala još 2007., Agrokor bi za njih trebao platiti čak 790 milijuna kuna. Hanfa je utvrdila da je Agrokor morao objaviti ponudu nakon dokapitalizacije Belja jer posjeduje 5.579.663 dionice Belja, što čini 67,92 posto udjela u temeljnom kapitalu. Prema Zakonu o preuzimanju dioničkih društava, osoba koja je na temelju ponude za preuzimanje stekla manje od 75 posto dionica s pravom glasa, obvezna je objaviti ponudu za preuzimanje u slučaju daljnjeg stjecanja dionica. Zbog toga je Agrokoru naloženo da u roku od 60 dana podnese zahtjev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje.

Konzum nastavio projekt “Vratimo djecu na igrališta”

U

okviru nastavka Konzumovog projekta “Vratimo djecu na igrališta” tijekom rujna i listopada otvorena su četiri igrališta za djecu, u Velikoj Gorici, Varaždinu, Osijeku i Šibeniku. Projekt “Vratimo djecu na igrališta” započeo je prije nekoliko godina, kada je izgrađeno i obnovljeno sveukupno 20 dječjih igrališta. Do kraja ove godine u planu su otvorenja novih dječjih igrališta na Krku i u Poreču, a projekt će se nastaviti i u sljedećoj godini, navode iz Konzuma.

Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

7


Vijesti City Center one u proljeće 2012. na zagrebačkom Žitnjaku

I

stok Zagreba sadržajno je poprilično pust ako ga se usporedi sa zapadnim dijelom ili centrom grada. Većinom industrijska zona stanovnicima nije omogućavala da u svojoj okolici nađu kvalitetne sadržaje. Međutim proljeće 2012. donosi promjenu jer se tada na istoku grada otvara novi City Center one na Žitnjaku. Novi centar, treći po redu projekt investitora Kaufmann grupe i Aggmore okupljenih u Center one grupu, investicija je vrijedna 135 milijuna eura. S centrom u Jankomiru i Splitu ovo ulaganje dio je najveće investicije u segmentu trgovačkih centara u Hrvatskoj, ukupne vrijednosti 435 milijuna eura. Centar koji će se prostirati na 130.000 kvadratnih metara bruto površine, s 50.000 kvadratnih metara namijenjenih prodajnim površinama, donijet će istoku Zagreba toliko potrebno osvježenje.

Predstavljen QUDAL - prvi certifikat koji nagrađuje isključivo kvalitetu

M

edalja QUDAL dodjeljivat će se proizvodima i uslugama koji potrošaču nude najveću razinu kvalitete, rečeno je na prezentaciji ovog projekta. Riječ je o zaštićenom imenu koje predstavlja skraćenicu riječi QUality meDAL, budući je u pitanju certifikat koji se oslanja isključivo na parametar kvalitete. QUDAL je nastavak uspješnog certifikacijskog programa “Best Buy Award”, a obje nagrade razvila je hrvatska tvrtka

Axios uz pomoć renomirane međunarodne organizacije PWC (PricewaterhouseCoopers). Dok “Best Buy Award” nagrađuje omjer cijene i kvalitete, novi certifikat QUDAL u potpunosti eliminira faktor cijene, ali i nekih drugih sekundarnih elemenata (snagu brenda i sl.), oslanjajući se isključivo na kvalitetu proizvoda odnosno usluge, naglasio je Robert Slavečki, jedan od idejnih kreatora projekta.

Tisak gradi novi distributivni centar i upravnu zgradu u Zagrebu

V

Planer 18.10.2011. - Na Regionalnoj kon-

ferenciji o prehrambenoj industriji i maloprodaji “2nd FMCG & Retail Arena 2011” predstavit će se razvojni potencijali ovog sektora koji mogu potaknuti snažniji gospodarski rast, intenzivniju regionalnu suradnju te kreiranje sinergija radi optimizacije poslovanja. The Regent Esplanade/Zagreb.

8

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

odeći hrvatski lanac kioska, tvrtka Tisak iz sastava koncerna Agrokor, ugovorila je izgradnju nove glavne Upravne zgrade i distributivnog centra tvrtke. Ugovor o suradnji potpisan je između tvrtke VETEL, u vlasništvu Ivana Granića, kao investitora, zatim Tehnike d.d. kao izvođača radova, podkooperanta tvrtke KFK Tehnika i Tiska kao najmoprimca. Nova glavna Upravna zgrada i distributivni centar Tiska gradit će se na zagrebačkom Žitnjaku na Slavonskoj aveniji. Ukupna vrijednost investicije iznosi 16,5 milijuna eura, a završetak radova očekuje se sredinom iduće godine.

IKEA u Hrvatskoj još uvijek bez građevinske dozvole

J

oš uvijek se ne zna točan datum otvaranja trgovačkog centra IKEA u Hrvatskoj u mjestu Rugvica kod Zagreba jer investitori još nisu dobili građevinsku dozvolu niti je jasno kada će ju dobiti. No, kada je dobiju, spremni su otvoriti objekt u roku od 12 mjeseci, kazao je regionalni direktor tog švedskog lanca Dragan Skalušević. On je podsjetio da IKEA u svoju trgovinu u Rugvici ulaže od 50 do 60 milijuna eura. Uz to planira otvoriti i sestrinsku tvrtku IKEA shopping (trgovački) centar čija je vrijednost oko 200 milijuna eura.


Osječka Saponia planira ulazak na istočnoeuropska tržišta

O

sječka kemijsko-farmaceutska tvrtka Saponia d.d. u idućem razdoblju planira ulazak na tržišta Bugarske i Mađarske, što je dio planiranog proširenja na tržišta istočnoeuropskih zemalja. Direktor tvrtke Damir Skender kazao je kako je od 1998. godine, kada je Saponiju preuzela tvrtka Mepas iz Širokog Brijega, u različite projekte u Saponiji, s ciljem povećanja konkurentnosti i kvalitete, uloženo oko 36 milijuna eura, a samo ove godine, za novu liniju za pakiranje tekućih deterdženata, oko 2,4 milijuna eura. Dodao je kako se ove godine planira proizvodnja ukupno 75.000 tona različitih proizvoda, što je povećanje za više od 10.000 tona u odnosu na 2009. godinu, te prihod od 571 milijun kuna, od čega je u prvih osam mjeseci ove godine ostvareno 383 milijuna kuna što je 7,1 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Lidl u Makarskoj: Otvorena jubilarna 75. trgovina

D

iskontni trgovački lanac Lidl Hrvatska otvorio je 6. listopada u Makarskoj, na adresi Ulica Europske zajednice br. 2, svoje ukupno 75. prodajno mjesto u Hrvatskoj. Nova Lidlova trgovina raspolaže ukupnom površinom od 1706 četvornih metara, od čega se na prodajni prostor odnosi 1085 kvadrata, dok je za kupce i posjetitelje predviđeno 104 parkirna mjesta. U izgradnji objekta korištene su moderne tehnologije i poštovani suvremeni europski standardi u okviru arhitekture i graditeljstva, navode iz Lidla. U makarskom Lidlu posao je našlo 15 djelatnika, a asortiman trgovine istovjetan je standardnoj ponudi ostalih prodavaonica ovoga lanca u Hrvatskoj.

Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

9


ANUGA 2011 O međunarodnoj važnosti sajma dovoljno govori podatak kako na ovogodišnjoj Anugi čak 86 posto izlagača dolazi izvan Njemačke, iz 100 zemalja svijeta, njih sveukupno 6500

N

a jednom od najvećih međunarodnih prehrambenih sajmova ANUGA 2011, koji se od 8. do 12. listopada održao u njemačkom Koelnu, nastupilo je i 13 hrvatskih tvrtki. Deset tvrtki je na sajmu sudjelovalo u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, dok su preostale tri nastupile u vlastitoj organizaciji: Kraš, Vindija i Ralu logistika. Uz pomoć HGK hrvatske se prehrambene tvrtke na sajmu ANUGA predstavljaju treći put za redom, a ove su se godine

već je i najvažniji sektorski sajam za nova tržišta i ciljne skupine, mjesto za sve najnovije trendove i teme te prvoklasne kontakte i poslovne prilike. O međunarodnoj važnosti sajma, koji se ove godine održao po 31. put, dovoljno govori podatak kako na ovogodišnjoj Anugi čak 86 posto izlagača dolazi izvan Njemačke, iz 100 zemalja svijeta. Zemlja partner na sajmu Anuga 2011 bila je Italija iz koje je došao i najveći broj izlagača, njih 1057. Slijede Španjolska iz koje se na sajmu predstavilo 467 izlagača, Kina s 407, Francuska s 262, Nizozemska (214), Grčka (211), Belgija

Prilika za otvaran predstavile na nacionalnom štandu površine 100 četvornih metara u okviru specijalizirane izložbe delikatesne hrane. Tako su svoje proizvode na nacionalnom štandu izlagali porečka Agrolaguna, Arbacommerce iz Zadra, Dupin iz Zagreba, Eko Vrelo iz Belog Manastira, Hermes International iz Turčina, Leko iz Zagreba, zadarska Maraska, Paška Sirana, koprivnička Podravka te splitska tvrtka Stella Mediterranea. BROJKE SVE GOVORE S više od 6500 izlagača na gotovo 300.000 četvornih metara izložbene površine i s oko 150.000 stručnih posjetitelja, ANUGA je ne samo najveći sajam hrane i pića u svijetu,

10

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

(206), Turska (197), SAD (165) i Tajland (162). Veći broj izlagača također je došao iz Poljske, Austrije, Velike Britanije, Argentine i Brazila. NOVA ISKUSTVA I ZNANJA Anuga je podijeljena u deset izložbenih kategorija:

delikatese, ohlađena i svježa hrana, meso, smrznuta hrana, mliječni proizvodi, kruh i pekarski proizvodi i topli napici, piće, posluživanje hrane, RetailTec o maloprodaji i Organic posvećen organskoj hrani.Hrvatski izlagači izrazili su svoje za-

dovoljstvo nastupom na ovoj važnoj manifestaciji za prehrambenu industriju. Tako je Nikica Paunović, direktor Arbacommerca koji se na Anugi predstavio po prvi puta, mišljenja da će svakako ponoviti ovo iskustvo. “Kontakte smo uspostavili, ali o eventualnim partnerstvima ćemo više znati nakon sajma. Mislimo da je dobro biti prisutan na ovakvim manifestacijama i zainteresirani smo za nastupe i na drugim međunarodnim sajmovima”, kazao je. Voditelj prodaje tvrtke Leko, Goran Plazanić, također je zadovoljan nastupom rekavši kako se “prezentacija pokazala potpuno pogođenom, a reakcije potencijalnih partnera su


150.000 stručnih posjetitelja

koja je izrazila zadovoljstvo nastupom i prezentacijom pogotovo jer su rezultati bili vidljivi već na prvim danima sajma. Ona je naglasila kako je jako puno truda uloženo u osmišljavanje i realizaciju načina izlaganja kako bi time privukli željenu ka-

narodnom sajmu ANUGA, najvećem sajmu prehrane na svijetu, opravdana i ukoliko izlaganje završite bez potpisanih ugovora. Jednostavno stoga što na jednom mjestu imate uvid u cjelokupnu svjetsku ponudu, u trendove razvoja

tegoriju kupaca. “Nadamo se ostvarenju postavljenih ciljeva. Ovo je treći put da izlažemo na Anugi i možemo reći da iz godine u godinu radimo, kako na proširenju proizvodnog asortimana, tako i na unapređenju načina izlaganja na međunarodnim sajmovima. Za hrvatske proizvode definitivno ima mjesta na svjetskom tržištu, što potvrđuju i naši dosadašnji rezultati. Trenutno smo prisutni na četiri inozemna tržišta, a nakon ovog sajma očekujemo suradnju i s novim potencijalnim kupcima s kojima smo inicijalne dogovore obavili na sajmu”, kazala nam je Bonacin. Ona smatra kako je investicija u izlaganje na među-

prehrambenih proizvoda i u trendove potrošačkih navika te cjelokupne potražnje, dodala je Bonacin. Još jedna tvrtka koja je na Anugi nastupila prvi puta je i Eko Vrelo. Komercijalni direktor Kristijan Lesar tim je povodom naglasio da su u tvrtki zadovoljni nastupom i prilikama koje su se otvorile. “Prvi smo put na Anugi, no nadam se ne i posljednji. Smatram da za hrvatske proizvode svakako ima mjesta u Europi i svijetu jer nude nešto novo. Iskustva su jako pozitivna, čak i više od očekivanog, jer su nam otvorena neka sasvim nova vrata te svakako preporučujemo i drugim proizvođačima dolazak na ovaj sajam”, kazao je Lesar.

nje novih tržišta više nego dobre“. “Ovo nam je prvo pojavljivanje na Anugi. Hrvatski proizvodi, što je pokazao i ovaj sajam, definitivno imaju što za reći na međunarodnom tržištu. Iskustva su pozitivna, ostvarili smo veliki broj kontakata i vjerujemo da je realizacija partnerstva izvjesna. Nastup na sajmu je apsolutno opravdana investicija jer teško je zamisliti da postoji jednostavniji način uspostave tolikog broja kontakata na jednom mjestu. Namjera nam je i u budućnosti posjećivati sajmove sličnog tipa”, naglasio je Plazanić. Ronald Sojč iz Hermes Internationala, još jedne naše tvrtke koja je ubilježila premijerni nastup na Anugi, kaže kako

“Na jednom mjestu stječe se uvid u cjelokupnu svjetsku ponudu, trendove razvoja proizvoda i potrošačkih navika” je predstavljanje na ovom sajmu bila još jedna potvrda kako proizvodi njegove tvrtke imaju svoje mjesto na stranom tržištu. S njime se složila i Petra Bonacin, voditeljica prodaje u tvrtki Stella Mediteranea,

Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

11


Žitarice za doručak

Doručak za zdrav dan O

sim što svima nama odmalena govore kako je doručak najvažniji obrok u danu, u današnje vrijeme nas također stalno bombardiraju natpisima o zdravoj prehrani, o važnosti uzimanja više manjih obroka na dan i sličnim dobronamjernim savjetima. Žitarice su dobar izbor ako želite pojesti nešto jednostavno, a opet ukusno i zdravo. Žitarice za doručak su proizvodi koji ne zahtijevaju kuhanje niti ikakav oblik dodatne pripreme te se uglavnom, ali ne i isključivo, jedu za doručak uz toplo ili hladno mlijeko, vodu ili pak jogurt. To su proizvodi pripremljeni od pšenice, raži, ječma, zobi, kukuruza, riže i

“Kategorija ostvaruje najbolje rezultate u ljetnim mjesecima” drugog zrna. U trgovinama ih nalazimo s dodatkom raznih okusa: s medom, čokoladom, voćem ili orašidima. U kategoriju nisu uključene žitarice koje se moraju kuhati prije konzumacije te žitarice za bebe.

12

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

Žitarice za doručak su proizvodi koji ne zahtijevaju kuhanje niti ikakav oblik dodatne pripreme te se uglavnom jedu kao prvi obrok dana uz toplo ili hladno mlijeko, vodu ili pak jogurt

Količinski udjeli, prema okusu kolovoz 2010. - srpanj 2011. 2,1% s orasima 1,7% drugo

2,7% s medom 12,7% s voćem

46,8% bez okusa

Izvor: Nielsen

33,9% s čokoladom


3900 tona prodano u zadnjih godinu dana STAGNACIJA PRODAJE Ako isključimo Cash&Carry i diskontne prodajne objekte, kategorija žitarica za doručak u zadnjih je 12 mjeseci, u periodu između kolovoza 2010. i srpnja 2011. godine, na hrvatskom maloprodajnom tržištu ostvarila prodaju od 3900 tona, što je za 0,6 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S druge strane, vrijednosna prodaja iznosila je 149,4 milijuna kuna, što je za 1,6 posto manji iznos u odnosu na isto razdoblje godine ranije. Kategorija žitarica za doručak sezonalna je te najbolje rezultate ostvaruje u ljetnim mjesecima za vrijeme turističke sezone te uslijed najviših temperatura kada ljudi posežu za što laganijim obrocima. PODJELA KATEGORIJE Iako žitarice za doručak možemo podijeliti na različite načine, izdvojit ćemo

samo nekoliko najvažnijih podjela. Prema tipu žitarica razlikujemo obične muesle (30% ukupne komadne prodaje), žitarice za djecu (25%), kukuruzne pahuljice (23%), te hrskave muesle

“Najvažniji kanal prodaje su supermarketi u kojima se proda 52% kategorije žitarica za doručak” (12%) i žitarice za odrasle (11%). Prema veličini pakiranja najprodavanija su pakiranja srednje veličine od 331 g do 450 g (31%) i 451500 g (24%), zatim manja pakiranja do 330 g (21%) te pakiranja veća od 751 g (18%) i 501-750 g“(6%).

gorije također sudjeluju Viola s istoimenim brendom, Advent (Primavita), Brüggen (Brüggen), Hipp (Vivera) i Bio Familia (Familia).

Ako gledamo podjelu prema okusu, najbolje ide prodaja običnih žitarica (47%), žitarica s čokoladom (34%), žitarica s voćem (13%), dok svi ostali tipovi žitarica čine 7 posto ukupne prodaje kategorije. Iako bismo u prvi mah pomislili kako će udio dijetalnih žitarica biti veći, uzevši u obzir kako ljudi sve više paze na unos kalorija i na zdravu prehranu, dijetalne žitarice čine samo 4 posto kategorije, dok dominantnih 96 posto otpada na obične žitarice.

A GDJE KUPUJEMO? Najvažniji kanal prodaje za kategoriju žitarica za doručak su supermarketi (301-2500 m2 prodajne površine), koji nose više od pola količinske prodaje kategorije, odnosno 52 posto. Slijede ih hipermarketi (iznad 2501 m2) s 25 posto prodaje, velike trgovine mješovitom robom (101-300 m2) s 15 posto, dok srednje trgovine mješovitom robom (41-100 m2) nose 7 posto, a male trgovine mješovitom robom (0-40 m2) tek 1 posto ukupne prodaje kategorije. Bez obzira nalazimo li se usred sezone ili ne, žitarice

TKO SU LIDERI? Vodeći proizvođači prema količinskom udjelu u kategoriji (s pripadajućim proizvođačkim robnim markama), u zadnjih 12 mjeseci na hrvatskom su tržištu Nestlé (Nestlé, Nesquik, Nestlé Chocapic, Nestlé Fitness), privatne robne marke, zatim Hahne (Hahne), Dr. Oetker (Vitalis), te Podravka (Lino, Provita). U radu kate-

su uvijek jednostavan, brz, a ujedno i zdrav obrok te bi bilo dobro koji put zamijeniti jutarnje sendviče, kroasane ili buhtle laganijim obrokom kao što su, primjerice, žitarice u kombinaciji s jogurtom ili mlijekom. Kristina Vrdelja AC Nielsen

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100 90

Količinski udjeli, prema veličini pakiranja kolovoz 2010. - srpanj 2011.

Količinski udjeli, prema tipu žitarice kolovoz 2010. - srpanj 2011.

5,6% 501 - 750g

10,7% Žitarice za odrasle

21% do 330g

18% 751g + 24% 451 - 500g

30% Obični muesli

80

1 8

1 7

14

15

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2) Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

70 60

12% Hrskavi muesli

50

24,7% Žitarice za djecu

40

53

Velike trgovine mješovitom robom i drogerije (101 - 300m2)

52

30

Supermarketi (301 - 2500m2)

20 10 Izvor: Nielsen

31,4% 331 - 450g

Izvor: Nielsen

22,6% Kukuruzne pahuljice

%

24

25

Kol. 09. - Srp. 10.

Kol. 10. - Srp. 11.

Hipermarketi (2501m2 +) Izvor: Nielsen

Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

13


Žitarice za doručak - na polici

D

r. Oetker se sa svojim Vitalis brendom usko fokusirao na muesli vrhunske kvalitete i recepture koje su rezultat vrlo zahtjevnih proizvođačkih tehnologija kako bi se postigla unikatna kvaliteta obrađenih žitarica. Zato postoji samo jedna tvornica u blizini centrale u Njemačkoj koja opskrbljuje sva europska tržišta pa tako i Hrvatsku. “Naš potrošač je to prepoznao i vrlo je vjeran Vitalis mueslima, a to potvrđuju i rezultati iz godine u godinu”, ističu iz Dr. Oetkera. Iz tvrtke također napominju kako je brend Vitalis već niz godina lider u Hrvatskoj u kategoriji mueslija s gotovo trostruko većim vrijednosnim udjelom u odnosu na prvog sljedećeg proizvođača na tržištu. U okviru cijele kategorije segment hrskavih mueslija ima najveću

vrijednost pa su tako i hrskave vrste Vitalis mueslija, poput Vitalis hrskavih jastučića, Knusper Plus asortimana i Vitalis Crunchy Honeys, jedne od najprodavanijih vrsta. Slijede ih čokoladni muesli u kojima je Dr. Oetker Vitalis također br. 1 u Hrvatskoj pa su tako i čokoladne vrste, poput Vitalis Knusper plus dupla čokolada i Vitalis tamna čokolada, među najprodavanijima. Dr. Oetker Vitalis muesli prisutni su u gotovo svim trgovačkim kućama u cijeloj Hrvatskoj, a s obzirom na vodeću poziciju na tržištu najobrtajniji dio asortimana Vitalisa uvršten je i na police najmanjih formata u lancima, što potvrđuje veliku potražnju potrošača, navode iz Dr. Oetkera. Dodatne pozicije su također vrlo tražene i uspješne, a pogotovo u Zagrebu s okolicom te duž cijele obale tijekom turističke sezone. Vitalis je u zadnjem desetljeću postao neizbježan brend u regalu

žitarica u svakom dućanu. Brigom o vrhunskoj kvaliteti i raznovrsnoj ponudi Vitalis potrošaču kontinuirano nudi ono najbolje za ukusan i zdrav početak dana. To potvrđuje i činjenica da se u Hrvatskoj Vitalis mueslija proda po glavi stanovnika više nego u bilo kojoj zemlji Europe, odmah poslije Njemačke. “Trgovci su u ovoj povezanosti hrvatskog potrošača s Vitalis proizvodom naš najveći partner u uspjehu”, kažu iz Dr. Oetkera. Također dodaju kako se asortiman Vitalis mueslija svake godine osvježava s novitetima koji u Hrvatsku dolaze praktički istovremeno kao i u Njemačkoj, gdje se ovi proizvodi razvijaju i proizvode. Shodno tome, i u 2012. godini slijede novosti u asortimanu. A osim tih noviteta, iz Dr. Oetkera za kraj ove godine najavljuju i atraktivnu, osvježenu ambalažu koja će i dalje ostati prepoznatljiva vjernim potrošačima.

BIXIES

T

vrtka Advent iz Pule u svojoj ponudi ima široki spektar proizvoda među kojima su najpopularniji proizvodi za doručak, Corn Flakes, biljni namazi i napitci. Dostupni su kupcima kod većine vodećih trgovačkih lanaca te u prodavaonicama zdrave hrane. Iz Adventa ističu njihov novitet u ponudi, proizvode australske tvrtke Sanitarium koja se već dulje od stoljeća bavi proizvodnjom i prodajom zdravih namirnica pripravljenih od cjelovitih plodova biljnoga podrijetla. “Njihove proizvode koriste i olimpijski sportaši australske reprezentacije. Trenutno potrošačima nudimo unikatni proizvod Bixies koji, uz posije, endosperm i klicu, sadrži 97% cijelog zrna pšenice te je kao takav idealan za sve generacije. Može se konzumirati za doručak ili kao sirovina za pripremu raznih jela”, ističe Neven Čuzela-Bilać iz Adventa.

14

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

EMCO

A

sortiman robne marke Emco na hrvatskom tržištu sastoji se od mueslija za doručak i biskvita. Muesli su na tržištu prisutni u tri različita pakiranja - od 375 g, 500 g i 750 g, dok biskviti dolaze u jedinstvenom pakiranju od 60 g. Od Emco mueslija najprodavanija su 375-gramska pakiranja, a gledano po okusima vodeća je čokolada koju potom


Anketa NATUREL

N

aturel robna marka prati potrebe modernog čovjeka za balansiranom dnevnom prehranom. Visoka kvaliteta po pristupačnim cijenama misija je ovog brenda koji se, uz unaprjeđenje postojećih, proširuje i na nove kategorije. Naturel u okviru žitarica za doručak u svom asortimanu nudi tri vrste mueslija: Naturel Crunchy, Naturel Granola i Naturel Muesli Snack. “U distribuciji pokrivamo sve segmente tržišta i sve formate prodajnih prostora”, navode iz AWT Internationala te pritom dodaju kako su, u samo dvije godine od lansiranja na hrvatskom tržištu, Naturel crunchy muesli zauzeli značajan tržišni udio koji nastavlja trend rasta i u 2011. godini. “Rast udjela u prodaji dokaz je prepoznate kvalitete, povoljne cijene, kako od trgovaca tako i krajnjeg kupca. Povećanje prodaje i udjela na tržištu trgovcima osigurava sigurniju prodaju, brži obrtaj, a time i veću zaradu”, ističe Biljana Glumac, Product Manager.

VIVERA

N

ajpopularniji proizvodi tvrtke su Vivera Probavin 275 g, Vivera corn flakes u pakiranjima od 250 g i 500 g, Vivera muesli jagoda jogurt 330 g i Vivera muesli čokolada 330 g. Vivera žitarice za doručak odličan su izbor za prvi obrok dana jer su spravljene od sirovina vrhunske kvalitete te su izvanrednog okusa, poručuju iz Vivere. U asortimanu se posebno ističe Probavin za koji kažu da je jedinstven na tržištu te je prilagođen svakoj životnoj dobi - djeci, trudnicama, sportašima, osobama starije dobi, osobama sa zdravstvenim tegobama i svima koji brinu o svom zdravlju. slijede voće i lješnjak. Kada je riječ o tržišnom udjelu, vrijednosni udio robne

marke Emco, u okviru cijele kategorije proizvoda, iznosi 3,6 posto, navode iz tvrtke Atlantic Tradea, distributera Emco proizvoda, dok od marketinških i prodajnih akcija najavljuju širenje asortimana novim okusima te daljnja ulaganja u trade marketing aktivnosti.

Žitarice drugi izbor najvažnijeg obroka dana

I

straživanje agencije Hendal i magazina JaTRGOVAC o prehrambenim navikama građana kada je riječ o doručku i konzumaciji žitarica za doručak, provedenom tijekom rujna ove godine na reprezentativnom uzorku od 402 ispitanika, pokazalo je da hrvatski građani ne zanemaruju prvi, često nazivan i najvažniji obrok dana te kako su im žitarice sve miliji jutarnji obrok. Naime, da je doručak obrok koji nikada ne propuštaju ističe ukupno 243, odnosno 60,4% ispitanih u okviru uzorka. S druge strane, četvrtina anketiranih kaže kako uopće ne doručkuje, a onih neodlučnih ispitanika koji doručkuju “kako kad” ima 14,4%. Na pitanje što najčešće konzumiraju za doručak najveći broj sudionika ankete kao odgovor ističe kruh s namazom (40,5%). Slijede žitarice s 15,3% i mesni naresci s 11,3%, dok su peciva omiljena kod 9,6% građana. Omlet, odnosno jaja konzumira njih 5%, voće 4,3%, a nešto drugo preostalih 14%. Kada je riječ o jutarnjem piću, Hrvati su gotovo podjednako kavopije (navodi 26,2%), koliko i “mlijekopije” (24,9%). Čaj uz doručak konzumira 19,6% ispitanika, vodu 8%, tekući jogurt 6,31%, a sok od naranče i bijelu kavu njih 4,3%. Istraživanje je pokazalo kako su hrvatski potrošači sve skloniji i konzumiranju žitarica za doručak. Naime, upitani jesu li ikada konzumirali žitarice za doručak potvrdno odgovara 63,5% anketiranih. Među njima je najviše onih koji žitarice za doručak konzumiraju barem jednom tjedno, što navodi 40,3% sudionika ankete. Svakodnevno ili gotovo svakodnevno žitarice doručkuje 23%, dok onih koji to rade tek jednom mjesečno ima 22%. Barem jednom godišnje ili čak rjeđe od toga žitarice za doručak priušti si 14,6% ispitanih građana.

Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

15


Žitarice za doručak - na polici EKOZONA

P

rva hrvatska ekološka robna marka Ekozona razvijena je u suradnji tvrtke Biovega i trgovačkog lanca Konzum. Ovaj ekološki brend osmišljen je za supermarkete te je ekskluzivno dostupan u većim formatima Konzuma, a u svom portfelju proizvoda uključuje i žitarice za doručak. Prema vrijednosnom udjelu na prvome su mjestu Sitne zobene pahuljice 500 g, zatim Zobene pahuljice 500 g, Poppies od

prosa 500 g, Poppies od integralne riže 100 g i Pšenične pahuljice 100 g, dok listu zaključuje Integralni cornflakes 375 g. Organica je drugi kućni brend Biovege u čijoj ponudi su također zastupljene pahuljice, a distribuiraju se u prodajne objekte Bille i Mercatora. Svoje robne marke preporučuju tržištu i kupcima zato što se radi o ekološkim proizvodima najviše kvalitete, koji kao jamstvo posjeduju i ekološki certifikat.

BiVita

Z

obene pahuljice, Pahuljice od triju žitarica te Muesli pahuljice sa suhim voćem s okusima brusnice, naranče i limuna zaokružuju ponudu robne marke BiVita u kategoriji žitnih pahuljica. “Naši su proizvodi jednostavni te su prilagođeni svim potrošačima i svim generacijama. Zdravstvena ispravnost i najviša kvaliteta proizvoda naš su beskompromisan i stalni cilj, a HACCP sustav i ISO 9001 imamo certificirane još od 2005. godine”, kaže Azra Hadžić iz Božjakovine. Od promotivnih aktivnosti ističu kako će se u skoro vrijeme u ponudi dućana Plodine Resnik i Plodine Kukuljanovo naći Zobene pahuljice u posudama iz kojih će se moći kupiti u rinfuzi po vrlo povoljnoj cijeni. Tijekom listopada kreću i druge marketinške akcije pa će se tako u Plodinama održati promocija Kukuruzne krupice, a u studenom Zobenih pahuljica i Ječmene kaše. U Kauflandu su promocije Muesli već krenule i trajat će do početka prosinca, a novost je i da će se od idućeg mjeseca u ponudi NTL-a pod robnom markom Smiješak naći Muesli 3 vrste žitarica i Muesli 6 vrsta voća. Za iduću godinu u planu su nova pakiranja BiVita pahuljica u kutijama te novi proizvod Instant zobene pahuljice.

ENCIAN

S

voju strategiju ponude mueslija i asortimana “doručka” Encian temelji na proizvodima iz žitarica koji ne prolaze industrijsko-tehnološku procesiranu obradu, čime se nepovoljno utječe na prirodno prisutne hranjive tvari kao i na cjelokupnu hranjivost hrane. Asortimanu Encian mueslija svojstveno je da dolaze u integralnom (cjelovitom) obliku, odlikuju se specifičnom kombinacijom žitarica s orašastim

16

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

plodovima (Muesli s lješnjakom…), sa sušenim voćem (Muesli 5 vrsta voća…), Muesli s čokoladom (gdje je integralnom muesliju dodan tek čokoladni crispy od riže), ili isključivo jedinstvenom kombinacijom žitarica (raženim, ječmenim, pšeničnim, zobenim i kukuruznim). Encian razvija i paletu proizvoda organskog podrijetla i danas u kategoriji doručka ovaj proizvođač nudi dva bio proizvoda - Bio muesli voćni 500 g i Bio muesli s lješnjakom 500 g, koji se mogu naći u svim bolje opremljenim supermarketima.

BRÜGGEN

T

vrtka Dupin u svom asortimanu nudi visoko kvalitetne žitarice i muesli njemačke robne marke Brüggen. Zobene pahuljice Brüggen sastoje se od čiste finske zobi koja je poznata po svojoj svijetloj boji i posebno velikim pahuljicama. Bogata je vitaminima i mineralima i ima izrazito visoku hranjivu vrijednost. U ponudi Dupina nalazi se i Cornflakes u više vrsta kartonskih pakiranja, od 250 g, 375 g, 500 g i 750 g, te obiteljsko pakiranje od 1 kg, dok muesli voćni i čokoladni dolaze u ekonomičnom pakiranju od 750 g i 1 kg. Od novosti u ponudi izdvajaju Chock’n roll, hrskavi tost s čokoladnim okusom.


NESTLÉ

S

dugom tradicijom žitarica za doručak i s 11 premium brendova u asortimanu Nestlé žitarice su lider na hrvatskom tržištu s 32% vrijednosnog udjela, ističu iz tvrtke Nestlé Adriatic. Najprodavaniji proizvodi su Fitness 250 g i Nesquik 375 g. Hrskave Nesquik žitne loptice čokoladnog okusa napravljene su s cjelovitim zrnom i najveći su i najpoznatiji svjetski brend žitarica za djecu. Uz navedene proizvode potrošačima se nudi još paleta brendova žitarica napravljenih s cjelovitim zrnom kao što su Nesquik Duo loptice s okusom čokolade i bijelim

LINO i PROVITA

P

odravka je u kategoriji žitarica za doručak na tržištu prisutna s dva branda: Lino za dječje žitarice i Podravka Provita za corn flakes i crunchy muesli. Ove je godine u ponudu kategorije uveden i novi proizvod - Mix&Play žitarice, koje su ukusna mješavina pahuljica i dodataka (corn flakesa, mueslija, komadića voća, čokolade...). Unutar linije Mix&Play žitarica mogu se pronaći i tri nova proizvoda: Choco’n’Muesli, Choco’n’Nut i Apple’n’Cookie.

FAMILIA

Š

vicarska tvrtka BIO-familia AG lansirala je prvi muesli na svijetu 1959. godine pa se može reći kako je upravo BIO-familia kolijevka u kojoj su muesli kao proizvod nastali. Nakon toga ovaj proizvod doživio je mnoge varijacije, ali je i dalje ostao predvodnik po kvaliteti i inovacijama kada se radi o muesli proizvodima, ističu iz uvoznika, tvrtke Friva AB Galeb. To potkrjepljuju i podatkom da je samo lani prodano više od 120 tona Familia mueslija. Pritom dodaju kako su svi proizvodi BIO-familije potpuno prirodni, sa znatnim udjelom balastnih vlakana, nemaju umjetnih

preljevom, hrskave Chocapic žitne školjkice s posebno jakim okusom čokolade, te Chocapic Duo ukusne žitne školjkice s okusom čokolade i bijele čokolade. Tu su još i Cookie Crisp žitni kolačići s komadićima čokolade, Cini Minis žitarice začinjene cimetom, Honey Cheerios žitarice obogaćene medom i Frutina žitarice sa sušenim jabukama i voćem. Asortiman zaključuju Fitness žitarice koje sadrže 10 vitamina i minerala, Fitness Fruits žitarice s dodatkom tropskog voća, Fitness Chocolate žitarice s preljevom od čokolade, Fitness Honey&Almonds žitarice s medom i bademima, a u ponudi se još nalaze i standardni Corn Flakes i Gold Flakes s medom i kikirikijem te dvije vrste mueslija - Traditional i Tropical. Svaki proizvod obogaćen je s devet vitamina, a Choco’n’Muesli i Apple’n’Cookie sadrže i cink. “Atraktivno i moderno pakiranje ovih proizvoda u veselom dizajnu posebno je osmišljeno za teenagere kako bismo im uz ukusne proizvode osigurali i jedinstvenu zabavu s interaktivnim i multimedijalnim pristupom”, navodi Jadranka Lakuš iz Podravke. Ona ističe kako je u potkategoriji dječjih žitarica važno biti inovativan što u Podravci i rade davanjem dodatne vrijednosti kroz promotivna pakiranja, a jedno od takvih je i pakiranje s umetnutim figuricama dinosaura u proizvodima Lino.

boja, konzervansa niti umjetnih aroma. Između nekoliko grupa razlikujemo BIO proizvode - neprerađeni BIO Bircher koji je na hrvatskom tržištu prisutan od 1995. godine i obuhvaća tri vrste crunch mueslija: voćni s lješnjacima, med s bademima i čokoladni s Amaranthom. Slijede Crunch muesli proizvodi za mladež, tzv. X linija, s također tri vrste: voćni, s medom i čokoladni. Treća grupa su funkcionalni crunch muesli u kojoj se nalaze četiri proizvoda: C.M.Plus, ACE Balance, Fit Crisp te CHAMPION Crisp Energy Plus. U četvrtu grupu spadaju proizvodi za djecu. Riječ je o tri vrste ekstru-

diranih žitarica: Jungle Crunch 250 g, Swiss Choco Bits 375 g i novi proizvod Swiss Choco Bits s Bananom 375 g koji stiže na tržište u listopadu 2011. godine.

Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

17


Vodeći trgovci u CEE regiji

Trgovina u srednjo

Stvaranje v

S

rednjoj i istočnoj Europi (CEE regija) smiješi se blistava budućnost. Mnoga su se regionalna tržišta oporavila i potrošnja je gotovo dostigla onu od prije gospodarske krize. Maloprodajno tržište mješovite robe nastavilo se konsolidirati, posebno u Rusiji i na Balkanu, potaknuto organskim širenjem u kombinaciji s aktivnostima spajanja i preuzimanja stranih i domaćih trgovaca na malo. U 2010. godini na tržištu srednje i istočne Europe po prvi su se puta pojavili pokazatelji potencijalnih vođa među domaćim i stranim igračima.

18

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

“Vodstvo na tržištu ostvarit će oni trgovci koji su pokrenuli strategije hitrog organskog razvoja” ZAMAH NAKON KRIZE Što se tiče prihoda i broja prodavaonica, najbrži rast na ovom tržištu trenutno ostvaruje Magnit.Većina zemalja srednje i istočne Europe oporavila se od financijske krize iz 2010. i bilježi rast gospodarstva,

potrošnje i prodaje mješovite robe po stanovniku. Rusija i Poljska imaju najveći rast BDP-a (oko 4%) i prodaje mješovite robe po stanovniku (preko 10%), no za takva kretanja postoje različiti razlozi. Rusija se ubrzano oporavila od recesije zahvaljujući rastu cijena nafte, a Poljska je jedina zemlja srednje i istočne Europe koju recesija nije niti zahvatila. Stanje u drugim zemljama, kao što su Rumunjska, Grčka ili Hrvatska, manje je optimistično. Kretanje njihova BDP-a bilo je negativno, a moguće je da se ta se situacija ni ove godine ne promijeni.

KONSOLIDACIJA TRŽIŠTA Može se reći da su 2010. godinu u istočnoj Europi obilježili sigurna igra svjetskih trgovaca i procvat lokalnih igrača. Walmart je nakon neuspješnog pokušaja preuzimanja Lente i Kopeike zatvorio svoj ured u Moskvi, a Carrefour je svoje poslove prodao Auchanu i OBI-ju čak i prije otvaranja prve trgovine. Konsolidaciju tržišta poveli su veliki domaći igrači koji su kupili srednje velike trgovce na malo, poput sibirskog Alpija ili moskovskih Kopeike i Mosmarta, koji nisu mogli restrukturirati svoje dugove. U srednjoj Europi, gdje su spajanja i


Miloš Ryba Viši analitičar maloprodaje

oj i istočnoj Europi:

vođa akvizicije obično predvodili strani trgovci, sada su domaći igrači modernizirali i širili svoje kompanije. Eurocash je u Poljskoj sa svojim glavnim takmacem Emperia Holdingom dogovorio preuzimanje cijelog Emperijina veleprodajnog poslovanja, što je omogućilo koncentraciju na razvoj maloprodaje. U Grčkoj je svoju veleprodaju Atlantic prodao lokalnom igraču. Zapravo, najveći se dio konsolidacije srednjoeuropskog tržišta odigrao na Balkanu. Slovenski trgovac na malo Tuš Holding izašao je iz Srbije prodavši šest svojih trgovina Idei, lokalnoj podružnici hrvatskog Agro-

Većina zemalja srednje i istočne Europe oporavila se od financijske krize iz 2010. i bilježi rast gospodarstva, potrošnje i prodaje mješovite robe

kora, a i druga slovenska kompanija Mercator završila bi u njegovim rukama da nije intervenirala slovenska vlada. Što se tiče stranih igrača, Delhaize grupa odlučila je ponovno ući u srednju Europu (dosad prisutna samo u Grčkoj i Rumunjskoj), pa je dogovorila preuzimanje

“Gdje su akvizicije obično predvodili strani trgovci, sada domaći igrači preuzimaju inicijativu”

Delta Maxija, vodeće kompanije srpskog maloprodajnog tržišta, čime je postala drugi najveći trgovac na malo na Balkanu, odmah iza Schwartz grupe. Schwartz grupa ušla je na rumunjsku i bugarsku diskontnu scenu s kupnjom trgovina Tengelmann’s Plus. Osim toga, neke je prodavaonice kupila i od Aldija (koji se povukao iz Grčke), te tako, uz sva ostala, zadominirala i tržištem srednje Europe. Rewe grupa odlučila je svoje cash&carry poslovanje u srednjoj Europi prodati COOP-u iz Švicarske. Time se Rewe grupa potpuno povukla iz Poljske, s najvećeg srednjoeuropskog tržišta.

PROCVAT U RUSIJI Konsolidaciju tržišta nisu potakla samo spajanja i preuzimanja nego i organski procesi razvoja trgovina u Rusiji i na Balkanu. Usprkos lošoj gospodarskoj klimi, balkanska je regija postala najatraktivnijim područjem središnje Europe s više od 600 novootvorenih trgovina mješovitom robom u 2010., što čini oko 55% svih novih trgovina otvorenih u srednjoj Europi. Daleko od Balkana svoje je širenje nastavio Jerónimo Martins te širom Poljske otvorio 200 trgovina. Pa ipak, najveći doprinos otvaranju novih trgovina došao je iz Rusije, gdje su

Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

19


Vodeći trgovci u CEE regiji Središnja i istočna Europa: 20 vodećih trgovaca mješovitom robom, 2010. (procjena) – 2015. (predviđanje) Poredak

Tvrtka

1.

Metro grupa

Broj prodajnih mjesta 2010. Promet 2010. (milijuna eura) 301

10.490

Promet 2015. (milijuna eura) 11.991

Metro grupa svoj potencijal vidi u kompaktnom cash&carry formatu koji je već uveden u nekoliko zemalja srednje i istočne Europe. Međutim, ovaj bi se trgovac na malo mogao riješiti profitabilnih Real hipermarketa te tako smanjiti svoj tržišni udio u regiji. 2.

Schwartz grupa

1674

9491

19.501

Schwartz grupa prisutna je u svim zemljama srednje Europe, osim na malim tržištima poput BiH, Estonije i Latvije. Buduće vodstvo kompanije ostvarit će se kroz nove Lidlove trgovine s karakteristikama malih samoposluga. Tako će doći do prednosti u zemljama poput Rumunjske i Bugarske, a ogroman potencijal imaju i kompaktni Kaufland hipermarketi. 3.

X5 Retail grupa

2473

8564

28.173

X5 je svoju vodeću poziciju, gledajući rast prihoda, prepustio konkurentskom Magnitu. Međutim, s novom strategijom koncentrirat će se na organsko širenje i usmjeriti svoje aktivnosti prema manjim gradovima i mjestima. Preuzimanja i spajanja odnosit će se na manji lokalni lanac umjesto na velike igrače. 4.

Tesco

831

6046

8656

Tesco drži drugu poziciju na svim tržištima srednje i istočne Europe na kojima je prisutan. Nakon što je uveo samostalne formate, ovaj trgovac na malo iz Velike Britanije planira u sljedećih nekoliko godina pokrenuti i e- trgovinu. Još jedna od Tescovih ključnih strategija za ovu regiju jest povećana prisutnost proizvoda privatnih marki. Iako je fokusiran na Aziju, Tesco bi akvizicijama mogao povećati svoj tržišni udio i u srednjoistočnoj Europi.

5.

Rewe grupa

1327

5972

8055

Rewe je u srednjoistočnoj Europi svoje poslovanje ograničio isključivo na maloprodaju, a sada se fokusira na širenje svojih Billa trgovina. S velikom se konkurencijom susreće u Češkoj i Mađarskoj, ali zato Rusija, Rumunjska i Bugarska donose velik potencijal. 6.

Auchan

168

5884

110.742

Auchan bi se mogao okrenuti efikasnosti svojih trgovina na vrlo konkurentnim tržištima Mađarske i Poljske. Međutim, do 2014. u planu je udvostručenje broja hipermarketa u Rumunjskoj. Trgovac na malo mogao bi ubrzati otvaranje prodavaonica u Rusiji i tako držati korak s lokalnim igračima te oživjeti svoj koncept hipermarketa Raduga koji je zapao u teškoće. 7.

Magnit

4055

5784

17.443

Magnit će nastaviti svoju strategiju brzog razvoja trgovina u malim gradovima i ući na nova područja, npr. u sjeverozapadnu Rusiju. Možda iskorači iz poznatog okružja i proširi ponudu svojih formata kroz drogerije, što je trenutno u fazi ispitivanja. 8.

Carrefour

1306

4865

6999

Carrefour je na svim svojim tržištima istočne i srednje Europe (Poljska, Rumunjska i Grčka) suočen s negativnim prometima kad se oni izuzmu od ulaganja u ekspanziju. Međutim, prevladavanju krize mogli bi pomoći novo vodstvo u Grčkoj i Rumunjskoj, kao i trenutačno pretvaranje Die u Carrefour banner. 9.

Jerónimo Martins

1675

4692

9248

Jerónimo Martins nastavit će svoj program širenja. Otvarat će oko 270 prodavaonica godišnje kako bi dostigao Biedronku s 3000 prodavaonica u Poljskoj do 2015. Ulaganje u kvalitetu proizvoda i pakiranja trebalo bi ga izdvojiti od konkurencije. Jerónimo Martins mogao bi svoj sjajan koncept proširiti u još koju zemlju srednje i istočne Europe. 10.

COOP EURO

10.962

4088

4394

Budući da se ne može natjecati s velikim trgovcima, COOP gubi bitku sa stranim igračima. Pogotovo na tržištu Češke. Nesposobnost njegovih članova da se dogovore o strategiji u Slovačkoj stavlja budućnost te suradnje u pitanje.

trgovci na malo otvorili još 1500 prodavaonica mješovite robe, što je broj koji čini gotovo 60 posto svih novih prodajnih mjesta tog tipa u središnjoj i istočnoj Europi. Najveći igrači, X5 Retail grupa i Magnit, otvorili su 456, odnosno 827 novih trgovina. Za usporedbu, strani trgovci na malo koji

20

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

posluju u toj zemlji trudili su se držati korak s Metro grupom koja je tijekom prošle godine otvorila tek šest novih prodavaonica (pet cash&carry trgovina i jedan Real hipermarket). TRŽIŠNO PREVIRANJE Prognoza Planet Retaila pokazuje da će očito vodstvo

ostvariti oni trgovci na malo koji su u srednjoj i istočnoj Europi pokrenuli slične strategije hitrog organskog razvoja, a to su X5 Retail grupa, Magnit i Schwartz. Ruski trgovci u 2011. planiraju otvoriti više od 500 trgovina, a Schwartz grupa, uz agresivan razvoj na već osvojenim tržištima, sprema

se i na ulazak u Litvu i Srbiju, odnosno na pokrivanje cijele srednje Europe. Drugi igrači, kao što su Metro grupa, Carrefour, Ahold i Rewe grupa, u budućnosti bi mogli izgubiti svoj položaj na tržištu i to iz nekoliko razloga. Prvenstveno, njihov tempo razvoja je sporiji, koncepti trgovina nejasni su, a neki od


10% rast maloprodaje u Rusiji i Poljskoj Središnja i istočna Europa: 20 vodećih trgovaca mješovitom robom, 2010. (procjena) – 2015. (predviđanje) Poredak

Tvrtka

11.

CBA

Broj prodajnih mjesta 2010. Promet 2010. (milijuna eura) 5627

3135

Promet 2015. (milijuna eura) 4213

U 2010. CBA je u Mađarskoj poslovao bolje od Tesca. Ta je maloprodajna udruga proširila portfelj svojih trgovina s vrhunskim supermarketom te je ojačala ponudu svoje privatne marke. 12.

AHOLD

541

2582

3043

Ahold se u središnjoj i istočnoj Europi već nekoliko godina bori s izazovima, a njegova dugoročna prisutnost u regiji neizvjesna je. Ipak, restrukturacija i rebranding neefikasnih hipermarketa u Češkoj i Slovačkoj isplatili su se. 13.

Agrokor

2265

2311

3450

Agrokor je najveći trgovac na malo mješovitom robom u bivšoj Jugoslaviji. Otvaranjem novih trgovina planira proširiti svoj otisak u Srbiji te Bosni i Hercegovini. Potencijalno udruživanje konglomerata s njegovim slovenskim suparnikom Mercatorom dovelo bi ga do vodeće pozicije u regiji. 14.

Mercator

1435

2198

2733

Mercator je obnovio ponudu proizvoda svoje privatne marke kako bi poboljšao njenu kvalitetu i percepciju. Nastavit će sa širenjem svojeg formata mješovite, ali i robe široke potrošnje, širom zapadnog Balkana. 15.

SPAR (Austrija)

536

2986

4354

SPAR (Austrija) doživio je pad prihoda na gotovo svim tržištima srednje i istočne Europe na kojima je prisutan. Međutim, s poboljšanjem gospodarske klime i širenjem malih formata, ovaj nešto skuplji trgovac mogao bi u budućnosti ostvariti pozitivan rast. 16.

Maxima

436

2176

2798

Usprkos teškoj gospodarskoj klimi, Maxima je ostvarila dobre rezultate u usporedbi sa svojim konkurentom Aholdom. Osim svog fokusa na Baltik, ovaj bi trgovac mogao povećati svoju prisutnost i u Bugarskoj. 17.

Eurocash

690

1981

2997

Što se tiče rasta prodaje, Eurocash u 2010. ima bolje rezultate i od Tesca i od Carrefoura. Međutim, za dugoročan rast prihoda tvrtke ključne će biti brza sinergija nabave i logistike jer strani trgovci kreću u male gradove koji su osnovno tržište Eurocasha. O’Key

57

1818

3736

Nakon što se fokusirao na razvoj svojih hipermarketa, O’Key kreće u širenje supermarketa. Otvaranje novih trgovina ograničit će se na regiju Sankt Peterburga. 19.

Delhaize grupa

295

1754

5248

Delhaize grupa ostvarila je dobre rezultate na jedinim tržištima ovog dijela Europe na kojima je prisutna, onima Grčke i Rumunjske. Međutim, nedavno odobreno preuzimanje Delte Maxi u Srbiji proširit će Delhaizeov otisak na Balkanu. 20.

Dixy grupa

646

1684

5026

Dixy grupa, koja je tijekom krize ostala bez svog tržišnog udjela, ojačala je zahvaljujući kupnji Victoria grupe. Brza i uspješna konsolidacija poslovanja mogla bi joj pomoći da vrati svoj bivši udio.

tih trgovaca razmatraju čak i napuštanje nekih svojih prodajnih formata. Carrefour je doživio negativne rezultate, izuzme li se promet od ekspanzije, a prihodi iz Grčke u opadanju su još od 2009. Sa sličnim bi se problemom mogao suočiti i u Poljskoj. Ahold se bori na visoko

“Godinu 2010. u istočnoj su Europi obilježili sigurna igra svjetskih trgovaca i procvat lokalnih igrača”

konkurentnim tržištima Češke i Litve. Rewe grupa traži novi format za svoj koncept diskontne trgovine Penny, a zadnje, ali ne i najmanje važno: Metro grupa cilja na unapređivanje svojih trgovina mješovitom robom i prodaju svojih Real hipermarketa u Poljskoj, Rumunjskoj i Rusiji.

Izvor. Planet Retail Ltd - www.planetretail.net

18.

Odluka o prodaji samo jednog prodajnog formata, koji vodi neki od gore spomenutih trgovaca na malo, otvorila bi veliku priliku za trgovce poput Walmarta, Tesca i Jerónimo Martinsa, koji sigurno neće propustiti priliku da se nametnu u regiji. Moglo bi doći do velikih spajanja i preuzimanja. Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

21


Spajanja i preuzimanja

Ivan Bilić Ernst & Young, Stariji menadžer

Kupovanje k Unatoč brojnim otvorenim pitanjima, jedna stvar je vrlo vjerojatna za ostatak 2011. i 2012. godinu - uspjeh na tržištu će diktirati kupovanje kupaca od konkurencije

T

ransakcije unutar pojedine industrije često su najbolji pokazatelj oporavka od recesije. Po volumenu i prosječnim vrijednostima transakcija može se mnogo pretpostaviti o zdravlju i pravcu razvoja tržišta. Unatoč značajnom recesijskom imunitetu, koje industrija proizvodnje hrane i pića te maloprodaje istih uživa, baš je pomanjkanje akvizicija u prehrambenoj industriji krajem 2008. i početkom 2009. godine bilo

22

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

indikatorom sveopće recesije u svijetu. MANJAK POVJERENJA Na sličan način su akvizicije u prehrambenoj industriji u prvom kvartalu 2010. godine pretkazale globalni oporavak. Naime, ukupna vrijednost od 43,2 milijarde dolara u transakcijama tog perioda za više je od četiri puta premašila prvi kvartal 2009. godine. Kriza očito nije ostavila posebno negativnog traga

na liderima prehrambene industrije, čiji su novčani tijekovi mogli pokriti obnovljenu aktivnost. Međutim, prvo kriza, a potom i naknadni upliv politike u ekonomiju, rezultirali su visokom razinom nepovjerenja na tržištu transakcija te se izmijenila struktura samih transakcija. Predrecesijske velike i kompleksne procese zamijenile su znatno manje i “sigurnije” akvizicije, pa se prosječna vrijednost transakcija spustila s oko 30 milijuna dolara iz drugog kvartala 2008. godine na oko 6 milijuna dolara u četvrtom kvartalu 2010. godine. Čak su se i veliki igrači odlučili ulagati u brojnije, ali znatno manje podružnice, te im je primarno ostalo rezanje troškova i optimizacija procesa, pa i širenje prodaje kroz partnerstva.

ATLANTIC POKRENUO PROCES U našoj regiji, koja često s određenim zaostatkom prati svjetske gospodarske

“Pomanjkanje akvizicija u prehrambenoj industriji krajem 2008. i početkom 2009. godine bilo je indikator sveopće recesije u svijetu” trendove, dogodilo se upravo suprotno. Kraj “transakcijske krize” označila je u drugoj polovici 2010. godine, za naše pojmove, velika pojedinačna transak-


1,8 milijardi kuna Atlantic Grupa je platila za Droga Kolinsku

je na ovim prostorima reagiralo još dramatičnije nego na svjetskom nivou. Tako su sušnu 2009. te većinu 2010. redom nadomjestile brojne akvizicije u 2011. godini.

250 200

0

Q1 Q2 2008 Hrana

Q3

Q4

Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 2009 2010 Piće Proizvodi za kućanstvo i osobnu njegu

Q3

Q4

Q1 Q2 2011 Duhanski proizvodi

Prosječan broj transakcija u posljednjih 12 mjeseci

Vrijednost transakcija prehrambene industrije u svijetu 100

1,0

80

0,8

60

0,6

40

0,4

20

0,2

0

Q1 Q2 2008 Hrana

Q3

Q4

Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 2009 2010 Piće Proizvodi za kućanstvo i osobnu njegu

Q3

Q4

Q1 Q2 2011

0,0

Prosječna vrijednost transakcije (US $)

GLOBALNO USPORAVANJE Doduše, izlazak iz krize često, pa tako i u ovom slučaju, nije linearan ni jednostavan proces. Na svjetskoj je razini inicijalan entuzijazam zamijenilo novo usporavanje u 2011. godini. Unatoč apetitu i povoljnim prilikama za širenje, snažan je utjecaj političkih nestabilnosti u sjevernoj Africi i Srednjem Istoku, europske dužničke krize i političke bitke za izbjegavanjem američkog defaulta, pa značajan broj potencijalnih ulagača koristi novac za druge svrhe. Mnogi se okreću razvijenim tržištima zapadne Europe

300

100

Ukupna vrijednost transakcija (US $)

cija. Za 1,8 milijardi kuna Atlantic Grupa je kupila Droga Kolinsku te značajno zakoračila na tržišta u Sloveniji i Srbiji. Prehrambena i maloprodajna industrija također iščekuje i prodaju još jednog slovenskog giganta - Mercatora, koja se unatoč odgađanju, pa i izglednim parlamentarnim izborima, doima neminovnom i vrlo skorom. Atlantic Grupa s Droga Kolinskom, te budući kupac Mercatora (a među konkretnima se ističe Agrokor), uvelike će odrediti tržišna zbivanja u prehrambenoj i maloprodajnoj industriji cijele regije. Nadalje, zbog značajnih promjena u tržišnom stanju zemalja naše regije mogu se očekivati daljnje akvizicije te širenje velikih kompanija prema istoku. Od Droga Kolinske tržište transakcija

400 Broj transakcija

kupaca

Volumen transakcija prehrambene industrije u svijetu

Duhanski proizvodi

Prosječan broj transakcija u posljednjih 12 mjeseci Prosječna veličina transakcija Izvor: Ernst & Young-ova analiza FactSet Mergerstat podataka od Q1 08 do Q2 11.

i Sjeverne Amerike, jer mada su tržišta u razvoju i dalje atraktivna zbog velike stope rasta, ne rezultiraju

“Zbog značajnih promjena u tržišnom stanju zemalja naše regije mogu se očekivati daljnje akvizicije te širenje velikih kompanija prema istoku” očekivano brzim povratom uloženog. Najbolji primjer je povlačenje magnata u proizvodnji juha – Campbell Soupa iz Rusije, kako bi se mogli fokusirati na posto-

jeće poslovanje u Kini. Ili pak prodaja 51 posto Henkel Indije lokalnom proizvođaču deterdženta. Za očekivati je da će i na Hrvatsku također utjecati iste političkoekonomske nesigurnosti te da nas veće globalne firme neće gledati s posebnim interesom. Bit će zanimljivo i za vidjeti kako će navedeni trendovi utjecati na nekoliko naših većih regionalnih grupacija te njihove apetite u Rusiji i Turskoj. RIZICI I PRILIKE Uspjeh pojedinih grupacija na maloprodajnom tržištu naše regije uvelike će ovisiti i o pravovremenoj strategiji kao odgovora na rizike nametnute sa zapada te brza reakcija na povoljne prilike na tržištu. Ernst & Young je u nedavno objavljenoj studiji pripremio analizu 10 najznaListopad 2011. www.jatrgovac.hr

23


Spajanja i preuzimanja čajnijih rizika te 10 povoljnih promjena koji se očekuju na globalnoj razini u 2011., a na osnovu ispitivanja koje je provedeno s više od 140 članova uprava aktivnih maloprodajnih društava u 15 zemalja. Neki od rizika i prilika koje bi se trebale odraziti i na tržišta u Hrvatskoj te bližoj regiji su i minimalan rast potrošnje te nesposobnost širenja kroz e-prodaju. STAGNACIJA POTROŠNJE Naime, većina ispitanih vjeruje kako će se utjecaj minimalnog ili nikakvog rasta potrošnje povećavati sve do 2013. godine. Sve manji budžeti kućanstava će tako rezultirati smanjivanjem tržišta, više u ne-prehram-

“Umjesto akvizicija, možemo očekivati više partnerstava i alijansi, kao što je u našoj regiji primjer Mercatora (s Getroom, Panto Grupom i Coka Grupom)” benoj maloprodaji, ali dijelom i u brendovima hrane i pića. Obrana od rizika će uključivati promjene u cjenovnoj strategiji, rezanje troškova u lancu nabave i smanjivanje troškova proizvodnje, ali će se uspjeh uglavnom mjeriti fokusom na preuzimanje tržišta od ključnih konkurenata. Umjesto akvizicija, možemo očekivati više partnerstava i alijansi, kao što je u našoj regiji primjer Mercatora (s Getroom, Panto Grupom i Coka Grupom).

24

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

PODCIJENJENI INTERNET Usto, mnoge korporacije su internet limitirale na funkciju promidžbe, kako globalno tako i u našoj regiji. Unatoč čestim negativnim predrasudama naspram internetske prodaje u mnogim zemljama u razvoju, posebice u prodaji hrane i pića, statistika govori u prilog modernizaciji. U zapadnoj Europi 57 posto odraslih osoba ima iskustva s kupnjom preko interneta. U Kini je u 2010. internetska prodaja porasla za 95 posto u odnosu na prethodnu godinu te sada čini nezanemarivih 10 posto ukupne maloprodaje. Usprkos evidentnom porastu on-line potražnje, oko 49 posto globalno ispitanih maloprodajnih društava još uvijek nije implementiralo strategiju vezanu uz internetsku ponudu. Nekih 20 posto planiralo je primjenu politika do 2013., a skoro 29 posto njih još je uvijek u fazi razmišljanja. DRUŠTVENI MEDIJI Međutim, u vrijeme stiskanja tradicionalnog tržišta, baš internet pruža priliku širenja kao novi marketinški kanal. Ključ su u tome društveni mediji. Korištenje istih u promociji brendova, proizvoda i usluga u maloprodaji se stoga nameće kao jedna od 10 prilika za širenje i rast u 2011. godini. Facebook je bio pogodan za organizaciju prosvjeda kako na mini-razini u Zagrebu i Hrvatskoj, tako na većoj u zemljama sjeverne Afrike, te je bio gotovo jedini marketinški alat Piratske stranke u Njemačkoj koja se njime dokopala Berlinskog Parlamenta. Kako bi se na sličan način koristili u promidžbi i prodaji bit će potrebno detaljnije istražiti sve mogućnosti koje pružaju društveni

mediji, njihovo aktivno i učestalo korištenje u trgovini, te iskorak u osposobljavanju radne snage novim znanjem, spoznajama i umijećem. Mnogi od svjetskih trendova utječu i mijenjaju izgled maloprodaje u Hrvatskoj. Hoće li i kakvog efekta imati drugo dno svjetske krize? Hoće li zbog toga privatne marke nadjačati

brandove? Hoće li prodavačice napokon moći odahnuti zbog booma internetskih narudžbi? Hoće li Mercator kupiti “stranac” ili netko iz regije, i hoće li to ubrzati širenje regije na Rusiju ili Tursku? Jedna stvar je vrlo vjerojatna za ostatak 2011. i 2012. godinu, uspjeh na tržištu će diktirati kupovanje kupaca od konkurencije.

Neke od transakcija u regiji krajem 2010. i u 2011. godini: Target

Kupac

Fructal

Nectar

Centroproizvod

Nestlé

Fabrika Šećera Zrenjanin

Victoria Grupa

Centroproizvod

Dr. August Oetker

Mlekara Mladost

Meggle

Agroziv

JP Srbijagas

Kozmo

Nexus Alpha

Tuš Srbija

Idea

Delta Maxi

Delhaize Grupa

Kalničke vode

Atlantic Grupa

10 najznačajnijih rizika u 2011. 1.

Slab rast potrošačkog tržišta

2.

Kompleksna regulativa i usklađenost

3.

Nemogućnost kontroliranja troškova / rasta ulaznih cijena

4.

Nemogućnost zarade od e-trgovine

5.

Pogrešna slika o cijenama

6.

Poremećaji u lancu nabave

7.

Nemogućnost ulaska na tržišta u razvoju

8.

Nemogućnost reagiranja na promjene ponašanja potrošača

9.

Sourcing

10. Volatilnost komercijalnog tržišta nekretnina

10 najznačajnijih prilika u 2011. 1.

Rast potražnje na tržištima u razvoju i rast globalne srednje klase

2.

Novi kanali marketinga i društvenih medija

3.

Diferenciranje od konkurencije preko društvene odgovornosti i zelenog marketinga

4.

Višekanalni pristup

5.

Demografske promjene

6.

Privatne marke

7.

Pokretanje novih proizvoda i usluga

8.

Globalna urbanizacija

9.

Diferenciranje od konkurencije preko lokanog brendiranja

10. Povećanje efikasnosti u lancu nabave


Maloprodaja u regiji

Tri tržišta, tri priče Stupanj razvoja maloprodaje u Jadranskoj regiji dosta se razlikuje od zemlje do zemlje, kao uostalom i razina njihova ukupnog gospodarskog razvoja

H

rvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija, tri susjedne zemlje, nekad dio jedinstvenog tržišta, u proteklih 20 godina imale su različite puteve kada je u pitanju razvoj trgovine na malo robom široke potrošnje. Promatrajući ova tržišta u jednoj slici, stječe se dojam kao da se putuje kroz vrijeme pa se, promatrajući jedno tržište, može prepoznati kako je ono drugo stajalo upravo na istoj toj točki unazad samo nekoliko godina. Po tome bismo mogli sa sigurnošću odrediti kako će se odvijati maloprodajni procesi, čak i kada se uzmu apsolutne specifičnosti svakog tržišta ponaosob.

(DE)KONCENTRACIJA Promatrajući strukturu maloprodaje po pojedinim formatima prodavaonica u tri spomenute zemlje, već se na prvi pogled uočavaju određene specifičnosti. Hrvatska se ističe relativno značajnim učešćem velikih, modernih kanala jer hipermarketi i supermarketi zajedno zauzimaju polovinu ukupnog prometa na tržištu robe široke potrošnje. Na hrvatskom je tržištu prisutan i jedan diskontni lanac (Lidl) koji konstantno i ubrzano raste, najviše na uštrb cash&carry formata. Male trgovine sve više gube trku s velikim formatima i

njihovo učešće ne prelazi 30 posto prometa u sektoru. S druge strane, u BiH je situacija ponešto druga-

“Prvih deset maloprodajnih igrača u Hrvatskoj zauzimaju tri četvrtine tržišta, u BiH je to na razini od oko 45%, a u Srbiji oko 41%” čija. Iako su veliki trgovci također osvojili značajan dio tržišta, jer su za više od polovine prometa zaslužni hipermarketi i supermarketi, na ovom tržištu nedostaju i diskontni lanci i cash&carry formati maloprodaje pa ne treba čuditi što male trgovine sudjeluju s više od 40 posto udjela u prometu trgovine na malo robom široke potrošnje.

Pogled na situaciju u Srbiji donosi treću priču koja ima više različitosti nego li sličnosti s prethodne dvije. Naime, hipermarketi kao da su zamrznuli svoje učešće i to na svega oko pet posto, te zajedno sa supermarketima čine tek oko 28 posto prometa u maloprodaji. Srpsko je tržište još uvijek

izrazito segmentirano, a male trgovine su zaslužne za čak 54 posto prometa. VODEĆI LANCI U skladu s ovakvom strukturom maloprodajnih formata ide i snaga vodećih trgovačkih lanaca. Prvih deset maloprodajnih igrača u Hrvatskoj zauzimaju tri četvrtine tržišta, u BiH je to na razini od oko 45 posto, a u Srbiji oko 41 posto. Ako je suditi prema strukturi maloprodaje i snazi vodećih lanaca, Hrvatska se značajno približila razvijenim tržištima zemalja središnje Europe. Koncentracija vodećih trgovačkih lanaca jedna je od pretpostavki pojave i značajnijeg rasta trgovačkih marki. Tako je u Bosni i Hercegovini učešće trgovačkih marki na razini od oko samo dva posto, u Srbiji se očekuje da

će u ovoj godini dosegnuti promet od oko četiri posto, dok je u Hrvatskoj njihov udio već premašio 18 posto. Ipak, treba naglasiti da je u Hrvatskoj dodatni impuls brzom razvoju trgovačkih marki potaknut pojavnom diskontnog lanca Lidla. KUPOVNE MOĆI Podacima iz GfK-ovog Panela kućanstava mogu se pratiti i promjene u kupovnom ponašanju te uočiti model kako se kupci bore s gospodarskom krizom. Zanimljivo je da su u Srbiji potrošači odlučili rjeđe odlaziti u nabavu namirnica. Rjeđe odlaze i u velike i u male nabavke te kupuju planski – samo ono što im je neophodno za kućanstvo. Stoga je potrošnja u Srbiji u konstantnom padu već duže razdoblje. U Hrvatskoj je zadržan isti broj odlazaka u kupovinu, ali kupci su se mnogo više okrenuli raznim promocijama, popustima, trgovačkim markama te, općenito, jeftinijim proizvodima (downtrading). To je razlog zašto u Hrvatskoj nije došlo do toliko velikog pada osobne potrošnje, kao što je to bio slučaj u Srbiji. U BiH je pak razina potrošnje bilježila blagi trend rasta sve do 2010. godine kada počinje izraženiji pad kako osobne potrošnje građana, tako i broja njihovih odlazaka u kupovinu. Navedeni podaci za ove tri zemlje zorno ukazuju na to kako svaki trgovac mora planirati posve različite pristupe u izgradnji svoje strategije nastupa u pojedinoj zemlji i prilagoditi svoje aktivnosti lokalnim specifičnostima. GfK Hrvatska Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

25


Intervju

Regija ima pers

ali je treba materi Poslovanje koje je promišljeno od sirovine do finalnog proizvoda ključ je uspjeha u današnjem volatilnom sektoru prehrambene industrije, što pokazuje primjer kompanije Studen & Co Holding

O

perspektivi regije i vlastite tvrtke razgovarali smo sa Ilijom Studen predsjednikom Studen & Co Holdinga koji je sa svojim proizvodnim, distribucijskim i trading tvrtkama zastupljen u više država središnje i jugoistočne Europe, kao i u Južnoj Americi te na Bliskom i Srednjem Istoku.

Za početak molimo vas predstavite vašu tvrtku. Kako je krenula vaša poslovna priča i djelovanje u sektoru prehrane?

Studen & Co Holding danas je međunarodna kompanija sa sjedištem u Beču i sa svojim proizvodnim, distribucijskim i trading firmama zastupljena je u devet država središnje i jugoistočne Europe, kao i u Brazilu te na Bliskom i Srednjem Istoku. Povezani smo putem partnerskih i kapitalnih odnosa s vodećim tvrtkama iz naše branše u Austriji, Njemačkoj, Brazilu i Singapuru te odlično povezujemo distribuciju i logistiku u jugoistočnoj i središnjoj Europi. Priča Studen & Co Holdinga započela je 1992. godine kada sam s partnerima u Beču pokrenuo privatnu tvrtku Studen & Co Ges.m.b.H., čija je osnovna djelatnost bila promet prehrambenim proizvo-

26

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

dima izlistanim na svjetskim burzama. Od tada do danas razvila se grupa povezanih tvrtki u okviru Studen & Co Holdinga koje se bave trgovinom, preradom i proizvodnjom u području osnovnih prehrambenih proizvoda kao što su šećer, ulje, brašno, kava. Kakva je vaša pozicija na domicilnom tržištu u Bosni i Hercegovini, a kakva na izvoznim tržištima regije i šire?

U segmentu šećera smo vodeći na tržištima BiH, Slovenije, Makedonije, Albanije, Crne Gore i Kosova. Usto, imamo značajne udjele na tržištima Izraela i Jordana, te manje udjele na brojnim drugim tržištima Europe te Bliskog i Srednjeg Istoka. Kada je riječ o jestivom ulju tu smo tržišni lider u BiH, dok značajne udjele ostvarujemo u Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji, Albaniji i na Kosovu. Prisutni smo i na drugim tržištima gdje zauzimamo manje udjele. U segmentu sirove kave smo među prva tri dobavljača na području zapadnog Balkana, a prisutni smo i u zemljama Bliskog Istoka. Kod drugih prehrambenih proizvoda iz našeg portfelja imamo manja učešća na brojnim tržištima.

Kako ste zadovoljni nastupom i rezultatima na hrvatskom tržištu?

Na hrvatskom tržištu smo s našim različitim proizvodima prisutni još od 1993. i prošli smo sve promjene, uspone i padove, zajedno s našim par-

“Širenje našeg poslovanja na južnoamerički kontinent bilo je od krucijalnog značaja za ubrzani razvoj kompanije tnerima, prije svega prehrambenom industrijom. Radimo dobro, uspješno i korektno i bez obzira na turbulencije s likvidnošću mnogih tvrtki, nismo imali problema te očekujemo jačanje naše pozicije na tržištu ulaskom Hrvatske u EU. Od budućih aktivnosti mogu reći kako razmatramo

ulaganja u proizvodnju, odnosno neke akvizicije u Hrvatskoj u nadolazećem razdoblju.

Trenutno živite i radite praktički na tri kontinenta: u Beču i Sao Paulu, a odnedavno i u Dubaiju. Vjerojatno u tu konstelaciju možemo ubrojiti i Brčko. Koji je razlog tome, recite nam nešto o vašim aktivnostima van ovih prostora?

Širenje našeg poslovanja na južnoamerički kontinent bilo je od krucijalnog značaja za ubrzani razvoj kompanije, jer je to područje ključni izvor sirovina za naše proizvodne kapacitete, prije svega u Brčkom u BiH. Danas smo izravno prisutni kod naših partnera, prije svega proizvođača sirovina u Brazilu, što praktično znači da s njima poslujemo bez ikakvih posrednika. Bez ovog poteza ne bismo bili u mogućnosti samostalno razvijati poslovanje na našim osnovnim tržištima jugoistočne Europe. Također, taj poslovni potez nam je omogućio da se uspješno


Poslovanje na

spektivu

ijalizirati

tri kontinenta

nosimo s konkurencijom kompanija koje su višestruko veće od nas, da dođemo na liderske ili značajne pozicije na brojnim tržištima te krenemo s globalnim iskorakom naše kompanije na način da proširimo sve segmente poslovanja i na potpuno nove regije. U ovom momentu to je regija Bliskog i Srednjeg Istoka, gdje smo pozicionirali naš regionalni centar u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (Dubai), a sljedeći iskorak će biti Daleki Istok, prije svega Kina, s planiranim regionalnim centrom u Hong Kongu ili Šangaju. Ulaganje u prehrambenu industriju postala je jedna od predominantnih poruka i savjeta brojnih ekonomskih stručnjaka, pogotovo u posljednjih nekoliko godina. Čini se da hrana pomalo vraća svoju zasluženu poziciju među gospodarskim prioritetima. Kako gledate na prilike zemalja

regije s obzirom na ogromne neiskorištene potencijale u agrarnoj proizvodnji? Na koji način se po vašem mišljenju trebaju razvijati tvrtke iz regije poput vaše?

Naša kompanija je pomalo specifična u odnosu na druge velike proizvođače hrane u ovoj regiji, jer smo se koncentrirali prije svega na svoje prerađivačke kapacitete, lo-

“U Hrvatskoj razmatramo ulaganja u proizvodnju, odnosno neke akvizicije u nadolazećem razdoblju” gistiku, distribuciju i trading, uz razvoj partnerskih odnosa s primarnim poljoprivrednim proizvođačima iz različitih dijelova svijeta, pa tako i zemalja panonske regije. Ova regija ima ogromnu perspektivu u proizvodnji hrane, a pitanje je sposobnosti kompanija i političkog okruženja da se ta perspektiva i materijalizira. Održivi razvoj i suradnja s lokalnom društvenom zajednicom vrijednosti su inkorporirane u poslovanje manje više svih suvremenih kompanija. Na koji način tvrtke iz vašeg portfelja provode takvu politiku, poglavito u zemljama regije?

Suradnja s društvenom zajednicom jedno je od trajnih usmjerenja Studen & Co Holdinga. U Brčkom, gdje su smještene naše proizvodne kompanije i gdje zapošljavamo više od 500 djelatnika, od 2002. godine aktivno radimo na pomoći društvenoj zajednici preko klasičnih donacija, sponzorstava, te suradnje s obrazovnim institucijama Brčko distrikta. Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

27


l o r ’ n ’ k c o r a r

Vodeći regionalni brendovi Godine prolaze, ali i dalje se slušaju neke iste pjesme… Coca Cola, Milka i Argeta i dalje su najslušaniji FMCG komadi na području zemalja bivše Jugoslavije

Svi

I

ove godine je agencija Valicon izmjerila snagu FMCG brendova na području cijele bivše Jugoslavije - riječ je o Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Kosovu. Dakle, govorimo o tržištu koje broji 22 milijuna ljudi. TKO JE ‘NAJSLUŠANIJI’? U 2011. najjači regionalni FMCG brendovi isti su kao i 2010. godine - Coca Cola, Milka i Argeta. Iz liste se može prepoznati “pravilo” kako neki brend može naći svoje mjesto na toj listi vodećih regionalnih brendova. Radi se o robnim markama koje su prisutne u cijeloj regiji. Na taj način teško možemo naći neki od lokalnih brendova na ljestvici najsnažnijih, u onim kategorijama za koje je značajno da u njima dominiraju upravo lokalni brendovi, poput kategorija piva, kave, mineralnih voda, mlijeka, sladoleda... Također, teško ćemo naći brendove koji se nalaze u kategorijama koje nemaju veliku raširenost, poput cigareta, ženskih i muških proizvoda ili brendova iz premium segmenta. Neke kategorije imaju manje, a neke više izražene lidere. Iz kategorija u kojima postoji “oligopol” (kao što su prašak za pranje rublja, pasta za zube i dr.), njihove predstavnike, pa

28

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

cijela Ex Ju bili oni i najjači, teško ćemo naći na ovoj ljestvici. Zbog veličine nacionalnog tržišta srpski brendovi imaju nešto prednosti pred ostalima. Među top 25 regi-

“Snaga brendova izračunata je na osnovu prepoznatljivosti, iskustva i korištenja od strane potrošača”

onalnih robnih marki praktički nećemo naći novije brendove; svi koji se nalaze na ljestvici najboljih već dugo postoje na svim tržištima.

SNAGA BRENDOVA Snaga brendova izračunata je na osnovu prepoznatljivosti, iskustva i korištenja od strane potrošača. Brend je definiran kao potrošački brend koji se koristi za proizvod unutar pojedinačne kategorije. Na primjer, u slučaju Kraš Domaćice, izmjereni brend je Domaćica koja se po snazi nalazi

na 12. mjestu (prošle godine 16. mjesto). Ako bismo uzeli u obzir krovni brend Kraš u istoj kategoriji, pod njegovim imenom bi se tada nalazili svi njegovi brendovi keksa, uključujući i Domaćicu, te bi Kraš keksi tada bili drugi najjači brend u regiji. Takvih primjera, gdje se korporativni brend snažno pojavljuje uz proizvodne brendove, ima još nekoliko, a najočitiji su Frikom i Ledo. Slično tome, ako se isti brend upotrebljava u različitim kategorijama, na


ll

tradicija i poznatost - ulaznica među vodeće je od 2009. godine po prvi put prisutan u baš svim zemljama bivše Jugoslavije, dok su rezultati predstavljeni na način koji im jamči reprezentativnost za cijelo to područje. Dakle, snaga brenda u Sloveniji doprinosi snazi brenda u cijeloj regiji upola toliko koliko doprinosi jednako snažan brend u npr. Hrvatskoj, koja je dvaput veća.

“Coca Cola i Milka imaju apsolutnu dominaciju na prva dva mjesta s tendencijom da te pozicije zadrže i u budućnosti” MUZIČKI TRENDOVI Zašto toliko naglašavati regionalnu snagu? Ova regija, iako različita po ukupnoj snazi, stupnju konsolidacije trgovine, ipak ima neko zajedničko pamćenje.

tavanjem svoje obljetnice, a Milka održava svoju poziciju s praktički svim mogućnostima koje marketing pruža - komunikacija, razvoj i lansiranje ekstenzija, snaga na polici, veliki i mali formati, praktički sve što joj fali je jedna obljetnica. Coca Cola i Milka imaju apsolutnu dominaciju na prva dva mjesta, tako da možemo gotovo već sada prognozirati prva dva mjesta i za sljedeću godinu mjerenja. Fokusiranje na brend Coca Cola “koštalo” je kompaniju gubitka od nekoliko mjesta na ljestvici za brend Fanta, po snazi drugog najjačeg brenda iz asortimana Coca Cola Company. Od trećeg do desetog mjesta stvari su dosta dinamične. Argeta je treća i najvjerojatnije jedna od boljih marketinških priča u posljednjih 10 godina. Stalno dodaje nove koncepte, okuse, i razvija nove segmente potrošača s brendom Argeta Junior.

ugoslavija primjer Paloma u kategoriji toalet papira i Paloma u kategoriji maramica, snagu brenda Paloma ne računamo zajednički za sve kategorije u kojima se nalazi, nego posebno za svaku kategoriju. Istraživanje je bilo provedeno u svibnju 2011. u svim zemljama ove regije, na veličini uzorka od 1000 do 1500 po pojedinoj zemlji. Riječ je o projektu PGM koji postoji već od 2003. godine u cijeloj regiji, a koji

To je jedan od dobrih razloga zašto je potrebno i dobro ovo tržište tretirati i kao jedno tržište. Iako postoje “-izmi”, kao što je potrošački etnocentrizam unutar tržišta (na primjer u BiH) i preko tržišta, ova lista pokazuje na konkretnim primjerima kako se ipak može napraviti dobra zajedničku priča. Coca Cola je utvrdila svoju poziciju na prvom mjestu s izuzetno dobrim iskoriš-

NOVI PRISTUPI Od interesantnijih bren-

dova koji su napredovali valja spomenuti Cedevitu koja praktički sama razvija kategoriju vitaminskih napitaka i širi ga u različitim smjerovima s obzirom na načine korištenja - on-thego s brendom Cedevita Go!, odnosno “klasična” Cedevita u “štapićima” koja se nudi u kafićima. Širenje preko pozicijske inovacije očigledno ima smisla.

VODEĆI BRENDOVI REGIJE 1.

Coca Cola

2.

Milka

3.

Argeta

4.

Paloma - maramice

5.

Vegeta

6.

Cedevita

7.

Cockta

8.

Nivea creme

9.

Nescafé

10.

Fanta

11.

Dorina

12.

Domaćica

13.

Gillette

14.

Jaffa (Crvenka)

15.

Fructal

16.

Smoki

17.

Lenor

18.

Paloma - toaletni

19.

Negro

20.

Orbit

21.

Bravo

22.

KIKI

23.

Pepsi

24.

Snickers

25.

Životinjsko carstvo

Slična brendu Cedevita je i Vegeta, koja se već dulje vremena širi iz svoje jezgre – klasičnog dodatka za jelo. Brend Vegeta danas sigurno znači nešto drugo i širi svoju legitimnost na područje moderne kuhinje. Cockta je u 2011. s regionalnom kampanjom i pojačanom distribucijom pokazala kako se može i “stare” brendove podići na višu razinu. Po snazi brenda je Cockta, na primjer, dosta ispred globalnog brenda Pepsi. U posljednjih nekoliko godina mi potrošači smo primijetili “povratak” Kraš brendova – praline, Kiki, Bronhi, Dorinina Čoksa, ekstenzije Domaćice…, a sve to predstavlja bazu za rast Dorine i Domaćice, dok je Kiki minimalno pao, no još se uvijek dobro drži u top 25. Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

29


Vodeći regionalni brendovi Životinjsko carstvo također ulazi na ljestvicu. Vidi se da srpski brendovi još nisu započeli pravu regionalizaciju. Najviše im nedostaje prisutnost u Hrvatskoj i Sloveniji. Ali i tu ima svijetlih iznimaka – Jaffa Crvenka, Štarkov Smoki i Negro Pionir samo su neki od onih koji su već uspjeli. U Srbiji ima još nekoliko brendova s regionalnim potencijalom, primjerice Plazma, koja je na pragu ulaska u elitnu skupinu top 25, zatim Eurocrem, Marbo i Chipsy, Nectar sokovi i drugi. Na popis najboljih 25 ušla su i dva brenda sokova Fructal i Bravo (Rauch). Prvi zbog pojačanja snage u Hrvatskoj i BiH, a drugi zbog uspješnog ulaska na srpsko tržište. Za ozbiljnu realizaciju, distribucija je još uvijek jako važan dio priče.

“Najjačih pet brendova po lokalnim tržištima dosta se razlikuju od onih regionalnih” LOKALNI MUZIČARI Najjačih pet brendova po lokalnim tržištima dosta se razlikuju od onih regionalnih. Neke marke se pojavljuju u svim državama. Primjer za to je Coca Cola koja se nalazi među vodećom petoricom u pet

zemalja. U Sloveniji nije toliko jaka zbog snažne Cockte, a i kategorija CSD (Carbonated Soft Drinks) manje je “popularna” na tom tržištu. U Makedoniji su opet neki drugi razlozi. Argeta je u top 5 u tri zemlje gdje “klasične” paštete Gavrilović i Carnex nisu toliko jake. Milka je među pet vodećih u Sloveniji i na Kosovu, što je zanimljivo obzirom da se Kosovo percipira kao cjenovno jako osjetljivo tržište, ali ipak je vidljivo da se i tamo može nešto napraviti s premium brendovima (tu su naravno i Coca Cola i Argeta). U više zemalja top 5 brendovi još su i Orbit žvakaće gume, Cedevita te Vegeta. Zanimljivo je pogledati i kategorije koje se pojavljuju među pet vodećih. Prva takva kategorija su mineralne vode, gdje u tri zemlje ima mjesta praktički samo za jedan veliki brend, i to: Jamnica u Hrvatskoj, Knjaz Miloš u Srbiji te Pelisterka u Makedoniji. Druge takve kategorije su ulja sa Zvijezdom u Hrvatskoj i Dijamantom u Srbiji, zatim sokovi s Vivom u Makedoniji i Tangom na Kosovu, kava sa brendom Barcaffe u Sloveniji te Devolli Princ na Kosovu. BRZINSKI POGLED Hrvatska ima na vrhu pet prilično izjednačenih brendova koji se izmjenjuju na tim pozicijama. Razlike među njima su male, tako

da će i u budućnosti najvjerojatnije istih pet brendova i dalje zadržavati svoje pozicije. Srbija je dosta slična Hrvatskoj po strukturi. Ona ima svoju Vegetu, to je C-Začin, a ima i pravu Vegetu koja zbog ovog natjecanja nije mogla ući u top 5. Srbija ima svoju Jamnicu, svoju Zvijezdu, istu Coca Colu, ima svoj brend toaletnog papira Perfex, a umjesto Cedevite u vodećih pet nalazi se Negro. Negro je i inače jedan od srpskih brendova koji uspješno pojačava distribuciju u cijeloj regiji. Crna gora je zanimljiva zbog prvog i drugog brenda na vrhu ljestvice. Perfex toaletni papir i Paloma maramice. To pokazuje kako nijedna od dviju kompanija

nije iskoristila svoj equity kojim bi mogla zauzeti cijeli dio “papirnog” asortimana. U Crnoj Gori je Smoki jedan od top 5 brendova, čak jači nego u Srbiji. Slovenija je, pak, specifična. Alpsko mlijeko dominira kategorijom UHT mlijeka već više od 40 godina, a slična je i pozicija brenda Barcaffe, koji drži dvije trećine tržišta kave. Tu je još i 1001 cvet, brend čajeva koji se tradicionalno veže uz uspješne slovenske zimske sportaše. Milka ima zavidnu snagu, tim više ako

VODEĆI BRENDOVI PO DRŽAVAMA

30

HRVATSKA

SLOVENIJA

BiH

SRBIJA

CRNA GORA

MAKEDONIJA

KOSOVO

Vegeta

Alpsko mleko

Argeta

Perfex

Perfex

Argeta

Coca Cola

Cedevita

Barcaffe

Coca Cola

Coca Cola

Paloma maramice

Viva sokovi

Devolli Princ Cafe

Jamnica

Milka

Cedevita

Knjaz Miloš

Orbit

Kristal margarin

Argeta

Zvijezda ulje

Aquafresh

Vegeta

Dijamant ulje

Coca Cola

Orbit

Milka

Coca Cola

1001 cvet

Violeta

Negro bonboni

Smoki

Pelisterka - mineralna

Tango sokovi

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.


Argeta je u top pet u tri zemlje

znamo da se natječe s lokalnom Gorenjkom i hrvatskom Dorinom. Aquafresh je jedan od tipičnih primjera brendova koji, ne samo da imaju veliku snagu, već i dobar pricepremium. Takav primjer u regiji su već spomenuti Milka i Coca Cola, kojima dodajemo i brend Barilla. POLU-DOMICILNI BRENDOVI U BiH smo već odavno zapazili da je ta država na neki način regija u malom. Na tržištu postoje najmanje tri pod-tržišta, a moglo bi ga se slobodno dalje podijeliti na njih pet. To se najbolje vidi po snagama brendova kave i piva, gdje teško govorimo o jasnom lideru na razini države. Dugo se čekalo na prvi veliki bh. brend, a to je Vi-

oleta, koja se u 2011. ozbiljnije proširila i na hrvatsko tržište. To je brend koji je prešao lokalizme i s dobrom distribucijom stvorio prvi pravi bosanskohercegovački brend. Razvoj brenda od strane distributera je izgledao kao dobar recept za razvoj bh. robnih marki, što za sad još nitko nije ponovio. U top 5 se pojavljuju polu-domicilna Coca Cola, koja se izvrsno pozicionirala kroz use-occasion “uz ćevape i pitu” te regionalni lideri Cedevita, Vegeta i Argeta. Važno je istaknuti kako Argeta u Bosni i Hercegovini ima poseban status jer se tamo i proizvodi. Makedonija i Kosovo su tržišta koja su najviše cjenovno osjetljiva. Na oba tržišta ima puno mjesta za razvoj nisko-cjenovnih koncepata proizvoda, ali i mjesta za skuplje brendove. Interesantne su vodeće robne marke na Kosovu koje se konzistentno pojavljuju već dugo vremena - Devolli Princ kava i Tango sokovi – koji dolaze iz iste kompanije te u potpunosti odgovaraju potrebama tržišta - moderan izgled po dosta nižoj cijeni. KONCENTRACIJA BRENDOVA Svi smo primijetili da se u regiji događa koncentracija brend managementa u nekoliko kompanija. To su za sad Atlantic Grupa, Agrokor, Podravka, Kraš, Nectar i Dukat. Prvu grupu

kompanija predstavljaju Atlantic grupa, Podravka i Kraš, koji su razvili i već upravljaju regionalnim brendovima. Premda imaju široki portfolio brendova, fokusiranjem i investiranjem samo u neke od njih dovest će ih do povećanja prednosti tih brendova i odličnog rasta općenito. Pozitivni efekti udruživanja kompanija najljepše se vide na primjeru brenda Cockta, a prave sinergijske učinke najvjerojatnije ćemo vidjeti već u 2012. godini. Kraš u procesu fokusiranja nije imao toliko izazova s konsolidacijom kompanija, koliko s fokusom koji je trebalo staviti na pojedinačne brendove. Kraševi rezultati su u toj priči fantastični, a u svim ovim kompanijama ima još

“Ujedinjenjem brendova Agrokorovi Ledo i Frikom te Zvijezda i Dijamant bili bi veliki igrači” nekolika brendova s potencijalom regionalne priče. Agrokor i Dukat su priča za sebe. Obje kompanije ostavljaju već izgrađene lokalne brendove živjeti, iako se po sistemima ambalaže vidi da im je krajnji cilj ujedinjenje brendova. Naime, Agrokorovi Ledo i Frikom te Zvijezda i Dijamant bili bi, ako se spoje, veliki igrači. Iako se niti jedna voda ne vidi u top 25 poretku brendova zanimljivo je, u kontekstu Agrokora, spomenuti kako najjači regionalni brend vode nije mineralna voda, nego brend negazirane izvorske vode Jana (dalje

na ljestvici prisutne). Uz intenzivnu komunikaciju Jamnice nakon ljeta, bit će zanimljivo vidjeti promjene kod oba brenda. Dukata se na regionalnoj mapi snage brendova ne vidi, ali je praktički prisutan svugdje u regiji. Razlog zbog čega nije prisutan jest priroda kategorije u kojoj se mora boriti s lokalnim mljekarama s jedne, te globalcima s druge strane. Zbog regionalne snage Dukat, ali i njegovi pod-brendovi, poput recimo brenda bAktiv, mogli bi imati potencijal za razvoj pravog vidljivog regionalnog brenda. Već smo spomenuli srpske kompanije koje raspolažu s dobrim portfeljem brendova. Jedna mogućnost za njih je širenje po regiji, a druga da se šire akvizicijama. Nectar je prvi koji je kupnjom Fructala “zagrizao” u tu regionalnu priču, na ovaj drugi način. Oba brenda, Nectar i Fructal, mogli bi dobiti na snazi već samo zbog otvaranja novih tržišta. Paloma će teško zadržati svoju poziciju, što se već sada vidi u opadanju njezine snage u kategoriji toalet papira. Ima tradicionalno jake konkurente na pojedinim tržištima (Srbija i Crna Gora), a s druge strane u regiji i u Hrvatskoj se širi Violeta, najjači domaći bh. brend. S pametnom strategijom razvoja u regiji Violeta bi mogla u nekoliko godina doći na top 50 ljestvicu. I za kraj, odjavljujemo se u atmosferi koju sugerira naslov - izgleda da je svirka opet ozbiljnije krenula, pune se tribine, a koga ćemo slušati neko dulje vrijeme pokazat će već sljedeće mjerenje. Mirna Horvat VALICON Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

31


Made in potrošač

doc.dr.sc. Marija Čutura Ekonomski fakultet Mostar

Unatoč akademskim debatama, suvremena tržišna praksa govori u prilog postojanja marketinškog upravljanja informacijama o zemlji porijekla

P

rošlo je gotovo pola stoljeća od prvih istraživanja u kojima je zemlja porijekla prepoznata kao važan čimbenik procjene ukupne kvalitete proizvoda. Istraživački pravac utjecaja zemlje porijekla rezultirao je mnogim kontroverznim rezultatima i ostavio i danas određena pitanja potpuno nerazjašnjena. Unatoč akademskim debatama, suvremena tržišna praksa govori u prilog postojanja marketinškog upravljanja informacijama o zemlji porijekla. Jedan od primjera je novija kampanja “Volkswagena” sa sloganom na njemačkom jeziku: “Das Auto”,

“Najveći stupanj etnocentrizma karakterizira potrošače u Crnoj Gori i Hrvatskoj, a najniži u Srbiji” koji jasno sugerira njemačko porijeklo ovog brenda automobila. Kampanja se temelji na zemlja-proizvod podudaranju i povezuje imidž Njemačke kao superiornog proizvođača

32

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

Potrošački e

akademski “mit” kategorije proizvoda uz konkretni brend automobila. Istu logiku u svojim kampanjama koristi i “Opel”. Osnovni je slogan ove kampanje, također, na njemačkom jeziku: “Opel.

Wir leben Autos.”Naravno, ovakvih primjera ima više. Upoznavanje potrošača s informacijom o zemlji porijekla koristi se kao instrument diferencijacije na globaliziranom tržištu,

koje je preplavljeno proizvodima/brendovima multinacionalnog porijekla. ZNANJE PORIJEKLA Dakle, kako bi zemlja porijekla imala utjecaj


instrument

diferencijacije na globaliziranom tržištu proizvoda uopće važna potrošačima i na koncu, znaju li potrošači porijeklo proizvoda koje kupuju? Svako istraživanje utjecaja zemlje porijekla proizvoda na odlučivanje o kupnji, treba započeti traženjem odgovora na ova pitanja. Bez odgovora na navedena pitanja nema jasnog odgovora utječe li zemlja porijekla na kupovno odlučivanje potrošača, bilo da se radi o domaćem ili uvoznom porijeklu proizvoda. POTVRDA ISTRAŽIVANJA Od sedamdesetih godina prošlog stoljeća istražuje se sklonost potrošača u kupovini domaćih proizvoda. Većina studija pokazuje kako potrošači iz razvijenih zemalja generalno više vrednuju domaće od uvoznih proizvoda. Isto tako, potrošači iz manje razvijenih zemalja često daju prednost uvoznim proizvodima u odnosu na one domaćeg porijekla. Potrošački etnocentrizam označava sklonost potrošača proizvodima domaćeg porijekla. Osamdesetih godina prošlog stoljeća koncept potrošačkog etnocentrizma dobio je svoju teorij-

dima domaćeg i uvoznog porijekla. Standardizirani mjerni instrument za procjenu stupnja potrošačkog etnocentrizma (Cetscale) danas se podjednako koristi kako u akademskim, tako i u istraživanjima komercijalnog tipa.

“Potrošački etnocentrizam označava sklonost potrošača proizvodima domaćeg porijekla” Ipak, postoje ozbiljne poteškoće vezane uz usporedbu i generalizaciju rezultata studija potrošačkog etnocentrizma. Te su poteškoće, prije svega, povezane uz vremensku elastičnost samog koncepta, kao i uz različite metodologije uzoraka, a često se odnose i na korištenje različitih varijacija Cetscale. Priloženi grafički prikaz prikazuje razinu potrošačkog etno-

etnocentrizam

” ili tržišna stvarnost? na odlučivanje o kupnji potrošač bi trebao znati porijeklo proizvoda koje kupuje, bilo da je njihovo porijeklo uvozno ili domaće. Većina zemalja danas ima jasnu regulativu koja

definira kriterije koje neki proizvod mora zadovoljiti kako bi se tretirao kao domaći proizvod ili kao domaći brend. Međutim, ipak u praksi ostaju pitanja: je li zemlja porijekla

sku i empirijsku potvrdu (Shimp i Sharma, 1987), i od tog vremena provedene su brojne studije koje se oslanjaju na ovaj koncept istražujući odnos potrošača prema proizvo-

centrizma u istraživanju koje su proveli profesori na Ekonomskom fakultetu u Ljubljanji Vida i Dmitrović (2001) u nekoliko zemalja jugoistočne Europe. U istraživanju je Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

33


Made in potrošač korištena skraćena verzija Cetscale od deset stavki i skala Likertovog tipa od pet stupnjeva. Ukupni raspon Cetscale kreće se od 10-50 kumulativne vrijednosti skale. Razina potrošačkog etnocentrizma u pojedinim zemljama regije jugoistočne Europe 27 26,5 26

BiH KAO PRIMJER U multietničkom i heterogenom društvu Bosne i Hercegovine utjecaj potrošačkog etnocentrizma znatno je kompleksniji. Naime, u nekoliko provedenih studija pronađene su razlike između etničkih grupa prema razini potrošačkog etnocentrizma. Drugi grafički prikaz pokazuje stupanj potrošačkog etnocentrizma za cijeli uzorak u usporedbi s potrošačkim etnocentrizmom prema uzorcima etničkih grupa.

25,5

Crna gora

Srbija

45

35 30 25 20 15 10 5

Hrvati

Kako se vidi i iz grafikona, potrošački etnocentrizam je relativno nizak u cijeloj regiji. Ipak, najveći stupanj etnocentrizma karakterizira potrošače u Crnoj Gori i Hrvatskoj, a najniži u Srbiji. Slične rezultate pokazale su i neke druge studije u regiji (Dmitrović i Vida, 2007, Dmitrovic et al., 2009), ali i komercijalna istraživanja koja se bave praćenjem potrošačkog etnocentrizma u ovoj regiji (Valicon).

40

Srbi

Izvor: Vida, I. i Dmitrović, T., “An empirical analysis of consumer purchasing behaviour in South-Eastern European markets”, Economic and Business Review, Vol. 3 No. 3/4, 2001, pp. 191-207.

Bošnjaci

23

60

Stupanj potrošačkog etnocentrizma ukupnog uzorka u odnosu na uzorke prema etničkim grupama u BiH

Ukupni uzorak

23,5

BiH

24

Hrvatska

24,5

Ukupni uzorak

25

0 Izvor: rezultati istraživanja autorice teksta

Analiza varijance pokazala je da se stupanj etnocentričnih tendencija između etničkih grupa statistički značajno razlikuje. Stupanj potrošačkog etnocentrizma najviši je

kod Bošnjaka, a najniži kod Hrvata. Bošnjaci su značajno više etnocentrični od Srba i Hrvata, a Srbi su značajno etnocentričniji od Hrvata. Dakle, na osnovu prosječne vrijednosti potrošačkog etnocentrizma na uzorku ukupne populacije u BiH ne mogu se donositi zaključci o utjecaju ovog fenomena na kupovne sklonosti prema uvoznim ili domaćim proizvodima. Potrošački etnocentrizam, očigledno, nije ravnomjerno raspoređen kao obilježje populacije u BiH. Prema tome, nužno je pri uzorkovanju poštovati kvote prema etničkoj pripadnosti. S obzirom da određena istraživanja u zemlji sugeriraju postojanje relativno homogenih etničkih regija u BiH, na uzorku od 1000 ispitanika urađen je hikvadrat test razlika prema stupnju potrošačkog etnocentrizma između različitih regija čije rezultate pokazuje treći grafički prikaz. Iz tog je prikaza jasno da postoji razlika u stupnju potrošačkog etnocentrizma između uzoraka regija. S obzirom na razlike u stupnju potrošačkog etnocentrizma između etničkih grupa, te imajući u vidu etničko grupiranje stanovništva po regijama, etnička pripadnost kao segmentacijska varijabla dobiva na dodatnom značaju na trži-

Udio ispitanika prema stupnju potrošačkog etnocentrizma u uzorcima regija u BiH (%)

50 40

Potpuno neetnocentrični

30

Neetnocentrični

20

Etnocentrični

10

Potpuno etnocentrični

0 Bihać

Tuzla

Srednja Bosna Hercegovina

Sarajevo

RS sjever

RS istok Izvor: Rezultati istraživanja autorice teksta

34

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

štu BiH. Drugi vrlo važan čimbenik koji obilježava etnocentrične potrošače u BiH je niži osobni dohodak. Etnocentrični potrošači cjenovno su znatno osjetljiviji od neetnocentričnih potrošača. KUPOVNA NAMJERA Na osnovu svega navedenog, može se zaključiti da je potrošački etnocentrizam u cijeloj regiji prisutan kao obilježje populacije. Isto tako prethodno izloženi rezultati ukazali su na sklonost etnocentričnih potrošača proizvodima domaćeg porijekla. Međutim, većina studija potrošačkog etnocentrizma, kako onih akademskih tako i onih komercijalnih, pod sklo-

“Većina studija pokazuje kako potrošači iz razvijenih zemalja generalno više vrednuju domaće od uvoznih proizvoda” nošću potrošača smatra stavovske reakcije potrošača. Stavovska istraživanja uglavnom procjenjuju vjerojatnost kupovne namjere, a tek posredno vjerojatnost stvarnog kupovnog ponašanja. Pitanje, kupuju li etnocentrični potrošači stvarno u većoj mjeri domaće proizvode – dovodi do prije postavljene dileme: je li potrošački etnocentrizam zaista relevantan u stvarnoj kupovnoj situaciji? Ako jest relevantan, kada i pod kojim okolnostima potrošački etnocentrizam utječe na stvarno kupovno ponašanje.


PAKETIĆ (10 DRAŽEJA U PAKETIĆU)

BOX (30 PAKETIĆA U BOXU)

KARTON (20 BOXEVA U KARTONU)

PREPORUČENA CIJENA

42211686

4009900465373

4009900465342

4,58 KN


Smrznuta hrana – istraživanje

Stil života pogodu U današnje vrijeme, kada se ritam života višestruko ubrzao te je svaki slobodan trenutak i više nego dragocjen, vrlo ukusna smrznuta gotova jela i slastice, pokazuju se idealnim čuvarima slobodnog vremena

O

kus smrznutih gotovih jela i slastica je bez ikakve sumnje odličan. Slična situacija je i sa smrznutim povrćem i voćem, budući da se do tržnice rjeđe stigne, a i na njoj, ovisno o sezoni, nije uvijek dostupno ono što je baš u tom trenutku potrebno. Dovoljno je samo zaviriti u škrinju i rješenje je lako pronaći. Za smrznutu hranu, kakvu danas poznajemo, možemo zahvaliti daru zapažanja Clarenca Birdseyea, koji je prvi primijenio proces zaleđivanja ribe odmah nakon ulova, praksu koju je naučio od stanovnika Arktika, Inuita. Otkrio je naime, da kada bi istu ribu jeli mjesecima nakon toga, ona bi i dalje zadržala svoj izvorni okus, pa je svoje iskustvo ubrzo prenio u SAD. Prema Pravilniku o brzo smrznutoj hrani, koji je donijelo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, ako se kvalitetne namirnice dovoljno brzo zamrznu na temperaturu

36

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

od -18°C ili niže, možemo biti sigurni da je ono što jedemo dobro. Na taj način smrznute namirnice postaju idealna alternativa svježima, posebice u zimsko doba kada nam svježe nisu lako dostupne. Već duže vremena se vode polemike

“Oko polovice Hrvata u dobi od 15 do 64 jede smrznuta tijesta i slastice” o tome koliko su smrznute namirnice zdrave i koliko su doista očuvane nutritivne vrijednosti na taj način obrađene hrane. U svrhu educiranja stanovništva jedan od domaćih proizvođača je prionuo na posao i napravio edukativnu kampanju s ciljem razbijanja predrasuda vezanih uz smrznute proizvode. Nažalost, nismo mjerili stavove stanovništva prije početka kampanje, ali nešto kasnije

ćemo analizirati što danas (proljeće 2011.), misle o okusu, svježini i količini vitamina u njima. POKAZATELJI USPJEHA Osim podataka o prodaji, za uspješno vođenje svakog brenda, pa tako i smrznute hrane, važni su i marketinški pokazatelji uspjeha koji se kontinuirano prate u svrhu dobivanja slike “zdravlja” brenda i ranog uočavanja mogućih problema. U okviru BRANDpuls istraživanja detaljno se prate marketinški pokazatelji za četiri kategorije smrznute hrane: smrznuto povrće, smrznuta riba i plodovi mora, smrznuta tijesta i slastice i smrznuta gotova jela, a podaci se analiziraju u pogledu sociodemografije, lifestylea potrošača te njihovih kupovnih navika. Populacija Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine od smrznutih namirnica najčešće konzumira povrće i ribu (oko 60% populacije), oko polovine populacije jede smrznuta tijesta i slastice, dok smrznuta gotova jela konzumira samo četvrtina Hrvata. U 2011. godini nije došlo do značajnih pomaka u korištenju kategorije smrznute hrane u odnosu na prijašnje godine. Iz navedenog je vidljivo

da su Hrvati ipak prvenstveno okrenuti smrznutim namirnicama koje im omogućavaju konzumaciju preferiranih proizvoda kroz čitavu godinu, dok još uvijek manje konzumiraju gotova jela, tj. ipak nešto sporije prihvaćaju trend koji su zbog brzog načina života pokrenuli Amerikanci, što se ubrzo proširilo i na cijelu Europu. Profil korisnika smrznutih gotovih jela je specifičan u odnosu na prosječnog konzumenta smrznutih proizvoda. Češće od prosjeka tu nalazimo mlađu populaciju (15 – 19 godina), ljude koji žive u Zagrebu i okolici, te osobe s višim ukupnim prihodima kućanstva (7000 kuna pa naviše). Dakle, urbanije stanovništvo, manje orijentirano na provođenje vremena u kućnim aktivnostima, što također ide u prilog činjenici da stil života pogoduje konzumaciji ovog tipa namirnica. Porastom segmenta takvih korisnika možemo očekivati i porast konzumacije gotovih jela. Kada promatramo situaciju u regiji, Srbija je vrlo slična što se tiče konzumacije gotovo svih kategorija smrznutih proizvoda. Značajnija razlika postoji jedino kod konzumacije smrznute ribe i plodova mora, gdje gotovo


60% populacije najčešće koristi smrzunuto povrće i ribu

uje rastu kategorije Pozicija brendova prema BRANDscore-u kategorija

brend

1.

Smrznuto povrće

Ledo

2.

Smrznuta riba i plodovi mora

Ledo

3.

Smrznuta tijesta i slastice

Ledo

4.

Smrznuta gotova jela

Ledo

5.

Smrznuto povrće

Podravka

6.

Smrznuta gotova jela

Podravka

7.

Smrznuta tijesta i slastice

Tena

8.

Smrznuta gotova jela

Cekin

9.

Smrznuto povrće

Boundulee

10.

Smrznuta tijesta i slastice

Podravka

11.

Smrznuta gotova jela

Vindon/Vindija

12.

Smrznuta gotova jela

Puris

13.

Smrznuta tijesta i slastice

Klara/Claressa

14.

Smrznuta gotova jela

Perutnina Ptuj/PP

15.

Smrznuta tijesta i slastice

Ledolette

16.

Smrznuta gotova jela

Dr. Oëtker

17.

Smrznuta tijesta i slastice

K plus

18.

Smrznuto povrće

Family frost

19.

Smrznuta riba i plodovi mora

K plus

20.

Smrznuta tijesta i slastice

Plodine

80% populacije barem ponekad konzumira proizvode iz te kategorije. Razlog je vjerojatno u većoj dostupnosti svježe ribe i plodova mora u Hrvatskoj pa izbor ipak nešto če-

šće pada na svježu u odnosu na smrznutu. U Bosni i Hercegovini se smrznuta hrana ipak manje konzumira u odnosu na druge dvije

zemlje regije. Razlika je osobito vidljiva u kategoriji smrznutog povrća te tijesta i slastica. Razlog tomu možemo pronaći u većem izboru svježih namirnica koje su im još uvijek dostupnije (vjerojatno iz kućne radinosti), nego u susjednim zemljama. PROFIL POTROŠAČA Tko je onda tipičan korisnik smrznute hrane (ako izuzmemo gotova jela koja imaju specifičan profil korisnika)? Očekivano, smrznutu hranu više konzumiraju žene, i to udane, najčešće u dobi od 40 do 49 godina sa završenom srednjom školom, iz Zagreba i okolice, osobnih prihoda između 2000 i 4000 kuna. Navedeni profil zapravo opisuje prosječnu Hrvaticu koja za svoju obitelj vrijedno kuha manje-više na dnevnoj bazi i između ostalog, prilikom pripreme glavnog obroka koristi i ra-

zličite smrznute proizvode. U okviru nekih kategorija postoje i specifičnosti, tako recimo Slavonci manje od prosjeka jedu smrznuta tijesta i slastice (čini se da su ipak skloniji pravljenju domaćih), stanovnike Sjeverne Hrvatske i Slavonije manje od prosjeka pronalazimo među konzumentima smrznutih gotovih jela (ipak još uvijek kuhaju

“Smrznuta gotova jela jede samo četvrtina Hrvata” kod kuće), dok Dalmatince manje od prosjeka pronalazimo među korisnicima smrznutog povrća. Uz smrznutu hranu se često vežu predznaci nezdravog pa je zanimljivo istaknuti da oko četvrtine korisnika smrznutog povrća smatra kako takvo povrće ima isti okus kao i svježe, a jednako toliko ih smatra i da smrznuta tijesta i slastice imaju isti okus kao i ona svježa. Kod preostale dvije kategorije (gotova jela, riba i plodovi mora), taj je udio još i manji. S druge strane, većina korisnika se slaže s tvrdnjom da

Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

37


Smrznuta hrana – istraživanje je smrznuto povrće lakše pripremiti nego svježe, a s time se većinom slažu i korisnici ostalih kategorija. Prema navedenom se čini kako potrošači većinom još nisu uvjereni u kvalitetu pojedinih karakteristika smrznutih proizvoda (npr. okus), ali da su ih unatoč tome skloni konzumirati zbog koristi koje nude (npr. lakoća pripreme). BRENDOVI NA TRŽIŠTU Ponuda na tržištu smrznute hrane je bogata te broji blizu stotinjak različitih brendova kada gledamo sve kategorije smrznutih proizvoda. Kombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena mjera koja omogućava usporedbu robnih marki na tržištu. BRANDscore tako uspoređuje brendove različitih kategorija proizvoda i pokazatelj je snage brenda na tržištu. Prema njemu, u svim kategorijama smrznutih proizvoda na hrvatskom tržištu, Ledo je vodeći brend. U najčešće korištenoj kategoriji – smrznutom povrću, konkurencija Ledu su Podravka i Bonduelle, s tim da oba brenda imaju znatno manje korisnika i najčešćih korisnika u odnosu na vodeći. Poredak prva tri brenda je nepromijenjen u usporedbi s prijašnjim godinama, iz čega je vidljivo da sva tri snažno drže svoje

38

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

TOP 5 brendova kategorija “Smrznuto povrće” 11%

Lojalnost

11%

36,8% 30%

Primarno korištenje

30%

Korištenje

42%

Iskustvo

53%

61,9% 86%

41%

Prepoznavanje

optimal

pozicije. O važnosti kategorije smrznutog povrća nam dovoljno govori da je, primjerice, Frikom smrznuto povrće (koje proizvodi Frikom, najveći srpski pro-

“Dalmatince manje od prosjeka pronalazimo među korisnicima smrznutog povrća“ izvođač smrznute hrane), čak drugi najsnažniji brend uopće u Srbiji prema postignutim vrijednostima marketinških pokazatelja. Iza sebe je ostavio i snažne globalne brendove poput Milke ili Coca Cole. Što se tiče smrznute ribe,

3%

7%

29%

50%

59,7%

42,6%

58,9%

1%

4%

12%

15,4%

32,5%

74,2%

51,9%

61,9%

1%

9%

21%

0% 15,4%

44,6%

73,8%

79,9%

79,3%

4%

16%

42%

0% 34,1%

41,8%

87,9% Razmatranje

53%

7%

37%

87,9%

1% 33,3%

79,8%

79,8% 37%

2% 36,8%

53,1% 5%

45% 15%

53,5%

27,1% 18%

47%

39,2%

86%

70%

54%

32%

46%

Ledo

Podravka

Bondulle

Vita star

Family frost

Ledo u Hrvatskoj nema ozbiljnijih konkurenata. Prvi konkurent mu je trgovačka marka K Plus (Konzum), koji nekoliko godina za redom pokazuje slične rezultate što se tiče marketinških indikatora brenda na tržištu. Zanimljivo je konstatirati kako je i u BiH te u Srbiji situacija vrlo slična, odnosno da drugi po jačini brend u kategoriji smrznute ribe i plodova mora znatno zaostaje za vodećim. Kod tijesta i slastica u Hrvatskoj se pojavljuje Tena kao drugi brend po snazi, te Podravka i Klara, dok se u kategoriji gotovih jela javlja Vindija sa svojim Cekinom i Vindonom. Gotovo svi veći hrvatski igrači na tržištu smrznute hrane prisutni su i na tržištu BiH, s time da je Ledo i tamo vodeći brend u svim kategorijama.

RAZVOJ KATEGORIJE Bit će vrlo zanimljivo pratiti razvoj kategorije smrznute hrane u našoj regiji u godinama koje dolaze jer, kao što smo rekli, oko polovice Hrvata u dobi od 15 do 64 godine jede smrznuta tijesta i slastice, a samo ¼ gotova jela. Stoga, prostora za pridobivanje novih potrošača ima, a smjer razvoja životnog stila potrošača također ide u prilog proizvođačima. Hoće li i do nas stići trend koji je trenutačno prisutan u Americi, a prema kojemu smrznuta gotova jela definitivno “guraju” čitavu granu prema naprijed i imaju najveći udio korisnika? Vrijednost tog tržišta u Velikoj Britaniji je u stalnom porastu i najveći je u Europi. Hoće li i koliko vrijednost rasti i kod nas? Ostaje za vidjeti. Maja Ćuk, Ipsos Puls Product Manager


Smrznuta hrana - promo

Bakina kuhinja - ukusne, mirisne, fine, slatke i slane delicije

I

za robne marke “Bakina kuhinja“ tvrtke Stanić d.o.o. kriju se proizvodi vrhunske kvalitete proizvedeni po tradicionalnim recepturama. Ukoliko želite svojoj obitelji i prijateljima pružiti vrhunske okuse koje su pripremale Vaše bake, ali Vam užurban tempo života ne dozvoljava da provedete previše vremena u kuhinji tada su ovi proizvodi idealan izbor za Vas. U samo par minuta lako se dolazi do ukusnih, mirisnih, finih, slatkih i slanih delicija. Proizvođač ovih proizvoda je Pekarna Pečjak, vode-

ći slovenski proizvođač smrznutih pekarskih proizvoda čija priprema zahtijeva minimalno vrijeme i napor. Osnovni cilj asortimana Bakina kuhinja je osigurati zdravu i sigurnu prehranu za potrošače. Mnogo truda, rada i stručnosti ovog proizvođača tijekom godina rezultiralo je stjecanjem brojnih međunarodnih certifikata koji su potvrda kvalitete. Visoka kvaliteta odabranih sirovina, briga za potrošače, praćenje trendova zdrave prehrane ključni su elementi u proizvodnji asortimana Bakina kuhinja.

Croissant s nadjevom od čokolade i lješnjaka Croissanti s nadjevom od čokolade i lješnjaka je brzo smrznuti proizvod od lisnatog tijesta i jedan od najprihvaćenijih proizvoda iz ove linije. Priprema ne iziskuje pretjerani angažman već je prilagođen potrebama suvremenog tempa života. Potrebno je samo 14-17 minuta pečenja kako bi se uživalo u vrhunskoj slastici. Savjet: poprskajte ih s malo vode ili smjestite toplinsku otpornu posudu s vodom na dno pećnice na par minuta radi stvara-

Posluje m norma o po među nar ma ISO 9001:2 odno prizna tim 008 i H ACCP sustav

a.

CROATIA - Osijek 31000 – Tel. ++ 385 (0) 31 562 261 – www.ricardo.hr /mail:uprava@ricardo.hr

nja pare, koja će dati veći volumen proizvodu i sjajnu finu koru. Okruglice s nadjevom od borovnice Ukoliko su Vam dosadile klasične okruglice sa šljivama, nagradite se izvrsnim okruglicama od krumpirovog tijesta s nadjevom od borovnice. I ovaj proizvod prilagođen je da zadovolji Vašu želju za slatkim u svakom trenutku, dovoljno je kuhati ih 10-13 minuta kako bi se uživalo u vrhunskom proizvodu s bogatim voćnim nadjevom.


Smrznuta hrana – intervju

Uvijek i svugdje uz naše potrošače

Kolika se pažnja poklanja kategoriji smrznutih proizvoda u hrvatskom prehrambenom lideru Podravci razgovarali smo s Hrvojem Puhalom, direktorom prodaje zamrznutog programa u koprivničkoj kompaniji

U

bogatom asortimanu Podravkine smrznute hrane, od sladoleda, šlaga, krumpira, povrća, slastica i pekarskih proizvoda pa sve do zamrznute ribe, i najizbirljiviji kupac može pronaći okus, odnosno jelo koje mu najviše odgovara, ističe Hrvoje Puhalo.

Kada je pokrenut program smrznute hrane u Podravci, te možete li ukratko predstaviti njegov asortiman i razvoj?

Podravka je u zamrznutom programu prisutna od 2002., kada je akviziran Ital ice d.o.o. , a s ponudom smo trenutno prisutni u svim kanalima prodaje: retail, gastro (hoteli, restorani, fast foodovi, pizzerije…), te specijalnim kanalima prodaje (benzinske postaje, plaže, šetnice, bazeni…). Kako bismo osigurali adekvatnu ponudu i omogućili rast prodaje i zadovoljstvo kupaca, u svim kanalima prodaje nudimo više do 250 proizvoda. Pod brendom Podravka prisutni smo u segmentu ugostiteljskih i obiteljskih sladoleda, šlaga, krumpira, povrća, slastica (torte i kolači) i pekarskih proizvoda (lisnato tijesto, croissant, tijesta za pizzu). Uz vlastiti brend znatnu prodaju i odlične rezultate ostvarujemo i na trgovačkoj

40

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

robi. U tom smo segmentu ekskluzivni uvoznik najvećeg svjetskog proizvođača sladoleda, kompanije Unilever. Uz navedeno, uvoznik smo Mc Cain smrznutog krumpira, svjetskog broja jedan u tom segmentu, sa širokom paletom proizvoda i odličnim prodajnim rezultatima, te

Sa zamrznutim programom Podravka je trenutno prisutna na tržištima Hrvatske i BiH, s tendencijom jačanja distribucije na ovim tržištima Globus i Flandersbest povrća i voća. Ne zanemarujemo niti gastro segment, gdje želimo biti jak ponuđač robe za ugostiteljstvo, pa smo u tom smjeru razvili širok asortiman zamrznute ribe i pekarskih proizvoda. Trenutno u tom segmentu pokrivamo preko 90% potreba svakog kupca, a stalnim jačanjem prodaje i distribucije postajemo sve značajniji dobavljač diljem Hrvatske.

Koliko je zamrznuti program bitan za poslovanje Podravke te kako ste zadovoljni dosad ostvarenim rezultatima i tržišnim udjelom? Kakve rezultate očekujete za tekuću godinu?

Zamrznuti program, kao i svaki drugi segment poslovanja naše kompanije, sastavni je dio Podravke i važan za poslovanje, kako u prodajnom, tako i u razvojnom pogledu. U devet godina kako Podravka radi na razvoju zamrznutog programa napravljeni su veliki pomaci, kako u asortimanskom pogledu, tako i u pogledu snage prodaje i distribucije. U navedenom periodu zaokružena je ponuda zamrznute hrane te razvijena vlastita distribucija u svim regijama Hrvatske, tako da smo trenutno među najjačim proizvođačima i distributerima zamrznutog programa u Hrvatskoj sa svakodnevnim isporukama proizvoda od Dubrovnika do Vukovara. Kao drugi igrač na tržištu, kontinuirano rastemo i razvijamo se paralelno s cijelim tržištem te i ove godine očekujemo izrazito pozitivne prodajne rezultate, a što je rezultat znatnih napora u prodajno distributivnim aspektima i inovacijama u asortimanu.

Što odlikuje Podravka zamrznute proizvode i po čemu se razlikuju od konkurencije?

Podravka zamrznuti proizvodi odlikuju se vrhunskom kvalitetom, najfinijim i najkvalitetnijim namirnicama te odličnim omjerom cijene i kvalitete, što su potrošači diljem Hrvatske prepoznali i svrstali nas u “top of the mind “, odnosno najprepoznatljivije proizvode kada je u pitanju ponuda zamrznutog programa. Planirate li dalje razvijati kategoriju smrznute hrane Podravka?

Kako bismo opstali i razvijali se na tržištu svake godine radimo na usavršavanju proizvoda koje prodajemo pod brendom Podravka, a tako i proizvoda koje imamo u asortimanu trgovačke robe. Cilj nam je biti prvi izbor potrošača, a to planiramo ostvariti kontinuiranim poboljšanjima proizvoda i distribucije te dostupnosti u svakom trenu i na svakom mjestu. Što se tiče planova za budućnost, i dalje ćemo naše vjerne potrošače iznenaditi novostima u asortimanu, a sve s ciljem ispunjenja njihovih i najzahtjevnijih želja. Kojeg su porijekla namirnice koje smrzavate? S kojim dobavljačima surađujete?

Podravka u svom


250 proizvoda u zamrznutom programu sastavu ima vlastitu proizvodnju sladoleda, slastica i pekarskih proizvoda u koje se koliko god je to moguće ugrađuju namirnice iz Hrvatske (npr. vlastito Podravka brašno), a ono što ne možemo pronaći na domaćem tržištu nabavljamo od najjačih proizvođača u Europi. Pod Podravka markama u asortimanu imamo i proizvode koje za Podravku proizvode renomirani svjetski proizvođači, poput ranije spomenutih Mc Caina i Flandersbesta, a sve s ciljem osiguravanja vrhunske kvalitete proizvoda.

Kako se distribuiraju vaši smrznuti proizvodi obzirom na posebne uvjete transporta i skladištenja?

Podravka je u zamrznutom programu nacionalni igrač s vlastitom distributivnom mrežom. Opremljeni smo vozilima posebno namijenjenim za distribuciju zamrznutih proizvoda s posebnim fokusom na sladoled. Rashladne komore imamo na području Zagreba, Koprivnice, Osijeka, Rijeke, Poreča, Zadra, Splita, Dubrovnika i Hvara. Navedeno prati i znatan vozni park koji nam omogućuje svakodnevne just in time isporuke na svako re-

tail ili gastro prodajno mjesto, kako u srcu sezone, tako i u zimskim mjesecima. Za kojim smrznutim proizvodima je iskazana najveća potražnja?

Tržište Hrvatske prilično je raznoliko kada je u pitanju hrana te su, primjerice, percepcije i zahtjevi potrošača znatno različiti u Dalmaciji i, recimo, Slavoniji. Kako bismo zadovoljili potrebe potrošača u svim regijama, asortiman koji nudimo vrlo je širok. Izuzetno je dobro na tržištu prihvaćeno povrće i krumpir pod brendom Podravka (grašak, mahune, špinat, povrće za francusku salatu, grašak mrkva, kraljevski mix…). Uz navedeno u ljetu je razumljivo najjača potražnja za proizvodima iz asortimana Podravka i Algida/Unilever sladoleda. Posebno smo ponosni na prihvaćenost i prisutnost Podravka i Unilever sladoleda na najjačim plažama u Hrvatskoj, što pokazuje da u asortimanu imamo kvalitetne proizvode koje su prepoznali potrošači i iz Hrvatske i iz inozemstva. Izvozi li Podravka proizvode iz asortimana smrznute hrane?

Zamrznuti program vrlo je specifičan zbog kontinuiranog održavanja hladnog lanca i ulaganja u isti. Trenutno smo prisutni na tržištima Hrvatske i BiH, s tendencijom jačanja distribucije na ovim tržištima, a sve s ciljem profitabilnog poslovanja programa. Možete li najaviti određene marketinške aktivnosti u ovoj kategoriji, nove proizvode, pakiranja...

Uz snažnu i razgranatu prodajnu operativu i distributivnu mrežu, izuzetno bitan

faktor za uspjeh na tržištu su kontinuirane inovacije i priprema promotivnih aktivnosti. Sukladno tržišnim prilikama i mogućnostima, Podravka svake godine u zamrznutom programu uvodi novosti, kako u segmentu Podravka marki, tako i trgovačke robe. Uz rotacije okusa sladoleda pod Podravka brendom, na tržište su izašle novosti u segmentu slastica (Štrukli sa sirom), te povrće za juhu. Uz navedene novosti, ove smo godine znatno proširili asortiman zamrznute ribe za ugostiteljstvo, uveli smo nove specijalitete Mc Cain krumpira te lansirali novost u Hrvatskoj - pizze u kornetu, dobavljača Connein iz Španjolske koje su, prema prvim povratnim informacijama s terena, odlično prihvaćene od strane kupaca. Kako bismo osigurali ostvarenje planova prodaje potrošače svake godine nagrađujemo posebnim promo pakiranjima u segmentu sladoleda, povrća i krumpira, a to nam donosi lojalne potrošače i stvaranje navike kupnje Podravka proizvoda u zamrznutom segmentu. Drugi bitan segment za stvaranje lojalnih i zadovoljnih potrošača su promotivne aktivnosti na tržištu, kako na obali, tako i na kopnu. Cilj nam je biti uz naše potrošače uvijek i svugdje, omogućiti im da uživaju u našim proizvodima u svakom trenutku, a u isto vrijeme pokazati da ih želimo nagraditi za vjernost. U tom duhu kontinuirano radimo aktivnosti promotivnih prodaja u svim regijama. Isto tako, potrošače nagrađujemo prigodnim poklonima i na putu do mora i prilikom povratka na benzinskim postajama, kao i prilikom kupnje sladoleda na hrvatskim plažama. Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

41


Smrznuta hrana – savjetnik

Garancija raznol

prehrane Pravo je vrijeme za spremanje zimnice, a smrzavanje je u svakom slučaju najbolji način konzerviranja hrane. Kako pravilno ‘rukovati’ i što je sa zdravim sastojcima smrznute hrane, pitali smo nutricionisticu Aleksandru Žigić

O

sim što ju možemo pronaći u ponudi u gotovo svakoj trgovini, smrznutu hranu odlikuje praktičnost čuvanja i jednostavnost pripreme. Također, prema tvrdnjama znanstvenika jednako je zdrava kao i svježa što potvrđuje i naša stručna sugovornica, nutricionistica Aleksandra Žigić.

Je li smrznuta hrana jednako zdrava kao i svježa?

Ako se radi o hrani koja je uzgojena na potpuno prirodan način, odnosno organski, ona je svakako

42

www.jatrgovac.hr Rujan 2011.

najzdravija za konzumaciju svježa. No, kako je danas jako malo namirnica uzgojeno na taj način, smrzavanje se uzima kao idealna opcija kako bi kroz cijelu godinu bili opskrbljeni određenim namirnicama. Zamrzavanje je u svakom slučaju najbolji način konzerviranja hrane. Da bi se dobila namirnica koja može biti duži period upotrebljiva i koja će imati jednaku ili vrlo sličnu nutritivnu vrijednost, boju, okus i teksturu poput svježe, potrebno je hranu podvrgnuti brzom procesu zamrzavanja i čuvati ju na temperaturi od

-18 °C ili nižoj. Kako se pri tom načinu konzerviranja hrane ne koriste nikakvi dodaci poput aditiva, možemo reći da je smrznuta hrana zdrava i najbolja supstitucija za svježu, a ako se radi o sezonskim namirnicama koje zamrznete brzo nakon branja, velika je vjerojatnost da će one imati veću nutritivnu

“Zamrznutu hranu treba otopiti na pravilan način; u hladnjaku” vrijednost od namirnica koje su bile transportirane, skladištene i kojima je zapravo prošlo neko vrijeme od branja do konzumacije. Koliko dugo čuvati hranu u zamrzivaču?

Jednostavno rečeno, hrana koja je na pravilan način

zamrzavana i koja je neprestano čuvana na temperaturi od -18 °C ima neograničen vijek trajanja, ali njena kvaliteta se dužinom čuvanja mijenja, tako da postoje neke preporuke koliko bi se koja namirnica mogla čuvati. Tako npr. za sirovo meso u komadima vrijeme čuvanja iznosi 4 – 12 mjeseci, a za termički obrađeno meso 2 – 3 mjeseca. Osim što je jednostavna za pripremu, koje su ostale prednosti zamrznute hrane?

Proces brzog zamrzavanja hrane i čuvanje hrane na -18 °C, s obzirom na kvalitetu, količinu vitamina, boju, teksturu i okus, osigurava da hrana najviše odgovara svježem proizvodu. Samim time postoji mogućnost konzumacije raznog voća, povrća, gotovih i drugih jela i u vrijeme kada im nije sezona, pa je svakodnevna prehrana i u tim periodima raznolika i obogaćena. Usto, dodatna prednost upotrebe zamrznute hrane je što se kod nekih namirnica smanjuje vrijeme pripreme hrane.


Aleksandra Žigić, dipl. ing. Naturhouse - centar za nutricionizam i dijetetiku

like

Što biste savjetovali kod pripreme, odnosno upotrebe smrznute hrane?

Zamrznutu hranu treba otopiti na pravilan način, što bi značilo ne na suncu, u vrućoj vodi i slično. Najbolji način je da se otapa u hladnjaku. Taj proces je nešto dugotraj-

“Zamrzavanje je u svakom slučaju najbolji način konzerviranja hrane“ niji, ali sigurniji. Ili u hladnoj vodi, hrana treba biti u vrećici, a vodu treba mijenjati da ostane hladna, i treći način je u mikrovalnoj pećnici, a tako otopljena hrana treba odmah ići u proces pripreme. Na što kupci trebaju obratiti pažnju prilikom kupovine smrznute hrane?

Smrznuta hrana mora biti pravilno zapakirana, što znači da ambalaža mora biti neoštećena kako bi se održala kvaliteta proizvoda. Bitno je obratiti pažnju na to je li hrana u

predviđenom hlađenom prostoru, je li odleđena i koji je rok trajanja, jer iako brzo zamrzavanje osigurava neograničenu trajnost na deklaraciji treba pogledati do kada je hrana, što se kvalitete tiče, najbolja za upotrebu. Pregledom proizvoda možete uočiti promjenu boje koja može značiti da je hrana dugo ili neprimjereno skladištena, u neadekvatnoj ambalaži ili da je došlo do isušivanja. Postoje li određene opasnosti po zdravlje do kojih dovodi prekomjerna upotreba smrznute hrane? Koju hranu ne smrzavati?

Gledano općenito, ako se radi o pravilnom načinu zamrzavanja i skladištenja, nema opasnosti od konzumacije smrznute hrane. Naravno, ako postoji mogućnost potrebno je konzumirati i svježe namirnice. Trebalo bi izbjegavati zamrzavanje konzervi te jaja u ljusci. Razni umaci, majoneza, zelena salata, krastavci, pržena hrana te tjestenina ne bi se trebali zamrzavati. Možemo li govoriti o nedostacima smrznute hrane?

Kao što je već rečeno, ako se radi o pravilnom načinu zamrzavanja i skladištenja, hrana konzervirana na taj način ima karakteristike najsličnije namirnici prije zamrzavanja, no kad god se pruži prilika trebalo bi konzumirati svježe ubrane namirnice jer ipak su one nutritivno najbogatije.


Omekšivači za rublje Uz pomoć omekšivača rublje postaje mekše, mirisno, olakšava se glačanje, uklanja se statički elektricitet, a rublje je ugodnije za nošenje

S

vi koji su se u današnje vrijeme susreli s pranjem rublja znaju da to nije tako naporan posao kao što je nekad bio. Rublje se stavi u perilicu za rublje, dodaju se deterdžent za rublje, omekšivač, odabere se nekoliko tipki i za par sati imate svježe, čisto i mirisno rublje. Mada bi neki od vas na prvu samo odmahnuli na spomen omekšivača za rublje i ustvrdili da oni uopće ne služe ničemu, iskusne domaćice se ipak ne bi složile. Omekšivači ili oplemenjivači za rublje

Mekši p

korisni su utoliko što nam njihovo korištenje daje mirisno i na dodir ugodno rublje. U nastavku saznajte kakva im je ponuda na hrvatskom tržištu. ZA UGODNIJI OSJEĆAJ Omekšivači za rublje su proizvodi namijenjeni omekšavanju, održavanju i osvježavanju odjeće i tkanina. U procesu pranja rublja u perilici oni se dodaju u zadnjoj fazi pranja, tj. pri ispiranju. Dodavanjem omekšivača rublje postaje mekše, mirisno, olakšava se glačanje, uklanja se statički elektricitet, a rublje

Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100 90 80

11

11

4

4

13

12

16

15

70 60 50 40

36

36

30

%

44

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2) Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2) Velike trgovine mješovitom robom i drogerije (101 - 300m2) Supermarketi (301 - 2500m2)

20 10

Drogerije

20

22

Srp. 09. - Lip. 10.

Kol. 10. - Srp. 11.

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

Hiper (2501m2 +) Izvor: Nielsen

je ugodnije za nošenje. Omekšivači mogu biti tekući ili u obliku tableta, koncentrirani ili nekoncentrirani. U posljednjih je godinu dana (od srpnja 2010. do lipnja 2011. godine ), prema Nielsenovom mjerenju maloprodaje (bez cash&carry trgovina i diskontera), kategorija omekšivača za rublje ostvarila prodaju od 12,6 milijuna litara u vrijednosti od 163 milijuna kuna. Kategorija unatrag posljednjih godinu dana bilježi količinski (-1%) i vrijednosni pad (-5,7%). PODJELA PREMA SASTAVU Prema količinskom udjelu u kategoriji, vodeći proizvođači unatrag zadnjih

“Pakiranja do 1 l u zadnjih godinu dana bilježe pad količinske prodaje, dok prodaja pakiranja iznad 1 l raste” godinu dana su Saponia (Ornel), Procter&Gamble (Lenor) i Henkel (Silan). U radu kategorije


163 milijuna kuna iznosi vrijednost kategorije

pad prodaje također sudjeluju privatne robne marke, Unilever (Coccolino), Reckitt Benckiser (Quanto) te Erdal Rex (Frosch). Osnovna podjela omekšivača za rublje je ona prema sastavu prema kojoj ih dijelimo na koncentrirane omekšivače, koji i čine većinu kategorije (97% ukupne količinske prodaje kategorije), i na nekoncentrirane omekšivače koji čine tek 3% kategorije. Prema veličini, najveći dio kategorije čine pakiranja do 1 l (57% ukupne količinske prodaje), dok pakiranja iznad 1 l čine preostalih 43 posto kategorije. Pakiranja do 1 l u zadnjih godinu dana bilježe pad količinske prodaje, dok prodaja pakiranja iznad 1 l raste. ŠIROKA DOSTUPNOST Omekšivači za pranje rublja količinski se unatrag zadnjih godi-

nu dana najbolje prodaju u supermarketima (3012500 m2 prodajne površine), gdje se prodaje više od trećine ukupne kategorije, odnosno 36 posto, zatim u hipermarketima (iznad 2501 m2) gdje se realizira 22 posto prodaje, dok se 15 posto omekšivača plasira kroz velike trgovine mješovitom robom (101-300 m2). Ne

“Prema njihovom sastavu razlikujemo koncentrirane i nekoncentrirane omekšivače za rublje” stoje loše niti srednje trgovine mješovitom robom (41-100 m2) sa 12 posto i drogerije s 11 posto prodaje, a najmanji dio kategorije omekšivača za rublje proda se u malim trgovinama mješovitom robom (0-

Količinski udjeli prema veličini pakiranja srpanj 2010. - lipanj 2011.

Količinski udjeli prema sastavu srpanj 2010. - lipanj 2011.

56,9% do 1L

96,9% Koncentrirani

43,1% iznad 1.1L

Izvor: Nielsen

40 m2), svega 4 posto. Iako omekšivači za rublje nisu neophodni za održavanje rublja čistim, ipak je ljepše kada nam odjeća i posteljina fino miriše, bolje se osjećamo

3,1% Nekoncetrirani

Izvor: Nielsen

kad nam je odjeća koju nosimo mekana na dodir te kad nam grube tkanine ne nadražuju kožu. Kristina Vrdelja AC Nielsen

Napravite vlastiti omekšivač za rublje

U

posudu od barem 4 litre stavite 100 grama soda bikarbone i dodajte 100 ml destilirane vode te nakon toga polako počnite ulijevati alkoholni ocat – cca. 600 ml. Uslijed dodavanja octa, mješavina će početi ključati, budući da će doći do kemijske reakcije između octa i sode bikarbone. Pustite mješavinu da ključa nekoliko minuta kako bi se soda uspješno otopila. Zatim dodajte još pola litre vode, što će zaustaviti ključanje. Tek tada počnite miješati sastav kako biste dobili homogenu tekućinu, a u tom trenutku možete dodati i eterično ulje po želji (10-15 kapi). Za kraj izaberite posudu s čepom u koju želite pohraniti gotov proizvod te koristite ovaj omekšivač kao i svaki drugi, dakle otprilike jednu čašicu po pranju.

Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

45


Omekšivači za rublje - na polici

S

ilan raspolaže sa širokim asortimanom koji je podijeljen u četiri segmenta. Osnovu ponude čini klasik segment, iznimno popularan kod hrvatskih potrošača, u koji spadaju tri mirisne varijante: Mediteran, Fresh Paradise i Fresh Lilac. Sensitive segment, čija važnost iz godine u godinu raste sa sve većom osviještenosti o brizi i njezi kože, čine dvije varijante: Silan Sensitive Almond milk i Silan Sensitive Rose & Silk. Proizvodi iz Sensitive linije idealni su za one s osjetljivom kožom, dermatološki su ispitani i sigurni čak i za najosjetljiviju kožu. Slijedi Aromatherapy segment koji se sastoji od pet varijanti: Tahiti Relax, Hawaii Secrets, Bali Sensation, Feel Fashion i Feel Attractive. Mirisne varijante iz Aromatherapy segmenta namijenjene su potrošačima koji slijede trendove i uvijek traže inovacije. Napose, ponudu ovog proizvođača zaključuje Perfume Essence koji spada u premium kategoriju. Koncept je inspiriran dragim kamenjem, dok je miris kreiran na bazi luksuznih parfema od strane vodećih svjetskih kreatora parfema. U ovaj segment spadaju Silan Amethyst, Silan Sapphire te nova mirisna

varijanta Silan Amber. Kada se govori o pakiranjima, iz Henkela navode kako je 1L još uvijek najprodavanija veličina, dok je u posljednjem razdoblju vidljiv trend tzv. “upsizinga” pri kojem ostale veličine (2L i 3L) sve više dobivaju na važnosti. Silan omekšivači za rublje mogu se pronaći u gotovo svakoj trgovini – od velikih maloprodajnih lanaca do malih trgovina u naseljima. Zadovoljiti potrebe potrošača na najbolji mogući način, glavni je moto Henkela kada je riječ o suradnji s trgovcima. “U tom smislu Henkel je partner trgovačkih lanaca nudeći inovativne proizvode vrhunske kvalitete koji u potpunosti odgovaraju na potrošačke trendove. Henkel je također veliki investitor kada su u pitanju mediji i edukacija potrošača, a to trgovcima jamči bolju prepoznatljivost

proizvoda i u konačnici uspješnije poslovanje”, ističe Ana Kljaić iz Henkela. Pritom dodaju kako je cilj tvrtke postići globalno vodstvo na području brendova i tehnologija, prvenstveno kroz inovacije. “Već danas više od 30% naše ukupne godišnje prodaje generiraju novi, inovativni proizvodi koji su potrošačima predstavljeni tijekom protekle tri godine”, dodaje Kljaić. Kontinuirano lansiranje inovacija u asortimanu Silana nastavlja se i ove jeseni i to u Perfume Essence segmentu. Tom prilikom već postojeće varijante Amethyst i Sapphire dobit će novo, modernizirano ruho te će biti predstavljana nova varijanta Silan Amber, inspirirana jantarom, a do kraja godine za kupce su pripremljene i brojne akcije i posebni popusti.

FROSCH U asortimanu robne marke Frosch na hrvatskom se tržištu nalaze četiri vrste omekšivača za rublje koji dolaze u pakiranju od 750 ml. Najprodavaniji je Morning fresh, a slijede Flower, Aloe vera i Almond milk. Proizvodi se mogu pronaći na policama svih važnijih ključnih kupaca, a maloprodajna im se cijena kreće u rasponu od 13,99 kn do 14,99 kn. Frosch omekšivači za rublje rađeni su na prirodnoj bazi, blagi su prema koži i odjeći te bilježe tendenciju rasta prodaje. Kako su nam rekli iz distributera, tvrtke Alca Zagreb, bolja prodaja rezultat je pozitivnih kretanja u cijeloj kategoriji te sve naglašenijoj orijentaciji ljudi prema eko proizvodima. “Tržišni udio Frosch proizvoda u kategoriji omekšivača za rublje kreće se od 2,5% do 3%. Domaći dobavljači, multinacionalne kompanije i privatne robne marke dominantne su u ovom segmentu tržišta”, kaže Hrvoje Mihalj iz Alce. Frosch uskoro priprema novu liniju Hypoalergen koja će biti namijenjena za osobe s posebno osjetljivom kožom.

46

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.


LENOR

QUANTO

Ponuda Lenor omekšivača za rublje sastoji se od tri linije proizvoda: klasične, Aromatherapy i Parfumelle. Klasična linija obuhvaća pet mirisnih varijanti i namijenjena je za cijelu obitelj. S druge strane, Aromatherapy i Parfumelle sadrže senzualnije mirise za potrošače koji vole intenzivnije mirise na svojoj odjeći. Aromatherapy nudi šest različitih mirisa, dok Parfumelle uključuje četiri mirisne varijante.

Reckitt Benckiser u svom asortimanu omekšivača za rublje s robnom markom Quanto nudi šest različitih mirisa u dvije veličine pakiranja. Kod proizvoda u pakiranju od 1 l, koji svi dolaze s 250 ml gratis i s preporučenom maloprodajnom cijenom od 11,99 kuna, nalaze se Quanto Hawaii, Fresh Alps, Ocean Energy, Greece, Fresh Feeling i Sweet Dreams. U većem pakiranju od 2 l za potrošače je osigurana još veća dodana vrijednost (500 ml gratis), a u ponudi su Quanto Hawaii, Fresh Alps i Greece, za koje je preporučena maloprodajna cijena 19,99 kuna. Quanto omekšivač na hrvatskom je tržištu prisutan već 10 godina i nalazi se u ponudi većine trgovačkih lanaca.

COCCOLINO

Unilever je na tržištu omekšivača za rublje prisutan s markom Coccolino od 1990. godine. Unutar Coccolino asortimana mogu se pronaći različite varijante omekšivača koje su sve prepoznatljive po svom zaštitnom znaku - Coccolino medvjediću, koji simbolizira mekoću i udobnost te gradi imidž marke. U ponudi se nalaze Coccolino Blue Splash, Green Burst, Orange Rush, Pink Passion te Vaporesse tekućina za glačanje u dvije varijante - Natural Freshness i Exhiliration Pink, kao i mirisne vrećice. Najprodavaniji proizvod je Coccolino Sensitive koji je namijenjen osobama s nježnom i osjetljivom kožom te obiteljima s malom djecom. Sve varijante omekšivača dolaze u pakiranjima od 1 l.

Najprodavanije varijante Lenora su Spring i Summer iz klasične linije, Fresh i Relaxed iz linije Aromatherapy te Magnifique iz linije Parfumelle.

ORNEL

Saponijin brend Ornel u kategoriji omekšivača za rublje potrošače privlači atraktivno koncipiranim linijama u bogatoj ponudi s nekoliko mirisnih varijanti koje se konceptualno mogu podijeliti u nekoliko grupa: Luxury sensation (Paris, London, Milano), Aroma therapy (Jasmine&Cotton, Chocolate&Vanilla i Lotus&Silk), Calming, Violet, Babysoft, Basic collection (Flower dream, Blue fantasy i Sunny day), te najnovija linija Ornel natural & sensitive (Aloe Vera i Flower nectar). Raznovrsnosti asortimana pridonose i različite vrste pakiranja pa se tako u ponudi nalaze omekšivači od 1 l, 2 l i 3 l. Najprodavanije varijante Ornela na domaćem tržištu su Ornel Calming, Violet, Babysoft, Jasmine&Cotton i Milano, ističu iz osječkog proizvođača. Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

47


Iz regije Finance: Agrokor će ponuditi 221 euro po dionici Mercatora

U

Agrokor otvorio otkupnodistributivni centar u Makedoniji

K

oncern Agrokor otvorio je početkom listopada u makedonskom gradu Strumici otkupno-distributivni centar koji će na godišnjoj razini otkupljivati i distribuirati više od 60.000 tona voća i povrća. Centar ima površinu od 13.000 m2 i trenutno zapošljava više od 250 djelatnika te je opremljen najsuvremenijim mjernim uređajima, rashladnim komorama, kalibratorima, salama za pakiranje te transportnim sustavom. Proizvode će plasirati uglavnom u zemlje članice EU te u Rusiju i neke druge zemlje Zajednice nezavisnih država, navode iz Agrokora. “Zadovoljstvo nam je, kao najvećoj regionalnoj kompaniji u Adria regiji i jednoj od najvećih kompanija u zemljama

tranzicije, u pogon staviti greenfield investiciju na ovoj lokaciji. Agrokor je odavno prepoznao Republiku Makedoniju kao zemlju velikog potencijala za investicije, stoga smo već prije više godina započeli s intenzivnim aktivnostima na ovom području”, izjavio je na otvorenju u Strumici predsjednik Agrokor koncerna Ivica Todorić te dodao kako će kompanija s investicijskim aktivnostima u toj zemlji nastaviti i u budućnosti. Premijer Republike Makedonije Nikola Gruevski istaknuo je kako su u Makedoniji ovakvi kapaciteti deficitarni te kako je građenje novih i osuvremenjivanje postojećih bio i ostao jedan od glavnih prioriteta Vlade Republike Makedonije.

Planer

10.-12.11.2011. - Licensing New Europe je središnji događaj, komunikacij-

ska platforma i čvorište za poslove licenciranja i trgovine robom te razmjenu znanja među zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe, Rusije i CIS regije. Barcode Center, Zagreb.

neobvezujućoj ponudi za dionice slovenskog trgovačkog lanca, Agrokor će ponuditi visoku cijenu od 221 euro po dionici, pišu slovenske Finance. Rok za predaju neobvezujućih ponuda za kupnju 50 posto dionica istječe 17. listopada. Prema neslužbenim informacijama ne očekuje se veliki interes, pogotovo ne među potencijalnim strateškim partnerima, odnosno trgovačkim lancima. Agrokor je dosad već predavao ponudu, no bez uspjeha.

Carnex pokreće nove proizvodne linije u Vitamixu

U

Carnex poslovnom centru Vitamix sredinom listopada bit će puštena u rad nova linija mljevenja, kapaciteta 12 do 14 tona na sat, kao i nova poluautomatska linija pakiranja u natron vreće od 25 kilograma. U tom poduzeću ističu da će prelaskom na novu vrstu pakiranja biti značajno olakšana manipulacija vrećama, koje će biti dvostruko manje težine od dosadašnjih. Na taj način se postiže europska norma u području manipulacije teretima, a istovremeno se podiže i stupanj sigurnosti i zdravlja zaposlenih, poručili su iz Carnexa. Poslovni centri Žitar i Vitamix uspješno su završili i recertifikaciju ISO i HACCP standarda.

Srbija: Delta poklanja društvenoj zajednici 10% dobiti

K

ompanija Delta Holding donijela je odluku prema kojoj će ubuduće 10 posto svoje dobiti donirati za realizaciju značajnih društveno korisnih projekata u Srbiji. Taj novac bit će plasiran kroz humanitarnu fondaciju koja će se osnovati do kraja 2012. godine. Delta očekuje kako će ta fondacija primati između 2,5 i 3 milijuna eura na godišnjoj razini. Odluka o doniranju stupa na snagu od 2012. i primjenjivat će se za tu fiskalnu godinu, a sredstva za realizaciju odobrenih projekata bit će na raspolaganju na kraju prvog kvartala 2013. godine. Upravljanje prikupljenim sredstvima, izbor strateških ciljeva i izbor projekata u koje će fondacija ulagati, bit će u nadležnosti nezavisnog tijela čiji su članovi ugledne javne osobe iz Srbije i predstavnici nekih od najznačajnijih tamošnjih institucija, rekla je potpredsjednica za korporativne komunikacije Delta holdinga Jelena Krstović.

48

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.


Iz svijeta

KARIJERE

Cigarete iz šverca osvajaju europsko tržište

Kathrin Menges imenovana Izvršnom potpredsjednicom za ljudske resurse Henkela

Henkel je imenovao Kathrin Menges na poziciju Članice uprave i Izvršne potpredsjednice za ljudske resurse. “Dugogodišnje profesionalno iskustvo Kathrin Menges unutar ljudskih resursa, njezine vještine i upravljačke kvalitete predstavljaju savršene predispozicije za ovu izazovnu ulogu”, izjavio je Kasper Rorsted, glavni izvršni direktor Henkela, koji je do sada bio odgovoran za ljudske resurse unutar Upravnog odbora. Menges je profesionalnu karijeru započela u ljudskim resursima 1990. godine u tvrtki Bankgesellschaft Berlin AG. Henkelu se pridružila 1999. godine, u početku u Schwarzkopfu u Hamburgu, a od 2005. godine u sjedištu organizacije u Düsseldorfu. Imenovana je višom potpredsjednicom kompanije 2009. godine i voditeljicom ljudskih resursa na globalnoj razini.

Povlači se prvi čovjek Metro grupe Eckhard Cordes, izvršni direktor njemačke maloprodajne grupacije Metro, izvijestio je da će podnijeti ostavku na svoju funkciju do 31. listopada 2011. godine. Cordes se nalazi na čelu Metroa od 2007. godine, a do imenovanja novog izvršnog direktora obavljat će poziciju člana uprave kompanije.

22.-25.10.2011. - Na međunarodnom sajmu Südback 2011 predstavit će se

Planer pekarska i slastičarska industrija. Svoje će proizvode izlagati 451 tvrtka iz 13 zemalja. Stuttgart/Njemačka.

Š

vercane cigarete preplavile su tržišta europskih zemalja, ugrožavajući poslovanje legalnih proizvođača duhana. Ilegalno uvezenih cigareta je najviše u Litvi gdje pokrivaju 49 posto tržišta i susjednoj Letoniji 41 posto, a imaju ozbiljan udio, 33

posto, i na tržištu Norveške. U Bugarskoj ih je 32 posto, Francuskoj i Velikoj Britaniji po 23 posto, Njemačkoj 21 i Finskoj 20 posto, upozorila je Europska komisija (EK). Prema podacima generalnog direktorata EK za poreze, europske zemlje godišnje izgube oko 10 milijardi eura zbog šverca cigareta usprkos mobiliziranim snagama i sredstvima u borbi s ilegalnim prometom. Najezda ilegalnih cigareta nije rezultat samo rastućih trošarina za duhanske proizvode, zbog čega su cigarete sve skuplje, koliko činjenice da to nije rizičan posao i da švercerima ne prijeti zaslužena kazna.

Coca-Cola ulaže milijarde u Rusiji

K

ompanije Coca-Cola i CocaCola Hellenic Bottling planiraju u idućih pet godina investirati u Rusiji tri milijarde dolara. Kompanija iz Atlante tri četvrtine prihoda ostvaruje u inozemstvu, a među tržištima na kojima ostvaruje najbrži rast upravo su ona perspektivnih ekonomija u razvoju. U skladu s tim planovima, tvrtka je u tvornicu u ruskom Rostovu, u kojoj će se proizvoditi 450 milijuna litara napitaka godišnje, investirala više od 120 milijuna dolara. Rusija je jedno od brzorastućih tržišta Coca-Cole, gdje njena prodaja bilježi dvoznamenkasti rast šesti kvartal za redom. U drugom tromjesečju ove godine brend je ostvario rast od 17 posto na ruskom tržištu, dok je u svijetu ovaj pokazatelj porastao za svega četiri posto. Coca-Cola će s punionicama partnerima uložiti u idućih pet godina gotovo 30 milijardi dolara u rast poslovanja. Ta sredstva otići će za izgradnju novih tvornica, distributivnih sustava i marketinga na tržištima zemalja koja ostvaruju ubrzani gospodarski rast.

Japan prodaje “Japan Tobacco”

J

apanska vlada je predložila prodaju državnog udjela u proizvođaču duhanskih proizvoda “Japan Tobacco”. Namjera je da se ostvarena sredstva usmjere u obnovu gospodarstva nakon potresa i tsunamija koji su zemlju pogodili 11. ožujka ove godine. Privatizacija državnih 50,01 posto dionica kompanije mogla bi donijeti do 24 milijarde dolara. Japanska vlada je usvojila plan prema kojem će se za otklanjanje posljedica ožujske katastrofe osigurati 156 milijardi dolara. Štetu i gubitke koje su potres i tsunami nanijeli gospodarstvu japanska vlada je procijenila na 210 milijardi dolara. Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

49


Globalna kretanja Strategije višestrukih kanala, koje razvija sve veći broj velikih trgovaca, donose raznovrsniji izbor prodavaonica i osmišljeniji izbor proizvoda

P

roučimo li inovacije i razvojne tendencije malih samoposlužnih prodavaonica diljem svijeta, uočit ćemo da se ona u modelima i specijalizacijama znatno razlikuju od tržišta do tržišta. U Sjevernoj Americi, Zapadnoj Europi ili pak Aziji, podrijetlo ovog sektora bitno je drugačije jer ovisi o potrebama lokalnih zajednica. Pa ipak, kupcima širom svijeta zajednička je želja za brzim i jednostavnim pristupom namirnicama i mješovitoj robi. Općenito govoreći, veličina kućanstava mnogih razvijenih zemalja smanjila se i uobičajeno planiranje obroka sve je rjeđe, a fleksibilni životni stilovi sve učestaliji. Dodatnu potražnju za praktičnom kupnjom generira i činjenica da žene igraju sve veću ulogu u radnoj snazi mnogih industrijaliziranih gospodarstava. Stoga nije teško vidjeti zašto je trgovcima, na mnogim važnim tržištima, upravo sektor malih samoposluga ključno bojište i zašto baš razvoj formata igra tako veliku ulogu u cijelom svijetu. BITKA U BRITANIJI U Velikoj Britaniji prošle je godine promet malih samoposluga dosegao 32,4 milijarde funti, a prema predviđanjima IGD-a do

50

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

Razmišljaj lok

djeluj glo 2016. porast će za dodatnih 10 milijardi. Najveću ulogu u tom rastu odigrat će mreže malih samoposluga pa se trgovci pripremaju za osvajanje svog udjela na tržištu, dok je konku-

“Svježa hrana, razvoj privatnih marki i snažnije poruke o vrijednosti percipirani su kao ključ za konkurentnost u sektoru” rencija u sektoru sve veća. Svoj prvi korak na tržište malih samoposluga nedavno je poduzeo i trgovački lanac Morrisons, otvorivši u bogatom selu Ilkeyu u zapadnom Yorkshireu prvu u nizu trgovina “M Local”. Namjera mu je stvoriti efikasnu, ali i raznovrsnu ponudu pa su trenutačne krilatice njihova pothvata – pokušaj i inovacija. Još jedan relativni novajlija u sektoru malih samoposluga je Waitrose koji je najveći naglasak stavio na svježu hranu. Pokretanjem brenda Little Waitrose stvorio je ozbiljan format te planira što je brže moguće proširiti

poslovanje, za početak unutar šireg područja Londona. Ključan pomak u pristupu unutar kanala u načinu je na koji Waitrose pristupa ponudi i robi u svojim najmanjim trgovinama. U Waitroseu smatraju da treba zadovoljiti potrebe za kupnjom kroz sljedećih 24 do 48 sati, jer ljudi na današnjem tržištu kupuju tom učestalošću. USPON SIMBOL GRUPA S obzirom na njihovu stopu rasta, razumljivo je da upravo mreže malih samoposluga privlače najviše pažnje na tržištu, ali važno je u Velikoj Britaniji ne previdjeti još jedan silno uspješan segment tržišta malih trgovina, a to su svojevrsne franšize, za koje se u toj zemlji koristi naziv simbol grupe. Ovi operateri, među kojima su SPAR, Booker Premium i Nisa-Today’s, sada ostvaruju oko 40% prometa u sektoru, a kombinacija pojačane nabave i ubrzanog razvijanja njihove ponude znači da će u godinama koje dolaze postojati i više prostora za rast. Svježa hrana, razvoj privatnih marki i snažnije poruke o vrijednosti percipirani su kao ključ za konkurentnost u sektoru i oni operateri koji se sada

trude na tim područjima, stvaraju čvrstu podlogu za budući rast. OD RUBA DO CENTRA GRADA Promjenama formata, a sve kako bi se zadovoljile potrebe kupaca, mijenja se i francusko tržište koje se dugo fokusiralo na oprobane i velike izvangradske hipermarkete. Ali velikim igračima sve je teže održavati prethodne stope rasta. Stoga u prvi plan stupaju maleni koncepti za gradska središta. Početkom ove godine, Auchan grupa, u obiteljskom vlasništvu, pokrenula je A2Pas u kulturalno raznolikom pariškom predgrađu,


David Shukri Viši poslovni analitičar

kalno,

obalno pronoseći vrlo jasnu poruku vrijednosti. Istovremeno, kvalitetna, svježa i zdrava hrana nije dovedena u pitanje ponudom koja otvoreno preferira privatnu marku. Dakako, vođenje kompaktnih formata i dalje predstavlja izazov, baš kao i potreba za razvojem ponude koja bi zadovoljila i svakodnevne i posebne potrebe kupaca. Međutim, opušteniji francuski zakoni o planiranju stvorili su priliku koju će operateri htjeti iskoristiti pa se sada usredotočuju na razvijanje vještina nužnih za razvoj vjerodostojnih malih rješenja.

UIGRANI IGRAČI Ne iznenađuje da postojeći igrači u sektoru malih samoposluga, kao što su Casino i Carrefour, nemaju namjeru prepustiti pridošlicama slobodno zauzimanje tržišta. Casino je i dalje ključni operater malih formata, s dosad vrlo uspješnom statistikom kad su u pitanju odabir lokacije, logistika i provedba poslovanja. Uspješno drži korak s konkurencijom i osvježava svoje trgovine “Petit Casino”. Prvi Casino Shopping (brend trgovina manjih d 350 m²), otvorio je svoja vrata u travnju. Vodeći francuski trgovac na malo na tržištu mješovite robe, Carrefour, širom svijeta ima više od 5000 malih samoposluga (od kojih je njih 3200 u Francuskoj), koje posluju pod različitim brendovima te je uglavnom riječ o franšizama. Carrefour trenutno prolazi kroz velike promjene koje uključuju i konsolidaciju njegovih malih samoposluga u Francuskoj, pod nazivima “City”, “Express” i “Contact”. Taj će potez ovom trgovačkom brendu donijeti ujednačenost širom Francuske, a istovremeno mu omogućiti i da svoju ponudu pode-

šava prema specifičnim zahtjevima stanovnika različitih regija. Zanimljivo je da Carrefour trenutno isprobava i koncept “City Café” koji se bavi hranom za van i malim obrocima. I Sainsburyjev Fresh Kitchen i Reweov koncept “To Go” u Njemačkoj imaju slične ciljeve: izazivati tradicionalna prodajna mjesta brze hrane svojim dodatnim ponudama jela. Pokažu li se uspješnima, ovi će koncepti imati dalekosežne posljedice: i za tvrtke koje ih vode i za njihovu konkurenciju, kako unutar, tako i izvan sektora mješovite robe. PUSTINJE U URBANOJ DŽUNGLI Na ogromnom tržištu SAD-a, s više od 140.000 prodajnih mjesta, sektor malih samoposluga još uvijek je vrlo neujednačen, a porijeklo mu je u trgovinama benzinskih postaja. Uslijed sve viših cijena goriva, visoke nezaposlenosti i sve veće brige za zdravlje i prehranu mnogih dijelova američkog društva, trgovci svoj fokus premještaju s velikih, izdvojenih trgovina na male lokacije urbanih sredina. Jedna od sredina u kojoj se to u zadnje vrijeme događa je Chicago. Trgovci na malo, poput najvećeg na svijetu – Walmarta, smatraju da u srcu njihove strategije malih samoposluga leži osvajanje američkih tzv. “prehrambenih pustinja” - velikih područja bez vjerodostojne i pristupačne ponude mješovite robe. Osim toga, novi Walmartov “Express” format, koji je deset puta manji od postojećih Walmartovih trgovina, sa sobom nosi značajne prednosti, uzmu li se u obzir cijene terena u urbanim područjima i protivljenje s kojim su

se veliki igrači obično susretali u lokalnim zajednicama velikih konurbacija. Target Corporation iz Minneapolisa također ulaže u novi format koji bi trebao odgovoriti na svakodnevne potrebe ljudi koji putuju na posao, turista i stanovnika gradova u SAD-u. Prva trgovina “City Target” trebala bi se otvoriti sljedeće godine, također u Chicagu i sličnog usmjerenja na svježa i praktična prehrambena rješenja te svakodnevne potrepštine. Baš kao i novi Walmart Express.

“S obzirom na njihovu stopu rasta, mreže malih samoposluga privlače najviše pažnje na tržištu” VIŠE IZBORA, VIŠE RASTA Veliki formati i dalje će igrati važnu ulogu, ali strategije višestrukih kanala koje razvija sve veći broj velikih trgovaca donose raznovrsniji izbor prodavaonica i osmišljeniji izbor proizvoda. S jedne strane to znači da će trgovci na malo i dobavljači morati razviti nove vještine jer se vođenje male samoposluge bitno razlikuje od tradicionalnog poslovanja hipermarketa. S druge strane, manji će formati privući nove kupce i nove načine kupnje. Iako ljude razdvajaju jezici i granice, spaja ih želja za izborom, jednostavnošću i sve više – vrijednošću. Male trgovine tako ciljaju na veliku prodaju na tržištu budućnosti. Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

51


Novo na polici Novi umaci iz Barille

I

z Barille su pripremili dva nova umaka te ih ponudili na hrvatskom tržištu: umak od rajčice s Mozzarellom i ovčjom skutom - Mozzarella & Ricotta 400 g, te Barilla Arrabbiata 400 g, umak od rajčice s čili paprikom 400 g. Umak Mozzarella & Ricotta je svježi i ukusan recept koji spaja ukusan umak s aromom Mozarelle i odlučnijom aromom Ricotte. Barilla Arrabbiata je od najtradicionalnijih umaka u kojem pikantni užitak čili paprike “zagrijava” slatke rajčice Datterini. Umaci su proizvedeni od najsvježijih sastojaka te u svom sastavu ne sadrže konzervans. Prilikom pripreme preporučuje

se umake blago zagrijati na laganoj vatri kako bi se pojačali miris i aroma iz sastojaka. Uvođenjem u ponudu trgovaca, ističu iz Barille, ovaj proizvod doprinosi raznolikosti asortimana, većem zadovoljstvu potrošača te porastu vrijednosti cijele kategorije. Logističke informacije: Jedinično pakiranje 400 g, transportno pakiranje 6 kom. Proizvođač: Barilla G. e R. Fratelli, Via Mantova 166, Parma, Italija. Uvoznik i/ ili distributer: AWT International d.o.o. Adresa uvoznika/ distributera: Slavonska avenija 52a, 10000 Zagreb. Telefon i fax: 01/248 1500, 01/248 1600. Web site: www.awt.hr.

Dr. Oetker Instant kvasac za jednostavnu i brzu pripremu dizanih tijesta

Dukat mlijeko obogaćeno vitaminom D

D

ukat mliječna industrija potrošačima je ponudila liniju Dukat trajnih mlijeka obogaćenih vitaminom D koji se zbog svoje izuzetne važnosti za zdravlje organizma svrstava u skupinu super-vitamina. Vitamin D se vrlo ograničeno može pronaći u hrani stoga se preporučuje konzumacija hrane obogaćene vitaminom D, posebno mlijeka, budući da je najbolja iskoristivost vitamina D, ali i kalcija, upravo iz te namirnice. Preporučena dnevna doza vitamina D iznosi 200 I.J. (internacionalnih jedinica), a već dvije velike čaše Dukat trajnog mlijeka obogaćenog vitaminom D zadovoljavaju preporučenu dozu dnevnog unosa tog vitamina. Dukat trajno mlijeko obogaćeno vitaminom D dostupno je u pojedinačnim pakiranjima: u praktičnoj boci za trajno mlijeko te u TetraPak ambalaži. Iz Dukata ističu kako će novi, obogaćeni proizvod imati istu cijenu kao i dosadašnje trajno mlijeko.

52

www.jatrgovac.hr Listopad 2011.

T

vrtka Dr. Oetker predstavila je nova, veća pakiranja Instant kvasca za sve vrste slatkih i slanih dizanih tijesta potrebnih za pripremu kolača, kruha i peciva. Novi Dr. Oetker Instant kvasci dolaze u pakiranjima od 100 g i 450 g, a prvenstveno su namijenjeni velikim potrošačima i onima koji redovito i u većim količinama peku kruh, peciva i kolače. Ambalaža novih Instant kvasaca slijedi tradiciju Dr. Oetkera – zelena je, uočljiva i iznad svega poznata i primamljiva potrošačima. Dr. Oetker Instant kvasac je suhi pekarski kvasac najviše Gold kvalitete koji jamči uspjeh za sva slatka i slana dizana tijesta, a mogu ga podjednako koristiti profesionalci i kuhari početnici. Preporučena MPC Dr. Oetker Instant kvasca u pakiranju od 100 g iznosi 5,99 kn, a za pakiranje od 450 g - 22,99 kn.

Novi okus Orbit žvakaćih guma

O

rbit Professional ima svoje lojalne potrošače koji prepoznaju kvalitetu i koriste Orbit Professional gume za žvakanje s mikrogranulama jer one čiste zube na način da to zaista osjetite. Wrigley je zbog toga odlučio potrošačima ponuditi dobro poznati okus Orbit Professional Strong Mint i u OTC pakiranju koje nudi isti broj dražeja po povoljnijoj cijeni, poručuju iz proizvođača. Logističke informacije: 10 dražeja – 1 paketić, 30 paketića – 1 box, 20 boxeva – 1 transportni karton. Preporučena MP cijena: 4,58 kn. Proizvođač: Wrigley Poland SP.ZO.O., 61-249 Poznan, Poljska. Uvoznik za Hrvatsku: Wrigley Hrvatska d.o.o., Josipa Marohnića 1, 10000 Zagreb. Tel./ fax: 01/3900-333, 01/3778-794. Distributer za Hrvatsku: Atlantic trade d.o.o., Josipa Lončara 9, 10000 Zagreb.


Nestlé Fitness žitarice s tamnom čokoladom

Z

a sve ljubitelje Fitness žitarica i žitarica čokoladnog okusa, Nestlé žitarice pripremile su novo čokoladno iznenađenje - Nestlé Fitness Dark Chocolate. Nove žitarice, u ponudi u pakiranju od 325 g, napravljene su s cjelovitim (integralnim) zrnom i obogaćene s 10 vitamina i minerala. Neke od žitarica prelivene su tamnom čokoladom što ih čini punim pogotkom za sve istinske ljubitelje čokolade. Na taj način, nove Nestlé Fitness Dark Chocolate žitarice odličan su način da vam korisno i ukusno započne dan, poručuju iz Nestléa. Logističke informacije: Jedinično pakiranje 325 g, transportno pakiranje 16 kom. Proizvođač: CEREAL PARTNERS FRANCE, La Voie D’Urvillers, 02240 Itancourt, Francuska. Uvoznik i/ili distributer: Alca Zagreb d.o.o. Adresa uvoznika/distributera: Koledovčina 2, 10000 Zagreb. Telefon i fax: Nestlé besplatni info broj 0800 600 604. Web site: www.nestle.hr.

Trident – nove žvakaće gume

T

rident žvakaće gume, jedan od najpoznatijih brendova žvakaćih guma u svijetu, stigle su i u Hrvatsku. Paleta okusa Trident žvakaćih guma osvježit će i najizbirljivija nepca, a dostupne su u dvije linije: Trident splash i Trident senses. Trident splash žvakaće gume ističu se svojom veličinom – 30 % su veće u odnosu na standardne žvakaće gume. Splash linija dolazi u tri okusa: Trident Peppermint, Trident Spearmint i Strawberry lime. Linija Trident senses donosi također tri okusa. Tu su Rainforest mint, Strawberry passion i Mint mystery. Uvoznik i distributer za hrvatsko tržište: Tisak d.d.

Kraš Express u novom starom ruhu

P

rehrambena kompanija Kraš dala je redizajnirati pakiranje svog popularnog i dugovječnog čokoladnog napitka Kraš Express. Novi izgled ambalaže rezultat je suradnje Kraša s međunarodnom kreativnom agencijom CB’a sa sjedištem u Parizu, a za maskotu Kraš Expressa uzeta je prepoznatljiva ilustracija vlaka. Kraš je lider u konditorskoj industriji jugoistočne Europe već duže od stoljeća, a agencija CB’a imala je zadatak napraviti redizajn popularnog doručka za djecu s ciljem oživljavanja brenda i naglašavanja vodećeg mjesta Kraš Expressa u ovoj kategoriji proizvoda, navode iz CB’a. Povezivanjem brenda s njegovom prošlošću naglašeno je u povratku originalne maskote - Kraš Express vlaka, koji se pretvara u junaka cijelog pakiranja. Modernizirana i personificirana ilustracija vlaka na emocionalnoj razini ostvaruje vezu s roditeljima i njihovom djecom kroz međugeneracijski pristup i s naglaskom na nostalgiju.

Preporuka Novost iz Fructala – 100% sok Frutek Mama

F

ructal je tržištu predstavio dva nova stopostotna soka Frutek Mama, namijenjena ponajprije ženama koje planiraju trudnoću, trudnicama i dojiljama. Stopostotni sok Frutek Mama bez dodanog je šećera s dodanih šest vitamina i dva minerala. Ponajprije zbog folne kiseline, koja je bitna za rast tkiva u trudnoći, a i ostalih vitamina i minerala, sok Frutek Mama pravi je izbor prije svega za rano razdoblje materinstva. Na raspolaganju su dva okusa, stopostotni voćni sok od jabuka i suhih šljiva te stopostotni voćno-povrtni sok od jabuka, mrkve i banana. Frutek Mama slijedi Fructalovu prirodnu proizvodnju od najkvalitetnijih sirovina koje su detaljno kontrolirane još tijekom same proizvodnje. Listopad 2011. www.jatrgovac.hr

53


izlog

International Conference „Economic Theory and Practice: Meeting the New Challenges“ Faculty of Economics, University of Mostar Mostar, 11-12 November 2011

http://ef.sve-mo.ba/conference2011.htm

Propustili ste hit ljeta? Specijalani izvještaj o radlerima pročitajte na:

www.jatrgovac.hr

40.000 posjetitelja mjesečno


www.aldata-solution.com

Više od dvadeset godina iskustva u upravljanju nabavnim lancima…

Više od dvadeset godina iskustva u upravljanju nabavnim lancima… Aldata je vodeći dobavljač integriranih poslovnih rješenja za marketinške organizacije s područja veleprodaje, maloprodaje, logistike i logističkih usluga koje pružaju kvalitetne usluge milijunima klijenata diljem svijeta. Poslujemo u više od pedeset zemalja i imamo više od šest stotina klijenata, uključujući sedamnaest od trideset najvećih maloprodajnih lanaca iz raznih sektora – prehrane, farmaceutike, odjeće i drugih. Svojim poslovnim rješenjima klijentima omogućujemo integraciju i optimizaciju nabavnih lanaca te maksimizaciju učinkovitosti postupaka u nabavnom lancu. Uz to omogućujemo i sljedeće: obavljanje osnovnih veleprodajnih i maloprodajnih operacija – od planiranja nabave

i provedbe logističkih postupaka do upravljanja različitim prodajnim kanalima koji vode do košarice za kupnju u rukama krajnjeg kupca brzo reagiranje na nove poslovne prilike, povećanje geografske zastupljenosti i učinkovitu prilagodbu na dinamične tržišne procese praćenje novih tehnoloških dostignuća i njihovu primjenu u razvoju vlastitih rješenja poticanje učinkovitosti procesa i troškova u tvrtkama i ustanovama stjecanje potpunog uvida u nabavni lanac putem savršenog praćenja i sljedivosti automatizaciju zadataka

...čini nas vrhunskim stručnjacima!

Dodatne informacije: Aldata Solution d.o.o., Tržaška cesta 515, 1351 Brezovica, Slovenija Telefon: +386 (0)8 2000 700, E-pošta: info.si@aldata-solution.com



Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.