The Croatian Herald 15th of November 2023 by hrvatskivjesnik_croatianherald

Hrvatski

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

VJESNIK

NOVI MINISTAR OBRANE Osječki župan Anušić bio maloljetni branitelj, djed mu stradao na Bleiburgu

SVE SU ODUŠEVILI Izvrsna završna priredba učenika Škole hrvatskoga jezika Keilor Downs

Str. 4, 5

Str. 24

SVEČANOST, CENTAR 'MARIJA KRALJICA HRVATA' Hrvatska katolička zajednica u Wollongongu proslavila je u nedjelju, 5. studenoga, 40. obljetnicu posvete crkve i centra „Marija kraljica Hrvata“ i 25. obljetnicu svećeništva voditelja Centra, fra Ive Tadića.

prepunoj crkvi svečanu misu predvodio je biskup mons. Brian Mascord uz koncelebraciju brojnih svećenika i lokalnih župnika. Misno slavlje su skladnim pjevanjem animirali crkveni zbor i Hrvatska folklorna

1 AUD = 0,6519 € 1 USD = 0,0617 €

NOGOMET, HNL Hajduk se odvojio na vrhu, neriješeno Rijeke i Dinama Str. 35

CLIFTON HILL, PROSLAVA NEBESKOG ZAŠTITNIKA

grupa „Vukovar“. Nakon svete mise priređena je svečana večera za više od 300 uzvanika, kojoj su uz župljane prisustvovali brojni gosti, a na večeri je sve razveseljavao tamburaški sastav „Pajdaši“ iz Sydneyja. Str. 12, 13

'Taveliću, zemljače naš blaženi…' Članovi Folklorne grupe 'Mladi Hrvati' su na kraju sv. mise otpjevali pjesmu 'Bože čuvaj Hrvatsku'

40 ponosnih godina H crkve u Wollongongu

rvatska katolička zajednica sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu je u nedjelju, 12. studenoga, svečanim misnim slavljem i ugodnim druženjem uz bogati ručak proslavila svog nebeskog zaštitnika.

Na raskošnom oltaru bile su postavljene moći (relikvija) sv. Nikole Tavelića iz njegovog rodnog grada Šibenika. Folkloraši grupe "Mladi Hrvati" na otvorenom su izveli kratki plesni program, a onda se uz izvrsne članove benda "Akord" nastavilo u slavljeničkom tonu. Sretni dobitnici razveselili su se pripremljenom instant tombolom, a svi željni "slatkog" mogli su kupiti izvrsne domaće kolače koje su priredile vrijedne domaćice. Str. 14, 23

Bogat ulov hrvatskih lovaca Australije KOLUMNA

Str. 27

Sve to uz boćanje u prirodi i odličnu zabavu uz logorsku vatru

Str. 7

Odličan piknik u Brimbanku

unce koje se ipak pojavilo omogućilo je odličnu zabavu na tradicionalnom pikniku u parku Brimbank koji je u nedjelju, 12. studenoga, organizirala Hrvatska stranka prava Australije, ogranak iz Melbournea. Svi

su mogli uživati u prirodi, na svježem zraku, i u izvrsno pripremljenoj hrani - janjetini s ražnja i jelima s roštilja. Kušao se i riblji paprikaš uz lepinje iz pekarnice 'Europa Bakery', a bilo je tu i hladnih napitaka za osvježenje.

lanovi društva "Hrvatski lovci Australija" - veliki zaljubljenici u lov i ribolov - i ove su godine krenuli na svoje tradicionalno kampiranje. Pedeset i pet kampera smjestilo se u prekrasnoj prirodi viktorijskog područja za kampiranje Mitta Mitta, gdje su prošlog tjedna pod šatorima pripremali sve ono što su ulovili, a uz ribe bilo je tu i pečenja s ražnja. Fotogra�ije svjedoče, nisu to bile puste ribarske priče već pozamašni "kapitalci" koji su mjerenjem dobili i svoje pobjednike. Donosimo njihova imena, kao i pobjednike u boćarskom nadmetanju.

Str. 8, 9

Piše: Zvonimir Hodak

Stipe Mesić je napisao memoare, opet laži o Tuđmanu, a ništa o australskom čeku ili UDB-inom dosjeu

2 VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

KULTURA REDOVI ZA ULAZNICE ZA BALET ORAŠAR

Ulaznice su planule već prvog dana kako su puštene u prodaju, čekalo se u dugim redovima

Snijeg na Platku iznad Rijeke

Pao prvi snijeg u Hrvatskoj

Hrvatsku je u subotu stigla najavljena promjena vremena pa je tako snijeg pao oko Gospića, a na Platku iznad Rijeke pala je i veća količina snijega. Zabijelilo je na vrhovima planina na Dinari, Kamešnici i Biokovu, a snježnih pahulja bilo je i na vrhu Svilaje i Mosora. Na Sinjalu na Dinari u subotu ujutro su izmjerili dva stupnja Celzijusa ispod nule, a na Velikoj Duvjakuši je bilo -0,3°C uz osjet hladnoće od -6. Minus je zabilježen i na Biokovu iznad 1600 metara. Na najvišem vrhu Mosora, Velikom Kablu, temperatura je povremeno padala do 0°C. Zbog snijega koji je mjestimice padao i u Gorskom kotaru kolnici su bili mokri ili vlažni i skliski od kiše u većem dijelu zemlje, a magla je smanjivala vidljivost. Na cestama u gorju i duž Jadranske magistrale događali

su se i manji odroni, a vozači su pozivani da brzinu i način vožnje prilagode uvjetima na cestama i održavaju sigurnosni razmak između vozila. Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u prekidu su bile i trajekte linije za otoke na dubrovačkom području te katamaranske za otoke na spltskom i riječkom području. Potom se u sljedećim danima vrijeme malo smirilo, došlo je i do razvedravanja, ali svi se sada pitaju hoće li se u Hrvatskoj konačno dogoditi bijeli Božić. Meteorolozi ne isključuju tu mogućnost, ali kažu kako to ne mogu sa sigurnošću prognozirati. No, čini se da bi u nadolazećim tjednima moglo ipak pasti nešto snijega, barem u gorju, čemu se najviše raduju djeca, ali bi i zaljubljenici u zimske sportove konačno mogli doći na svoje.

rvatsko narodno kazalište u Zagrebu na Facebooku je moralo objaviti kako više nema ulaznica za balet Orašar Petra Iljiča Čajkovskog u koreogra�iji Vladimira Malahova. Ulaznice su planule već prvog dana kako su puštene u prodaju, u srijedu 8. studenog. “Ulaznice koje su se mogle kupiti online putem službene stranice kazališta, rasprodane su u roku od dva sata istoga dana. Ostale ulaznice rasprodane su do četvrtka 9. studenoga do 12 sati. Sveukupno je prodano 13 300 ulaznica za 19 izvedbi baleta Orašar”, napisali su na svojoj Facebook stranici. Prva izvedba baleta je 30. studenog. Odmah u srijedu od ranog jutra stvarao se red ispred zagrebačkog HNK. Mnogi su požurili �izički kupiti kartu za balet koji svake godine privlači veliki interes publike. Web stranica HNK, gdje je također bilo moguće kupiti karte, jedno vrijeme nije radila. Potpuno ista stvar dogodila se i prošle godine prilikom puštanja karata za Orašara u prodaju. Tada su se ula-

Virovitica povukla najviše EU novca

rema analizi podataka dobivenih iz konsolidiranih proračuna svih hrvatskih županija, Virovitičko-podravska županija povukla je najviše sredstava po stanovniku iz EU fondova u 2022. godini - 797,83 kune po stanovniku, više od drugoplasirane Varaždinske županije s 685,35 kuna te županija koje slijede: Dubrovačko-neretvanske s 643,64 kune, Šibensko-kninske s 626,67 kuna i Osječko-baranjske s 518,58 kuna.

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

- Europska unija ponudila nam je niz mogućnosti i mi smo ih iskoristili. Virovitičko-podravska županija godinama je pripremala projekte, strateški imala spremnu projektnu dokumentaciju i potrebne dozvole i bila je spremna za otvaranje natječaja. Zbog te naše spremnosti nije čudno da smo vodeći u Hrvatskoj po povlačenju EU sredstava. Puno očekuju od gradnje brze ceste koja će taj grad spojiti sa Zagrebom.

Strpljivo se čekalo u dugim redovima

Osmijeh nakon kupovine ulaznice

Zaljubljenici u ‘podzemni svijet’ Like

Dio sredstava je i za poljoprivredu

Za samo 2 sata rasprodane ulaznice za balet u Zagrebu

d prvih dana rada Javne ustanove Pećinski park Grabovača kod Perušića u Lici ne pamti se toliki broj posjetitelja u studenom. Protekli vrlo kišoviti i olujni vikend privukao je veliki broj individualnih posjetitelja, a najave do konca mjeseca su vrlo obećavajuće. Potvrdila je to ravnateljica ove ustanove Jelena Milković. „Najave do konca mjeseca studenog su pomalo iznenađujuće jer će nas posjetiti

mnoštvo zaljubljenika u podzemni svijet PP Grabovača. Bit će to ekskurzije s učenicima, a dolaze i dječji vrtići te planinarska društva“, rekla je. Dio posjetitelja redovno obilazi i osluškuje „šumske orgulje“ koje se praktički niti ne gase u ove vjetrovite dane. Njihov moćni zvuk „huče“ po cijele dane pokazujući snagu prirode uhvaćene u različitim visinama „šumskih nota i registara glazbene umjetnice majke prirode“.

Špilja Grabovača kod Perušića

Utemeljen 1983. IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staﬀ): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

znice preprodavale za 4000 kuna. Uz osmijeh na licu izlazili su oni sretnici koji su od ranoga jutra čekali u redu otvaranje blagajne u 10 sati kako bi se domogli karata za jednu od 19 projekcija ove zime. Podsjetimo, prvi Orašar na daskama je 30. studenog, a baletna predstava koja je postala jedan od sinonima Božića izvodit će se i na sam Badnjak. Jedno od najljepših djela klasične baletne umjetnosti vodi publiku kroz božićni svijet raskoši, šarenila, veselja, mašte, prinčeva i vila te nezaobilaznih slatkiša, prateći pustolovine djevojčice Klare, koja od svojeg ujaka na Badnjak dobiva neobičan dar, drobilicu za orahe u obliku drvenog lutka. Klara obožava svojeg ujaka, poznatog po izvođenju najrazličitijih čarolija, kao i njegov nesvakidašnji dar. Kad u ponoć Orašar oživi uz malu čarobnjakovu pomoć, on povede Klaru u čudesan svijet prepun najrazličitijih zanimljivih likova, koji se s neobičnom pažnjom posvećuju presretnoj djevojčici.

Slika iz Jelse opominje

Jaka plima potopila rive na otocima

ak jugozapadni vjetar praćen povremenom kišom izazvao je prošlog tjedna velike poteškoće u Dalmaciji. Razina mora podigla se do rekordnih razina, pa se posebice na otocima nije moglo preko riva u brojnim dalmatinskim mjestima. Nevrijeme je prouzrokovalo dosta problema u Hvaru, Starome Gradu, Vrboskoj i Sućurju, a iz Jelse su stigle fotogra�ije za koje mještani govore da ih u suvremeno

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

doba nisu vidjeli. Mjesto je pogodio pravi potop, brodice su se digle iznad obalnog zida, klupe se dobro toćaju u moru, a prizemne prostorije kuća uz rivu doslovno plivaju. Ljudi nisu mogli nikamo, svi su bili zatvoreni u svojim domovima i gledali u nebo. Pitali su se kad će se ovo čudo od klimatskih promjena napokon smiriti. I smirilo se sutradan, ali ostao je gorak okus da se ovako nešto može ponoviti jer se sve poremetilo.

CIJENA PRIMJERKA (Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

TURIZAM EKOLOŠKI OSVIJEŠTENI TURISTI ZNAJU VRIJEDNOST TAKVOG CERTIFIKATA

Nagrada Green Destinations velika promocija za Plitvička jezera Certi�ikat Zeleno odredište potvrda je da se na “održivom” djelovanju na Plitvicama puno napravilo

acionalnom parku Plitvička jezera dodijeljena je prestižna nagrada Green Destinations za održivost, što osim potvrde da se na Plitvicama usvajaju održive prakse znači da će se u svijetu za okolišno osviještene turiste promovirati kao “zeleno odredište”. Ekološki osviješteni turisti prepoznaju odredišta koje provode održive prakse i njih odabiru. U Hrvatskoj taj certi�ikat imaju NP Plitvička jezera, Međimurska županija i grad Mali Lošinj. To znači da su dobro ocijenjene njihove postojeće odgovorne prakse, ali i da su dobile alat za daljnje dvogodišnje praćenje i poboljšavanje, kada im slijedi provjera. Certi�ikat Zeleno odredište potvrda je da se na “održivom” djelovanju na Plitvicama puno napravilo, što je upravi parka poticaj za poboljšanja i stvaranje novih održivih praksi, rekao je ravnatelj NP-a Plitvička

Bajkovita Plitvička jezera lijepa u svako doba godine

Nagrada je i znak priznanja za održive prakse

Do 2026. trećina svih direktora bit će žene Žene u upravama tvrtki Riječ je o provedbi Direktive Europske unije za rodnu ravnopravnost

rvatska kreće u provedbu Direktive EU za rodnu ravnopravnost te će do 2026. trećina svih direktora biti žene, dok će se tvrtkama koje neće držati kvota propisati sankcije. Čak 60 posto osoba sa sveučilišnom diplomom u Hrvatskoj su žene. Broj visokokvali�iciranih žena stalno raste, ali ga ne slijedi udio žena u rukovodećim strukturama, pa 2022. u čak 67 posto trgovačkih društava izlistanih na burzi u nadzornim odborima nije bilo nijedne žene, a u 34 posto ih nije bilo nijedne žene u upravi. Žene i dalje zarađuju ma-

nje od muškaraca. Podaci iz travnja govore da žene u EU u prosjeku zarade 12,7 posto manje, a u Hrvatskoj 11,1 posto manje. Podzastupljenost žena na direktorskim položajima u EU već se dulje smatra problemom, no budući da samoregulirajuće mjere nisu dale rezultate, koncem 2022. EU je usvojila Direktivu koja države članice obavezuje da do sredine 2026. povećaju udio žena na direktorskim pozicijama. Trgovačka društva će u nadzornim odborima morati imati najmanje 40 posto žena, a na 33 posto svih direktorskih položaja u tvrtkama morat će se imenovati žene. Hrvatska će Direktivu implementirati kroz Zakon o trgovačkim društvima.

jezera Tomislav Kovačević. Dodaje da Green Destinations daje smjernice za poboljšanja u kontekstu održivosti, unapređenja komunikacije o održivosti s djelatnicima i lokalnim stanovništvom. U iduće dvije godine reevaluacije certi�ikata, bit će imenovan koordinator održivosti, radit će se na monitoringu posjetitelja, smanjiti emisiju štetnih plinova posebno u transportu te općenito s fosilnih prijeći na energiju obnovljivih izvora,

Dva 16-godišnjaka su u pritvoru, sumnjiči ih se za djelo za koje dosad nitko u RH nije osumnjičen, a riječ je o obuci za terorizam

rema podacima koje su Europol i nacionalne policije nekoliko europskih zemalja, među kojima je i RH, prikupile o navodnoj desničarskoj skupini osumnjičenoj za terorizam, meta pripremanih napada trebale su biti osobe istospolne

kaže Kovačević. “Novost će biti i uključivanje lokalnih stanovnika u ciljeve zaštite okoliša i održivog i autohtonog turizma, kao i rad na povratnim informacijama turista, dakle praćenje zadovoljstva posjetitelja održivošću destinacije”, rekao je Kovačević i dodao da je važno raditi na autentičnosti doživljaja u destinaciji kroz „jačanje lokalne kulture i tradicije i implementacije u realan život“. Za sve to postoje propisani koraci, jer sam proces Green Destinations certi�ikacije koji prolaze destinacije uključuje 84 kriterija s obuhvaćene četiri dimenzije održivog razvoja: društvene, okolišne, ekonomske i kulturne. Green Destinations je globalna nepro�itna organizacija sa sjedištem u Nizozemskoj, koja djeluje u više od 90 zemalja gdje surađuje s više od 500 destinacija i promovira prepoznatljivost “zelenih” odredišta. Unatrag nekoliko godina aktualnim planom upravljanja posjetiteljima smanjen je pritisak na Nacionalni park Plitvička jezera i otklonjeni su prigovori UNESCO-a, na čijem je popisu svjetske baštine od 1979. godine. Riječ je o biološki i

Neradna nedjelja, nitko se ne žali

Sve su radili na online pla�ormi

Dva maloljetnika uhićena u EU operaciji protiv terorizma seksualne orijentacije i transrodne osobe. No, osim za pripremu napada na homoseksualce, postoje indicije da su se pripremali napadi na osobe iz različitih etničkih i vjerskih skupina. Upravo na temelju tih podataka, odnosno vrijednosti koje su osumnjičenici propagirali, i njihovim planiranim metama, Europol i policija su izvijestili kako se radi o “desničarskoj” skupini. U Hrvatskoj su, kako se doznaje, u sklopu ove akcije uhićena dvojica maloljetnika od 16 godina, a zagrebačko Županijsko državno odvjet-

geomorfološki najbogatijem području Republike Hrvatske i njegovo očuvanje predstavlja javni interes države i svijeta i treba ga trajno štititi od pretjerane turističke eksploatacije i preizgrađenosti, a to su rizici na koje je 2016. godine Hrvatskoj ukazivao i UNESCO. Kovačević kaže da se ranijim stavljanjem parka pod monitoring UNESCO-a upozorilo na preopterećenost u zoni posjećivanja, neadekvatno rješenje za otpadne vode i sl. “Te probleme smo otklonili, izradili plan upravljanja posjetiteljima i ugradili pročistač otpadnih voda, a sada se poduzimaju i drugi koraci za razvijanje održivog turizma. Kroz Green Destinations dobili smo smjernice kako poboljšati određene segmente održivog razvoja. Sve ćemo te aktivnosti inkorporirati u svakodnevno poslovanje”, kaže Kovačević. Najavljuje da će između ostalog trebati riješiti najosjetljiviji problem - broj posjetitelja u srpnju i kolovozu, ali da se plan upravljanja posjetiteljima pokazao uspješnim alatom pa će se i to riješiti. Prosječan dnevni broj posjetitelja ovog ljeta je bio deset tisuća.

ništvo protiv obojice je zatražilo istražni zatvor. Na teret im se stavlja kazneno djelo za koje do sada, barem u novijoj sudskoj praksi, nitko u Hrvatskoj nije bio osumnjičen, a riječ je o obuci za terorizam. Točnije, stavka 2. toga djela, koja govori kako će se “osoba koja prima upute ili samostalno stječe znanja o izradi i korištenju eksplozivnih naprava, vatrenoga ili drugoga oružja, štetnih ili opasnih tvari, ili o drugim speci�ičnim metodama ili tehnikama, znajući da se te vještine namjeravaju koristiti za počinjenje ili dopri-

nos u počinjenju kaznenih djela terorizma, �inanciranja terorizma, otmice, zlouporabe radioaktivnih tvari, napad na zrakoplov, ubojstva i otmica državnih dužnosnika i slično” kazniti kaznom do osam godina zatvora. Kako su u subotu objavili Europol i hrvatska policija, osumnjičenici su, sumnja se, koristili online platformu i za širenje nasilne ekstremističke propagande, aktivno vrbovanje novih članova i razmjenu priručnika o oružju iz 3D pisača. Vjeruje se da su neki članovi organizacije napisali svoj vlastiti manifest i da imaju pristup oružju.

i trgovci niti radnici ne žale se na neradnu nedjelju, a promet se s neradne nedjelje prelio na petak i ponedjeljak. Mnogi smatraju kako nova regulacija rada nedjeljom vodi i do zadovoljnijeg djelatnika. Trgovine mogu raditi 16 nedjelja u godini i to mogu rasporediti kako žele. One na priobalju to koriste za rad ljeti, a ostali uglavnom za Božić. Iako je teško predvidjeti utjecaj neradnih nedjelja na prihode trgovaca, činjenica je da se nitko od njih nije požalio. Uz to, nema ni prigovora kako poslodavci ne poštuju novo pravilo prema kojem se rad nedjeljom plaća 50 posto više od onog ostalim danima. Moguće je doduše da zbog nejednakog položaja malih trgovaca i velikih lanaca koji imaju puno više trgovina i formata – i lakše im se organizirati, da ovi manji i ranjiviji imaju i manje prihode.

4 AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

PROMET IZAZVAO NESREĆU KOD VINKOVACA

Smrskani automobili na ces�

BANSKI DVORI HRVATSKA VLADA DOBIVA NOVOG

Novi ministar obrane, osje maloljetni dragovoljac, djed

Premijer Plenković ga je predložio za ministra, ali nije tajna da njih dvojica nisu u najboljim odnosima

Plenković smijenio ministra Banožića I Ministar je u subotu ujutro izazvao prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom

remijer Andrej Plenković u subotu poslije podne je razriješio ministra obrane Marija Banožića zbog izazivanja prometne nesreće sa smrtnom posljedicom te ovlastio državnog tajnika Zdravka Jakopa da vodi Ministarstvo obrane RH. Banožić je u subotu ujutro sa svojim osobnim vozilom pretjecao kamion na cesti Vinkovci - Županja po magli i dok je bio u lijevoj traci izazvao je nesreću, sudario se s kombijem koje je dolazilo iz suprotnog smjera u kojem je poginuo Stanko Šarić (40) iz Privlake kod Vinkovaca. Banožić je teško ozlijeđen te je hospitaliziran najprije u vinkovačkoj bolnici, a potom je premješten u osječku, ali je izvan životne opasnosti. Premijer je u više navrata

izrazio žaljenje zbog nesreće, prije svega, naglasio je, zbog gospodina Šarića, njegove obitelji, njegove dvije kćeri, ali i zbog ministra Banožića. Vlada će, rekao je, iznaći načina da se pomogne obitelji Šarić, a Banožiću je zaželio oporavak i stabilizaciju zdravstvenog stanja. Nakon pitanja novinara komentirao je i status osiguranja Banožića rekavši da štićena osoba 2. kategorije može, ako to želi, i sama voziti svoje osobno vozilo.

“Banožić je vozio svoje osobno vozilo, bio je bez osiguranja, išao je na jednu privatnu situaciju, nije išao ni na što službeno”, dodao je premijer te ustvrdio da je uvijek bolje da štićene osobe budu u vozilima koje voze profesionalci, “ljudi koji su za to stručni i adekvatno obučeni”. Ovo je bila situacija u kojoj je on tijekom vikenda sam vozio svoj automobil i došlo je do ove teške prometne nesreće, rekao je.

Sada već bivšeg ministra Banožića čeka sudski postupak zbog izazivanja prometne nesreće sa smrtnom posljedicom. Išao je u lov, nije bio alkoholiziran, državno odvjetništvo je utvrdilo da je on krivac jer je pretjecao kamion po magli. ‘Vozač je započeo pretjecanje, a da nije provjerio da to može napra-

vi� sigurno’, stoji u njihovoj službenoj objavi. Nesreća se dogodila u njegovoj lijevoj prometnog traci. Imaju i svjedoka tog vozača iz kamiona. Odvjetnici se slažu da će najvjerojatnije bi� optužen zbog nehaja, ali i to je ozbiljno kazneno djelo. Prije� mu kazna od jedne do 15 godina zatvora.

Banožiću prije� zatvorska kazna

Ina otkrila plin na bušotini kod Grubišnog Polja

Ispitivanjem je potvrđena komercijalna proizvodnost te bušotine i odlična ležišna svojstva

na je prijavila Agenciji za ugljikovodike komercijalno otkriće ležišta plina na bušotini Veliki Rastovac-1, nedaleko od Grubišnog Polja, na istražnom prostoru DRAVA-03, s ostvarenim maksimalnim dotokom od oko 145.000 prostornih metara na dan, što predstavlja nešto više od sedam posto njezine ukupne dnevne proizvodnje plina. Kako su danas izvijestili iz te kompanije, ispitivanjem je potvrđena komercijalna proizvodnost te bušotine i odlična ležišna svojstva. Istražna bušotina Veliki Rastovac-1, dubine 1095 m, nalazi se u Općini Grubišno Polje. To je prva od pet planiranih istražnih bušotina u prvoj fazi istraživanja na prostoru DRAVA-03.

Nove količine plina Nakon ishođenja eksploatacijskog polja za to otkriće, Ina na njemu planira izbušiti dodatnu razradnu bušotinu, izgraditi priključni plinovod te privesti obje bušotine u proizvodnju do kraja 2027. godine u skladu s trenutačnim planom ishođenja dozvola za eksploataciju ugljikovodika u Hrvatskoj. “Prijavili smo komercijalno otkriće nadležnim institucijama i ponovno dokazali da Ina igra ključnu ulogu kada je riječ o aktivnostima

istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Hrvatskoj. Otkriće novog plinskog polja otvara mogućnosti za dodatne istražne radove na prostoru DRAVA-03, navode iz te kompanije, dodajući da je to rezultat intenzivnog istražnog ciklusa u Panonskom bazenu koji provode već dulji niz godina, a koji se nastavlja i u 2024. Samo u posljednjih pet godina Ina je u aktivnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina uložila oko 450 milijuna eura, zaključuju.

van Anušić u šest i pol godina prešao je put od načelnika Antunovca, mjesta pokraj Osijeka do potpredsjednika hrvatske Vlade i ministra obrane Republike Hrvatske (Sabor bi ga trebao potvrdi u četvrtak). U međuvremenu je odradio jedan i pol mandat na dužnosti župana Osječko-baranjske županije. Na početku političke karijere, sredinom devedesetih, bio je član HSP-a uz čiju potporu je 2005. godine prvi put izabran za načelnika Antunovca, prigradskog naselja Osijeka. Isti je uspjeh ponovio 2009. godine. No, nakon tih izbora došlo je do njegova razlaza s Antom Đapićem, pri čemu je Anušić nastavio obnašati dužnost načelnika kao nezavisni, a potom je 2013. godine opet pobijedio, ali ovaj put kao kandidat HDZ-a u koji je ušao dvije godine ranije. Za Anušića se, s obzirom i na njegovu pravašku prošlost, uvijek govorilo da pripada desnom dijelu političkog spektra, ali to nije smetalo Andreju Plenkoviću kada je preuzeo HDZ da s njim nastavi surađivati te da postane njegov potpredsjednik u stranci. Konačno, čak i da je htio nešto mijenjati pitanje je bi li mu to uspjelo, pogotovo jer u političkom smislu za to nije imao nikakvo opravdanje s

Istaknuo je kako njemu, kada gleda taj plakat, u oči upada da su slova poredana u obliku križa

rije nepuna dva tjedna gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, zajedno sa suradnicima, predstavio je službeni plakat obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara te slogan. Ništa manje reakcija nisu izazvale ni primjedbe Penave koji je prozvao neke koji bi “mjerili kukuruz” ili ne poštuju HOS te im poručio da ne dolaze u Vukovar. Prema Penavinim riječima, u Vukovaru će 18. studenoga biti jedna kolona i jedan plakat i to onaj koji je predstavio Odbor za obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. – Puno je dezinformaci-

Premijer Plenković predložio je Anušić za novog ministra obrane Republike Hrvatske

U rat sa 17 godina Anušić je dragovoljac Domovinskog rata u koji se uključio kao 17-godišnjak napus�vši srednju školu. Jedan brat mu je poginuo kao branitelj kod Paulin Dvora. Bio je pripadnik ZNG-a, 106. i 130. brigade, pripadnik Specijalne policije MUP-a Orao, Vojne policije i 3. Gardijske brigade Hrvatske vojske. Prošao je brojna ra�šta u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, od istočne Slavonije, za�m u kolovozu 1992. godine na dubrovačkom području, u siječnju 1993. godine sudjelovao je u Akciji Maslenica, a u kolovozu iste godine je mjesec dana proveo na području BiH. Sa Specijalnom policijom MUP-a Orao sudje-

lovao je od 1993. do 1995. godine u akcijama na Velebitu, a s istom postrojbom sudjelovao je i u akciji Bljesak i oslobađanju područja zapadne Slavonije. Po završetku ratnih operacija na području Hrvatske i Bosne i Hercegovine završava srednju školu u Osijeku te se upisuje na Kineziološki fakultet u Zagrebu gdje je stekao višu stručnu spremu i �tulu stručnog prvostupnika trenerske struke. Vojno je umirovljen 2003. godine, a od 2002. do 2005. godine bio je predsjednik i trener u Kick boxing klubu Antunovac. Kickboxom se i danas rekrea�vno bavi. S obitelji živi u Antunovcu i otac je četvero djece.

‘Nema šanse da povu izvješen drugi, dat ću ja. Iza svih tih teza, koje su se pojavile nakon tiskovne konferencije i predstavljanja programa i plakata Dana sjećanja, javili su se oni kojima smeta HOS kao sastavna

postrojba Hrvatske vojske u Domovinskom ratu koja je i u Vukovaru imala puno poginulih. Prije nekoliko godina na čelu kolone bila je 204. Vu-

Gradonačelnik Ivan Penava i plakat za ovogodišnju Kolonu sjećanja u Vukovaru

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

POTPREDSJEDNIKA I MINISTRA IZ SLAVONIJE

čki župan Anušić, bio je mu stradao na Bleiburgu

Anušić u braniteljskoj odori

obzirom da je Anušić redovito isporučivao odlične izborne rezultate za HDZ kako u Osječko-baranjskoj županiji tako i na parlamentarnim izborima u 4. izbornoj jedinici, pa je tako 2020. godine lista HDZ-a koju je nosio Anušić osvojila osam saborskih mandata. To je bila i ulaznica da Osječko-baranjska županija dobije ministra u Vladi, a izbor je pao na Natašu Tramišak, njegovu dugogodišnju suradnicu. Ona će, pak, ubrzo postati kamen smutnje između Anušića i Plenkovića. Na kraju je ispalo da ju je smijenio samo zato što mu se nije sviđala. Mnogi su tada očekivali žestoku Anušićevu reakciju, ali je ona izostala. Župan je očigledno procijenio da nije vrijeme za otvoreni sukob s premijerom, s kojim je već nekoliko godina u latentnim prijeporima. Nije tajna da njih dvojica nisu u najboljim odnosima. Štoviše, Anušić se nije libio otvoreno kritizirati unutarstranačku politiku, pa je tako uoči lokalnih izbora 2021. godine upozoravao na osipanje članstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji pozivajući ministra Marija Banožića, kojega će sada naslijediti, da se pozabavi stranačkim ogrankom koji vodi i što je izazvalo otvoreni politički sukob između njih dvojice ili kada je u negativnom kontekstu spominjao koaliciju HDZ-a i SDSS-a zbog čega ga je Plenković javno

čem plakat. Ako bude nalog da se taj ukloni’ kovarska brigada i nitko se nije bunio. Imali smo potom na čelu kolone i 4. bojnu 3. Gardijske brigade i ni tada se nitko nije bunio. Na čelu kolone bila su i djeca poginulih hrvatskih branitelja i ni tada se nitko nije bunio – rekao je Penava. Napomenuo je kako je u prvoj rečenici konferencije za medije, kada je predstavljen plakat, negirao pokušaje bilo kakvoga povezivanja s fašizmom i nacizmom te da je one koji tako misle zamolio da ne dolaze u Vukovar 18. studenoga. Isto tako, kako kaže, zamolio je da u Vukovar toga dana ne dolaze ni oni koji ne poštuju vrijed-

nosti HOS-a. Na upit o isticanju slova U na plakatu kaže kako su sva slova u riječi Vukovar iste boje i istoga fonta osim slova V. Istaknuo je kako njemu, kada gleda taj plakat, u oči upada da su slova poredana u obliku križa. Na upit o provokacijama i politiziranju Vukovara na ovaj način rekao je kako on nikada nije promovirao ustaštvo, ali i da se isto tako nikada neće ograditi od ovoga plakata za koji je rekao da je pomno biran i rađen. Kada je riječ o mogućnosti da u Vukovaru 18. studenoga budu dva plakata, jedan od Grada Vukovara, a drugi od Vijeća koje-

prozvao, kao i nezadovoljstvo operativnom provedbom Projekta Slavonija, Baranja i Srijem... I nedavno je Anušić kritizirao politiku HDZ-a i premijera u slučaju nezakonite gradnje vile direktora HEP-a Frane Barbarića, na što mu je Plenković na svoj način odbrusio. Anušić se ove godine, iako potpredsjednik stranke, rijetko pojavljivao na sjednicama Predsjedništva. No, ni Plenković se s druge strane nikada nije usudio krenuti đonom na župana, jer je svjestan kako ovaj ima dobru podršku među desnom i braniteljskom populacijom HDZ-ovih birača. Anušić se, pak, s druge strane, paralelno uhvatio u koštac s projektima na području svoje županije, ne krijući težnju da kroz njezin gospodarski razvoj i uspon dodatno razvija istok Hrvatske. Tako su na njegovu inicijativu u Osijeku, uz potporu europskog novca, izgrađeni Gospodarski centar i Regionalni distribucijski centar, izlobirao je 400 milijuna kuna vrijednu obnovu Zračne luke Osijek, kao i 250 milijuna eura vrijedan novi Klinički bolnički centar Osijek čije se projektiranje priprema... Također, prvi je u Hrvatskoj, u suradnji s gradovima i općinama, pokrenuo besplatni školski obrok za sve osnovnoškolce u županiji, što je Vlada ove godine prekopirala na cijelu Hrvatsku. Anušići su porijeklom iz BiH, s dobojskog područja, njegov djed stradao je na Bleiburgu. mu je na čelu ministar Tomo Medved, kazao je kako je to sulud potez. – Ovo je 25. kolona sjećanja, a ona je prije 25 godina pokrenuta od djelatnika poglavarstva, vukovarskih franjevaca, gradskih tvrtki i ustanova. Doprinosa kreaciji kolone izvan Vukovara nema, s tim da Vlada zadnjih godina �inancira troškove organizacije kolone. Međutim, to s izjavom o izradi novoga plakata, nije to tako jednostavno. Dolazite u grad koji ima svoga gradonačelnika koji je autonoman i gdje postoje komunalne službe koje vode računa o tome i mjesta gdje se lijepe plakati, o čemu odlučuje grad. Gdje će zalijepiti te plakate ako ih izrade? – upitao je Penava dodajući da će, ako dođe do toga, dati nalog da se uklone „drugi“ plakati.

EUROSTAT MEDIJALNI DOHODAK IPAK RASTE

Radi se o dohotku s kojim građani raspolažu nakon plaćanja poreza i doprinosa.

ko mnogi i nemaju taj osjećaj, statistika je neumoljiva – Hrvati imaju viša primanja nego Portugalci. Trebalo je za to deset godina

Standard u Hrvatskoj ipak postupno raste

Dugo im gledali u leđa: Hrvati plaćom prestigli Portugal

članstva u Europskoj obitelji. Potrajalo je, ali eto i to se dogodilo. Hrvatski građani više nemaju šesta najniža primanja u Europskoj uniji. “Hrvatska je lani po prvi puta od ulaska u Europsku uniju napredovala po pitanju medijalnog dohotka», rekao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca. Radi se o dohotku s kojim građani raspolažu nakon plaćanja poreza i doprinosa. “On realno prikazuje kupovnu moć stanovništva koja se prema podacima za prošlu godinu oporavlja”, pojasnio je Stojić. U Hrvatskoj je on lani iznosio 12.277 eura, 11 eura više nego u Portugalu, državi kojoj je dugo po stupnju razvoja i plaćama Hrvatska gledala u leđa. A da to više nije tako ne čudi Veru Prokić, hrvatsku pijanisticu koja već 30 godina živi u Portugalu i koja ističe da plaće ondje već dugo stagniraju. “Stalno su prosvjedi da porastu, osobito u školama”, istaknula je te dodala da se standard pogoršao i zbog in�lacije: “Do prije mjesec dana,

ako bih jednom išla u trgovinu, sve bi koštalo nekih 2223. eura. Sad je već došlo do trideset.” Nije ni Hrvatska imuna na in�laciju, ali su u njenom slučaju plaće snažnije rasle. “Zadnjih nekoliko godina rastu plaće značajno. Dakle, nominalno su plaće rasle preko 50 posto, a realno oko 20 posto”, rekao je Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika Vlade. To da je Hrvatska po životnom standardu preskočila jednu od starih država članica Europske unije svakako je važan doseg, no za dostizanje europskog prosjeka – što je naš nacionalni cilj – predstoji još dosta posla.

U susjednoj Sloveniji medijalni dohodak je i dalje 50 posto veći nego u Hrvatskoj. Ipak, uvjeravaju u Vladi, dokaz da smo na dobrom putu je i odluka agencije Moody’s objavljena u subotu da podigne izglede kreditnog rejtinga. “U prilog tome govori činjenica da je Moody’s u 2022. i 2023. podigao kreditni rejting za samo četiri države na svijetu od otprilike 120 koliko ih prati. Među te četiri države je i Hrvatska”, napomenuo je Savić. Nastavi li se rast plaća, Hrvatska bi već nagodinu mogla opet napredovati na ljestvici dohodaka. Za tek sedamdesetak eura godišnje bježi joj Latvija.

Moody’s potvrdio rejting Hrvatske ‘Baa2’, poboljšao izglede u pozitivne

Potvrda rejtinga odražava �iskalnu snagu Hrvatske i snagu institucija i sustava upravljanja, objasnili su u Moody’su

gencija Moody’s potvrdila je u petak kreditni rejting Hrvatske ‘Baa2’ i poboljšala izglede iz stabilnih u pozitivne, istaknuvši smanjenje javnog duga, gospodarski rast znatno iznad prosjeka eurozone i e�ikasnije institucije. Moody’s je podigao kreditni rejting Hrvatske u investicijsku kategoriju u srpnju prošle godine, nakon formalnog završetka postupka ulaska u eurozonu. U petak potvrdili su rejting ‘Baa2’ koji označava umjereni kreditni rizik i izmijenili izglede iz ‘stabilnih u ‘pozitivne’. “Potvrda rejtinga ‘Baa2’ odražava �iskalnu snagu Hr-

Obećavajuće prognoze vatske i snagu institucija i sustava upravljanja koji su znatno snažniji od ostalih zemalja s istim rejtingom”, objasnili su u Moody’su. Naglašavaju ipak da gospodarstvo i dalje ograničavaju snažno oslanjanje na turizam i strukturni izazovi koji proizlaze iz starenja populacije. Kreditno su ograničenje i dalje i umjerena izloženost Hrvatske geopolitičkom i riziku u bankovnom sektoru, dodaju. Izmijenili su pak izglede u pozitivne, signaliziravši da bi mogli podići rejting, budući da su, po njihovoj ocjeni, sve veće šanse da će se

javni dug smanjiti značajnije no što do sada očekivali. Istaknuli su i mogućnost jačanja potencijala za rast hrvatskog gospodarstva koje bi po njihovoj procjeni u ovoj i idućim godinama trebalo rasti znatno snažnije od prosjeka eurozone i većine sličnih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi. Izdvajaju i e�ikasnu realizaciju opsežnog programa ulaganja i reformi u sklopu Plana za oporavak i otpornost, koja svjedoči o poboljšanoj učinkovitosti institucija i sustava upravljanja u cjelini, zaključuju.

KRONIKA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

IDENTITET PONOSAN NA HRVATSKE KORIJENE POSLOVI SVE JE VIŠE STRANIH RADNIKA

Bill Belichick utakmicu u Frankfurtu vodio s hrvatskom zastavicom na odori Patriotsa Belichick, koji je porijeklom iz Draganića kod Karlovca, je više puta isticao da je ponosan na svoje hrvatske korijene

Frankfurtu se prošli tjedan igrala još jedna utakmica službene NFL sezone između slavnih New England Patriotsa i Indianapolis Coltsa. A trener Patriotsa Bill Belichick utakmicu je vodio - s hrvatskom zastavom na odori Patriotsa. Belichick je više puta isticao da je ponosan na svoje hrvatske korijene. Prošli je mjesec također svakog vikenda Belichick nosio hrvatsku zastavu na odori, ali to je bilo za očekivati obzirom da je listopad obično “heritage” mjesec, odnosno period kada se u NFL-u daje priznanje međunarodnim korijenima njihovih igrača, trenera, dužnosnika... Činjenica da je trener Patriotsa ponio svoju “hrvatsku” verziju uniforme i u Njemačku pokazuje još jednom da se najtrofejnijih trenera NFL-a ponosi hrvatskim korijenima. Također, je i na konferenciji za medije u petak u Frankfurtu prvo Hrvatsku istaknuo u spominjanju i drugih europskih nacija koje gravitiraju NFL utakmicama u Njemačkoj. Lani je NFL prvi put dovela službene utakmicu i u Nje-

S crveno-bijelim kockicama i u vrijeme korone mačku, nakon što se već dugo utakmice regularne sezone znaju igrati i u Velikoj Britaniji i Meksiku. NFL svake godine ima i nekoliko utakmica van Amerike, a spominje se da bi se u Europi nakon Velike Britanije i Njemačke mogla dogovoriti i jedna utakmica u Španjolskoj. - Moj djed Ivan 1897. godine

zajedno s bakom Marijom Barković, koja je dolaskom u SAD dobila ime Mary, otišao je iz sela Draganića pokraj Karlovca u SAD. Doselili su se u Monsessen, mjesto pokraj Pittsburgha i tamo počeli zajednički život. Djed nikada nije završio školu, ali je govorio šest jezika. Radio je kao vrtlar i mesar te tako prehranjivao mog oca i još tri sina i jednu kćer. Uvijek je govorio o Hrvatskoj- prisjeća se jedan od najpopularnijih trenera NFL-a. Za razliku od njega, njegov je otac bio usko povezan s domovinom svog oca. Ipak, prezime je iz Beličić prešlo u Belichick. - Otac je bio sve do smrti vezan za zajednicu Hrvata u Pennsylvaniji, a njegova je sestrična nekoliko puta posjetila sela od kuda smo porijeklom, rekao je Bill.

Bill Belichick, trener Patriotsa, s hrvatskom zastavom na odori

STJEPAN CRLJEN 18.02.1943. - 09.11.2023.

Tužnog srca i s bolom u duši javljamo rodbini i prijateljima da je 9. studenoga 2023. blago u Gospodinu, u 81. godini života, preminuo naš voljeni suprug, otac i obožavani djed.

Misa zadušnica bit će u crkvi sv. Leopolda Bogdana Mandića (22 Fitzgerald Rd Sunshine West) u srijedu 22.11.'23. - u 10 sati. Molit će se krunica i služiti sv. misa, a pokop na groblju Keilor Cemetery je u 12.30 sati. Iza njega ostaju ožalošćena supruga Erika, kći Daniela, sin Daniel i unuk Christian. Neka mu Gospodin udijeli svoj mir i podari vječni spokoj. Počivao u miru Božjem.

Veteranski centar otvoren u Daruvaru

ajveća podružnica Veteranskog centra otvorila je vrata hrvatskim braniteljima u Daruvaru u ponedjeljak, a predsjednik Vlade RH Andrej Plenković najavio je, na svečanosti otvorenja, da je u planu izgradnja novih podružnica. Veteranski centar u Daruvaru prostire se na 10 hektara, ima 105 soba za 200 korisnika, kao i pet soba za 100-postotne invalide koji su potrebiti njegovatelja. Jedina je podružnica građena od temelja, a ostale, u Petrinji, Sinju i Šibeniku dograđivane su ili proširivane. Ukupna vrijednost izgradnje i opremanja daruvarske podružnice je 14 milijuna eura. Centar je smješten na mirnoj, šumom okruženoj lokaciji, koja je istovremeno blizu gradskog centra i svakodnevnih društvenih sadržaja, a u neposrednoj blizini su i Daruvarske toplice odnosno zdravstveno-rehabilitacijski, sportsko-rekreacijski i turistički sadržaji.

Raygan Medrano je pomoćni radnik na gradilištu

Filipinac sretan u Hrvatskoj: Zaradim do 1000 eura. Ostat ću dok me �irma bude htjela

To je neto plaća (bruto do 1.500 eura), a uz to, plaćeni su mu stan, režije, prijevoz do posla, odnosno gradilišta i dva topla obroka dnevno

rošle je godine na području Policijske uprave krapinsko-zagorske izdano ukupno 3113 dozvola za boravak i rad stranaca, a ove godine do 31. listopada njih 2558. 2018. godine izdano ih je svega 249, piše Zagorje.com. Najtraženija zanimanja, prema zahtjevima za radne dozvole za zapošljavanje stranaca, u 2023. godini bila su: radnik/radnica visokogradnje, radnik/radnica niskogradnje, zidar/zidarica, vozač/vozačica teretnog vozila, monter/monterka građevinskih elemenata, elektroinstalater/elektroinstalaterka te zavarivač/ zavarivačica. Pet zemalja iz kojih dolazi najviše radnika prema zahtjevima su Bosna i Hercegovina, Indija, Nepal, Bangladeš i Filipini. 42-godišnji Raygan Medrano iz Filipina u Zagorje je stigao prije osam mjeseci. “Došao sam sam i ovo je

Prosječna pak bruto plaća je 1.904. eura, to je rast za 13,7 posto u odnosu na kolovoz 2022.

rosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za kolovoz iznosila je 1.335 eura, što je nominalni rast za dva posto u odnosu na srpanj te rast za 13,7 posto u odnosu na kolovoz 2022., pokazuju podaci Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za kolovoz na razini Hrvatske, koja je iznosila 1.163 eura, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec bila je veća za 172 eura.

bilo prvi puta da sam došao u Hrvatsku. Prije toga radio sam u Kataru, a jedan mi je kolega rekao zašto se ne bih prijavio za posao u Hrvatskoj, jer tamo trebaju radnike”, ispričao je za Zagorje. com Raygan. Prijavio se u agenciju, prošao intervju i, kaže, zgrabio priliku. U građevinskim poslovima ima iskustva. Slično je radio, kaže, na prijašnjem poslu. “Nisam se mogao ni prijaviti u agenciju za građevinske poslove ako to nisam znao raditi”, dodaje. Raygan je za sobom ostavio suprugu, 16-godišnjeg sina i 14-godišnju kćer. “Nije lako biti odvojen od obitelji, vidjeti se s njima samo preko videopoziva. No doma je teško. Danas imate posao, sutra nemate. Tako da jesam daleko od obitelji, ali pomažem im i šaljem im svaki mjesec novac”, priča Raygan. U njegovoj se zemlji, kaže, prosječne plaće kreću od 300 do 400 eura mjesečno. U Hrvatskoj je plaćom itekako zadovoljan. “Prije sam zarađivao puno manje, ali ovdje sam zadovoljan”, kaže i otkriva kako je, da bi uopće dobio priliku da dođe raditi u Hrvatsku, morao platiti

agenciji, ali i podmiriti troškove avionske karte. “Živim s drugim kolegama u stanu u Dubrovčanu. Ovdje je lijepo živjeti. Svi su ljudi susretljivi, gostoljubivi, kao i kolege na poslu. Na poslu imamo topli obrok, a u stanu kuhinju pa nakon posla sami kuhamo. Hrana ovdje je dobra iako je malo drugačija od one na koju smo navikli, mi kuhamo s više čilija, češnjaka, začina”, priča Raygan. Za poslove pomoćnog radnika na gradilištu Raygan mjesečno zaradi od 900 do 1000 eura neto (bruto je za oko trećinu više). Njemu, kao i ostalim kolegama iz Filipina, ali i Bangladeša i Egipta, plaćeni su smještaj, režije, prijevoz do posla, odnosno gradilišta, a imaju pravo i na dva topla obroka, priča. “Namjeravam ovako raditi dok me �irma bude htjela, a nadam se da će to biti dugo, dok god budem �izički mogao raditi”, zaključio je Raygan, koji se nada da će ipak možda iduće godine moći posjetiti svoju obitelj, otići doma na barem mjesec dana, jer zbog duljine puta, ali i velikih troškova avionske karte, kraći godišnji se ne isplati.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za kolovoz isplaćena je u djelatnosti vađenje sirove

nafte i prirodnog plina, u iznosu od 2.032 eura. Najniža je plaća isplaćena u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 712 eura. Medijalna neto plaća za kolovoz iznosila je 1.137 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za kolovoz iznosila je 1.904 eura, što je porast za 2,3 posto u odnosu na srpanj te porast za 16 posto u odnosu na kolovoz 2022. godine.

Prosječna neto plaća u Zagrebu 1.335 eura

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE 7

BRIMBANK PARK TRADICIONALNI PIKNIK HSP-a AUSTRALIJE - OGRANAK MELBOURNE

Sunčana nedjelja hrvatskih izletnika i miris janjetine na hrvatski način!

Kušao se i riblji paprikaš uz lepinje iz pekarnice 'Europa Bakery', a bilo je tu i hladnih napitaka za osvježenje Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Zlatko KOZLEVČAR

zletnicima koji su se okupili u Brimbank Parku na tradicionalnom susretu kojeg organizira Hrvatska stranka prava Australije - ogranak dr. Ante Pavelić - Melbourne, na čelu s Dragom Maligecom i Johnnyjem Sladićem, promjenjivo vrijeme ipak je bilo naklonjeno, u nedjelju 12. studenoga. Sunce koje se ipak pojavilo omogućilo je odličnu zabavu u prirodi, a uz izvrsno pripremljenu hranu - janjetinu s ražnja i jela s roštilja - svima se otvorio apetit! Kako i ne bi kad se ekipa majstora za pripremu hrane potrudila da nitko od izletnika ne bude gladan - Dragec, Jure, Jurek, Finka i Paula odradili su odličan posao. Tako su svi koji su došli uživali na svježem zraku, uz glazbu benda "Crna legija" kojeg čini dvojac Joe Sladić i Zvonko Šakić. Kušao se i riblji paprikaš uz lepinje iz pekarnice "Europa Bakery". Bilo je tu i hladnih napitaka za osvježenje, a na štandu jednog od pokrovitelja ovog izleta, tvrtke "Pero's Wine", moglo se kupiti hrvatska domaća vina i likere iz njihove domaće proizvodnje. "Hvala što ste nam došli - prijatelji Hrvata i Hrvati i Hrvatice!" – zahvaljuje Drago Maligec.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

RIBOLOV DRUŠTVO ‘HRVATSKI LOVCI AUSTRALIJA’ NA TRADICIONALNOM KAMPIRANJU

Najveći šaran, boćanje u prirodi i odlična zab

Lijepo je bilo vidjeti kako se ova ljubav, ali i trikovi ribolovaca, prenosi na najmlađe, koji su ponosno pokazali rezultate svog umijeća Pripremila: Suzana FANTOV

če, nisu to bile puste ribarske priče već pozamašni "kapitalci" koji su mjerenjem dobili i svoje pobjednike u njihovom redovitom natjecanju u ribolovu. U kategoriji "šaran" pobijedili su Ivan Kavelj, Josip Kulakovski i Nick Maffa. U kategoriji "zlousta pastrva" pobijedili su Ante Župan, Ante Cviković i Matko Dobrasin. U boćarskom natjecanju pobijedili su Dinko Marinović, Krešo Marinović, Matko Dobrasin i Karlo Dobrasin. Lijepo je bilo vidjeti kako se ova ljubav, ali i trikovi ribolovaca, prenosi na najmlađe koji su ponosno pokazali rezultate svog umijeća - zavidne trofejne primjerke slatkovodnih riba.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

U PREKRASNOJ PRIRODI MITTA MITTA

SYDNEY HKC SV. NIKOLE TAVELIĆA ST. JOHNS

Nakon duhovne pripreme velika proslava patrona župe

ava uz logorsku vatru Održana je trodnevnica i služena je svečana sv. misa, a potom je uslijedio veliki godišnji piknik u čast nebeskog zaštitnika Pripremila: Suzana FANTOV

akon duhovne pripreme, trodnevnice od 9. do11. studenoga tijekom koje su se održavale pobožnosti, Hrvatski katolički centar sv. Nikole Tavelića - St. Johns u Sydneyju - proslavio je svog nebeskog zaštitnika, blagdan sv. Nikole Tavelića. Nakon sv. mise upriličen je tradicionalni, veliki piknik. "Hvala našem novom župniku fra Klaudiju Milohanoviću na gostoprimstvu, kojem i ovom prigodom želimo dobrodošlicu među nas Hrvate ovdje u Australiji" rekao nam je Ivica Glasnović, generalni konzul Republike Hrvatske u Sydneyju koji je sudjelovao u ovom slavlju.

STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

Monstruozni čin Milorada Pupovca

Tko je kriv za paniku oko Coca-Cole?

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

an sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje državni je blagdan koji obilježavamo 18. studenoga u sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, počinjen pokolj u Škabrnji te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada te Rakovice. No, na žalost, 18. studenoga je često i dan žestokih političkim razmimoilaženja, pa i sukoba, koji ni najmanje ne doprinose ozračju koje bi toga dana u Hrvatskoj trebalo vladati. Godine 2013. situacija je bila tako uzavrela da su odražena dvije kolone sjećanja u Vukovaru, a ove godine će se obilježavanje godišnjice pada Vukovara, kako sada stvari stoje, održati uz dva različita prigodna plakata – jedan je izradio grad Vukovar, a izradu drugog naknadno je iniciralo Vijeće za domovinski pijetet, mir i razvoj. „Nakon što je plakat Grada Vukovara izazvao burne reakcije u javnosti, Vijeće je razmotrilo i plakat koji je izradio Grad Vukovar, a čiji izgled i sadržaj prije javnog predstavljanja nije usuglašen s Vijećem, te je stava da je plakat neprimjeren i kao takav neprihvatljiv jer je u javnosti potaknuo brojne negativne rasprave i reakcije, izazvao podjele i uznemirenost u velikom dijelu braniteljsko-stradalničke populacije i ne šalje poruku pijeteta ni odavanja jednake počasti žrtvama, uz napomenu da nikada ranije na plakatima nisu bile isticane pojedine postrojbe ili osobe”, objavljeno je na stranici Ministarstvo hrvatskih branitelja. Sve u svemu, unatoč žestokim medijskim okršajima između lokalnih vlasti Grada Vukovara, na čelu s gradonačelnikom Ivanom Penavom, stranke Domovinski pokret, čiji je Penava predsjednik, te dijela braniteljskih udruga i braniteljske populacije, s jedne strane, te dužnosnika hrvatske Vlade, političara i aktivista lijeve političke orijentacije te velikog dijela medija, u Vukovaru će ipak

Piše: Davor Ivanković

rošlo je skoro tjedan dana od kada je jednom Riječaninu teško oštećen jednjak i želudac jer je umjesto mineralne vode popio neku lužnatu tekućinu koja mu je gotovo izgrizla utrobu. Još uvijek ne znamo zašto se to dogodilo, ali je to bio događaj koji je izazvao pažnju čitave nacije, a kako su se počeli prijavljivati deseci novih slučajeva, o tome su se raspisali i strani mediji. Koliko sada znamo, ne radi se ni o kakvom masovnom napadu ili pokušaju trovanja stanovništva, nego o doista jednom izdvojenom slučaju. Otkrilo se, istina, da se isti takav događaj, gdje se opet spominje Rijeka, dogodio još u svibnju, no taj slučaj očito nije promptno istražen. I dok je sada najlakše kriviti društvene mreže što se digla panika i što su deseci ljudi pomislili da su otrovani nekim od proizvoda Coca-Cole te pohrlili na hitni prijam bolnica, svi su oni otpravljeni kućama i očito su podlegli panici. Ima tu svega. Otkrilo se tako i da su neki od njih došli misleći kako će dobiti potvrdu da im je stradao jednjak kako bi mogli tužiti proizvođača. E, sad, tko je kriv za paniku? Koja je nastala zato što javnost u prvih 48 sati nije dobila nikakvu provjerenu informaciju o čemu se radi. Prošle subote o događaju su bolnice izvijestili po-

inspektor, Andrija Mikulić, ili neki njegov zaposlenik. Ozbiljnost i dramatičnost je povećala i činjenica da upravo traje rat islamskih država protiv američke Coca-Cole zbog situacije u Palestini. Stoga je i trebalo hitno reagirati s onim što se znalo već prvog dana. Da Državni inspektorat i inače ne radi sjajan posao znalo se i ranije, a primjeri njihove nekonzistentnosti i namjerne ili slučajne površnosti postoje. Spomenimo slučaj kada su prije godinu dana sami objavili da su od 84 uzorka vina otkrili u 14 njih da je riječ o patvorini, dakle, da to nisu vina. Ni do danas, premda su hrvatski vinari to uporno tražili, nisu objavili o kojim se to vinima i proizvođačima radi. To je neopro-

Sada najlakše kriviti društvene mreže što se digla panika i što su deseci ljudi pomislili da su otrovani nekim od proizvoda Coca-Cole te pohrlili na hitni prijam bolnica?

stivo. Drugi primjer ne treba puno tumačiti, nego samo se zapitati kako su inspektori dozvolili da se duž hrvatske obale izgrade sada već tisuće objekata potpuno izvan zakona i bez dozvola. Nešto je trulo u Državnom inspektoratu. (Večernji list)

Svi Hrvati u jednoj koloni

Odlukom da vijenac u Dunav baci 17. studenoga, Pupovac praktički poručuje da su vukovarski Hrvati i branitelji grada Vukovara zaslužili ono što se dogodilo 18. studenoga

biti jedna kolona, a sudionici će, po svom izboru, nositi različite plakate, zastava, obilježja ratnih postrojbi... No, dva plakata, na čak ni dvije kolone, nisu najskandaloznije činjenice vezane uz obilježavanje godišnjice pada Vukovara. Za najskandalozniji događaj svake godine se pobrine srpska manjinska stranka SDSS i njen čelnik Milorad Pupovac koji dan uoči godišnjice pada Vukovara baca vijenac u Dunav, kako kaže, u spomen na stradale civile srpske nacionalnosti u Vukovaru 1991. Ako samo bacanje vijenca i nije skandalozno, jer u ratu su ginuli ljudi svih narodnosti, skandalozan je datum. Izborom datuma Pupovac praktički poručuje da su vukovarski Hrvati i branitelji grada Vukovara, uključujući i one pobijene na Ovčari i brojnim drugim lokacijama, kao i one mučene i ubijane u logorima u Srbiji, dobili što su zaslužili. Kažnjeni su za zločine nad srpskim civilima! Tim činom Milorad Pupovac, koji se u javnosti predstavlja kao umjeren i pomirljiv političar, zapravo pokušava amnestirati srpske zločince i iznijeti strašne optužbe na račun hrvatskih branitelja Vukovara. Prvih godina je taj njegov čin prolazio „ispod radara”, nije privlačio osobitu pozornost javnosti, no zadnjih godina je sve više onih koje Pupovac svojim vijencom iritira. Tako je, primjerice, Stipo Mlinarić, saborski zastupnik Domovinskog pokreta, branitelja Vukovara i zatočenik srbijanskih logora, 17. studenoga prošle godine najavio da će ubuduće svim dopuštenim sredstvima spriječiti dolazak Milorada Pupovca. Ovih dana je ponovio: „Pupovaca sigurno neće baciti vijence u Dunav.”

liciju i Državni inspektorat. Srećom, izuzeta je ovoga puta i boca s, pokazalo se na kraju, otrovnom tekućinom koja se nalazila u bočici mineralne vode. To da se radi o opasnoj koncentraciji lužine znalo se, pak, prvog dana. Uvidom u bočicu i čep moglo se zaključiti je li riječ o podmetanju ili tvorničkom pakiranju, a nakon toga, državni inspektori su morali odraditi ono što inače rade kada nađu u pakiranju neke hrane salmonelu ili pesticide. Objaviti vijest, obavijestiti proizvođača i trgovce i dok se sve ne provjeri, povući tu seriju proizvoda s tržišta. Prvu vijest o tome javno je komunicirao ministar zdravstva Vili Beroš, kojemu to ustvari i nije bio posao. Prije njega vijest je trebao objaviti glavni državni

Piše: Hrvoje Hitrec

hrvatskomu moru, odnosno nad njim, pojavljuju se pijavice kao konkurencija stranim bankama koje pucaju od zadovoljstva jer im ide bolje nego ikada. Malo su podivljale i rijeke od prošlotjednih kiša koje su nas poštedjele samo na dan Svih svetih, ali ne i trgovci koji su već navečer istoga dana počeli reklamirati božićnu ponudu i tako će nas terorizirati još puna dva mjeseca, a nema nikoga da ih istjera iz hrama. Nema toga blagdana, kršćanskoga i nekršćanskoga, koji trgovci ne će utržiti i nema tih kupaca koji ne će nasjesti ne opažajući da su (odavno) upali u mrežu dovitljivih grabežljivaca. No dobro, barem nema rata u Hrvatskoj. Sve ostalo, pa i prefrigani trgovci, nekako je podnošljivo, čak i nepodnošljive cijene. Glavno da ne puca. Ali se teški mirisi rata osjećaju tu nedaleko od nas koji živimo u nemirnomu miru i imamo privremenu privilegiju analiza ratova i zauzimanja ovakvih ili onakvih stajališta i simpatija. Pa dok smo agresiju Rusije na Ukrajinu točno i na vrijeme procijenili i ocijenili, o događajima u Izraelu i Gazi podosta smo se podijelili iako je jasno da je Izrael ne samo pretjerao u odmazdi za napad hamasovaca, nego je i na dobrom putu da okrene dobar dio svijeta protiv sebe, što se već i događa. Jest, kada čovjek vidi fotogra�ije izraelske djece koju su upadnici uzeli kao taoce, srce ga boli

od pomisli što se s njima događa i hoće li preživjeti. Ali nema fotogra�ija tisuća palestinske djece koja su već ubijena i leže pod ruševinama, njihove slike ne bi stale na jednu ili dvije novinske stranice, ne ćemo nikada saznati ni njihova imena, pa ni naknadno - kao što ne pamtimo imena više od četiri stotine hrvatske djece ubijene u srpskoj agresiji. Na koju nas agresiju, na zlo i zločince, podsjećaju dani u studenom kada se bližio pad Vukovara nakon nekoliko mjeseci junačke obrane, ukotvljene za vječnost

Ima vremena da se svi priberu i budu u istoj, hrvatskoj koloni koja će i petoj i onoj koja iscrtava granice srpskoga sveta pokazati da smo još tu

u kolektivno pamćenje hrvatskoga naroda. Nadam se. Pa ako se tko žesti na navodne „podjele“ u svezi s Kolonom sjećanja, neka ipak zna da se radi o nijansama i preferencijama, ovodobnim političkim nadmudrivanjima koja su, srećom, započela na vrijeme pa ima vremena da se svi priberu i budu u istoj, hrvatskoj koloni koja će i petoj i onoj koja iscrtava granice srpskoga sveta u ovo doba dvadesetih godina dvadeset i prvoga stoljeća pokazati da smo još tu i da se znamo dostojno i dostojanstveno pokloniti dušama mučenika za slobodnu Hrvatsku. I nije toliko važno hoće li se ili ne će pojaviti neki pojedinac ma kakvoga „ranga“. Narod će biti ondje. A narod se ne dijeli. (I ne množi se, na žalost.) Iz Zagreba će preko Beograda kao i 1991. možda stići u Vukovar pomahnitali D. koji navodno ovih dana piše o zločinima Hrvatske vojske od Oluje pa do današnjih dana! Nisam provjerio, ne kupujem srpske Novosti. Pa ne ću ih valjda �inancirati. Nisam ja hrvatska država. Znači, dok se svi ne priberu i vrlo važni shvate da nisu toliko važni koliko misle, i da postoje (na žalost) dvije perspektive, zagrebačka i vukovarska, do tih bliskih dana kada sjeverac s Dunava ledi žile, hajdmo se posvetiti temama svagdašnjim, a ima ih. Pa kada sam spomenuo srpski svet, vrlo proziran, kažem da uza nj ne treba zaboraviti draži jugoslavenskoga svijeta u kojemu se srpski svet dobro osjećao jer mu je sve išlo na ruku, od vojske i milicije nadalje, do jezičnih ujdurma. I zato treba osvijestiti da postjugoslavenske sablasti nisu drugo do žal za vremenima srpske i srbijanske dominacije, pa i kada (baš tada) poprimaju nježne „regionalne“ oblike. Primjera ima koliko hoćete. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća)

VJERSKI KUTAK 11

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

POBOŽNOST DEVETNICA SVETOM NIKOLI TAVELIĆU U HKZ-u 'CLIFTON HILLU'

Relikvija (moći posvećene od dijelova svečevih sandala) koja je bila izložena u crkvi dala je posebnu notu molitvama koje su vjernici ponizno molili za svaku potrebu

Mali izložbeni dio u čast sv. Nikoli Taveliću

Pripremila: Suzana FANTOV

rvatska katolička zajednica sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu organizirala je od 3. do 11. studenoga devetnicu - molitveni program uoči proslave blagdana patrona svoje župe - prvoga hrvatskog kanoniziranog sveca. Za vrijeme "novene", devet dana uzastopce vjernici su molili s nakanom izražavanja pobožnosti sv. Taveliću za određene milosti od Gospodina po njegovu zagovoru ili kako bi zahvalili za već primljene milosti. Svakog dana u 18.30 sati pobožnosti su započinjale molitvom sv. krunice, a nakon toga je bio prikazan kratki video zapis o životu sv. Nikole Tavelića i svemu onome što nas okuplja pod njegovo okrilje. Kroz sažete, informativne zapise vjernici su se tako prisjetili velikih hrvatskih svečanosti u Rimu povodom kanonizacije i same kanonizacije u bazilici sv. Petra - nezaboravnih događaja za tisuće hrvatskih hodošasnika iz domovine i iz cijeloga svijeta. Zanimljivo je bilo vidjeti stare fotogra�ije hodočasnika koji su davne 1970. godine pristizali u velikom broju u Rim. Prikazane su i crtice iz svečeva životopisa – one iz 1365. godine kada je zaređen za svećenika, one iz 1372. godine kad kao misionar odlazi u Bosnu, gdje je 12 godina djelovao među bogumilima, do crtica iz 1384. godine kad odlazi u Palestinu s fra Deodatom i fra Petrom iz Narbonne (Francuska) i fra Stjepanom iz Cunea (Italija). Kroz prikaze umjetničkih radova opisana je mučenička smrt subraće zlostavljane tri dana, nakon čega je svjetina u Jeruzalemu, 14. studenoga 1391., mačevima sasjekla Tavelića i trojicu subraće i bacila ih na lomaču. Sv. Nikolu Tavelića najčešće se prikazuje s dugom sijedom bradom, u franjevačkom odijelu i ožiljcima na tijelu od mučenja, a na slikama je prikazan na lomači ili pokraj nje - nekad s raspelom u ruci, a najčešće kao propovjednika koji nosi palminu granu. Iako nemamo tjelesnih relikvija našeg prvog hrvatskog sveca, ipak postoji nešto što je ostalo od njega: sandale koje je franjevcima u Šibeniku nakon svečeve smrti poslao gvardijan franjevačkog samostana u Jeruzalemu, posljednjem obivalištu sveca.

Vlč. Maglica i vlč. Rajić

‘Mučeniče Kristov jeruzalemski, sav te evo moli narod hrvatski’ Stari crkveni barjak sa likom patrona župe

Stranica iz knjige 'Sve� budite' sa slikom i tekstom o HKZ-u Cli�on Hill

Spomenute sandale čuvaju se u Muzeju sv. Frane. Relikvija (moći posvećene od dijelova svečevih sandala) koja je bila izložena u crkvi dala je posebnu notu molitvama koje su vjernici ponizno molili za svaku potrebu - za dar ljubavi, za kršćanske obitelji... "Gospodine, ti si pozvao sv. Nikolu da kao zanosni svećenik i redovnik radi na obraćenju grješnika i nevjernika, da sve ljude privodi svjetlu Evanđelja. Danas nam prijete mnoge opasnosti od krivih učenja, pogubnih zabluda i otpada od prave vjere i Crkve. Po njegovu zagovoru podari nam darove Duha Svetoga, darove jakosti i mudrosti, pobožnosti i straha Božjega, da uvijek i svagdje kršćanski živimo, radimo i molimo te ostanemo vjerni sinovi Crkve Kristove. Sveti Nikola Taveliću, molimo te da za sve nas pripraviš put spasenja - za sve one koji žive u grijehu, zaslijepljeni neznanjem, greškama i bogohuljenjem. Moli Boga Oca da utješi potlačene, pomogne potrebitima, podari hrabrosti prestrašenima, budi zagovornik potlačenih, zagovaraj za zdravlje bolesnih. Neka svi koji se tebi utječu molitvama dožive moć tvog zagovora" – molili su vjernici uz vlč. Bosiljka Rajića tijekom svakodnevnog dolaska na ovu duhovnu pripremu uoči proslave nebeskog zaštitnika hrvatske katoličke zajednice u Clifton Hillu. A nakon pobožnosti sv. Nikoli Taveliću vlč. Rajić i vlč. Velimir Maglica predslavili su sv. mise. U vrijeme devetnice, 6. studenoga, na obljetnicu njegove smrti, osvrnulo se i na posebnu vezu ove župe i nadbiskupa Melbournea, prečasnog Daniela Patricka Mannixa. Nepoznati dio njegove

ostavštine je da je pod njegovim župništvom Nadbiskupija kupila ono što će danas postati poznato kao hrvatska kapelanija sv. Nikole Tavelića, Clifton Hill. Možemo se samo pitati zašto bi Mannix napravio tako hrabru kupnju koja je bila protiv prevladavajućih ideja tog vremena, da dopusti etničkim kapelanijama da imaju odvojene crkve zbog negativnih učinaka viđenih u drugim dijelovima svijeta.

Relikvija sv. Nikole Tavelića ispred umjetničkog platna Suzane Fantov

Molitve i zahvale ispred relikvije (moći svetaca)

Monograﬁja posvećena sv. Nikoli Taveliću U Nacionalnom sve�štu sv. Nikole Tavelića prošle je godine predstavljena monograﬁja „Sve� budite“. Velebno izdanje pripremljeno je i objavljeno u povodu pedesete obljetnice kanonizacije sv. Nikole Tavelića i proglašenja crkve sv. Frane u Šibeniku prvim i glavnim nacionalnim sve�štem

sv. Nikole Tavelića. Monograﬁja je svojevrsni "spomenik svetos�" Šibenčanina i franjevca Nikole Tavelića, zapis o događajima koji su obilježili 50 godina od njegove kanonizacije do danas, a na njezinim stranicama spomenuta je uz fotograﬁju i naša crkva sv. Nikole Tavelića.

Možda je Mannix htio prkositi drugim biskupima? Međutim, po svoj prilici je on bio čovjek koji se toliki dio svog dugog života borio za neovisnu i katoličku Irsku te je razumio tadašnjeg mladog hrvatskog svećenika, vlč. Josipa Kasića, koji je trebao mjesto poput Clifton Hilla za promicanje hrvatskog identiteta i izražavanje vjere. U skrušenim molitvama, 9. studenoga, obilježen je i blagdan u kojem Crkva slavi posvetu Lateranske bazilike, rimske katedrale. Lateranska bazilika, nazivana „majkom svih crkava Grada [Rima] i svijeta“, prva je crkva u povijesti koja je bila javno posvećena. Rimski je car Konstantin, naime, nakon što se obratio na kršćansku vjeru, darovao papi Lateransku palaču. Baziliku je 324. (ili 318.) godine papa Silvestar I. posvetio Presvetom Otkupitelju. U IX. stoljeću, nakon što je srušena u potresu, papa Sergije III. ju je ponovno izgradio i posvetio svetomu Ivanu Krstitelju, dok je u XII. stoljeću papa Lucije II. dodao i svetoga Ivana Evanđelista. Lateranska je bazilika nama Hrvatima pak posebno draga zbog toga što su u njoj pohranjene moći solinskih mučenika koje su Hrvati za pape Ivana IV., koji je bio rodom iz Solina, dali opatu Martinu, a on ih je prenio u Rim. Papa Ivan IV. je u krstionici u Lateranu dao izgraditi posebnu kapelu gdje su pohranjene svete moći, posvetivši ju svetom Venanciju. Zapisima s Pastirskih poljana (Beit Sahur) u Betlehemu, gdje su 22. svibnja 2022. blagoslovljeni radovi na izgradnji kapele svetoga Jeronima, svetoga Nikole Tavelića i hrvatskih svetaca i blaženika prelistavnjem monogra�ije "Sveti budite" – objavljene povodom 50. obljetnice kanonizacije sv. Nikole Tavelića i proglašenja crkve sv. Frane u Šibeniku prvim i glavnim nacionalnim svetištem sv. Nikole Tavelića, ispunjeni posebnom radošću, duhovno osnaženi, molitelji ove devetnice uz vlč. Rajića i vlč. Maglicu spremno su dočekali proslavu zaštitnika župe.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

SVEČANOST PROSLAVOM OBILJEŽENA 40. OBLJETNICA POSVETE CRKVE HRVATSKOG KATOLI

Misno slavlje skladnim pjevanjem animirali su crkveni zbor i Hrvatska folklorna grupa „Vukovar“, a na večeri je sve razveseljavao tamburaški sastav „Pajdaši“ iz Sydneyja

Pripremila: Suzana FANTOV

rvatska katolička zajednica u Wollongongu proslavila je u nedjelju, 5. studenoga, 40. obljetnicu posvete crkve i centra „Marija kraljica Hrvata“ i 25. obljetnicu svećeništva voditelja Centra, fra Ive Tadića. - Svečanost je uključivala misu zahvalnicu Bogu i svim dobrim ljudima, posebice iz prvog pastoralnog odbora kojeg je predvodio pok. fra Stipe F. Šešelj, kao i svima onima koji su doprinijeli izgradnji i održavanju naše drage i lijepe crkve i Centra, molitvu za pokojne svećenike, koji su uz fra Stipu djelovali u ovoj misiji, fra Andreja Matoča i fra Dragu Prgometa, te svečanu večeru. Svima njima i ovom prigodom iskazujemo zahvalu i upućujemo molitve Bogu za sve pokojne članove Centra - rekao je fra Ivo Tadić, župnik u ovoj hrvatskoj katoličkoj misiju u Wollongongu koji ove godine obilježava 25. godišnjicu svećenstva. U prepunoj crkvi svečanu misu predvodio je biskup mons. Brian Mascord, uz koncelebraciju svećenika i lokalnih župnika, a propovijedao je profesor fra Ante Vučković. Misno slavlje skladnim pjevanjem animirali su crkveni zbor i Hrvatska folklorna grupa „Vukovar“, pod ravnanjem Joze Frankovića. Nakon svete mise priređena je svečana večera za više od 300 uzvanika, na kojoj su zajedno s brojnim župljanima, u ovim značajnim i velikim slavljima kako za zajednicu u Wollongongu tako i osobno za fra Ivu, sudjelovali i mons. Brian Mascord, biskup Wollongonga, gradonačelnik Wollongonga Gordon Bradbery te direktor Vijeća multikulturalnih zajednica Illawarre Chris Lacey. Slavlju su se pridružili i provincijal Franjevačke provincije Sv. Duha u Australiji fra Phillip Miscamble, fra Davor Dominović, delegat Hrvatske inozemne pastve za Australiju i Oceaniju, voditelji hrvatskih katoličkih centara iz Canberre fra Ante Šimunović, iz Summer Hilla fra Davor Filko i fra Mato Mučkalović, iz St Johns Parka fra Klaudijo Milohanović, iz

Dvadeset i pet godina sv ponosnih godina hrvats

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

ČKOG CENTRA ‘MARIJA KRALJICA HRVATA’ UZ ZAHVALNICU BOGU NA SVIM DOBRIM LJUDIMA

ećenstva fra Ive i 40 ke crkve u Wollongongu

Brisbanea, migrantski svećenici; za slovensku zajednicu fra Darko Žnidaršić, za poljsku zajednicu vlč. Jerzy Slowinski, za talijansku zajednicu vlč. Angelo Buffolo, za Španjolsku i zajednice iz Južne Amerike španjolskih govornih područja fra John Pickerinig, svećenici iz susjednih župa West Wollongong i Unanderra vlč. Duane Fernandez, Thirroul fra Andrew Granc, Port Kembla vlč. Mark De Battista i Kima vlč. Chris Roberts. Na sv. misi, a onda i svečanoj večeri, bili su i veleposlanica Republike Hrvatske Betty Pavelich, generalni konzul RH u Sydneyju Ivica Glasnović te veleposlanik Bosne i Hercegovine Kemal Muftić. "Ovom prigodom posjetili su nas i predsjednici hrvatskih klubova iz Sydneyja, Melbournea i Geelonga, predstavnici Zaklade Hrvatskih studija i voditeljica Hrvatskih studija dr. Jasna Novak Milić, koja je i vodila svečanost u dvorani. Uz vjernike našega centra iz Wollongonga bili su i vjernici iz ostalih naših centara, kojima i ovom prigodom zahvaljujemo na dolasku i podršci" – zahvalio je fra Ivo. Nakon pozdravnih govora gostiju i prigodnih plesova folkloraša hrvatskih folklornih grupa „Vukovar“ i „Zagreb“ poslužena je večera. Nakon toga prikazan je i prigodni �ilm o izgradnji crkve i Centra, a na kraju se svim uzvanicima obratio i fra Ivo Tadić – voditelj HKC-a u Wollongongu i slavljenik. "Sve nas je razveseljavao tamburaški sastav 'Pajdaši' iz Sydneyja, kojemu od srca zahvaljujemo. Zahvaljujemo i ugostiteljskom objektu 'Villa D'oro', na čelu sa g. Claudeom, na izvrsnoj hrani i posluzi, kao i baru 'Bevanda', u vlasništvu braće Stjepana i Ante Kal�ić, na profesionalno odrađenoj posluzi pićem. Koristim i ovu prigodu da čestitam svima 40. obljetnicu našega centra u Wollongongu - i da svima zahvalim na viziji i izgradnji. Posebno velika hvala svima koji su doprinijeli u organizaciji ove svečanosti koja nas je sve ispunila ponosom i željom da još puno godina svjedočimo vjeru, radost, hrvatski identitet, jezik i kulturu, upravo onako kako su nam naši očevi i majke prenijeli" - kazao je fra Ivo u svojem obraćanju okupljenima. Fra Ivi čestitamo srebrni jubilej i želimo mu dug i ugodan život s nama ovdje u Australiji!

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

CLIFTON HILL HRVATSKA KATOLIČKA ZAJEDNICA SV. NIKOLE TAVELIĆA MISNIM SLAVLJEM

‘Taveliću, zemljače naš blaženi,

Svećenici i ministran� ispred kipa bl. Alojzija Stepinca

Milan i Ivan 'majstori roš�lja'

Vlč. Vedran Lešić, župnik HKC-a Springvale

Na raskošnom oltaru bile su postavljene moći (relikvija) sv. Nikole Tavelića, koje je iz njegovog rodnog grada Šibenika donijela obitelj Jadrana Delića Tekst i foto: Suzana FANTOV

Janjad koju je donirao gosp. Krsto ispekli su 'šefovi ražnja' – Ankica i Milan

Ručak i druženje pod velikim šatorom

rvatska katolička zajednica sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu svečnim je misnim slavljem u nedjelju, 12. studenoga, proslavila blagdan svog nebeskog zaštitnika župe, spomendan prvoga hrvatskog kanoniziranog sveca i njegove subraće, oživjevši tako spomen njegove mučeničke smrti darivanja života za Isusa Krista i istinu evanđelja. Nakon rane sv. mise i krunice svečana pučka misa započela je u 11.30 sati u crkvi ispunjenoj brojnim župljanima, ali i vjernicima koji su pristigli iz drugih hrvatskih katoličkih centara. Sv. misu predslavio je vlč. Josip Grubišić (HKC Sunshine), uz vlč. Vedrana Lešića (HKC Springvale), vlč. Velimira Maglicu i mons. Bosiljka Rajića, župnika ove najstarije hrvatske katolič-

ke zajednice koji je pozdravio sve prisutne osvrnuvši se na posebnost ovog dana u kojem se obilježava i prva godina otkako je obnovljena sama crkva. Misnom slavlju pridružio se i generalni konzul Republike Hrvatske Joseph Gene Petrić. Na raskošnom oltaru bile su postavljene moći (relikvija) sv. Nikole Tavelića, koje je iz njegovog rodnog grada Šibenika donijela obitelj Jadrana Delića. U molitvi vjernika sudjelovali su i članovi Folklorne grupe "Mladi Hrvati", koji su na kraju sv. mise otpjevali i pjesmu "Bože čuvaj Hrvatsku". Ozvučenje koje je bilo postavljeno vani omogućilo je vjernicima da i u lijepo uređenom dvorištu također prate sv. misu, a i Sunce se "udobrovoljilo" i pojavilo nakon nekoliko hladnijih jutara posljednjih proljetnih dana. Isusovom prispodobom o mudrim i ludim djevicama, iz evanđelja koju je pročitao vlč. Lešić, okupljene se podsjetilo na simboliku koju ona nosi u sebi - ulje koje se u njoj spominje nije samo "gorivo" koje zbog svoje sebičnosti mudre djevice nisu htjele podijeliti, već "vr-

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 15th of November 2023

Volume 27. No. 1234 15th of November 2023

Croatian Catholic Centre Wollongong Celebrates 40 Years of Faith and Croatian Heritage

A Day of Celebration & Devotion as HKZ Clifton Hill Honours Sv Nikola Tavelić

FEATURE EXCLUSIVE REPORT CROATIAN NEWS & VIEWS COMMUNITY 16 CROATIAN COMMUNITY

THETHE NEWNEW GENERATION GENERATION │ Wednesday, Wednesday │ Wednesday 25th of of August 2019 15th21st of September November 2023

HKZ Clifton Hill Celebrates Sv. NikolaTa

Story and Photos Suzana FANTOV

v. NikolaTavelić Parish in Clifton Hill celebrated its heavenly patron with a solemn Mass last Sunday, November 12th. The commemoration honoured the �irst Croatian canonised saint and his companions, reviving the memory of their martyrdom in giving their lives for Jesus Christ and the truth of the Gospel. After the early morning Mass and the rosary, the festivities began with the main Mass at 11:30 am in a church �illed with numerous parishioners and faithful from other Croatian Catholic centres. The Mass was presided over by Father Josip Grubišić (Croatian Catholic Centre Sunshine), with Father Vedran Lešić (Croatian Catholic Centre Springvale), Father Velimir Maglica, and Monsignor Bosiljko Rajić, the parish priest of this, the oldest Croatian Catholic community, who greeted everyone and re�lected on the signi�icance of the day, also marking the �irst anniversary of the church’s renovation. The Mass was attended by the Consul General of the Republic of Croatia, Joseph Gene Petrić. On the magni�icent altar, relics of Sv. Nikola Tavelić were displayed, brought from his hometown of Šibenik by the Delić family. Members of the “Mladi Hrvati” Folklore Group participated in the prayer of the faithful and, at the end of the Mass, sang the song “Bože čuvaj Hrvatsku”. The sound system set up outside allowed those in the well-decorated courtyard to also follow the Mass, as the sun, after a few colder mornings, decided to grace the occasion. Father Lešić, reading the Gospel and Jesus’ parable of the wise and foolish virgins, emphasised the symbolism it carries-the oil mentioned in the parable is not just a “fuel” that the wise virgins refused to share due to their sel�ishness but rather a “kind of fuel needed to illuminate the path.” Obedience, a humble mind, a righteous life, and faith cannot be shared; each person must acquire that “kind of fuel” for themselves. Revealing the folly and wisdom of humanity and highlighting everything that cannot be “borrowed”-relationship with God, moral virtues, purity, wisdom of faith springing from the heart, generosity, loyalty, cheerfulness, faith, hope, discernment-Father Josip Grubišić continued in his sermon, connecting the “folly” of an individual from our homeland with our �irst Croatian saint, who gave his life for Christ.

“(…) We have someone to look up to — Sv. Nikola, who knew that much more awaited him and that it would be the reward of eternal life. Don’t think you can go somewhere and buy faith, hope, love, honesty… that doesn’t exist. That is prayed for, that needs to be lived, not just talked about, and not just being a ‘lid for every pot.’ As a spiritual song says, ‘Seize the day’ (Carpe Diem)—seize the day in this pilgrimage, in this prayer, because it is the most powerful. Try to pray every day, and you will see, the situation around you, your family, will get better.” Tavelić gave his life because he knew that God is worthy, that Christ is worthy, and that in the end, God is waiting for us. Don’t allow the devil to welcome you; you can pray for that now and live it now. May the interces-

sion of St. Tavelić, who gave himself in prayer, his life for faith, for Christ, help us. After the Mass, attendees rushed to the church hall where a lavish lunch was prepared. Lamb on the spit, grilled meat, and other delights could be enjoyed under the shade of a tent and a large oak tree in the courtyard, bustling with members of Melbourne’s Croatian Catholic communities, especially those from Clifton Hill. The “Mladi Hrvati” Folklore Group performed a short program outdoors, followed by the superb members of the Akord band in a celebratory tone. Lucky winners were delighted with the prepared instant tombola, and those with a sweet tooth could buy excellent homemade cakes prepared by the hard-working volunteers.

Wednesday 21st 6th 25th of August September 2019 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 15thofof ofFebruary November 2023

CROATIAN COMMUNITY CROATIAN COMMUNITY EXCLUSIVE ADVERTISEMENT NEWS &REPORT VIEWS 17

velić with Mass and Festive Gathering

18 CROATIAN FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS EXCLUSIVE & VIEWS INTERVIEW – MARIN ČILIĆ COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 15th of November 2023

Prepared by Suzana FANTOV

n Sunday, November 5, 2023, the Croatian Catholic Community in Wollongong celebrated the 40th anniversary of the consecration of the church and the “Mary, Queen of Croats” centre, as well as the 25th anniversary of the priesthood of the Centre’s leader, Father Ivo Tadić. The celebration included a thanksgiving Mass to God, dedicated to all the good people, especially the members of the �irst pastoral board led by the late Father Stipe F. Šešelj, as well as everyone who contributed to the construction and maintenance of our beloved church and centre. There was also a prayer for the deceased priests who, alongside Father Stipe, served in this mission—Father Andrej Matoc and Father Drago Prgomet as well as a festive dinner. On this occasion, we express our gratitude and offer prayers to God for all the deceased members of our Centre, said Father Ivo Tadić, the pastor of this Croatian Catholic mission in Wollongong, who is also celebrating 25 years of priesthood this year. In a packed church, Bishop Monsignor Brian Mascord led Mass with the co-celebration of priests and local pastors, with Professor Father Ante Vučković delivering the sermon. The church choir and the Croatian folklore group “Vukovar,” conducted by Jozo Franković, enriched Mass with harmonious singing. After Mass, a festive dinner was held for more than 300 guests. Alongside numerous parishioners, Monsignor Brian Mascord, the Bishop of Wollongong, Wollongong Mayor Gordon Bradbery, and Chris Lacey, the director of the Illawarra Multicultural Communities Council, attended these signi�icant celebrations for both the Wollongong community and personally for Father Ivo. The celebration was also attended by Provincial of the Franciscan Province of the Holy Spirit in Australia, Father Phillip Miscamble, Father Davor Dominović, delegate of the Croatian Overseas Pastoral for Australia and Oceania, and leaders of Croatian Catholic centres from Canberra (Father Ante Šimunović), Summer Hill (Father Davor Filko and Father Mato Mučkalović), St. Johns Park (Father Klaudijo Milohanović), and Brisbane (migrant priests). For the Slovenian community, Father Darko Žnidaršić, for the Polish community, Father Jerzy Slowinski, for

Celebrating Faith and Croatian H Croatian Catholic Centre Reach

THE NEW GENERATION │ Wednesday 2019 Wednesday,6th 15thofofFebruary November 2023

CROATIAN COMMUNITY NEWS EXCLUSIVE & VIEWS REPORT CROATIAN COMMUNITY 19 19

Heritage: Wollongong’s hes 40-Year Milestone

the Italian community, Father Angelo Buffolo, and for the Spanish and South American communities of Spanish-speaking areas, Father John Pickerinig attended. Priests from neighbouring parishes, including West Wollongong and Unanderra (Father Duane Fernandez), Thirroul (Father Andrew Granc), Port Kembla (Father Mark De Battista), and Kima (Father Chris Roberts), were also present. The Holy Mass and the festive dinner were attended by the Ambassador of the Republic of Croatia, Betty Pavelich, the Consul General of Croatia in Sydney, Ivica Glasnović, and the Ambassador of Bosnia and Herzegovina, Kemal Muftić. On this occasion, the presidents of Croatian clubs from Sydney, Melbourne, and Geelong, representatives of the Croatian Studies Foundation, and the head of Croatian Studies, Dr. Jasna Novak Milić, who also led the ceremony, visited us. Alongside the faithful from our centre in Wollongong, believers from our other centres attended, and we thank them for their presence and support, said Father Ivo. After the welcoming speeches and traditional dances by folk dancers from the Croatian folk groups “Vukovar” and “Zagreb,” a dinner was served. Following that, a documentary �ilm about the construction of the church and the centre was shown, and at the end, Father Ivo Tadić, the leader of the Croatian Catholic Centre in Wollongong and the celebrant, addressed all the guests. The tamuraški ensemble “Pajdaši” from Sydney delighted us all, to whom we express our heartfelt thanks. We also thank the catering establishment “Villa D’oro,” led by Mr. Claude, for the excellent food and service, as well as “Bevanda Bar,” owned by brothers Stjepan and Ante Kal�ić, for the professionally handled beverage service. We take this opportunity to congratulate everyone on the 40th anniversary of our centre in Wollongong and to thank everyone for their vision and construction. Special thanks to all who contributed to the organisation of this celebration that �illed us all with pride and the desire to witness faith, joy, Croatian identity, language, and culture for many more years, just as our fathers and mothers passed them on to us, said Father Ivo. Congratulations to Father Ivo on his silver jubilee, and we wish him a long and pleasant life with us here in Australia!

20 20 CROATIAN COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 15th of November 2023

Story Ante ŹUPAN Pictures Hrvatski Lovci Austarlia (Facebook page)

very year, as the Melbourne Cup long weekend approaches, a group of enthusiastic individuals gathers for a tradition that has withstood the test of time for over four decades—the Annual Hrvatski Lovci Australia camping trip. Held from the 3rd to the 7th of November, this long-standing tradition takes place on the picturesque banks of the Mitta Mitta River near Dartmouth Dam in Victoria. What makes this tradition truly special is the sense of community that has developed over the years. With a consistent attendance of more than 50 campers, the event has become a staple in the lives of those who participate. Notably, the presence of numerous children ensures that the tradition is likely to endure for many more years, passing on from one generation to the next. The camping trip is a perfect blend of outdoor activities, including �ishing and hunting, against the backdrop of the pristine waters of the Mitta Mitta River. The attendees engage in a variety of outdoor pursuits, revelling in the natural beauty that surrounds them. To sustain the energy of the campers and make sure everyone’s appetites were satis�ied, an impressive array of food was consumed during the trip. The menu featured 3 lambs, 30 kilos of pork belly, 15 kilos of mince, 150 scotch �illets, 120 pork necks, 20 kilos of bacon, 200 eggs, 100 hotdogs, and a generous serving of meza. The culinary delights were complemented by a trailer full of assorted alcoholic beverages, ensuring that thirsts were quenched throughout the festivities. One of the highlights of the camping trip is the contentious awards ceremony, where accolades are given to those who achieve the largest catches of �ish. This friendly competition often leads to good-natured controversies among the campers, adding an extra layer of excitement to the event. The campsite is transformed into a spectacle with the incredible setup, featuring a massive tent that covers the main area. The atmosphere is �illed with laughter, friendship, and the joy of shared experiences, creating memories that will last a lifetime. This year, the camping trip witnessed remarkable competition winners, adding an extra layer of triumph to the tradition.

“Hrvatski Lovci Australia” Annu A Tradition of Family, Fun, and

The Hrvatski Lovci Šaran Classic saw Ivan Kavelj take home the gold, with Josip Kulakovski securing silver and Nick Maffa claiming the bronze. The Dartmouth Trout Classic crowned Ante Župan as the champion, followed by Ante Cvitković with the silver, and Matko Dobrasin with the bronze. The Mitta Mitta Boće Winners of 2023 were Dinko Marinović and Krešo Marinović taking home the gold, while Matko Dobrasin and Karlo Dobrasin secured the silver. This annual gathering has become synonymous with not only outdoor adventures but also the celebration of friendship, tradition, and the love of the great outdoors. Located in Mitta Mitta, Victoria, this camping trip has become a cherished tradition for Hrvatski Lovci Australia, symbolising the enduring spirit of community and the joy of coming together to appreciate the wonders of nature.

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 15th of November 2023

al Camping Trip: Endless Friendship

CROATIAN COMMUNITY SPORT 21

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 15th of November 2023

Hrvatski

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR

VJESNIK

The Croatian Herald

EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times. Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Z A G R E B C R O AT I A N B O O K S H O P BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS)

CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com

Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

15 23

M I UGODNIM DRUŽENJEM UZ BOGATI RUČAK PROSLAVILA SVOG NEBESKOG ZAŠTITNIKA

, u nebu se roda svog spomeni’ 'Uhva� dan' da te ne pregazi vrijeme! poručio je vlč. Grubišić

Nastup najmlađih članova Folklorne grupe 'Mladi Hrva�'

Teta Lucija i ministrant Alexander

Vlč. Rajić pozdravlja i zahvaljuje svim vjernicima i župljanima na njihovom dolasku, velikodušnos� i pomoći koju pružaju razvoju ove župe sta goriva potrebna da osvijetli put" - a ono nije djeljivo. Poslušnost, smiren um, ispravan život i vjera… ne mogu se dijeliti, već "tu vrstu goriva svatko mora steći – za sebe". U propovijedi o razlučivanju čovjekove ludosti i mudrosti, vlč. Josip Grubišić naveo je mnoge stvari koje se ne mogu "posuditi" – odnos s Bogom, moralne kreposti, čistoću, mudrost vjere koja izvira iz srca, velikodušnost, odanost, vedrinu, vjeru, ufanje, razobritost… i s tim u svezi govorio je i o "ludosti" osobe iz naše domovine, našeg prvog hrvatskog sveca, koji je dao život za Krista. "Imamo se u koga ugledati. U samog sveca Nikolu koji je znao da ga puno više čeka i da će to biti nagrada vječnog života. Nemoj misliti da ćeš negdje moći ići kupiti vjeru, ufanje, ljubav, poštenje… - toga nema. To se moli, to treba živjeti, a ne samo pričati i biti 'svakom loncu poklopac'. Kako kaže duhovna pjesma 'Uhvati dan' (Carpe Diem) – uhvati dan u ovom hodočašću, u ovoj molitvi, jer ona je najsnažnija. Pokušaj moliti svakoga dana, i uvidjet ćeš da će

situacija oko tebe i tvoje obitelji biti bolja. Tavelić je dao svoj život jer je znao da Bog vrijedi, da Krist vrijedi, i da nas na kraju Bog čeka. Ne dopusti da te vrag dočeka, i to već sada možeš izmoliti i sada živjeti. Neka nam pomogne zagovor sv. Tavelića, koji je dao sebe u molitvu, svoj život za vjeru, za Krista" - poručio je, uz ostalo, vlč. Grubišić u propovijedi. Nakon misnog slavlja pohrlilo se u crkvenu dvoranu, gdje je pripremljen bogati ručak. Okupljeni su - uz janjetinu s ražnja, jela s roštilja i druge poslastice uživali u hladovini ispod šatora i velikog hrasta u dvorištu koje je vrvjelo članovima hrvatskih katoličkih zajednica Melbournea, posebice župljanima Clifton Hilla. Folkloraši grupe "Mladi Hrvati" na otvorenom su izveli kratki plesni program, a onda se uz izvrsne članove benda "Akord" nastavilo u slavljeničkom tonu. Sretni dobitnici razveselili su se pripremljenom instant tombolom, a svi željni "slatkog" mogli su kupiti izvrsne domaće kolače koje su priredile vrijedne domaćice.

Prinos darova

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

KEILOR DOWNS LIJEPA ZAVRŠNA ŠKOLSKA PRIREDBA UČENIKA HRVATSKE ŠKOLE

Znamo da time prigrljujete svoje hrvatske korijene, koji u vama bude osjećaj identiteta i pripadnosti rečeno je na priredbi

Pripremila: Suzana FANTOV

rvi put nakon teškog razdoblja pandemije COVID-a učitelji Škole hrvatskoga jezika Keilor Downs ponovo su, 4. studenoga, organizirali završnu školsku priredbu na kojoj su se radosno predstavili njihovi učenici. Marljivi u svom radu, učenici su oduševili svoje roditelje, bake i djedove, na posnos svojih učitelja: Nikoline Banovac uzrasta do 3. razreda, Petre Markač - 4. i 5. razreda, Tatjane Stankić - od 5. do 7. razreda, i Adriane Purić - od 8. do 11. razreda. Na priredbi su bili i Sadik Cadgas - menadžer za područje North West i zamjenik ravnatelja VSL-a Josip Tošić. "Cijeli događaj bio je ispunjen prekrasnim emocijama. Bilo je tu suza radosnica, lijepih riješi podrške, zagrljaja... zaista je sve to bilo nešto posebno. Prvi put roditelji su održali govore te sudjelovali u pripremama prostora za priredbu, aktivno učili uloge sa svojom djecom. Slobodno mogu reći da smo ostvarili prekrasnu suradnju s roditeljima! Hvala svima!" – rekla nam je učiteljica Tatjana Stankić. Mirjana Drvoderić i Toni Jugović roditelji su učenika koji pohađaju ovu školu, a iz njihovih govora izdvajamo: "Dragi učenici, danas je vaš dan. Vi ste srce ove škole, a vaši uspjesi su naš ponos. Vaša prisutnost ovdje i vaša predanost učenju i očuvanju jezika i kulture daju nam nadu i inspiraciju za budućnost. S vjerom u sebe i svoje sposobnosti, nema prepreka koje ne možete prevladati. Zajedno smo stvorili posebnu zajednicu koja cijeni našu kulturu i jezik. Neka ova svečanost bude podsjetnik na to koliko smo snažni kada zajedno radimo prema zajedničkom cilju" - kazao je Toni Jugović. "Hrvatski jezik je važan dio hrvatske obitelji i identiteta našeg naroda. Mi vas bodrimo i podupiremo da naučite što više o prelijepoj zemlji Hrvatskoj, o životu vaših baka i djedova, o pričama iz davne povijesti, o prirodnim ljepotama i svim prekrasnim stvarima koje Hrvatsku čine jedinstvenom. Znamo da time prigrljujete svoje hrvatske korijene, koji u vama bude osjećaj identiteta i pripadnosti. Također, želim odati priznanje i svim roditeljima i njihovim obiteljima, jer znam da svaka obitelj ima svoju život-

Potičimo učenje hrvatskoga jezika kako bismo sačuvali ono što nam je povjereno

nu priču. Nije bilo lako otići iz Hrvatske. Bio je to težak put i bila je to vrlo hrabra odluka, ostaviti svoj rodni kraj, svoje ognjište i krenuti na dugo putovanje u zemlju Australiju. Hvala vam što ste ostali vjerni svojim korijenima i što podržavate svoju djecu u nakani da da nauče hrvatski jezik kako bi stekla dublje razumijevanje emocija, povijesti i kulture svojih obitelji. Ono što nas kao roditelje nevjerojatno veseli je to što naša djeca ne samo da uče hrvatski jezik, već se međusobno povezuju u razredu, sklapaju prijateljstva, čak i za cijeli život. Moja kćerka je ovdje upoznala svoju divnu prijateljicu, a kroz njihovo prijateljstvo smo i mi, majke, pronašle jedna drugu i ubrzo shvatile da imamo toliko toga zajedničkog. Na kraju, želim ohrabriti sve prisutne, i pozivam sve roditelje, učitelje, prijatelje i sve one koji mogu na bilo koji način pridonijeti, da potičemo govor i učenje hrvatskoga jezika u našim domovima, centrima i dalje, kako bismo sačuvali ono što nam je povjereno. Prepoznajemo li hrvat-

ski jezik kao ljepotu i bogatstvo svojih korijena, sačuvat ćemo naš kulturni identitet i to blago prenijeti sljedećim naraštajima. Hrvatska je prekrasna i bo-

gata zemlja, ali najveće bogatstvo koje imamo je naša ljubav prema Hrvatskoj! Budimo ponosni na ono što jesmo!" – istaknula je mama Mirjana Drvoderić u svom govoru. Na samom početku priredbe najmlađi učenici učiteljice Nikoline Banovac izmolili su molitvu "Oče naš" i otpjevali pjesmu "Djetešce nam se rodilo". U umjetničkom programu učenici 4. i 5. razreda pod vodstvom učiteljice Petre Markaš otpjevali su pjesmu "Dani", a učenici pod vodstvom učiteljice Tatjane Stankić (5., 6. i 7. razred) predstavili su se recitalima i odlično uigranim igrokazom pod nazivom "Šahovska pustolovina kralja Stjepana Držislava". Najstariji učenici - oni od 8. do 11. razreda - koje vodi učitelj Adrian Purić, recitirali su pjesme Antuna Gustava Matoša. Druženjem i domjenkom uokvirena je ova završna školska priredba. O upisima za sljedeću školsku godinu više informacija možete pronaći na službenoj web stranici VSL-a https:// www.vsl.vic.edu.au/enrol/ .

VIJESTI IZ BiH

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

IZVJEŠĆE EUROPSKE KOMISIJE MORA BITI POTICAJ ZA REFORME

Ekonomski učinak BiH je ispod njenih potencijala jer je proces izrade politika ometan političkim zastojem, pretjerano kratkoročnim pristupom i nedostatkom fokusa na mjere politika za osiguranje rasta, ističe se u izvješću o stanju u BiH

redsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto zahvalila je europskim dužnosnicima predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, visokom predstavniku EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu, povjereniku EU-a za susjedsku politiku i proširenje Olivéru Várhelyiju na preporuci za otvaranje pregovora s Unijom, piše Večernji list BiH. Krišto je zahvalila i premijerima država članica Europske unije, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću, kao i svim drugim premijerima zemalja članica EU-a koje su se u prethodnom razdoblju zalagale za otvaranje pregovora s EU-om. ”Ta preporuka predstavlja ključni iskorak prema ostvarenju naših europskih integracijskih ciljeva i zahvalni smo na potpori koju ste nam pružili u tom procesu”, kazala je Krišto. Dodala je kako su u BiH svi svjesni da je još mnogo posla pred BiH kako bi ispunila kriterije članstva u Europskoj uniji i postala punopravna članica europske obitelji. „Vaša posvećenost europskim vrijednostima i stabilnosti u zemljama regije ima dubok utjecaj na nas. Vaša pomoć i posvećenost europskim integracijama BiH predstavljaju iznimno važan korak prema stvaranju stabilnije i prosperitetnije BiH. Ovo nije samo put prema EU već i put prema boljem i prosperitetnijem društvu za sve konstitutivne narode i druge građane Bosne i Hercegovine. Raduje-

Europska unija traži mjerljive rezultate, Sarajevu dostavljen popis obveza

mo se budućoj suradnji i nastavku našeg zajedničkog puta prema europskoj budućnosti i punopravnom članstvu Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. Vjerujem da ćemo uskoro moći slaviti postizanje novih prekretnica na putu BiH prema EU”, kazala je predsjedateljica Vijeća ministara BiH u pismu upućenom visokim dužnosnicima. A da bi prekretnica postala realnost, potrebni su veliki napori, ne samo kako bi se otvorili pregovori, što je ponajprije političko pitanje, nego ispunjavanje vrlo mjerljivih kriterija. Iz Europske komisije naveli su kako se jedan broj odluka Ustavnog suda tek treba provesti, uključujući i odluku o državnoj imovinu. Dodaje se i kako su i dalje potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio s Europskom konvencijom o ljudskim pravima u skladu sa sudskom praksom u predmetu “Sejdić i Finci”. Tvrdi se kako nisu poduzeti nikakvi koraci na razradi socioekonomskih reformi u skladu s preporukama Komisije i zajedničkim zaključcima iz ekonomskog i �inancijskog dijaloga. U provedbi SSP-a jednu od zabrinutosti predstavljaju kontinuirane protekcionističke mjere, naveli su iz Europske komisije. No, navedeno je da Bosna i Hercegovina još uvijek nije izradila Program integrira-

nja BiH u EU (NPAA) u skladu sa zahtjevima iz SSP-a. Postignut je određeni napredak u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (CFSP), no ne u cijelosti, kao što je to bio slučaj sa stavom oko ruske agresije na Ukrajinu. Europska komisija problematizirala je činjenicu da zakoni o državnoj službi još uvijek nisu međusobno usklađeni, a načela profesionalnosti i stručnosti nisu sadržana u procedurama zapošljavanja. Utvrđeno je i kako nema unaprjeđenja kod neovisnosti i nepristranosti pravosuđa. Izvršna i zakonodavna vlast nisu usvojile dodatne mjere zaštite. U primjeni pravila o imenovanju, stegovnoj odgovornosti, profesionalnom napredovanju i sukobu interesa sudaca i tužitelja i dalje postoji nedosljednost i preširoka diskrecija. „Loše funkcioniranje pravosudnog sustava i dalje podriva uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Skupština entiteta Republika Srpska pozvala je suce Ustavnog suda BiH da podnesu ostavke i legalizirala neprimjenjivanje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i narušavajući ustavnopravni poredak zemlje”, naveli su u ključnim nalazima iz Europske komisije.

Jednako tako, smatra se kako u BiH nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Navodi se kako Ministarstvo pravosuđa tek treba podnijeti Vijeću ministara na usvajanje nacrt Zakona o sprječavanju sukoba interesa u skladu sa standardima EU-a. Očekuje se kako će se pojačati suradnja s Eurojustom i Europskim javnim tužiteljstvom (EPPO). Europska komisija inzistira i na žurnom donošenju Zakona o sprječavanju pranja novca i �inanciranja terorizma. U izvješću o stanju u BiH vidi se nazadovanje u jamčenju slobode izražavanja i slobode medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja te osiguranje �inancijske održivosti javnog RTV sustava. U oblasti azila i migracija Europska komisija očekuje da se osigura pristup azilu i osnaži upravljanje granicama. Problematičnim iz EU-a vide unutarnje ekonomsko tržište zemlje koje je i dalje fragmentirano, što negativno utječe na poslovno okruženje. Program ekonomskih reformi smatraju iznimno lošim. „Općenito, ekonomski učinak BiH je ispod njenih potencijala jer je proces izrade politika ometan političkim zastojem, pretjerano kratkoročnim pristupom i nedostatkom fokusa na mjere politika za osiguranje rasta”, ističe se u izvješću.

NKV radnika (82.742 ili 30,23 posto), potom slijede osobe sa SSS (75.642 ili 27,64 posto) i VSS (19.458 ili 7,11 posto), osobe s PKV (3.895 ili 1,42 posto), VKV (633 ili 0,23 posto) i osobe s NSS (309 ili 0,11 posto). U istom mjesecu zabilježeno je 11.116

korisnika novčane naknade, što je u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca smanjenje za 671. Pravo na zdravstveno osiguranje u predmetnom mjesecu preko kantonalnih službi za zapošljavanje ostvarilo je 192.676 osoba, što je za 2.280 manje nego u prethodnom mjesecu. Pravo na mirovinsko i invalidsko osiguranje koristilo je 518 osoba. U Federaciji BiH 31. kolovoza ove godine bile su registrirane 538.302 zaposlene osobe. Broj zaposlenih u odnosu na prosjek iz prošle godine veći je za 2.637, a u odnosu na prethodni mjesec manji za 2.776, priopćeno je iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.

U rujnu značajno smanjen broj nezaposlenih U Federaciji BiH 31. kolovoza ove godine bile su registrirane 538.302 zaposlene osobe. Broj zaposlenih u odnosu na prosjek iz prošle godine veći je za 2.637

a evidencijama službi za zapošljavanje u Federaciji BiH 30. rujna ove godine bilo je registrirano 273.700 osoba, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 3.231. Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 163.124, odnosno 59,6 posto. Od ukupnog broja nezaposlenih, 186.754 (68,23 posto) su stručne, 86.946 (31,77

posto) je nestručnih osoba, a njih 83.419 (30,48 posto) prvi put traži zaposlenje. Na evidenciji nezaposlenih bilo je registrirana 60.401 osoba u dobi između 15 i 29 godina. Među nezaposlenima najviše je KV (86.404 ili 31,57 posto) i

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Qiu Yeye

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Imao sam sedam ili osam godina kad sam slušao razgovor moja dva dida, Ante i Petra. Ne znam zbog čega, ali su mi u sjećanju ostale riječi jednoga od njih: „ Prijatelju, uskoro će svijetom vladati žuta rasa”. Prije 18 godina, dok sam pisao za Hrvatsko slovo, poslao sam tekst u kojemu sam kazao da se Amerika pozicionira prema Rusiji i Kini. Pomoćnica glavnog urednika odbila je objaviti taj tekst. Dva mjeseca nakon toga u uredništvo je stigao akademik Švaljek i rekao im je kako sam u pravu, nakon čega je Hrvatsko slovo ipak objavilo taj tekst. Ne spominjem ovo iz razloga jer je danas više nego vidljivo da sam bio u pravu nego zbog jednog Lista. Naime, u Maglaju postoji kineska trgovina, tako je svi zovemo, u kojoj mom unuku kupujem autiće. Vlasnica trgovine je Qiu Yeye, koja mi je rekla da njeno ime, Yeye, na našem jeziku znači list. Evo onoga što je za Vjesnik kazala gospođa Qiu Yeye. Vjesnik: Dobar dan. Vi ste Kineskinja, prije koliko godina došli ste u BiH. Što vas je nagnalo, koji razlozi da iz daleke Kine dođete u jedno malo mjesto, doslovce kasabu? Yeye: U Bosnu i Hercegovinu došla sam s roditeljima. Imala sam 18 godina. Roditelji su ovdje već imali svoju trgovinu. Kina ima jako puno stanovnika, teško je tamo naći posao. Osim toga, tamo je prosječna mjesečna zarada jednog konobara ili radnika od 700 do 800 maraka. Ovdje mogu zaraditi prilično više. Da, Maglaj je mali grad, ali i ja sam došla iz manjeg grada, Zhejiang se zove, koji ima oko šest i pol milijuna stanovnika. Kako bi objasnila gdje se nalazi moj rodni grad reći ću vam da je udaljen od Šangaja oko šest sati vožnje autobusom, ali ako se brzo vozite, autom možete stići za četiri sata. Ovdje sam već deset godina. Vjesnik: Imate obitelj, muža i jednu djevojčicu. Kako ste se snašli? Yeye: Kako rekoh, roditelji su mnogo prije ovdje otvorili trgovinu, sad su stari i bolesni pa sam ja preuzela i nastavila posao, u međuvremenu sam se udala, i naravno, muž je došao sa mnom. Ovdje nam je dobro. U početku smo imali malo problema s jezičnom barijerom, ali družimo se sa građanima, posebno s mojom prijateljicom Danijelom, pričamo gledamo serije (smije se, nap. a.) i tako učimo jezik, dijete mi ide u vrtić, sad je s jezikom već jako dobro. Vjesnik: Odakle nabavljate robu, iz Kine? (Većina običnih građana misli da Kinezi nabavljaju robu iz Kine, ali to nije točno, nap. a.) Yeye: Robu nabavljamo iz Arizone. (Ako ste pomislili da je to ona američka Arizona prevarili ste se, radi se o tržnici, pijaci ili pak buvljaku u BiH, koji je nikao poslije rata, gdje se prodaje sve i svašta, nap. a.) Vjesnik: Veze s najbližom obitelji su vjerojatno rijetke. Kako to podnosite, kako često odete u Kinu? Yeye: Avionske karte su skupe tako da jednom u tri godine odemo. Tamo ostanemo mjesec dana, u tih mjesec dana posjetimo obitelj, ali kad smo ovdje, čujemo se preko društvenih mreža. Drago mi je što ovdje nemam puno rođaka, ne moram ih �inancirati. (smije se, nap. a.) Vjesnik: Vi ste mlada osoba, ali logično je da netko od vaših sunarodnjaka umre ovdje u BiH, gdje pokopate te osobe? Yeye: Pretpostavljam, ako umre ovdje logično je da se i pokopa ovdje. U BiH trenutno živi 400 najviše 500 Kineza, vjerujte, ne znam gdje se pokapaju. Vjesnik: Što vam se dopada u BiH, a što biste mijenjali kad bi mogli? Yeye: Ljudi u BiH su prijatni, u ovih deset godina nema ništa što mi se ne dopada. Istina, kad sam tek došla grad nije bio uređen, ali već sada se prave nove zgrade, grad se uređuje. Da, mijenjala bih vaše ceste, jako su loše. Dok sam se gospođi Yeye zahvaljivao na razgovoru zamolila me da pozdravim čitatelje Vjesnika. Još samo nekoliko riječi o Dragoj našoj. Za razliku od gospođe Yeye, Služba za poslove sa strancima priopćila je da je visoki predstavnik međunarodne zajednice Christijan Schmidt ušao u BiH kao njemački diplomat, a ne kao diplomat UN-a. Prema tumačenju iz Republike Srpske, Schmidt je nelegalan jer ne posjeduje odluku Vijeća sigurnosti Ujedinjenih aroda, analogno tomu sve njegove odluke su nelegalne. Očito je kako međunarodna zajednica, koja je sve ovo znala, namjerno povećava stanje kaosa u ovoj, na silu državi. Sejdo Komšić je konačno rekao nešto pametno. “Do nas je, i da nas je Europska komisija direktno odbila ne bi mogli ništa prigovoriti jer nismo ispunili onih 14. uvjeta”. “Mali” problem je taj što je Sejdo, kao i svi Bošnjaci-muslimani protiv ispunjavanja, posebno ona dva uvjeta o Ustavnom sudu i Izbornom zakonu, Sejdo je zapravo protiv ulaska BiH u EU, kao i bošnjačko-muslimanska politička oligarhija, a neshvatljivo je kako to političari iz MZ ne vide. Ili se prave da ne vide? Dragan Čović opet spominje izmjene Izbornoga zakona iako je čvrsto obećao kako će to biti završeno do kraja listopada ove godine. Slijede blagdani, zatim izborna godina kada se Izborni zakon neće mijenjati, znači Izmjene Izbornoga zakona moguće su tek 2025. Taktika Bošnjaka-muslimana je prihvatiti 12. uvjeta, ali Izmjene Izbornoga zakona, izbacivanje stranih sudaca iz Ustavnoga suda ni po koju cijenu, onda u trećem mjesecu kazati EU, eto ispunili smo uvjete, otvorite pregovore o pristupanju EU. Je li Hrvatima u BiH jasno koliki je naivac i demagog Dragan Čović? Prije bi se Yeye izborila za izmjene Izbornoga zakona.

AUSTRALSKE VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

RBA riskira recesiju pretjeranim povećanjem kamata P

oznati australski ekonomist iskazao je strah od „pretjeranog” povećanja kamata RBA od utorka rekavši da kamatna stopa sada ima „iskonski” potencijal da zemlju gurne u recesiju. Stephen Koukoulas, koji je nekada bio ekonomski savjetnik premijerova kabineta, vjeruje da je povećanje kamata od 25 bodova od utorka „pretjerano”. Službena gotovinska kamatna stopa sada iznosi 4.35% i ujedno je i najveća od studenoga 2011. nakon 13

povećanja u svega 18 mjeseci. Koukoulas je izjavio da se već vide znakovi usporenja gospodarstva te da je potrebno više vremena kako bi povećanja kamata pokazala učinak. Također je optužio RBA da „pretjerano prepisuje lijek za problem koji je već riješen”. „Ovo posljednje povećanje kamata nije im uopće trebalo jer gospodarstvo je usporilo, in�lacija pada, a nezaposlenost raste”, rekao je. Sada se pojavio rizik da bi „pretjerane kamatne stope” mogle dovesti do „teškog

EKONOMIST STEPHEN KOUKOULAS

slijetanja” gospodarsta i pad zemlje u recesiju. Tehnički govoreći već dva kvartala zaredom bilježimo negativan rast stvarnog BDP-a, što je posljednji put zabilježeno 1991. „Zaista postoji rizik da je RBA predjerao”, rekao je Koukoulas. „Ekonomisti ih zaista ne vole jer uzrokuju gospodarsku bol, uzrokuju gubitak radnih mjesta za građane”, rekao je. Izjavio je da se nalazimo blizu 50% vjerojatnosti za „pravu” recesiju. „Ovo je zaista riskantno”, rekao je.

Država brani nadolazeće velike U zakonodavne reforme

skoro biste mogli moći napuniti telefon u lokalnim parkovima u kojima će nova tehnologija savjetovati i kada zaliti biljke. Živimo u vremenu u kojem imamo pristup nizu „pametnih” tehnologija, pametnim televizorima, hladnjacima, satovima i žaruljama. Šanse su velike da upravo ovaj članak čitate na pametnom te-

„Pratit ćemo podatke jednako kao i središnja banka kako bih vidio kakve su šanse za recesiju.” Nakon prvog povećanja kamatne stope guvernerka RBA Michele Bullock izjavila je kako su ta povećanja potrebna kako bismo zauzdali in�laciju. „In�lacija u Australiji prošla je svoj vrhunac, no i dalje je previsoka i pokazala se ustrajnijom negoli smo očekivali prije nekoliko mjeseci”, izjavila je. „Naši posljednji podaci pokazali su da, iako je in�lacija

što se tiče cijena pala, cijene mnogih usluga i dalje dosta brzo rastu.” Koukoulas vjeruje da će kamatne stope pasti između ožujka i svibnja 2024. i rekao je onima koji su posudili novac da su „skoro prošli najgore”. „Za većinu ljudi koji imaju velike zajmove za nekretnine, izdržite još malo, molite, kradite, posuđujte kako biste vratili kredite. Ako izdržite ovo najteže razdoblje visokih pritisaka troškova života, uslijedit će razdoblje olakšanja za sve.”

PAMETNE LOKACIJE

Nova tehnologija tvrtke NBN Co.

ZDRAV RAZUM

ovi centar za triježnjenje na sjeveroistoku Melbournea suočio se s odgodama dok premijer brani novi zakon o konzumaciji alkohola na javnim mjestima koji bi trebao stupiti na snagu idućeg tjedna. Nova klinika s 20 kreveta oprema se u ulici Cambridge St. na broju 3 u Collingwoodu, no s radovima se kasni tjednima, dok bi dekriminalizacija bivanja pod utjecajem alkohola na javnim mjestima na snagu trebala stupiti na dan održavanja Melbourne kupa 7. studenoga. Odgode radova uzrokovale su zabrinutost u redovima policije Viktorije koja se boji da država nije dovoljno dobro pripremljena za reforme koje su donesene 2021. i koje bi se trebale početi provoditi. Tajnik Udruge policije Wayne Gatt rekao je da postoji samo „jedan funkcionalni centar za triježnjenje”, a koji je ključni dio reformi što uzrokuje zabrinutost za one izvan grada kojima je također potrebna pomoć. „Kakve usluge će se nuditi u ostalim dijelovima Viktorije”, pitao je. Kada jednom otvorimo centar u Collingwoodu, sada

postojeći pokusni centar će se zatvoriti. Gatt je rekao da je Viktorija „iznimno slabo pripremljena” za spomenute promjene. „Unatoč pozivima vladi da usvoji progresivnu reformu s dozom zdravog razuma, ona je krenula nepromišljeno”, rekao je. „Dijo nas svega nekoliko dana od ukidanja policijskih usluga, a nije osigurala zamjenu.” Proces dekriminalizacije alkoholiziranosti na javnim mjestima slijedi ključne preporuke Kraljevske komisije za istragu smrti Aboridžina u pritvoru, a donijete su nakon smrti pripadnice naroda Yorta Yorta poznate pod imenom Aunty Tanya 2021. Premijerka Viktorije Jacinta Allan stala je uz planirani vremenski slijed nadolazećih promjena naglašavajući povijesno pravo utemeljenog odgovora na učinaka opijenosti na članove zajednice. „Biti pijan na javnom mjestu ne bi trebao biti zločin”, rekla je. Također je izrazio zabrinutost vezanu za upravljanje situacijama u kojima pijani pojedinci odbijaju otići u klinike za otrježnjenje. Sukladno promjenama zakona otvorit će se posebna

telefonska linija na kojoj će obučeni djelatnici s prvih linija poput policijskih djelatnika moći stupiti u kontakt sa zdravstvenim radnicima kako bi se na taj način evaluirali prikladni idući koraci. Ako pristanu na to, pojedince će se potom odvesti u kliniku za otrježnjavanje u kojoj će specijalizirano osoblje pojedincima pružiti pristup različitim zdravstvenim i socijalnim uslugama. Hitna služba i policija Viktorije nastavit će odgovarati na incidente u kojima se utvrdi rizik za zajednicu ili u slučajevima gdje postoji zabrinutost za zdravlje ljudi. Nepro�itna organizacija „Cohealth” koja će djelovati iz nove klinike Collingwood imat će kapacitet za liječenje više od 140 pacijenata tjedno. Ove promjene uvode se nakon jednogodišnjeg testiranja Usluga za otrježnjavanje u ulici Gertrude u kojoj su prema podacima organizacija „Cohealth” smanjeni izlasci kola hitne pomoći na teren te su građani preusmjereni iz hitnih službi. Lokacija u ulici Gertrude nastavit će s radom sve dok se ne otvori centar Collingwood što će se, tvrdi vlada, dogoditi u studenome.

lefonu. No tvrtka NBN Co već je otkrila i jednu od prvih pametnih lokacija u Zapadnoj Australiji. Arhitekti nacionalne širokopojasne mreže nedavno su naručili istraživanje koje je pokazalo da bi se optičke veze na otvorenom mogle i više nego utrostručiti tijekom idućeg desetljeća te žele da ih Australci u potpunosti iskoriste. U osnovi, vlada i privatne tvrtke mogli bi razviti pametne lokacije kroz tehnologiju tvrtke NBN Co i omogućiti „mjestima koja su kandidati” za ovakvu tehnologiju spajanje na mrežu modernih lokacija na otvorenom. Lokacija Peet’s Brabham Estate u predgrađu Pertha Brabhamu na kojoj nastaje novo stambeno naselje, udaljena oko 21 kilometar sjeveroistično od poslovnog središta grada, smještena je usred nekoliko sličnih novih naselja na rubu glavnih gradova Zapadne Australije, no s jednom velikom razlikom. Honeycomb Park u tom naselju ima pristup optičkoj tehnologiji NBN-a koja ne samo da korisnicima parka pruža mogućnost brzog bežičnog interneta, već i struju na klupama na kojima je moguće puniti pametne telefone ili spojiti vremensku stanicu sa sustavom navodnjavanja koja će tada odrediti kada je najbolje vrijeme za zalijevanje biljki. „Ovo je zaista velika stvar za vlade, arhitekte, infrastrukturnu industriju i transport, ova tehnologija omogućuje optičku vezu gotovo svugdje”, rekao je voditelj razvoja novih tehnologija NBN-a Andrew Walsh. „Na

pametnoj lokaciji Peet koristi se tehnologija NBN-a za pametne lokacije kako bi se kroz maloprodajna mjesta omogućio kvalitetan internet zajednici parka, omogućujući povezanost pametne klupe s punjačima za mobitele i vremenskom stanicom koja odlučuje kada zaliti travnjak. Tek smo zagrebli površinu kada je riječ o potencijalnim aplikacijama, a pojava umjetne inteligencije kao iduće velike tehnološke pojave stvorit će nove načine na koje će NBN tehnologija povezati pametne gradove diljem Australije.” Park Honeycomb je i vizualno dojmljiv s velikim središnjim igralištem koje sliči košnici, autohtonim biljem i umjetničkim djelima te ostalim sadržajima koje očekujete pronaći u lokalnim parkovima. Iako sve još ne funkcionira u potpunosti, ovo je ambiciozan projekt. Primjerice roštilji za zajednicu u budućnosti će biti pripremljeni za povezivanje na mrežu, što će omogućiti njihovo praćenje s pametnog telefona. Rasvjeta u parku je također pametna i uključuje se samo kada je potrebna, a toaleti se automatski zaključavaju preko noći. Pamente klupe pune telefone bežično ako ih se odloži na obilježnom mjestu na klupi, iako na njoj također postoje i USB ulazi na koje je moguće spojiti telefon ako ste se sjetili ponijeti ispravan kabl. Kao što je već ranije spomenuto, vremenska stanica komunicira sa sustavom odvodnje i tako se brine za optimalno zalijevanje bilja. Natpisi na parku također se hvale „pametnim

upravljanjem otpada”, iako nije posve jasno što to uključuje. Walsh je rekao da je uređaj za spajanje na tehnologiju pametnih mjesta na mrežu „malen, ali da je njegov utjecaj golem”. „On se može koristiti za praćenje i kontroliranje signala semafora, digitalnih plakata, pružanje bežičnog interneta na javnim prostorima i visokokvalitetne snimke nadzornih kamera u stvarnom vremenu”, rekao je. „Pametna mjesta (ili pametni gradovi kako se često nazivaju) integriraju tehnologiju u okolni izgrađeni ili prirodni okoliš kako bi povećali kvalitetu života, održivost i produktivnost za građane i tvrtke.” Uvođenje ovakvih lokacija moglo bi međutim biti dosta sporo. Rezultati upitnika Sveučilišta Južne Australije provedenog u siječnju govore da 45% ispitanika nikada nije čulo za pametne gradove, a 54% nije shvatilo ovaj izraz. Istraživači Sveučilišta Južne Australije navode da upitnik „naglašava neuspjeh lokalnih vlada koje bi trebale objasniti vrijednost koncepta pametnih gradova stanovnicima unatoč velikim svotama novca koje su utrošene na promotivne kampanje.” „Sudeći po rezultatima ankete koje smo dobili, vlada Južne Australije i lokalni vijećnici ne ostvaruju uspjeh u objašnjavanju ovog koncepta”, izjavila je voditeljica istraživanja Shadi Shayan. „Građani su u središtu bilo kojeg pametnog grada i činjenica da više od 50% osoba nije upoznato s ovim izrazom predstavlja ozbiljan problem za vlasti.”

KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

zvukopis i Stipe Mesić je napisao memoare, opet laži o Tuđmanu, a Hrvatski na ulicama Londona ništa o 'debelom' australskom čeku ili UDB-inom dosjeu N

jedam za pisaći stol kako bih sročio novu kolumnu. Uh! O čemu pisati? Željko Glasnović me na fejsu podsjeća: "U 11 sati, na dan 11. u 11. mjesecu 1918. završio je Prvi svjetski rat. Oko 190 tisuća Hrvata ostavilo je svoje kosti od Karpata do dolina i planina sjeverne Italije…" Valjda nam se isplatilo jer su uskoro nakon toga "guske odgegale u maglu…" U magli ih je čekao Puniša Račić i ostali smo bez Pavla Radića i Đure Basaričeka, ubijenih u Beogradskoj skupštini. O tom ratu mladi naraštaji nemaju pojma. Možda tek znaju da se dogodio. Skoro 200 tisuća Hrvata izginulo je na tada "krivoj strani povijesti. Drugi svjetski rat, a Hrvati opet na krivoj strani. Tek u trećem pokušaju, u Domovinskom ratu, našli smo se na pravoj, hrvatskoj strani povijesti…" "Klaonica naroda" kako je taj rat nazvan imao je za Hrvate svoj nastavak od svibnja 1945. Pokušalo se nešto u rujnu 1991., ali je knjiga već bila pročitana i bačena u zaborav. Dobro piše Željko Glasnović: "Dok se uredno održava grob razbojnika Jove Čaruge, mi još vodimo rasprave o obilježavanju hrvatskih vojnih grobova koji su preorani od Titovih komesara i jugo boljševika". Čeka se natječaj za postavljanje kipa Bošku Buhi u centru Zagreba. To je tek kratki osvrt na povijest prema impulsu Željka Glasnovića. Ipak, sve to ulazi u rubriku "zub vremena". Pitanje: Može li se zub vremena plombirati ?

Ispravno je biti kontra Kate Peović...

Živimo u lošim vremenima. Rat u Ukrajini i sukob Izraela i Hamasa. U svakom ratu morate se nekako opredijeliti za jednu od strana. U ratu Ukrajine i Rusije, naravno da sam za Ukrajinu jer joj Rusi žele otkinuti dio teritorija. U ratu Izraela i Hamasa? E, tu mi kao putokaz služi Marcel Holjevac. Valja ga citirati: "Čak i da nemam pojma o sukobu Palestinaca i Izraela, sama činjenica da su na strani Hamasa Rada Borić, Kata Peović, lijevo crvena studentarija iz SAD-a, sve moguće i nemoguće komunjare, Bosna i Hercegovina, Rusija, liberali i progresiva, čitatelji Indexa, Komšić, Soros, Huffpost, mainstream mediji i svi njima slični, bili bi mi posve dovoljni da znam čiju strani treba zauzeti". Potpisujem… Kad mi se napokon upalila lampica, nestalo je struje.

Gdje je nestao Mesićev dosje?

Dosta je bilo prepisivanja Glasnovića i Holjevca. Sad nešto originalno. Stipe Mesić je napisao memoare. Ako ih niste pročitali ostat ćete neinformirani. A ako ste ih pročitali ostat ćete dezinformirani. U Hrvatskom državnom arhivu mogu se pronaći brojni dosjei UDB-e o poznatim političarima, proljećarima, pojedincima. Sigurno postoji čak i moj i suprugin, ali dosjea Stipe Mesića nema. Kažu nestao u transportu. Mesić, "poznati" disident u komunizmu, mada je bio predsjednik općine, a u hrvatskoj državi predsjednik hrvatske Vlade, predsjednik Predsjedništva SFRJ, predsjednik Sabora, dva puta predsjednik Republike Hrvatske, nema dosje UDB-e. Zanimljivo. Nitko ne zna gdje se "zagubio" taj zanimljivi dosje. To je tako kad čovjek nema

sreće. Izgubio "debeli" ček iz Australije, sad mu je izgubljen i UDB-in dosje. Međutim Stipi i ne treba dosje jer se on svega odlično sjeća. "Memorija pamćenja" ga, unatoč godinama, odlično služi. Tako se navodno sjeća kako su u Tuđmanovom sefu nakon njegove smrti nađene milijarde deviza koje je dijaspora slala za kupnju oružja. Međutim, nitko ne zna, a Stipe o tome šuti, jel' predao te milijarde deviza državnom proračunu. Možda je tamo bio i onaj njegov "australski" ček. Često smo se mi desničari pomalo čudili kako je bilo

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Uvijek se pitam zašto Tuđmana zovu "prvi hrvatski Predsjednik" kad je on "prvi i zadnji hrvatski predsjednik"

moguće da čovjek koji je dva puta tajno svjedočio u Haagu protiv vlastite države bude dva puta za redom izabran predsjednikom RH. Oni malo pametniji među nama brzo su demaskirali taj fenomen. Ako hrvatski ljevičarski mediji odluče da je za Hrvatsku dobro da joj predsjednikom bude Vojislav Šešelj on će to i postati uz njihovu pomoć. Svi su dnevnici i tjednici u državi više ili manje lijevo orijentirani, osim Hrvatskog tjednika u Zadru. I tako, dok su dragovoljci i HOS-ovci četiri godine ratovali, u pozadini se polako ali sigurno stvarala medijska lijeva kolona koja je čekala i dočekala svog istomišljenika - Mesića. Tu čak ni Mate Granić nije mogao proći, a kamoli Dražen Budiša. Svaka mu čast kad je uz sve političke kikseve uspio biti dva puta predsjednikom RH. Očito duboka medijska država zna kad treba pokazati mišiće. Sve u svemu još jedna autobiografska �ikcija. Kupovanje vlastite bolje prošlosti. Uvijek se pitam zašto Tuđmana zovu "prvi hrvatski Predsjednik" kad je on "prvi i zadnji hrvatski predsjednik". U prepunom Domu Hrvatske vojske Stipe Mesić je svojedobno održao predavanje pod naslovom "Divizioni u regionu" uz simultani prijevod na hrvatski.

Banožićeva nesreća

Mario Banožić, sad već bivši ministar obrane, upoznao se s još jednom dimenzijom života. U sekundi si je doveo život u pitanje, ubio drugog čovjeka i završio ministarsku karijeru. Farizeji su odmah skočili na svoje rahitične noge i počeli ga primitivno cipelariti. Zamislite, išao pretjecati! Kao da oni nisu nikada u životu pokušali pretjecati jer uvijek voze samo dozvoljenom brzinom. Ako im se slučajno ipak omakne, odmah traže vezu u policiji i na prekršajnom sudu. Nepopularnom ministru želim brzo ozdravljenje i svako dobro. To je život. Danas si zdrav, veseo, ministar, a već sutra invalid, ubojica i propali političar. Nikome ne želim ovakvu nesreću, pa ni našim licemjerima koji se vesele tuđim nesrećama. Alen Greenspan jednom je rekao: "Ako ste razumjeli što sam kazao, tada se nisam dosta jasno izrazio". Seneka je pak često govorio protiv ropstva iako je sam imao robove pa kad su mu to prigovorili odgovorio je kako on ne govori o sebi nego o drugima! Približava se 18. studeni – Dan sjećanja na vukovarske žrtve. Neki tzv. "progresivci" silno su ogorčeni zbog plakata vukovarskog gradonačelnika, uglavnom zbog slova U. Međutim, Vukovar ne postoji bez slova U. Samo

trideset godina nakon što smo stvorili državu ti neki žele umjesto Vukovara Vkovar. To naravno izaziva bijes ostalih. Tako npr.: Mate Primorac hladno analizira: "SDSS, stranka koju su osnovali ratni zločinci '90-ih, čiji članovi su radili na stvaranju paravojne SAO krajine, danas drži Vladu i odlučuje o sudbini države te ima medijsku i zakonsku podršku. HOS-ove postrojbe koje su branile Hrvatsku, čiji su najbolji sinovi izginuli na ratištima diljem Domovine, bez i jednog ratnog zločina, danas su praktički zakonski zabranjene, HOS nepoželjan i medijski šikaniran". Obećali su nam vedriju budućnost. Očito su gledali krivu prognozu! Ima i onih koji su slučajno naletjeli na pravu prognozu. Ali tek nakon revizije povijesti koje nam prodaju Klasić, Jakovina, Markovina… Dokle će nam zlosretna odluka o izboru strane u Drugom svjetskom ratu visjeti k'o uteg na nogama? Kako su se ponašale u to šizofreno vrijeme Švicarska, Španjolska, Švedska…? No oni su se, presvlačenjem uniformi, oprali. Ili što reći o Hitlerovoj Austriji, nacističkoj Njemačkoj i Italiji koja je izmislila fašizam? Zahvaljujući indoktriniranim "istoričarima" sami smo sebi navukli lance povijesne krivnje iz kojih se ni ne pokušavamo izvući. Hvala Kangrgi, Zvonareviću i Filozofskom faksu u Zagrebu. Komunistička istina i dalje caruje. Po toj partijskoj logici pokolj razoružanih hrvatskih zarobljenika bez suda, suđenja i dokaza prihvatljiv je jer su se partizani žurili. Da je bilo više vremena možda bi se pojavili i neki dokazi u korist okrivljenih. Da se izbjegnu slične situacije komunističke su vlasti suđenje Pavelićevim generalima (28 Hrvata i Srba) hitno prebacili u Beograd. Tamo su, naravno, svi bili osuđeni na smrt zbog "mržnje" koju su iskazali prema Srbima i Židovima. Moja crna prognoza o 1945., godini koja se vraća ostaje. Kad duboka država napokon završi bitku s HOS-om i NDH-om na red dolazi Republika Hrvatska. Volio bih da se varam. Nastavimo li s ovakvom jalovom i mlohavom populacijskom politikom, imat ćemo u Hrvatskoj uskoro manjak djece, a višak pedo�ila.

Eto nama i Vedrane Rudan...

Javila se video �ilmićem Vedrana Rudan. Mudre misli Jugoslovenke o kojoj "peva i Lepa Brena". Prosipa standardne trivijalnosti tipa ako ti netko kaže da te voli, da li te stvarno voli ili te samo voli k'o što se volovi vole i slično. Ono što je meni intrigantno je broj komentara na tu "ćirilicu". Negdje

oko 25 tisuća. Od "mnogo lepo", "tačno", "iljadu" itd., sve po Novosadskom pravopisu. A Hrvateki se i dalje čude k'o pura dreku kako je mlada i zgodna Aleksandra Prijović uspjela rasprodati pet Arena za svoje koncerte. Kad bi karte kupovali samo obožavatelji Vedrane Rudan kladim se da bi Prija u roku odmah rasprodala Arenu za godinu dana unaprijed. Toliko ih ima i još malo više… Sretna smo zemlja. Neka nama demokracije. Oni koji pjevaju neke druge pjesme love policajci i s njima pune Remetinec, a Rudanica, Boris Dežulović, Ante Tomić, Jurica Pavičić, Miljenko Jergović, Hrvoje Klasić, Jakovina, Markovina i ostala bratja trebali bi hitno zakapariti Arenu za Rock Punk Spiderman koncert "Bratstva i jedinstva". Ako bi ih kojim slučajem Arena odbila jer su svi termini zauzeti za priju, onda bi zbog izuzetnog interesa trebalo pod hitno osposobiti Arenu za bikove k'o u "Španiji"! A na povratku s trijumfalne turneje čekao bi ih Lex Izrael. Da podsjetim zaboravljive: Lex Izrael se sastoji u tome da kad se izraelski "borci za ljudska prava" vrate iz Teherana, Kaira, Damaska ili Bejruta, nakon što su trijumfalno demaskirali "židovske fašiste", na granici ih čeka "čestitka" u kojoj piše "ne vraćajte se više…" Prevedeno, oduzima im se putovnica ili bolje rečeno ostali su bez državljanstva. Od Izraelaca treba učiti. Nakon Hamasovog terorističkog napada odmah se oko dvije tisuće Izraelaca vratilo u Izrael i stavilo na raspolaganje izraelskoj vojsci. Apstraktno govoreći, da se Rudanica, Dežulović i ostali na tenku (kojim zapovijeda podo�icir Ante Tomić) u ranu zoru, korak po korak, pojave u Lepoj njihovoj, koliko bi naših "inozemaca" pohrlilo u vojni odsjek i stavilo se na raspolaganje Domovini? Na pomolu je novi Holokaust. Nakon spekulacija da su SAD spremne ući u rat na Bliskom istoku, arapska skladišta pune se oružjem za masovno uništenje tj. pametnim raketama "uradi sam" koje same pronalaze cilj. Na tu vijest na izraelskoj ljevici nastala je panika pa su brojni izraelski ljevičari zatražili azil u Teheranu… U nedjelju je Dinamo igrao u Rijeci. Ne pobijedi li, čeka ga "liga za bedake". Bit će to vesela novost za konkurenciju. TV Nova je čak u Dnevniku provela anketu treba li trener Jakirović dobiti nogu ili ne. Po toj anketi Sergej ostaje. Ovaj Dinamo treba hitno podmazati. Trener je došao pred nekoliko mjeseci, nije selekcionirao ekipu, ali sve drugo je dobio. Pod hitno je Dinamova uprava prodala Livakovića, Šutala, Ivanušeca i Oršića… Petković ne igra zbog ozljede… Nije ni čudo da ovakva, desetkovana momčad stalno gubi utakmice. Stoga su počele pjesme po Zagorju "Oj, di-name ne buš prvi…" Mislim da je i vrijeme. Osamnaest godina ne mičemo se s "čela kolo-ne". K'o drug Tito. Usprkos tomu mnogi su ga voljeli. Za razliku od Dinama… A što se tiče ankete, vrlo je vjerojatno da su navijači Hajduka, Rijeke i Osijeka zdušno navijali da Jakir ostane i dalje trener. Onako, s obzirom kako mu ide. Međunarodna teniska federacija odredila je stroge kazne za namjerno bacanje reketa. Pet puta reketom po turu…\

akon New Yorka i Pariza interaktivna mobilna aplikacija koja promiče hrvatsku književnost Hrvatski zvukopis realizirana je i na ulicama Londona. Putem te besplatne aplikacije interakcijom slušatelja u javnom prostoru mogu se poslušati kratke priče suvremenih hrvatskih autora i isječci iz djela starije hrvatske književnosti Hrvatski zvukopis sadrži neobjavljene suvremene kratke priče hrvatskih autora i odlomke iz poznatih djela starije hrvatske književnosti, u interpretaciji hrvatskih glumaca čije glasove prati glazba i zvučni dizajn. Korisnik preuzima mobilnu aplikaciju iz Google Play ili Apple trgovine na svoj telefon, a priče su interpretirane na hrvatskom i engleskom jeziku, čime se povećava vidljivost hrvatskih autora i njihovih djela izvan Hrvatske. Aplikacija sada ima 90 kratkih priča, čije su teme moderne, urbane, ali poetične i delikatne te svjedoče vremenu u kojem su nastale. Najprije je bila postavljena u javnom prostoru Zagreba i Splita, prošle godine i u New Yorku, kao prvoj urbanoj sredini gdje žive Hrvati izvan Hrvatske, potom

Ta mobilna aplikacija umrežuje hrvatsku književnu scenu i oživljava hrvatsku književnost

u Parizu, a od rujna i u Londonu, podsjeća se u priopćenju umjetničke organizacije Yelo, koja stoji iza projekta. Multimedijalna umjetnica i autorica projekta Jelena Remetin, hrvatska glumica i jedna od interpretatorica kratkih priča hrvatskih autora Nataša Janjić Medančić i producentica predstavile su u studenom projekt u Veleposlanstvu RH u Londonu Andrea Remetin. Aktivaciju i promociju mobilne aplikacije izvan RH podržalo je Ministarstvo kulture i medija, Središnji ured za Hrvate izvan RH i Turistička zajednica grada Zagreba. Hrvatski zvukopis prvo je aktiviran u Zagrebu, a zatim u Splitu te urbanim sredinama srednjodalmatinskih otoka. Ta zvučna mobilna aplikacija aktivacijom u različitim gradskim prostorima umrežuje hrvatsku književnu scenu i oživljava hrvatsku književnost. Mobilna aplikacija Hrvatski zvukopis izrađena je 2019. i funkcionira pomoću geolokalizacije odnosno isključivo kretnjom korisnika u urbanom prostoru u kojem je postavljena.

28 MOZAIK SUDOKU

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenog 2023.

KRIŽALJKA

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

MALA KRIŽALJKA

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

RECEPTI

Sladoledna torta s Oreo keksićima Foto oreo

te na nju. Tortu stavite na hlađenje u zamrzivač na 4 sata – najbolje preko noći. Prije serviranja tortu ukrasite s ostatkom keksa i otopljenom čokoladom. …………

Banane s Ova torta se ne peče, po- čokoladom

trebno je napraviti biskvit, a sve ostalo kupujete u vašem dućanu. Umjesto Oreo keksića, možete uzeti neke domaće slične kekse. Sastojci: - čokoladni biskvit (napravite pola kilograma) - dvije litre sladoleda od vanilije - 1 šalica otopljene čokolade ili čokoladi preljev - 100 grama tamne čokolade - 1 žlica maslaca - 1 paket od 400 grama Oreo keksa ili nekih sličnih sendvič keksa + još nekoliko komada za ukrašavanje

Priprema: Pripremite kalup za tortu 25 cm, namastite ga Kekse izmrvite na četvrtine ili manje dijelove. Biskvit isto izmrvite u drugu posudu. U izmrvljen biskvit umiješate trećinu keksa. Smjesu keksa i biskvita istresite u 2/3 litre sladoleda od vanilije. Ovu smjesu dobro izmiješajte dok se sve ne poveže. Ovu smjesu utisnite u kalup. U drugu posudu ostatak sladoleda od vanilije izmiješajte s trećinom keksa. U ovu smjesu miješajuću ulijte toplu otopljenu čokoladu. Smjesu istresite na podlogu u kalupu i dobro ju utisni-

a bi vam svako jutro bilo posebno i pružalo pozitivnu energiju za ostatak dana te da biste navečer išli s osmijehom na spavanje, slijedite sljedećih sedam savjeta. Poslušajte savjete stručnjaka i provjerite jeste li mislili na sve. 1. Uzglavlje za krevet Ako je strop u spavaćoj sobi standardne visine, napravite uzglavlje koje je visoko između 110 i 140 centimetara (od poda pa do vrha). Ovo se odnosi samo na uzglavlja koja su pravokutnog oblika. Ona koja su u obliku luka, mogu biti viši od 140 centimetara. U suštini, želite dovoljno visoko uzglavlje da se možete nasloniti, ali opet ne bi trebalo da je mnogo više od vaših jastuka. Tapecirano uzglavlje najbolji je izbor, jer istovremeno divno izgleda, ali je i najudobnije za sjedenje u krevetu. 2. Noćni ormarić Prilikom nabavke noćnih ormarić vodite računa da su u visini kreveta ili nekoliko

Foto banane

Sastojci: - 4 zrele i tvrde banane - 30 g maslaca - 1 čašica voćne rakije - 50 g šećera - 30 g čokolade za kuhanje - 1 žlica listića badema - 4 kuglice sladoleda od vanilije

Priprema: Kratko popržiti bademe na suhoj tavi da se intenzivira okus. Oguljene banane uzdužno razrezati na polovice. Grubo naribati čokoladu i ostaviti je na stranu. Otopiti maslac u woku (ili dubljoj teflon tavi), dodati šećer i grijati na srednje jakoj vatri dok se sav šećer ne otopi i smjesa postane jednolična pa dodati banane i pržiti ih na obje strane otprilike 4 minute. Dodati rakiju i lagano miješati (ili još bolje protresti) tavu dok rakija ne ispari i na kraju posuti prženim bademima. Na kraju dodati krupno naribanu čokoladu i brzo promiješati (ili opet još bolje protresti tavu) dok

se čokolada ne otopi, pa maknuti s vatre i raspodijeliti banane i čokoladni umak koji je ostao u tavi na četiri tanjura za serviranje deserta i svakom desertu dodati jednu kuglicu sladoleda od vanilije. Poslužiti odmah. ………….

Bosanski lonac

Sastojci: - 1/2 junetine - 1/2 ovčetine - 1 glavica kupusu - 1 kg rajčica - 1 kg paprike - 1/2 kg luka - 1/2 kg krumpira - 3 mrkve - listovi od 1 manjeg celera - svežnjić peršina - 2 žlice ulja - 2 žličice soli - papar po ukusu

Priprema: Meso narezati na kockice. Na malo ulja zastakliti sav luk narezan na kockice, pa kratko dinstati meso (kratko - samo dok meso ne izgubi crvenu boju). Dno lonca namastiti uljem, pa slagati po pola količine kupusa narezanog na kocke (otprilike 2 x 2 cm), preko njega kolutiće narezanu mrkvu, pa na velike kocke narezanu paprike, pa rajčicu narezanu na četvrtine, potom krumpir također narezan na veće kocke na kojeg se slože listovi celera (cijeli, kako bi se na kraju mogli izvaditi iz gotovog jela) i na kraju meso. Drugu

polovicu namirnica složiti istim rasporedom. Bez dodavanja vode, lonac se poklopi i kuha se na slaboj vatri, a kad zavije, smanjiti vatru na najmanju moguću tako da sasvim lagano krčka najmanje sat, do sat i pol vremena. ……………..

Bistra riblja juha na mornarski

Foto: Bistra riblja juha na mornarski

Sastojci: - 1,30 l ribljeg temeljca - 400 g bijele ribe - 200 g luka - 200 g mrkve - 100 g korijena celera - 80 g peršin - 80 g kuhana riža - 80 ml vino - 50 g češnjak - sol, papar u zrnu, lovorov list, maslinovo ulje, kriška limuna.

Priprema: Ribu očistiti i staviti u lonac. Dodati prepečeni luk, mrkvu, celer, peteljke peršina, papar u zrnu, sol, lovorov list, krišku limuna te podliti ribljim temeljcem. Sve skupa staviti da se lagano kuha 15 minuta, zatim izvaditi ribu. U juhu dodati maslinovo ulje i kuhati još 10 minuta. U tanjur staviti ribu, mrkvu narezanu na sitne kockice, kuhanu rižu i procijeđenu juhu. Na kraju posuti nasjeckanim peršinom.

“Ujedinite” dva različita noćna ormarića tako što ćete na njih staviti jednake lampe. Lampa u obliku bubnja uvijek je odličan izbor te nikad ne izlazi iz mode. Ako volite da čitate prije spavanja, vodite računa da svjetlost mora biti četrdesetak centimetara iznad madraca kako biste dobili najidealnije osvjetljenje. 6. Prekrivači

Savjeti za uređenje spavaće sobe

centimetara viši ili niži od njega. U slučaju da želite da ne budu iste boje ili dezena, to je u redu, dok god da su iste visine. Imajte u vidu da ćete na njemu držati stolnu lampu, sat, vazu ili nekoliko knjiga. 3. Klupa za sjedenje Klupa u podnožju, krevetu pruža poseban izgled sobi. Međutim, ako nemate više od jednog metra razmaka između nje i suprotnog zida, nemojte je nabavljati, kako biste izbjegli osjećaj prenatrpanosti u prostoriji. Izbje-

gavajte uske klupe. Najbolji izbor su one koje zauzimaju oko dvije trećine širine kreveta. 4. Umjetničke slike Prostor iznad kreveta idealno je mjesto za “dašak” umjetnosti. Ali baš zato što je taj dio toliko upečatljiv, nemojte na njega stavljati preveliku sliku ili neku koja više priliči da stoji na zidu dječje sobe. Slika koja popunjava oko dvije trećine prostora iznad kreveta (vodoravno i okomito) pun je pogodak. 5. Osvjetljenje

Za vrijeme zime, udobni prekrivač prebacite preko kreveta. U toplijim mjesecima ga stavite preko stolice, više zbog estetskog izgleda nego što vam je potreban. 7. Tepih Ako želite da vas dočeka ugodno i mekano tlo kada ustanete ujutro, izaberite vuneni ili pamučni tepih. Prilikom nabavke tepiha imajte u vidu da bi sa sve tri strane kreveta trebalo da bude pedesetak centimetara tepiha kako spavaća soba ne bi izgledala tijesna i neudobna.

DJEČJI KUTAK

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

23. rujna do 22. listopada

Vjerojatno ćete se osjećati usamljeno, osim ako samoća nije vaša želja. Oni u vezama prolazit će jedno izazovno razdoblje kad će trebati dosta trezvenosti da izdrže. To neće trajati još dugo. Ne navaljujte sa svojim idejama jer premda su se neka vrata malo otvorila, još nije vrijeme da s eksponirate. Radite u tišini i prema pravilima igre. Strpljivo čekajte svojih pet minuta. Sretni brojevi: 11, 17, 19, 21, 23, 44

Vjerojatno ste očekivali nešto drugo od onog što živite i osjećate, no to je samo privremena i prolazna zbrka s kojom se trebate suočiti na vješt način. Još uvijek imate dovoljno energije i kredita od prije da sve dovedete u red. Uspjet ćete.Zaigranost i vještina ophođenja s drugima bit će vaše glavne osobine koje ćete pokazivati na radnom mjestu. Uglavnom, držite se svoje profesije i onog što ona traži. Sretni brojevi: 19, 29, 31, 32, 38, 44

Bik

Škorpion

21. travnja do 20. svibnja

Kombinirat ćete diskreciju i buku. Tako ćete jedan dan živjeti poput krotke osobe vezane uz svoj dom i vrline, dok ćete već drugi dan biti glavna zvijezda noći na nekom od zanimljivih tuluma. Svi će se dobro zabavljati. Oni u vezama su dobro. Funkcionirat ćete poput sportaša koji svoje treninge odrađuje s lakoćom. Mnogi će na svom poslu brusiti nove vještine i otkrivati detalje profesije. Bit će to još jedna faza učenja i napredovanja. Sretni brojevi: 8, 10, 12, 26, 32, 35

23. listopada do 20. studenoga

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Izdržite u miru prvi dio tjedna. Druga polovina tjedna donosi malo povoljnije ljubavne utjecaje kad ćete opet lakše naći zajednički jezik s voljenom osobom. Ipak, pazite da katkada ne reagirate preburno. Uz malo samokontrole, sve će biti dobro. Suradnja s uglednim ili stručnim ljudima polako dolazi u prvi plan. Vi ćete biti kotač koji je važan u cijeloj igri. Zato ne budite preskromni, nego dopustite sebi da izrazite i svoje ambicije. Spoznajte svoju poziciju, a još više priliku. Sretni brojevi: 1, 6, 9, 11, 21, 24, 33

21. studenoga do 22. prosinca

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Vi malo po malo ipak dolazite na zelenu granu. Ovo je vrijeme dobro za jačanje povjerenja u vezama, ali i za otvorenije razgovore. Nekima će pak više odgovarati samoća ispunjena �ilozo�iranjem. Većina će se osjećati dobro. Bit ćete pomalo umorni od svega. Neki kolege će vas k tome i zadirkivati. Ne reagirajte. Ono što morate odraditi, odradite profesionalno. Tako ćete svima zatvoriti usta. Prilika za napredovanje nije nemoguća, ali vam zasad ne izgleda atraktivno. Sretni brojevi: 3, 6, 9, 13, 23, 33

Oslobodite se prevelikih ljubavnih očekivanja, jer je sada bolje biti realist nego idealist. Odolite iskušenju nadmudrivanja. Budite tolerantni i duhoviti koliko god možete. Ako vas partner isprovocira, ne uzimajte to previše k srcu. To je prolazno. Neki vaši suradnici će vam otvoreno pokazati svoju naklonost, dok će vam drugi jednako tako pokazati to da vas ne vole. Prihvatite i jedno i drugo. Barem ćete znati s kim imate posla. Sretni brojevi: 5, 9, 13, 24, 35, 43

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Prva polovina tjedna donijet će mirno uživanje u zajedničkoj vezi ili diskretno traženje srodne duše. Drugi dio tjedna ljubav će postati strastvenija. Bit će lijepih susreta. Ne zamarajte se s previše pitanja. Iako će vaši nadređeni pokazivati određenu naklonost prema vama, teško ćete nalaziti zajednički jezik. Problem je u tome što obje strane žele dominirati, a u hijerarhijskom poslovanju to ne prolazi. Sretni brojevi: 11, 18, 29, 31, 38, 44

21. siječnja do 18. veljače

Većinu idućih dana vi ćete imati dobar vjetar u leđa kad se o ljubavi radi. Otvarat će vam se mnoga vrata lakše nego inače, bit ćete pozivani na zanimljiva okupljanja i još zanimljivija mjesta. Ako ste sami, prihvatite pozive i krenite među ljude. Neki će započeti male kućne radove. Pokazat će se to kao pun pogodak. Oni koji ostaju na radnom mjestu morat će obaviti neke zaostatke ili male inventure koje su čekale. Sretni brojevi: 1, 9, 11, 23, 34, 45

Možda će vam se katkada činiti da je ljubav daleko od vas. Ipak, ona je zapravo bliže nego što vam se čini, samo što se trenutačno ne pokazuje. Ako ste u vezi, ne forsirajte izražavanje emocija pod svaku cijenu. Mnogi će ići na sigurno jer će im nedavna iskustva i iskušenja govoriti da čine tako. Nije sve tako teško kao što vi vidite. Opet će se pojaviti podrška drugih kojoj se usput, uopće niste nadali. Sretni brojevi: 10, 12, 21, 24, 34, 36

Neka vaša ljubavna očekivanja bit će ispunjena unatoč ponekoj prepreci ili frustraciji. Ipak, u nastavku treba biti oprezan i mirom održavati ono što ste dosad ostvarili. Druga strana će na kraju prepoznati i cijeniti vaš trud oko svega.Vaš trud bit će prepoznat, a vi ćete dobiti na cijeni. Ponekad ćete imati osjećaj da vas previše ističu. Skromnost i neka vrsta stidljivosti koji dolaze od vas bit će primjer drugima. Sretni brojevi: 6, 8, 10, 12, 21, 26

Djevica

23. kolovoza do 22. rujna

Moguće je da ste očekivali nešto bolje u usporedbi s onim što vam se događa, no ako uzmete sve to kao dobru priliku za sazrijevanje i razvoj, opet ćete biti na dobitku. O vašem pristupu ovisit će i kako ćete se osjećati u nekom osobnom odnosu. Nekima ćete postati uzor. To je posljedica toga što vi sada točno znate što hoćete, pa nema gubljenja vremena na suvišna razmatranja. Ipak, ponekad proradite ponešto i s drugima. Sretni brojevi: 18, 21, 23, 31, 37, 45

Mnogi će ovih dana otkriti koji je zapravo njihov ideal u ljubavi i krenut će u potragu prema tom kriteriju. U svakom slučaju, neće stati dok ne nađu nešto što je najsličnije zamišljenom. Držite se onog što ste zamislili i provedite to u djelo bez skretanja s puta. Vaše ideje su odlične i donijet će rezultate. Bit ćete spremni i na određene promjene kako bi postigli bolje poslovne rezultate. Izborit ćete se za njih bez odgode. Sretni brojevi: 4, 5, 17, 24, 32, 34

Ribe

19. veljače do 20. ožujka

PRIPAZITE NA OVIH 14 ZNAKOVA

Kako prepoznati napadaj panike?

Mnogi ljudi navode da tijekom napadaja panike osjećaju vrtoglavicu. Često se boje da će se onesvijestiti

apadaj panike nije jedna od briga koju svi imamo s vremena na vrijeme. Više je kao brza i moćna bomba tjeskobe koja vas može napasti iz vedra neba. Napadaji panike mogu biti toliko uznemirujući da neki ljudi te epizode drže u tajnosti. Mogu odgoditi pronalaženje zdravstvene skrbi, bojeći se stigme koja može doći sa psihijatrijskom dijagnozom. Čak i nakon postavljanja dijagnoze, neki ljudi opetovano posjećuju hitnu, vjerujući da imaju srčanu bolest, upućuju istraživanja. Stvar je u tome da niste u nikakvoj �izičkoj opasnosti, jer je napad panike zapravo više “lažni alarm”. Evo nekih simptoma koji vam mogu pomoći prepoznati da imate napadaj panike. Napadaj panike dolazi brzo: stručnjaci kažu da je to reakcija vašeg tijela koja ga priprema na borbu ili bijeg od opasnosti. Hormoni se oslobađaju, vaše disanje se ubrzava, a šećer u krvi raste. Možda nema očitog okidača: napadaj panike je odgovor vašeg tijela na neku percipiranu prijetnju, iako ona možda nije odmah očita. Moguće je da su instinkti za preživljavanje nekih ljudi pretjerani. Traje kratko: često doseže vrhunac nekoliko minuta prije nego što se simptomi počnu povlačiti. Nakon određenog vremena se može dogoditi da shvatite da se ne događa ništa opasno. Ubrzani rad srca je čest simptom napadaja panike. Možda čak imate i bol ili nelagodu u prsima. To je razlog zašto ljudi koji imaju napade panike često vjeruju da imaju srčani udar. Pomanjkanje daha i hiperventilacija su pokazatelji da biste mogli biti u stanju panike. Prekidi disanja su jedan od najuniverzalnijih simptoma napadaja panike. Mnogi ljudi navode da tijekom napadaja panike osjećaju vrtoglavicu. Često se boje da će se onesvijestiti. Kada ti osjećaji isplivaju na površinu, osoba obično sjedi s glavom između nogu. Ako imate napadaj panike, mogli biste se osjećati kao da gubite kontrolu ili da ćete umrijeti. U određenim društvenim situacijama, osobe sa socijalno anksioznim poremećajem također

mogu doživjeti slične osjećaje, kao što su strah i drhtanje. Napadaji panike mogu uzrokovati osjećaj bockanja ili utrnulost u ekstremitetima. U rijetkim slučajevima možete imati i ozbiljnije simptome, poput pseudonapadaja. Neki ljudi doslovno padaju na tlo i grče se. Ali ne postoji abnormalno funkcioniranje mozga, nego je epizoda izazvana teškim psihološkim stresom, koji se može dogoditi tijekom napadaja panike. Možete se osjećati kao da ste odvojeni od sebe ili svoje okoline, kao autsajder u vlastitom iskustvu. To je osjećaj nestvarnosti, kao da ste u snu. Ovaj se simptom često naziva derealizacija. S napadom panike dolazi i val adrenalina koji pospješuje dotok krvi u ekstremitete. Odjednom vam postaje vruće, znojite se i drhtite kako biste ohladili tijelo. Stručnjaci kažu da će pacijenti često iskusiti znojenje čela ili dlanova, iako drugi mogu osjetiti znojenje po cijelom tijelu. Osjećate se kao da se gušite: tijekom napadaja panike, vaše tijelo oslobađa hormone stresa. Ljudi će postati napeti, mišići će im se početi stezati, uključujući grlo i područje prsa. Stres i tjeskoba narušavaju optimalno funkcioniranje probavnog trakta. Mučnina i bol u trbuhu, poput grčeva, su uobičajeni simptomi. Osoba koja se jako, jako boji sljedećeg napadaja panike može učiniti mnogo toga da ih spriječi. Može izbjegavati aktivnosti poput tjelovježbe, koja joj ubrzava otkucaje srca i disanje. Ljudi koji imaju napade panike brzo troše resurse koje su njihova tijela izdvojila da se obrane od pretpostavljene opasnosti. Prije ili kasnije, taj nalet energije, potaknut porastom šećera u krvi, će se potrošiti i osjećat će se “iscijeđeno”. Iako su obično zastrašujući, dobra vijest je da je napade panike lako uočiti ako znate na što trebate paziti. Samo zato što doživite napadaj panike ne znači da će se ponoviti. Ako ste zabrinuti zbog budućih događaja, obratite se svom liječniku i osmislite plan kako se nositi s osjećajima koji uzrokuju vašu zabrinutost.

TV PROGRAM

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

“ZEMLJA HEROJA”

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Nova pjesma marka Perkovića Thompsona

ugoočekivana domoljubna pjesma “Zemlja heroja” napokon je objavljena. Pjesmu izvode Marko Perković Thompson, Dražen Žanko, Mate Bulić, Stanko Šarić, Tomislav Bralić i ex Ladarice. Riječ je o projektu za koji je ideja nastala još prije desetak godina, a ovih je dana konačno i �inaliziran. Na njemu je Mario Rucner udružio snage s našim brojnim poznatim glazbenicima među kojima su Marko Perković Thompson, Dražen Žanko, Mate

Bulić, Stanko Šarić, Tomislav Bralić i ex Ladarice. Autor glazbe i teksta je Sven Gleđa. Pjesma je nastala kao spomen i zahvala svima koji su pridonijeli stvaranju samostalne Republike Hrvatske. Spot je sniman na više lokacija od Hercegovine, Sinja, Zadra, Zagreba-Medvedgrada, pa do Slavonije. U njemu se pojavljuju veterani brigada HV-a, te obitelji poginulih branitelja. Snimali su ga Marko Jurić i Sven Stefanović, a montažu potpisuje Luka Hrvatić.

Četvrtak, 16. studenoga 12:09 PM Dr. Beck 12:44 PM Dnevnik 2 01:39 PM Eko zona 02:04 PM Terarij, dok. reportaža 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:16 PM Kod nas doma 03:01 PM Baština: Stari Grad 03:06 PM Otvoreno 03:37 PM Zlatna liga 04:02 PM Što je klasik? Čovjek dijaloga Dževad Karahasan 04:32 PM U kuhinji kod Suzy: Teleća koljenica s povrćem 04:36 PM Studio 4: Znanost 04:44 PM Studio 4: Kultura 04:54 PM Stipe u gostima, hum. serija 05:26 PM Romano Bolković - 1 na 1: Zrinka Paladino, talk show 06:17 PM Čarobna ploča - Svijet oko nas: U kazalištu i u prirodi 06:32 PM Samo da nismo doma, �ilm 07:14 PM Art a la carte 07:44 PM Terarij, dok. reportaža 07:48 PM Studio 4: Sport

Petak, 17. studenoga 12:09 PM Rijeka moje mladosti, emisija pučke i predajne kulture 12:37 PM Dnevnik 2 01:32 PM Hrvati u BiH 01:57 PM Izradi sam: Kučica za mačke 02:03 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:11 PM Kod nas doma 02:56 PM Baština u objektivu: Sustipan 03:01 PM Otvoreno 03:31 PM Zlatna liga 03:56 PM Izvan formata 04:26 PM Teror pozitive, dok. reportaža 04:35 PM Studio 4: Kultura 04:45 PM Sve će biti dobro, serija 05:26 PM Druga strana 05:51 PM Prometej 06:17 PM Labirint: Čiča i njegova priča 06:43 PM Slobodno penjanje 07:07 PM Art a la carte 07:37 PM Puls reportaža: Jedan od nas Subota, 18. studenoga 12:10 PM S Brača na Brač, dok. �ilm 12:40 PM Dnevnik 2 01:35 PM Studio 4: Sportske minute 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Cronovatori: Zaštita i spašavanje, dokumentarna serija 02:43 PM Globalna Hrvatska HTV 03:23 PM Normalan život 03:58 PM Slovaci do Drlaku 04:13 PM Studio 4: Znanost 04:21 PM Studio 4: Kultura 04:31 PM Sve će biti dobro, serija 05:16 PM Srce Vukovara, dok. �ilm 06:11 PM Baština: Sveta Stošija 06:16 PM Peti dan 07:16 PM Posljednji svjetioničar, �ilm 07:39 PM Škabrnja 07:52 PM Studio 4: Sport

Nedjelja, 19. studenoga 12:10 PM Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 03:55 PM Dnevnik 2 04:50 PM Vijesti na engleskom jeziku 04:58 PM Martina Filjak & Friends za HGZ 06:15 PM Studio 4: Kultura

06:25 PM Sve će biti dobro, serija 07:10 PM Jojo i prijevozna sredstva: 07:15 PM Mališani: Dan - Vrtlarenje 07:17 PM Dolaziti odlaziti, crtana serija 07:28 PM Tata i ja: Na jahanju, dokumentarno-igrana serija za djecu 07:38 PM Bonton: Primanje kritike 07:41 PM Salata od mesa i luka, dokumentarna reportaža 07:46 PM Tihana eko, dok. reportaža 07:51 PM Studio 4: Sport Ponedjeljak, 20. studenoga 12:10 PM Mir i dobro 12:35 PM Život promiješa karte 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Split: More 02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:18 PM Plodovi zemlje 03:08 PM Što je Iva snimila 21. listopada 2003, hrvatski �ilm 04:41 PM Zdrava stopala 04:51 PM Studio 4: Kultura 05:01 PM Nedjeljom u 2 05:56 PM Samo lagano 06:26 PM Otiš’o je s mirisima jutra: u sjećanje na Krunoslava Kiću Slabinca 07:27 PM Garaža: Quasarr 2

Utorak, 21. studenoga 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Treća dob 02:05 PM Teror pozitive, dok. reportaža 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kod nas doma 03:02 PM Baština: Sveti Donat 03:07 PM Otvoreno 03:37 PM Lijepom našom: Lipik 04:42 PM Studio 4: Znanost 04:50 PM Studio 4: Kultura 05:00 PM Počivali u miru, serija 05:45 PM Na rubu znanosti 06:35 PM Dugi brodovi Hrvata - Navae Longes Croatorum, dok.serija 07:27 PM Stani u Lici: Krasno, serija Srijeda, 22. studenoga 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Glas domovine 02:05 PM Tihana eko, dok. reportaža 02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:18 PM Kod nas doma 03:03 PM Baština: Šepurine 03:08 PM Otvoreno 03:38 PM Zlatna liga 04:03 PM Razgovor s razlogom 04:33 PM Bonton: Žvakanje žvake 04:38 PM Varivo s grahoricama 04:43 PM Studio 4: Kultura 04:53 PM Gibonni - koncert 06:22 PM Vrtlarica 06:52 PM Art a la carte 07:22 PM Vjetar u kosi, dok. serija

Otiš’o je s mirisima jutra: u sjećanje na Kiću Slabinca HTV, utorak, 20. studenoga, 06:26 PM

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023. Hearn je u razgovoru za Boxing Social potvrdio je kako je Hrgović kandidat za meč s Joshuom

Tako se bori za hrvatske boje

Ragbi reprezentacija Hrvatske u Makarskoj pregazila Ukrajinu Oko tisuću gledatelja bodrilo je reprezentativce na Gradskom sportskom centru

agbi reprezentacija Hrvatske u Makarskoj je ‘pregazila‘ Ukrajinu 41:5 (27:0) u svojoj drugoj utakmici Trophy divizije europskog Kupa nacija. Ipak, ono što posebno bode oči bili su dresovi hrvatskih reprezentativaca nakon susreta, odnosno njihovo generalno izdanje. Poslije bespoštedne borbe za svaki centimetar terena jedva da se na od glave do pete blatnjavim igračima moglo uopće razaznati brojeve na dresovima, pa čak i koji dres uopće nose. Neke i uopće prepoznati. Kiša koja u Dalmaciji već danima pada od travnjaka Gradskog sportskog centra u Makarskoj je napravila veliku kaljužu po kojoj je bilo jako teško igrati. Međutim, našim ragbijašima je to ‘normalan dan u uredu‘. U tim uvjetima mnogo bolje su se snašli borbeni Hrvati. Bez obzira na koncu na uvjerljivu pobjedu, nisu hrvatski reprezentativci spuštali nogu

s papučice gasa. Uostalom, drugačije niti ne znaju. Oko tisuću gledatelja bodrilo je reprezentativce na Gradskom sportskom centru. Do proljeća ove godine i sraza sa Švicarskom, deset godina nije reprezentacija igrala u Makarskoj. Formalno je domaćin ovog susreta bila Ukrajina, ali zbog poznatih razloga igralo se u Hrvatskoj. U prvom nastupu u početnoj postavi reprezentacije Matej Buljanović iz Mladosti imao je čak tri polaganja u prvom poluvremenu, zaslužan je za 15 poena, 14 poena imao je Jason Newton, deset Filip Perica, a dva Denis Majstorović. Pored četiri boda za pobjedu, Hrvatska je osvojila i bonus bod zbog toga što je imala tri polaganja više od suparnika. U prvom susretu natjecanja u Pragu je Hrvatska poražena od Češke 22:48. U drugom susretu skupine igrali su danas još i Litva i Švicarska 17:31. Poredak nakon dva kola je: Švicarska 8 bodova, Češka 5, Hrvatska 5, Litva 4, Švedska 4, dok je Ukrajina bez bodova. Iduće subote 18. studenoga Hrvatska će na istom mjestu ugostiti i Švedsku.

nthony Joshua (34) želi se boriti u prosincu ili siječnju. S obzirom na to da je pomaknut njegov meč s Deontayem Wilderom (38), britanski borac traži novog protivnika. Promotor Eddie Hearn u razgovoru za Boxing Social potvrdio je kako je Filip Hrgović (31) kandidat za meč s Joshuom. “Ne želim sada pričati o borbi s Wilderom, no vjerujem da će ona biti u ožujku ili travnju. Mislim da će se Joshua boriti u siječnju. Ljudi uvijek traže neka imena, pa recimo da bi to mogli biti Hrgović, Otto Wallin i Agit Kabayel. Zasad nismo službeno nikoga pitali za borbu 23. prosinca, no ako se pregovori ubrzaju, možemo dogovoriti meč na taj datum”, otkrio je Hearn. Podsjetimo, Hrgović je opet preskočen iako je obavezni izazivač za IBF-ovu titulu. Dogovorena je borba stoljeća između Tysona Furyja (35) i Oleksandra Usika (36) za ujedinjenje titula u teškoj kategoriji, koja bi se trebala održati početkom 2024. Hrgović, kao obvezni IBFov izazivač, trebao je biti sljedeći na redu za borbu za svjetske titule protiv Usika, prvaka prema WBA-u, IBF-u, WBO-u, IBO-u i Ringu. Sada je u igri opcija da se

Mirko Hrgović i Anthony Joshua

Hrgović i Joshua za svjetsku titulu? Promotor najavio veliki spektakl neporaženi hrvatski boksač bori za privremenu titulu prvaka. IBF je donio odluku da se pobjednik borbe FuryUsik bori protiv Hrgovića, ali kako su oni dogovorili i revanš, jasno je da se ne planiraju boriti protiv Hrvata. Tako će pojas ostati upražnjen i Hrgović će dobiti priliku osvojiti ga. A to bi moglo biti protiv Joshue. Hrgoviću je istekao je ugo-

vor s promotorskom kućom Wasserman Boxing i kopromotorom Hearnom. O toj je situaciji Hearn govorio za Boxing News potvrdivši kako traju pregovori o produljenju suradnje. “Hrgović je u dobroj poziciji s IBF-om. Promovirali smo njegovu borbu s Demseyjem McKeanom. Volimo Hrgovića i nadamo se da ćemo produljiti ugovor”, rekao je Hearn.

nokautom. Miočić je nekoliko dana ranije otkrio da mu je poraz od Juniora Dos Santosa najbitniji u karijeri. “Najdraža borba mi je bila kad sam izgubio od JDS-a u Phoenixu. Tad sam promijenio razmišljanje. Izgubio sam nakon 25 minuta rata, nikad neću zaboraviti tu borbu. Moje oko je bilo ogromno, imao sam posjekotinu na usni i završio na šivanju nakon meča. Između četvrte i pete runde mi je trener pokušavao nešto govoriti, ali gotovo ništa nisam čuo ni razumio”, rekao je Miočić pa dodao: “Sjedio sam i razmišljao: ‘Zašto radim ovo? Tko se

želi boriti 25 minuta, pa to je užasno.’ Onda sam ustao, a 17.000 ljudi u publici je poludjelo. Tad sam sve shvatio. I danas se naježim. Bio sam bijesan što sam izgubio, mislio sam da mogu pobijediti. Sjećam se da sam se s trenerom i jednim suborcem vraćao u hotel i plakao sam. Nisam tip koji puno plače, ali tada sam ridao.” Umjesto u kavezu, Stipe Miočić večer je proveo u njegovoj neposrednoj blizini i pratio priredbu na kojoj je trebao imati šansu za povratak pojasa koji je izgubio prije gotovo tri godine porazom od Francisa Ngannoua.

Miočić uz kavez pratio borbu u kojoj je trebao uzeti pojas

Stipe je otkrio i da mu je poraz od Dos Santosa bila prijelomna borba u karijeri

a se Jon Jones nije ozlijedio, Stipe Miočić u subotu navečer bi se s njim borio za naslov teškaškog prvaka UFC-a, ali kako je protivnik morao otkazati, kao sunaslovna borba priredbe UFC 295 organiziran je zamjenski meč između Toma Aspinalla i Sergeja Pavloviča za titulu privremenog prvaka. Ali sve je potrajalo samo minutu i devet sekundi. Iako je Rus odmah na početku zadao ozbiljan udarac, Aspinall ga je uskoro dočekao na desnicu, drugim udarcem oborio na pod, a onda ga nastavio udarati i natjerao suca da hitno prekine meč. Druga sunaslovna borba priredbe potrajala je nešto duže, gotovo pune dvije runde, dok Brazilac Alex Pereira nije ošamutio Čeha Jirija Prochazku i počeo ga laktariti, što je rezultiralo prekidom i proglašenjem novog prvaka u poluteškoj kategoriji tehničkim

S�pe Miočić

Poznati promotor ranije je rekao kako bi se Hrgović za privremenu IBF-ovu titulu mogao boriti upravo s Wallinom, što je još jedna u nizu opcija. “Razgovaramo s Wallinom. Voljeli bismo upariti Hrgovića i njega. Vjerujem da bi to bilo za IBF-ovu svjetsku titulu, vjerojatno u ožujku, a onda bi se Joshua mogao boriti s pobjednikom», objasnio je Hearn.

Dario Šarić

Šarić ubacio 12 koševa u pobjedi Warriorsa

apetan hrvatske košarkaške reprezentacije Dario Šarić u 120-109 gostujućoj pobjedi Golden State Warriorsa protiv Detroit Pistonsa sudjelovao je sa 12 koševa (šut za dva 2-3, trica 2-5, slobodna bacanja 2-2), šest skokova te po jednom asistencijom i osvojenom loptom za 20:54 minuta provedenih u igri. Warriorse je do šeste pobjede u osmom ovosezonskom nastupu predvodio i dalje sjajni Stephen Curry sa 34 ubačaja, dok su u redovima mlade momčadi Pistonsa, u kojoj i dalje nema Bojana Bogdanovića, naje�ikasniji bili Cade Cunningham i Killian Hayes sa po 21 poenom.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

Udruga je osmislila veliki mural, posvećen najboljim hrvatskim sportašima, kao zahvalu za sve njihove sportske pobjede

tadion ‘Podno tvrđave’ Nogometnog kluba Dinara koji se natječe u 1. županijskoj ligi Šibensko-kninskoj ukrašen je muralima poznatih hrvatskih sportaša Prekrasne scene nam dolaze iz Knina, gdje je na kreativan način odana počast nekima od velikih imena koja su

Leona je skijala savršeno, umalo prvo mjesto Popović je prvu vožnju završila na petom mjestu, a u drugoj je odlučila skijati maksimalno agresivno. To joj se i isplatilo

rvatska skijašica Leona Popović osvojila je drugo mjesto u �inskom Leviju na drugom slalomu sezone Svjetskog skijaškog kupa. Pobijedila je Mikaela Shiffrin s 18 stotinki prednosti nad Popović. Druga hrvatska predstavnica Zrinka Ljutić završila je na desetom mjestu. Popović je prvu vožnju završila na petom mjestu, a u drugoj je odlučila skijati maksimalno agresivno. To joj se i isplatilo te je odskijala najbolju drugu vožnju i preuzela vrh s velikih 1.05 sekundi prednosti nad dotad vodećom Minom Fuerst Holtmann. Lena Duerr i Sara Hector je nisu uspjeli prestići, ali jest sjajna Mikaela Shiffrin, drugoplasirana iz prve vožnje, za ne tako velikih 18 stotinki. Vodeća iz prve vožnje i jučerašnja pobjednica Petra Vlhova fantastično je krenula i u ovu drugu vožnju te je izgledalo kao da će nadmoćno pobijediti, ali je onda napravila veliku grešku zbog koje je izletjela sa staze i nije uspjela završiti utrku. Tako je Popović dan prije 26. rođendana završila na drugom mjestu, a ujedno stigla i do drugog postolja u karijeri. Prvi put je to ostvarila u zadnjoj utrci prošle sezone u Soldeuu, gdje je također bila druga. Dodajmo da je u slalomu održanom dan ranije, u subotu, Popović bila deseta. Druga hrvatska predstavnica Ljutić (19) također je odradila jako dobar vikend. Devetom mjestu od subote, dodala je deseto mjesto u nedjelju. U prvoj vožnji bila je 11. tako da je popravila svoj plasman za jednu poziciju. Imala je 1.45 sekundi slabije vrijeme od Shiffrin. Ovakvi rezultati od velike su važnosti za mladu hrvatsku skijašicu, koja je prošle sezone imala dosta problema s izlijetanjima i spajanjem dvije dobre vožnje. Sada je to uspjela napraviti dva puta u jednom vikendu.

Mural na stadionu NK Dinare u Kninu

Fantastična Leona Popović Prekrasni mural posvećen stigla do drugog postolja u slavnim hrvatskim sportašima karijeri, Ljutić opet u top 10 napravila je Udruga Sinovi Oluje Idući slalom 26. studenoga Nakon sjajnih dana u ﬁnskom Leviju, koje su nam priuš�le naše sjajne skijašice Leona Popović i Zrinka Lju�ć, svi se pitaju mogu li naše skijašice i korak dalje od drugog mjesta. Onako kako je to nekada radila legendarna Janica Kostelić. Teško je o tome nagađa�, ali čini se kako su se stvorile pretpostavke da se to možda uskoro i dogodi. Idući slalom Svjetskog kupa na

rasporedu je 26. studenog u američkom Killingtonu, a uzevši u obzir formu u kojoj skijaju naše predstavnice, posebice Leoninu, čak se ni najviša stepenica postolja te prva hrvatska ženska pobjeda nakon Janice Kostelić ne čini daleko. No, treba bi� realan, ako se to i ne dogodi, treba upu�� sve čes�tke hrvatskim skijašicama jer Janica je jedna i posebna.

obilježila povijest hrvatskog sporta. Međutim, te murale nije napravila NK Dinara, kako je bilo objavljeno, već Udruga Sinovi Oluje. - Udruga navijača hrvatske nogometne reprezentacije (Sinovi Oluje, logo je na sredini murala), koja već devet godina organizira Oluja kup, malonogometni turnir u Kninu, u sklopu proslave

Užurbano se krenulo u proces traženja zamjenskog domaćina, a tu se Hrvatska pojavila kao za sada jedina prava opcija

Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, te svake godine turnir ima veliki humanitarni karakter i napravi se nešto ili kupi za djecu u Kninu, ove godine je od novaca od turnira napravila još nešto. Udruga je osmislila veliki mural, posvećen najboljim hrvatskim sportašima, kao zahvalu za sve njihove sportske pobjede, i koji bi trebao

biti motivirajući za neke buduće sportske uspjehe djece, ali ne samo i sportske, već općenito - poručili su iz Udruge navijača. Inače, na stadionu su svoje mjesto dobili Luka Modrić, braća Sinković, Toni Kukoč, Sandra Perković, Ivano Balić, Matea Jelić, Goran Ivanišević, Mirko ‘Cro Cop’ Filipović, Janica Kostelić, Dražen Petrović i Zvone Boban.

Zrinka Lju�ć opet sjaja

Leona je iz Mrkoplja Uvijek volim doći u Mrkopalj, kod Delnica, to je moja sredina, tu su moji ljudi. Svi oni koji me podržavaju od malih nogu. Tu se svi vesele mojim uspjesima, ali i dalje je Jakov Fak najveća zvijezda u našem mjestu, rekla je dobro raspoložena Leona Popović (25) prije početka nove sezone. Otkrila je i kada je počela sa skijanjem. - Prvi put sam sa šest godi-

Leona izvan staze

na stala na skije u Begovom Razdolju, tata me tada stavio na skije. Cijeli život sam sportašica, prošla sam dosta sportova, za mene kažu kako sam i jako spretna. Opet, kao klinka se nisam fokusirala samo na skijanje, tako da sam se tek s 15 godina posve�la tome i ušla u reprezentaciju što je možda i malo kasno. Ali sam prošla puno sportova, pa mi se bilo lako prilagodi� na skijanje.

rvatska bi mogla treći put dobiti domaćinstvo Europskog vaterpolskog prvenstva. Naime, Europsko vaterpolsko prvenstvo, koje se u siječnju 2024. trebalo održati u Izraelu, je odgođeno. Europsko prvenstvo na kojem je Hrvatska trebala braniti zlato osvojeno prošle godine u Splitu trebalo se održati u Netanyi od 3. do 16. siječnja iduće godine. – Nakon nedavnih tero-

Hrvatska brani zlato

Umjesto u Izraelu, Europsko vaterpolsko prvenstvo u Hrvatskoj? rističkih napada na Izrael i opsežnih sastanaka između European Aquaticsa i Izraelskog vaterpolskog saveza, obje su se institucije složile da će biti nemoguće ugostiti Europsko prvenstvo u vaterpolu u izraelskoj Netanyi, kako je planirano u siječnju 2024. – navodi se u priopćenju LEN-a. Užurbano se krenulo u proces traženja zamjenskog domaćina, a tu se Hrvatska pojavila kao za sada jedina prava opcija. Ako Hrvatska dobije domaćinstvo, igralo bi se u Zagrebu. „Bilo je nekih ideja da se igra u Dubrovniku, no mislim da je Zagreb idealno

rješenje zbog lakšeg dolaska ostalih reprezentacija. Igralo bi se u zatvorenom

bazenu Mladosti uza Savu“, poručili su iz Hrvatskog vaterpolo saveza.

Nekadašnji kapetan Juga Adria�c osiguranja Loren Fatović donio je pobjedu splitskom Jadranu na gostovanju u Gružu golom za 12-11 (3-4, 4-2, 1-3, 4-2) u posljednjim trenucima derbija 5. kola Regionalne vaterpolske lige. Fatović je bio bez gola sve do zadnje dvije i pol minute utakmice, a onda je prvo realizirao kontranapad za izjednačenje na 10-10, da bi u iznimno uzbudljivoj završnici

šutom u posljednjim trenucima dvoboja svladao Tonija Popadića i donio sva tri boda aktualnim državnim prvacima u srazu dvije najbolje hrvatske vaterpolske družine. Uz Fatovića, po dva pogotka za Splićane pos�gli su još Jerko Marinić Kragić i Konstan�n Harkov. Strijelce Juga predvodio je Maro Joković koji je s pet pogodaka bio najeﬁkasniji igrač utakmice.

Fatović donio pobjedu Jadranu

34 SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

LEGENDA ZABIO SPEKTAKULARAN GOL

HNS objavio fotogra�iju Rakitića; navijači poručuju- vratite Raketu!

Rakitić je osvojio srebro s Hrvatskom u Rusiji 2018. kao jedan od ključnih igrača tog uspjeha

evilla i Betis odigrali su 1:1 u gradskom derbiju u 13. kolu španjolske La Lige. Betis je poveo golom Ayoze Pereza u 72. minuti, a sedam minuta kasnije Ivan Rakitić (35) zabio je prekrasan gol za konačni rezultat. Bivši hrvatski reprezentativac je na oko 25 metara od gola pustio loptu da odskoči i onda ju je desnicom neobranjivo poslao u lijeve rašlje. Sevillin stadion u deliriju je slavio golčinu legende. Rakitiću je na pogotku odmah čestitao i HNS na svojim službenim stranicama. Na Instagramu je HNS objavio fotogra�iju Rakitića, a zatim su uslijedili komentari fanova koji Rakitića i dalje žele u reprezentaciji Zlatka Dalića. “Njegov povratak u reprezentaciju bi jako značio koliko igračima toliko i navijačima. Raketa vrati se”, najlajkaniji je komentar. Slijede komentari poput “Vratite Raketu. Kriza je. Ne treba nam tvrdoglavost”,

Napravio je magnetsku rezonancu koja je ukazala na ozljedu pa ne može nastupiti, objavio je HNS

ateo Kovačić (29) neće nastupiti za hrvatsku reprezentaciju u utakmicama protiv Latvije u Rigi (18. studenog) i Armenije u Zagrebu (21. studenog). “Za predstojeće utakmice zbog ozljede mišića otpao je Mateo Kovačić, koji je u Manchesteru napravio magnetsku rezonancu koja je pokazala da zbog ozljede neće biti spreman pomoći reprezentaciji u nadolazećim utakmicama”, objavio je Hrvatski nogometni savez. Podsjetimo, igrači se okupljaju danas u Zagrebu, a potom im slijede utakmice kod Latvije u Rigi (subota) i protiv Armenije (sljedeći tjedan u utorak). Nakon što je u listopadu izgubila u uta-

IZNENAĐENJE POZIV U ZADNJI TRENUTAK

Dalić pozvao Marca Pašalića, Hrvata rođenog u Njemačkoj

Ivan Raki�ć “Vratite Ivana u reprezentaciju jer je maestralan igrač i trenutno najpotrebniji u prvoj postavi”, “Umjesto da njega zamolite i da ga vratite, vi se vrtite u krug igrača koji odavno nisu zaslužili nosit hrvatski dres”, “Glupost da ga se ne zove” i “S Raketom na Euro”. Ivan Rakitić osvojio je srebro s Hrvatskom u Rusiji 2018. kao jedan od ključnih igrača tog uspjeha. Bivši igrač Basela, Schalkea i Barcelone za Hrvatsku je nastupio 106 puta i zabio 15 golova. Iz reprezentacije se povukao 21. rujna 2020., tijekom

kvali�ikacija za Europsko prvenstvo 2020. Donosimo jedan od komentara ispod teksta. „Za njega je i Mourinho rekao da je jedan od najpodcijenjenijih igrača ove generacije, ali to ima veze sa njegovim samozatajnim karakterom pa se zato stvara taj dojam, tip je normalan, nije razvikana budala, zapravo o njemu svi imaju visoko mišljenje i ja nikad od ni jednog navijača kako Hajduka tako i Dinama nisan čuo ni jednu lošu riječ. žRaketa je top i de�initivno se prerano oprostio od reprezentacije, falio nam je u Kataru, a di neće falit sad....“

kmicama protiv Turske (0:1 u Osijeku) i Walesa (1:2 u Cardiffu), Hrvatska ne ovisi sama o sebi u nastavku kvali�ikacijskog ciklusa. Sada je trećeplasirana u kvali�ikacijskoj grupi D, što znači da joj prijete dodatne kvali�ikacije za plasman na Euro. Isto tako, Hrvatska i dalje može biti osvajačica

skupine. Da bi kao pobjednica skupine izborila Europsko prvenstvo, mora se poklopiti nekoliko stvari. Osnovni uvjet je da Hrvatska u utakmicama s Latvijom i Armenijom osvoji šest bodova, a zatim da Turska izgubi od Walesa te da Wales ne pobijedi Armeniju.

Kovačić neće igrati u ključnim utakmicama

Mateo Kovačić

Marco Pašalić igra za Rijeku Pašalić je otkrio kako mu je nastup za Hrvatsku “najveći san” i “svetinja”

zbornik hrvatske reprezentacije Zlatko Dalić pozvao je u ponedjeljak krilnog napadača Rijeke Marca Pašalića (23) za završne utakmice kvali�ikacija za Europsko prvenstvo, koje će se nagodinu održati u Njemačkoj, stoji na stranici Hrvatskog nogometnog saveza. Pašalić dosad nije nastupao za A selekciju niti je imao pretpoziv za ovaj ciklus, zbog čega je uvrštavanje u reprezentaciju iznenađenje iako se o tome ranije pričalo. Podsjetimo, igrači se okupljaju danas u Zagrebu, a potom im slijede utakmice kod Latvije u Rigi (subota) i protiv Armenije (sljedeći tjedan u utorak). Nakon što je u listopadu izgubila u utakmicama protiv Turske (0:1 u Osijeku) i Walesa (1:2 u Cardiffu), Hrvatska ne ovisi sama o sebi u nastavku kvali�ikacijskog ciklusa.

zatim da Turska izgubi od Walesa te da Wales ne pobijedi Armeniju. Dalić je na današnjoj konferenciji za medije dobio pitanje o tome da je bio pozvao Rijekinog ofenzivca Marka Pjacu, ali ne i njegova klupskog suigrača Pašalića, o kojem se također pisalo kao o potencijalnom novom reprezentativcu. “Gledali smo i Marka Pjacu i Marca Pašalića. Nedostaju nam igrači na lijevoj strani. Pjaca se diže u formi i, iako nije kakav je bio, diže se. Može pomoći. I Pašalić igra dobro i, bude li tako nastavio, mogao bi biti priključen”, odgovorio je tada Dalić. Par sati kasnije bilo je objavljeno da će se i Pašalić pridružiti reprezentaciji Hrvatske.

Radio je na baušteli

Pašalić je rođen u Karlsruheu, ali ima hrvatsko

Trebaju dvije pobjede

Sada je trećeplasirana u kvali�ikacijskoj grupi D, što znači da joj prijete dodatne kvali�ikacije za plasman na Euro. Isto tako, Hrvatska i dalje može biti osvajačica skupine. Da bi kao pobjednica skupine izborila Europsko prvenstvo, mora se poklopiti nekoliko stvari. Osnovni uvjet je da Hrvatska u utakmicama s Latvijom i Armenijom osvoji šest bodova, a

Kod kuće se pričalo hrvatski. Naša kultura, sve je bilo kao da si u Hrvatskoj, rekao je Marco o životu njegove obitelji u Njemačkoj

državljanstvo. U mlađim uzrastima nastupao je za Hoffenheim i Karlsruhe te druge ekipe Stuttgarta i Borussije Dortmund. Ljetos je stigao u Rijeku, u kojoj je sa sedam pogodak i dvije asistencije u 19 nastupa postao hit-igrač SuperSport HNL-a. Pritom se istaknuo fantastičnim golovima koje je postigao iz velike udaljenosti. Neobičan dio Pašalićeve sportske priče jest što je radio na baušteli. O tome je govorio u HRT-ovoj emisiji Pod stijenama Kantride. “Jesam, radio sam s bratom na baušteli, pomagao sam mu. Ispočetka sam radio najteže poslove, kao što je nošenje cementa. Kad sam malo naučio, onda sam krečio. Radili smo i na krovu, gletali, stavljali novi plafon... Trajalo je to dvije godine. Bilo mi je to lijepo vrijeme, s bratom i društvom, a svaku večer sam išao na trening. To su bili najduži dani, od osam do pet na baušteli, pa na trening”, otkrio je Pašalić, koji je tada dodao kako mu je nastup za Hrvatsku «najveći san» i «svetinja». “Kod kuće se pričalo hrvatski. Naša kultura, sve je bilo kao da si u Hrvatskoj. Otac i ja smo 2016. bili u St. Etienneu, pa u Londonu na otvaranju Wembleyja. Nakon Svjetskog prvenstva došao sam ovamo. Uživancija mi je gledati hrvatsku reprezentaciju, išao bih da ne spavam tri dana”, poručio je Pašalić u HRT-ovoj emisiji.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenoga 2023.

NOGOMET DERBI NA RUJEVICI PUN NAPETOSTI I OBRATA

Hajduk se odvojio na čelu, neriješeno Dinama i Rijeke ‘Čes�tam momcima’ Trener Hajduka Mislav Karoglan bio je zadovoljan nakon pobjede. „Imamo amplitude u igri, ali dok je god više dobrih stvari onda si zadovoljan, ne treba traži� kruha preko pogače. Čes�tam momcima, odradili smo pet utakmica, zatvorili ciklus. Idući ciklus je puno teži, svaka utakmica će bi� izazovna“, istaknuo je trener Bijelih nakon pete pobjede u nizu.

Tablica Hajduk 15 11 0 4 1 9-1 33 Rijeka 14 8 4 2 26-12 28 Dinamo 13 7 3 3 26-13 24 Gorica 14 6 5 3 15-9 23 Osijek 15 6 4 5 30-23 22 Varaždin 14 3 8 3 18-18 17 Lokomotiva 14 3 7 4 17-15 16 Istra 1961 15 3 5 7 16-29 14 Slaven Bel. 15 3 5 7 14-27 14 Rudeš 15 0 3 12 7-33 3

je Ivan Fiolić. Uvjerljivu su pobjedu u derbiju začelja ostvarili nogometaši Istre 1961, pulska momčad je s 4-0 (3-0) pobijedila u Zagrebu Rudeš, Utakmica je odlučena već nakon prvog poluvremena kada je Istra 1961 imala prednost od tri pogotka. Prvi gol dao je Antonio Maurić u 14. minuti, dok je potom dva puta strijelac bio Ante Erceg, u 26. minuti te iz jedanaesterca u sudačkoj nadoknadi. U nastavku je Matej Vuk povećao na 4-0 u 57. minuti. Slaven Belupo i Gorica odigrali su 0-0. Bila je to iznimno loša nogometna predstava dva neraspoložena suparnika o čemu govori i podatak kako su tijekom svih 90 minuta viđena tek dva udarca u okvir gola, po jedan s obje strane.

Uefa smanjila kapacitet za susret s Armenijom Kapacitet je smanjen za 6000 mjesta, ali HNL će HNS će tribine popuniti djecom. Prema pravilima Uefe, to mogu biti djeca do 14 godina

bog ustaške zastave na Rujevici, HNS je dobio uvjetnu kaznu, a nakon utakmice protiv Turske na Opus Areni, postojala je velika mogućnost da posljednje kolo protiv Armenije igramo pred praznim Maksimirom. - Korak ide za korakom, mlad ustaša pod barjakom. Boj se bije, bije, ustaški se barjak vije za slobodu i za dom, hrvatski dom - stihovi su ustaške koračnicu koju je pjevala nekolicina navijača, a krajem utakmice čulo se i skandiranje ‘cigane, cigane’ upućeno sucu Anthonyju Tayloru. Zbog svega toga su se u HNS-u pribojavali teške

Igor Tudor

Bilo je puno tempa i žes�ne, ali i nervoze na Rujevici

Splitski klub ima sada pet bodova prednosti pred Rijekom, dok Dinamo zaostaje čak devet bodova

derbiju 15. kola Hrvatske nogometne lige Rijeka i Dinamo su pred punim tribinama na Rujevici odigrali 2-2. Dinamo je vodio 1-0 i 2-1, ali se Rijeka oba puta vratila za konačnih 2-2. Dario Špikić je doveo Dinamo u vodstvo u 41. minuti, izjednačio je Lindon Selahi u 53. minuti, da bi Dino Perić u 81. donio hrvatskom prvaku novu prednost. Konačnih 2-2 postavio je Matej Mitrović u 88. minuti. Bila je to odlična utakmica, puna tempa i žestine, a u pojedinim trenucima i s mnogo nervoze. Hajduk je na Poljudu pobijedio Varaždin sa 3-1 pa sada ima šest bodova više od Rijeke, međutim momčad s Rujevice ima i dvije utakmice manje. Golove za Hajduk zabili su Rokas Pukštas (35), Zvonimir Šarlija (38) i Filip Krovinović (67), dok je pogodak za Varaždin zabio Filip Uremović pogodivši u 83. minuti vlastitu mrežu. Bila je to peta uzastopna pobjeda Hajduka otkako je na klupu sjeo Miroslav Karoglan. Na osječkoj Opus Areni u subotu nije bilo pobjednika, utakmica između Osijeka i Lokomotive okončana je remijem 1-1 (0-1). Lokomotiva je povela ranim pogotkom Indrita Tucija u 11. minuti, a Osijek je izjednačio tek u 87. minuti. Gostujuću mrežu pogodio

Maksimir će unatoč kazni bi� popunjen kazne, ali srećom, Uefa je progledala kroz prste i kaznila HNS s 30 tisuća eura i djelomičnim zatvaranjem tribine u kapacitetu od 6000 mjesta. No, naš savez dosjetio se ideje kako da na Maksimiru protiv Armenije bude što više gledatelja. Sjever dolje i dio južne tribine nije bio u prodaji, ali HNS će ga popuniti djecom. Uefa je tu praksu uvela prije

nekoliko godina kako stadioni ne bi zjapili prazni ukoliko je klub kažnjen zatvaranjem tribina zbog prijestupa. Prema pravilima Uefe, to mogu biti djeca do 14 godina. - Što se tiče kapaciteta Maksimir, znate da imamo kaznu od 6000 ljudi pa ćemo zatvoriti tribinu sjever dolje i dio juga. Popunit ćemo je djecom, koliko god je to mo-

guće. U komunikaciji smo s ministarstvom kako bismo dobili djecu iz osnovnih i srednjih škola te sa županijskim savezima preko kojih ćemo kontaktirati nogometne škole diljem Hrvatske. Imamo dosta dobar odaziv i vjerujem da ćemo dobar dio od tog kapaciteta od 6000 tisuća popuniti djecom - rekao je glasnogovornik HNS-a Tomislav Pacak.

Tudor preuzima Napoli? H

rvatski stručnjak Igor Tudor (45) bi, javlja poznati insajder Fabrizio Romano, trebao preuzeti momčad aktualnog talijanskog prvaka Napolija. - Napoli je odlučio nastaviti s Igorom Tudorom kao glavnim kandidatom za ulogu glavnog trenera. Pregovori će se održati danas kako bi dogovorili ugovor, plaću i ostale detalje. Tudor će razgovarati s

predsjednikom De Laurentiisom kako bi sve dogovorili - objavio je Romano. u narednim danima trebao sastati s čelnicima Napolija, koji u Hrvatu vide zamjenu za donedavnog trenera Rudija Garciju. On je dobio otkaz zbog rezultatske krize. No, treba tu biti oprezan. Ovo nije prvi klub u koji razni mediji šalju Tudora, ali na kraju do realizacije tih angažmana nije došlo.

36 OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 15. studenog 2023.

Adria International Travel RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo

EURO LEASE

Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Citroen, Peugeot, Renault

Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O & TR D A R USS VO

UST

DIŠ

IMA

GO UGO

K JE IS

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com