The Croatian Herald 3rd of April 2024

NIKOLINA BRNJAC

Rekordni prihodi od stranih turista lani –14,6 milijardi eura

Str. 3

CRO CARE, VIKTORIJA

Str. 23

Str. 7

VJESNIK Hrvatski

'STRANKINJA'

Uskršnja čestitka iz Geelonga

Pripremili su bojane pisanice, uskršnje košarice, a bila je tu i nagradna tombola

Štićenici doma za skrb o starijim osobama "Cro Care" u Geelongu proslavili su u nedjelju, 31. ožujka,

Uskrs njegujući lijepe tradicije vezane za ovaj najveći kršćanski blagdan. Štićenici su nasmijanih lica zadovoljno pripremili bojane pisanice i uskršnje košarice, a bila je tu i nagradna tombola te srdačno zahvaljuju svim velikodušnim pokroviteljima za dobivene nagrade.

KONZULAT, MELBOURNE

Str. 9

Dodijeljeno 60 novih hrvatskih državljanstava

Nakon svečane prisege nastavili su veselo druženje, uz čestitke njihovih najbližih

Predstavnici Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Melbourneu - generalni konzul Joseph Gene Petrić, Marina Rogina – konzulica-savjetnica i djelatnik

IZBORI ZA SABOR:

Matija Bradara dodijelili su u četvrtak, 28. ožujka, 60 potvrda o stjecanju hrvatskog državljanstva. Svečanost je priređena u dvorani Hrvatske katoličke zajednice Clifton Hill, uz svečanu prisegu 60 stjecatelja državljanstva. Istaknuto je kako državljani RH, koji imaju i strano državljanstvo, mogu ga i dalje imati.

Str. 4, 5

Nove Milanovićeve salve uvreda, Plenković kaže da je irelevantan lik

Dolaze

Australka koja živi u Lijepoj Našoj otkrila kako joj ide hrvatski

Str. 7

1

NOGOMET, HNL

Dinamo pobijedio Hajduk na Poljudu, Rijeka i dalje prva

TRADICIJA SE ČUVA I PRENOSI NA MLADE NARAŠTAJE

Str. 35

Str. 11, 12, 13, 14, 24

Hrvatski uskršnji običaji njeguju se i u

Dok su djeca s ushitom pronalazila skrivena čokoladna jaja, neki od župljana su nastavili tradiciju borbe uskršnjim pisanicama

Brojni vjernici diljem hrvatskih katoličkih centara Australije proslavili su blagdan Uskrsa njegujući svoje običaje koje su donijeli iz domovine - bojenje pisanica, izrada ukrasa… Mnogi su kroz Veliki tjedan pohodili bogoslužja u crkvama prožeta uspomenom na Spasiteljevu Muku. Uskrs je pak proslavljen na

'Identitet Hrvata Boke kotorske'

misama u crkvama koje su bile punije nego običnim nedjeljama.

„Uskrs je blagdan kada slavimo Božju silu i snagu koja je najjača tamo gdje je čovjek došao do kraja svoje sposobnosti i mudrosti”, prenosimo riječi mons. Bosiljka Rajića, župnika u HKZ-u sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu.

I dok je nakon sv. mise "uskršnji zeko" razveselio najmlađe koji su s ushitom pronalazili skrivena čokoladna jaja, neki od župljana su nastavili svoju tradiciju borbe uskršnjim pisanicama.

Izdan je zbornik znanstvenih radova „Identitet Hrvata Boke kotorske“. Promocija je bila u Zagrebu, prisustvovali su joj Hrvati iz Boke te članovi hrvatske vlade. Zbornik široj javnosti donosi niz zanimljivosti o bokeljskim Hrvatima, njihovom današnjem položaju u Crnoj Gori, ali i povijesnim ličnostima i suvremenicima koji su obilježili svoj krug djelovanja u svijetu.

KOLUMNA Str.6

Jesu li Hrvati zaboravili Milanovićeve izjave o braniteljima: Sada nam nudi 'rusku republiku Hrvatsku'

Piše: Zvonimir Hodak

Str. 3

‘Crna ovca’ – festival janjetine

Festival janjetine, individualizma, kulture, sporta i otočne baštine “Crna ovca” održat će se i ove godine u Baškoj na otoku Krku, a najavljen je za vikend od 17. do 19. svibnja.

Organizatori ističu kako “’Crna ovca’ ponovno bleji i najavljuje jedinstveni festival koji od 2006. godine oduševljava posjetitelje bogatim i kreativnim programima, koji Bašku pretvaraju u epicentar lokalne gastronomije i lude zabave na otvorenom”.

Na festivalu je neizostavna mlada bašćanska janjetine spravljena na bezbroj načina, koje će biti ponuđena na štandovima “Crne ovce” i u ugostiteljskim objektima u Baškoj.

U glazbenom dijelu festivala najavljeni su Vojko V, Krankšvester, M.O.R.T. i Psihomodo pop, a i ove godine nastavlja se wine & jazz program za ljubitelje vina i jazza.

U sklopu “Crne ovce” bit će organizirani samostalna izložba slikara Predraga Todorovića i predavanje znanstvenika Korada Korlevića.

Tu su planinarske i biciklističke ture, zatim “�ilcanje vune”, pisanje glagoljicom, natjecanje u boćanju i predstava za najmlađe. Održat će se i “Crni jancić”, nogometni turnir za male nogometaše i jedriličarska regata Corinthia Cup – memorijal Jure Vukasović. Načelnik Baške Toni Juranić kaže da “Crna ovca” na kreativan način spaja tradiciju i suvremenost, lokalnu kulturu i globalne trendove, a direktorica Turističke zajednice Baške Ivana Topić ističe da je to jedinstven turistički proizvod jer pruža sve što moderan gost traži. Unatoč brojnim savjetima o modernoj prehrani, vegetarijanska, bez glutena i sl., mnogima se jako sviđa baš ovo – mlada, �ina, janjetina s ražnja…

Dijelili Vukovarcima pisanice

Povodom uskrsnih blagdana članovi Hrvatskih suverenista dijelili su u subotu u središtu Vukovara građanima pisanice uz želje za sretan i blagoslovljen Uskrs.

“Svim našim sugrađanima želimo puno sreće, zdravlja i božjeg blagoslova povodom najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa, da ga provedu u krugu svojih obitelji u miru i veselju”, rekao je predsjednik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček.

Hrvatski VJESNIK

ABN: 85-006-217-232

69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068

Tel:(03) 9481 8068

Fax: (03) 9482 2830

E-mail:

croatianherald@netspace.net.au

Poštanski pretinac

(Postal Address):

PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

TRADICIJA MAJSTORI KOTLIĆA DOKAZALI SE U

Tradicija nalaže da se na Veliki petak u Slavoniji i Baranji jede �iš, riblji paprikaš, tradicija se mora zadržati i očuvati, poručio je Anušić

Tradicionalno na Veliki petak osječke gradske vlasti organizirale su u Tvrđi susret s građanima na kojem je podijeljeno oko 2.000 porcija ribljeg paprikaša, �iša, a pripremili su ga članovi Udruge majstora kotlića Slavonije i Baranje..

U podjeli �iša uz osječkog gradonačelnika Ivana Radića i njegovih suradnika, ove su godine sudjelovali i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić i zamjenik župana koji obnaša dužnost osječko-baranjskog župana Mato Lukić.

Podijeljeno je oko 2000 porcija �iša za koju je iz proračuna Grada izdvojeno 6.000 eura, kazao je Radić.

Naglasio je kako je Uskrs vrijeme zajedništva i okupljanja te je poželio svim građanima da ga provedu u miru i zdravlju sa svojim obiteljima.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić podsjetio je kako tradicija nalaže da se na Veliki petak u Slavoniji i Baranji jede �iš, riblji paprikaš.

Osječanima na Veliki petak pripremili 2.000 porcija �iša

Kazao je i kako danas građanima ne želi govoriti o politici iako je predizborno vrijeme već im poželjeti sve najbolje za uskrsne blagdane. “O politici i izborima ćemo od utorka, a do tada želim da se svi skupa odmorimo i uskrsne blagdane provedemo u svojim obiteljima i među sebi dragim osobama”, poručio je Pavliček. U zadnje vrijeme sve više gradova i općina, a sada su to preuzeli i političari, uoči Uskrsa dijele pisanice.

IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

UREDNIŠTVO(Editorial staff): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

Uočiizbora i u Hrvatskoj je postao običaj da sve stranke krenu u darivanje svojih mogućih birača. Tako je uoči uskršnjih blagdana i Gradska organizacija HDZ-a Crikvenica organizirala prigodno darivanje sugrađana u sva četiri mjesta crikveničke rivijere – Crikvenici, Dramlju, Selcu i Jadranovu. Povodom Uskrsa, članice i članovi dijelili su pogače sugrađanima, članovima, simpatizerima i prijateljima

Tradicija se mora zadržati i očuvati, poručio je Anušić zaželjevši svima sretne Uskrsne blagdane. Čestitkama se pridružio i obnašatelj dužnosti župana Mato Lukić. Članovi Udruge majstora kotlića Slavonije i Baranje i ove su godine za građane Osijeka pripremili riblji paprikaš a njezin predsjednik Davor Tomić rekao je da se �iš kuhao u 10 kotlova od 80 litara, a utrošeno je oko 500 kilograma ribe.

Od sastojaka koji su se ko-

Dijelili pogače u Crikvenici

stranke kako bi podijelili radost blagdana te sunčan i topao dan iskoristili za druženje s građanima. Podjela je održana u subotu istovremeno u svim mjestima crikveničke rivijere, gdje su članovi HDZ-a Crikvenica s osmijehom dočekali sugrađane i podijelili im simbolične poklone. Uskrs je vrijeme obnove, nade i ljubavi te se kroz ovu gestu željela naglasiti važnost zajedništva među sugrađanima, poručili su.

KOLUMNISTI (Columnists):

Željko DOGAN

Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO

GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ

GRAFIČKA UREDNICA

Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ

FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK

MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription):

Tel: (03) 9481 8068

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

ristili u pripremi bio je šaran te baranjska paprika i luk, istaknuo je Tomić dodajući kako je tu ipak najbitniji sastojak paprika koja daje snagu i boju a, kaže, važan je i dobar omjer svih sastojaka. Svaki kotlić je osobnost kuhara tako da je bilo ljućih, manje ili srednje ljutih porcija. No, očito je riblji paprikaš tradicionalno bio po ukusu Osječana jer su stali u red od stotinjak metara na središnjem Trgu Svetog Trojstva u Tvrđi, za uzeti svoju porciju �iša.

Knin - stanarina 50 centi po m²

Simboličnih

50 centi po četvornom metru. Toliko će naime iznositi cijena mjesečnog najma za stanove u samom centru Knina koje je gradska vlast stavila na raspolaganje de�icitarnom kadru. Poput brojnih infrastrukturnih projekata koji su realizirani i ovaj je s europskim novcem. Posegnuli su Kninjani opet za europskim novcem, kompletno obnovili četiri zgrade i ukupno 11 stanova namijenili kadru kojeg nedostaje

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution

Tel: 03 9482 1145

Australia Wide

Wrap Away Distribution

Tel: 02 9550 1622

TISAK (Printed by):

Streamline Press (03) 9417 2766

– u prvom redu djelatnicima u zdravstvu i profesorima STEM područja (informatičari, inženjeri…).

„Ciljamo na liječnike, više medicinske sestre, farmaceute. Znate, u Kninu se trenutno nalaze tri ljekarne, a nijedna po novom zakonu ne može raditi ako u smjeni nema jednog magistra“, kaže Marijo Ćaćić, gradonačelnik Knina, a uvjet je da moraju raditi u Kninu i ne mogu imati u vlasništvu drugu nekretninu.

CIJENA PRIMJERKA

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc.

GODIŠNJA

Subscription):

Slika iz središta Vukovara

Stanovi za deficitarne kadrove

Vrijeme darivanja uoči izbora

Kuhalo se u velikim loncima na otvorenom

Fiš je bio jako ukusan

Fes�val u Baškoj na otoku Krku

TURIZAM REZULTATI

To je prihod veći za 11,4 posto u odnosu na prethodnu 2022. godinu, potvrdili su trend rasta, kaže ministrica Brnjac

Prihodi od stranih turista u Hrvatskoj su u 2023. godini porasli na 14,6 milijardi eura ili 11,4 posto u odnosu na 2022., izvijestili su u petak iz Ministarstva turizma i sporta (MINTS) na temelju podataka Hrvatske narodne banke (HNB), dodajući da su u sektoru optimistični za predsezonu i cijelu 2024. godinu.

Prema podacima HNB-a, u četvrtom tromjesečju 2023. godine prihodi od stranih turista iznosili su 1,63 milijardi eura što predstavlja rast od 10,9 posto u odnosu na isto razdoblje do sada rekordne 2022. godine, odnosno prihodovano je 160 milijuna eura više.

“Rekordni prihodi od stranih turista u 2023. godini samo su potvrdili trend rasta koji smo bilježili u cijeloj toj godini te posebno dobre rezultate u pred i posezoni, što nam je izuzetno važno. Svime ostvarenim u protekloj godini, ali i pokazateljima te predviđanjima na početku ove godine, možemo biti i te kako zadovoljni, jer nam potvrđuje kako smo na dobrom putu realizacije strateških ciljeva koji će omogućiti da Hrvatska u budućnosti bude

ZA 2023. NA TEMELJU PODATAKA HRVATSKE NARODNE BANKE

Rekordni

prihodi od stranih turista lani - 14,6 milijardi eura, optimizam i za 2024.

održiva, cjelogodišnja i konkurentna destinacija”, izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

“Svi rezultati koje smo postigli zasluga su svih djelatnika u turističkom sektoru te vjerujem kako će se zajedničkom sinergijom svih dionika te u snažnom partnerstvu s Vladom ovakav pozitivan trend nastaviti i u budućnosti”, rekla je Brnjac.

U sektoru se očekuje da će se i u cijeloj 2024. godini nastaviti pozitivni i �izički i �inancijski pokazatelji turističkog prometa, a to se, kaže ministrica Brnjac, već vidi u predsezoni, jer je do sada ove godine u Hrvatskoj boravilo više od 971 tisuće turista ili deset posto više nego

Pronađena ukradena

Djelo slikara Joška Čizmića izloženo je u splitskom parku Đardin

Brojne hrvatske gradove za Uskrs krase pisanice koje su postavljene pred crkvama ili u parkovima. Tako je i u Splitu u Đardinu, splitskom parku, bila izložena pisanica, umjetničko djelo slikara Joška Čizmića. Tamo je bilo povodom Uskrsa u tradicionalnoj organizaciji Braniteljske likovne udruge “BLU”.

Nepoznat netko je bio otuđio, ukrao, tu pisanicu. No, nakon objave u medijima da je nestala, predsjednik te udruga Ivica Marin objavio je kako je rad umjetnika iz Dugog Rata – pronađen i to nakon anonimne usmene dojave.

pisanica

Skupa s postoljem pisanicu je netko iz Đardina odnio na Gripe razočaravši kako samog Čizmića tako i organizatore i realizatore izložbe u Đardinu, ali i sve one koji se zgražaju nad vandalizmom općenito.

- Dojavljeno mi je da se pisanica nalazi u parku Vidilica, na Gripama. Ja sam je vratio u Đardin – objavio je sam presretan Ivica Marin netom nakon akcije vraćanja pisanice u predviđeno okruženje.

Tko je i zašto otuđio pisanicu ostat će, čini se, enigma, ali za vjerovati je kako je spominjanje kamera u Đardinu i nada u utvrđivanje počinitelja bizarne krađe zahvaljujući pregledavanju snimki imalo utjecaja na savjest počinitelja ili nekoga tko je bio upoznat s njegovim činom.

u istom lanjskom razdoblju. Ostvareno je i osam posto više noćenja ili 2,6 milijuna. Prema županijama, u jadranskima je do sada bilo deset posto više dolazaka turista i devet posto više noćenja nego prošle godine, a u kontinentalnim je ostvaren šest posto veći turistički promet.

I domaći turisti su ostvarili pet posto veći promet

Kruzer je dugačak 365 metara, ima 20 paluba i može primiti do 7.600 putnika

Biser hrvatskog turizma Dubrovnik otvara vrata turistima. Službeno je za Uskrs počela sezona, na Zračnoj luci Ruđer Bošković krenulo se s ljetnim redom letenja, a i u grušku luku očekuju gužvovite dane. Da će s Uskrsom doći kruzeri, to nikoga ne čudi, ali da će se koncem sljedećeg tjedan u gruškom kanalu ukazati ni manje ni više nego najveći kruzer na svijetu – ‘Icon of the Seas‘ - to je već veliko iznenađenje.

Naime, nakon plovidbe tropskim područjima, ‘Icon of the Seas‘ koji inače plovi pod zastavom Bahama, uplovio je ovih dana u Mediteran te se očekuje obilazak svih većih mediteranskih luka. Iako to nije bilo predviđeno, kruzer bi sljedećeg tjedna na svom putu prema Veneciji trebao ‘svratiti‘ i do Dubrovnika.

Bit će to jedina hrvatska luka u koju će uploviti ovaj ‘ploveći grad‘. Podsjetimo, kruzer je dugačak 365 metara, ima 20 paluba i može primiti do 7.600 putnika.

do sada ove godine, a među stranima Slovenci su ostvarili deset posto veći promet, Austrijanci 41 posto, a Nijemci 26 posto veći.

“S obzirom na ove rezultate s punim optimizmom možemo gledati na sve pred nama, pa tako i na uskrsni vikend. Iako je ranije nego lani, prema najavama hotelijera i turističkih agencija, očekujemo dolaske i noćenja na razini prošle godine, a moguće i bolje, sudeći prema dosadašnjem dijelu godine”, ističe Brnjac.

Napominje i da su bukinzi, s obzirom na tržišta s kojih Hrvatsku u ovo doba godine turisti najviše posjećuju, kratkoročni, te se i pred sam Uskrs može dogoditi i više

Najveći kruzer na svijetu stiže u - Dubrovnik

Vlasnik broda je Royal Caribbean Group, a pokreće ga ukapljeni prirodni plin pa se brod našao na meti kritika ekologa jer to dovodi do velikog ispuštanja metana u zrak.

Kako se doznaje, tog dana će luka u Gružu biti ‘rezervirana‘ samo za njega. Pripreme za dolazak ove ploveće grdosije već su počele, a zasigurno će sve nadležne službe staviti pred velikim logističkim izazovom - po-

čevši od organizacije iskrcaja silnog broja putnika koji će obići grad, do opskrbe kruzera svim potrebnim.

Svakako, taj dan se očekuju pojačane gužve na Pilama, zapadnom ulazu u staru gradsku jezgru.

U Dubrovniku će se prirediti svečanost na kojoj se očekuje dolazak rukovodećih ljudi iz Royal Caribbean Group, kao i predstavnika Međunarodne organizacije kruzing kompanija.

rezervacija, čemu dodaje da je za uskrsno vrijeme Hrvatska već tradicionalno omiljena destinacija za domaće turiste i one iz Slovenije, Austrije i Italije.

Pozitivnim ističe “izvrsnu popunjenost hotela”, koja je do sada ove godine za 12 posto bolja nego u istom razdoblju prošle, što vidi kao “izvrsni uvod u mjesece pred nama, a na tragu cjelogodišnjeg turizma”.

“Destinacije koje za Uskrs generiraju većinu turističkog prometa, poput Kvarnera, Istre, Splita i Dubrovnika, očekuju rezultate na razini prošle godine, koja je, podsjećam, bila rekordna kada govorimo o predsezoni”, poručila je ministrica Brnjac.

Mercedesom sletio u more

Mladi vozač je u nedjelju predvečer autom marke Mercedes sletio u more na Trpimirovoj obali kod Zadra. Vozač je inače prije toga automobilom prošao pokraj znaka koji upozorava na opasnost od pada u more.

Policija je javila da je vozač autom zadarskih registracija nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti zbog čega je izgubio kontrolu. Prema neslužbenim informacijama, mlađi vozač prošao je bez ozljeda.

Nakon što je upao u more, koje tu srećom nije duboko, otvorio je vrata i izišao iz automobila, te doplivao do obale. To inače nije rijedak slučaj da u Zadru vozači koji ne poštuju ograničenja brzine, automobilom slijeću u more.

Na većem dijelu ceste koja ide uz more nema postavljenih branika vjerojatno zbog estetskih razloga, pa se onda događaju ovakvi incidenti.

Pisanica ostavljena na ulici

Grdosija će uplovi� u grušku luku

Ministrica turizma Nikolina Brnjac

Strani turis� rado posjećuju Hrvatsku, ne samo obalu nego i mjesta u unutrašnjos�

Na Plitvicama obilježena 33. obljetnica Krvavog Uskrsa

Krvavi Uskrs u kolektivnoj je svijesti hrvatskog naroda, zahvaljujem svima koji čuvaju sjećanje na Josipa Jovića, rekao je ministar Medved

Na Plitvicama je u nedjelju u organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova obilježena 33. obljetnica Krvavog Uskrsa i pogibije hrvatskog policajca Josipa Jovića paljenjem svijeća, polaganjem vijenaca i primitkom novih deset osoba u Antiterorističku jedinicu Lučko.

Vijence na spomenik položili su članovi obitelji Jović, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, potpredsjednici Vlade i ministri unutarnjih poslova, čelnici županija i lokalnih samouprava. Prije njih i mimo protokola to je učinio predsjednik Republike

Zoran Milanović.

Organizatori su pak rekli kako nisu pozivali nikoga iz politike, pa tako ni predsjednika Republike jer nisu htjeli

Dug je više od 85 kilometara, a putem su se maratonci poklonili na svim spomen obilježjima palim braniteljima

Udruga Specijalne jedinice policije Grom Karlovačke županije i ove godine tradicionalno je organizirala sada već 14. po redu Memo-

da se to obilježavanje na bilo koji način politizira.

Svake godine ima sve više mladih

Monsinjor Jure Bogdan je predvodeći molitvu rekao da je “pucanj u nedjelju Kristova uskrsnuća bio pucanj u uskrsnuće hrvatske države koju smo željeli i godinama sanjali”. “Ali Uskrs se ne može ubiti”, poručio je.

Ministar Božinović podsjetio je da su prije 33 godine “osujećene namjere neprijatelja da upravo na Plitvicama presiječe Hrvatsku na dva dijela, da bi je kasnije lakše uništio” i da je zatim hrabrošću hrvatskih ljudi i branitelja ostvarena slobodna Hrvatska.

“Prve akcije izveli su pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova, Antiterorističke jedinice Lučko, Jedinice za posebne namjene MUP-a Rakitje i JPN Kumrovec”, napomenuo je. Dodao je da ga raduje što je svake godine na obilježavanju ovog događaja sve više građana, a posebice mladih, “a to znači da prenosimo istinu o slavnim danima nastanka hrvatske drža-

ve našim najmlađima”. Josip Jović je simbol svih naših poginulih

“Istina se mora znati. Istina koja se ne izgovara umire. Zato smo odlučni nastaviti tim putem i da nastavimo izgrađivati Hrvatsku kao prosperitetnu državu”, poručio je Božinović.

General Josip Lucić nazvao je Jovića simbolom “svih naših poginulih, ranjenih i umrlih”, a ministar Medved naglasio je da je Krvavi Uskrs u kolektivnoj svijesti hrvatskog naroda te je zahvalio svima koji “na dostojanstven način” čuvaju sjećanje na Jovića.

“S njime sam dijelio iste snove u istoj postrojbi. Toga dana je u Rakitju ostalo jedno mjesto prazno. Bili smo za posljednjeg ispraćaja itekako svjesni što ćemo kao narod morati proći, što ćemo kao policajci, specijalci morati učiniti da bismo imali samostalnu i suverenu hrvatsku državu.

Nažalost, nakon Josipa Jovića mnogi su položili živote na oltar domovine”, rekao je Medved.

Ultramaraton od Karlovca do Plitvica

rijalni ultra maraton Josip Jović u spomen na prvu žrtvu Domovinskog rata i “Krvavog Uskrsa”.

Zanimanje za sudjelovanje na ovom maratonu je bio poprilično velik, svake godine u utrci sudjeluje nekoliko desetaka trkača iz cijele Hrvatske. Ove godine okupilo se tridesetak sudionika.

Ultramaraton je dug više od 85 kilometara, a putem su se maratonci poklonili na svim spomen obilježjima palim braniteljima. Cilj memorijala je ne zaboraviti žrtvu hrvatskih branitelja i pogibiju Josipa Jovića, a ove godine svi ultramaratonci trče uz poseban motiv i podršku ukrajinskom narodu.

SABOR PREDANE IZBORNE LISTE,

Analitičari drže kako nijedan od dva bloka, HDZ-ov i SDP-ov, vjerojatno neće dobiti natpolovičnu većinu zastupnika, a to znači da bi o budućoj vladi mogli odlučivati Domovinski pokret i Most

Rokovi za predaju lista za izbore za Hrvatski sabor istekli su na Veliki petak u ponoć. Nakon toga je službeno krenula kampanja. Bit će kratka, ali prilično žestoka. Na izborima se, između ostalog, odlučuje o smjeru kojim će Hrvatska ići. Hoće li i dalje ostati usmjerena prema Zapadu ili će se okrenuti Rusiji?

Kako su izbori u srijedu, 17. travnja, koja će biti neradni dan, trebat će pripremiti izborna mjesta koja se na dosta mjesta nalaze u školama, vrtićima, staračkim domovima… Iz Državnog izbornog povjerenstva su poručili kako će sve biti spremno.

Glavna bitka vodit će se između dva bloka, jednog koji predvodi HDZ na čelu s Andrejom Plenkovićem, i drugog SDP-ovog iza kojeg stoji Zoran Milanović. Analitičari drže kako nijedan od ta dva bloka s partnerima vjerojatno neće dobiti natpolovičnu većinu zastupniku (76 od 151) te će onda biti ključno kome će se prikloniti Domovinski pokret i Most.

Te dvije stranke bi mogle odlučiti o tome tko će slijedeće četiri godine voditi Hrvatsku. Ako je suditi prema onome što se govori u dosadašnjem tijeku kampanju, Milanović računa na Domovinski pokret. No, treba reći kako su iz platforme Možemo već rekli kako ne žele biti dio koalicije u kojoj bi bili SDP i Domovinski pokret.

Doduše, dodali su kako bi možda na neki drugi način dali potporu takvoj Milanovićevoj vladi, glasovali bi u Saboru za njene prijedloge, ali u njoj ne bi sudjelovali. No, njima je ipak najvažnije, kako su više puta kazali, rušenje HDZ-a. Most se još ne izjašnjava na koju će stranu, iako nije tajna kako bi voljeli vidjeti Plenkovića, koji ih je ranije izbacio iz Vlade, na koljenima.

Na dan izbora bolnice u Hrvatskoj će većinom raditi samo za hitne slučajeve, a naručeni pacijenti na nove termine za preglede i operacije ne bi trebali dugo čekati. S obzirom da je dan izbora po zakonu neradni

Koalicija predvođena

HDZ-om nakon predaje lista pred Saborom

U inozemstvu izbori dva dana

Start trkača prema Plitvicama bio je u subotu navečer ispred Policijske uprave karlovačke.

Sudjelovalo je i dvadeset polaznika Policijske škole Josip Jović, zatim trkači iz Splita i Šibenika, čak iz Tomislavgrada. Ultramaratonci su stigli na Plitvice na Uskrs oko 10 sati.

Tim povodom objavit će se prigodna poštanska marku na kojoj je motiv stilizirana kombinacija logotipa NATO-a i hrvatskoga grba

Hrvatska je članstvom u NATO-u proteklih 15 godina osnažila svoj međunarodni položaj u sigurnosnom, političkom, gospodarskom i geopolitičkom smislu i nastavit će raditi na očuvanju sigurnosti i stabilnosti Europe, a posebice jugoistočne, priopćilo je u ponedjeljak ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP).

U godini kada Hrvatska obilježava 15. obljetnicu članstva u Savezu, NATO obilježava 75

U inozemstvu, gdje će se parlamentarni izbori provodi� dva dana, 16. i 17. travnja, naknade su veće, a DIP je vodio računa i da nešto više dobiju birački odbori u državama u kojima, tradicionalno, glasuje više hrvatskih birača. Tako će predsjednik i zamjenik predsjednika biračkih odbora na biračkim mjes�ma u Austriji, BiH, Irskoj, Kanadi, Njemačkoj, Srbiji i

Švicarskoj dobi� naknadu od

120 eura neto, a članovi 100 eura neto. U ostalim državama, predsjedniku i zamjeniku predsjednika pripast će naknada od 100 eura neto, a članovima biračkog odbora od 80 eura neto. Na posljednjim parlamentarnim izborima, onima iz 2020., izbori za Hrvatski sabor provodili su se u 42 države diljem svijeta.

‘Hrvatska daje svoj doprinos ob

Položeni su vijenci i zapaljene svijeće

U čast Josipu Joviću

budućem smjeru Hrvatske: Zapad ili se okreće Istoku?

dan, zagrebačke će bolnice većinom raditi kao što rade vikendom, kako bi se zaposlenicima omogućio izlazak na birališta.

U Dječjoj bolnici u Klaićevoj, kliničkim bolničkim centrima Zagreb i Sestre milosrdnice, kliničkim bolnicama Dubrava i Sveti duh rekli su da će naručeni pacijenti dobiti druge termine, u okviru nekoliko dana od 17. travnja. Za djelatnosti u kojima se pacijente ne može ponovno naručiti u prihvat-

ljivom roku, Dječja bolnica će raditi i na dan izbora, a pacijenti će o svemu biti na

Ako je suditi prema onome što se govori u dosadašnjem tijeku kampanju, Milanović računa na Domovinski pokret. No, treba reći kako su iz platforme Možemo već rekli kako ne žele biti dio koalicije u kojoj bi bili SDP i Domovinski pokret.

vrijeme obaviješteni. Dakako, sve bolnice će osigurati rad za onkološke pacijente i obaviti pretrage na koje se dugo čeka.

Članovi, pak, biračkih odbora na biračkim mjestima u Hrvatskoj, a takvih bi trebalo biti oko sedam tisuća, za svoj će rad na travanjskim parlamentarnim izborima dobiti naknadu u iznosu od 55 eura neto. Predsjednik i zamjenik predsjednika biračkog odbora dobit će nešto više, 65 eura neto.

Biračkim odborima koji istodobno budu ‘nadležni’ za mješovita biračka mjesta, redovna i posebna, naknada će se, zbog više posla, uvećati za 15 eura. Takva su biračka mjesta ona na kojima će, primjerice, glasovati privremeno upisani birači koji će se na dan izbora zateći izvan mjesta svoga prebivališta, primjerice na nekom otoku.

Radi ekonomičnosti i uštede, takva se biračka mjesta ‘spajaju’, a njihovi birački odbori odrađuju dva posla, pa je Državno izborno povjerenstvo (DIP), koje odlučuje o naknadama, procijenilo da članovima biračkog odbora to treba honorirati sa dodatnih 15 eura neto po osobi.

Birački odbor čine predsjednik i četiri člana, te njihovi zamjenici, ukupno deset osoba. Predsjednik i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke, a po mogućnosti trebaju biti pravne struke.

Članove biračkih odbora, najkasnije pet dana prije dana izbora, imenuje izborno povjerenstvo izborne jedinice na prijedlog općinskog odnosno gradskog izbornog povjerenstava. (T. G.)

rani na istočnom krilu NATO-a’

godina svog postojanja. Ovogodišnja dvostruka obljetnica predstavlja važan trenutak, kako za Hrvatsku tako i za NATO u cjelini, navodi MVEP.

75 godina NATO-a

“Obljetnica hrvatskoga članstva potvrda je nastavka snažne hrvatske prisutnosti unutar euroatlantskih sigurnosnih struktura, dok je obilježavanje NATO-ove 75. godišnjice prilika za promišljanje o povijesti i postignućima Saveza, ali i trenutnim sigurnosnim izazovima te onim budućim”, rekli su.

“Hrvatska aktivno sudjeluje u kreiranju politika Saveza i sustavu kolektivnog odlučivanja NATO-a, čije jednoglasne odluke odražavaju i hrvatska nacionalna stajališta, prioritete i interese. Znatnim dopri-

nosom misijama i operacijama NATO-a, kao i sudjelovanjem u jačanju odvraćanja i obrane na istočnom krilu NATO-a, Hrvatska ulaže i u vlastitu sigurnost te pokazuje solidarnost, ispunjava svoje međunarodne obveze u stabilizaciji kriznih žarišta, prenosi prethodno stečena znanja, posebice ona stjecana u Domovinskom ratu te razvija sposobnosti vlastitih oružanih snaga tehnološki naprednim, inovativnim rješenjima i jača vlastitu obrambenu industriju”, navodi se u priopćenju.

Sigurnost i stabilnost

Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine ugrozio je europsku sigurnost i promijenio geopolitičke odnose i sigurnosno okruženje Saveza. NATO se

Optužio ih je da su političke olupine i prevrtljivci, a posebno se okomio na generala Lucića i ministra Božinovića

Na obilježavanje 33. godišnjice Krvavog Uskrsa na Plitvice je mimo protokola prije samih organizatora došao predsjednik Zoran Milanović koji je žustro prozvao organizatore zašto ga

stoga snažno usmjerio na sveobuhvatan pristup sigurnosti kroz svoje tri temeljne zadaće: obrane i odvraćanja, sprječavanja i upravljanja kriznim situacijama te kooperativne sigurnosti.

“Hrvatska će i kroz NATO nastaviti raditi na očuvanju i snaženju vlastite sigurnosti i stabilnosti europskog kontinenta u širem smislu te posebice jugoistočne Europe, promičući temeljne vrijednosti demokracije i slobode”, stoji u priopćenju.

U povodu obilježavanja 15. godišnjice, Hrvatska pošta stavit će u optjecaj u utorak novu prigodnu poštansku marku na kojoj je motiv stilizirana kombinacija logotipa NATO-a i hrvatskoga grba.

Ljubo Ćesić Rojs s predsjednikom Milanovićem na Plitvicama

Milanović opet iznio salve uvreda, general Rojs ga želi za premijera

nisu pozvali na obljetnicu. “Ali, hajde, izborna je kampanja, mogu to još nekako i shvatiti. No zašto nije pozvan nedavno izabrani načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske? Dakle, načelnik Glavnog stožera nije pozvan!? Nije pozvan niti umirovljeni general Butorac, jedan od glavnih ljudi u akciji Plitvice. Nije pozvan niti umirovljeni general Marko Lukić, tada pomoćnik ministra unutarnjih poslova. A nije pozvan niti general Ljubo Ćesić Rojs, koji je vozio autobus u koji je doletio tromblon, a s kojim su hrvatski redarstvenici stigli na Plitvice. Eto, to će vam sve reći o Hrvatskoj AD 2024.” poručio je Milanović (AD je Anno Domini, godine Gospodnje, op.a.).

Uslijedile su salve uvreda na račun generala Josipa Lucića, koji je na događaj došao s kolegom Mladenom Markačem i potpredsjednicima Vlade, ministrom branitelja Tomom Medvedom te ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem.

Optužio ih je da su političke olupine i prevrtljivci… U kojim nadzornim odborima sjede

Lucić i slični. Lucić je bio uskrsni zeko Stipe Mesića… Potom se prebacio na Božinovića, “koji je bio ljubimac Stipe Mesića u kampanji 2005. godine na izborima za predsjednika Republike, predstojnik Ureda, njegov Hrvoje Šarinić…“ Uz Milanovića stajao je general Ljubo Ćesić Rojs, Butorac i Lukić, te je Rojs za medije izjavio kako se nada na će Milanović postati premijer. “Ov-

dje je moj drugi rođendan, ovi moji me nisu pozvali, pozvali su me iz Ureda predsjednika, a ja sam se odazvao instituciji predsjednika, i neka ih je sram. Nisu me pozvali ni na zadnji Sabor, a ja sam utemeljitelj HDZ-a. Ne možemo ga iznutra srušiti, jer je ovaj ‘Briselac’ narcisoidan i bahat, da svi moraju slušati njega, ja sam slušao samo predsjednika Tuđmana” kazao je Rojs.

‘Ne želim komen�ra� predsjednikova ispade’

Nakom Milanovićevih komentara za medije je svoju izjavu dao i general Josip Lucić koji je vidno bio povrijeđen situacijom. “Ja sam pripadnik specijalnih postrojbi MUP-a, dragovoljac od 1990. godine i hrvatski general kojega je promovirao prvi predsjednik dr.

Franjo Tuđman. Moje misli su danas s poginulima, ranjenima i umrlima i o njemu ne želim uopće razmišlja�” rekao je general Josip Lucić, Nakon Milanovića na Plitvice su s�gli ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar branitelja Tomo Medved. Božinović je upu�o medijima kako su njegove misli danas s poginulima, ranjenima i umrlima te da o Milanoviću i poli�ci ne želi uopće razmišlja� «danas stvarno ne bi gubio vrijeme i komen�rao predsjednikove ispade”.

Milanović je irelevantan lik, ne želim ga komentirati

To je čovjek kojeg ne želim komentirati, mogao je dati ostavku pa bi sve bilo drugačije, rekao je Plenković

Premijer Andrej Plenković prisustvovao je uskrsnoj misi koju je predvodio zagrebački nadbiskup, mons. Dražen Kutleša.

Potom je dao izjave za medije. Najprije je čestitao Uskrs svima koji ga slave i kazao da će ga provesti s obitelji, odmoriti se dva dana. No, iako je odbio govoriti o kampanji, ipak se osvrnuo na političke aktualnosti, kao što je očitovanje Ustavnog suda upućeno Državnom izbornom povjerenstvu (DIP). Naravno, komentirao je i izjave predsjednika Zorana Milanovića s Plitvica.

“Nećemo o kampanji, tre-

ba se odmoriti ova dva dana. Samo mogu reći da je cilj ponovno dobiti povjerenje građana, kao što smo ga dobivali proteklih osam godina. Što se Ustavnog suda tiče, dopustite da ljude pustim neka se odmore. Svi trebaju poštivati upute DIP-a i Ustavni sud”, izjavio je Plenković pa se osvrnuo i na

Milanovića: “To je čovjek kojeg ne želim komentirati, danas su tri potpredsjednika vlade na Plitvicama, tamo sam bio prije par godina. Irelevantan je. Mogao je dati ostavku pa bi sve bilo drugačije.” Nije htio detaljnije o eventualnom poništenju izbora. “Sretan Uskrs svima”, rekao je na kraju.

Andrej Plenković

General Josip Lucić

SDP s partnerima (koalicija Rijeke pravde) nakon predaje

IZLOŽBA

NAPREDAK RADOVI O PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI BOKELJSKIH

Predstavljen je zbornik znanstvenih radova ‘Identitet Hrvata Boke Kotorske‘

“Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac”

Izložba radova Likovne kolonije sv. Jeronim “Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac” (sam svetac je vrlo često, svjestan svoje teške naravi, znao to reći) otvorena je u četvrtak u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

Izložbu je otvorila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek koja je istaknula kako se likovi sv. Jeronima i Marka Marulića isprepliću kroz splitske i marjanske krajolike.

Umjetnicima koji su bili u koloniji ma Marjanu, naglasila je, iskreno smo bili zavidni jer su taj komadićak arkadije imali prigodu uzeti na par dana i kroz te vizure i poglede, kroz tu ljepotu prenijeti nama svoje dojmove i impresije te ostaviti trag u vremenu, upravo kao što je i onaj koji ih je nadahnuo.

Autor teksta izložbe Joško

Svojim radovima ostavili su trag u vremenu, upravo kao što je i onaj koji ih je nadahnuo, rekla je ministrica Obuljen Koržinek

Belamarić istaknuo je kako je Marjan odvajkada bio sudbinski povezan sa Splitom. U imaginaciji Splićana oduvijek bio Sveta gora, rekao je i dodao kako je to osobito pokazivao ambijent u kojem je nastao ermitraž sv. Jere na Marjanu.

Sjajnom je ocijenio zamisao da se Likovna kolonija “Sveti Jeronim” oformi u prostoru ermitraža i oko ideja vezanih za lik i djelo velikoga sveca.

Eminetni umjetnici etabliranih na hrvatskoj likovnoj pozornici sudjelovali su u koloniji 22. i 23. rujna 2023., napomenuo je i dodao kako njihova sjela pokazuju da su mnoge ideje koje povezujemo s duhom života i djelovanja sv. Jeronima i danas aktualne.

Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban ocijenio je kako su umjetnici na «ovozemaljskom raju» na Marjanu dali sebe i tako donijeli ovaj opus o svetom Jeronimu.

Radovi na izložbi rezultat su likovne kolonije “Sveti Jeronim”, koja se održala u okviru obilježavanja 30. obljetnice utemeljenja Splitsko-dalmatinske županije u suorganizaciji Sveučilišta u Splitu.

‘Važno je imati pisani trag utemeljen na činjenicama o jednoj povijesti koja je vrijedna divljenja kao što je ona Boke kotorske‘

Izdan je zbornik znanstvenih radova „Identitet Hrvata Boke Kotorske“. Široj javnosti donosi niz zanimljivosti o bokeljskim Hrvatima, njihovom današnjem položaju u Crnoj Gori, ali i povijesnim ličnostima i suvremenicima koji su obilježili svoj krug djelovanja u svijetu. U prostorijama Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Zagrebu brojni su uglednici upoznati sa sadržajem zbornika, ali i zanimljivostima za koje mnogi nisu znali.

Izaslanik predsjednika Vlade RH, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman istaknuo je značaj zbornika riječima: „Cilj ovog projekta je istaknuti i ojačati hrvatsku kulturnu baštinu, upravo kako je kardinal Stepinac rekao da u Boki svaki kamen govori hrvatski!”

Jedna od začetnica Zbornika te organizacijska duša znanstvenog skupa koji mu je prethodio je rođena Bokeljka iz Tivta – Vanda Babić Galić koja je izjavila; „Ovaj Zbornik znanstvena je potka sadašnjim i novim generacijama. Poruka je ovo da se ne zaboravi bogato kulturno i duhovno nasljeđe bokeljskih Hrvata. U danima neizvjesnosti, važno je imati pisani trag utemeljen na znanstvenim činjenicama o jednoj povijesti koja je vrijedna divljenja kao što je ona Boke kotorske!“

Nakladnik Zbornika je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, a njegovi urednici koji su ga i predstavili su prof. dr. sc. Vanda Babić Galić te prof. dr. sc. Željko Holjevac. Uz njih na predstavljanju su govorili i prof. dr. sc. Božo Skoko te mr.sc. Zvonimir Frka – Petešić. Goste je dočekao direktor Napredak Future Goran Štrbac.

Na predstavljanju su bili i izaslanica ministrice kulture i medija - Mirjana Ana Maria Piškulić, Milan Bošnjak – savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionale manjine u inozemstvu, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Timor Šatara te brojni drugi.

da bi se razvio i zaokružio visokim akademskim udjelom, uz potporu i razumijevanje mjerodavnih ministarstava. Njegovom izdavanju prethodio je znanstveni skup koji je održan 2021. godine u Zagrebu i Tivtu.

„Ovo je jako vrijedna knjiga koja u nekoliko dimenzija koje su komplementare prikazuje sve bogatstvo identiteta Hrvata Boke kotorske. Važno je da njegujemo identitete autohtonih zajednica Hrvata izvan Hrvatske. Vlada jako puno radi na jačanju identiteta Hrvata izvan Hrvatske.

Ova Vlada je napravila

U danima neizvjesnosti, važno je imati pisani trag utemeljen na znanstvenim činjenicama o jednoj povijesti koja je vrijedna divljenja kao što je ona Boke kotorske!

ogroman iskorak zadnjih godina. Proračun koji je posvećen Hrvatima izvan Hrvatske povećan je s nekadašnjih 14 milijuna eura na današnjih gotovo 100 milijuna eura. To govori koliko je ova vlada privržena jačanju veza.“ - Izjavio je Zvonimir Frka –Petešić.

Doneseni su Zaključci koji sadržavaju znanstveno provjerene i utemeljene činjenice iz hrvatske kulture Boke kotorske s preporukom njihova uključivanja u predmetne kurikule u Hrvatskoj. „Premalo u Hrvatskoj znamo o bogatstvu naših autohtonih manjina u susjednim zemljama. Zato je pravi način da institucije, relevantni znanstvenici na znanstven, činjenično utemeljen način čuvaju tu baštinu, čuvaju je od zaborava, otimaju je od krivotvorenja i prezentiraju je široj hrvatskoj javnosti na popularan način. Boka kotorska je uistinu riznica hrvatske baštine i kulture, neiscrpno vrelo blaga!“ –izjavio je Božo Skoko.

„Institut je ponosan da je zajedno s partnerima organizirao konferenciju u Zagrebu i Tivtu.

Ovaj zbornik radova istaknutih stručnjaka ostaje kao trajan zapis o identitetu Hrvata u Boki kotorskoj!”izjavio je prof. dr. sc. Željko Holjevac.

Put do ovog tematskog zbornika nije bio brz. Krenuo je iz Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809. iz Zagreba prema Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske,

Na više od 250 stranica pronaći ćemo mnoge zanimljivosti u 13 znanstvenih radova koji govore o današnjem položaju Hrvata u Boki i suradnji s institucijama, tu su teme; Glagoljaštvo Boke kotorske kao znak kulturnog i nacionalnog identiteta, Bokelji u Mlecima, upoznat ćemo pretke hrvatskog sveca sv. Leopolda Bogdana Mandića, ali i saznati kakva su bila vjenčanja u Kotoru tijekom 18. stoljeća. „Hvala vam na zajedništvu i duhovnoj blizini, što uvijek doživimo u Zagrebu. Sutra se vraćamo u Crnu Goru, gdje imamo razne kušnje i suočavamo se s neprimjerenim protivštinama vršeći svoju misiju na očuvanju hrvatskog identiteta. Zahvaljujući vašoj potpori naša malena zajednica pokazuje da snaga nije u broju, već u vrijednostima koje slijedimo!“ – emotivno je zaključio predsjednik Hrvatske građanske inicijative i poslanik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović. U Zborniku se nalaze radovi autora; Milana Bošnjaka, Darka Marčinka, Grozdane Franov – Živković, Lovorke Čoralić, Maje Katušić, Saše Mrduljaša, Ivane Prijatelj Pavičić i Sandre Šustić Cvitković, Domagoja Vidovića, Matilde Kolić Stanić, Željka Brguljana, Lane Hudeček i Milice Mihaljević, Ozane Ramljak te Josipa Uglešića, Josipa Renića i Jakova Momirovića.

Ministar Gordan Grlić Radman na promociji s pripadnicima Bokeljske mornarice

Bokeljka iz Tivta – Vanda Babić Galić, bila je organizacijska duša projekta

Otok Gospe od Škrpjela s katoličkom crkvom sagrađenom 1630. u Boki kotorskoj

Knjiga koja čuva od zaborava is�nu o Hrva�ma Boke

NAORUŽANJE KRENULE ZAVRŠNE PRIPREME

Obuka

u

Šest Rafalea će za nekoliko

Ajde, ajmo, doviđenja, dobar dan, vidimo se, kako si..., rekla je, pa nastavila…

tjedana letjeti nad Hrvatskom

Samo nekoliko tjedana dijeli nas do dolaska novih moćnih čuvara hrvatskog neba, poručuje Ministarstvo obrane

Provode se završne pripreme za povijesni prelet prvih šest aviona Rafale u Hrvatsku, priopćilo je u subotu Ministarstvo obrane Republike Hrvatske. “Prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale u Hrvatsku dolazi ovoga proljeća – samo nekoliko tjedana dijeli nas do dolaska novih moćnih čuvara hrvatskog neba. Ostalih šest doletjet će u Hrvatsku do početka sljedeće godine kad završi obuka ostalih hrvatskih pilota”, ističe se u priopćenju.

U hangaru središta za obuku u okviru tvrtke Dassault Aviation (DA) u Bordeauxu, borbeni piloti i tehničari Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) provode posljednje pripreme prije preleta prvih šest aviona iz Francuske u Hrvatsku. “Od malih nogu maštao sam da budem pilot i da letim i zato je let na avionu Rafale za mene bio ispunjenje tog dječačkog sna. Bio je

to predivan osjećaj u kojem se osjećaš slobodno, imaš moćan stroj ispod sebe i ne mogu naći riječi kojima bih opisao taj avion”, rekao je hrvatski pilot koji je bio izabran u prvoj skupini za obuku u Francuskoj.

Kako je izgledala obuka, opisao je hrvatski pilot koji će doletjeti s Rafaleom u Hrvatsku. “Obuka se sastojala od dva dijela. Najprije smo bili u tehničkoj učionici, a nakon toga je počela obuka na simulatoru te potom samo letenje. Letenje na Rafaleu zahtjevnije je i složenije, dok je MiG složeniji za održavanje u zraku. U šali znam reći kako se u MiG-u možeš izgubiti u prostoru, a u Rafaleu u kokpitu. Velik je to iskorak, ali na bolje se čovjek brzo navikne”, rekao je.

Sjajan odabir

I zrakoplovni tehničar koji se u Francuskoj nalazi već šest mjeseci, a koji je kao stipendist Zrakoplovno-tehničke škole “Rudolf Perešin“ već pet godina pripadnik HRZ-a, s veseljem očekuje prelet aviona u domovinu.

“Gotovo četiri godine radio sam kao tehničar na zrakoplovima MiG-21 i nakon toga došao ovdje. Obučavam se za tehničara koji radi na sustavu naoružanja na avionu Rafale i mijenjanju kon�iguracija za određenu vrstu misija koju bi piloti ovog aviona mogli imati», rekao je.

Na obuku u Francusku poslano je oko 90 djelatnika. Obuka tehničkog osoblja započela je krajem 2022., a letačkog osoblja u prvom tromjesečju prošle godine, dodaje se u priopćenju.

Australska tiktokerica i tenisačica Charlotte Nicholls, koja već sedam mjeseci boravi u Hrvatskoj (nalazi se u Teniskoj akademiji Ivana Ljubičića, proslavljenog hrvatskog tenisača, na Lošinju), nedavno je upitala Hrvate mogu li prepoznati da je strankinja, a njihovi odgovori nasmijali su sve.

Sada je u novom videu pokazala koje je hrvatske riječi naučila dosad te objasnila kako ne zna baš puno riječi jer je uglavnom na teniskom terenu, gdje je i naučila većinu svog skromnog vokabulara.

“Ajde, ajmo, doviđenja, dobar dan, vidimo se, kako si...”, rekla je, a zatim pokušala nabrojati do deset pa se pohvalila i koju je psovku naučila.

“Jebiga. Kad ste ljuti, kažete mrš”, rekla je i dodala kako je naučila još neke psovke koje ne želi izgovoriti.

“Za pola godine nisi puno naučila”, “Pričaj više s lokalcima”, “Dobro ti ide. Samo nastavi tako” i “Odlično si izgovorila mrš”, neki su od komentara,

Australka koja živi u Hrvatskoj otkrila kako joj ide hrvatski jezik

znati da je strankinja i – odgovori su totalni hit.

“Zanima me prepoznaju li Hrvati odmah da sam strankinja samo tim što će me pogledati”, napisala je uz snimku na kojoj veselo pleše pored mora.

Zrakoplovi bi, prema ranijim najavama, trebali s�ći u zadnjoj trećini mjeseca travnja. U komentarima u medijima povodom ovog priopćenja Ministarstva obrane, većina čitatelja izražava zadovoljstvo zbog skorog dolaska

ovih zrakoplova. „Rafale je zrakoplov 4+ generacije, sofis�ciran i sa izraženim značajkama “nevidljivos�”. Raspolaže sa respektabilnim naoružanjem i s njim nema šale. Hrvatska je sjajno izabrala“, stoji u jednom od njih.

Hrvatska ne odskače

skupoćom u odnosu na konkurenciju na Mediteranu

Hrvatska ne odskače u smislu skupoće, kad govorimo o ugostiteljskim i turističkim uslugama, kaže Staničić

Kristijan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, govorio je o turističkoj predsezoni i sezoni u Hrvatskoj ove godine. Očekuje više gostiju nego lani, najviše iz Njemačke.

Turska, Italija, Španjolska i Hrvatska prošle su godine bile najomiljenija odredišta njemačkih turista, koji žele na ljetni odmor unatoč in�laciji i novčanim brigama.

“Hrvatska turistička zajednica je prošle godine i nastavila je i ove godine s određenim analizama i ono što smo sami zaključili na temelju naših istraživanja, potvrdili su i najvažniji par-

Nijemci vole hrvatski Jadran tneri na njemačkom tržištu. Znamo da je Njemačka nama najvažnije emitivno tržište”, rekao je.

“Osim kvalitete, raznolikosti, ponude, ovdje je vrlo važno istaknuti vrijednost za novac i Hrvatska ne odskače u smislu skupoće, kad govorimo o ugostiteljskim i turističkim uslugama u odnosu na našu konkurenciju na Mediteranu. To su potvrdili i naši partneri s kojima smo

imali sastanak uoči najvažnijeg sajma u Berlinu prije tri tjedna u Njemačkoj”, tvrdi.

Dodao je da Hrvatska turistička zajednica intenzivno provodi promotivne aktivnosti i kampanje, što uključuje sajamske nastupe, kampanje za rani booking i slično. “Nijemci žele putovati, što je pokazala i njihova analiza da će više od 70% Nijemaca ove godine putovati izvan Njemačke”, rekao je.

“Smiješno je da znaš psovke, a ne riječi poput ‘mlijeko’ i ‘jaja’”, napisao joj je netko u komentarima, a Australka je odgovorila: “Okružena sam mladim dečkima, to je sve što čujem cijeli dan.”

Nešto ranije također je objavila video u kojem je upitala Hrvate mogu li prepo-

Glumica iz Manchestera živi u Hrvatskoj već četvrtu godinu zbog suprugova posla

Zagreb je prekrasan grad i vrlo sam sretna što ga mogu nazvati domom, kaže Emma Gould (36), Britanka koja živi u Hrvatskoj od 2020. godine, a posljednjih tjedana je hit na TikToku među Hrvatima. Njezino testiranje hrvatskih slatkiša izazvalo je tisuće komentara, a samo jedan video u kojem je slatkiše “presjekla” rakijom ima gotovo 300.000 pregleda. Obožava sigurnost zagrebačkih ulica, opuštenost ljudi, a nada se da će ovdje ispuniti i neke svoje karijerne ciljeve. Emma od 18. godine radi kao glumica i model za mnoge međunarodne neovisne dizajnere. Tijekom svojih ranih dvadesetih fokusirala se na kazalište i nastupala na glavnim pozornicama u mjuziklima u Velikoj Britaniji, a kada se zbog suprugova posla preselila u Švedsku, nastavila je raditi i glumila je u nekoliko nagrađivanih

“Da, previše si energična i previše sretna, mi ovdje smo čangrizavi!” poručila joj je jedna tiktokerica, a druga se nadovezala: “Da, u ovom si videu napravila više pokreta nego prosječni Hrvat godišnje!”

“Ako si ovo snimala ujutro, onda da! Mi Dalmatinci spavamo do popodne, a onda ništa osim kave”, “Da, imaš drugačiju vibru”, “Da, jer nijedan Hrvat nije toliko sretan ujutro”, neki su od komentara. Neki su dometnuli, s obzirom na količinu objava koje svakodnevno dijeli preko društvenih mreža o ljepoti prirode ili svojim zapažanjima o Hrvatskoj, kako ne bi trebala zaboraviti da je u Lijepu Našu došla kako bi ostvarila napredak u tenisu.

Britanka doselila u Zagreb pa postala TikTok zvijezda

Britanska glumica

Emma Gould

kratkih �ilmova. Dobila je i nekoliko nominacija za najbolju glumicu na �ilmskim festivalima i čak više puta pobijedila.

U Zagreb se doselila nakon pet godina života u Švedskoj, kada su suprugu, stručnjaku za digitalnu transformaciju, ponudili posao u hrvatskoj tvrtki.

U ovom dijelu svijeta prije nikad nije bila, ali, kaže nam, za nju preseljenje na novo mjesto uvijek nudi priliku da iskusi stvari koje možda nikada ne bi mogla učiniti da je ostala na jednome mjestu. - Doživjeti novu kulturu, novi način života i saznati nove stvari o sebi, sve je to dio dara koji donosi selidba. Naravno, uvijek postoji tjeskoba oko snalaženja na novome mjestu, ali divno mi je ovdje. Zagreb je drukčiji od svih gradova u kojima sam živjela jer se ovdje osjećam sigurno. Znam da mogu hodati ulicama noću bez straha i znam da će ljudi rado pomoći ako ih zamolim. To je zajednica u kojoj se osjećam vrlo dobrodošlo - govori s puno zahvalnosti Emma, kojoj je sve bilo lakše jer je s njom išlo i ono njoj najvažnije - suprug i mačke. Hrvatski jezik još nije svladala, iako se jako trudi. To joj je jedna od najtežih stvari, priznaje.

Dobro raspoložena Charlo�e Nicholls

hrvatskih pilota

Bordeauxu

Manifestacija “Upoznajmo Frankopane”, organizirana u povodu 180. godišnjice opatijskog turizma, na kojoj se Opatijci i njihovi gosti na nekoliko lokacija mogu upoznati s bogatom frankopanskom baštinom, otvorena je u četvrtak u Opatiji.

Naglasak manifestacije je na predstavljanju Kulturno-turi-

stičke rute Putovima Franopana, koja obuhvaća 17 kaštela i tri sakralna objekta u Primorsko-goranskoj županiji, vezana uz plemićku obitelj Frankopan.

U sklopu te rute je osam interpretacijskih centara koji predstavljaju povijest, djelovanje i ostavštinu Frankopana.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, otvarajući izložbu u opatijskom Umjetničkom paviljonu Juraj Šporer, rekao je kako je vodilja pri osmišljavanju ove rute bila kulturnu baštinu staviti u funkciju turizma.

“Ruta je zamišljena da živi kroz turizam, da stvara gastronomske i enološke priče te da naši umjetnici stvaraju djela na temu Frankopana. Ponosni

BRODOVI MEDITERANSKI FESTIVAL MARTITIMNE BAŠTINE

Predstavljaju nas četiri stara, tradicijska broda, dvije falkuše iz Komiže i dvije pasare iz Malinske

‘Hrvatska, domovina mora’

Putovima Frankopana

‘Upoznajmo Frankopane’

smo da sve ide dobro”, istaknuo je.

“Ovo je izložba na kojoj posjetitelji, ali posebno turistički djelatnici mogu upoznati zaista fascinantnu povijest Frankopana koja se pet i pol stoljeća pisala na našem području. Na Kulturno-turističkoj ruti Putovima Frankopana posebnu pozornost pridajemo kaštelima u ruralnim dijelovima naše županije jer oni mogu doprinijeti turističkom oživljavanju tih krajeva. U projekt uključujemo OPGove, male gospodarstvenike i lokalno stanovništvo”, navela je pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije Sonja Šišić .

Ugradu Sèteu na jugu Francuske u srijedu je otvoren najveći mediteranski festival maritimne baštine “Escale a Sete”, a Hrvatsku u organizaciji Udruge Cronaves, predstavlja 50-točlana ekipa s Jadrana, od Interpretacijskog centra DUBoak iz Malinske-Dubašnice na Krku do Udruge Palagruža iz Komiže.

Splitska Udruga za očuvanje hrvatske maritimne baštine “Cronaves” našu zemlju predstavlja u hrvatskom paviljonu s programom pod nazivom “Hrvatska domovina mora”.

“U regiju Occitaniju stigli smo treći put, i to u najjačem izdanju: predstavljaju nas četiri stara, tradicijska broda, dvije falkuše iz Komiže i dvije pasare iz Malinske. U našim šatorima posjetitelji se mogu upoznati s turističkom ponudom gotovo cijelog Jadrana, a postavili smo i izložbu fotogra�ija ‘Hrvatska, domovina mora’ članova Udruge Cronaves, Boška Lučeva, Andrine Luić i Vislava Torrea”, rekao je predsjednik Cronavesa, Plamenko Bavčević.

O značaju hrvatske maritimne i tradicijske baštine govorio je izvršni direktor festivala Wolfgang Idiri, nagla-

Falkuša pod nazivom Palagruža i hrvatski mornari u Francuskoj

sivši da se europski i svjetski festivali pomorske baštine više ne mogu zamisliti bez sudjelovanja hrvatskih brodova.

“Dolazak na ovako velik i značajan festival hrvatskih brodova, posada i ljudi od mora, svjedoči o našoj otvorenosti i ljubavi prema moru. Ona stara poslovica - ‘stavi prst u more i bit ćeš povezan s cijelim svijetom’ i ovdje dolazi do izražaja. Čestitam organizatorima, Udruzi Cronaves i svim sudionicima festivala Escale à Sète”, rekla je na otvaranju festivala prva tajnica u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Francuskoj Lada Muraj. Naglasila je kako je Hrvatska ravnopravan član velike mediteranske maritimne obitelji.

Važan dio predstavljanja maritimne baštine odnosi se

i na turizam jer se preko toga segmenta tradicije i kulture upoznaju različiti krajevi naše zemlje.

Naglasila je to i direktorica Hrvatske turističke zajednice (HTZ), ureda u Parizu, Daniela Mihalić Đurica, i poručila da se na festivalu Escale à Sète prezentiraju sve različitosti hrvatskih područja, što je jedan od većih aduta naše turističke ponude.

“Hrvatska turistička zajednica zato snažno podupire ovakve događaje, a Francuzi se itekako zanimaju za taj dio naše ponude. Vidjeli smo i danas koliko je zanimanje bilo francuskih novinara i posjetitelja festivala za komiške falkuše”, rekla je Mihalić Đurica. Dodala je kako je svake godine zanimanje Francuza za Hrvatsku sve veće, lani ih je

bilo oko 600.000, ostvarili su oko dva milijuna noćenja, što je bio porast od oko osam posto u usporedbi s prijašnjom godinom.

“Ove godine vjerujemo da će te brojke biti još bolje, a najava za to je i otvaranje sedam novih izravnih avionskih linija iz različitih francuskih gradova prema Zagrebu, Zadru, Splitu i Dubrovniku”, naglasila je direktorica Ureda HTZ-a u Parizu

Na dva kilometra dugoj obali u središtu Sètea, na jugu Francuske, Hrvati će prezentirati tradicijske zanate vezane uz brodogradnju, gastronomsku ponudu, folklor i demonstrirati umijeće jedrenja na falkušama, najstarijim brodovima na Mediteranu.

Na festivalu Escale à Sète, koji se održava pod pokroviteljstvom UNESCO-a, predstavlja se više od 130 tradicijskih brodova, uključujući povijesne jedrenjake i vjerne replike poput brodova Santa Maria Manuela, Morgenster i Belem, koji će nakon Sètea zaploviti prema Grčkoj po olimpijski plamen.

Festival “Escale à Sète” organizira se svake dvije godine u uskrsnom tjednu, posjeti ga oko 400.000 ljudi iz cijele Europe, Hrvatska je treći put pozvana na ovaj festival koji je spoj gastronomije, glazbe i pomorske tradicije.

Tradicijska zavjetna procesija Rapski križi

Održava se svake posljednje nedjelje u travnju, a u njoj sudjeluju vjernici iz sedam župa s tog otoka

Tradicijska zavjetna procesija Krīžȉ/Kríži na otoku Rabu – Rapski krīžȉ/kríži, koja se u gradu Rabu odvija u kontinuitetu od 11. stoljeća, upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, izvijestilo je Ministarstvo kulture i medija.

U procesiji, kojoj je od sredine 16. stoljeća pridružena pobožnost čudotvornoj zavjetnoj ikoni Gospe Rapske, sudjeluju vjernici svih sedam župa iz Barbata, Banjola, Mundanija, Kampora, Supetarske Drage, Lopara i grada Raba.

“Okupljanjem čitave otočne zajednice i svojim posebnostima ukrašavanja mjesta i križeva koji se nose, procesija pripada mediteranskom kulturnom krugu i bez prekida se svake godine odvija bez većih promjena”, ističe Ministarstvo na svojim internetskim stranicama. Vjernici svake posljednje nedjelje u mjesecu travnju kreću iz svojih župa moleći i pjevajući pobožne pjesme predvođeni križem. Pro-

Prepune ulice Raba

cesije se međusobno razlikuju po zastavama svetaca zaštitnika župa, molitvama i pobožnoj pjesmi, po detaljima na narodnoj nošnji i načinom na koji se mladom pšenicom, vinovom lozom i cvijećem okiti procesijski župni križ.

Svečanost se obilježava i kampananjem ili nuncijanjem, svečanim zvonjenjem sa zvonika rapskih crkava i kićenjem prozora kuća pokraj kojih procesija prolazi.

“Uključenost cjelokupne zajednice otoka Raba izniman je primjer složnosti, jedinstva i homogenizacije stanovništva u održavanju običaja u kontinuitetu od najmanje pet dokumentiranih stoljeća”, ističe se.

Početci zavjeta Gospi Rapskoj zabilježeni su u prvoj polovici 16. stoljeća, kao i prethodno čudesno ozdravljenje koludrice Lukine de Dominis u ženskom benediktinskom samostanu sv. Andrije Aposto-

la u Rabu, čiji je opis sačuvan u samostanskom arhivu. Prema tom izvoru Lukina je u samostan još kao djevojčica donijela ikonu Bogorodice s Djetetom, koju je i nakon primanja zavjeta zadržala u svojoj samostanskoj ćeliji.

“Teško oboljevši, Lukina je devet godina provela ležeći u krevetu, moleći se svakodnevno Gospi, čija se ikona nalazila iznad njezina bolesničkog kreveta. U pola noći na blagdan Rođenja Marijina 8. rujna, dok su sestre molile u koru, zapadni je dio samostana obasjala užarena svjetlost, tolika da su rapski ribari koji su se vraćali s ribarenja oko Luna pomislili da se samostan zapalio te su ga pohitali gasiti.

Prema opisanom izvoru, Gospa je pozvala Lukinu da ustane i odjene se, a nakon dugogodišnje nepokretnosti Lukina se oćutjela zdravom te je pošla sestrama u kor na zajedničku molitvu.

Vijest je odmah razglašena po gradu, skupilo se mnoštvo svijeta, čitav kler i biskup te je odlučeno da se ikona Gospe Rapske iz sestrine ćelije prenese u crkvu sv. Andrije. No nitko nije uspio pomaknuti ikonu, tek ju je Lukina uspjela odnijeti u crkvu”, navodi Ministarstvo.

Ponosni novi hrvatski državljani nakon svečane prisege nastavili su veselo druženje uz čestitke svojih bližnjih i pokoju zdravicu

Tekst i foto: Suzana FANTOV

Predstavnici

Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Melbourneu - generalni konzul Joseph Gene Petrić, Marina Rogina – konzulica-savjetnica i djelatnik Matija Bradara dodijelili su u četvrtak, 28. ožujka, 60 potvrda o stjecanju hrvatskog državljanstva.

Svečanost je priređena u dvorani Hrvatske katoličke zajednice Clifton Hill, uz svečanu prisegu 60 stjecatelja državljanjstva.

Joseph G. Petrić, generalni konzul RH čestitao je svima koji su stekli hrvatsko državljanstvo, uputivši i nekoliko prigodnih riječi o značaju tog čina – ostvarivanju prava, ali i obveza koje on donosi.

“Kao država koja je za svoju dugo željenu i teško stečenu državnost položila velike žrtve, obvezna je, kroz propise o stjecanju državljanstva, osigurati da pravo na njega ostvare oni koji poznaju, prihvaćaju i poštuju njezine vrijednosti, dugu povijest, kulturu, tradiciju, jezik i običaje, te koji će svojim radom doprinositi napretku Republike Hrvatske.

Pri utvrđivanju uvjeta za stjecanje prava na hrvatsko državljanstvo posebno se vodilo računa o činjenici da velik broj Hrvata, kao i hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, kroz nekoliko naraštaja živi širom svijeta i uglavnom ima državljanstvo država u kojima žive. Stoga je predviđeno da državljani Republike Hrvatske koji imaju i strano državljanstvo mogu ga zadržati, ali pred tijelima državne vlasti Republike Hrvatske smatraju se isključivo hrvatskim državljanima.

Još jednom vam čestitam, te imajući na umu često dirljiva i emotivna obrazloženja razloga podnošenja zahtjeva za državljanstvo, koja svjedoče o privrženosti Republici Hrvatskoj, i svemu što ona predstavlja, vjerujem da ćete svoje novostečeno hrvatsko državljanstvo koristiti s ponosom i odgovornošću, kao i da ćete svojim radom i na svaki drugi način doprinositi boljitku i prosperitetu vaše domovine, Republike Hrvatske”, kazao je, uz ostalo, generalni konzul Petrić.

Ponosni novi hrvatski državljani nakon svečane prisege nastavili su veselo druženje uz čestitke svojih bližnjih i pokoju zdravicu uz hrvatski pelinkovac - najstariji i najpoznatiji biljni liker u Hrvatskoj…

Uz svečanu prisegu dodijeljeno

60 novih hrvatskih državljanstava!

Milanović alergičan na Rafale

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Je

li hrvatski predsjednik Zoran Milanović alergičan na Rafale, borbene zrakoplove francuske proizvodnje?

Rafale je ovih dana najprije spomenulo Ministarstvo obrane - objavilo je da su u tijeku „pripreme za povijesni prelet u Domovinu”. „U hangaru središta za obuku u okviru tvrtke Dassault Aviation, borbeni piloti i tehničari Hrvatskog ratnog zrakoplovstva provode posljednje pripreme prije preleta prvih šest aviona Rafale iz Francuske u Hrvatsku... Ostalih šest doletjet će u Hrvatsku do početka sljedeće godine kada završi obuka ostalih hrvatskih pilota”, stoji u objavi MORH-a.

Na tu, za svakog čovjeka kojemu je na srcu Hrvatska, lijepu vijest, nadovezao se predsjednik Milanović jednim nervoznim i neodmjerenim komentarom. Umjesto da podijeli radost s pilotima i tehničarima koji sudjeluju u ovom velikom projektu, te s građanima koji predugo čekaju da Hrvatska zastarjele MiG-ove 21 zamijeni modernijim zrakoplovima, Milanović je ustvrdio da „Rafalei neće riješiti ništa”. „Oni su skupocjena cipela, ali druga noga je još u opanku", ustvrdio je Milanović i onda cijelu priču o modernizaciji ratnog zrakoplovstva, koju je i on kao premijer mogao provesti, da je imao sposobnosti i hrabrosti, sveo na dnevno-političku, predizbornu razinu: "Trebali su poslužiti kao predizborni trik, ali izgleda da neće!'' Naglasio je i kako je upravo on zabranio prelet Rafalea iznad Zagreba, a usput je dodao da će to i dalje zabranjivati dok god je predsjednik.

Podsjetimo, prije nešto više od dvije godine, u okviru bilateralnih aktivnosti Hrvatske vojske s francuskom ratnom mornaricom, provedena je zajednička vježba pilota 191. eskadrile lovačkih aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i francuskih pilota s nosača zrakoplova “Charles

Svođenjem nacionalne sigurnosti na razinu predizbornih prepucavanja, i to u trenucima kad je Europa doslovce na rubu velikoga rata, Predsjednik je debelo nadmašio samog sebe

de Gaulle”, u sklopu koje su zajednički letovi hrvatskih MiG-ova 21 i francuskih Rafalea provedeni u zračnom prostoru iznad Istre i Kvarnera, Like i Korduna te iznad Rijeke, Pule, Zadra i Zagreba. Nakon toga Milanović je dao zapovijed tadašnjem načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiralu Robertu Hranju kojom se najstrože zabranjuju preleti vojnih zrakoplova iznad Zagreba i svih drugih gradova u Hrvatskoj te naložio da se „odmah istraži i utvrdi odgovornost za uznemiravanje građana Zagreba”.

Zanimljivo je da Milanović nikada ranije nije uočio da su građani uznemireni zbog preleta borbenih zrakoplova. (Doduše, za njegova premijerskog mandata to se i nije događalo tako često, budući da je Hrvatska neko vrijem vila bez i jednog ispravnog borbenog zrakoplova.) Tek kad su se u letačke aktivnosti uključili Rafalei, zaključio je da je to veliki problem i posegnuo za strogim mjerama. Na to ovih dana, nakon što se sam Milanović pohvalio tim svojom potezom, podsjeća HDZ. "Milanović se nije bunio dok su ruski MiG-ovi letjeli iznad Zagreba. Očito mu ne smetaju preleti, nego nešto drugo - to što naša Vlada RH, unatoč svim njegovim opstrukcijama i provokacijama, i dalje zamjenjuje zastarjelu sovjetsku vojnu tehnologiju onom zapadnom i suvremenom, kompatibilnom s NATO", objavio je HDZ.

Od Milanovića smo do sada svašta čuli, od širokog dijapazona optužbi i uvreda do, blago rečeno, zanimljivih tumačenja pojedinih zakona, ali svođenjem nacionalne sigurnosti na razinu predizbornih prepucavanja, i to u trenucima kad je Europa doslovce na rubu velikoga rata, debelo je nadmašio samog sebe.

Piše: Davor Ivanković

Hrvatska je dugo čekala na ulazak u najjači svjetski vojni savez, NATO, jednako dugo kao i na ulazak u EU. Proces je trajao približno 12 godina, naša je zemlja prvo prošla razne razine partnerstva, da bi napokon 1. travnja 2009., u Savez ušla zajedno s Albanijom, kao 28. i 29. članica. No, već tri godine prije prijama, Hrvatska je počela slati svoje vojnike u NATO-ovu misiju u Afganistanu. Nakon nas, to je još uspjelo Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, prošle godine Finskoj, a ove godine i Švedskoj, koja je 32. članica NATO-a.

Kao maloj zemlji s iskustvom teškog Domovinskog rata, Hrvatskoj je odluka o prijamu u NATO bila strateški važna. NATO je, naime, za članice jamac stabilnosti, suverenosti naroda i države. U znatnoj mjeri. Naročito je to važno bilo i Baltičkim državama, a na kraju i Finskoj i Švedskoj, skandinavskim državama ponosnim na svoju stoljetnu neutralnost. U njihovom slučaju, ruska agresija na Ukrajinu bila je odlučujući motiv da i one završe doba vlastite neutralnosti i svrstaju se pod kišobran zapadnog Saveza.

Prijam u Savez u Hrvatskoj je shvaćen kao blagodat i stvoren je osjećaj sigurnosti, zbog sustava zajedničke obrane, tako da je reakcija politike bila da se potpuno uspori izdvajanje za vojni proračun, koji je 2015. pao na svega 500-injak milijuna eura. No, nakon prve ruske agresije na Krim 2014., osjećaj sigurnosti se mijenja. Vojni proračun raste, da bi nakon druge agresije Rusije na Ukrajinu 2022. porastao na rekordno visoke razine. U 2024. Hrvatska za vojsku počinje izdvajati oko 1,2 milijarde eura. Uslijedile su i prve veće vojne nabavke, kupnja francuskih borbenih zrako-

Piše: Hrvoje Hitrec

Suvremena ljevica u Hrvatskoj urla ultimativno i revolucionarno, priređuje „prosvjede“ makar ima na raspolaganju normalne predizborne skupove, ali ne, mora urlati kao da joj tko brani izaći na izbore, kao da izbori nisu raspisani a ne će ni biti, i to je paradoks ovih naših dana. Izazivanje histerije, po špranci koja je upalila svršetkom 1999. i dovela do šestosiječanjske diktature, vrlo kratkotrajne i neslavne. Gledali smo nedavno, jesmo li, odličnu emisiju o stanju u državi Haiti, gdje vladaju bande. Nema središnje vlasti, nema reda, nema zakona, nitko na ulici nije siguran da ga ne će ubiti ili barem raniti. I sada, zamislite da dođe u Hrvatsku neki Haićanin, kao turist recimo, pa sluša (prevode mu) kako je tu, te je Ustavni sud preuzela skupina gangstera i gangsterica koji pjevaju gange, u desnom centru sve sami lopovi, konjokradice i džeparoši, a ako još bude Sabora morat će se sastajati pod

plova Rafale F3-R, no Hrvatska i dalje izdvaja manje od zacrtana 2 posto svog nacionalnog BDP-a (između 1,75 i 1,85 posto).

U međuvremenu sve se manje govori kako smo mirni “jer će nam NATO pomoći”, što je zamijenio puno realniji izričaj da će nam NATO vjerojatno pomoći u slučaju napada na nas, “ako si ti prvo sam pomogneš”. Do sada smo i mi u Hrvatskoj očekivali biti primatelji te pomoći, ali sada shvaćamo i da se od Saveza očekuje da budemo i pružatelji pomoći, ustreba li. Hrvatska mora biti spremna i na tu obvezu, jer moderne krize i povratak na Hladni rat grubo postavljaju nove zadatke za članice NATO-a. To tako ide. Stoga Hrvatska počinje jačati svoje mogućnosti odvraćanja, ali i daje grupe svog HV-a u razne europske vojne misije gdje se uvježbava zajednička obrana.

Sigurnost se ne temelji samo na vojnoj moći nego i na umrežavanju sposobnosti civilnog društva na obranu sigurnosti, uključivanje privatnog i javnog sektora, akademske zajednice. U novovjekoj borbi s raznim operacijama utjecaja jaku funkciju imaju i

U operacijama Saveza širom svijeta do sada je sudjelovalo gotovo 9500 hrvatskih vojnika, dnevnice im se kreću od 90 do 130 eura

mediji, koji u situacijama krize i upravljanju krizama moraju stati na stranu istine i ne distribuirati neistine, upozorava i prof. Gordan Akrap, vodeći hrvatski geostrateg. On naglašava i potrebu ulaganja ne samo u obranu nego i opću sigurnost, jer se upravo pokazuje da aktualni ratni sukobi mogu imati katastrofalne posljedice ako preuzmu i digitalni prostor državne i javne uprave, primjerice. Pouke rata u Ukrajini govore o važnosti zaštite tzv. kritične infrastrukture, što je do sada bila samo teorija. Sada je razvidno da moderni sukobi traže i potpuni angažman stanovništva u svim članicama Saveza, gdje se odvija borba za očuvanje razine povjerenja građana u vlastite institucije, kaže Akrap. NATO je, sada se to najbolje potvrđuje, preživio razloge zašto je oformljen. On je poput živog bića koje se prilagođava novonastalim kriznim situacijama. Odluke koje se donose jesu još spore, no de�initivno vrijedi ona teza da NATO i dalje, sada još i više, brani naše viđenje slobode i demokracije, opstanak. Stoga se taj klub i dalje povećava, sada zbog opasnosti od agresivne Putinove Rusije, sutra zbog agresivnih pritisaka autoritarne Kine. U raznim NATO vojnim misijama po svijetu sudjelovao je veliki broj hrvatskih vojnika. Ukupno njih 9483. Najviše ih je sudjelovalo u operacijama u Afganistanu, 5722. Potom na Kosovu-KFOR, njih 1860, u Poljskoj (784), Litvi (563), Sredozemlju-SEA Guardian (262), Mađarskoj (193), Iraku (66 instruktora).

Svake godine Hrvatska u te misije upućuje između 300 do više od 500 vojnika. Vojnici vole takvu interoperabilnost, ona im daje na važnosti, pruža mogućnost ogleda s partnerskim vojskama te se razvija zajedništvo. Postoji ovdje, naravno i �inancijska naknada koja predstavlja dodatan motiv kod vojske. U prosincu 2023. godine djelatnicima Ministarstva obrane i pripadnicima OS RH povećan je iznos dnevnica za rad na terenu za svaki dan proveden u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu za 25 do 30 posto. (Večernji list)

Zašto ljevica organizira prosvjede?

zaštitom vojske u vojarni na Černomercu. Sve to čuje od ljevice, ali i od njezina gurua pantovčačkog, štoviše prezidenta, pa što će nesretni turist Haićanin nego pobjeći glavom bez obzira. Na Haiti, gdje je ipak bolje, a doma je najljepše.

Narod hrvatski gleda i čudi se kao i Haićanin, ali ima više iskustva od turista. Nije ni njemu baš u svemu simpatična (do)sadašnja vlast, ne želi da u njoj budu pupovčani i slični, rado bi vidio hrvatsku Vladu s hrvatskim koalicijskim domovinskim partnerom, teško mu je gledati kada županijski i ini sudovi oslobađaju srpske ratne zločince, teško mu je gledati sablasti rodne ideologije stambolske, nije mu ni euro dobro sjeo i hoće natrag kune, ne želi da ga deru strane banke i trgovački lanci, ne želi da mu djeca odlaze u tuđinu a dolaze stranci, ali s druge strane vidi iz egzaktnih podataka da je – u usporedbi s nemuštim ljevičarskim vladama – desnocentristička s ponekim lijevim izletima i bioetičkim poskliznućima ipak nešto pa i prilično učinila u polju standarda i to usred

Kad ljevica „prosvjeduje“ crvenim šakama, doista bi se svaki normalan Hrvat trebao zamisliti. Pod tim simbolima, pod tim šakama desetkovan je hrvatski narod

velikih kriza, vidi da Hrvatska nije propala, čak ni stagnirala, nego napredovala koliko je već moguće, ne dostatno ali jest. Ne toliko da bi hrvatski Irci i Nijemci pohrlili natrag u domovinu, ili se hrvatski Amerikanci masovno ukrcali u brodove.

Demokršćanska desnica, uz sva vrludanja, pokazala je da ipak radi bolje od revolucionarne ljevice, koja je u dva navrata od početka hrvatske samostalnosti imala priliku pokazati što zna. A ne zna. Zna urlati, zna histerizirati i mahati crvenim „pestima“ od kojih se narodu bljuje, ali ne zna što bi kada dođe na vlast (a velim, dvaput je dvaput), osim nastaviti gdje je stala prije dolaska na tron, znači čistiti crvenom metlom, kadrovski ekipirati od vrha do dna, uništavati i što je dobro i što nije, jednom riječi osvećivati se „neprijatelju“ ili doista neprijatelju. Odmazda je u dubini duše i srca ljevice, od vremena kada je to pokazala u najzločinačkijem obliku sredinom prošloga stoljeća, pa (dvaput je dvaput) nešto so�isticiranije, ah, u doba samostalne, nezavisne, demokratske hrvatske države.

Pa kad sada ljevica „prosvjeduje“ crvenim šakama, doista bi se svaki normalan Hrvat trebao zamisliti. Pod tim simbolima, pod tim šakama desetkovan je hrvatski narod, uništen građanski sloj i seljaštvo, pobijeni hrvatski intelektualci i svećenici. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća – www.hkv.hr)

Uskrsli, živi Krist je ovdje među nama i svakome od nas, kao i Tomi, upravlja riječ: “Ne budi nevjeran nego vjeran. Blaženi koji ne vide, a vjeruju”

Uskrs je stvaran događaj, pravi susret s uskrsnulim Kristom. Stoga naše slavljenje Uskrsa nije samo sjećanje na povijesni događaj. Još manje je samo osjećajno doživljavanje uskrsnih običaja: pjesama, folklora. Naše kršćansko slavljenje Uskrsa jest životni dodir s uskrsnulim, uvijek živim Kristom. Da bi se s Uskrslim susreli potrebna nam je živa, osvjedočena i čvrsta vjera.

Vjera u Spasitelja Isusa, Kralja mira, koji je pobijedio svako zlo i smrt i uskrsnuo da bismo mi imali život vječni. Živa i djelotvorna vjera pomaže nam u životu nadvladati sve poteškoće i kušnje i da budemo svjedoci Isusove pobjede nad grobom, grijehom i Zlim. Na mjestu je pitanje: Kakva je moja vjera u Uskrsloga? Jesam li istinski svjedok Isusove pobjede tamo gdje radim i živim…?!

Naše slavljenje Uskrsa jest životna uklopljenost u Kristovo uskrsnuće. Mi se svaki put na euharistijskom slavlju svete mise susrećemo s uskrsnulim živim Kristom.

On nam je to i obećao da će biti s nama kad god se u njegovo ime sastajemo. On i nama danas kao nekoć apostolima govori, kad im se je uskrsnuo živ pokazao u dvorani Zadnje večere. Znamo što je rekao apostolu Tomi, kad ga je pozvao da dodirne njegove rane. Živi, uskrsnuli Isus i nama govori kao i apostolima: “Mir vama!” On, Uskrsnuli želi unijeti svoj mir u naša srca, naše duše, u naše obitelji i u cijeli svijet.

Svima nam je dobro poznato da je nemir, potištenost i nezadovoljstvo, nevolja i zlo našeg vremena. Isus se ukazuje svojim apostolima i oni su vrlo veseli. On ponavlja svoje riječi: “Mir vama!” i nastavlja: “Kao što je mene poslao Otac i ja šaljem vas.“ Predaje im vlast i šalje ih da naviještaju veselu vijest evanđelja. Zatim je dahnuo u njih i rekao im: “Primite Duha Svetoga. Kojima oprostite grijehe, opraštaju im se; kojima zadržite, zadržani su im.” Ovim riječima Krist nam je ostavio najdragocjeniji uskrsni dar – sv. ispovijed. Uskrsna je poruka, poruka života. Vjerovati u Isusa Krista, Uskrsnuloga, znači vjerovati u život; ne samo u život poslije smrti, nego upravo prvotno u ovaj život ovdje i sada.

Svi mi želimo živjeti. A što je pravi život to možemo tek

‘Neshvatljive

milosti podijelit ću

onima koji daruju povjerenje mome Milosrđu’

naslućivati, kad doznajemo za život Krista uskrsnuloga. Bog koji je Isusa Krista uskrisio od mrtvih, bio je s njim i u svim trenucima života. Isti je Bog i s nama, ne tek na kraju, nego neprestano u našoj svakodnevici. On je uz nas u svim našim slabostima i krhkostima. Uvijek je spreman ispuniti naš život svojom istinom, pravdom i ljubavlju. Uskrsnućem svoga Sina pružio nam je dokaz i dao razlog da živimo, otkrio nam je perspektivu svojega spasiteljskog plana. Plod susreta apostola s uskrsnulim Kristom bila je njihova radost: “Obradovaše se učenici vidjevši Gospodina.” Neka duboka radost i trajna bude plod i našeg susreta s uskrsnulim Kristom! Neka plod našega susreta s uskrsnulim Kristom u euharistijskom slavlju bude duboka, uskrsna radost namjesto žalosti i tuge; smirena sigurnost namjesto straha i nemira; živa, čvrsta vjera u uskrsloga Krista umjesto sumnja, dvoumice i kolebanja!

Plod susreta apostola s uskrsnulim Kristom bilo je njihovo neustrašivo svjedočenje za Krista, njihovo naviještanje Evanđelja, njihovo širenje Božjeg kraljevstva. Neka to bude plod i našega susreta s uskrslim Kristom u misnom slavlju, da i druge ljude s kojima se susrećemo učinimo dionicima uskrsne radosti.

Dok se Isus na uskrsno jutro prvi put ukazivao apostolima svi su oni bili zajedno, osim nesretnoga Jude i nevjernoga Tome.

Kad su apostoli pronašli Tomu, uvjeravali su gu da su vidjeli uskrslog Gospodina. Kazaše mu: “Vidjeli smo Gospodina!” Toma ostaje zaprepašćujuće iskren i – ne-

vjeran. – “Kolege, ubijte me, ali ne vjerujem. Uzmite mi to za zlo, ali ja ne bih bio ja, osoba, kad bih drukčije govorio. Ja ne želim biti iznimka, nego želim biti osobnost. Svi me osudite, ali ja nisam kadar vjerovati. Dosta sam izvaran u životu. Od sada samo očima vjerujem. Samo što rukama dohvatim i prstima opipam, samo to umom i srcem prihvaćam.

Ja sam spreman, da me posve otpišete iz apostolskog zbora, ali ja bih lagao kad bih drukčije govorio.

Priznam da sam tvrdoglav, sumjivac, skeptik, nevjernik, ali to je činjenica, a ne moja huja i hirovitost. Stoga, dok ne stavim svoje prste u mjesto Isusovih čavala, dok ne vidim uskrsloga Isusa svojim rođenim očima, dok ne stavim ruku u njegov bok, koji je proboden na Kalvariji, ja ne mogu vjerovati. Ne mogu pa ne mogu. Ja mogu poći s vama, ali dok se pozitivno ne uvjerim, ne pristajem.

Sve je za mene varka i obmana dok se �izički ne osvjedočim.” Toma je uporan: “Ako ne vidim na njegovim rukama biljeg od čavala i ne stavim svoju ruku u njegova rebra neću vjerovati!”. Toma ne vjeruje u Krista i njegovo uskrsnuće. Zna da je Isus mrtav, a mrtvi, na temelju sveopćeg iskustva, ne vraćaju se u život. Ovako smo i mi u opasnosti misliti.

Tako su razmišljali Atenjani na Areopagu. Toma je imao sigurno svjedočanstvo apostola, učenika iz Emausa, Marije iz Magdale, ostalih žena, posebno Petra. Koja korist. Toma ne vjeruje ni Kristu ni apostolima. Vjeruje samo sebi i svojim očima. I nakon osam dana apostoli su bili skupa, a među njima i Toma. Isus dolazi ponovno k njima. Baš u pravi trenutak.

re, svoje osjećaje, svoje nade. Blagopokojni papa Ivan Pavao II. proglasio je za cijeli katolički svijet, drugu nedjelju poslije Uskrsa Nedjeljom Božanskoga Milosrđa.

„Naime, po časnoj sestri svetoj Faustini Kowalskoj Isus je objavio svoju želju da se na prvu nedjelju poslije Uskrsa slavi svetkovina

Božanskoga Milosrđa. Isus, u svojoj poruci, obećava da će svi koji toga dana prime svetu pričest (dakako, poslije dobre svete ispovijedi) primiti potpun oprost. To je milost otpuštanja zasluženih vremenitih kazna za grijehe, a ne otpuštanje same krivnje.

Znao je Isus da Toma ne vjeruje. On zna koliko i kako mi vjerujemo.

Odmah upravlja riječ Tomi: Priđi bliže i pogledaj mi ruke, stavi svoju ruku u rebra moja i ne budi nevjeran, nego vjeran. Toma će na to: “Gospodin moj i Bog moj!” Isus mu reče: “Budući da si me vidio, povjerovao si. Blago onima koji će vjerovati, a da nisu vidjeli!” Ovaj „blago“ upravljen je i svima nama, svima vama koji čitate ove retke. Koje li radosti i sreće za svakoga od nas.

Dobro reče Grgur I., papa: „Tomina je sumnja više pomogla našoj vjeri, nego vjera vjernih učenika!“ Uskrsli, živi Krist je ovdje među nama i svakome od nas, kao i Tomi, upravlja riječ: “Ne budi nevjeran nego vjeran. Blaženi koji ne vide, a vjeruju”.

Uskrsli Krist nas poziva da povjerujemo u njegovo usksnuće: da odlučno i spremno kažemo:

“Tvoj život, Kriste, bit će moj život!” Poziva nas da ga nasljedujemo, da naš život bude vjerna slika njegova života, da na njegovoj nauci i na njegovu primjeru formiramo svoje misli, svoje nazo-

Isus obećava da će toga dana izliti more milosti na one duše koje se približe izvoru Milosrđa i da će toga dana otvoriti sve slavine kroz koje teku Božje milosti. Isus dalje govori kako mnoge duše propadaju, unatoč njegovoj pregorkoj muci, i zato im pruža posljednje utočište spasenja. A to je svetkovina Božanskoga Milosrđa.

Isus je sestri Faustini dao i molitvu za ublaženje njegove srdžbe, a to je Krunica Božanskoga Milosrđa; i obećao je ovo: “Tko god bude molio Krunicu Božanskoga Milosrđa, doživjet će na svom smrtnom času moje veliko Milosrđe. Svećenici će ga pružati grješnicima, kao posljednje sidro spasa. Ako je netko i najokorjeliji grješnik – ako samo jednom izmoli tu krunicu, dobit će milost moga beskrajnog Milosrđa.

Neshvatljive milosti podijelit ću onima koji daruju povjerenje mome Milosrđu. Sve duše koje časte moje Milosrđe, šire njegovu slavu i ohrabruju druge duše da se pouzdaju u moje Milosrđe, neće doživjeti užasa na svome smrtnom času. Moje će ih Milosrđe štititi u posljednjoj borbi”.

Isus još obećava da će kada se moli Krunica Božanskoga Milosrđa kod umirućega taj primiti obećani oprost, da će se ublažiti Božja srdžba i neiscrpivo milosrđe obuzeti tu dušu.

Isus preko sestre Faustine potiče: „Neka se sve duše s velikim povjerenjem približavaju moru Milosrđa. Grješnici će doživjeti opravdanje, a pravednici učvršćivanje u dobru”. I dalje joj kaže Isus: “Reci mojim svećenicima da će se okorjeli grješnici raskajati po njihovim riječima kada budu govorili o mome neiscrpivom Milosrđu. Onim svećenicima koji žive i proslavljaju moje Milosrđe dat ću posebnu moć, pomazat ću njihove riječi i srca ću dirnuti onima kojima oni govore”. Jedne večeri sestra Faustina ugledala je u svojoj ćeliji Gospodina Isusa u bijeloj odjeći. On joj je rekao da naslika sliku prema onome što je vidjela, s potpisom: Isuse, uzdam u Tebe! I neka se preko te slike iskazuje pouzdanje u Božje Milosrđe, kroz molitvu i djela milosrđa prema bližnjima. Uz tu je sliku Isus dao obećanje: „Obećajem da duša koja časti ovu sliku neće propasti. Štoviše, kuće, mjesta i gradove gdje se bude častila ova slika, ja ću poštedjeti i obraniti”.

Sveti Otac Ivan Pavao II. rekao je na Trgu svetoga Petra u Rimu, 30. travnja 2000., pri proglašenju svetom sestre Faustine Kowalske: „A ti, Faustina, Božji dare našemu vremenu, dare Poljske cijeloj Crkvi, pomozi nam da shvatimo dubinu Božanskoga Milosrđa, da ga živo doživljavamo i svojoj ga braći svjedočimo. Krist te je izabrao da cijelome svijetu navijestiš njegovo nedokučivo Milosrđe.”

(Izvor: fra Petar Ljubičić, Rastimo u Gospodinu)

Odsutnost zvuka orgulja i tišina zvona od Mise Večere Gospodnje do vazmenoga bdjenja prožimaju duh vjernika posebnim osjećajem promišljanja o posljednjim trenucima Isusova života na zemlji i o njegovoj smrti

Pripremila: Suzana FANTOV

Slavlje Uskrsa kroz stoljeća se proširilo na cijeli Veliki tjedan. Tako je danas Veliki ili Sveti tjedan dio liturgijske godine koji započinje blagdanom Cvjetnice, a završava svetkovinom Uskrsa. Odvojeni događaji iz Kristovih posljednjih dana života slave se kroz zasebne blagdane i obrede.

Stoga se Veliki tjedan od Cvjetnice, s uključenim Vazmenim trodnevljem, može promatrati kao neposredna priprema za Uskrs kroz konkretizaciju i uprisutnjenje povijesnih događaja Isusove muke i smrti.

Iako su slavlja postala fragmentirana te se događaji pojedinih dana iz Isusova života slave odvojeno, ipak se cijeli Veliki tjedan promatra kao cjelina Kristova otajstva - njegova Muka, smrt i uskrsnuće.

U svim hrvatskim katoličkim centrima i zajednicama vjernici su dostojno proslavili otajstva Kristove muke, smrti i uskrsnuća, jer slaviti Veliki tjedan za svakog vjernika postaje način življenja i prihvaćanja Kristova uskrsnuća od mrtvih i pobjede nad smrću - vrata novoga kraljevstva otvorila su se s Kristom već ovdje na Zemlji.

Na Veliki četvrtak Crkva proslavlja spomen Isusove posljednje večere, ustanovljenja euharistije i ministerijalnog svećeništva. Obredi Velikog petka spominju se Isusove nepravedne osude, Muke i smrti na križu te polaganja u grob. Mnogi vjernici se okupljaju u molitvi na mjestu u crkvama gdje je uređen Božji grob.

Odsutnost zvuka orgulja i tišina zvona od Mise večere Gospodnje do vazmenoga bdjenja prožimaju duh vjernika posebnim osjećajem promišljanja o posljednjim trenucima Isusova života na zemlji i o njegovoj smrti. Okupljanje na vazmenom bdjenju uoči uskrsnog jutra izraz je vjere da nepravedna osuda, muka, smrt, tišina i tama nisu posljednja riječ u Isusovu životu, ali i u životu Crkve i kršćana. Kristovo otajstvo postaje snažnije od smrti i tame, čak ga nije jednostavno niti smjestiti u koordinate ljudskih osjetila i iskustva.

Bogoslužja u crkvama prožeta

Iako Veliki ponedjeljak, utorak i srijeda ne proslavljaju neki poseban trenutak posljednjih Isusovih zemaljskih dana, unutar Velikoga tjedna ipak imaju veliku važnost i neposredna su priprava za Vazmeno trodnevlje koje započinje na Veliki četvrtak Misom Večere Gospodnje.

Veliki četvrtak spomen je Kristove Posljednje večere i ustanovljenja euharistije. Posljednji je dan korizme i početak Svetog trodnevlja. Prije podne se služi samo

jedna misa biskupiji (Misa posvete ulja koje blagoslivlja biskup). Navečer se slavi Misa Večere Gospodnje, a prije mise se isprazni svetohranište. Posvećene hostije se nakon mise prenesu u pokrajnju kapelu ili na pokrajnji oltar, a svi ukrasi se maknu s glavnog oltara, koji ostaje prazan i „ogoljen“. Ogoljeni oltar je simbolika Krista i njegove samoće i ostavljenosti u vrijeme pred smrt.

Crkvena zvona tada zazvone posljednji put do vaz-

U noći Velikog četvrtka vjernici HKZ-a Cli�on Hill okupljali su se u organiziranom cjelonoćnom klanjanju pred Svetotajstvom, gdje su kroz razmišljanje, meditaciju i molitvu zaronili u tajnu Isusove ljubavi

U Isusovu su križu križevi svih ljudi, u njegovoj boli su boli svih ljudi - suze, boli i žalos�, isplakane ili neisplakane - kao i po�snute i prigušene boli

Obred pranja nogu u HKC-u Summer Hill

S Isusova križa pada svjetlost koja olakšava sve naše terete i križeve

HKZ Cli�on Hill: Veliki petak je dan žalos� i strogog posta za sve vjernike katolike. U crkvi se danas čuva Isusov grob

Veliki četvrtak je dan Isusove posljednje večere, dan kada je Isus ustanovio euharis�ju i svećenički red

uspomenom na Spasiteljevu Muku

menog bdjenja.

Veliki petak je dan koji je spomen na Kristovu smrt. Svi petci u godini i nemrs koji se obavlja u te dane su slika Velikog petka. Taj je dan u crkvama Istoka i Zapada od prvih vremena dan velikog posta u sjećanje na smrt Sina Božjega.

Na taj dan nema mise, nego samo obradi Velikog petka. Svećenik oblači crvenu haljinu, simbol mučeničke smrti, a čita se Muka po Ivanu.

Nakon toga vjernici u šutnji dolaze do Križa i poljupcem simbolički iskazuju vjeru u Kristovu otkupiteljsku smrt i svoj pristanak da nasljeduju Gospodina s križa. Zatim slijedi pričest - i to hostijama posvećenim na Veliki četvrtak. Nakon toga se iznosi Tijelo Kristovo (posvećena hostija) iz pokrajnje kapele ili s oltara, kao znak Kristove smrti. Vjernici ostaju u šutnji i molitvi razmišljajući o bolnoj smrti Sina Božjega. (Veliki tjedan – Velika subota, vazmeno bdjenje - nastavak na str. 24)

HKC Summer Hill: Drugi dio obreda Velikog petka - klanjanje svetom križu

HKC Springvale: Prostracija svećenika ispred oltara, koji na Veliki petak nosi misno ruho crvene boje. Prostracija svećenika označava njegovo potpuno predanje Gospodinu

Ogoljeni oltar predstavlja Krista, čovjeka sa strahom od Muke koja slijedi, ali i prihvaćanjem volje Onoga koji ga je poslao

Isusov grob – HKC Springvale

„Ako sam vam ja, Gospodin i Učitelj, oprao noge, i vi jedni drugima trebate pra� noge, jer sam vam dao primjer da i vi činite kao što sam ja vama učinio” (Iv 13,14-15). – HKC Springvale

HKZ Cli�on Hill: „Evo drva križa, na kojem je visio Spas svijeta“ – pokazivanje svetog križa

Isus je živ, tu je i tu ostaje za nas!

I dok je nakon sv. mise ‘uskršnji zeko’ razveselio najmlađe, neki od župljana nastavili su svoju tradiciju borbe uskršnjim pisanicama

Pripremila: Suzana FANTOV

Nedjelja uskrsnuća Gospodnjega, vrhunac Velikoga trodnevlja u kojem zahvaljujemo Bogu na daru otkupljenja, svečano je u nedjelju, 31. ožujka, proslavljena u Hrvatskoj katoličkoj zajednici sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu.

“Da bismo doživjeli radosni susret s Uskrslim moramo i mi tomu doprinijeti. Uskrs je blagdan kada slavimo Božju silu i snagu koja je najjača tamo gdje je čovjek došao do kraja svoje sposobnosti i mudrosti”, prenosimo riječi mons. Bosiljka Rajića, župnika ove hrvatske zajednice.

Uskrsli Krist je u Svetom pismu, u sakramentima, u zajednici Crkve, u susretima s ljudima, istakanuo je mons. Rajić, dodavši kako ovaj svijet i život imaju smisla u vjeri u Krista, Uskrs počinje govoriti tamo gdje se ljudi ne oslanjaju samo na sebe i svoju snagu.

“Najkasnije, kad umrem, bit ću doista nemoćan, nesposoban za bilo kakvu vlastitu snagu. Baš tada će me Bog nositi i dati mi ono što vlastitim snagama ne možemo učiniti. Zato slavimo Uskrs.

Slavimo pobjedu dobra nad zlim. Isusovo uskrsnuće mi daje mnogućnost da se na različite načine susretnem s uskrslim Kristom. Izvješća o uskrslom Kristu me čine budnim i punim nade. Isus je živ,

tu je i tu ostaje za nas. Sretan i blagoslovljen Uskrs”, poručio je mons. Rajić.

Nakon sv. mise vlč. Rajić pozvao je svu dječicu na igralište na kojem su ih čekali “uskršnji zeko” i skrivena i razasuta čokoladna jaja, a posebne nagrade primila su dječica koja su redovito dolazila na sv. mise i pobožnosti Križnog puta u korizmeno vrijeme. Naime, svakim svojim dolaskom dječica su prikupljala šarene pečatiće s vjerskim obilježjima u mali posebno pripremljeni “korizmeni calendar”.

I dok je “zeko” razveselio najmlađe, neki od župljana nastavili su svoju tradiciju borbe uskršnjim pisanicama – svima omiljenu tradiciju “tucanja jajima”.

Oath Ceremony Welcomes

60 New Croatian Citizens

Croatia Triumphant at ACUD Cup in Egypt Ahead of Euros 24 Campaign

Croatia Triumphant at ACUD Cup As Euros Approach

Croatia has won the FIFA Series 2024 in Egypt after comfortably beating the hosts at the Cairo International Stadium last Tuesday night. Nikola Vlašić, Bruno Petković, Andrej Kramarić and Lovro Majer all got on the score sheet in Croatia’s come from behind 4-2 win. Coach Zlatko Dalić made a number of changes from the side which beat Tunisia in the semi-�inal as he gave all squad members a run.

As Croatia gears up for the Euro 2024 showdown against heavyweights Spain and Italy, their recent triumph at the ACUD Cup in Egypt has proven to be more than just a friendly tournament. Coach Zlatko Dalić gleaned invaluable insights, particularly regarding the mid�ield dynamics, with 26-year-old Lovro Majer emerging as a standout performer.

Majer’s consistent brilliance, often as a substitute, injecting creativity into games, has been notable in recent years. However, his commanding display in Croatia’s emphatic 4-2 victory over Egypt in the �inal, where he notched a goal and an assist, solidi�ies his case for a permanent starting position.

Historically, Croatia has boasted a wealth of mid�ield talent, with Dalić relying on stalwarts Luka Modrić, Marcelo Brozović, and Mateo Kovačić.

While this trio has delivered commendable results, changes are inevitable. Brozović’s move to the Saudi Arabian league in 2023 has seen a decline in his form, prompting the need for adaptation.

Kovačić, honing his skills at Manchester City, offers attributes superior to Brozović, particularly in ball retention, precision passing, and dribbling prowess. Deploying him in a role akin to his club duties could optimi-

se Croatia’s mid�ield �luidity. Modrić, the seasoned conductor, maintains his pivotal role, while Majer’s pro�iciency in the number ten position, showcased against Egypt, further enhances Croatia’s offensive arsenal.

The return of Marko Pjaca, absent from Croatia’s line-up since 2018 due to injury, adds another dimension. His performance against Egypt, reminiscent of his Euro 2016 breakthrough, injects vitality into Croatia’s left �lank, crucial with Ivan Perišić’s �itness concerns.

Joško Gvardiol’s commanding defensive displays underscore the bene�its of his stint at Manchester City, providing solidity at the back. Croatia’s longstanding striker dilemma persists, with Ante Budimir emerging as a potential solution, supported by Andrej Kramarić and Bruno Petković.

As Euro 2024 looms, Croatia’s triumph in Egypt bolsters team morale, fostering a positive atmosphere. Dalić emphasises the team’s exceptional camaraderie over the tournament’s duration, crucial for their upcoming challenges.

Gospić: Croatia’s Biggest Town Larger Than New York And Paris

With the largest surface area of any other town or city in Croatia, Gospić is larger than Berlin, New York, Paris, and many other cities. Not only larger than numerous cities, Gospić also surpasses the territory of Croatia’s Međimurje County, which spans 729 km². Situated at the western edge of the Lika Field and at the foot of the Velebit Mountain, Gospić stands as the economic, administrative, religious, and cultural centre of the Lika-Senj County.

It is territorially the largest town in Croatia and, besides Zagreb, Šibenik, and Osijek, it exceeds the size of Berlin, Paris, Barcelona, and many others. Gospić covers 967.4 square kilometres, while Zagreb covers 641

square kilometres. In terms of other major Croatian cities, Šibenik spans 399.5 km², Zadar 194 km², Osijek 169 km², Varaždin 154 km², Rijeka 136 km², and Split 79.38 km².

Smaller than Gospić are also Berlin covering 891.8 km², Kyiv with 839 km², New York with 783.8 km², Madrid with 604.3 km², Vienna with 414.6 km², Paris with 105.4 km², and Barcelona with 101.9 km². According to the town’s website, Gospić includes suburban settlements that, together with urban settlements, form an economic entity connected by daily migration movements and

Croatia, known for its rich history of innovation, has gifted the world with remarkable inventions ranging from the tie, torpedo, to the mechanical pencil and speedometer. Among these contributions is the creation of rice chocolate, a delectable treat that emerged from the creative minds at Zvečevo, a leading Croatian confectionery manufacturer rooted in the picturesque city of Požega in western Slavonia. Embarking on a journey over a century ago, Zvečevo has crafted an illustrious legacy marked by ingenuity and unwavering dedication to quality.

In the aftermath of the First World War, amidst a landscape of upheaval, Požega emerged as an ideal location for economic revitalisation. The inception of the Stock Cognac Medicinal Company in 1921 heralded a new era, focusing on the production of alcohol, particularly spirits and assorted brandies. However, it was the pivotal moment in 1934 when Nestlé, a renowned Swiss company, extended a ten-year contract to Stock for the rental of their plant, igniting the production of chocolate bars and confections. With the blessing of the Ministry and Royal Vice-Regal Administration in

the daily needs of the local population.

Gospić consists of 50 settlements, including Aleksinica, Barlete, Bilaj, Brezik, Brušane, Budak, Bužim, Debelo Brdo I, Debelo Brdo II, Divoselo, Donje Pazarište, Drenovac Radučki, Gospić, Kalinovača, Kaniža Gospićka, Klanac, Kruščica, Kruškovac, Kukljić, Lički Čitluk, Lički Ribnik, Lički Osik, Lički Novi, Mala Plana, Medak, Mogorić, Mušaluk, Novoselo Trnovačko, Novoselo Bilajsko, Ornice, Ostrvica, Oteš, Pavlovac Vrebački, Počitelj, Podastrana, Podoštra, Popovača Pazariška, Rastoka, Rizvanuša, Smiljan, Smiljansko Polje, Široka Kula, Trnovac, Vaganac, Velika Plana, Veliki Žitnik, Vranovine, Vrebac, Zavođe, and Žabica.

According to the local Tourist Board, the name Gospić was �irst recorded in historical sources in 1604. At that time, it was a small settlement mentioned in 1574 as the village of “Gospojina.”

“An old legend says that in ancient times, two princesses traveled through this area. One of them, Gospava, was severely ill, but after drinking water from the river that �lowed there, she was healed and named the region Lika. She built her tower there, which was named Gospić after her. There’s a legend that beside the tower, there was once a small church with a statue of the Virgin Mary holding Jesus in her arms, and that Gospić was named after it,” the Gospić Tourist Board said.

Zvečevo: Establishing Rice Chocolate and a Legacy of Innovation in Croatian Confectionery

Zagreb, Nestlé was granted a license to commence chocolate manufacturing operations in 1936, marking a signi�icant milestone in the region’s confectionery industry.

Under the stewardship of Zvečevo, the factory �lourished, becoming a hub of innovation and community spirit. Employing 350 individuals, primarily from Požega, the factory encompassed a diverse array of departments, ranging from spirits and chocolate production to confectionery and fruit processing. Embodying the ethos of honesty, a motto emblazoned on the factory building, fostered unity among employees and management, giving rise to cultural endeavours such as a library, singing society, and orchestra within the factory’s con�ines.

Transitioning into a new era, the nationalisation of the factory in 1946 heralded the dawn of Zvečevo, of�icially operating under this moniker in 1951. The ensuing decades witnessed profound transformations, with the integration of a dairy in 1958 and the strategic discontinu-

ation of unpro�itable ventures such as fruit juice and �lour production in the 1960s. Focused on re�ining its core competencies, Zvečevo prioritised the production of cocoa-based products, spirits, and milk processing, laying the groundwork for future innovations.

However, it was in 1963/64 that Zvečevo etched its name in history by pioneering the world’s �irst rice chocolate. A collaborati-

ve effort involving passionate individuals, directors, artisans, and female employees culminated in the creation of Mikado, a tantalising blend of expanded rice and 90-percent milk chocolate, sourced

from the company’s own dairy. Mikado swiftly garnered acclaim, earning recognition as a hallmark of excellence and a symbol of culinary delight both locally and internationally.

Building on this success, a strategic partnership with Nestlé in 1970 propelled Zvečevo to new heights, capturing markets far and wide with its innovative offerings. The year 1987 witnessed another milestone with the introduction of �lour-based production, namely waf�les, diversifying the company’s product portfolio. Transitioning into a joint-stock company in 1994, Zvečevo solidi�ied its position as a beacon of excellence in the confectionery realm.

For over half a century, the Zvečevo factory has not only elevated the town of Požega to prominence but also rede�ined it as a haven for chocolate enthusiasts worldwide. Through a blend of tradition, innovation, and unwavering commitment to quality, Zvečevo continues to inspire palates and captivate hearts, leaving an indelible mark on the world of confectionery.

Consulate General Of The Republic Ceremonial Oath: 60 New Croatian

Text

and photo by: Suzana Fantov

In a heart-warming ceremony held at the Croatian Community Centre in Clifton Hill on Thursday, March 28th, the Consulate General of the Republic of Croatia in Melbourne proudly welcomed 60 individuals into the fold of Croatian citizenship.

Led by CG RC Joseph Gene Petrić, alongside Marina Rogina, consul-advisor, and Matija Bradara, the consulate’s staff member, the event was a poignant celebration of heritage, identity, and belonging.

CG RC Joseph G. Petrić commenced the proceedings with a heartfelt congratulations to the new citizens, emphasising the signi�icance of their decision to embrace Croatian citizenship.

“As a nation that has endured considerable sacri�ices to attain and preserve its hard-fought statehood, Croatia places great value on those who understand, uphold, and contribute to our nation’s rich tapestry of culture, tradition, and language,” remarked CG Petrić.

Indeed, the journey to Croatian citizenship is more than a bureaucratic process; it is a symbolic af�irmation of allegiance to the values and ethos of the Republic of Croatia. For many, this decision represents a deeply personal connection to their ancestral homeland, a testament to the enduring ties that bind Croatians across the globe.

In determining the eligibility criteria for citizenship, the Consulate General carefully considered the diverse backgrounds and circumstances of applicants.

Recognising the global diaspora of Croatians and their descendants, the consulate acknowledges the dual identities and allegiances that many hold. The ability to retain foreign citizenship while embracing Croatian nationality underscores the inclusive nature of Croatian citizenship laws, fostering a sense of belonging for individuals with multifaceted cultural identities.

Throughout the ceremony, the air was �illed with palpable emotions as families and friends gathered to witness this momentous occasion. Tears of joy �lowed freely as the new citizens recited their oath of allegiance, pledging their loyalty to the Republic of Croatia and its people. For many, this was the culmination of a lifelong dream, a testament to the enduring spirit of the Croatian diaspora.

Following the formal oath-taking, the atmosphere shifted to one of jubilation as the newly minted Croatian citizens embra-

ced their loved ones amidst hearty congratulations and warm embraces. Amidst the celebrations, conversations buzzed with nostalgia and anticipation, as stories of heritage and homeland were shared with pride.

As the festivities drew to a close, CG RC Joseph G. Petrić offered his �inal words of encouragement to the new citizens, urging them to carry their Croatian identity with pride and responsibility. “Your journey to citizenship is not merely a legal formality; it is a testament to your commitment to the values and ideals of the Republic of Croatia. I have no doubt that you will continue to honour your heritage and contribute to the prosperity of our nation,” af�irmed CG Petrić.

In the days and weeks ahead, these new Croatian citizens will embark on a journey �illed with promise and opportunity, guided by their newfound sense of belonging and purpose. As they forge ahead, they carry with them the collective hopes and aspirations of a nation united in pride and solidarity.

Croatian Citizenships Granted!

Republic Of Croatia In Melbourne

Blacktown City and Sydney United 58 battled to an exhilarating 2-2 draw on Easter Sunday at Landen Stadium. Carlos De Oliveira opened the scoring for United 58 in the 20th minute, but Jak O’Brien equalized just before halftime. Shunta Nakamura restored United 58’s lead early in the second half, only for Lachlan Campbell to salvage a point for

Sydney United 58 and Blacktown City Settle for 2-2 Stalemate

Blacktown with a late goal.

The match began with both sides trading early shots, but it was United 58 who broke the deadlock when De Oliveira found the net against his former club. Blacktown City responded with chances of their own, with O’Brien hitting the post before eventually leveling the score just before halftime.

The second half saw United 58 regain the lead through Nakamura’s strike, but Blacktown City fought back, with both teams creating numerous opportunities. Campbell’s late header secured a draw for Blacktown City in the dying moments of the game. Despite both teams pushing for a winner, the match ended in a deadlock, with

neither side able to �ind the decisive goal. This Sunday 7th of April, Sydney United are back at home where they

will host Rockdale Ilinden FC. Kick off at the Sydney United Sports Centre is scheduled for 15:00.

Adelaide Croatia stun Adelaide City

Maks JURKOVIĆ

Adelaide Croatia welcomed former NSL heavyweights Adelaide City at the Croatian Sports Centre for Thursday night soccer. With the club having their annual Easter Thursday Steak night, the Croatian Sports Centre was packed with patrons. Adelaide City were keen to snap a two-match losing streak which featured a uncharacteristic home loss to FK Beograd, Croatia were coming off a roller coaster 4-3 victory over South Adelaide. Adelaide City started were unlucky not to be 1-0 up in opening stages of the game. City rattled the cross bar courtesy of a long range strike from former Melbourne Victory player Lewis Lawrie-Latanzio, the rebound volley by Daniel Bressan was well saved by the outstretched Vinnie Barbaro. In the 2nd minute, Frank Busasa almost made it 1-0 to Croatia after being played through on goal by Katsuyoshi Kimishima. Dakota Ochsenham parrying Busasa’s effort cross goals. As the game wore on the game evened up, Croatia defended stoically with some great last-ditch efforts from back 4. Croatia would look very dangerous when they broke lines, whilst Adelaide City dominated possession, they looked bereft of ideas in

Victorian Australia Cup Ro Strathmore Win in Nail-bit

Zoran Juraj SABLJAK Pictures Dražen JURINA

The Australia Cup took precedence over NPL and VPL league action this past week. The stage was set for an enthralling display of talent and passion as all three Croatian NPL clubs Melbourne Knights, Dandy City, Dinamo St Albans and VPL club North Geelong Warriors along with Victorian State League 1 (North West) Strathmore Split battled for glory. Sadly only two out of the �ive would go through to the next round.

Melbourne Knights Fall

Short:

The Melbourne Knights, reminiscent of their heroic run last year, entered the fray with hopes of replicating their past successes. However, their dreams were dashed as they succumbed to arch-rivals South Melbourne Hellas in a hard-fought encounter. Despite showcasing moments of brilliance and threatening the opposition’s goal, the Knights bowed out with a 2-0 loss, failing to advance further in the competition.

NASLOV Dandy City’s Disappointment:

the front third. With both sides missing gettable chances, the half ended at 0-0. Croatia made it 1-0 on the 49th minute. Busasa with the all important �irst. Paul Radice neatly played the ball through to Busasa who placed his shot cross goals, leaving Ochsenham no chance. Paul Radice should have made it 2-0 for Croatia 65 minutes in, Radice appeared to take on the Ochsenham, but was caught in two minds on whether to shoot or squa-

re the ball. Ochsenham took advantage of this and was able to snatch the ball back from Radice. Croatia held on �irm and delivered the ultimate blow in stoppage time. Jimmy Odenwalder unsel�ishly squared the ball to Oliver Trimboli, who slotted home from close range. Trimboli’s 4th goal of the season. Croatia now end round 5, 5th on the ladder and will play top of the table Adelaide Comets this Saturday, 5pm at Service FM stadium

Joining the Knights in disappointment, Dandy City faced a similar fate against Preston Lions. Despite their efforts to turn the tide in their favour, Dandy City stumbled to a 2-0 defeat, once again ending their Australia Cup journey prematurely.

North Geelong Warriors

Suffer Setback:

North Geelong Warriors, amidst their struggles in the Victorian PL1, aimed to �ind solace in the cup competition. However, their aspirations were dashed as they were convincingly defeated by Green Gully, marking an early exit from the tournament with a 3-0 loss.

St. Albans Dinamo’s Dominance:

In contrast to their fellow Croatian NPL clubs, St. Albans Dinamo showcased dominance on the �ield, securing a resounding victory against Geelong Rangers.

With a comfortable 2-0 lead at halftime, Dinamo continued their relentless pursuit, ultimately triumphing with an impressive 6-1 win, securing their passage to the next round.

Strathmore Split’s

Stunning Triumph:

Undoubtedly, the most exhilarating encounter of the round unfolded as Strathmore Split clashed with Gipp-

sland United FC. In a display of sheer grit and resilience, Strathmore overcame a 1-0 de�icit to clinch a thrilling 3-2 victory. With tensions escalating and the prospect of penalties looming large, Daniel Vidaković’s heroic header from a corner in the 80th minute sent the home fans into raptures, sealing a memorable win for Strathmore Split.

und Up – Knights, Dandy, Warriors Eliminated, er, Dinamo Through With Dominant Performance

WORK WITH US

Australian Croatian Community Services (ACCS) currently has several vacancies for Direct Care Workers under the Support at Home Program, in metropolitan Melbourne and Geelong. This position involves providing support and care to elderly clients within our community.

ACCS is a highly regarded service provider and is committed to growth and development.

To be a successful applicant:

• It is preferred but not essential to have a completion of Certificate III in Aged Care or IV in Individual Support – one can be provided through ACCS for successful applicants

• Speak Croatian or any other European language

• Hold a drivers licence and drive a reliable car, fully insured

• Passionate and caring nature

• Current police check

You will be assisted and supported by our Care Managers. If you would like to become part of our friendly team, please forward your resume to marinar@accs.asn.au

If you

on 0421 631 689 would information, please contact Marina like more

1800 953 963 www.accs.asn.au

provide anything you can put a logo on.

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

PROSLAVA VICTORIAN CROATIAN AGED CARE SERVICES - CRO CARE - GEELONG

Nasmijana lica, zadovoljno su pripremila bojane pisanice, uskršnje košarice a bila je tu i nagradna tombola

Priremila: Suzana FANTOV

Foto: službena Fb stranica

Cro Care

Š

tićenici doma za skrb o starijim osobama 'Cro Care' u Geelongu, proslavili su u nedjelju, 31. ožujka, Uskrs njegujući lijepe tradicije vezane za ovaj najveći kršćanski blagdan.

Nasmijana lica, zadovoljno su pripremila bojane pisanice, uskršnje košarice a bila je tu i nagradna tombola za čije nagrade, srdačno se zahvaljuju svim velikodušnim pokroviteljima.

Čestitkama za Uskrs, pridružuje se i uredništvo Hrvatskog vjesnika!

Članovi i članice grupa Maribyrnong i Brimbank su tražili uskršnja jaja, boćali, natjecali se u nošenju jaja u žlici i igri tucanja jajima

Za naše grupe društvene potpore Maribyrnong i Brimbank sve je u ponedjeljak bilo u znaku Uskrsa i nadolazećih uskršnjih blagdana. Članovi i članice grupa tražili su uskršnja jaja, boćali, natjecali se u nošenju jaja u žlici i igri tucanja jajima, u kojoj je uvjerljivu pobjedu odnio Ivica Ilić.

Uz odličan zajednički ručak, grupe su proslavile i rođendan naše dugogodišnje članice Marije Matković.

Draga Marija želimo ti sve najbolje u životu uz obilje zdravlja, zadovoljstva i smijeha, i budi nam uvijek tako vesela i nasmijana kao danas.

A u beskraju izreka vezanih uz milostivo razdoblje korizme i Uskrsa najljepše mi je zazvučala ona kako nas “Uskrs uči da život nikada ne prestaje i ljubav nikada ne umire”.

Želimo vam svima prekrasne blagdanske praznike, dobro raspoloženje i sretan Uskrs! - poručili su voditelji ovih grupa društvene potpore koje djeluju u okviru Australsko-hrvatskih društvenih usluga.

Uskršnja čestitka iz Geelonga!

'Uskrs nas uči da život nikada ne prestaje i ljubav nikada ne umire'

ISČEKIVANJE SVETO VAZMENO TRODNEVLJE: VELIKA SUBOTA – VAZMENO BDIJENJE

Krsna služba drevna je služba u bdijenju Velike subote, nakon postaje kod ambona, obred se nastavlja kod krsnog studenca

Pripremila: Suzana FANTOV

Uvodeći u ovaj dan, Rimski misal odmah na početku napominje kako „na veliku subotu Crkva ostaje uz grob Gospodnji razmatrajući Njegovu muku i smrt i uzdržava se od misne žrtve. Oltar je gô. Tek poslije svečanog bdijenja ili noćnog iščekivanja uskrsnuća vrijeme je vazmenoj radosti koja u svom obilju traje pedeset dana“.

U hrvatskim katoličkim centrima i zajednicama, u noći bdijenja Gospodinu, brojni vjernici s zapaljenim svijećama u rukama - baš kao prema starodrevnoj predaji, gdje ‘’vjernici prema evanđeoskoj opomeni (Lk 12, 35), drže u rukama zapaljene svjetiljke poput ljudi koji čekaju kad će se vratiti Gospodin da, kada dođe, njih zateče budne i posadi za svoj stol“, razmatrali su divna Božja djela:

- prvi dio vazmenoga bdijenja započeo je oko ognja kojeg blagosljiva svećenik, tamom u crkvi gdje su ugašena sva svjetla i svijeće.

Uz ophod prema crkvi, uslijedio je hvalospjev uskrsnoj svijeći a nakon toga Služba riječi – otpjevni psalmi i molitve.

Krsna služba drevna je služba u bdijenju Velike subote. Nakon postaje kod ambona, obred se nastavlja kod krsnog studenca. Vrhunac je to čitavog katekumenskog hoda koji se sada kruni primanjem sakramenata kršćanske inicijacije (krštenje, potvrda, euharistija).

Ovaj dio obreda u sebi krije nekoliko sastavnica: blagoslov vode (litanije i blagoslovna molitva), odricanje đavla, ispovijest vjere (te dvije sastavnice čine obnovu krsnih obećanja), čin krštenja, dijeljenje potvrde (nju redovito dijeli biskup ili u ovom slučaju može i ovlašteni svećenik), škropljenje naroda blagoslovljenom vodom (prisjećanje na krštenje), vraćanje novokrštenika „na njihova mjesta među vjernike“. Krsna služba završila je sveopćom molitvom i započeo je četvrti dio obreda Velike subote - euharistijska služba u kojoj „u zajedništvu s cijelom Crkvom hrvatski vjernici svetkovali su presvetu noć uskrsnuća po tijelu našega Gospodina Isusa Krista, častili uspomenu ponajprije slavne Marije vazda Djevice, Majke istoga Boga i Gospodina našega Isusa Krista.

Presveta noć uskrsnuća po tijelu našega Gospodina Isusa Krista

KOMENTAR UDARI PASTIRA I STADO ĆE SE RAZBJEŽATI

Amerikanci su na korak do izdavanja naloga za Dodikovu likvidaciju, kao što su likvidirali Bin Ladena, Sadama Huseina i mnoge druge

Anto Marinčić

(Ne)legalni Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini nametnuo je tzv. tehničke izmjene Izbornoga zakona u kojima je ugradio 114 izmjena. Osobno sam uvijek nastojao ne iznositi oštre stavove, ocjene koje bi mogle izgledati radikalne, no ovoga puta ću, jer će ove nametnute izmjene izazvati more problema u Dragoj našoj, biti oštar i precizan poput skalpela kirurga.

Krenimo redom.

Christian Schmidt, STVARNO nema odluku UN-a kojom je postavljen za Visokog predstavnika. Analogno tomu, sve što radi u BiH je NELEGALNO! Ne štitim Srbe, Bože sačuvaj, ali kada kažu da je on nelegalan sto posto su u pravu.

Zašto je Schmidt izbjegao donijeti i izmjene Izbornoga zakona kojima bi se osiguralo legitimno predstavljanje naroda, koje je, treba podsjetiti, prema odluci Ustavnog suda BiH, NATKROVLJUJUĆE načelo. Natkrovljujuće je zato što u Ustavu BiH piše da je ona država tri konstitutivna, jednakopravna naroda i svih ostalih građana. Dakle, ako je računao da tehničkim izmjenama spriječi izborne prijevare onda je trebao spriječiti i najveću prijevaru koja tako očito traje 16 godina, koliko Bošnjaci-muslimani tlače Hrvate u BiH. Ako bi Schmidt rekao da to ne zna, ili da to nije tako, jasno bi bilo kao dan da laže. Priča da je za takvu izmjenu potrebna izmjena Ustava, priča je za malu djecu. Jednostavno, takva priča za cilj ima samo jedno, što duže, po mogućnosti trajno, ostaviti Bošnjacima-muslimanima mogućnost majorizacije nad Hrvatima u BiH. I drugo, takva priča ima za cilj uspostavu unitarne Bosne i

Glavni glumac �ilma “Pasija” Jim Caviezel se za novi �ilm “Uskrsnuće” pripremao upravo u Međugorju kojem se uvijek vraća i iz kojeg crpi duhovnu jakost.

Oko 10 tisuća vjernika iz cijelog svijeta ovih dana boravi u Međugorju, a posebno svečano bilo je na Uskrs. Brojna svjedočanstva o snazi Međugorja ovih dana se objavljuju.

Paolo Brosio, poznati novinar nekoć je živio raskalašenim životom, a onda je otkrio Međugorje u dobi od 53 godine. Pisao je i papi Franji.

“U Međugorju sam našao jednostavnost, skromni stil života i zahvaljujući bolnim pro-

Scenarij

Hercegovine u kojoj bi Bošnjaci-muslimani imali hegemoniju nad druga dva naroda. Što mogu učiniti Hrvati nakon ovog bezobrazluka od strane Schmidta?

Izjava Dragana Čovića da nametanje bilo kakvih odluka može imati dalekosežne posljedice po europski put je tek toliko da nešto izjavi jer, nažalost, Hrvati u BiH su toliko nejaki da nisu u stanju čak ni smisliti neko razumno priopćenje glede Schmidtova bezobrazluka!

Sve bošnjačko-muslimanske stranke pozdravile su ovo Schmidtovo bezobrazno nametanje, a kako i ne bi kad ide u prilog Bošnjacima-muslimanima. To što nema nikakve logike da u državi koja je dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora za ulazak u EU neki strani protektor nameće zakone, pa i da ima te ovlasti, a nema ih, samo je dokaz da EU, odnosno Schmidtovi šefovi i ne pomišljaju ozbiljno početi otvaranje niti jedinog poglavlja prije 2026 godine! Do izbora 2026. planirali su izbaciti SNSD iz vlasti, kao što su 2024. izbacili SDA. No, sada se nameće jedan veliki problem. Ma što tko mislio, ma koliko Amerika i EU misle da je Republika Srpska mala, da im neće predstavljati veći problem prisiliti je da sluša pokorno, kao i Bošnjaci-muslimani,

iz vida su ispustili činjenicu da su Srbi, neki bi rekli lud narod, a ja kažem slobodarski narod.

Što će uslijediti?

RS će sasvim sigurno donijeti svoj izborni zakon. Na svojoj izvanrednoj sjednici od 29. ožujka NSRS donijela je sljedeće zaključke: NSRS traži da se od strane kolonijalne uprave u roku od sedam dana ponište sve odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji se lažno predstavlja kao cisoki predstavnik. Ako se prvi zaključak ne ispuni traži se održavanje sjednice Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj bi se sve Schmidtove odluke proglasile nedozvoljenim i ništavnim, a državnim organima zabranila primjena tih odluka. NSRS zahtijeva da se portal Ureda OHR-a proglasi neprihvatljivim i antizakonitim mjestom objave akata, kao i da se zabrani Službenom glasniku Bosne i Hercegovine da objavljuje akte stranaca i njihovih organizacija. Traži se donošenje Izbornoga zakona Bosne i Hercegovine u Parlamentu BiH, ali pod uvjetom da se razvlasti Središnje izborno povjerenstvo. NSRS predlaže da se postigne politički konsenzus o daljnjem europskom putu BiH i da se taj proces bitno ubrza, te da se u Parlamentu BiH donese deklaracija i potvrdi

U Međugorju za blagdane

10 tisuća hodočasnika

teritorijalni integritet BiH. Ako se ne poštuju ovi zahtjevi, NSR traži od svojih izabranih predstavnika da se povuku iz institucija BiH i da se u njih više ne vraćaju. NSRS traži od političkih stranaka iz RS koje su u partnerstvu s političkim strankama iz Federacije BiH, na razini BiH, da formalno i istinski napuste to partnerstvo. NSRS predlaže da ona donese svoju deklaraciju i potvrdi teritorijalni integritet BiH, predviđen Ustavom BiH, sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Bilo je tu još nekoliko zaključaka, kao onaj kojim se osuđuju prijetnje i nasilje protiv građana RS i njezinih funkcionara. Što će se od svega ovoga dogoditi?

Niti jedan zahtjev NSRS neće biti prihvaćen od strane Bošnjaka-muslimana, dakle Parlamentarna skupština BiH neće moći usvojiti ništa od ovoga jer to Bošnjaci-muslimani ne žele, a imaju potporu u međunarodnoj zajednici za to. Međunarodna zajednica, one koji je ne slušaju, kad nema načina demokratski ih skloniti, proglasi tvrdolinijašima, nema veze što niti u jednoj državi svijeta tvrdolinijaštvo ne postoji kao kazneno djelo. Poznata je ona udari pastira i stado će se razbježati, dakle međunarodna zajednica će udariti Dodika. Hoće li to biti presuda Suda BiH zbog nepoštivanja nametnutih Schmidtovih odluka, ili će Schmidt donijeti odluku o zabrani njegova političkog djelovanja, manje je bitno. No, po svemu sudeći, Amerikanci su na korak do izdavanja naloga za Dodikovu likvidaciju, kao što su likvidirali Bin Ladena, Sadama Huseina i mnoge druge.

Nažalost međunarodna zajednica neće, kako reče Hadžifejzović, ukloniti, umiriti Dodika, odnosno Schmidta, a trebala bi, nego će ovdje, ovakvim i sličnim postupcima Schmidta i dalje održavati stanje kontroliranog kaosa, koji drže još od potpisa daytonskog sporazuma.

u Međugorju kojem se uvijek vraća i iz kojeg crpi duhovnu jakost.

blemima koji su me približili k Bogu vezanim za komplicirane i nemirne situacije moga života, pronašao sam više poniznosti, tako daleku riječ za mene da sam je jedva mogao vidjeti dalekozorom. Međutim, čudo preobraćenja se također dogodilo, kao što sam ti imao priliku reći u Vatikanu, zahvaljujući i molitvama moje drage majke Anne, koja je samo dva dana prije našeg susreta napunila 94 godina”, naveo je, među ostalim, u pismu Papi. Glavni glumac �ilma “Pasija” Jim Caviezel se za novi �ilm “Uskrsnuće” pripremao upravo

“Prvih sam dana u Međugorju kod molitve osjećao unutarnji nemir jer nisam bio naviknut toliko moliti, pa sam molio Boga da mi pomogne. Nakon četiri dana htio sam još samo moliti. Kad god bih molio, osjećao sam se povezan s Bogom. To je iskustvo koje želim svakom katoliku! Možda sam kao dijete doživio nešto slično pa onda zaboravio. Sada mi je to bilo darovano. To iskustvo nastavilo se i kod kuće. U obitelji zajedno živimo sakramente. S djecom svakoga dana molimo krunicu na putu u školu. Ako ja odmah ne započnem, onda moj sin počne moliti” kazao je.

Neka visi Pedro!

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

I da Bosna i Hercegovina nije usvojila ovaj zakon i da ne usvoji niti jedan od onih “tri plus jedan” najnovijih “prioriteta”, ona će 21. ožujka dobiti zeleno svjetlo - napisao sam u broju od 21. veljače, a u broju od 6 ožujka: „Iako je nezahvalno prognozirati vjerujem da će EU, zažmiriti na oba oka i BiH dodijeliti taj status. Zbog toga bi bilo zanimljivo pogoditi što će se poslije dodjele tog statusa događati. Iako je nezahvalno, uvijek je moguće fulati, pokušat ću predvidjeti događanja. Dakle, nakon 21. ožujka visoki predstavnik Christian Schmidt će nametnuti tehničke izmjene Izbornoga zakona. Poslije dobivanja statusa pregovarača sa EU, kompletna bošnjačko-muslimanska politička oligarhija više, ne da neće napraviti nikakav kompromis nego će odbiti bilo kakve daljnje razgovore oko zakona o ustavnom sudu bez stranaca i izmjenama Izbornoga zakona u kojemu bi bilo zastupljeno legitimno predstavljanje! Nakon što Schmidt nametne tehničke izmjene Izbornoga zakona RS će sasvim sigurno donijeti svoj izborni zakon i tek onda će uslijediti sr..a u BiH.” Nažalost dogodilo se i događat će se sve ono što sam predvidio.

Nakon što je Schmidt, nekoliko dana poslije darivanja zelenog svijetla za otvaranje pregovora, nametnuo izmjene Izbornoga zakona počeo je kaos, koji će svakim danom biti sve veći.

No, da se na kratko vratimo tom pregovaračkom statusu.

Onomu tko zna gledati i razmišljati svojom glavom jasno je sljedeće: BiH de jure jest dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora za ulazak u EU, ali de facto NIJE! Nakon davanja tog zelenog svjetla, skoro sve članice EU preko svojih političara kazale su da se mora ispuniti još osam od onih famoznih 14 uvjeta. Do tada nema ništa od počinjanja pregovora. Na temelju čega se sve ovo vidi?

“Igra” svjetskih političara jako je umotana u celofan pa će onaj koji želi razumjeti ovaj tekst morati imati malo više strpljenja. Dakle, EU, naravno slušajući Ameriku, dala je zeleno svjetlo BiH za otvaranje pregovora samo iz jednog jedinog razloga, da se kaže Rusiji - BiH je naša interesna zona, odbijte od nje. To što nema nekih opipljivih dokaza da Rusiju zanima BiH, uopće nije bitno. Uostalom, vrlo brzo nakon ubojstva Sadama Huseina ispostavilo se da je Amerika lagala o njegovom posjedovanju kemijskog oružja - ali zar je to važno. Važno je da smo mi njega smakli.

Mnogo ranije prije davanja zelenog svjetla BiH za otvaranje pregovora, Schmidtu je jasno zapovjeđeno da s nametanjem izmjena Izbornoga zakona sačeka nekoliko dana poslije 21. ožujka. Postoji više razloga zašto je to Schmidt sada uradio. Prvi, da je te izmjene nametnuo prije 21. ožujka Europsko vijeće ne bi moglo dati zeleno svjetlo. Drugi, ne manje zanemariv, razlog jest da se Bošnjacima-muslimanima potvrdi ono što im je nekoliko puta Schmidt, skoro pa ovako otvoreno kazao - ne prihvaćajte nikakve izmjene Izbornoga zakona, pogotovu ne one o legitimnom predstavljanju koje traže Hrvati. Kako bi još više ohrabrili Bošnjake-muslimane u destrukciji javili su se i Amerikanci nakon prijedloga HDZ-a o izmjenama Izbornoga zakona, kazavši da to nije dobar prijedlog. Isto je i sa zakonom o Ustavnom sudu bez stranih sudaca. Jasno vam je kako su se Schmidt i američki veleposlanik Michael Murphy prije toga dogovorili sve detalje. I sad je na potezu Milorad Dodik, odnosno Republika Srpska. Ako Dodik ne uspije progurati svoj izborni zakon, slobodno se može pozdraviti sa svim što je do sada radio. Ako Parlament RS ne donese svoj izborni zakon i jasno ne kaže, Schmidtov zakon se u RS neće primjenjivati, Dodik će biti prošlost. Budući da Schmidt, Murphy, odnosno EU i Amerika, znaju da Dodik neće odustati, već prije nego je donesena odluka o davanju BiH zelenog svjetla za otvaranje pregovora skrojen je plan kojim će to oni onemogućiti i u svojoj nadmoći (čitaj u vojnoj i gospodarskoj) odmah nakon Schmidtova nametanja “tehničkih” izmjena Izbornoga zakona ide, na prvi pogled nebitno priopćenje: „Vijeće EU produžilo okvir restriktivnih mjera za BiH do ožujka 2026.”

Što to znači?

Pozorno pročitajmo dio iz tog priopćenja: ”Europska unija će stoga zadržati svoju sposobnost (rekoh već koju) da nametne ciljane restriktivne mjere pojedincima i entitetima koji narušavaju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak i međunarodni identitet Bosne i Hercegovine”.

Kako bi bili potpuno jasni, jer znaju da će RS donijeti svoj izborni zakon, dodali su: “Restriktivne mjere mogu se uvesti i protiv onih koji ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju u zemlji ili potkopavaju Daytonski/Pariški opći okvirni sporazum za mir”, itd.

Jasno je kao dan da će oni koji su sebi zadržali pravo gore navedenih restriktivnih mjera utvrditi kako Dodika treba trajno politički eliminirati, zabraniti mu politički rad, a ako to ne bi dalo uspjeha Amerika bi s prijateljima primijenila metodu kao i sa Sadamom Huseinom. To što bi se kasnije dokazalo da Dodik nije posjedovao kemijsko oružje, koga bi to bilo briga.

Ali što je najvažnije u cijeloj ovoj “igri”? Nakon ovoga slijedi nametanje zakona o imovini! Tako će Hrvati i Srbi zavisiti od volje Bošnjaka-muslimana hoće li im, primjerice u Mostaru ili u Banjoj Luci, dopustiti korištenje imovine na kojoj žive!

Izjava iz Bruxellesa nakon Schmidtova nametanja “da se izvršne ovlasti visokog predstavnika trebaju koristiti samo kao posljednja mjera” te da je međunarodna supervizija “nekompatibilna s europskom budućnošću BiH” samo je još jedna u nizu dogovorenih, licemjernih izjava i poteza, samo je potvrda da od otvaranja pregovora oko ulaska BiH u EU do 2026. nema ništa. Dobro reče hrvatski predsjednik Zoran Milanović, trajat će pregovori duže nego je trajala okupacija Turske!

PREMIJE

Zdravstveno osiguranje poskupjelo tri posto

Milijuni građana koji plaćaju za jednu od ključnih usluga doživjeli su snažan udarac, danas je uslijedilo najveće povećanje premije zdravstvenog osiguranja u posljednjih pet godina.

Terry Barnes, koji piše za Spectator, rekao je da su „tri stvari neminovne” u životu„smrt, porez i povećanje premija privatnog zdravstvenog osiguranja”. Premije privatnog zdravstvenog osiguranja narast će za 3.03 % od 1. travnja, što je najveće povećanje u posljednjih pet godina, iako je ono mnogo ispod razine inflacije. Australci će od ponedjeljka plaćati više za privatno zdravstveno osiguranje, ne, ovdje se ne radi o prvoaprilskoj šali.

Više od 15 milijuna građana primijetit će povećanje premija zdravstvenog osiguranja za više od 3 % u najvećem poskupljenju u posljednjih pet godina.

Klijenti najvećeg privatnog zdravstvenog osiguranja Medibank Private plaćat će 3.3 % više nego do sada, dok će cijene osiguravatelja Bupa narasti za 3.6%. Oni koji su zdravstveno osiguranje sklopili kod HSF-a iskusit će povećanje premije za čak 4 %, dok će NIB povećati premije za 4.1 %.

Zdravstveno osiguranje u Tasmaniji dobilo je nagradu za najmanje povećanje prosječne premije od svega 0.3 %. Članovi osiguranja CBHS paketa Corporate Health morat će platiti čak 5.8 % više.

Federalni ministar zdravstva Mark Butler početkom ožujka podržao je povećanje premija za 3.03% koje provodi 31 osiguravajuća tvrtka naglašavajući da se radi o manjem rastu u odnosu na rast plaća i inflacije. „Povećanje premije zdravstvenog osiguranja mnogo je niže od povećanja troškova za druge proizvode osiguranja koji su cijene 2023. podigli za 17 %”, rekao je tada. Osiguravatelji cijene smiju podizati jednom godišnje, ali ministar zdravstva mora odobriti to povećanje. Prošle godine

Narastao broj stradalih tijekom uskršnjih blagdana

Bio je ovo stravičan uskršnji vik0 na prometnicama Australije koji je odnio živote najmanje 17 osoba i uzrokovao izdavanje hitnih policijskih upozorenja.

Jedan 25-godišnjak optužen je za nekoliko prekršaja, uključujući i opasnu vožnju koja je uzrokovala smrt kada je njegov navodno ukradeni "ford escape" navodno pogodio "mitsubishi mirage" ubivši pritom 39-godšnju ženu.

g. Butler je odbio prvotni zahtjev zdravstvenih osiguravatelja za povećanje cijena za 6 %.

Oko 55 % građana Australije plaća privatno zdravstveno osiguranje, a troškove djelomično subvencionira vlada kroz porezne olakšice koje padaju kako raste prihod osiguranika. Prošle godine više od 23,5 milijardi dolara zdravstvenih i medicinskih subvencija zdravstveni osiguravatelji isplatili su vlasnicima polica osiguranja. Osiguravajuća društva navode da čine sve što je u njihovoj moći da cijene premija ostanu na razumnim razinama.

„Znamo da je brojnim obiteljima trenutno teško, usmjerili smo se na to da uspijemo dovesti u ravnotežu rastuće troškove u zdravstvu s potrebom da premije ostanu cjenovno dostupne našim klijentima”, rekao je voditelj za odnose s klijentima Medibanka Milosh Milisavljevic. „Povećanje premija nikada nije dobrodošlo, upravo smo se iz tog razloga potrudili kako bismo osigurali da ovogodišnje povećanje bude na najnižoj mogućoj razini, unatoč povećanju troškova u zdravstvenom sustavu privatnog zdravstvenog osiguranja. Ovo povećanje također je niže od onoga koje se bilježi u drugim granama osiguranja kao što su osiguranja automobila ili nekretnina.

Izvršni direktor Zdravstvenog osiguranja Bupa Chris Carroll rekao je kako je poznato da „brojna kućanstva i dalje osjećaju znatne pritiske”. „Želimo da naši klijenti znaju da se trudimo pomoći im da i dalje imaju pristup cjenovno pristupačnom zdravstvenom osiguranju visoke kvalitete”, rekao je Carroll. „Ovogodišnja korekcija premije osiguranja Bupa niža je od inflacije i od povećanja troškova u zdravstvu. Znamo da je svaki dolar od pomoći i zato smo vratili 1,35 milijardi dolara našim klijentima kroz izravne isplate i odgode plaćanja premija.”

Jedan 62-godišnjak i jedna 54-godišnjakinja, za koje policija navodi da se radi o paru, također su tragično preminuli u sudaru triju automobila u Penoli, gradu oko 388 km jugoistočno od Adelaidea.

U nedjelju poslijepodne, 69-godišnji vozač preminuo je nakon fatalnog sudara koji se dogodio u 14:15 nakon što se njegovo vozilo zabilo u stablo u ulici Edwardstown Rd, South Gundagai u području Riverina u Novom Južnom Walesu.

U petak navečer, 80-godišnjak je preminuo u Campbelltownu nakon što ga je oko 23:15 sati pregazio auto. Vozač je bio 26-godišnji muškarac koji nije ozlijeđen.

U fatalnoj nesreći terenskog vozila na jugozapadu države, 54-godišnji muškarac preminuo je nešto nakon 20 sati u petak u blizini mjesta Hay nakon što je navodno pokušao izbjeći sudar s klokanom kada se njegovo vozilo prevrnulo.

U međuvremenu, preminuo je i jedan 21-godišnji motociklist kada se zabio u stup za razvodnju električne energije u zapadnom predgrađu Sydneyja. Potom je u zasebnoj nesreći motocikla preminuo vozač u nesreći u kojoj je sudjelovao i kamion s prikolicom u planinama Snowy Mountains u subotu ujutro.

Velik broj stradalih na motociklima uzrokovalo je izdavanje upozoranje pomoćnika policijskog načelnika Bretta McFaddena. „Za razliku od ostalih država, Novi Južni Wales ima predivnu jesen i znamo da stotine vozača želi iskoristiti ove vremenske prilike i kreće na cestu”, rekao je. „Molimo vozače da se pripreme za sve mogućnosti: nosite zaštitnu opremu, kaciga je obvezna - vožnju prilagodite uvjetima na cesti, nemojte voziti prebrzo i ulaziti u nepotrebni rizik.”

U još jednoj smrtonosnoj nesreći motocikla preminuo je 59-godišnji muškarac u Gordonu, u blizini Ballarata na Veliki petak.

U Zapadnoj Australiji još jedan motociklist i muški vozač preminuil su na jugozapadu države u subotu. Ova nesreća dogodila se nakon

PROMETNICE

fatalnog sudara dvaju automobila u Lower-Chitteringu sjeverozapadno od Pertha u četvrtak ujutro.

Policija još istražuje nakon što se "toyota camry" sudarila s vozilom marke "jeep cherokee", pri čemu su smrtno stradali 47-godišnja žena i 54-godišnji muškarac.

U međuvremenu jednog 12-godišnji dječaka udario je automobil u četvrtak uvečer na jugozapadu države te je on zračnim putem prevezen u Dječju bolnicu Perth i u kritičnom je stanju.

U Sjevernom Teritoriju dva muškarca preminula su, a treći je ozlijeđen u sudaru koji se dogodio u četvrtak. Trojica muškaraca putovala su autocestom Arnhem Highway.

U međuvremenu, u Južnoj Australiji jedan 56-godišnjak preminuo je nakon što je njegova "holden" limuzina zabila u drvo u Two Wellsu nedugo nakon 17 sati u petak.

Što učiniti naiđete li na mjesto nesreće?

Prvo: nazovite 000. Ako čovjek paničari može mu se učiniti da najprije treba pokušati pružiti pomoć, no pozvati hitnu službu na broj 000 što je prije moguće značit će da će pomoć ranije stići na mjesto događaja.

Tražite Hitnu pomoć (oni potom mogu pozvati ostale službe ako su potrebne)

Dajte što točniju lokaciju mjesta događaja (ime ulice, predgrađa, poznate građevine i slično)

Navedite koliko otprilike ima ozlijeđenih

Objasnite koliko su ozbiljne ozljede i koje su vrste

Informirajte je li itko zatočen u vozilu

Navedite jesu li potrebne druge službe

Ostavite svoj broj telefona

Ostanite na liniji dok vam s druge strane ne kažu drukčije

Drugo: odredite kojim osobama najprije treba pružiti pomoć

Prioritet trebaju dobiti oni s najkritičnijim ozljedama

- oni koji se nalaze u najvećoj životnoj opasnosti. Ovo u hitnim situacijama može biti teško procijeniti budući da ćete imati tek ograničene informacije.

Međutim, najbitniji su dišni putevi. Omogućavanje disanja podizanjem brade ozlijeđenog i pomicanjem vilice prema naprijed otvorit će dišne puteve i pomoći im u disanju. Kada procjenjujete stanje ozlijeđenih prioriteti se daju prema sljedećim stanjima:

Je li osoba pri svijesti ili je u nesvijesti?

Jesu li dišni putevi osoba slobodni?

Diše li ozlijeđena osoba? Krvari li ozlijeđeni?

Imajte na umu da glasna osoba koja traži pomoć možda nije prioritet u odnosu na osobu koja je tiha i čiji su dišni putevi blokirani.

Treće: osigurajte mjesto nesreće

Postavite signalizaciju kako biste upozorili nadolazeća vozila

Uključite svjetla vozila ako je mračno

Ako ima svjedoka, zamolite ih da prate nadolazeća vozila/promet i upozore druga vozila na nesreću

Isključite motor vozila

Isključite dovod goriva za hitne slučajeve u vozilima na dizel pogon

Nemojte pušiti u blizini nesreće

Ako se vozilo zapalilo, a vi imate vatrogasni aparat, malo nadignite poklopac motora i usmjerite vatrogasni aparat u taj prostor

Držite se podalje od dima

Držite se podalje od zračnih jastuka ako se oni nisu aktivirali

Podignite ručnu kočnicu i stavite vozilo u brzinu

Ako je potrebno, pod kotače stavite blokove

Obratite pažnju na to ima li kemijskih tvari koje su se izlile ili para, neobičnih mirisa ili tekućina i držite se podalje od njih

Ne dirajte električne vodove ako su pali

Ne prilazite osobi zatoče-

noj u vozilu ako je u blizini prekinut električni vod koji dodiruje vozilo

Četvrto: pružite potrebnu medicinsku pomoć

Česte vrste ozljeda na mjestu prometne nesreće su: Blokada dišnih puteva

Ozljede glave

Ozljede prsnog koša

Ozljede kralježnice

Osim ako je to nužno potrebno (jer bi primjerice vozilo moglo eksplodirati) ne pomičite ozlijeđenu osobu s mjesta nesreće sve dok ne stigne pomoć, jer bi ovo moglo dovesti do daljnih ozljeda.

Pratite disanje osoba koje dišu ali su u nesvjesti, jer se njihovo disanje brzo može pogoršati te mogu prestati disati, ako se ovo dogodi provedite postupak reanimacije

Također je koristno bilježiti praćenje o ozlijeđenima dok ne stigne pomoć, primjerice boju kože, temperaturu i bilo kakve promjene ovih stanja koje bi mogle ukazivati na ozbiljniju promjenu općeg stanja ozlijeđenog.

Ako je ozlijeđena osoba pri svijesti nastojte ju umiriti i objasnite što se događa, dajte joj do znanja da je pomoć na putu.

Ako ste svjedok nesreće: Ako niste bili prvi na mjestu nesreće i druga osoba već ukazuje pomoć, i dalje postoje brojni načini na koje možete pomoći:

Nazovite 000, ako to već nije učinjeno

Upozorite nadolazeća vozila i usmjerite ih dalje od mjesta nesreće

Osigurajte mjesto nesreće

Umirite sebi najbliže

Pitajte ozlijeđene za povijest bolesti (alergije, medicinska stanja, lijekovi itd).

Pronađite pribor za prvu pomoć ili druge materijale potrebne za pružanje pomoći (deke itd).

Pružite prvu pomoć ostalim ozlijeđenima

Prikupite stvari koje pripadaju ozlijeđenima

Pokušajte umiriti ozlijeđene

Jesu li Hrvati zaboravili Milanovićeve izjave o braniteljima: Sada nam nudi 'rusku republiku Hrvatsku'

Uskrs je pa su mnogi zaključili da je vrijeme da i oni "uskrsnu". Vjeruju da su im izbori najbolja prigoda za to. A izbori su pred vratima. Puno je stranačkih kandidatura, još više kreatura koje su uvjerene kako je kucnuo baš njihov čas.

Samo da ne presuši "rijeka pravde" koja izvire u Bleiburgu. Ako ta "rijeka" poplavi Lijepu Našu onda nam izbori više neće ni trebati. Kako je rekao njihov donedavni idol Staljin: "Ako se izbori dobro organiziraju onda više i nisu potrebni". Pa drugovi iz "rijeka pravde" nek' vam je smrt fašizmu - sloboda narodu! Naše domaće kreature stisnutim šakama čekaju zvuk gonga i početak obračuna. S kim? S HDZ-om? Njihov jedini program i ono što ih drži još uvijek na okupu je osvojiti fotelju u Saboru i maknuti s vlasti HDZ. Sjaši kurta da uzjaši murta. Ljevičari, orjunaši i nazovi progresivci stišću se sada ne bi li prdnuli do vlasti. Već dugo nisu bili pri toj kopanji osim ako se nisu dovoljno slizali s HDZ-om.

Tijekom ovih proteklih tridesetak godina imali smo vremena i za jednu malu dražesnu lustraciju, ali Tuđman je bio tvrd i rezolutan da to ne želi. Govorio je da mi nismo kao oni, mi smo ratni pobjednici, imamo svoju državu koja morati biti za sve. Već sam pisao o tome kako sam ga jednom kao njegov odvjetnik podsjetio na blagu lustraciju, ali nisam se dobro proveo. Sad se navodno očekuje poplava "pravde" i konačan obračun s ratnim pobjednicima. U pripremi je i neka mutna "Treća republika". O njoj u svom komentaru snatri Jurica Pavičić. Jure mudruje: "Hrvatskoj politici u XXI. stoljeću ne treba Zoran Milanović, ali joj nasušno treba "Treća republika". Ako se toj željenoj republici priključe i neke druge, drage i poželjne republike, "eto ti ga na"! Sami ste se razdružili, sami se opet udružili! Protek vremena je zanemariva sitnica. Kao u bajkama: Tarzan okolo šeće gol, Pepeljuga ne dolazi kući prije ponoći, Pinokio laže čim zine, Trnoružica spava po cijele dane, Snjeguljica živi sa sedmoricom, a mi uživamo u Trećoj republici. Čekajući "rijeke pravde". Obilježili smo obljetnicu krvavog Uskrsa '91.

Svaka slučajnost Milanovićevog slogana je "slučajna". Naime, u Beogradu, na sletu Titove omladine 1986. godine, na stadionu JNA pjevalo se: "Rijeke pravde dolaze, kakve nam darove donose, rijeke pravde će celom zemljom proteći…." Šest stotina i trideset članova ansambla "Jugoslavija" se načekalo, ali eto sada je i dočekalo te rijeke pravde. Zoki,

l Spomenici i obnove spomenika

l Pozlaćeni natpisi

l Na svim nadgrobnim spomenicima

Jurica, podo�icir Ante... K'o u priči o partijskim drugovima koji su se nakon dugo vremena ponovno sastali. Gdje? Na "rijeci pravde". Dokaz kako čovjek ne postaje pametniji s godinama. Ostalo je samo malo glupih stvari koje još nisi napravio. Vrijeme laži je pred nama…

Otto von Bismarck je primijetio: "Ljudi najviše lažu nakon lova, za vrijeme rata i prije izbora". A nas je baš krenulo.

Papa Franjo se našalio na Siciliji: "Ne može se vjerovati u Boga i biti ma�ijaš…" Stvarno!?

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Hrvatska je nakon izbora 2012. ustala na lijevu nogu. Nekako mi se čini da će nakon ovih izbora stati desnom nogom na lijevu

Uskrs je za nama. Za nama je i krvavi Uskrs na Plitvicama. Ivica Marijačić se dobro sjeća pa piše u Hrvatskom tjedniku: "Bilo je to prije 33 godine, i to na isti dan, datum, mjesec…" Hrvatska policija poslana je na "vatreno krštenje" u moje mjesto - Plitvička jezera. Ubijen je policajac Josip Jović… Tada je sve izgledalo crno i beznadno. Međutim, nismo se dali i nakon godina ratovanja, sami, bez ičije podrške i pomoći, izborili smo se za vlastitu slobodu i neovisnost. To je naša povijest.

Ali imamo mi naše "istoričare". Svi ih znamo i ne treba ih prozivati. Sad su se razmahali i njihovi bivši studenti, današnji anonimni pisci školskih udžbenika koji smatraju kako đaci trebaju znati da je uz Josipa Jovića život izgubio i četnik Rajko Vukadinović. Možda je to baš bio tip koji je ubio Josipa Jovića. Nema veze, važno je da je tada poginuo i jedan Srbin/ četnik. Sve je ovo poznato svakom prosječno obrazovanom čovjeku osim "našim" istoričarima. Srećom da nije bilo više žrtava s druge strane. Pisci povijesti za hrvatske đake morali bi bauljati po "vasceloj" Srbiji da prikupe podatke o poginulim agresorima. Jakovina, Markovina, Klasić… dobili su autentične nasljednike. Trebalo je odmah na početku našim istoričarima stati na kraj. Sad je kasno…

U Splitu hrvatsku povijest studentima predaje Dragan Markovina. Ima li to kakve sličnosti s hipotetskom situacijom u kojoj povijest Židova u Tel Avivu predaje Goebbelsov pristaša? Pokolj u Moskvi polako sliči na moderni Armagedon, simbolično mjesto gdje se vodi bitka oko smaka svijeta. Kad vidimo i čitamo što se sprema i tko su nam susjedi, onda je jasno da su u Hrvatskoj na površinu izbile dramatično važne teme. Milanović ili Ustavni sud, Turudić ili netko iz "Radničke fronte", Dinamo

ili Hajduk, Ne-možemo ili Možemo… K'o u crtiću. Mi se igramo k'o djeca u pješčaniku dok oko nas teku rijeke krvi.

Za to vrijeme kod nas djeca čekaju "rijeke pravde". Da to nije možda ona legendarna rijeka Sava koju je Broz spomenuo tvrdeći da će ona prije poteći uzvodno nego što će Hrvatska postati samostalna država? Ako je sada negdje gdje mu je nesnošljivo vruće treba mu olakšati stanje i prišapnut' da Sava već jako dugo teče uzvodno, a da će uskoro i "rijeke pravde" poteći uzvodno. Broz je bio predsjednik svega i svačega, svrstanih i nesvrstanih, ali Hrvata sigurno nije. Hrvate je zapostavljao i slao ih pod zemlju. Hvala Bogu, ta su vremena sada iza nas.

Nikada ne zaboravi tko je izvadio mač, dok si ti stajao sa štapom u ruci.. 'Rijeke pravde' su u stvari rijeke krvi

Danas u ova "rajska" vremena na pitanje našem još uvijek predsjedniku s Pantovčaka "što mislite o Domovinskom obrambenom ratu?", on je, k'o da sjedi u "Belim dvorima", odgovorio: "Znajte, Hrvatska je kriva za rat jer smo smanjili prava Srbima! U rat je išla sirotinja i nepismeni!" Među tim nepismenima se isticao doktor povijesnih znanosti Franjo Tuđman, dočim su "pismeni" za vrijeme trajanja rata osnivali i registrirali "nezavisne" medije. I kad Zoki danas kaže "u rat je išla sirotinja i nepismeni…" onda je sve jasno. Što će nepismenim ratnicima mediji!? Ali čovjek se žrtvuje i želi ponovno biti predsjednikom, odnosno ovaj puta premijerom "slučajne države"… Ono što je najtragičnije, ima čak i izgleda da uspije. Slučaj osvajanja dva predsjednička mandata Stipe Mesića je dokaz da smo država za "pokaz". I upravo zato je važno da ih na vrijeme demaskiramo. Njihove "rijeke pravde" su zapravo rijeke

smrti. Ako primijetite da je počela medijska haranga protiv naoružanja, debilnim usporedbama da nam trebaju dječji vrtići, a ne tenkovi, ili da su nam kupljeni Rafalei promašaj jer nam nedostaje i protuzračna obrana kao i slične gluposti, onda neka vam bude sve jasno. U gabuli smo… Ako nam, ne-daj-Bože, papa u Vatikanu objavi rat, bojim se da su nam izgledi loši. Sirotinje još ima, ali nepismenih je sve manje i manje. A i oni su nas "pročitali…"

Kažu da Joža Manolić navodno tvrdi u svojim memoarima: "Juda je bio najbolji doušnik!"

Nedavno je nogometna repka igrala u Egiptu. Luka Modrić se slikao ispred povijesnih piramida. Neki zlobnici na fejsu tvrde kako se slikao ispred Manolićeve rodne kuće. To je bezočna laž. Davno je utvrđeno kako je Joža te kuće gradio. Neka te, Joža! Sretan ti 104. rođendan! Ruski planovi za Balkan vrte se oko velike Srbije

Ruski analitičar Mihail Hazin je optimist. Ne, loše obaviješteni pesimist, nego realni optimist . On misli, a možda i zna, da bi Rusiji sa strateškog aspekta odgovaralo aktiviranje još jednog kriznog žarišta u Europi. Najčešće se spominje tzv. Zapadni Balkan. A na Balkanu se zna da se sve vrti oko srpskih interesa. Komšije su uvijek gledale, a i sad gledaju preko svojih granica. Da skratim. Hazin zna, a znamo i mi, da se Srbija nada ruskom dolasku na Zapadni Balkan i ostvarivanju sna o Velikoj Srbiji. Ulazak u EU je samo alternativa Velikoj Srbiji, a Republika Srpska je kamen temeljac srpskom nedosanjanom snu. Dodajmo tome i tzv. srpski svet kojeg se Beograd ni slučajno ne odriče. U tom kontekstu stvari postaju jasnije. Srbija je čvrsti ruski i kineski saveznik.

Zato je strateški izuzetno važno da u slučaju novih "ratnih vihora" imamo sagrađeno što više dječjih vrtića, a što manje tenkova. Kad Vučić dođe ponovno održati "historijski" govor u Glinu naši će ga dočekati u dječjim vrtićima diljem "Banije".

Kad smo već kod "Banije", nedavno je naša Sandra, kandidatkinja za premijerku, došla u protokolarni posjet napaćenoj Banovini. I sve bi bilo onako kako je Ne-Možemo! zamislio da se od nekuda nije pojavilo "sumnjivo lice" tvrdeći da je on branitelj, kako ovo nije Banija nego Banovina i kako drugarica Sandra Benčić ne bi mogla voditi ni kućni savjet, a kamoli hrvatsku Vladu. Sandra je odmah konzultirala Ivanu Kekin i Katarinu Peović koje su potvrdile da se nalazi u Republici Baniji, a da su to ove čule

od Kreše Beljaka… "Sumnjivo lice" je u roku odmah predano "pritvorskom nadzorniku" pa je tamo nastavio priču o "Banovini" i "Baniji". Netko, zloban i bezdušan poslao mi je link sa slikom gladne dječice u razorenoj Gazi. Ispod tekst: "Pomozite Hajduku, mi ćemo se već snaći…" Ako nekom u ovo predizborno vrijeme morate dati svoj glas, dobro je za vas što to ne morate učiniti na glas…!

Nazvao me neki dan moj stari i skoro zaboravljeni prijatelj koji sad živi na jednom našem otoku. Priča mi kako uživa pecajući ribu i zabavlja se ovim našim političkim predizbornim cirkusom. Kaže da kad bi se njega pitalo on bi svoj glas dao "Mostu". Prvi čovjek stranke je psihijatar. Idealno za političku ludnicu i "pravosuđe s posebnim potrebama". Hrvatska je nakon izbora 2012. ustala na lijevu nogu. Nekako mi se čini da će nakon ovih izbora stati desnom nogom na lijevu.

Višnja Starešina u Slobodnoj Dalmaciji analizira našeg predsjednika države i njegove zadnje izjave i poteze. Kaže: "Ako nekom nije jasno što je krajnji cilj predsjednikova projekta kojim pokušava unijeti nered… to je Milanovićeva Ruska republika Hrvatska". Zatim nastavlja: "Iz njegova pokušaja da kršeći Ustav pokuša preuzeti potpunu vlast u državi, ili barem proizvesti kaos, mogu se isčitati Putinove namjere na Balkanu. Milanovićeva "Treća republika" zapravo je "ruska republika Hrvatska" koju pokušava provesti - pijun s karakterom." Mašala! Tome ne treba nikakav komentar. Osim slijepcima i budalama…

Ovo je ozbiljna analiza jer je Starešina dobro informirana i iskusna novinarka kao i komentatorica. Znači, dolaze loša vremena. Možda još nisu došla, ali ako netko misli da vrijeme brzo ne prolazi, neka digne kredit u banci… Znači, uz rusku pomoć, Milanović nam sniva Republiku Hrvatsku, stvorenu u Domovinskom ratu, zamijeniti Ruskom republikom Hrvatskom. Krasno!!!

Stara lička poslovica kaže: "da biste svaku večer spavali s drugom ženom, morate se prvo razvesti od prve". Kandidat Putina i "Rijeka pravde" nam pak poručuje: "Dobro jutro gangsteri, seljačine, banditi, priležnice, prostitutke…." Sami izaberite što ste…

Pitam znanca iz Hercegovine kako su preživjeli potres. Kaže kad se sinoć nisu odvojili od Bosne, neće nikada.

I još jedna prvoaprilska šala: Lako je imati karakter dok nemaš love.

MALA KRIŽALJKA

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

MALA KRIŽALJKA

Bitna preporuka za zdravlje o kojoj se malo priča

Kad se radi o krvnom tlaku i zdravlju srca, osiguranje adekvatne količine kalija moglo biti čak i važnije od smanjivanja unosa natrija

Sigurno ste mnogo puta čuli druge kako govore (ili i sami tako razmišljate) da bi radi zdravlja trebali smanjiti dnevni unos soli, odnosno natrija. No, jeste li ikada čuli nekog kako govori da razmišlja o tome da u svojoj prehrani poveća unos kalija?

Vrlo je vjerojatno da niste, osim ako se ne krećete u krugovima naprednih vježbača koji pomno paze na detalje. Zašto onda uopće spominjemo kalij u tom kontekstu?

Zato što bi, kad se radi o krvnom tlaku i zdravlju srca, osiguranje adekvatne količine ovog važnog minerala moglo biti čak i važnije od smanjivanja unosa natrija.

Upravo to nam je pokazala nova studija sa Sveučilišta u Bostonu koja je samo još jedna u nizu studija iz kojih je proizašao isti zaključak: ljudi koji kroz svoju prehranu konzumiraju veće količine kalija uživaju u bene�itima smanjenog rizika od kardiovaskularne bolesti i to bez nužnog smanjivanja natrija (usput

RECEPT

Zapečenac s jajima i povrćem

Sastojci (za 2-3 osobe):

- oko 200 g cvjetića brokule - 1 veći batat

- 1 luk

- 3-4 žlice maslinovog ulja - 5 jaja - himalajska sol, papar - 1/2 šalice ribanog sira (npr. gauda ili parmezan)

Priprema: Brokulu očistiti i oprati, te narezati na manje cvjetiće. Batat oprati i oguliti, te narezati na kocke. Luk oljuštiti i narezati. Sir naribati. Pećnicu ugrijati na 190 °C. Povrće staviti u posudu te dobro pomiješati s maslinovim uljem, solju i paprom (možete dodati i začinsko bilje po želji). Prebaciti u vatrostalnu posudu za pečenje pa staviti u pećnicu na oko 20-25 minuta (na pola puta izvaditi pa malo promiješati, te vratiti). Nakon 20-ak minuta, izvadite posudu iz pećnice te na povrće razbijte pažljivo jaja. Posolite ih i zapaprite, te sve

ZDRAVLJE

rečeno, još se jedan mineral pokazao bitnim u toj pričimagnezij).

Time je potvrđeno kako je omjer između kalija i natrija zapravo snažnije povezan s rizikom od visokog krvnog tlaka i smrtnosti povezane s kardiovaskularnim oboljenjima nego što je rizik od unosa ova dva minerala sama za sebe, a što znači da se zapravo pravi ključ krije u njihovoj ravnoteži.

Kako bi postigli istu, bitno je znati koliki je uopće dnevni preporučeni unos ova dva minerala, a to je:

pospite naribanim sirom. Sve stavite peći još oko 10 minuta na 175 °C, dok jaja ne pobijele i sir se ne rastopi. Poslužite odmah.

Guacamole, namaz od avokada

Guacamole je izvrsno rješenje za doručak ili međuobrok. Za one koji ne znaju, radi se o superjednostavnom namazu od avokada koji je bogat zdravim mastima i proteinima.

Sastojci: - 2 zrela avokada - 1 manja glavica luka - 1 češanj češnjaka - 1 limeta - sol, papar

Priprema: Avokado gnječite vilicom dok ne dobijete kašicu. Luk i češnjak narežite na što sitnije, a limetu ocijedite. Sve sastojke ubacite u blender i miksajte dok ne dobijete jednoličnu kremastu smjesu.

- 2400 mg natrija

- 4700 mg kalija

Dakle, možemo vidjeti da je preporučeni dnevni unos kalija duplo veći od preporučenog unosa natrija, što bi značilo da bi željeni omjer trebao iznositi 1:2. No, koliko je to uopće realno postići?

Nažalost, nije uvijek realno i tako jednostavno, ali dobra vijest glasi da ni ne treba biti idealno. Većina ljudi ne dođe niti blizu navedenog omjera ali to je u redu jer se zdravstveni bene�iti time ne gube. Ostala istraživanja su pokazala da se rizik za srčane bolesti

i smrti od istih smanjuje i kod onih kod kojih je taj omjer bliži 1:1.

U svakom slučaju, uvijek je dobro težiti boljem pri čemu pozitivan efekt možemo postići povećanjem unosa kalija, kao i smanjenjem unosa natrija. Ili možemo korigirati dijelom jedno i drugo. No, ono što je ovo istraživanje pokazalo je to da bi povećanje kalija ipak mogla biti mudrija strategija. Glavno otkriće studije, kako smo naveli na početku, bilo je to da što su veće dnevne količine kalija sudionici unosili u organizam to je njihov rizik od

Ostavite u hladnjak.

U ovaj recept možete, po želji dodati i na sitno nasjeckane sušene rajčice, koje će dodati aromu namazu.

Guacamole mažite na tost ili krekere, a po vrhu možete dodati i listove mladog špinata.

Napravite sami svoje integralne štapiće!

Sastojci:

- 100 g lanenih sjemenki

- 100 g sezama

- 150 g sjemenki bundeve

- 350 g bademovog brašna

- 1 prašak za pecivo

- 1 žličica himalajske soli

- 1 dl maslinovog ulja

- 2 dl vode

Priprema:

Pomiješajte sve suhe sastojke i sjemenke, pa dodajte ulje i vodu te sve skupa sjedinite. Rukama oblikujte smjesu i formirajte štapiće.

Slažite ih tako na pleh koji ste prethodno obložili papirom za pečenje.

Štapiće pecite u pećnici zagrijanoj na 220 °C oko 25 minuta.

- povećajte unos kalija!

razvoja kardiovaskularne bolesti bio manji. Rizik se povećavao s unosom kalija manjim od 2500 mg i postepeno se smanjivao kako su povećavali unos istog.

Sličan trend zamijećen je i kod unosa magnezija. Za ovaj mineral, rizik je bio veći kod unosa manjeg od 240 mg, a manji kod onih sudionika koji su unosili više od toga.

Ono što je zanimljivo je to da nikakav trend nije primijećen kod unosa natrija, kao ni kalcija. Unos nešto veće ili manje količine natrija nije imao efekt tako značajan poput efekta kalija tijekom navedenog perioda.

Što to za nas znači?

1. Rješenje je u dodavanju, a ne u izbacivanju hrane

Dijetna kultura se često voli baviti raznim zabranama, odnosno raznim preporukama što bi trebali izbaciti iz prehrane kako bi izgubili na težini ili jednostavno poboljšali zdravlje. To nikako nije zabavno, a niti održivo.

Ovo nas istraživanje još jednom podsjeća i potiče da umjesto izbacivanja hrane fokus stavimo na dodavanje nutritivnih namirnica u svoju prehranu - u ovom slučaju namirnica bogatih kalijem i magnezijem poput raznolikog povrća i voća, korjenastog po-

Izvrstan i sočan banana kolač s kokosom i bademima

Sastojci:

- 4 banane

- 3 žlice maslinovog ulja

- 3 žlice nezaslađenog bademovog mlijeka

- 3 žlice kokosovog šećera

- 9 žlica bezglutenskog brašna

- 1 žličica sode bikarbone

- manji prstohvat himalajske soli

- žličica cimeta

- 2 žlice usitnjenih badema

- 1 red otopljene crne čokolade za dekoraciju

Priprema:

Ogulite banane pa ih zgnječite ili još bolje izblendajte. Dobivenu smjesu pomiješajte potom s maslinovim uljem, bademovim mlijekom, kokosovim šećerom. Sve skupa miješajte dok se sastojci �ino ne sjedine.

vrća poput mrkve i krumpira, mahunarki, cjelovitih žitarica te zdravih masnoća – kako bi unosom cjelovite, minimalno procesirane hrane svom tijelu osigurali što više nutritivnih sastojaka, prirodno uravnotežili cijeli spektar mikronutrijenata i usput ostavili manje mjesta za ono što našem tijelu ne služi.

2. Adekvatan unos natrija nije nebitan, pogotovo za određene ljude Bilo bi nerazumno i neodgovorno reći da unos natrija nije bitan. Neki ljudi su zaista osjetljivi na unos istog, što znači da kod njih pretjeran unos može zaista utjecati na krvni tlak te povećati rizik od kardiovaskularne bolesti. Zbog te činjenice čak i ako velike populacijske studije tvrde da je omjer natrija i kalija presudan faktor uvijek moramo biti svjesni toga da uvijek postoje iznimke od pravila i da kod svake preporuke mogu postojati razlike na individualnoj razini. No, ako ste zdravi pokušajte s navedenom preporukom i povećajte unos kalija i magnezija iz prirodnih izvora. Ne samo da ćete se osjećati bolje, imati više energije i kreativnih ideja već će vam i hrana biti mnogo ukusnija.

U smjesu potom dodajte bezglutensko brašno, sodu bikarbonu, sol i cimet. Opet promiješajte i smjesu izlijte u posudu koja je otporna na visoke temperature.Kolač pecite oko 25 minuta na 190 °C. Metodom čačkalice provjerite je li gotov. Kad je kolač gotov izvadite ga i pustite da se ohladi.Kolač od banane prelijte na kraju istopljenom čokoladom i posipajte usitnjenim bademima.

Zdravi burek koji svi probati!moraju

Sastojci za 2 osobe:

- 500 g posnog sira

- 100 g corn�lakesa (nezaslađena varijanta)

- 1 jaje

- 2 bjelanjka

- 1 šalica običnog jogurta

Priprema:

Sve sastojke pomiješati u većoj zdjeli, izliti u kalup i peći 40-tak minuta na 200°C.

Ohladiti 10-tak minuta, pa rezati i uživati!

Šale

Tračanje

Žena priznala u ispovijedi kako često trača. Ispovijednik joj odredi pokoru da do sljedeće ispovijedi nikoga ne ogovara. Odlazeći iz ispovijedaonice ona procijedi kroza zube: – Eto mene sutra opet na ispovijed!?!

Lakši život – Život je lakši kad se smiješ makar i samom sebi!?!

Kukavica

U jednom kvizu Ivo odgovara na pitanje za milijun eura. Pitanje glasi: „Koja ptica ne pravi gnijezdo?“

Ponuđeni odgovori su:

A : Vrabac

B : Lasta

C : Kukavica

Razmišlja Ivo i na kraju zatraži pomoć prijatelja. Pozovu oni Ivina prijatelja Marka, a on nakon kraćeg razmišljanja kaže: – Kukavica!

Ivo posluša i osvoji milijun. Sutradan Ivo odvede Marka u najskuplji restoran, kako bi ga počastio. Kad su sjeli upita ga Marko: – Ivo, kako si znao, da je baš kukavica ptica koja ne pravi gnijezdo? A Ivo će: – A sve razmišljam što će joj gnijezdo kad živi u satu!

Tjedni horoskop

DRUŠTVENI ODNOSI

21. ožujka do 20. travnja

Ovan Vaga

23. rujna do 22. listopada

Posao: Ovaj tjedan donosi vam neobične zadatke koji će zahtijevati vašu kreativnost. Budite spremni izlaziti izvan uobičajenih okvira.

Ljubav: Susret s osobom koja dijeli vaše strasti mogao bi započeti novo poglavlje u vašem ljubavnom životu.

Zdravlje: Pronađite vremena za aktivnosti koje vas ispunjavaju, bilo da je riječ o nekom sportu, umjetnosti ili plesu.

Sretni brojevi: 6, 8, 11, 21, 24, 34

21. travnja do 20. svibnja

Posao: Samore�leksija vodi do boljeg razumijevanja vaših profesionalnih želja. Zabilježite svoje ideje.

Ljubav: Otvorenost prema novim iskustvima obogatit će vaš ljubavni život. Ljubav će biti bliže nego što vam se čini, samo što se trenutačno ne pokazuje.

Zdravlje: Prakticiranje meditacije pomoći će vam u održavanju emocionalne ravnoteže.

Sretni brojevi: 1, 10, 21, 27, 32, 33

Bik Škorpion

Posao: Pregovori i �inancijsko planiranje bit će ključni. Detaljna analiza vodi do sigurnih investicija. Slobodno prezentirajte svoje sposobnosti.

Ljubav: Harmonija u domu je moguća uz male ustupke. Pravo je vrijeme za zajedničke projekte s partnerom.

Zdravlje: Pripazite na signale koje vam šalje vaše tijelo. Redovita masaža može ublažiti napetost.

Sretni brojevi: 1, 5, 21, 22, 23, 44

23. listopada do 20. studenoga

21. svibnja do 21.lipnja

Posao: Vaša strast prema radu inspirira druge. Podijelite svoje znanje i iskustvo. Mnogi će na svom poslu brusiti nove vještine i otkrivati detalje profesije

Ljubav: Iskreni razgovori mogu produbiti vezu. Pokažite svoju osjetljivu stranu.

Zdravlje: Vrijeme je za intenzivniji režim vježbanja. Postavite si nove izazove.

Sretni brojevi: 3, 6, 8, 23, 25, 32

Kakve veze imaju društvene mreže i ljubomora?

Pojavom društvenih mreža naša intima postaje više manje javna stvar. Toliko različitih interakcija je moguće. S jedne strane je super stvar, s druge strane je jako veliki okidač za ljubomoru

lista ljudi više manje dostupna na partnerovoj Facebook listi prijatelja. Okidači su posvuda. Znate i sami kad vidite neku interakciju vašeg partnera s njegovim/njezinim bivšim da se automatski javi neki “red �lag” u glavi. Odmah se pojavi pitanje:”Zašto oni još komuniciraju?”, “Možda ta priča još nije gotova?”.

Blizanci Strijelac

Posao: Očekujte iznenadne promjene u planovima. Fleksibilnost će biti vaša najveća prednost.

Ljubav: Ako ste u potrazi za partnerom, novi hobi mogao bi vas povezati s interesantnim ljudima.

Zdravlje: Mentalna jasnoća dolazi kroz tišinu. Odvojite vremena za šetnje u prirodi.

Sretni brojevi: 19, 21, 29, 32, 33, 44

21. studenoga do 22. prosinca

21. lipnja do 21. srpnja

Posao: Vaš optimizam i energija čine vas magnetom za pozitivne prilike. Zgrabite ih.

Ljubav: Dijeljenje avantura s voljenom osobom jača vašu vezu. Isplanirajte zajedničko putovanje.

Zdravlje: Sportske aktivnosti na otvorenom poput biciklizma ili planinarenja osvježit će vaš duh.

Sretni brojevi: 9, 11, 20, 29, 33, 37

Jeste li ikada razmišljali kakav utjecaj društvene mreže imaju na naše romantične odnose? Što mislite, jesmo li spremni biti suočeni sa svim tim informacijama o našim partnerima koje nam društvene mreže nude? Pa evo, nadam se da ću kroz ovaj tekst pobliže objasniti ovaj brzorastući problem. I kako zapravo svaki dan potičemo ljubomoru kod partnera!

Prije svega, de�inicija. Ljubomora je emocija koju osjećamo kad procijenimo da bismo mogli izgubiti neku vrijednu osobu u našem životu. To znači da možemo biti ljubomorni jer smo procijenili da netko želi našeg partnera, ali i kada netko “odvlači” druge bliske osobe od nas samih.

Izgleda da nas je tehnologija pretekla na neki način. Radi porasta ljubomore i problema vezanih za tu emociju, kao da se nismo uspjeli prilagoditi porastu informacija. S jedne strane nam je sve dostupno na dlanu, a s druge strane naša sposobnost komuniciranja s partnerima oko problema opada. Sve više i više odnosa puca baš zato što smo suočeni s previše informacija koje ne možemo isprocesuirati (pravilno) u kratkom periodu. Logično je da nitko ne želi biti prevaren i povrijeđen. Baš iz tog razloga često koristimo društvene mreže za procjenu “rizika”. Rizika da nas novi partner povrijedi.

Rak Jarac

Posao: Vaša sposobnost empatije dolazi do izražaja u rješavanju kon�likata na radnom mjestu.

Ljubav: Intuitivno ćete znati kako zadržati mir u odnosima. Slušanje je ključ. Voljena osoba rado će s vama pričati, a to će vas još više zbližiti.

Zdravlje: Hranjive juhe i topli napitci pomoći će vam da se osjećate zaštićeno i njegovano.

Sretni brojevi: 17, 21, 27, 32, 36, 45

Lav

22. prosinca do 20. siječnja

Posao: Vaša upornost će se isplatiti. Očekujte priznanje koje ste zaslužili. Nemojte sami sebi stvarati prepreke.

Ljubav: Postavljanje čvrstih temelja u vezi dolazi u fokus. Razgovarajte o važnim temama. Strasti će biti tiše, no zadovoljstvo neće izostati.

Zdravlje: Vrijeme je za ozbiljno razmišljanje o dugoročnim navikama koje utječu na vaše zdravlje.

Sretni brojevi: 4, 8, 19, 21, 29, 33

Sama emocija ljubomore nije baš tako bezopasna kako se možda čini na prvu. Istražujući tu emociju, došlo se do nekih zanimljivih podataka. Jeste li znali da jedna trećina svih ljudi koji traže psihološku pomoć ili pomoć ‘coacheva’ otpada na ljubomorne ljude? Na one koje same muči ljubomora ili ih muči ljubomora bliskih ljudi. Da, to je velik broj. I ne, to nije zanemarivo. Još je jedna stvar zanimljiva. Motiv za jednu trećinu od svih ubojstava je upravo ljubomora. I da, ni to ne bi trebalo biti zanemareno. Ljubomora je stvarno ozbiljna stvar, koja narušava jako, jako puno odnosa. Istraživanja pokazuju da praktički svaki dan sudjelujemo u aktivnostima koja mogu potaknuti ljubomorne reakcije kod partnera, a to je Facebook.

Je li nam OK dijeljenje intime sa svim “FB prijateljima”?

Prema istraživanju, upravo to bi mogao biti problem. Zamislite samo koliko su se granice intime pomaknule. Stvari koje su prije bile isključivo među partnerima danas su dostupne velikoj masi ljudi. Neki osobni stavovi i razmišljanja, raspoloženja, trenutni problemi koje su partneri komunicirali isključivo međusobno danas su “priče na zidovima”. Izgleda da ljudima to zapravo ne odgovara. S jedne strane je naša radoznalost i potreba da znamo što se događa u životima drugih, ali s druge strane je povreda intime.

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza 21. siječnja do 18. veljače

Posao: Prilike za javno priznanje vaših dostignuća su na pomolu. Ne skrivajte svoj sjaj.

Ljubav: Izrazite svoje osjećaje na kreativan način. Iznenadite voljenu osobu nečim jedinstvenim.

Zdravlje: Eksperimentirajte s novim oblicima tjelesne aktivnosti koji potiču vašu unutarnju vatru.

Sretni brojevi: 16, 21, 23, 25, 32, 36

Djevica

Posao: Uspjeh dolazi kroz pažljivo planiranje i posvećenost detaljima. Ostanite organizirani. Skromnost i neka vrsta stidljivosti koji dolaze od vas mnogima će biti primjer.

Ljubav: Pravo je vrijeme za razmatranje zajedničkih �inancijskih ciljeva s partnerom.

Zdravlje: Biljni čajevi i aromaterapija mogu vam pomoći u postizanju unutarnjeg mira.

Sretni brojevi: 9, 21, 22, 34, 39, 42

Posao: Vaša inovativnost privlači pažnju. Ne bojte se predstaviti svoje ideje.

Ljubav: Neočekivani susreti mogu otvoriti vrata novim romantičnim mogućnostima.

Zdravlje: Grupne aktivnosti ili timski sportovi mogu vam pružiti emocionalnu i �izičku stimulaciju.

Sretni brojevi: 10, 21, 29, 33, 38, 44

23. kolovoza do 22. rujna 19. veljače do 20. ožujka

Posao: Vaša intuitivna priroda vodi vas prema kreativnim projektima koji imaju duboki osobni značaj.

Ljubav: Dijeljenje vaših umjetničkih ili duhovnih interesa zbližit će vas s partnerom. Činit će vam se da tek sad ulazite u jednu dugotrajniju fazu svoje veze. Izgleda da ćete biti u pravu. Samci će uspješno zavoditi.

Zdravlje: Isprobavanje novih sportova može biti izvor radosti i relaksacije.

Sretni brojevi: 18, 29, 33, 37, 40, 44

Najlakše nam je to posložiti u glavi tako da se mentalno vratimo u doba kad nije bilo Facebooka i društvenih mreža. Prije si komotno mogao i bezazleno namignuti nekom u ‘birtiji’, a da za nekoliko minuta ne dođe “zahtjev za prijateljstvo”. Prije je komotno taj �lert trajao 3-4 sekunde i poslije toga je postao stvar prošlosti. Ali danas ne samo da dobiješ zahtjev za prijateljstvo nego i smajlić na svoj “Facebook zid”. Problem nastaje u tome što taj �lert sad postaje dostupan svim našim “prijateljima na fejsu” kao i trenutnoj partnerici/partneru. I puf, evo ti ljubomore. Samo tako. Pojavom društvenih mreža naša intima postaje više manje javna stvar. Toliko različitih interakcija je moguće. S jedne strane je super stvar, s druge strane je jako veliki okidač za ljubomoru. Pogotovo u početnim stadijima veze kad još stvari nisu toliko jasne. Facebook je potencijalno pun okidača za ljubomoru kojih možda ni nismo toliko svjesni.

Sve više se istražuje utjecaj društvenih mreža na partnerske odnose.

Da, sve više se istražuje jer to postaje sve veći problem. Na primjer u istraživanju se navodi da je razina “Facebook ljubomore” direktno povezana s vremenom koje provodimo na Fejsu. To znači, što smo više na Fejsu, to je više ljubomornih okidača. Zašto je tome tako? Pretpostavka je da jednostavno znamo previše. Te sve informacije koje upijamo preko društvenih mreža u jednom danu prije samo nekoliko godina nam uopće ne bi bile dostupne. Prije najvjerojatnije ne bismo ni znali za sve partnerove bivše partnere. Ali danas je ta

Evo jedne realne pričice. Partner objavljuje tužnu pjesmu na FB i očito pokazuje da emocionalno nije baš okej. Tu se pojavljuju “frendovi” koji taj post lajkaju; komentiraju; ispituju što se događa. Taj partner dobiva poruke u inbox. Recimo da samo par bližih ljudi kontaktira partnera. Partner tim ljudima objašnjava što je s njim. I pri tome se umori. Puno je tu slova za natipkati. Na kraju je partneru već dosta samog sebe i svog emocionalnog stanja i više ne želi govoriti o tome. U tom trenu se mi javljamo partneru ispitujući ga istu stvar. “Što se dogodilo?”, “Što je bilo?” , “Mogu li ti kako pomoći?”. Međutim partner je već dosta umoran od objašnjavanja i otpiše da nije ništa, da ne želi razgovarati o tome. Evo ga, još jedan okidač za ljubomoru. U našim glavama se automatski javi pomisao da partner raspravlja svoje emocionalno stanje s drugim ljudima, a s nama to ne želi.

Možda nas društvene mreže zbližavaju s drugim ljudima i (ljubomorom) udaljavaju od naših bližnjih?

Jako puno bismo postiglo kad bismo “stali na loptu” i barem malo razmislili o onim ljudima koji su bitni i realni, a ne o virtualnim frendovima i onima koji lajkaju stvari. Moramo uložiti barem malo svjesnog truda da prebacimo fokus s virtualnog svijeta na one ljude koje možda nehotice povrjeđujemo našim online ponašanjem. Na kraju dana, znači li nam 500-600 “FB prijatelja” više nego naš partner/partnerica?

Ribe

NA LISTAMA I ALKA I DRELE...

Zvijezde na izborima!

Jedna od kazni za nesudjelovanje u politici jest da završite tako da vama vladaju nestručni, rekao je Platon. Da ne bi ‘nestručni’ vladali njima, poznata lica s estrade bacila su se u političku bitku na nadolazećim parlamentarnim izborima. Ovog puta snage s prekaljenim političarima odmjeravat će pjevači Alka Vuica i Davor Dretar Drele te bivša reality zvijezda Ava Karabatić.

„Mnogi su me pitali zašto sam se kandidirala i kako. Zato što sam intelektualac i posebna osoba. Moja volja me natjerala da nešto promijenim u ovoj zemlji. Sudbinski je sve to povezano. Širokogrudnija sam i imam drugačije poglede na svijet. Uvijek su mi govorili da sam kao izvanzemaljac izvan vremena, prava avangarda. Zato sam i uzela slogan ‘FER IGRA - Otrije-

znimo se!’”, govori Ava, bivša reality zvijezda.

Prošlo je 15 godina otkad je Alka Vuica htjela na predsjedničke izbore kao kandidatkinja Zelenih. Kandidaturu je morala povući zbog nedovoljnog broja potpisa, a ovih dana osvanula je na SDP-ovoj izbornoj listi. Nalazi se na 14. mjestu u šestoj izbornoj jedinici. Devedesete su bile nezamislive bez Davora Dretara Dreleta i njegove grupe Dreletronic.

Danas je iskusni političar. Prvi se put pojavio 2009., kao dio stožera predsjedničkoga kandidata Nadana Vidoševića. Nekoliko godina kasnije promijenio je političku opciju pa se kandidirao na listi koalicije Milana Bandića. Zatim je prešao Miroslavu Škori i uspio ući u Sabor, kao zastupnik Domovinskog pokreta.

Četvrtak, 4. travnja

11:01 AM Dr. Beck: Strana tijela u tijelu

11:36 AM Dnevnik 2

12:31 PM Eko zona

12:57 PM Krka i njezini spomenici

01:13 PM Kod nas doma

01:58 PM Baština u objektivu: Krkom

od Skradina do Visovca

02:03 PM Otvoreno

02:33 PM Zlatna liga

02:58 PM Što je klasik?

3:33 PM Studio 4: Znanost

03:41 PM Studio 4: Kultura

03:49 PM Stipe u gostima, hum.serija

04:20 PM Romano Bolković - 1 na 1:

Miro Gavran, talk show

05:10 PM Čarobna ploča - Svijet oko

nas: Kazalište

05:21 PM U svom �ilmu

06:16 PM Art a la carte

06:47 PM Studio 4: Sport

Petak, 5. travnja

11:09 AM Za Cvelferiju, emisija pučke i predajne kulture

11:38 AM Dnevnik 2

12:33 PM Hrvati u BiH

12:58 PM Preobrazba sjenila

01:03 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:12 PM Izbori 2024. - Predstavljanje

izborne jedinice

02:02 PM Baština u objektivu: Krkom od Visovca do Roškog slapa

02:07 PM Otvoreno

02:37 PM Zlatna liga

03:02 PM Izvan formata

03:37 PM Studio 4: Kultura

03:45 PM Dolina sunca, serija

04:27 PM Druga strana

04:52 PM Prometej

05:18 PM Labirint:

05:43 PM (Re)kreativac: Biciklizam

06:08 PM Art a la carte

06:38 PM Studio 4: Sport

Subota, 6. travnja

11:09 AM Moj put: S Brača na Brač,

11:34 AM Tena i jastuci, dok. reportaža

11:39 AM Dnevnik 2

12:34 PM Sportske minute

01:03 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:11 PM Ronald i Andrea

01:36 PM Globalna Hrvatska

02:16 PM Izbori 2024. - Predstavljanje

izborne jedinice

03:06 PM Studio 4: Znanost

03:14 PM Studio 4: Kultura

03:22 PM Dolina sunca, serija

04:08 PM Uskrs u ozračju tambure

05:26 PM Peti dan

06:35 PM Baština: Zbirka Marasović

06:50 PM Tena i jastuci, dok. reportaža

Nedjelja, 7. travnja

11:10 AM Veterani mira

11:45 AM Dnevnik 2

12:40 PM turizam.hrt

01:10 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:18 PM Kenjac, hrvatski igrani �ilm

02:46 PM Lado - “Veliko je sad veseljehrvatske uskrsne pučke popijevke”

03:26 PM Studio 4: Kultura

03:36 PM Dolina sunca, serija

04:21 PM Izbori 2024. - Predstavljanje

izborne jedinice

05:17 PM Mališani: Lav - Mali majstor

05:19 PM Ho ho ho hotel: Stvarno nestvarno

05:30 PM Tata i ja: Na jahanju, dokumentarno-igrana serija za djecu

05:40 PM Ella, dokumentarni �ilm

06:08 PM Kulturna baština: Korčula

06:38 PM Studio 4: Sport

06:46 PM I to je Hrvatska: Dolac

Ponedjeljak, 8. travnja

11:09 AM Mir i dobro

11:34 AM Moda second hand, reportaža

11:39 AM Dnevnik 2

12:29 PM Rijeka: More

12:59 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:08 PM Izbori 2024. - Predstavljanje

izborne jedinice

01:58 PM Kenjac, hrvatski �ilm

03:26 PM Abeceda zdravlja: Multidisciplinarni pristup

03:36 PM Studio 4: Kultura

03:46 PM Nedjeljom u 2

04:45 PM Samo lagano

05:10 PM Pavel Berman i Enrico Dindo

uz Simfonijski orkestar HRT-a

06:45 PM Studio 4: Sport

Utorak, 9. travnja

11:09 AM Dr. Beck:

11:44 AM Dnevnik 2

12:39 PM Treća dob

01:04 PM Mali ribič, dok.reportaža

01:08 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:17 PM Kod nas doma

02:02 PM Baština : Latinsko jedro

02:07 PM Otvoreno

02:37 PM “Otvoreno srce”

03:42 PM Studio 4: Znanost

03:51 PM Studio 4: Kultura

03:59 PM Počivali u miru, serija

04:49 PM Izbori 2024. - Predstavljanje

izborne jedinice

05:39 PM Divlja ZOOna, dok. serija

06:05 PM Mostovi: Ernest Weissmann,

06:39 PM Mali ribič, dok. reportaža

06:43 PM I to je Hrvatska: Ilok

Srijeda, 10. travnja

11:10 AM Dr. Beck:

11:45 AM Dnevnik 2

12:37 PM Glas domovine

01:02 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:10 PM Izbori 2024. - Predstavljanje

02:06 PM Otvoreno

02:36 PM Zlatna liga

03:01 PM Razgovor s razlogom

03:31 PM Studio 4: Kultura

03:39 PM Petar Grašo u Areni 2022.

04:35 PM Sportske minute

04:55 PM Vrtlarica

05:23 PM Art a la carte

05:53 PM Route 66 - Priča o pravoj Americi, dokumentarna serija

06:40 PM Studio 4: Sport

Lado - “Hrvatske uskrsne pučke popijevke”

Maks JURKOVIĆ

Nogometni klub Adelaide Croatia ovim putem upućuje iskrenu sućut obitelji Slager nakon smrti klupske legende Willjema „Williea” Slagera. Willie je rođen 1. rujna 1940. godine. U Australiju se preselio iz Nizozemske kao sedamnaestogodišnjak i odmah je potpisao za Sturt Orange, australsku momčad s nizozemskim korijenima. Upravo se u toj momčadi dokazao na nogometnoj sceni Južne Australije.

Slager je 1962. osvojio nagradu za najboljeg strijelca lige, a krajem te godine prešao je u Adelaide Croatiju. Slager je slijedio ambicije Croatije koja je imala dobru potporu i namjeravala se pozicionirati kao jedan od vrhunskih klubova države. Slagerova prva sezona u Croatiji donijela mu je Zlatnu kopačku, a Croatia je tada dosegnula najbolje mjesto na ljestvici u svojoj kratkoj povijesti osvojivši 3. mjesto. Croatia je u sezonama 1965. i 1969. postigla još bolji rezultat uspevši se na drugo mjesto ljestvice, a srce joj se slomilo na dan �inala 1965. kada je u utakmici protiv USC Liona na Hanson Reserveu odigrala neriješeno 0-0, no tada joj je bila potrebna pobjeda. Zak Drapac opisao je Slagera kao „strah i trepet svakog vratara u svakoj utakmici”.

Brian Bilić, njegov suigrač od 1970. do 1976., objasnio je da je „dobro poznata činjenica među navijačima Croatije bila da je Slager najjači strijelac u državi”. Nizozemci su mu dali nadimak „Topovska kugla”. Slager je imao sve: brzinu, tjelesnu spremu i snagu za završnicu. Upravo je zato Slager bio državni reprezentativac 1964. te je dijelio teren s postavom Socceroosa.

Slager je bio toliko lojalan Adelaide Croatiji da je u vrhuncu svoje karijere odbio nekoliko lukrativnih ponuda Hellasa, Juventusa i Melbo-

urne Croatije. Godine 1971. Croatia je ušla u prijelaznu fazu, bilo je vrijeme pomladiti momčad kluba. Nažalost, iste sezone Croatia je ispala iz lige. Slager je ostao lojalan Croatiji i nadahnuo je novu generaciju igrača među kojima su se nalazili Slavko i Zdravko Ivanov, Brian Bilić, Željko Lesan, Ante Jordan, Vjekoslav “Yaka” Banović, Steve Lapić te Johnny Čirjak. Sva ova imena bila su važna za pobjede Croatije 1974. te 1977. u Kupu Federacije. Mnogo o Slageru možemo naučiti iz načina na koji je bio mentor svojim suigračima. Brian Bilić koji je igrao za Croatiju između 1970. i 1977. prisjetio se jednog od prvih treninga kao novi igrač. Njegov posao bio je čuvati Slagera.

„Willie je bio čvrst, ali pošten, neprekidno me ispravljao, a i druge u svemu što su radili krivo.” Upravo je ova standardna postava podigla Croatiju iz očaja ponovno do

VALE Willie Slager - In memoriam Willie Slager

plasmana u viši rang 1972. i 1975. On je motivirao mlade igrače da ostvare svoj potencijal. Momčad Croatije tada je bila poznata po tome da se nikada nije predavala pa je tako 1974. postava Croatije iz druge divizije osvojila �inale Kupa Federacije potukavši mnogo većeg favorita Cumberland United.

Neiskusna Croatia uspjela je preokrenuti zaostatak od 3-1 u 4-3 pred prepunim stadionom Hindmarsh. Willie je predvodio momčad i namjestio dva gola: bio je to jedan od najponosnijih Willijevih trenutaka i trenuntak o kojem navijači Croatije pričaju još i danas. „On je uvijek imao naše poštovanje. Vikao bi na nas neprekidno govoreći da ostanemo budni. Kada smo bili potišteni pljesnuo bi rukama i pozvao: 'Ustali smo prije, ustat ćemo ponovno, 'ajmo!' Tako smo i napravili, ostvarili smo toliko spektakularnih povrataka u igru”, prisjetio se Brian

Bilić.

Willie Slager završio je svoju karijeru u Croatiji nakih 14 sezona u klubu. Klub je ostavio na čvrstim temeljima; on je ponovno pao u drugu ligu tek nakon 40 godina. Williejev sin Robbie nastavio je njegovu ostavštinu i stvorio vlastitu, osvojio je dva prvenstva u nogometnom klubu Croatiji - 1984. i 1988. godine. Slager je bio državni reprezentativac, doživotni član Adelaide Croatije i prvi član Dvorane slavnih Hrvatskog nogometnog saveza. Willie Slager bio je prvi strijelac kluba od 1963. do 1969., a bio je i najbolji strijelac ikad - sa 150 postignutih golova u 300 utakmica.

Willie Slager, hvala ti na svemu što si napravio za klub; Tebe i tvoja junačka djela uvijek ćemo poštovati, kroz još mnogo generacija. Ponosni smo što si predstavljao naš veliki klub. Počivao u miru.

Prvaci druge divizije 1972., Willie Armour i Willie Slager

Willie Slager ispucava loptu pro�v Cumberland Uniteda u finalu Kupa 1974.

Finale kupa 1974. – Willie Slager i njegov sin Robbie (sakupljač lop�) - s Brianom Bilićem u pozadini

Willie Slager 1965. na Hanson Reserveu

Willie Slager, gore lijevo - 1975.

1974. - donji red, treći slijeva

PREGLED DOGAĐAJA U KUPU AUSTRALIJE U VIKTORIJI Knightsi, Dandy i Warriorsi ispali, Strathmore pobijedio u napetoj utakmici, Dinamo prošao dalje zahvaljujući dominantnoj igri

Zoran Juraj SABLJAK

Fotogra�ije: Dražen JURINA

Prošlog tjedna NPLom i VPL-om dominirale su utakmice Kupa Australije. Bio je to uzbudljiv prikaz talenta i strasti u sva tri hrvatska kluba NPL-a - Melbourne Knightsima, Dandy Cityju i Dinamo St Albansu, te u klubu VPL-a North Geelong Warriorsima i klubu prve državne lige Viktorije (sjeverozapada) Strathmore Splitu, koji su se borili za slavu. Nažalost samo dvije momčadi mogu proći u iduće kolo.

Melbourne Knightsi izgubili

Melbourne Knightsi ušli su u igru na krilima prošlogodišnjeg junačkog nastupa, nadajući se da će ponoviti tadašnje uspjehe. Međutim, snove im je srušio konkurent - South Melbourne Hellas - u teškoj utakmici.

Unatoč tome što su povremeno pokazali briljantnu igru i zaprijetili protivničkom golu, Knightsi su na kraju izgubili s 2-0 te su time ispali iz daljnjeg natjecanja.

Dandy City razočarao

Razočaranim Knightsima pridružio se Dandy City koji je doživio sličnu sudbinu u utakmici protiv Preston Lionsa.

Unatoč najboljim nastojanjima da igru okrene u svoju korist, Dandy City na kraju je izgubio s 2-0 i tako prerano završio nastup u Kupu Australije.

North Geelong Warriorsi pretrpjeli poraz

North Geelong Warriorsi nakon problema u NPL-u

1 Viktorije nadali su se pronaći utjehu u Kupu Australije, ali njihove nade uništio je Green Gully koji je uvjerljivo pobijedio s 3-0 te ih eliminirao iz daljnjeg natjecanja.

St. Albans Dinamo dominirao:

Za razliku od ostalih hrvatskih klubova NPL-a, St Albans Dinamo pokazao je dominaciju na terenu osiguravši nadmoćnu pobjedu protiv Geelong Rangersa.

S vodstvom od 2-0 na poluvremenu, Dinamo je nastavio potragu za novim golovima te je utakmicu završio trijumfalnom pobjedom od 6-1 kojom se plasirao u iduće kolo Kupa. Zapanjujući trijumf

Strathmore Splita

Nesumnjivo najuzbudlji-

vija utakmica Kupa Australije bila je ona između Strathmore Splita i Gippsland Uniteda FC. Pokazavši neviđenu snagu i ustrajost, Strathmore je nadoknadio zaostatak od 1-0 te na kraju odnio pobjedu s nevjerojatnih 3-2.

Napetosti su rasle te se činilo da će uslijediti izvođenje jedanaesteraca, no fantastični udarac glavom Daniela Vidakovića iz kuta u 80. minuti doveo je domaće navijače do ludila i tako zapečatio važnu pobjedu za Strathmore Split.

rili za konačnih 2-2 na samu uskrsnu nedjelju na stadionu Landen. Carlos De Oliveira postigao je prvi gol za United 58 početkom drugog poluvremena, no Lachlan Campbell izjednačio je za Blacktown kasnim golom.

Nedugo nakom početka utakmice obje momčadi su se okušale u udarcima na gol,

Sydney United 58 i Blacktown City podijelili bodove rezultatom 2-2

a United 58 prvi je zatresao mrežu kada je De Oliveira pucao protiv svog bivšeg kluba. Blacktown City odgovorio je stvorivši vlastite šanse za gol, O’Brien je naprije pogodio vratnicu te potom, netom prije poluvremena, izjednačio rezultat.

U drugom poluvremenu United 58 ponovno je vratio vodstvo pogotkom Nakamure, no Blacktown City uzvratio je udarac te su potom obje momčadi uspjele stvoriti brojne gol

Maks JURKOVIĆ

Adelaide Croatia bila je domaćin bivšem teškašu NPL-a Adelaide Cityju protiv kojeg je u Hrvatskom sportskom centru igrala u četvrtak navečer.

Kako se u Hrvatskom sportskom centru održavala tradicionalna steak night (večernja gozba) povodom Uskrsa, Centar je bio prepun gostiju. Adelaide City žarko je želio prekinuti niz od dva uzastopna poraza, među kojima je bio i neočekivani poraz protiv FK Beograda koji je uslijedio nakon pobjede Croatije s 4-3 protiv South Adelaidea. Adelaide City nije imao sreće za 1-0 početkom utakmice. City je pogodio prečku zahvaljujući dalekometnom udarcu bivšeg igrača Melbourne Victoryja Lewisa Lawrie-Latanzia, odbijenu loptu odlično je obranio ispruženi Vinnie Barbaro. U drugoj minuti utakmice Frank Busasa zamalo je postigao gol za 1-0 za Croatiju nakon što ga je pred golom proigrao Katsuyoshi Kimishima. Dakota Ochsenham blokirao je Busasin udarac na gol. Kako je utakmica odmicala, Croatia se stoički branila uz nekoliko odličnih akcija posljednje četvorke. Croatia je bila opasna i u napadu, a Adelaide City dominirao je posjedom lopte, no nedostajalo mu je ideja u završnici.

Kako su obje strane propusti-

ANALIZA MAJSTORIJA

Nije Dinamo odigrao ništa pamtljivo, ali je i to bilo dovoljno. Utakmicu je prelomio trenutak Petkovićeve briljantnosti Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Dprilike. Kasni udarac glavom Cambpella osigurao je neriješen rezultat za Blacktown City na samom kraju utakmice. Unatoč tome što su obje strane vršile pritisak pokušavajući postići pobjednički gol, utakmica je završila neriješenm rezultatom. Ove nedjelje, 7. travnja, Sydney United ponovno igra na domaćem terenu gdje će ugostiti Rockdale Ilinden FC. Utakmica se igra u Sportskom centru Sydney United, a počinje u 15 sati.

Adelaide Croatia iznenadila Adelaide City

inamo je slavio u subotu na Poljudu 1:0 golom Brune Petkovića u 38. minuti. Aktualni prvak je najvećeg rivala time praktički izbacio iz utrke za prvaka. Suprotno tome, Dinamo je u pogledu bitke za naslov življi nego ikad ove sezone.

Tenzije koje su prethodile derbiju zbog važnosti se očekivano nisu prenijele u spektakularnu utakmicu. Obje ekipe pokazale su boljke koje ih muče cijelu sezonu, a susret je obilovao neforsiranim tehničkim pogreškama zbog kojih nijedna nije uspjela dominirati duži period. Bio je to po svemu klasični poljudski derbi, osim po pobjedniku.

Mislav Karoglan je napravio dva iznenađenja u prvom sastavu. Na klupi je ostavio Josipa Brekala i Ivana Lučića, a od prve minute je na gol stavio kapetana Lovru Kalinića, koji je zbog ozljede dugo izbivao.

le odlične prilike za gol, rezultat je nakon prvog poluvremena bio 0-0. Croatia postiže gol za 1-0 u 49. minuti zahvaljujući Busasi. Paul Radice dodao je

preciznu loptu Busasi koji puca na gol ne ostavljajući Ochsenhamu priliku za obranu. Paul Radice mogao je postići gol za 2-0 za Croatiju u 65. minuti, činilo se da će Radice prevariti Ochsenhama, no nije se mogao odlučiti hoće li pucati ili predati loptu dalje. Ochsenham je iskoristio ovu neodlučnost te je oduzeo loptu Radiceu. Croatia je izdržala do kraja i u sudačkoj nadoknadi zadala odlučujući udarac. Jimmy Odenwalder nesebično je dodao loptu Oliveru Trimboliju koji puca u gol iz blizine. Bio je to Trimbolijev četvrti gol ove sezone. Croatia je peto kolo završila na 5. mjestu ljestvice te ove subote igra protiv momčadi s vrha ljestvice, Adelaide Cometsa, na stadionu Service FM. Susret počinje u 17 sati.

Lučić je vrlo solidno odradio većinu utakmica u Hajduku, a u zadnjem derbiju na Poljudu je imao sjajnu predasistenciju kada je preciznom dugom loptom pronašao Aleksandra Trajkovskog, a ovaj ju je proslijedio u prostor strijelcu Emiru Sahitiju. I van toga se Lučić puno ugodnije osjeća s loptom u nogama, može pogađati kratke dijagonale i pomoći ekipi da izađe iz presinga. U utakmici u kojoj je Hajduk izašao bez Filipa Uremovića i Josipa Eleza problemi s iznošenjem lopte bili su donekle očekivani.

Dinamo je napravio sve što je trebao u toj fazi. Usko je markirao Filipa Krovinovića i nije dao obrani da preko njega iznese loptu, a povratni pas na stopere bio je okidač za presing. Kalinić se u takvoj igri nije najbolje snašao, iz prve je ispucavao svaku takvu loptu i samo su na tome Bijeli izgubili ravno 12 posjeda u utakmici.

Karoglan je kasnije svoju odluku objasnio Lučićevom

Bruno Petković slavi nakon pogotka na Poljudu

Dinamo pobijedio Hajduk i pretekao ga na tablici

ozljedom, iako je on bio na klupi. No, to je i jedini opravdani razlog za takav izbor protiv jednog od rijetkih suparnika u ligi protiv kojeg igra golmana nogom može doći do izražaja. Ono što se može istaknuti kao pozitivno kod Hajduka je to da je Rokas Pukštas malo prilagodio svoju ulogu i nije toliko napadao prostor i ulazio u završnicu, nego je ostajao kao osigurač u sredini terena. To je omogućilo Fahdu Mou�iju da iz drugog plana napada Dinamo i našao se u dvije najbolje šanse domaćina.

Dinamov plan je, s druge strane, bio puno jasniji. U još jednoj velikoj utakmici je bio apsolutno spreman na to da prepusti loptu suparniku i da mu privid dominacije. Hoxha i Kaneko su odgovorno duplirali bokove po potrebi, Baturina i Ademi su u pravilu pravovremeno i agresivno iskakali na Krovinovića i Dinamo je time riješio većinu problema.

No, i u takvoj igri je previše poklanjao. Napravio je nekoliko bespotrebnih i nerezonskih prekršaja u opasnoj zoni, a neopreznost Kevina Theophile-Catherinea je dala Kaliniću zicer ni iz čega. Nije Dinamo odigrao ništa pamtljivo, ali je i to bilo dovoljno. Bio je to, u suštini, jedan od milijun sličnih poljudskih derbija, onaj u kojem je koktel važnosti utakmice, adrenalina i ostalog popratnog sadržaja ubio ne samo ljepotu nego i suvislost nogometa obje ekipe.

Takav razvoj događaja u Splitu u pravilu ide na ruku Hajduku, koji je u zadnjih par godina nekoliko puta pobijedio frustrirani Dinamo u utakmicama u kojima i nije pokazao puno. Sad zna kako se Dinamo osjećao nakon tih utakmica.

Dinamo je došao do najveće pobjede ove sezone, one koja je oprala dosta “grijeha prošlosti” i svih bolnih europskih ispadanja i domaćih kikseva pod Sergejom Jakirovićem. Trenutak koji je prelomio utakmicu bio je trenutak briljantnosti Brune Petkovića.

Imao je problema s ozljedama, forma mu je varirala i dio navijača se tisućiti put upitao isplati li ga se čekati. Da nije ništa drugo napravio ove sezone (a je, itekako), potez iz 38. minute je dao jasan odgovor na to pitanje. U dvoboju dvije ekipe koje ne znaju ili ne žele igrati potez majstora je napravio razliku i usmjerio prvenstvo.

Takuro Kaneko

AdelCro Corbo

NOGOMET

PLAVA FEŠTA NA POLJUDU, RIJEKA IDE NAPRIJED

Lokomotiva je remijem protiv Istre dopustila Osijeku da joj se približi. U utakmici sa šest golova Gorica je pokazala da se probudila

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

I28. kolo Hrvatske nogometne lige donijelo je niz zanimljivih utakmica i rezultata. Istra i Lokomotiva su odigrale remi bez golova. Gosti su time dopustili Osijeku da im se približi na četvrtom mjestu, zadnjem koje vodi u Europu.

Osijek je minimalnim rezultatom svladao Slaven Belupo u Koprivnici. Trenutak odluke dogodio se već u 6. kada je Nejašmić pucao, a

Igrač Rijeke Marco Pašalić prekinuo je golgeterski post

Rijeka se odvojila na vrhu, a Dinamo drugi

Mierez odbijenu loptu poslao u mrežu. Bio mu je to 12. gol ove sezone čime je na vrhu ljestvice strijelaca.

Gorica je pobijedila Varaždin 4:2 u gostima. Povela je u 25. minuti kada je Dinamov Rukavina lijepo pospremio loptu u mrežu, a samo dvije minute kasnije je asistirao Mitroviću za novi gol. Varaždin se vratio u igru u 43. minuti preko Belcara. U 78. Pršir nakon sjajnog prodora zabija za 3:1, a u 80. Jurić gađa kroz noge golmana Varaždina za novi gol. Konačan rezultat u 90. je postavio Drožđek.

Rijeka je deklasirala Rudeš u Zagrebu s 3:0. Već u 9. minuti je Pašalić sjajno opalio s 18 metara u kut za vodstvo. Za 2:0 je isti igrač pucao, ali je lopta pogodila stativu. No, odbija se do Mirka Marića koji sigurno zabija. Za 3:0 zaslužan je Selahi koji je zabio nakon kornera.

Ispred nas su Francuzi, Englezi, Nijemci, Španjolci i Talijani. Uz njih još i Portugalci, Belgijanci, Nizozemci i Danci

Reprezentacije igraju pripremne utakmice, navijači planiraju putovanja do najsitnijih detalja, novinari slažu idealne momčadi i love prve intervjue, izbornici prevrću popise po tisuću puta jer rubrika “ozlijeđeni” stalno se puni novim imenima...

Još su dva i po mjeseca do prve utakmice 14. lipnja u Muenchenu između Škotske i domaćina Njemačke, no favoriti se već dobro znaju, kao i autsajderi. Ostali su u sivoj zoni.

Naravno, nas najviše zanima kako kotiraju naši Vatreni. U ponudi bookmakera Hrvatska je na – desetom

Lju� trener Bijelih

Nakon poraza od Dinama, trener Hajduka Mislav Karoglan bio je jako razočaran: “Danas smo promašili previše. Jednostavno moramo pobijedi� sve, a Dinamo i Rijeka

TABLICA

moraju izgubi� bodove, to je jako jednostavno. Preuzimam apsolutnu odgovornost za sve loše. U dva mandata u Hajduku sam imao dva loša poluvremena koja su moja krivica. Mogu se pogleda� u ogledalo. Tu razinu predanos� moraju ima� i igrači, i još veću kako bi bili prvaci. Neke stvari i odnosi se nisu smjeli desi�. Pričam o pripremama i tako dalje.”

Dinamo je slavio u derbiju na Poljudu protiv Hajduka (0:1). U 30. minuti je Livaja imao solidnu šansu, ali je loše zahvatio loptu.

U 38. minuti je jedna lopta došla do Petkovića na 20 metara od gola. On je okrenuo čuvara oko sebe i pucao nisko.

Lopta je prošla kroz noge braniča i odsjela u maloj mrežici. U nadoknadi je Dinamo mogao otići i na 0:2, ali je najprije Baturina pogodio stativu, a onda je Kalinić lijepo obranio udarac Hoxhi.

Samo minutu ranije je Bernauer na drugoj strani izbacio loptu s gol-crte kada je Mou�i prebacio Nevistića.

U drugom dijelu je Dinamo čuvao prednost.

Hajduk je u 69. minuti imao novu šansu Mou�ija koju je obranio Nevistić, a 12 minuta kasnije je Theophile-Cathierine poklonio zicer koji Kalinić nije realizirao.

Vatreni pali na 10. mjesto na

kladionicama za prvaka Europe

Najvećim favoritima bookmakeri smatraju Francuze i Engleze (po 4.50). Pogled na ponudu otkriva da je Hrvatska završila u daleko najtežem društvu, u “skupini smrti” kako se to ima običaj nazvati.

Kvota da će Hrvatska posta� europski prvak je 40.00 –dakle, u tom slučaju na svaki uloženi euro dobili biste 40 puta veći iznos

mjestu. Tek na desetom. Vjerojatno će puno vas biti razočarano, pa tko to svjetsko srebro i broncu stavlja tek na deseto mjesto u Europi!? Zbog čega nas podcjenjuju? Ispred nas su, ajmo reći očekivano s obzirom na “imena”, reprezentacije zemalja iz Lige petice. Dakle,

I tek

Čak tri momčadi iz naše grupe su u Top 10 favorita Eura (4. Španjolska, 7. Italija, 10. Hrvatska), jedino je Albanija na dnu, u svom drugom nastupu na velikom natjecanju ikada (još i Euro 2016.) dijeli 21. mjesto sa Slovenijom.

Italija je branitelj naslova europskog prvaka, Španjolci su uvijek među najvećim favoritima, mi imamo srebro i broncu s dva posljednja Svjetska prvenstva... teže nije moglo. Bit će - vatreno.

Francuzi, Englezi, Nijemci, Španjolci i Talijani. Uz njih još i Portugalci, Belgijanci, Nizozemci i Danci.

onda mi. Kvota da će Hrvatska postati europski prvak je 40.00 – dakle, u tom slučaju na svaki uloženi euro dobili biste 40 puta veći iznos.

Mislav Karoglan