The Croatian Herald 27th September 2023

Page 1

VJESNIK Hrvatski

ADELAIDE 2023.

Hrvatski nogometni turnir Australije, dani zajedništva, od 28.9. do 1.10. Ajde dođite!

(cijeli osvrt u sljedećem broju)

SJAJNI ZAPREŠIĆ BOYSI

Str.14, 23

U ORGANIZACIJI AHDU

Kreativni članovi, portretne lutkice sve oduševile

NOGOMET, HNL

Hajduk se mučio protiv Lokomotive, Dinamo rutinski

Njihove poznate uspješnice i obrade hrvatskih hitova oduševili su publiku

Nakon "neopisivog" koncerta u Melbourneu, Zaprešić Boysi nastavili su svoju australsku turneju posjetom hrvatskoj zajednici u Canberri. Nogometni klub Croatia Deakin doče-

kao je dečke organiziravši u četvrtak navečer, 21. rujna, susret u bistrou Vatreni.

Hrvatski nogometni klub O'Connor Knights svoju dobrodošlicu im je priredio u petak, 22. rujna. Uz poznate hitove, prirasle svakom hrvatskom srcu, bila je to noć za pamćenje. Posebno su oduševili mladi koji su s Boysima pjevali sve njihove pjesme.

GODINA ZA PAMĆENJE

Svečana gala večer Brisbane Knightsa

Živjela Brisbane Croatia, poručili su ponosni domaćini ovog okupljanja

lanovi Nogometnog klu-

ba Brisbane Knightsa i njegovi brojni prijatelji i pokrovitelji svečanom su gala večeri u Hrvatskom klubu "Brisbaneu" - u predgrađu Rocklei - u petak, 22. rujna,

obilježili kraj svoje uspješne sezone.

Okupljeni su uživali u opuštenoj atmosferi uz pjesmu, ples, obilje domaće hrane i vrijednih nagrada tombole, a onda i uz svečanu dodjelu priznanja.

Zajedništvo ove hrvatske zajednice gradi se uz ovaj uspješan klub.

Poruka za ovaj dan posvećena je slobodi, koja uvijek treba obilježavati odluku o napuštanju vlastite zemlje

Povodom Svjetskog dana iseljenika i izbjeglica u katedrali sv. Patricka u Melbourneu služena je svečana sv. misa na kojoj su se okupili i brojni vjernici iz hrvatskih katoličkih zajednica.

Sv. misu u nedjelju, 24. rujna, predslavio je nadbiskup Peter A. Comensoli

Noć za pamćenje u North Fremantleu

Nakon koncerta u Canberri Zaprešić Boysi su u organizaciji NK Western Knightsa i HFG-a Zagreb održali još jedan koncert za pamćenje. U nedjelju, 24. rujna, dvorana Hrvatskog društvenog centra u North Fremantleu bila je ispunjena srčanim nastupom toplo dočekanog benda i pjesmom u kojoj su glasno sudjelovali brojni članovi ove hrvatske zajednice.

KOLUMNA

u koncelebraciji svećenika među kojima su bili i mons. Bosiljko Rajić te vlč. Velimir Maglica. Molitva vjernika bila je na hrvatskom jeziku, a pročitao ju je Alexander McPherson - obučen u lastovsku tradicionalnu nošnju.

U procesiji s crkvenim barjacima mogli su se vidjeti i stari barjaci iz HKZ-a sv. Nikole Tavelića koje su ponosno nosili župljani ove najstarije hrvatske katoličke zajednice. Obilježavanje ovog dana prilika je da izrazimo zabrinutost za brojne ranjive osobe koje se nalaze u pokretu.

Ne bi me iznenadilo da naši ljevičari i pokojnog Dražena Petrovića proglase ustašom

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 1 OGLASI
1 AUD = 1,6519
1 USD = 1,0617
Č
Str. 35 Str.24 Str. 13 Piše: Zvonimir Hodak
INTEGRACIJA ONIH KOJI DOLAZE
MELBOURNE PRIHVAĆANJE I
Historic Croatian Grand Final Derby Sees Canberra Croatia Victorious in Thrilling Penalty Shootout Against O’Connor Knigh ts
Str. 8
I Hrvati na
Dan iseljenika u katedrali sv. Patricka Vatreni koncert
Canberri
sv. misi za
u
Str. 8, 9 Str. 8, 9

INVESTICIJA RADIT ĆE POGON ZA ELEKTRIČNE BICIKLE

Bit će to prva tvornica njemačkog automoto diva u Hrvatskoj i njegova prva green�ield investicija u lokalnu industrijsku proizvodnju

Svečana prisega kadeta na vojnom učilištu

NaHrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” u Zagrebu u subotu je svečanu prisegu položilo ukupno 69 kadetkinja i kadeta 21. naraštaja, polaznika programa Vojno inženjerstvo, Vojno vođenje i upravljanje, Vojno pomorstvo i studija Aeronautika.

Nakon studija čeka ih posao u Oružanim snagama RH. Uz kadete i predstavnike Hrvatske vojske, svečanosti je nazočio i izaslanik ministra obrane ravnatelj Ivan Jušić, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH.

- Uvijek poštujte hrvatsku povijest i tradiciju te se vodite iskustvima Domovinskog rata, rata za opstojnost hrvatskoga naroda. To znači čvrste odnose predanosti i timskog duha utemeljene na povjerenju, poštovanju i iskrenosti. Samo takvim odnosom postat ćete dio vojne obitelji, dio vojne povijesti, rekao je

general-bojnik Slaven Zdilar, zapovjednik vojnog učilišta.

Pripadnicima 21. naraštaju kadetkinja i kadeta Hrvatskog vojnog učilišta ‘Dr. Franjo Tuđman’ na položenoj svečanoj prisezi Domovini čestitao je ministar obrane Mario Banožić.

Vaša spretnost, snalažljivost i srčanost presudna je za stvaranje moderne Hrvatske vojske, spremne za suočavanje sa svim izazovima koje postavlja suvremeni svijet, rekao je.

Ministar obrane napomenuo je kako je Vlada svjesna važnosti zadovoljnog pripadnika Hrvatske vojske i nastavlja raditi na poboljšanju materijalnih i drugih prava pripadnika HV-a te u vojsku uvoditi moderne tehnologije i sposobnosti.

Naglasio je kako je pred nama realizacija nekih od najznačajnijih vojnih ulaganja od hrvatskog osamostaljenja.

Njemački Porsche je u �inalizaciji planova da u Hrvatskoj izgradi tvornicu pogona za električke bicikle, objavili su u nedjelju hrvatski mediji.

Bit će to prva tvornica njemačkog automoto diva u Hrvatskoj i njegova prva green�ield investicija u lokalnu industrijsku proizvodnju. Drugo je to značajno ulaganje u lokalnu proizvodnju u području mobilnosti, auto-moto industriji, otkako

Autodiv Porsche gradi tvornicu u Svetoj Nedelji

je Rimac grupa najavila i krenula u izgradnju vlastite tvornice u Svetoj Nedelji kraj Zagreba.

Detalji o Porscheovoj tvornici pogona za električne bicikle zasad nisu poznati. Svi, osim jednog. Zbog fokusa na pogone i brendove koje ima otprije, poput Porschea i FAZUA-e, njemački div usisat će tehnologiju i znanje stvoreno u Greyp Bikesu i ugasiti taj brend. Sve se to događa dvije godine otkako je Porsche

grupa preko Porsche eBike Performancea preuzela startup Greyp Bikes od Mate Rimca. Bila je to jedna od najvećih akvizicija u Hrvatskoj dosad.

Procjena je da je Porsche eBike Performance za Greyp Bikes platio 100 milijuna kuna, ili 13,3 milijuna eura. Inicijalno je Porsche najavio da će zadržati brend, što je i učinio sve do ove godine.

U veljači je njemačka matica prvo objavila da iz sudskog

Ličani za zaštitu rijeke Gacke

registra miče Greypov brend i zamjenjuje ga za svoj Porsche eBike Performance. Sad smo doznali da gasi i Greypovu vertikalu unutar Porsche eBike Performancea.

Dosad je ta tvrtka imala dvije vertikale. Jedna je imala sjedište u Njemačkoj i bavila se razvojem pogonskih sustava za električna vozila, a druga je razvijala i proizvodila bicikle Greyp. Međutim, bivši Greyp, a sada Porsche eBike Performance, mučio se

s pro�itabilnosti. Podsjetimo, nakon što je krajem 2021. godine Porsche preuzeo većinski udio u najpoznatijem hrvatskom proizvođaču električnih bicikala Greyp Bikesu, u veljači ove godine je i službeno zaokružio tu transakciju. Greyp je od toga trenutka bicikl u ponudi Porschea. Tvrtka Greyp Bikes pak postala je dio njemačke tvrtke Porsche eBike Performance i službeno se tako zove i u Hrvatskoj.

Spomenik Novom Vinodolskom

Novljani u češkom Breclavu

Izaslanstvo Novog Vinodolskog u kojem su bili ravnatelji muzeja i centra za kulturu, lokalnog kulturno-umjetničkog društva i klape Vinčace posjetilo je nedavno prijateljski grad Breclav u Češkoj.

Povod je bio obilježavanje

490. obljetnice osnutka lokalnog dijela Charvatska Nova Ves u Breclavu i restauracije lokalnog dijela Poštorne od strane Charvatiana te je za tu prigodu otkriven i spomenik prijatelju-gradu Novom Vino-

Hrvatski VJESNIK

ABN: 85-006-217-232

69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068

Tel:(03) 9481 8068

Fax: (03) 9482 2830

E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Poštanski pretinac

(Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

dolskom u Breclavu. Obilježavanje ove povijesne prekretnice u gradu Breclavu upriličili su gradonačelnik Svatopluk Peček i veleposlanica Republike Hrvatske u Češkoj Ljiljana Pancirov.

„Kao i svaki puta do sada naši sugrađani su srdačno i ljubazno primljeni i ugošćeni, a posebnu notu ovom prijateljskom druženju između gradova dala su dva koncerta naše klape Vinčace“, kazali su dirnuti Novljani.

IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

GLAVNI I ODGOVORNI

UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

UREDNIŠTVO(Editorial staff):

Suzana FANTOV

Andrej BUTKOVIĆ

Josip HERCOG

Kako bi se zadovoljile potrebe enormno povećane apartmanizacije i potreba za vodom u Primorju, kao i na otocima Pagu i Rabu, rade se projekti kojima bi se nove količine vode uzele iz rijeke Gacke. Ako se tako nastavi ta lička ljepotica imat će sve manje vode u svom koritu.

Stoga su ove najave naišle na javnu osudu mnogih medija, Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, političkih stranaka, Gospićko-senjske bi-

skupije, udruga i građana. Nastavak i novo uzimanje vode iz ove prebogate i posebno lijepe rijeke mnogi vide kao opasnost ne samo od uništenja njezine �lore i faune.

Naime, time bi bilo ugroženo i više stotina apartmana, ugostiteljskih i smještajnih kapaciteta na ličkom području čije je postojanje izravno vezano uz turizam i rijeku Gacku iz koje se vodom već odavno snabdijeva i hidroelektrana Senj.

Bečki bal vratio se u Opatiju

Bečki bal vratio se u Opatiju. U subotu je proslavljeno prijateljstvo dva grada uz orkestar Original Wiener Strauss Capelle i plesnu školu Wiener Tanzkomitee. Taktovi bečkog valcera odjeknuli su čarobnom Kristalnom dvoranom – nakon tri godine stanke.

Hotel Kvarner ponovno je održao poznati Bečki bal i ugostio austrijske glazbenike i plesače, kao i eminentne osobe iz liburnijskog javnog živo-

DISTRIBUCIJA (Distribution):

ta, a sve uz ritam valcera, polki i mazurki. Kristalna je dvorana bila potpuno ispunjena. „Ovaj bal sjajna je stvar jer se time njeguje kulturna veza između Austrije i Hrvatske”, kazao je veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj Josef Markus Wuketich. Gradovi u kojima gostuje Bečki bal uglavnom su veći, poznatiji gradovi poput New Yorka, Ontarija i Rio de Janeira, a Opatija najmanji grad koji ugošćuje ovu manifestaciju.

CIJENA PRIMJERKA

KOLUMNISTI (Columnists):

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO

GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ

GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ

FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK

MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068

E-mail:

croatianherald@netspace.net.au

VIC: All Day Distribution

Tel: 03 9482 1145

Australia Wide

Wrap Away Distribution

Tel: 02 9550 1622

TISAK (Printed by):

Streamline Press (03) 9417 2766

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST)

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 2 VIJESTI
GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270 Utemeljen 1983.
Ritam valcera u Kristalnoj dvorani Gacka, lička ljepo�ca Gasi se brend Mate Rimca ‘Greyp Bikes’ i ide dalje s Porscheovim ‘eBike Performance’ Nakon studija čeka ih posao u Oružanim snagama RH

SAVUDRIJA DOMAĆIN RONILAČKI KLUB HRVATSKIH RATNIH VOJNIH INVALIDA

Ukrajinski branitelji na resocijalizaciji u Hrvatskoj

U programima su sudjelovali ukrajinski branitelji, uključujući i osobe s invaliditetom koje su sudjelovale u teškim akcijama i borbama u Mariupulju, zatim Buči, sudionici vojne postrojbe Azov…

Hrvatski branitelji ugostili su u Hrvatskoj ukrajinske koji su, od 17. do 25. rujna u savudrijskom kampu “Veli Jože”, sudjelovali u programu resocijalizacije s ciljem vraćanja ukrajinskih branitelja u svakodnevne tokove civilnog života.

Naime, ronilački klub hrvatskih ratnih vojnih invalida (HRVI) Nemo-Adriatic pokrenuo je projekt resocijalizacije ukrajinskih branitelja kao doprinos hrvatskih branitelja Ukrajini.

Nakon sudjelovanja u programu u Hrvatskoj, ukrajinski branitelji provodili bi takav program u Ukrajini sa svojim kolegama braniteljima uz nadzor i savjetovanje hrvatskih kolega branitelja. U programu resocijalizacije sudjelovali su ukrajinski branitelji, uključujući i osobe s invaliditetom koje su su-

djelovale u teškim akcijama i borbama u Mariupulju, zatim Buči, sudionici vojne postrojbe Azov, branitelji koji su sudjelovali u oslobođenju Buče i brojni drugi.

“Na poziv gradonačelnika

grada Lavova u travnju ove godine prezentirali smo program u Ukrajini ministrici ukrajinskih branitelja Juliji Laputini, gradonačelniku grada Lavova, Andriy Sadovy i UNBROKEN fondaciji te do-

govorili dolazak jedne grupe branitelja u Hrvatsku”, naveo je predsjednik Ronilačkog kluba HRVI Nemo-Adriatic Rene Cipovec. Volonterski doprinos tom projektu pružili su članovi

Ronilačkog kluba HRVI Nemo-Adriatic, pripadnici specijalne policije, policije, gardijskih brigada, dragovoljci i veterani Domovinskog rata, a program resocijalizacije, kako se navodi u priopćenju

Nositelj projekta s ukrajinske strane je UNBROKEN fondacija i gradska administracija grada Lavova koja aktivno rehabilitira branitelje kroz programe osiguravanja visoko so�isticiranih proteza za branitelje s amputiranim udovima te ima cijeli niz programa resocijalizacije

Plave promocije, postavljan je kao edukacijsko, sportsko, rekreativan. Sastoji se od teoretskog i praktičnog dijela u moru za što bolji oporavak branitelja.

Nositelj projekta s ukrajinske strane je UNBROKEN fondacija i gradska administracija grada Lavova koja aktivno rehabilitira branitelje kroz programe osiguravanja visoko so�isticiranih proteza za branitelje s amputiranim udovima te ima cijeli niz programa resocijalizacije. Inače, u sklopu programa provodile su se brojne aktivnosti i sadržaji na moru, uključujući osnovne tehnike ronjenja, upoznavanje s ronilačkom opremom, tečaj ronjenja, brojne aktivnosti koje uključuju kajake, supove, terapijsko jahanje s konjima te druženje hrvatskih branitelja s ukrajinskim braniteljima potaknuti iskustvom koje i sami posjeduju. Programu su se priključili psiholozi iz Ukrajine i Hrvatske a Program resocijalizacije završio je polaganjem ispita i završenog zarona u Ronilačkom centru Marco Polo u Rijeci za ronilačke kategorije, OWD te polaganjem ispita za voditelja brodice u Lučkoj kapetaniji Rijeka.

Plovilo se Starom Dravom, s obala se lovila riba, igrala se odbojka, slikala priroda, i umjetničkim alatima i fotoaparatima

Poskupjeli i benzin i dizel

Kuća utočišta je za beskućnike i marginalizirane osobe grada Rijeke

URijeci se ovih dana održava tradicionalni Tjedan sv. Vinka Paulskog koji završava 27. rujna, na blagdan toga velikog sveca, milosrdnog čovjeka, zaštitnika i prijatelja siromaha. Kao i mnogih prethodnih godina

Tjedan organizira Udruga Depaul Hrvatska – Kuća utočišta, dnevni centar za beskućnike i ostale marginalizirane osobe grada Rijeke.

Tih je tjedan dana nova prilika za potporu toj Kući koja pomaže najsiromašnijima među nama, za upoznavanje njezinog rada te djelovanja i karizme sv. Vinka Paulskog, koji je Depaulu trajno nadahnuće.

Časna sestra Veronika

Mila Popić, predsjednica Depaul Hrvatske i voditeljica Kuće utočišta kaže da im je cilj da to što čini bude djelotvorno, da ljudima donosi novi život.

„Kuća utočišta izgrađena je i počela raditi 2007. godine, a od 2017. vodi ju Depaul Hrvatska. Iako nismo ustanova koja pokriva cijelu Hrvatsku, ona je na razini naše zemlje vidljiva i prepoznata kao djelovanje koje vrijedi poduprijeti. Trebalo je vrijeme da se to dogodi, ali naše sestre milosrdnice samozatajno su djelovale desetljećima prije nego su ovu kuću izgradile – siromašni su uvijek dolazili na njihova vrata i primali pomoć. I mi danas, Depaul, djelujemo sa željom da o nama govore djela, više nego riječi“, rekla je s. Veronika.

Više stotina zaljubljenika u boravak u prirodi stiglo je u subotu na Staru Dravu u Bilju, samo deset minuta nakon službenog dolaska jeseni, kako bi uživalo u druženju u organizaciji Javne ustanove Agencija za upravljanje zaštićenim vrijednostima Osječko-baranjske županije.

Unatoč kiši pa i hladnoći na obilježavanje Dana rijeke Drave došli su svejedno pravi rekreativci, odlučni zabaviti se sportskim i drugim aktivnostima na kopnu i na vodi, uz niz zanimljivih edukacija i radionica.

Nema onoga koji za sebe nije pronašao neku zanimaciju ili gastronomsku poslasticu u tom samo jednom od bisera iz biljskog izletničkog niza.

Plovilo se Starom Dravom, s obala se lovila riba, igrala se odbojka, slikala priroda, i umjetničkim alatima i fotoaparatima, učilo o prirodi i Kopačkom ritu...

Uglavnom, slavila se, kako je jednostavno sažeo ravnatelj Agencije Igor Ružička, naša Drava i način življenja

Jesenska proslava

panonskog življenja

uz svih njezinih, ne samo osječko-baranjskih, 300 kilometara kroz Hrvatsku, nakon što se, napustivši alpske predjele, smiri ovdje u nas, u Panoniji, a onda i zaljubi u naš dio moćnog Dunava.

- Cilj nam je podići svijesti javnosti o potrebi učinkovitijeg i više razine očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti dravske regije na međunarodnoj razini, a u tome i na ovaj način uspijevamo već šest godina - objašnjava Ružička.

Uključile su se lokalne

udruge koje se bave sportom, humanitarnim radom, zaštitom prirode, kao i očuvanjem prirodne i kulture baštine, održan je ribički kup turnir odbojke na pijesku, demonstriralo se uzorkovanje, natjecalo se u starim sportovima skakanja u vreći i potezanju užeta...

Plovilo se u Regati Bilje

- Kopačevo i rekreativno veslalo, a svi su počašćeni grahom u ćupu, �iš-paprikašem, šaranom u rašljama, čobancem, kobasicama, sladoledom i langošicama...

Vlada je u ponedjeljak na telefonskoj sjednici u ponedjeljak uredbom utvrdila najviše maloprodajne cijene naftnih derivata za sljedeća dva tjedna pa je tako od utorka benzinsko gorivo poskupjelo za četiri centa po litri, a dizelsko za sedam centi, te će cijena osnovnog benzina i dizela biti ista i iznositi 1,62 eura (12,21 kunu) po litri. I plavi je dizel (za poljoprivrednike i ribare) poskupio za sedam centi te je od utorka njegova cijena 1,08 eura po litri (8,14 kuna). Cijena UNP-a (ukapljeni plin) za spremnike i boce viša je za pet centri - UNP za spremnike stoji 1,24 eura po kilogramu (9,34 kune), a UNP za boce 1,80 eura po kilogramu (13,56 kuna).

Iz Vlade u priopćenju navode kako bi, da nema mjera Vlade te da se maloprodajne cijene u potpunosti slobodno formiraju na nivou premija energetskih subjekata prije prve uredbe, cijena benzinskog goriva iznosila 1,74 eura po litri (13,11 kuna), a za dizelsko gorivo 1,78 eura (13,41 kunu).

Bez mjera Vlade, plavi dizel stajao bi 1,17 eura po litri (8,82 kune), dok bi UNP za spremnike stajao 1,48 eura po kilogramu (11,15 kuna), a UNP za boce 2,11 eura po kilogramu (15,90 kuna).

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 3 VIJESTI
Časna sestra Veronika Mila Popić
‘Ne odustajemo od ljudi’
Veslanje na Staroj Dravi u Bilju Hrvatski branitelji ugos�li su ukrajinske u savudrijskom kampu „Veli Jože“ Program je završio polaganjem ispita i završnog zarona u moru

‘Situacija s covidom stabilna, ne uvodimo nove mjere’

Europa se suočava s porastom broja oboljelih, no on još uvijek ne zabrinjava, rekao je Capak

UHrvatskoj je stabilna epidemiološka situacija vezana uz covid-19, cjepiva ima dovoljno i za sada se ne uvode nikakve nove epidemiološke mjere, izjavio je u petak ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak komentirajući porast novooboljelih u Europi.

Imamo stabilnu epidemiološku situaciju vezano uz covid. Od početka kolovoza broj novootkrivenih slučajeva nešto je porastao, ali ne raste bitno broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva, izjavio je Capak.

Dodao je da u svijetu cirkuliraju tri nova soja koja imaju značajne mutacije na šiljastom proteinu virusa što im omogućava izbjegavanje imuniteta stečenog preboljenjem ili dosadašnjim cijepljenjem. Zbog toga se i Europa suočava s porastom broja oboljelih, no on još uvijek ne zabrinjava.

“Pažljivo pratimo što se događa u Europi i svijetu i za sada ne uvodimo nikakve nove mjere. Ako se situacija pogorša, spremni smo rea-

Prvi razred osnovne škole ove godine broji 35.906 učenika, što je 190 učenika više nego prošle

Ukupan broj učenika osnovnih i srednjih škola u padu je u odnosu na lani, čime je nastavljen trend pada u zadnjih deset godina, no prvašića je ove školske godine više, pokazuju najnoviji podaci Školskog e-Rudnika (ŠeR-a) za 2023./2024.

Prvi razred osnovne škole ove godine broji 35.906 učenika, što je 190 učenika više nego prošle, pokazuju podaci ŠeR-a Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Ukupan broj učenika osnovnih i srednjih škola trenutno iznosi 450.691 učenika, što je manje za 2660 učenika u odnosu na prethodnu godinu.

Prema podacima ŠeR-a, u odnosu na deset godina ranije, imamo 58.517 učenika manje nego danas (11.49 posto), podjednako i muških i ženskih.

Na razini županija od 2013./2014. do danas jedino

Grad Zagreb (2.13 posto) i Istra (2.64 posto) bilježe po-

S�glo novo adap�rano cjepivo

Capak je podsje�o i da je u Hrvatsku s�glo novo adap�rano cjepivo pro�v covida.

“U ponedjeljak, 18. rujna, službeno smo počeli s cijepljenjem novovarijantnim Pfizerovim cjepivom.

Prije svega preporučamo da se cijepe rizične skupine, stariji od 65 godina i kronični bolesnici, ali cjepiva ima dovoljno i moći će se cijepi� svi koji to žele”, rekao je Capak.

Tata je najprije mislio da sam prolupala. Bila sam njegova princeza, dotjerana i sređena, a sad odjednom ovo. Svi su me odgovarali, ali nitko u tome nije uspio, priča Ivana

Mir i tišinu u uistinu netaknutoj prirodi poremetio je zvuk što se najprije čuo u daljini, a zatim se sve više kotrljao makadamom prema nama. Parkiravši ulašteni Case na velikoj livadi naslonjenoj na šumarak, iz traktora koji je ne tako davno izišao iz tvornice iskočila je krhka žena duge kovrčave kose, u majici na kojoj piše “Instagram poljoprivrednica”.

ima opipljive reference zahvaljujući projektima koje je do sada pisala pa nam odmah kaže kako je drugi najveći iznos dobiven iz fondova, 107 milijuna eura, njezin projekt, iz vremena dok je živjela i radila u Zagrebu. No ono što je napravila u posljednjih godinu i pol na Kordunu, graniči s pravim malim čudom.

girati u sprječavanju širenja ove bolesti”, poručio je.

Prema podacima objavljenima u ponedjeljak, u posljednjih sedam dana u Hrvatskoj zabilježeno je 237 novih slučajeva zaraze te su evidentirana 373 aktivna slučaja.

U posljednjih sedam dana umrlo je 14 osoba s covidom, a u samoizolaciji je 65 osoba.

Proteklog tjedna u Hrvatskoj je utrošeno svega 19 doza cjepiva, a od toga su četiri osobe cijepljene prvom dozom.

Ukupan broj učenika u padu, no prvašića

više

Zove se Ivana Pavić, magistra je ekonomije, na diplomskom je studiju održive ekološke poljoprivrede i na poslijediplomskom za pripremu i provedbu EU projekata.

Grade staje, kupuju traktore

– Prije pet godina preselila sam se iz Zagreba ovdje u Primišlje, malo mjesto koje broji samo 18 stanovnika. Otvorila sam �irmu za EU fondove i bacila se maksimalno u poljoprivredu, da budem primjer mladog poljoprivrednika – izgovara 32-godišnjakinja.

U središtu obližnjega grada Slunja, kojem Ivanino selo administrativno pripada, najvjerojatnije tijekom ovoga rujna otvorit će ured za EU fondove pa ovih dana marljivo radi i na uređenju interijera. Na katu iznad poslovnice Fine u prostoru koji je kupila na javnoj dražbi imat će i dvoranu s 50 sjedećih mjesta gdje će držati radionice i edukacije o povlačenju novca iz europskih fondova.

Očekuje da će odaziv biti dobar, uostalom iza sebe

– U tom sam razdoblju u ovaj nerazvijeni kraj iz fondova poljoprivrednicima donijela šest milijuna kuna. Grade se od tog novca staje, kupuje mehanizacija i sad ovdje imamo najviše traktora po stanovniku – kaže pokazujući na traktor kojim je došla, a koji je također “stigao” iz fondova.

Traktor kojim se dovezao susjed, baš kao i drugi, još je veći.

– Ako Europa već hoće davati novac, neka da selu – veselo govori, dodajući kako će novca iz europske blagajne

Ivana s jednim od svojih konja u Primišlju kod Slunja

biti i za nju i za druge poljoprivrednike iz kraja, pohvalivši se kako je neke seljane nagovorila da krenu na edukacije i upisuju škole, što će im kod natječaja priskrbiti više bodova.

Radim sve što poljoprivrednici rade, samo što mi u Zagrebu to ne znamo. I da se pohvalim, tata mi je za posljednji rođendan kupio motorku. U Zagreb odem povremeno, ali više se nikada ne bih mogla vratiti ondje živjeti – kaže Ivana

rast ukupnog broja učenika. Osnovnu školu trenutno pohađa 304.715 učenika, što je za 4479 učenika manje nego prošle godine.

Srednjoškolski sustav broji

145.976 učenika, što je u odnosu na lani porast od 1819 učenika.

Gledajući razdoblje od 2013./2014. do danas, Grad Zagreb, Istarska županija i Dubrovačko-neretvanska županija jedini bilježe porast u broju osnovnoškolaca. Najveći pad u broju osnovnoškolaca je u Vukovarsko-srijemskoj

županiji (29 posto), Brod-

sko-posavskoj županiji (26 posto), Požeško-slavonskoj (24.7 posto).

Što se tiče srednjih škola, u odnosu na deset godina ranije najveći pad u broju učenika je u Požeško-slavonskoj i Ličko-senjskoj županiji, obje oko 36.4 posto, a slijede Brodsko-posavska (34.82 posto) i Vukovarsko-srijemska (34.25 posto).

U prvi razred srednje škole ove godine se upisalo 40.683 učenika, 1213 više nego prošle, odnosno 4777 učenika više nego u prvi razred osnovne škole.

Prema sadašnjim procjenama, kilometar autoceste prema Dubrovniku zbog težine terena stajao bi oko 27 milijuna eura

Hrvatske autoceste (HAC)

sljedeći će mjesec raspisati natječaje za izvođače radova za dva preostala kapitalna autocestovna pravca

Rudine - Doli - Dubrovnik i Križišće – Selce. Vrijednost tih poslova procjenjuje se na oko 860 milijuna eura. Ugovori bi se trebali potpisati u sljedećoj, izbornoj godini.

Prva je autocesta od mjesta Doli kada se prijeđe Pelješki most i mjesto Ston do

Osojnika, malo prije Dubrovnika. Druga autocesta Križišće – Selce bi trebala spojiti Rijeku sa Senjom, odnosno, Žutom Lokvom.

Kada bi se te autoceste izgradile, onda bi bila gotova

Jadransko-jonska autocesta koja kreće od Trsta preko Istre, Rijeke te preko Senja i Like ide u Dalmaciju i dalje preko Pelješkog mosta do Dubrovnika.

Hrvatska Vlada prošli je

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 4 AKTUALNO KORONA BROJ SLUČAJEVA NEŠTO PORASTAO PODUZETNICA I TO SE POČELO DOGAĐATI,
će se autoceste
Stona
Gradit
od
prema Magistrica ekono u selo kod Slunja,
Autoceste uz hrvatsku obali od Istre do Dubrovnika
Ohrabruje što je više prvašića nego lani Ivana Pavić s motorkom koju joj je otac kupio za rođendan Krunoslav Capak

NA SELO IZ GRADOVA OPTUŽBA SDP JE SURAĐIVAO S TALIJANIMA

mije iz Zagreba preselila ima ured, zemlju, konje

Usporedo s konzultantskim uslugama te pisanjem i provedbom projekata Ivana se i sama počela baviti poljoprivredom pa trenutačno ima dvije posavske i dvije arapske kobile kao i 50 hektara zemlje te velike planove.

– Dijete sam s asfalta, jedna od onih koja na travu nije htjela ni nogu staviti. I ako netko nije bio predodređen za poljoprivredu, to sam onda ja. U prvih mjesec dana uspjela sam slomiti ruku – vadeći iz vozila motornu pilu.

Motorka za rođendan

Izdašni EU fondovi

Da se nešto u Hrvatskoj mijenja po ovom pitanju, odnosno da se sve više mladih odlučuje potraži� svoju životnu sreću u poljoprivredi i vra�� se na selo gdje osnivaju svoja Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, potvrđuju brojni primjeri. Najviše je takvih u Slavoniji, ali ih ima, poput ovog primjera, i u drugim dijelovima Hrvatske, poput Banovine, Korduna i Like.

Mijenja se i svijest ljudi.

Ranije bi takve koji idu na selo gledali dijelom i s podsmijehom, a danas im uglavnom s�žu čes�tke i pohvale s društvenih mreža. „Svaka čast! Želim joj puno uspjeha u radu na zemlji i sve najbolje u životu“, jedan je od komentara. Dakako, budimo realni, jedan od glavnih razloga takvog novog trenda su izdašni europski fondovi koji mladim poljoprivrednicima omogućuju dostojanstven život od svog rada.

Slunj joj dodijelio zahvalnicu

Dvije posavske i dvije arapske kobile nalaze se na ovome gospodarstvu čija je vlasnica u selu kupila dvadeset i pet hektara zemlje te još toliko uzela u zakup pa sada raskrčuje i uređuje zemlju na kojoj će podići nasade oraha, trešanja i duda. OPG je osnovan prije tri godine,

a uz poljoprivredu vlasnica se bavi i pisanjem EU projekata i u godinu i pol na Kordun je poljoprivrednicima s�glo šest milijuna kuna. Za pomoć korisnicima u pripremi i kandidaturi projekata za financiranje iz nacionalnih i EU fondova Grad Slunj lani joj je dodijelio zahvalnicu.

Da se preseli, odlučila je promišljajući u što bi uložila ušteđevinu. Izbor je pao na Primišlje u koje je dolazila na kupanje na Mrežnici, svidjeli su joj se i rijeka i konji koje je vidjela pa je počela tražiti zemljište i naposljetku se na Kordun odlučila i preseliti te započeti sa sasvim drukčijim životom, daleko od ureda, šminkerske odjeće i svakodnevnog “peglanja” svoje kuštrave kose.

– Tata je najprije mislio da sam prolupala. Bila sam njegova princeza, dotjerana i sređena, a sad odjednom ovo. Svi su me odgovarali, ali nitko u tome nije uspio. No s vremenom sam učila pa sad znam i raditi s pilom, sama sebi pripremam drva, frezam, malčiram, kosim, čistim staju...

Zapravo, radim sve što poljoprivrednici rade, samo što mi u Zagrebu to ne znamo. I da se pohvalim, tata mi je za posljednji rođendan kupio motorku. U Zagreb odem povremeno, ali više se nikada ne bih mogla vratiti ondje živjeti – kaže Ivana Pavić iz Primišlja, vlasnica OPG-a Pavichland.

Dubrovniku i od Rijeke do Senja

tjedan odobrila najveće pojedinačno kreditno zaduženje u povijesti HAC-a u visini od 2,172 milijarde eura, kojim je osigurano 1,3 milijarde eura za gradnju ove dvije autoceste.

Autocesta Rudine - Osojnik ukupne je dužine 28 kilometara i riječ je o najskupljoj autocesti koja će se graditi u Hrvatskoj.

Prema sadašnjim procjenama, kilometar ove autoceste stajao bi oko 27 milijuna eura (autocesta kroz Slavoniju košta oko 5 milijuna eura).

Osim same autoceste, bit će potrebno sagraditi i dvije spojne ceste ukupne dužine oko 10 kilometara. Jedna je

dužine 6,3 kilometara od Stona do Doli, a druga od Osojnika do Dubrovnika. To će biti drugi pokušaj izgradnje ove autoceste.

Godine 2008. tadašnji premijer Ivo Sanader otvorio je radove, potpisani su ugovori s izvođačima, ali sve je upriličeno u svrhu predizborne kampanje jer Vlada nije osigurala sredstva te je sve propalo.

Iznimno visoka cijena gradnje uvjetovana je težinom terena kroz koji će trasa autoceste prolaziti. Od ukupno 28 kilometara dionice čak 21 kilometar je u

objektima i tunelima

Autocesta Rudine - Dubrovnik s autocestom A1 u

Cilj im je bio izazivati incidente, koristili su migrante kako bi se dovelo u pitanje postupanje hrvatske policije prema njima, a time i spremnost Hrvatske za Schengen

Hrvatska neće slati vojsku na granicu u borbi protiv migranata i nikad nećemo postaviti žicu prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini, izjavio je u petak premijer Andrej Plenković.

Prema njegovim riječima, na zaštiti vanjske granice Europske unije angažirano

Hrvatska je ušla u Schengen, prostor EU bez granica

Socijalisti incidentima željeli spriječiti hrvatski ulazak u schengenski prostor

je 6500 pripadnika policije i to je sasvim dovoljno. No, naglasio je, Hrvatska očekuje veći angažman policije Bosne i Hercegovine u nadzoru izlaska ljudi iz susjedne zemlje. Prema njegovim riječima, Hrvatska ima minorne probleme s migrantima u odnosu na Italiju, Francusku, Njemačku.

A potom je iznio teške optužbe na račun SDP-a i Možemo! Optužio ih je da su se žestoko borili protiv ulaska Hrvatske u Schengen. On tvrdi da su SDP-ovi zastupnici u Europskom parlamentu uspjeli angažirati europske zastupnike socijalista iz Italije ‘da nam fabriciraju incidente na granici, nastojeći isprovocirati reakciju hrvatske policije u vremenu pristupanju u Schengen, mi smo to spriječili‘.

Plenković tvrdi kako postoje dokazi o tome, video snimke napravljene dronovima.

- Mi o tome više nećemo šutjeti - naglasio je Plenković. Također je optužio vodstvo Možemo! da je u suradnji Centrom za mirovne studije aktivno radio da Hrvatska ne uđe u Schengen.

Migrante vodila talijanska novinarka

Božinović je podsje�o na događaj iz siječnja 2021. kada je policija zaustavila skupinu europskih socijalista koji su se trebali na granici s BiH, izvan službenog graničnog prijelaza, susres� sa skupinom migranata koje je u isto vrijeme prema istoj kontrolnoj točki iz smjera BiH vodila talijanska novinarka.

„Nakon što je policija osuje�la taj oči� pokušaj diskreditacije i policije i države u najosjetljivijoj fazi ispunjava-

nja uvjeta za ulazak Hrvatske u Schengen, Peđa Grbin i Biljana Borzan su izdali priopćenje u kojem su prosvjedovali pro�v postupka hrvatske policije u tom slučaju, a da se kao vodeći poli�čari jedne hrvatske stranke nisu obra�li hrvatskim ins�tucijama, prije svega MUP-u, da bi se raspitali o činjenicama što se zapravo dogodilo, već su najoštrije osudili postupak hrvatske policije”, kazao je Božinović.

čvoru Metković bit će spojena preko Pelješkog mosta. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za gradnju autoceste od čvora Metković do Pelješkog mosta. Očekuje se da bi za tri godine mogao biti raspisan natječaj za izvođača radova ove dionice, a 2030. godine projekt autocestovnog povezivanja na krajnjem jugu trebao bi biti dovršen.

Te iste godine trebala bi biti završena i autocesta Križišće - Žuta Lokva.

Sljedećeg mjeseca bit će raspisani natječaj za izvođače radova poddionica Križišće - Jadranovo dužine 5,2 kilometra i Jadranovo - Selce od 12,3 kilometra,

I ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je u subotu da je Hrvatska ušla u schengenski prostor bez stvarne potpore hrvatskih opozicijskih stranaka s lijevog i krajnje desnog političkog spektra.

„Hrvatska je na putu do Schengena prošla težak put. Nisu joj davane velike šanse, ali je za razliku od Bugarske i Rumunjske uspjela unatoč opstrukcijama, kojih je bilo i unutar Hrvatske”, kazao je Božinović.

Dodao je i da je poznata činjenica da su, kad je u pitanju zaštita granice od ilegalnih migracija, „u cijelom mandatu ove vlade bili suočeni s brojnim optužbama zbog navodno nezakonitog djelovanja hrvatske policije”.

Ministar Božinović s policajcima na granici

Migran� zapucali prema hrvatskoj policiji

Skupina migranata u četvrtak poslijepodne zapucala je prema hrvatskoj policiji, javili su hrvatski mediji. Specijalci Karlovačke županije prijavili su kako je iz skupine migranata koje su odvra�li prema BiH zapucano prema njima.

Pucnjavu su prijavili specijalci iz Osijeka, a sve se dogodilo u mjestu Koranski Lug na samoj granici s BiH. Policajci pucanje nisu vidjeli, ali su začuli pucanj iz vatrenog oruž-

ja, a za�m i zvuk zrna koje je pogodilo granu u krošnji na hrvatskoj strani, u njihovoj neposrednoj blizini. Nejasno je tko je zapucao, migran�, krijumčari ili netko treći. Policije obje države istražuju slučaj. Istog popodneva i splitski policajci koji dežuraju na tom terenu prijavili da su čuli još dva pucnja na suprotnoj strani granice, no nije bilo naznaka da su meci bili usmjereni na njih.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 5 AKTUALNO
MLADI
SE VRAĆAJU

Slučaj iz Zelova nedaleko Sinja

Pronašli živog mještanina nakon četiri dana potrage

Nakon četiri dana potrage hrvatski su spasitelji u nedjelju oko podneva na području Zelova nedaleko Sinja pronašli živog 57-godišnjeg mještanina, koji je bio nestao u četvrtak navečer, doznaje se od Branimira Jukića, šefa splitske podružnice Hrvatske gorske službe spašavanja.

Jukić je rekao da je u potrazi sudjelovalo 130 ljudi, a tri dana ranije nestalog muškarca tražilo je po stotinjak HGSS- ovaca. Sudjelovali su članovi planinarskih društava, Civilne zaštite, lovci, vatrogasci, policija, interventna policija, HGSS, mještani te potražni timovi i speleo ekipe za jame. Također su se koristili dronovi i quado-

PODACI SANIRAJU SE POSLJEDICE KATASTROFALNOG POTRESA

Obnova je završila na 10.049 privatnih kuća i zgrada, aktivno 1.056 gradilišta

vi. “Nestalog smo pronašli na kilometar i pol zračne linije od mjesta nestanka u neurbanom području. Bio je na podu, ležao na kamenju nakon što je prethodno pao. Nije imao vanjske vidljive ozljede već ogrebotine. Preuzela ga je Hitna medicinska pomoć”, kaže Jukić.

To je još jedan uspjeh HGSS-a. Nedavno su na Biokovu spasili Ukrajinca koji je išao planinariti u japankama. Na kraju se ozlijedio i jedva su ga izvukli iz teško pristupačnog dijela te planina.

Akcije HGSS-a u Hrvatskoj su besplatne, međutim, u nekim okolnim zemljama poput Austrije, takve potrage koje zatraže članovi obitelji se plaćaju.

Od ukupno u obnovu uložene 2,05 milijarde eura, 1,003 milijardi eura je iz Fonda solidarnosti EU, 600 milijuna eura iz državnog proračuna za obnovu javne infrastrukture i 450 milijuna eura za obnovu privatne imovine

Obnova od potresa u potpunosti je završila na 10.049 privatnih zgrada i kuća, izgrađena je 71 kuća, a 305 ih je izgradnji, stanje je na dan 22. rujna, priopćilo je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine navodeći i da je u obnovu dosad uloženo 2,05 milijarde eura.

Trenutno je na području zagrebačkog i petrinjskog potresa otvoreno 1.056 gradilišta obnove, u postupku nabave je dodatnih 1.182 lokacija, a uklonjeno je 975 privatnih kuća i zgrada, ističu u petak u priopćenju.

Kulen je kralj slavonske svinjokolje

Svinjokolje će ipak biti

Do sada je na području Slavonije eutanazirano oko 19 tisuća svinja zbog afričke svinjske kuge, a uginulo ih je oko 1.100, no svinjokolje će i ove godine u Slavoniji biti, izjavio je u petak u Drenovcima nedaleko Županje državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić.

On se u tom posavskom mjestu prethodno sastao s 50tak svinjogojaca. „Nitko od na sastanku nije gledao unazad već su sva njihova pitanja bila okrenuta budućnosti”, prokomentirao je sastanak Pavić.

Iznio je da je s dosad isplaćeno 240 gospodarstava na temelju zapisnika s eutanazije.

Vlada je dodatno osnažila taj �inancijski paket tako da će

krenuti isplate idući tjedan u još većem intenzitetu”, najavio je Pavić.

Potvrdio je kako će svinjokolje u Slavoniji biti, ali neće se smjeti klati na domaćinstvima već će se moći dovesti svinjske polovice i obraditi ih na tradicijski način, kako je to i do sada bilo. Ocijenio je da je bolest fazi stagnacije, te se intenzivno uklanjaju svi objekti koji nemaju uvjete.

Na pitanje o budućnosti svinjogojstva u Slavoniji, naveo je kako je u Hrvatskoj danas 136.000 svinja više nego prije pola godine.

“Trenutno je to 931.000 svinja od kojih je eutanazirano oko 19.000”, rekao je ocijenivši to beznačajnim gubitkom.

Đakovo domaćin Europske lige uličnog nogometa

Nakon lanjskog turnira, koji je naišao na veliki odaziv publike, Ghetto Games opet je u Đakovo, a prethode mu

Budimpešta, Hamburg, Berlin, Rim... Europska liga uličnog nogometa (Ghetto Football Euro Tour 2023) uzbudljiva je serija turnira u uličnom nogometu 3v3 koja će zahvatiti Europu, a u Đakovu je održana u ponedjeljak, 25. rujna, na sre-

dišnjem trgu ispred katedrale. Pobjednik turnira osvaja priliku otići na završnicu u Latviju i boriti se za naslov europskog prvaka. Partneri su Grad Đakovo, Turistička zajednica grada i Ghetto Footbal. Ova priredba, zapravo međunarodni sportski spektakl, privlači jako veliki broj gledatelja i predstavlja veliku priliku za promociju ovog grada i Slavonije.

Od ukupno u obnovu uložene 2,05 milijarde eura, 1,003 milijardi eura je iz Fonda solidarnosti, 600 milijuna eura iz državnog proračuna za obnovu javne infrastrukture i 450 milijuna eura za obnovu privatne imovine.

Od početka godine do danas, za obnovu privatnih kuća i zgrada utrošeno je više od 134 milijuna eura (117,8 milijuna eura za obnovu te 16,2 milijuna eura za �inanciranje

Utrka konačno dolazi i na otoke pa će tako upravo otok Krk postati prva otočna startna destinacija

Ovogodišnja međunarodna biciklistička utrka CRO Race koja će se u svom osmom izdanju odvijati od 26. rujna do 1. listopada ugostit će dvadeset biciklističkih timova iz Europe, Azije, Ame-

rike i Australije.

U sklopu šest etapa biciklisti će, na trasi dugoj gotovo tisuću kilometara koja tradicionalno spaja primorje s kontinentom, proći kroz osam hrvatskih županija i grad Zagreb te obuhvatiti mnoge one već poznate, ali i neke u biciklističkom smislu potpuno nove destinacije.

Jedna od posebnosti ovog izdanja tog velikog sportskog natjecanja jest i to što utrka konačno dolazi i na otoke pa će tako upravo otok Krk postati prva otočna startna destinacija ove utrke.

zamjenskog smještaja), što je više od 74 posto proračunskih sredstava Ministarstva predviđenih u ovoj godini.

Po modelu samoobnove na zasebne račune građana (247) do sada je isplaćeno 18 milijuna eura, a dodatno je, za voditelje samoobnove isplaćena naknada za koordinaciju samoobnove u ukupnom iznosu od 1,2 milijuna eura.

Radove organizirane obnove od potresa obiteljskih kuća i zgrada trenutno izvodi 71 građevinska tvrtka, navodi među ostalim resorno ministarstvo.

U skladu s Programom zbrinjavanja korisnika mobilnih stambenih jedinica iz veljače, dosad je zatvoreno devet od 11 kontejnerskih naselja te su zbrinute 404 osobe, a ostale su dvije modularne zgrade u Sisku s 40 stambenih jedinica, koje nisu klasična kontejnerska naselja, čiji korisnici su ta-

kođer u procesu zbrinjavanja te je plan da budu iseljeni do kraja listopada.

Od veljače je uređeno 157 državnih stanova koji se prioritetno koriste za smještaj sugrađana u kontejnerskim naseljima - 32 stana uređeno je i useljeno na području Sisačko-moslavačke županije, a 125 stanova su uredile Državne nekretnine od kojih se najveći broj odnosi na Grad Zagreb te su u njih do sada smještene 22 obitelji.

S ciljem zbrinjavanja stanovništva na potresom pogođenom području, uz obnovu oštećenih zgrada i kuća u tijeku je izgradnja 20 višestambenih zgrada s 305 stanova čija se izgradnja �inancira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

U Petrinji i Glini (180 stanova) završetak radova očekuje se tijekom listopada ove godine, a u Gvozdu i Topuskom do

kraja ove godine.

Početkom ove godine započeli su radovi i na izgradnji tri zgrade u Glini i jedne u Dvoru, a dovršetak se očekuje tijekom 2024. godine. Oni korisnici koji će svoj trajni smještaj imati u ovim zgradama trenutno koriste model �inanciranja najamnine u zamjenskom smještaju.

Dodatno, na području Sisačko-moslavačke županije sredstvima državnog proračuna graditi će se još 36 višestambenih zgrada s gotovo 700 stanova za koje je u tijeku priprema dokumentacije potrebne za pokretanje izgradnje, a u postupku nabave za izvođače je prvih šest zgrada na području Grada Siska (lokacija Caprag).

U gradnji je i 166 montažnih kuća - 57 u Petrinji, 74 u Glini i 35 u Sisku u koje će se također smještati korisnici koji čekaju obnovu svojih domova.

Utrka ima globalni doseg, prenosi se u 190 zemalja

Kako su najavili predstavnici Turističke zajednice grada Krka, krčka će riva tako 29. rujna ugostiti neke od ponajboljih biciklista i biciklističkih ekipa današnjice.

Svjesni promotivne važ-

nosti i značaja događanja koje će, s obzirom na to da će kroz televizijske prijenose vedute mjesta kroz koja će utrka prolaziti ići u čak 190 zemlja svijeta nedvojbeno imati globalni doseg, Krčani

Prvi otočni domaćin

Veliko mi je zadovoljstvo što će grad Krk bi� prvi otočni domaćin ovog pres�žnog međunarodnog biciklis�čkog događanja, koje prvi put obuhvaća i otoke. Krk je poznat po svojoj bogatoj povijes� i kulturi te brojnim

kulturnim znamenitos�ma, ali se iznimno ponosimo i našom prekrasnom prirodom, zahvaljujući kojoj postajemo sve prepoznatljivije biciklis�čko odredište u Hrvatskoj, istakao je krčki gradonačelnik Darijo Vasilić,

svoje domaćinstvo shvaćaju i više no ozbiljno. CRO Race ne samo da značajno potiče biciklizam kao sport, već kroz naglašavanje prirodnih ljepota i kulturne baštine predstavlja Hrvatsku i pozicionira je kao jednu od najatraktivnijih cikloturističkih destinacija u svijetu, ističu predstavnici krčkog dijela tima uključenog u organizaciju ugošćavanja biciklističke

karavane, predvođenog direktoricom TZG-a Krka Ivanom Kovačić.

– S obzirom na to da je širenje outdoor aktivnosti i ponude aktivnog odmora odavno postalo prioritet svih koji na otoku Krku rade na promociji i razvoju turističke ponude, uloga grada, ali i otoka Krka kao domaćina četvrte etape međunarodne biciklističke utrke CRO Race na neki se način može smatrati savršenim nastavkom takvog razvoja te ujedno i odličnom prilikom za promociju – rekla je Ivana Kovačić.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 6 PANORAMA
‘Biciklizam je odlična prilika za promociju ljepota otoka’
U obnovu dosad uloženo više od 2 milijarde eura svijeta
CRO RACE NA KRKU

INVESTICIJA POČELI RADOVI U ZAGORI

U Primorskom Docu iznad Trogira trebale bi se graditi četiri zgrade, u jednoj od njih radili bi se avioni marke “Seamax M22”

Najava s početka 2021. godine, u jeku pandemije koronavirusa, kako će prvi novodobni zrakoplov u Hrvatskoj, ultralaku letjelicu za dvoje, graditi Brazilac, i to u Primorskom Docu, sada dobiva i građevinske obrise.

Naime, u Gospodarskoj zoni u maloj općini na zapadnom, zagorskom dijelu Splitsko-dalmatinske županije, počeli su pripremni radovi uoči izgradnje prostora gdje će se sutra “slagati” letjelica koja se može kao hidroavion spustiti i na morsku površinu, ali i na tratinu, te zaleđenu snježnu površinu, uz klasično slijetanje na pistu.

Projekt je to Andresa Viniciusa Alvaresa, 39-godišnjaka iz brazilskoga velegrada Sao Paula, koji je odlučio izgraditi hangar za proizvodnju aviona i jedan za skladište, te treći gdje će imati izložbeni prostor, odnosno showroom, uz školu letenja, dok će četvrta zgrada u Primorskom Docu biti - hotel!

Kupnjom zemljišta u trenutno praznoj zoni smještenoj ispod autoceste A1 u lipnju 2020. godine, počelo je gotovo nevjerojatno inozemno ulaganje, budući da je Brazilac upravo u Docu registrirao tvrtku “Pelican aircraft and components”, te počeo prikupljati dokumentacije. Malo je sve usporila pandemija, no sada sve polako dobiva i oblike skore realizacije.

Dok se čeka konačno dobivanje građevinske dozvole, provode se pripremne radnje na terenu. Strojevima je počelo ravnanje parcele, gdje će sutra, u fazama, početi i izgradnja.

Ideja je, naime, oformiti aeronautički centar: prvi je korak dopremiti zrakoplove iz Brazila, za početak 10 komada, prodavati ih ili iznajmljivati ili, ako je potrebno, pružati i uslugu popravka. Zatim slijedi proizvodnja, gdje bi se u Primorskom Docu gradili avioni marke “Seamax M22”.

Treći dio je hotelijerstvo, gdje bi podizanjem smještajnog objekta kapaciteta do 30 soba imali osiguran smještaj za goste, polaznike škole letenja do korisnika letjelica, koji dolaze uživati u panoramskom pogledu na predivnu Zagoru, prekrasne otoke, baštinske jezgre obalnih gradova, rijeke i jezera, uz fascinantnu pučinu Jadranskog mora.

Sve to će ponuditi projekt

Brazilac u srcu Zagore gradi novi aerodrom, tvornicu

aviona i hotel!

ZAGORJE VIDOVEC DOMAĆIN MANIFESTACIJE

Za to je utrošeno 2 tone varaždinskog zelja te jedna tona smjese od svinjetine, junetine, riže i kaše

Jedna od najvećih gastronomskih manifestacija u Varaždinskoj županiji, popularna “Zeljarijada” otvorena je u subotu u Vidovcu kraj Varaždina, a ovogodišnje 25. izdanje te manifestacije otvorila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Ističući vrijednost Varaž-

Održana popularna ‘Zeljarijada’, napravljeno oko 11 tisuća sarmi

dinskog zelja oko kojeg je osmišljena cijela manifestacija, Vučković je naglasila kako je veliki broj raznovrsnih izlagača ali i posjetitelja koji dolaze iz drugih krajeva Hrvatske, potvrda da se radi o zaista vrijednoj manifestaciji.

ponudi”, istaknula je Vučković.

Pohvalila je Varaždinsku županiju za koju naglašava da ulaže značajne napore u promociju zaštićenih proizvoda.

do današnje Zeljarijade.

“Seamax Aircraft Croatia”, u sklopu kojeg je na dvije parcele predviđena izgradnja “Seamax Center Croatia”. Radit će se hangar i servis na 1500 četvornih metara, te prodajni i izložbeni prostor na 500 kvadrata, uz školu letenja u zgradi od 300 četvornih metara, a zatim slijedi i izgradnja proizvodnog pogona na 1500 kvadrata,

dok će istu površinu imati i hotel.

To u budućnosti znači minimalno 50 novih radnih mjesta, ne računajući potencijalne zaposlenike najavljenog hotela, što raduje Joška Dujmovića, dolačkog načelnika koji je od prvog dana također uključen u projekt kojim bi se aktivirala prazna gospodarska zona.

“Ministarstvo poljoprivrede i Vlada RH ulažu značajne napore u promociju i prepoznavanje hrvatskih proizvoda. Ovo je kraj u kojem se svi s pravom ponose označenim proizvodima, a to je Varaždinsko zelje te Zagorski bagremov med koji se tradicionalno proizvodi u ovom kraju. To su proizvodi koji imaju oznaku zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla”, kazala je resorna ministrica.

Podsjetila je i kako Hrvatska danas ima 44 zaštićena proizvoda od kojih je veliki broj dodan na popis u posljednje dvije godine.

“To nas je dovelo na sedmo mjesto u Europskoj uniji, a još je devet proizvoda u postupku. Ono što sad svi zajedno trebamo raditi je potruditi se da tih proizvoda bude na tržištu odnosno u

“Varaždinska županija je značajno doprinijela prepoznatljivosti, trženju, stvaranja veće vrijednosti. Posebno se to odnosi na Bučino ulje koje ima zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla”, dodala je.

Varaždinski župan Anđelko Stričak pobrojao je sve manifestacije koje su u posljednjih tridesetak dana održane u toj županiji - od Špancirfesta, preko ludbreške Svete nedjelje, Lepoglavske čipke, Baroknih večeri

“Same te manifestacije najbolje govore o kreativnosti i marljivosti žitelja Varaždinske županije. Kad govorimo o Općini Vidovec to je općina koja je orijentirana na poljoprivrednu proizvodnju. Ovdje se proizvede oko 80 posto svog zelja koji se proizvodi u Varaždinskoj županiji. Ti podaci najbolje govore o vrijednosti ove manifestacije koja polako postaje sve značajnija na nacionalnoj razini”, rekao je Stričak.

Organizatori su ove godine pripremili 11.000 komada sarme za što je utrošeno 2 tone varaždinskog zelja te jedna tona smjese od svinjetine, junetine, riže i kaše.

Bageri

Supruga Hrva�ca

Inves�ranje u Hrvatsku prvo mogu zahvali� supruzi Hrva�ci, koja mi je bila podrška �jekom pregovaranja, te Ani Kapetanović iz Agencije za civilno zrakoplovstvo i Marini Jurjević iz brazilske ambasade u Zagrebu. Posebno načelniku Jošku Dujmoviću, koji mi je odmah izišao ususret i pomogao oko svega, i pronalaženja načina da se nešto dogodi lakše i

brže. Iako nije išlo sve glatko pri kupnji zemlje u Hrvatskoj - radi birokracije! Više je problema nego u Brazilu, a kada čujem Europska unija, mislio sam da će ići sve kao sat... - prepričava „porođajne muke” Brazilac, koji se već smatra djelomično Hrvatom, prvo zbog supruge, a i zbog djece. Ima ih dvoje, 2,5-godišnju kćerkicu i tek rođenog sina.

Počela berba mandarina u dolini Neretve

Analizom se određuje najmanji dozvoljeni omjer šećera i kiselina u plodu

Sukladno rezultatima �izikalno-kemijske analize uzoraka plodova mandarina, koju je proveo Zavod za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku, Povjerenstvo za mandarine Dubrovačko-neretvanske županije dalo je preporuku da se s berbom i otkupom mandarina započne 20. rujna 2023. godine za sortu iwasaki s određenih lokaliteta, isto tako i za sortu zorica rana te sortu ichumare s lokaliteta. Spomenutom analizom određuje se najmanji dozvoljeni omjer šećera i kiselina u plodu, odnosno utvrđuje

se jesu li uzorkovani plodovi dosegnuli stupanj dozrijevanja sukladno Pravilniku o tržišnim standardima za voće i povrće, temeljem čega

Povjerenstvo za mandarine daje preporuku o spremnosti mandarine za tržišni plasman.

Naime, Povjerenstva za

mandarine na sjednici u Opuzenu od Zavoda za mediteranske kulture zatražilo je �izikalno kemijsku analizu uzoraka plodova mandarina zorice rane, iwasaki i ichumare u svrhu davanja neobvezne preporuke o određivanju datuma početka berbe mandarina.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 7 KRONIKA
Sarme od varaždinskog zelja su brzo o�šle Vinicius Alvares i načelnik općine Joško Dujmović su već krenuli s radovima na projektu Očekuje se dobar urod

KONCERT HRVATSKI DRUŠTVENI CENTAR NORTH FREMANTLE

'Ja pjevam glasno, a ti samo kreni!'

MELBOURNE MISNOM SLAVLJU

Dvorana je bila ispunjena srčanim nastupom toplo dočekanog benda i pjesmom u kojoj su glasno sudjelovali brojni članovi ove zajednice

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: Matt JURČEVIĆ, službena Fb stranica Zaprešić Boys

Nakon koncerta u Canberri Zaprešić Boysi nastavili su svoju australsku turneju u Perthu, gdje su u organizaciji NK Western Knightsa i HFG-a Zagreb održali još jedan koncert za pamćenje.

Tako je u nedjelju, 24. rujna, dvorana Hrvatskog društvenog centra u North Fremantleu bila ispunjena srčanim nastupom toplo dočekanog benda i pjesmom u kojoj su glasno sudjelovali brojni članovi ove hrvatske zajednice u Zapadnoj Australiji.

Australsko-hrvatsko društvo Hercegovina za Viktoriju priprema dobrotvorni ručak u Hrvatskom katoličkom centru Sunshine u nedjelju, 1. listopada 2023. za pomoć uređenju crkve sv. Ivana Krstitelja u Rodoču, Mostar.

Poslije sv. mise 1.10.2023. Ulaznice su $40 (uključen ručak)

Za rezervacije nazovite:

Ante Zovak 0416160379

Marko Kožul 0412325469

HKC Sunshine 0468721685

Poruka za ovaj dan posvećena je slobodi, koja uvijek treba obilježavati odluku o napuštanju vlastite zemlje

Tekst i foto: Suzana FANTOV

Crkva od 1914. svake godine slavi Svjetski dan seljenika i izbjeglica, zadnje nedjelje u rujnu. Tako je bilo i prošle nedjelje, 24. rujna, kada su se tisuće vjernika iz brojnih nacionalnih katoličkih zajednica okupile u katedrali sv. Patricka u Melbourneu gdje se, nakon molitve sv. krunice na nekoliko jezika, slavila svečana sv. misa.

Papa Franjo za ovogodišnji 109. svjetski dan migranata i izbjeglica odabrao je temu "Slobodni ste odlučiti hoćete li migrirati ili ostati".

"Današnji migracijski tokovi izraz su složenog i razgranatog fenomena. Njegovo razumijevanje iziskuje pažljivu analizu svih aspekata koji karakteriziraju različite faze migracije - od odlaska do dolaska - uključujući i eventualni ponovni povratak. Želeći pridonijeti tom naporu i nastojanju oko razumijevanja te stvarnosti, odlučio sam Poruku za 109. svjetski dan migranata i izbjeglica posvetiti slobodi koja uvijek treba obilježavati odluku o napuštanju vlastite zemlje… 'Slobodni otići –slobodni ostati' ('Liberi di partire, liberi di restare')…

Progoni, ratovi, vremenske nepogode i siromaštvo ubrajaju se među najvidljivije uzroke današnjih prisilnih migracija. Migranti bježe zbog siromaštva, straha, očaja. Kako bi se otklonilo te uzroke i time stalo na kraj prisilnim migracijama, prijeko je potrebno zajedničko zalaganje sviju, svakog pojedinog prema njegovoj odgovornosti. To zalaganje počinje time da se zapita-

mo što možemo, ali jednako tako i što moramo prestati činiti. Moramo nastojati zaustaviti utrku u naoružanju, ekonomski kolonijalizam, otimačinu tuđih dobara i devastaciju našeg zajedničkog doma" – izdvajamo iz Papine poruke.

Godišnju sv. misu predslavio je nadbiskup Peter A. Comensoli u koncelebraciji vesvećenika među kojima su bili i mons. Bosiljko Rajić te vlč. Velimir Maglica.

Nadbiskup Peter A. Comensoli potaknuo nas je da razmislimo o Poruci pape Franje, naglašavajući potrebu prihvaćanja, zaštite, promicanja i integracije onih koji dolaze na naše obale tražeći utočište i novi život.

"Također molimo za naše migrantske i izbjegličke zajednice, koje su takav dar našem društvu i katoličkoj zajednici u Melbourneu!"naglasio je mons. Comensoli u propovijedi.

Obilježavanje ovog dana prilika je da izrazimo zabrinutost za brojne ranjive osobe koje se nalaze u pokretu; da molimo za njih dok se suočavaju s velikim izazovima i povećamo našu svijest o načinima na koje su migracije obogatile naše zajednice i naše živote.

Zaista impresivan broj migrantskih zajednica iz cijele Melbournške nadbiskupije potvrdio je širinu kulturnog bogatstva koje se nalazi u našoj Crkvi.

Na misnom slavlju okupili su se i brojni vjernici iz hrvatskih katoličkih zajednica pa je tako Molitva vjernika bila na hrvatskom jeziku, a pročitao ju je Alexander McPherson - obučen u lastovsku tradicionalnu nošnju.

U procesiji s crkvenim barjacima mogli su se vidjeti i stari barjaci iz HKZ-a sv. Nikole Tavelića koje su ponosno nosili župljani ove najstarije hrvatske katoličke zajednice.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 8 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE
Hvala Perth! –Zaprešić Boys Grupa 'Laganini' koja je dodatno zagrijala publiku "Mir s tobom" – biskup Comensolu pruža ruku predstavnicima migrantskih zajednica Papa Franjo: "Slobodni o�ći – slobodni osta�!"
HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 9 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE U VELIKOM BROJU ODAZVALI SU SE I VJERNICI IZ HRVATSKIH KATOLIČKIH ZAJEDNICA
Svečana misa u katedrali sv. Patricka za Svjetski dan iseljenika i izbjeglica
Zdesna: vlč. Maglica i mons. Bosiljko pokraj kipa bl. kardinala Alojzija Stepinca ispred katedrale Crkveni zbor iz Južnog Sudana i Tanzanije Vlč. Malgica - pričest Župljani HKZ-a sv. Nikole Tavelića Molitva vjernika na hrvatskom jeziku Procesija s crkvenim zastavama Okupljeno mnoštvo u prekrasnoj katedrali sv. Patricka Mons. Rajić, ulazna procesija Lucija i Alexander nose crkvene barjake HKZ-a Cli�on Hill Dolazak Hrva�ca na sv. krunicu koja se molila na različi�m jezicima

Hendikep hrvatske

ljevice

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

Hrvatska još nije ušla u izbornu godinu, ali aktivnosti na političkoj sceni već poprimaju svojstva predizborne kampanje i predizbornih okršaja. Pa je tako premijer Andrej Plenković, odgovarajući na optužbe i kritike oporbe, izjavio da je SDP preko kolega u Europskom parlamentu “orkestrirao” europske zastupnike socijalista iz Italije da fabriciraju incidente na granici, nastojeći isprovocirati reakciju hrvatske policije u vrijeme pristupanja Schengenu. Plenković je također ustvrdio da je i pokret Možemo!, koji je SDP-u oteo primat na ljevici i nada se preuzeti vlast u Hrvatskoj nakon parlamentarnih izbora, preko svojih partnera u Europskom parlamentu i udruga, nastojao spriječiti ulazak Hrvatske u Schengen.

SDP i Stranka europskih socijalista (PES) su odbacili optužbe, no nakon toga je HDZ poručio: "Deklaratorno se zalažući za hrvatski ulazak u Schengen, SDP je u Europskom parlamentu redovito stajao na strani onih koji su radili sve kako bi to onemogućili.”

Što se sve događa iza scene, tko s kim sklapa dogovore i vodi akcije, teško je utvrditi, no činjenica je da akcija poput ove o kojoj je govorio Plenković nakon ulaska Hrvatske u Schengen više nije bilo. Pa ispada da je hrvatska ljevica doista, nastojeći potkopati HDZ, svojim aktivnostima pokušala minirati ulazak Hrvatske u schengensku zonu. Drugim riječima, spremna je rušiti državu da bi naštetila HDZ-u!

Doduše, možda su, barem dijelu toga društva, osjećaji podijeljeni, možda bi s jednakom rado-

Hrvatska ljevica još nije prežalila državu koja je imala više političkih zatvorenika nego Čehoslovačka, Mađarska i Poljska zajedno. I to joj je najveći hendikep uoči svakih izbora

šću rušili HDZ i Republiku Hrvatsku. Jer, znatan broj ljudi iz stranaka koje je optužio Plenković još nije prihvatio neovisnu hrvatsku državu. Oni ne skrivaju žaljenje za Jugoslavijom, veličaju jugoslavenskog diktatora Josipa Broza, a nositelje vlasti u bivšoj državi nastoje prikazati kao velikane, čak po njima nazvati ulice i trgove. Nedavno je na televiziji jedan hrvatski književnik lijevih svjetonazora govorio o svom najnovijem djelu u kome se bavi Udbom i udbašima te pri tome objasnio što njega u svemu tome zanima. I što ga ne zanima. A zanimaju ga isključivo bivši udbaši koji su u vrijeme raspada Jugoslavije okrenuli kaput i uključili se u stvaranje hrvatske države. On propituje taj fenomen okretanja kaputa, a još više eventualna kršenja zakonskih i moralnih normi koje su ti bivši udbaši eventualno počinili nakon što su se uključili u hrvatske sigurnosne i općenito državne strukture. Sve ostalo vezano uz Udbu za njega je nebitno. Ne zanima ga tortura kojoj su u bivšoj Jugoslaviji bili podvrgnute tisuće i tisuće građana, o čemu svjedoče brojna objavljena sjećanja te zapisnici koji su pronađeni u arhivima. Još manje ga zanima krvava aktivnost Udbe u inozemstvu, prije svega među hrvatskim iseljeništvom, u sklopu koje je ubijeno 69 hrvatskih emigranata.

Nedavno je odvjetnik Luka Mišetić podsjetio na izvješće Human Rights Watcha (tada Helsinki Watch) iz 1986. u kojem Jugoslaviju opisuju kao jednu od najrepresivnijih komunističkih zemalja u Europi. U Jugoslaviji je, prema tom izvješću, bilo između 1.100 i 1.300 političkih zatvorenika, više nego što su ih imale Čehoslovačka, Mađarska i Poljska zajedno, a većina ih je u zatvoru završila zbog tzv. verbalnog delikta. Eto, tako je izgledala država za kojom žali i čije čelnike veliča hrvatska ljevica u 21. stoljeću! No, za takvom državom ne žali golema većina hrvatskih građana i to je najveći hendikep ljevice uoči svakih izbora.

Zahtjev grčkih vlasti da im Hrvatska izruči još deset Bad Blue Boysa, nakon što ni nakon mjesec i pol dana nije objavljeno da se dogodio ikakav pomak u istrazi protiv 105 zatvorenih hrvatskih državljana, iznenadio je hrvatsku stranu. Prema tonu neslužbenih reakcija koje se mogu u kuloarima čuti, naše vlasti neugodno su iznenađene novim zapletom i potezom Grka.

Stvari se očito ne odvijaju onako kako su našem premijeru Andreju Plenkoviću, ministru pravosuđa Ivanu Malenici, te ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu najavili grčki kolege. Još prije mjesec dana naši su prenijeli grčke izjave i kazali kako je istraga protiv Hrvata “stvar tjedana, a ne mjeseci”.

Nakon što je prošlo već pet tjedana, Grlić

Nećemo valjda Grcima slati još 10 BBB-a

Radman je ponovio istu mantru o tjednima, a ne mjesecima, te da treba imati još malo strpljenja. Ono što su naše vlasti komunicirale u toj neugodnoj aferi, jest da ne može svih 105 uhićenih Hrvata, razbacanih po zatvorima širom Grčke, biti ubojice grčkog navijača. Stoga su naši zatražili da budu brzo procesuirani i da Grci točno utvrde dokaze da je netko naš počinio teško kazneno djelo, a da se ostale kazni prekršajno i protjera iz Grčke. Hrvatska je strana već na početku diplomatski izrazila uvjerenje da je grčko pravosuđe po svemu dio EU pravosuđa te da imamo povjerenja. Sada će to povjerenje političkog Zagreba de�initivno biti uzdrmano, jer Grci nisu uspjeli probrati eventualne krivce među zatvorenim Hrvatima, nego, naprotiv, sada broj uhićenih žele uvećati na 115.

Hrvatska je strana dosad bila uviđavna i shvaćala je koliko je za grčke vlasti neugodno postupati manje brutalno prema

Grčke vlasti očito su prevarile Plenkovića i ministra Malenicu kad su im rekle da je istraga protiv Hrvata stvar tjedana, a ne mjeseci

hrvatskim navijačima, no ovo sada prelazi granice. Može se nazrijeti da je istraga grčkih vlasti zastala ili nema dokaza da bi počinitelj ubojstva grčkog navijača bio naš državljanin, kako njegova obitelj i tamošnja javnost smatra. Oni su to uzeli zdravo za gotovo i grčke vlasti bit će u problemu ako se pokaže nešto sasvim drukčije. No bez obzira na te eventualne neugodnosti grčkih vlasti, nakon slanja europskog uhidbenog naloga za novu grupu Hrvata, naše vlasti više ne mogu okolišati. Jasno je da bi izručenje još deset naših državljana, a da se u međuvremenu iz Grčke nije vratio baš nijedan od hrvatskih navijača, postalo veliki politički uteg za naše vlasti.

Samo Plenković i njegovi ministri znaju što je pregovarano s grčkom stranom i što su im oni obećali, ali za sada se čini da je Atena prevarila našeg premijera i ministre. Moramo se ovdje sjetiti prvog istupa predsjednika Zorana Milanovića, koji je već nakon nekoliko dana de facto upozorio da se nešto čudno događa i da on ne vjeruje Grcima.

Tada je rekao i to da, ostanu li BBB-i dulje od tjedan dana u pritvoru, oni postaju zarobljenici, odnosno taoci. (Večernji list)

Pupovčanima smetaju hrvatske proslave

bi li na vrijeme uskočili u pobjedničku lađu, jer ako već nisu konstitutivni barem nastoje biti konstruktivni u vlastitom interesu, a vlastiti je vlast ili barem dioništvo.

Hrvatska

je lijep, božanstveno lijep vrt s nesposobnim vrtlarima, doduše. Zemlja velikih mogućnosti kojima se nemoguće ne koristiti, ali ipak to činimo, osim u statistikama kao sredstvu zavaravanja. Ljudi jedva spajaju kraj s krajem, ali spajaju, vrte se u začaranom krugu na rubu siromaštva, ali tu je zato država koja intervenira kao Ameri nakon Drugoga rata s Unrinim paketima – i eto nama sreće, što bismo bez nje, države, koja dugo pušta trgovce i bankare da omaste brkove na našoj nesreći, a onda se odjednom prene, baca narodu pakete, a radosni ih narod raspakira i vidi da je dobro, ali i da tu ima nekih caka. Cijene padaju tako brzo da se ljudi ne mogu skloniti, trče prema skloništima, no mnogi se ne dospiju spasiti.

Pouka iz povijesti: nitko nikada nije uspio nadmudriti trgovce (osim u Mletačkom trgovcu) - ako negdje malo popuste, naći će načina da negdje drugdje nadoknade, pa i opet zarade. A to se i sada zbiva. Bankari će malo podignuti sada nepostojeće kamate na štednju, nakon što su (strane) banke godinama i godinama radile budale od naših građana, hrvatskih građana, ne samo sa švicarcima.

Sreća je da većina naših ljudi nije imala što staviti u banku, pa nisu oštećeni. U zaključku: država intervenira (na stranu dobri potezi s energetikom) kada su svi stranci toliko zadovoljni da ih neko malo nezadovoljstvo ne može rastužiti, ili intervenira kada se bliže izbori, što se sada pokazuje u lijepoj kombinaciji u susret multiizbornoj godini, pripreme za koju su odavno počele, a sada se ubrzavaju, pa već znamo tko će biti premijerka, a tko samo premijer, je li to divovski političar niskoga rejtinga ili nervozna gospođa iz Nemremo. Sva ta zbivanja pozorno prate pupovčani ne

U međuvremenu se drže HDZ-a kao pijan plota, jer vrhu te stranke očito ne smetaju njihovi licemjerni protuudari, pogotovo kada se radi o permanentnoj ugroženosti u vrijeme Domovinskoga rata, ali i poslije, pa tako nakon hrvatskoga obilježavanja Medačkoga džepa iz kojega se prosipalo po Gospiću – eto pupovčana koji se žale što Hrvati nisu u bijelim rukavicama oslobađali svoj teritorij, okupiran u srpskom teroru. Kao što se žale na Oluju i Knin, grad doista oslobođen u bijelim rukavicama, pa nitko od ondje zatečenih nije smrtno stradao, osim navodno jednoga čovjeka koji se popiknuo, ali su zato hrvatski zapovjednici ležali u Haagu i trebali smo angažirati vrsne odvjetnike, što je koštalo, naravno, o čemu sada GONG postavlja neumjesna pitanja i htio bi da mu se dadu u ruke ugovori. Ja bih htio vidjeti ugovore iz kojih je razvidno koliko ta ista hrvatska država, koju GONG podbada i mrzi, daje iz proračuna toj udruzi poznatoj po paralelnom suživotu s legalnim državnim tijelima. No to su naša posla, u normalnim država neshvatljiva. I takva država ipak parira obilježavanjem važnih pobjeda u ratu, u rujnu posebno slavljenjem šibenskoga čuda ili početka epske bitke za Vukovar.

Današnje bitke vode se protiv navale migranata, u bijelim rukavicama po europskoj preporuci, premda ni sama „Europa“ nema pojma kako doskočiti toj ne više krizi, nego novoj selidbi naroda s istoka i juga na zapad. A limes popušta. I kako to da je Europa i nadalje Eldorado, a na njezinim se granicama vodi užasan rat, koji prijeti proširenjem. Jesu li krijumčari, trgovci ljudima, objasnili nesretnicima da ne idu u dobrom pravcu i da su im informacije pogrješne? Ili je riječ, a bit će da je tako, ipak o organiziranoj destabilizaciji europskih zemalja, koje će kad-tad, biti islamizirane.

Migranti (među kojima doista ima i nevoljnika, ali manje) putuju s mobitelima i novčano ne baš loše opskrbljeni, što znači da su �inancirani, a njihovi mentori biraju uglavnom samo mlade i snažne, fertilne takoreći, ha, koji se ne će i ne žele prilagoditi europskom načinu života, nego europski uništiti, poništiti i na kraju uvesti svoje zakone, šerijatske ili slične, a već sada - kako svjedoči snimka iz Danske – otvoreno izražavaju prijezir prema domaćinu i prijete da će ga zatrti.

Glede ruta: ne idu migranti u Kinu, ne idu u Indiju, ne idu u Rusiju, znaju da bi udarili u tvrdo, pa hajdmo u Europu koja se i inače pokazala mekanom, došli su Turci do Beča (ne i u Beč), pa što mi ne bi i dalje, misle oni, vladali su „naši“ u povijesti velikim dijelom istočne Europe, a da nije bilo prokletih Hrvata stigli bi vrlo daleko na zapad. Je, s Hrvatima se nije šaliti, zato mi sada samo, kažu oni, prolazimo tom opasnom zemljom i to ondje gdje su ju „naši“ dobrano istanjili dok su još bili u snazi.

Knin je oslobođen u bijelim rukavicama, pa nitko od ondje zatečenih nije smrtno stradao, osim navodno jednoga čovjeka koji se popiknuo, ali su hrvatski zapovjednici ipak ležali u Haagu

Pa dok su svi zabavljeni ruskim svijetom, srpskim svetom i sličnim svjetovima, mi mic po mic stvaramo u Europi islamski svijet, a olakšava nam i to što su u mnogim europskim zemljama već odavno uspostavljeni mostobrani, eto primjerice u Francuskoj, ali ne samo u Francuskoj. A onoga blaženog temelja koji je Europljane sjedinjavao, kršćanskoga temelja, više gotovo i nema, osim nešto u nevažnim zemljama poput te Hrvatske, ali i ondje se njišu zahvaljujući pametnim medijima koji iznutra razaraju sve značajke hrvatskog identiteta, pa naravno i kršćanske fundamente. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća)

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 10 KOLUMNE
Piše: Davor Ivanković Piše: Hrvoje Hitrec

MORALNOST NE IZAZIVAJMO JEDAN DRUGOGA, NE ZAVIDIMO JEDAN DRUGOMU

Nebo će zapaziti one koji oko sebe šire ozračje mira i ljubavi. Takvi će primiti svoju nagradu

Zavist i ljubomora su bolesti koje unose nered u sve čovjekove sposobnosti. Nastale su u Sotoninom srcu.

Oni koji budu slušali Sotonin glas klevetat će druge, pogrešno ih predstavljati i krivotvoriti da bi sebe uzdigli. Ali u Nebo neće ući ništa pogano. Ako se oni koji gaje taj duh ne promijene, nikada neće ući u njega jer bi kritizirali i same anđele. Oni bi drugima zavidjeli na kruni. Ne bi znali o čemu bi govorili kad bi im bilo zabranjeno da iznose nesavršenosti i zablude svojih bližnjih.

O, kada bi se takvi promijenili gledajući na Krista! O, kada bi postali krotki i ponizni učeći od Njega. Tada ne bi išli okolo kao Sotonini misionari, izazivali neslogu i otuđenost niti bi ranjavali i komadali karaktere, već bi kao Kristovi misionari bili mirotvorci i liječili. Neka se Sveti Duh izlije i neka izagna tu nesvetu strast koja neće moći preživjeti na Nebu. Neka umre, neka se razapne! Otvorite srca za Kristove osobine koji je bio svet, bezazlen i nepokvaren.

Božja riječ nas poziva: „Na kraju, svi budite jednodušni, puni suosjećanja, bratske ljubavi, milosrđa i poniznosti!“

Živim — ali ne više ja, nego Krist živi u meni: život koji sada provodim u tijelu, provodim u vjeri u Sina Božjega, koji mi je iskazao ljubav i samoga sebe za mene predao.” (Galaćanima

2,20)

Poslanica Galaćanima je zapravo strastveni poziv. Pavao vidi ljude koje voli i za koje je rekao da bi oni “kad bi bilo moguće, izvadili oči svoje i dali ih meni” (Galaćanima 4,15) kako zapadaju u smrtonosnu klopku pravednosti po djelima.

Galaćani su u početku radosno primili dobru vijest od Pavla, ali su se ubrzo odvratili i otišli od onoga što su naučili. Pavao im je odmah uputio pismo koje je sadržavalo ukor upućen s ljubavlju, u kojem im je rekao da ako im on, “ili anđeo s neba navijesti evanđelje drukčije nego što vam navijestismo, neka bude proklet”! (Galaćanima 1,8 — Šarić)

On ih poziva na način za koji zna da će razumjeti. Objašnjava kako je Abraham radio na tome da dobije Jišmaela, a onda mu je Bog rekao da ga otpremi od sebe. Božje obećanje se odnosilo na Izaka. Izak je bio dar, a Abraham nije imao veće izglede da ga svojim vlastitim naporima donese

Svladajte zavist i ljubomoru

Kada se spomenu osnovne biblijske doktrine, mnogi ljudi - a možda čak i vi - uzdišu od dosade očekujući ponavljanje suhih teoloških činjenica koje smo čuli već mnogo puta. Svi osjećamo da nešto nedostaje kad se istina svede samo na skup spoznajnih činjenica i zahtjeva o ponašanju.

Evo jedne činjenice s kojom se trebamo suočiti: nijedna od biblijskih doktrina pojedinačno ne sadrži istinu, pa čak ni sve one zajedno. Nijedna od doktrina ne sadrži istinu sve dok u svoje središte ne stavi Kristovu ljubav i dok je ona ne prožme. Zbog toga je apostol Pavao rekao “kako je u Isusu istina”. (Efežanima 4,21)

Što to točno znači?

Možda se sjećate da je Isus jednom rekao “upoznat ćete istinu, a istina će vas osloboditi”, i kasnije dodao “Ja sam … istina”. (Ivan 8,32; 14,6) Shvaćate bît, zar ne?

Preispitaj svoja vjerovanja

proslavlja Isusa može samo udaljiti ljude od Boga, otjerati ih u očaj ili u njima izazvati osuđivački duh farizejstva. S druge strane, vidimo Isusa u predivnoj ravnoteži između dvaju ključnih čimbenika koji se nadopunjuju: Ivan kaže da je Isus došao na naš svijet “pun milosti i istine” (Ivan 1,14).

Vidite li to?

Milost i istina!

u drugu dimenziju Božje ljepote. Tako je sa svakom biblijskom doktrinom. O tome možemo razmišljati i na sljedeći način: mi zapravo imamo samo jedno vjerovanje, jednu doktrinu. “Bog je ljubav.” (1. Ivanova 4,8) To je to.

(1. Petrova 3,8) Prava moralna vrijednost ne pokušava doći do izražaja tako što će misliti i govoriti zlo, što će rušiti druge.

Svaka zavist, svaka ljubomora, svako ogovaranje i nevjera moraju nestati iz kruga Božje djece. Biblija je puna savjeta kojima nas poziva da pokažemo ljubav, strpljenje i poštovanje svojim riječima i ponašanjem prema drugima.

Isusova ljubav u srcu nikada nas neće navesti na zlobu i zavist. Nježna biljka ljubavi nalik Kristovoj mora se pažljivo njegovati. Ona neće rasti ukoliko ne bude njegovana.

Nebo će zapaziti one koji oko sebe šire ozračje mira i ljubavi. Takvi će primiti svoju nagradu. Oni će opstati u veliki dan Gospodnji.

(Izvor: Ellen G. White, Naše visoko zvanje)

Djela - ili hod po vjeri?

Istina nije samo skup apstraktnih podataka koje treba zapamtiti, navoditi i o kojima treba raspravljati. Istina je Osoba, a njezino je ime Isus. U odnosu s Isusom nalazi se oslobođenje od svega što nas sputava i veže - poimenceod naše slomljenosti i srama koji dolazi nakon nje.

Kakva je onda “istina” kad se propovijeda izvan Isusa?

Pa, kao prvo, istina koja se iznosi odvojeno od Isusa je puko iznošenje sirovih i beskorisnih podataka o osobnosti i karakteru. Ona za vas nema lice, srce ili osobne želje. Drugo, istina odvojena od Isusa je osjećajno bespoštedna - sve što ona može jest nametnuti krivnju i povećati strah. Ona ne može spasiti, izliječiti ili promijeniti ljudsko srce.

Zašto je ovaj spoj tako važan?

Istina u kojoj nema milosti može samo nagomilavati sramotu nad grešnicima, dok milost udružena s istinom donosi iscjeljenje. Znači, nije nam potrebna suha istina - gole kosti doktrinalnih činjenica. Umjesto toga, potrebna nam je istina kakva je u Isusu - živo utjelovljenje Božje ljubavi.

Hajdemo onda u ovo što govorimo uvrstiti jednostavnu, ali moćnu sliku. Doktrinalne istine Svetog pisma mogu se zamisliti kao niz prozora kroz koje možemo promatrati Božji karakter iz različitih kutova. Primjerice, zamislimo da je zgrada istine poput osmerokutne zgrade. Na svakoj od osam strana građevine nalazi se prozor. Svaki prozor predstavlja jedno doktrinalno vjerovanje ili nauk.

Mi ne vjerujemo u mnogo toga; mi vjerujemo u jedno, a to jedno ima mnogo dimenzija. Možemo uvijek govoriti o jednoj stvari, ali stvar u koju gledamo je zapravo uvijek ista, samo u nju gledamo iz drugog kuta. To je poput jednog stabla s mnogo grana. Poput jednog motora s mnogo pokretnih dijelova. Poput jedne rijeke s mnogo pritoka. Različite doktrine koje imamo služe svojoj svrsi samo do onog stupnja do kojega ih možemo povezati s ljepotom Božje ljubavi.

na svijet, nego što mi imamo izgleda da sami, vlastitim naporima postanemo pravedni.

Pavao nagovara Galaćane da shvate kako tu nije riječ o njihovim djelima, već o Kristovoj pravednosti. On jasno postavlja ravnotežu između

vjere i djela u sljedećem ret-

ku:

“S Kristom sam razapet na križ; živim - ali ne više ja, nego Krist živi u meni: život koji sada provodim u tijelu, provodim u vjeri u Sina Božjega, koji mi je iskazao ljubav i samoga sebe za mene predao.” (Galaćanima 2,19.20) U ovom retku Pavao odgovara na goruće pitanje u srcima

Galaćana: Kako udovoljiti

Bogu? Krist bi trebao živjeti u njima, jer njihova djela nisu ništa značila, s obzirom da je “sva pravda naša

k'o haljine okaljane” (Izaija 64,6).

Pravednost je doslovno “Božja osobina … prikazana u Kristovoj smrti”. (Merrill Unger i William White Jr., Vine’s Concise Expository Dictionary of Biblical Words, str. 77) S obzirom na ovu de�iniciju, lako je razumijeti kako dobra djela nikada ne mogu proizvesti pravednost. Dobra djela se mogu proizvesti samo kad Krist živi u nama.

Pavlove riječi nisu bile upućene samo Galaćanima. One su upućene i nama. Mi to znamo zbog toga što je “sve - Pismo Bogom nadahnuto i korisno za učenje, za karanje, za popravljanje, za odgajanje u pravdi, da bude savršen čovjek Božji, spreman za svako dobro djelo”. (2. Timoteju 3,16.17 - Šarić)

Ne bi bilo pretjerivanje kad bi se reklo da je duhovno nasilje propovijedati popis doktrinalnih istina i mjerila ponašanja, a da se ne propovijeda Isusa kao Istinu, i to s velikim I. Pavao kaže da “slovo ubija” (2. Korinćanima 3,6), i time želi reći da gole činjenice o istini, koje se propovijedaju bez Isusa kao živog središta punog ljubavi i suosjećanja, samo imaju smrtni učinak na duhovnoj, osjećajnoj i razumskoj razini. “Istina” koja ne

Dok gledamo kroz prozore, mi vidimo Isusa, i Isusa, i Isusa, i Isusa - kao istinitu i točnu objavu Božjeg karaktera.

Prozori su načinjeni da bi se gledalo kroz njih, a ne u njih. Svrha prozora je ispunjena kad je kroz njega moguće gledati. Nijedna biblijska doktrina nije dovoljna sama za sebe. Nijedna od istina ne stoji sama za sebe. One služe kao prozor kroz koji možemo vidjeti u Božje srce, kao prozor kroz koji možemo gledati

Bog je predstavljen našem svijetu na strašno pogrešan način; posebno preko religije koja govori kako predstavlja Njega. U kojem obliku se javlja ovo pogrešno shvaćanje Božjeg karaktera? U doktrinama! U sustavu vjerovanja! Mnogi ljudi na ovom svijetu se boje Boga, i to ne zato što Ga poznaju onakvog kakav On zapravo jest, već zbog pogrešnih tvrdnji koje su čuli o Njemu u obliku vjerskih nauka ili doktrina.

Bog je svoje sljedbenike pozvao da svijetu objave poruku koja prikazuje Boga kao dobrog Boga, kakav On doista jest. Ako se ispravno razumije, teološki sustav ima mogućnost da svijetu ponudi predivnu sliku o Bogu, sliku kakvu svijet dosad još nije vidio. Neka naša vjerovanja i učenja budu poput niza prozora koji oslobađaju i kroz koje se jasno može vidjeti Božji karakter.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 11 VJERSKI KUTAK

CLIFTON HILL DRUŽENJE U ČAST ZAŠTITNIKA OTOKA LASTOVA – SV. KUZME I SV. DAMJANA

‘Sveti Kuzma i Damjan, stavi vino u badanj’

Kako bi sačuvali ove uspomene, nastojalo se prenijeti i dašak lastovske tradicije na susretu na kojem su se okupili brojni župljani

Tekst i foto: Suzana FANTOV

Nakon nedjeljne sv. mise 24. rujna u crkvi sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu uslijedilo je druženje u crkvenoj dvorani kojim je zaokružena proslava blagdana sv. Kuzme i Damjana.

Sveti Kuzma i Damjan zaštitnici su Lastova, gdje im je posvećena župna crkva.

Svake godine mjesto Lastovo 26. rujna slavi tako svoje zaštitnike i toga dana u mjesto pristižu brojni gosti, među kojima je najviše onih koji su nekad davno tu ostavili svoju djedovinu radi odlaska za boljim sutra.

Kako bi sačuvali ove uspomene, nastojalo se prenijeti i dašak lastovske tradicije u susretu na kojem su se okupili brojni župljani oduševljeni tematski urešenom dvoranom koja je odisala plavetnilom bistrog mora, mirisom ružmarina te brojnim predmetima koje su sa sobom donijeli prvi naraštaji Lastovčana iz obitelji Ortika.

Tako se tu našla ribarska mreža stara više od 70 godina, bile su tu stare fotogra�ije i knjige o povijesti ovog otoka, suveniri, a onda i Lastovčani obučeni u originalne lastovske narodne nošnje i pokladnu nošnju.

Girice sa žara, fritule (“prkle”), kroštule, domaća pogača, masline (“ulike”), sir, maslinovo “uje”… samo su neka od dobro poznatih tradicionalnih dalmatinskih (pred) jela od kojih su neka pripremljena po starom lastovskom receptu gđe Anne Ortike i njezinog supruga Antuna, koji je već od ranog jutra krenuo s prženjem svježih girica.

Uz domaće bijelo vino, čašicu domaće rakije, ovo je bilo jedno krasno druženje, a za neke i upoznavanje s bogatom tradicijom Lastova.

A evo i jedne zanimljivosti vezane uz običaje proslave blagdana svetog Kuzme i Damjana.

Do tog bi blagdana berba uglavnom bila pri kraju, grožđe se obralo, donijelo u konobe i preradilo, pa se djeci pjevalo:

Sveti Kuzma i Damjan stavi vino u badanj iz badnja u bačvu, za dat djeci pogaču, a da im djeca ne plaču.

Svečana sveta misa služena je na sami blagdan, u utorak

rujna.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 12 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE
Lastovčani
26.
‘Demižana’ (demižon) – staklena boca za vino Lastovo u modernoj umjetnos� – S. Fantov Lastovo kroz stoljeća Lastovčanin Antun Or�ka i vlč. Velimir Maglica Originalna nošnja s otoka Lastova Kapja uja, komad sira i maslina – za prste polizat! Poput pravog domaćeg ugođaja s obiteljske trpeze na Lastovu

Ova 2023. bit će godina za pamćenje sa svim našim uspjesima na terenu i izvan njega dok gradimo za naš klub veću i svjetliju budućnost!

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: Službena Fb stranica Brisbane Knightsa Članovi Nogometnog kluba

Brisbane Knightsa i njegovi brojni prijatelji i pokrovitelji svečanom su gala večeri u Hrvatskom klubu "Brisbaneu" - u predgrađu Rocklei - u petak, 22. rujna, obilježili kraj svoje uspješne sezone.

Okupljeni su uživali u opuštenoj atmosferi uz pjesmu, ples, obilje domaće hrane i vrijednih nagrada tombole, a onda i uz svečanu dodjelu pri-

Kraj uspješne sezone uz svečanu prezentacijsku večer

znanja. Time je ova večer još jednom potvrdila zajedništvo koje se gradi uz ovaj uspješni nogometni klub.

"2023. bit će godina za pamćenje sa svim našim uspjesima na terenu i izvan njega dok gradimo za naš klub veću i svjetliju budućnost!

Zahvaljujemo svima koji su prisustvovali, svim volonterima i svim našim navijačima, igračima, trenerima, sponzorima, zajednici i odboru koji su omogućili ostvareni uspjeh z ovoj godini. Živjela Brisbane Croatia!" – poručili su na svojoj službenoj Facebook stranici, s koje vam prenosimo fotogra�ije snimljene tijekom te uspješne večeri ponosa i zadovoljstva ostvarenim uspjesima.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 13 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE ZAJEDNIŠTVO GALA NOĆ NK BRISBANE KNIGHTSA UZ TOMBOLU I DODJELU PRIZNANJA

AUSTRALSKA TURNEJA 'ZAPREŠIĆ BOYSA'

'Ruka srcu krene, ono dobro zna - dok su vrele vene voljet ću je ja'

Pogotovo su nas oduševili oni mlađi koji su s nama pjevali sve naše pjesme, uz takvu mladost hrvatska dijaspora u Canberri nema brige za svoju budućnostporučili su dečki iz benda

Pripremila: Suzana FANTOV

Foto: Danijel KOVAČ

Nakon "neopisivog" koncerta u Melbourneu, "Zaprešić Boysi" nastavili su svoju australsku

turneju posjetom hrvatskoj zajednici u Canberri.

Nogometni klub Croatia

Deakin dočekao je dečke organiziravši u četvrtak navečer, 21. rujna, susret u bistrou "Vatreni". Bila je to prilika za druženje sa susretljivim članovima benda koji su se srdačno odazvali na svaki poziv na fotogra�iranje - bezbroj sel�ija za uspomenu uz potpisivanje promotivnih majica Zaprešić Boysa.

Hrvatski nogometni klub

O'Connor Knights svoju dobrodošlicu Zaprešić Boysima priredio je u petak, 22.

rujna, kada se dvorana Hrvatskog kluba "O'Connora" vrlo brzo ispunila članovima ove hrvatske zajednice u Canberri koja je s nestrpljenjem iščekivala njihov nastup.

Uz poznate hitove, prirasle svakom hrvatskom srcu, bila je ovo i posebna prilika proslaviti i uspjeh Hrvatske koja je na najnovijoj Fi�inoj ljestvici, objavljenoj prošlog tjedna, šesta na svijetu!

"Ako u petak niste bili u AHK-u O'Connor – propustili ste veliku noć! Zaprešić Boysi

u svom su dvosatnom nastupu izveli svoje originalne pjesme, kao i neke obrade popularnih hrvatskih pjesama, koje su oduševile publiku.

Na samom početku rekli su nam: Ako vi budete sjedili, mi ne pjevamo! Bio je to dovoljam poticaj da se podij ispuni i ostane ispunjen sve do samog kraja odličnog nastupa, na čemu im zahvaljujemo!" – rekao nam je Danijel Kovač, koji nam šalje i svoje fotogra�ije s dojmljivog nastupa.

A evo što kažu i naši dečki

iz Zaprešića koje smo "pronašli" na putu za Perth gdje se nastavlja njihova australska turneja.

"Bilo je stvarno prekrasno. Slušali smo o maloj zajednici u Canberri, a doživjeli mnoštvo publike uz fantastičnu atmosferu.

Pogotovo su nas oduševili oni mlađi koji su s nama pjevali sve pjesme Zaprešić Boysa. Zaključka smo da uz takvu mladost hrvatska dijaspora u Canberri nema brige za svoju budućnost!" –poručili su dečki.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 14 15 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE IZ HRVATSKE ZAJEDNICE NEOPISIVO
2023. – POSJET HRVATSKOJ ZAJEDNICI CANBERRE KULMINIRAO VATRENIM KONCERTOM UZ MNOŠTVO PUBLIKE I FANTASTIČNU ATMOSFERU
Zaprešić Boys: "Jer tu zemlju ljubim, moja Hrvatska" Zaprešić Boys: "Uz takvu mladost hrvatska dijaspora u Canberri nema brige za svoju budućnost!"

Historic Croatian Derby Grand Final Draws 2,500 Fans to Witness Canberra Croatia Triumph In Grand Final Against O’Connor Knights

O’Connor Knights & Canberra Croatia Clinch All Trophies In ACT

15 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 27th of September 2023 Volume 27. No. 1227 Wednesday 27th of September 2023

After an ‘indescribable’ concert in Melbourne, the ‘Zaprešić Boys’ continued their Australian tour by visiting the Croatian community in Canberra.

NK Croatia Deakin welcomed the boys by organising a meeting at the ‘Vatreni’ bistro on the evening of Thursday, September 21st. It was an opportunity to socialise with the friendly members of the band who warmly responded to every request for photos, taking countless sel�ies as a keepsake, along with signing promotional Zaprešić Boys t-shirts.

HNK O’Connor Knights extended their welcome to the Zaprešić Boys on Friday, September 22nd when the Croatian Club O’Connor hall quickly �illed up with members of the Croatian community in Canberra who eagerly anticipated their performance.

In addition to their wellknown hits, which have endeared themselves to every Croatian heart, this was also a special occasion to celebrate the success of Croatia, which is ranked sixth in the world according to the latest FIFA rankings (released last Thursday).

If you weren’t at AHK O’Connor on Friday, you missed a great night! In their two-hour performance, the Zaprešić Boys

Zaprešić Boys’ Thrilling Performance Ignites Croatian Spirit in Canberra

performed their original songs as well as some cover versions of popular Croatian songs that delighted the audience. Right at the beginning, they told us, “If you sit, we won’t sing.” This was enough motivation to �ill the stage, which remained packed until the very end of their excellent performance, for which we thank them! - said Danijel Kovač, who sends us his photos from the impressive performance.

And here’s what our boys from Zaprešić have to say, whom we ‘found’ on their way to Perth, where their Australian tour continues. “It was truly wonderful. We heard about the small community in Canberra, but we experienced a large audience with a fantastic atmosphere. We were especially thrilled by the younger ones who sang all the Zaprešić Boys’ songs with us. Our belief is that, with such youth, the Croatian diaspora in Canberra has nothing to worry about when it comes to their future!” – said the Zaprešić Boys.

16 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 27th of September 2023 NEWS & VIEWS THE NEW GENERATION │ Wednesday 21st of August FEATURE 16 16 EXCLUSIVE REPORT NEWS & VIEWS THE NEW GENERATION │ Wednesday of September CROATIAN COMMUNITY 16 CROATIAN COMMUNITY

On Sunday September 17th at the Croatian Community Centre in North Fremantle, The Western Knights Soccer Club/ North Perth Croatian celebrated its 55th Anniversary in style at their Anniversary lunch function, with almost 300 guests enjoying a very joyous, emotional, and all-round memorable afternoon. A very proud and successful club with a rich history, evident by the large number of supporters present, old and young, sharing the many stories of the early years and evolution over seven decades.

The day was extra special as the club inducted eleven new Life Members to a growing list of outstanding life members that have and continue to leave a legacy. All the guests including senior players, coaches, sponsors, and supporters also continued to celebrate this year’s League Title Win and promotion to the NPL in 2024.

Proud President of the club Dean Zlendić began proceedings with a moving speech and welcomed all the guests, in particular the distinguished guests which included the City of Cockburn and Town of Mosman Park Mayors, major sponsors DTMT and Argosy Minerals, other key sponsors, as well as the many current life members present and the eleven new life member inductees for 2023. The guests were treated to a delicious lunch prepared by Allan Tomić which included amongst other dishes, a smoked salmon salad entrée, ragu pasta, pancetta and feta risotto and wood�ire chargrilled selection of meats.

As you would expect, “Živjela Croacija” as well as The Western Knights theme song were belted out several times throughout the afternoon.

Following lunch, Andrija Žuvela Chair of the Life Member Sub Committee began the announcement of the clubs eleven new life member inductees – John Buktenica, Mara Burmas, Ned Cecic, Marija Lacman, Perica Simich (posthumous), Dinko Simunovic, Gordan Sliskovic, Dominko Sunjić, Laurie Ukalovic, Jozip Ukalovich (posthumous) and Jerko Žuvela. There wasn’t a dry eye in the hall as Andrija announced

Western Knights Soccer Club: 55 Years of Passion, Pride, and Triumph

each inductee and spoke about their exceptional service to the club. Upon receiving their respective awards, each inductee shared with the guests the support from their respective families and everlasting devotion, love, and passion for the club.

The celebrations continued with a wonderful performance by the intermediate group from Hrvatska Folklorna Grupa Zagreb, followed by photo opportunities by all the guests with this year’s Championship Winning Trophy.

The Committee of the Western Knights; Dean Zlendić, Alan Pecotić, Gordana Sliskovic, Ned Cecic, George Grasa, Ineja Macina, John Podrug and Denis Padovan are extremely proud with the enormous success of the event and overwhelmed with the large amount of positive feedback received. The success of the event is attributed to a collaborative and cooperative effort by not only the committee but the large number of volunteers that continue to support the

club. The Committee of the Western Knights would also like to take this opportunity to thank all the guests that attended.

Well done Western Knights, it was a function that will be remembered for a very long time by everyone in attendance. Živjela Croacija!

17 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 27th of September 2023 CROATIAN COMMUNITY NEW GENERATION Wednesday 21st of August 2019 CROATIANNEWSCOMMUNITY & VIEWS 17 EXCLUSIVE REPORT 6th of February 2019 NEWS 25th of September 2019 ADVERTISEMENT 17 CROATIAN COMMUNITY

The Croatian Derby between Canberra Croatia and O’Connor Knights was a pulsating affair, with scores locked at 1-1 at half-time, full-time and after extra time, setting the stage for a nail-biting penalty shootout.

In an unforgettable showdown that captivated the attention of the Croatian Community in Canberra, the National Premier League Grand Final culminated with Canberra Croatia’s goalkeeper, Sam Brown, etching his name in the history books with the only save of the dreaded penalty shootout as he thwarted Harrison Palic’s must-score penalty, securing a 6-5 victory for Canberra Croatia.

With Capital Football con�irming that this year’s attendance was the best turnout in over a decade, an estimated 2,500 spectators witnessed the �irst all-Croatian NPL Grand Final in Australia. The match’s intensity was evident from the outset, with Harrison Palić opening the scoring for the O’Connor Knights in the seventeenth minute. Niko

Kresić initiated the attack, stripping Michael Piccolo inside his own half, before �inding Aisosa Ihegie, who in turn found Palić on the overlap. Palić, cut inside and slotted the ball beneath Brown at the near post, giving the League Champions the lead.

Canberra Croatia had their own opportunity to open the scoring earlier in the contest, with Daniel Colbertaldo’s �ierce drive pushed over the bar by an athletic dive from Seb Arranz and Lukman Ahmed-Shaibu missing a close-range opportunity under pressure from Palić. However, Ahmed-Shaibu would redeem himself, equalizing just past the half-hour mark with his sixteenth goal of the season.

The architect of the goal was Colbertaldo, who intercepted a poor clearance before his perfectly �lighted cross from the left �lank was met with Ahmed-Shaibu’s unstoppable downward header.

The second half saw more thrilling action, with Ahmed-Shaibu striking the post and being denied by Arranz on another occasion, whilst Franco Greco had a golden opportunity to snatch victory late in the game but saw his effort blocked by man of the match, Arranz.

The Knights also had their share of chances before extra time, as Ihegie’s attempt was thwarted by a brave, diving save from Brown, with Phakedi Manda unable to capitalize on the �irst rebound and Piccolo’s remarkable recovery tackle thwarted Michael Adams on the second rebound.

With the score still level after 120 minutes of play, the

Historic Croatian Derby Grand Final Draws

2,500 Fans to Witness Canberra Croati a Triumph

grand �inal was destined to be settled in a dramatic penalty shootout. Stephen Domenici and Ryan Keir converted their penalties for Croatia, while Patrick O’Rourke responded for the Knights. However, Tyson Livermore’s spot-kick veered wide of the post.

The drama intensi�ied when Keegan Vucetic struck the underside of the crossbar for Croatia, following successful conversions by Ahmed-Shaibu and goals from Lachlan Fields and James Driscoll for O’Connor. With scores locked at 3-3, we were in sudden-death penalties a goal early, with Croatia’s central defender Daniel Subašić, Ihegie, Canberra Croatia substitute, Noah Vanderpol, and Kresić all �inding the back of the net.

Croatia full-back, Tony Spaseski, con�idently rolled the ball home, putting the pressure on Palić, who had to score to keep the Knights Grand Final dream alive, but he had his penalty saved by Brown, who was once again the toast

of the Canberra Croatia dressing room, having spectacularly saved three penalties in the Elimination Final two weeks earlier.

In an astonishing feat for the Canberra Croatia community, Canberra Croatia secured the Grand Final victory in addition to the Charity Shield and the ACT Federation Cup victory earlier in the season, guaranteeing them entry into the Australia Cup Round of 32 as the sole ACT representative, whilst the O’Connor Knights celebrated their maiden League Championship, �inishing atop the league table at the end of the 21 regular season rounds.

These achievements marked an extraordinary season for both clubs, highlighted by their dominance in the ACT NPL Men’s competition, where they made a clean sweep of all of the major trophies available, with the O’Connor Knights also claiming the Club Championship and Canberra Croatia coming in second.

19 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 27th of September 2023 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 27th of September 2023 18 FEATURE CROATIAN COMMUNITY 18 NEWS & VIEWS 19 NEWS & VIEWS 18 19 EXCLUSIVE REPORT EXCLUSIVE REPORT THE NEW GENERATION │ Wednesday 6th of February 2019 EXCLUSIVE
ČILIĆ 19
INTERVIEW
MARIN
SPORT SPORT
20 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 27th of September 2023 2020 ADVERTISEMENT

In a highly competitive soccer match, Brisbane Roar emerged victorious against Melbourne Knights with a �inal score of 1-0. The match showcased moments of intense gameplay and suspense, ultimately leading to Brisbane Roar’s victory in the end. However, beyond the �inal score, it was an event that will be fondly remembered by the Croatian community as a celebration of Melbourne Knights’ spirit and resilience.

Amid the action on the pitch, what truly made this match special was the overwhelming support from the Croatian community. Over 5,000 passionate fans �locked to the stadium, creating an electric atmosphere reminiscent of the golden days of the National Soccer League (NSL) when crowds of 5,000 to 6,000 were commonplace for Melbourne Knights’ home games.

The game started with both teams displaying their eagerness to control the mid�ield and take charge.

Brisbane Roar managed to break the deadlock in the 18th minute when Thomas Waddingham scored with a n easy left-footed shot from very close range, slotting the ball into the bottom left corner. This early goal set the tone for the remainder of the �irst half.

Melbourne Knights attempted to respond quickly and had several opportunities to equalize. In the 13th minute, a corner kick led to a powerful header by Joshua Phelps, narrowly missing the target. Despite their efforts, Melbourne Knights couldn’t �ind the back of the net in the �irst half. The �irst half ended with Brisbane Roar in the lead, 1-0.

As the second half began, Melbourne Knights intensi�ied their efforts to level the score, fuelled by the unwavering support of their dedicated fans.

In the 68th minute, they had a promising free-kick opportunity, but Gevaro Nepomuceno’s left-footed shot from outside the box went high and wide.

Brisbane Roar continued to defend their lead with determination. The match witnessed several fouls, injuries, and substitutions as both teams fought to gain an edge. Brisbane Roar maintained their disciplined defensive structure, frustrating Melbourne Knights’ attempts to equalise.

The second half saw a series of corners for Brisbane Roar, but they couldn’t capitalise on these opportunities. Melbourne Knights tried to break through the solid Brisbane Roar defence,

Croatian Community Celebrates Melbourne Knights’ Valiant Effort in Front of 5,000 Supporters

but their efforts were consistently thwarted. In the end, Brisbane Roar managed to hold onto their 1-0 lead, securing the victory. While the �inal score may not have been in Melbourne Knights’ favour, the spirit and bravery displayed by the team, as well as the overwhelming support of the Croatian community, made this match a truly special event. Whilst not managing to qualify for the Cup Final Melbourne Knights will be looking to harness the match’s signi�icance, both on and off the �ield, which will no doubt be etched in the memories of all those who were part of this memorable day.

As always with events such as this, festivities lasted way beyond the �inal whistle as fans and supporters converged on the clubrooms were win, lose, or draw the Croatian community celebrated another huge milestone in our decorated sporting history well into the wee hours of the morning. If this is a taste of things to come in the second national division that is being considered; Bring it ON!

21 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 27th of September 2023 SPORT SPORTSPORT

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times.

Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! –they have a product that will work for you and get your job right first time, every time.

Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

22 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 27th of September 2023 ADVERTISEMENT ZAGREB CROATIAN BOOKSHOP BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS) CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing
Franchise in
Dan.
the industry’s future is
and Design
Australia”, says
As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for
TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au VJESNIK Hrvatski The Croatian Herald

KREATIVNA RADIONICA U ORGANIZACIJI AUSTRALSKO-HRVATSKIH DRUŠTVENIH USLUGA

Uz voditeljice Zrinku

i Silvanu, te posebnu gošću, umjetnicu iz Hrvatske Štefaniju

Soldan, osvanula je čitava galerija lutkica

Pripremila: Suzana FANTOV

Č

lanovi grupa društvene potpore Brimbank i Maribyrong održali su u ponedjeljak, 11. rujna, još jednu kreativnu radionicu.

Drvene lutkice, namijenjene kreativnom izražavanju, dobile su svoja lica i karaktere zahvaljujući raznim dekorativnim materijalima, naljepnicama i slično.

Uz voditeljice Zrinku i Silvanu, te posebnu gošću, umjetnicu iz Hrvatske Štefaniju Soldan, kao rezultat ove radionice i druženja osvanula je čitava galerija lutkica - portreta veselih članova ovih grupa koje se redovito sastaju u organizaciji Australsko-hrvatskih društvenih usluga.

Portretne lutkice razveselile sve članove

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 24 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

LIDIJA BRADARA, PREDSJEDNICA FEDERACIJE BIH

Koalicija u FBiH znak određene stabilizacije, pa i spremnosti na promjene

„Prvostupanjska presuda za zločine nad Hrvatima u Križančevu Selo za sada ne obećava pravdu za žrtve. Koliko god se trudili dati priliku ‘pravnoj državi’, nemoguće je ostati ravnodušan na očite nonsense koji vrijeđaju zdrav razum”

Prvostupanjska presuda za Križančevo Selo za sada ne obećava pravdu za žrtve, kao ni konačni smiraj njihovim obiteljima. Mnogo se nade polagalo, kao i u svaki proces za zločine nad Hrvatima, da bi se konačno moglo pokrenuti u smjeru da se počne s kažnjavanjem, osobito nalogodavaca

Formiranje vlasti i široka koalicija na razini Federacije sami su po sebi znak određene stabilizacije, pa i spremnosti na promjene, a unutar Vlade, koja zasjeda redovito, osjeti se nova energija, ocjena je koju je u intervjuu za Večernji list iznijela predsjednica Federacije

BiH Lidija Bradara govoreći o trenutačnoj političkoj situaciji u ovom entitetu, kao i važnosti stabilizacije prilika za ekonomski rast i investicije.

Prenosimo sažetak objavljenog intervjua.

Provedba izbornih rezultata u Federaciji BiH bila je u određenoj mjeri opterećena pritiscima stranaka koje su u konačnici ostale bez vlasti, no stranke koje danas čine većinu intenzivno su, uz to, radile na donošenju jasne programske osnove. Danas, pola godine poslije, možemo li se osvrnuti na ukupno političko ozračje u Federaciji BiH?

- “Pritisak” je blaga riječ. Gubiti, a pogotovo vlast, nije lako, još kada je riječ o velikoj stranci poput SDA, koja nije naviknula biti u oporbi. Borbu razumijem, no Stranka demokratske akcije nije birala sredstva i to razdoblje bilo je jako mučno te se iskreno nadam neponovljivo radi napretka cjelokupne demokracije društva. Usporedno s ovom vrstom destrukcije, stranke predvođene tzv. trojkom imale su ogromnu želju za dokazivanjem i preuzimanjem odgovornosti, što smo mi iz Hrvatske demokratske zajednice čekali s nestrpljenjem, umorni od prethodnog, produljenog i politički zahtjevnog mandata obilježenog opstrukcijama i nepovjerenjem.

Tako da bih rekla da je stanje trenutačno mirno, koliko to u BiH može biti, a da oporba sve više preuzima svoju ulogu. S druge strane, prošla su četiri mjeseca nove Vlade FBiH, vidi se želja ministara da se dokažu i u zajedničkom radu, ali i u

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Almir Schwarzenegger

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

bolje živjeti. Politička nesigurnost, nestabilni odnosi odbijaju investitore, ali i potiču naše ljude na odlazak. Stoga je sva energija koju ulažemo u gradnju odnosa začarani krug koji sažima sva druga pitanja. Set ekonomskih zakona već je najavljen, uključujući i onaj o minimalnoj plaći. Sve se više govori o turizmu, o “zelenoj energiji”, a svjedoci smo i problema u poljoprivredi. Na stol mora doći i tema nedostatka radne snage, što već postaje alarmantno unatoč visokoj nezaposlenosti. Dakle, negdje griješimo i krajnje je vrijeme da preispitamo i obrazovni sustav. Iako, prema određenim podacima, i studenti sve više biraju neke nove smjerove, svjesni potreba tržišta rada. Brinuti moramo i o �iskalnoj i �inancijskoj stabilnosti nižih razina vlasti, završavati kapitalne projekte zajedničkim snagama i strateški birati nove, a posebno one zdravstvene.

No ako idemo redom, nadam se kako će zaživjeti ograničavanje marži na osnovne životne namirnice jer tisuće obitelji u potrebi trebaju pomoć kako bi preživjele ovu krizu.

Tužiteljstvo BiH obustavilo je istragu protiv Milorada Dodika u tzv. slučaju „Ikona“. Premda je svakomu, tko koristi zdrav razum, bilo jasno da su bošnjačko-muslimanski mediji, prema naputcima nekih njihovih političara, od toga željeli napraviti slučaj koji bi bio doprinos Dodikovoj smjeni, jer ga pameću i znanjem ne mogu pobijediti.

Isti ti mediji i političari digli su galamu na donošenje zakona u RS glede kažnjavanja neistinitih napisa medija, a danas kada se otkrila laž novinara vidi se koliko je takav zakon potreban. Malo je vjerojatno da bi se novinari tako neodgovorno nabacivali pogrdama i pljuvali po Dodiku u izmišljenom slučaju „Ikona“, ili nekomu drugomu da je postojala takva kaznena odredba.

Naravno, nitko neće čuti ni riječi isprike od istih tih medija, dapače, osuli su paljbu na zastupnicu SNSD-a Sanju Vulić koja ih je upitala: „Što sada, hoće li se netko ispričati?

Iz Centra za društveno politička istraživanja RS bavili su se političkim životom Christiana Schmidta. Na televiziji su prikazali snimak na kojoj, po njihovoj tvrdnji, Schmidt odaje počast nacističkim vojnicima. Nećemo dugo čekati, iz bošnjačko-muslimanskih medija uslijedit će napadi na ovu objavu, kao što Dodikove izjave uglavnom izazovu njihove oštre komentare i napade bez da provjere ima li istine u izjavama. Najnovija, da Schmidt dolazi iz fašističke zemlje, zemlje koja je počinila holokaust je točna. Dodik nije izravno kazao da je Schmidt fašist i da je počinio holokaust, ali to mu ništa ne vrijedi, bošnjačko-muslimanski mediji će to opisati na svoj način.

Šest pripadnika tzv. Armije BiH zbog ratnih zločina protiv srpskog stanovništva u Visokom optužnica tereti da su u zarobljeničkom objektu-logoru koji se nalazio u vojarni „Ahmet Fetahagić“ postupali protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata. Prema navodima optužnice u logoru je bilo više stotina civila. Opaaa!

Kako to, pa svi bošnjačko-muslimanski političari tvrde da njihova armija nije držala logore!

svojim resorima. Osjeti se i ta nova energija jer su to većinom mlađi ljudi, pa čak i nova lica kada je politika u pitanju.

Kakvi su odnosi s kolegama potpredsjednicima Federacije BiH? Kakva je dinamika sastanaka, u kojem smjeru idu teme koje se tiču političkog života u entitetu?

- Odnosi su korektni te se nadam da će takvi i ostati. Javnost zna kako je gospodin Lendo imao određenih zdravstvenih problema, pratili smo situaciju i drago mi je što je dobro. Naše tri uloge jasno su određene Ustavom i sve izvan toga čisti je populizam i opstrukcija. Nakon formiranja Vlade FBiH sastanci su mnogo rjeđi, no postojani u skladu s važnosti i dinamikom zajedničkih tema. Postoje određena važna pitanja koja pokušavamo zajedno riješiti i tu zaista pozdravljam spremnost kolega, kao i želju za sustavnim djelovanjem, kako unutar naših ureda tako i prema javnosti. Kakav je rad zakonodavne vlasti te u kojoj su mjeri čvrste većine u oba doma Parlamenta važan segment bržeg i učinkovitijeg usvajanja zakonskih rješenja i drugih odluka?

- Bez većine u Parlamentu nemamo ništa i sve već rečeno je uzalud. Zasad je stanje zadovoljavajuće, pogotovo kada je u pitanju Dom naroda kojim

rukovodi gospodin Martinović, čije se iskustvo nerijetko pokaže od iznimne važnosti u nesigurnim situacijama. Zastupnički dom morat će pronaći način kako izići iz svojevrsne pat-pozicije u koju smo pomalo nespremno ušli kako bi se neki važni procesi glede imenovanja završili. Oporba je ovdje odigrala svoju ulogu i na nama je ne dopustiti slične scenarije, pogotovo kada govorimo iz perspektive hrvatskoga naroda koji, kao najmalobrojniji, mora uvijek biti tri koraka ispred. No sve je to dio političke svakodnevice, važno je da se zakoni usvajaju, da ima spremnosti na svim stranama kada su u pitanju teme od važnosti za sve.

Što će zapravo biti ključni potezi izvršne i zakonodavne vlasti kada je riječ o stabilizaciji političkih, ali i međunacionalnih odnosa, kao i poboljšanju ekonomske situacije?

- Smatram da su samo formiranje vlasti i ova široka koalicija na razini Federacije sami po sebi znak određene stabilizacije, pa i spremnosti na promjene. Nadležnosti državne razine ne treba dirati, nego se posvetiti našem dijelu posla kada su u pitanju zakoni koji se očekuju od Federacije, ali, prije svega, ekonomske mjere koje za sobom vuku sve druge pomake, odnosno ambijent u kojem će stanovnici Federacije

Ovoga tjedna Sud BiH donio je prvostupanjsku presudu za zločin nad Hrvatima u Križančevu Selu. Kakvo je vaše mišljenje o dosadašnjem tijeku ovoga procesa?

- Prvostupanjska presuda za Križančevo Selo za sada ne obećava pravdu za žrtve, kao ni konačni smiraj njihovim obiteljima. Mnogo se nade polagalo, kao i u svaki proces za zločine nad Hrvatima, da bi se konačno moglo pokrenuti u smjeru da se počne s kažnjavanjem, osobito nalogodavaca. Koliko god se trudili dati priliku “pravnoj državi” i ne komentirati presude, nemoguće je ostati ravnodušan na očite nonsense koji vrijeđaju zdrav razum, a kamoli bol i dostojanstvo žrtve.

Govorimo, dakle, samo o izvršiteljima, a što je s nalogodavcima?

- Netko je morao narediti sve te zločine ili barem odgovarati i po zapovjednoj, političkoj te svim drugim odgovornostima po kojima desetljećima to isto pravosuđe procesuira hrvatske branitelje, zapovjednike, političare... Ovoj zemlji potrebna je osuda svih zločina, a ratnih posebno. Pokušavamo i trebamo krenuti dalje, gledati prema budućnosti, no svemu tome mora prethoditi pravda. Sa strepnjom čekamo drugostupanjski proces za ovaj, jedan od najmasovnijih zločina nad Hrvatima u Domovinskim ratu, kao i brojne druge.

Ovih dana, zbog zločina u Križančevu selu, osuđen je samo jedan pripadnik tzv. Armije BiH, Almir Sarajlić, ostali optuženi su oslobođeni. Osuđen je jer je Armija BiH strijeljala 12 pripadnika HVO-a nakon što su se predali! Mora se priznati da je Bošnjak-musliman Almir Sarajlić poput Schwarzeneggera, sam je uspio strijeljati tolike vojnike i civile, jedan čovjek njih šezdeset četvero! Svi smo, poput Suda, uvjereni, dapače sigurni, da je to Almir mogao sam uraditi, ako može Schwarzenegger u svojim �ilmovima može i on. Svaka čast Sudu na objektivnom suđenju! Daj Bože da Apelacijsko vijeće Suda BH, kojemu je dopuštena žalba na ovu presudu, presudu ne poništi ili je smanji na ponižavajuće malu kaznu. Nakon ovoga opet će „patrijote“ dići svoj glas, sudi se samo pripadnicima Armije BiH, ovim se želi kazati da je rat ovdje bio građanski.... A hoće građansku državu, da se malo crno našalimo.

U sarajevskoj četvrti Betanija, na istoimenom groblju, slomljen je i zapaljen kip Blažene Djevice Marije, razbacano smeće te paljeni predmeti na više mjesta. Ovakvi napadi još nikad nisu rasvijetljeni. Ovo je samo još jedan u nizu dokaza „multikonfesionalnosti“, „multinacionalnosti“ i multi “one stvari“, koju Bošnjaci-muslimani prodaju zapadnim političarima.

BiH će napasti NATO, a idejni vođa napada, kao i glavni zapovjednik toga bit će Zukan Helez! Ako mu se u proračunu odobri bar pola od onih 1.770.000.000 maraka. Jer, tražiti toliki novac za vojsku, koja u BITI NE POSTOJI, zbilja je suludo i krajnje bezobrazno.

Poslije “informacije” koju je plasirao o Dodikovu bijegu, Zukanu Helezu će se dogoditi ona narodna - tko drugom jamu kopa sam u nju upada. Njegova nova “informacija” da je podatke o navodnom bijegu Dodika dobio iz tri strane, susjedne obavještajne službe te ih po njihovu nalogu plasirao u javnost mogla bi ga, da je BiH imalo normalna država, stajati zatvora. Nakon što je Helez bio primljen kod pape, sada bi Dodik trebao izaći u javnost i kazati da ima informacije kako je Bošnjak-musliman Zukan Helez prešao na katoličanstvo, bila bi to vijest u rangu one koju je Helez pokušao plasirati za Dodika o bijegu iz BiH koji planira. Na sjednici UN-a “naš pametni Sejdo” optužio je Hrvatsku i Srbiju da dijele BiH. Korak naprijed u njegovoj matrici, koju ponavlja kao papagaj, je taj što je Plenkovića nazvao Putinom. A nije Milanovića. Rezultat njegova suludog govora je sljedeći: vrlo brzo ogromna većina državnika svijeta znat će da taj govor nije usuglašen na Predsjedništvu BiH, što znači da je to njegov osobni stav (čitaj stav radikalne bošnjačke-muslimanske politike u BiH, točnije Bakira Izetbegovića). Drugi, da se takvom politikom posvađao skoro sa svim državama svijeta. Istina, na trenutak je ostvario ono što ta radikalna politika želi, usporio je put BiH k EU, ali ulazak BiH u EU svakako zavisi od volje Unije, a ne rezultata koje Draga Naša postiže ili ne. “Ustav BiH se neće mijenjati dok sam ja živ političar”, poručio je Sejdi hrvatski predsjednik Milanović.

Dalje od Sejde, Zukana Heleza i sličnih otišao je Zijad Bećirović, Bošnjak-musliman, direktor nekakvog Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane. On kaže da Milorada Dodika treba ukloniti (nije naglasio s političke scene pa je pitanje slično kao i ono Hadžifejzovićevo - Dodika treba umiriti, je li mislio i na �izičko uklanjanje, ali i sve njegove suradnike ne samo iz političkog nego i iz sigurnosnog sektora).

Čim traži uklanjanje i ovih iz sigurnosnog sektora očito je kako misli da Dodika treba i �izički ukloniti. I to što prije, naglasio je. Dakle, još jedan Schwarzenegger!

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 25 VIJESTI IZ BiH

Anthony Albanese s vođama uoči strahovite sezone požara

Vođe Australskih hitnih službi okupit će se na povijesnom sastanku uoči jedne od najgorih sezona požara od „crnog ljeta” 20192020. Premijer Anthony Albanese i upravitelj hitnih službi Murray Watt sudjelovat će na ovotjednom sastanku 250 upravitelja kriznim situacijama, specijalistima za odgovor i oporavak nastojeći se pripremiti za nadolazeće ljeto „iznimno rizičnih vremenskih uvjeta”.

Zahvaljujući El Ninu, Australija se susreće s povećanim rizikom od ekstremnih vrućina u velikim dijelovima zemlje kao i sve gorim prognozama požara u jugoistočnoj Australiji. Dionici iz logistike, sektora nabave hrane i živežnih namirnica, osiguranja, energenata i ostalih usluga kao što su telekomunikacije te nevladin sektor sastat će se s vođama federalnih država i hitnih službi tijekom dvodnevnog sastanka.

Sudionici sastanka nastojat će razmotriti niz scenarija na temelju prognoza i pre

gledati kako će svaka pojedina organizacija odgovoriti u hitnim situacijama i kako će međusobno surađivati. Ministar upravljanja hitnim situacijama rekao je je od požara poznatih pod nazivom „crno

Broj

Kampanja „Za” glas urođenika u parlamentu pretrpjela je još jedan udarac svega nekoliko tjedana prije održavanja referenduma, rezultati najnovije ankete govore da je potpora da se glas urođenika u parlamentu uvede u Ustav pala na najniže razine dosad.

PRIPRAVNOST U SLUČAJU KATASTROFA

ljeto” dvije trećine Australaca bilo pogođeno nekom vrstom prirodne katastrofe, a neki od njih i više od samo jednom.

„Uvjeren sam da smo kao zemlja dobro pripremljeni za uvjete koji se predviđaju, no isto tako nismo ravnodušni i želimo se uvjeriti da smo napravili sve što je u našoj moći da budemo spremni”, rekao je Watt. "Današnji sastanak idući je korak (kriznog plana Albaneseove vlade) kako bi se uvjerili da svi oni koji imaju ulogu u upravljanju hitnim situacijama znaju što mogu očekivati tijekom nadolazeće sezone tako da budu pripremljeni koliko god je to moguće.

Ovaj sastanak osigurat će da

slučajeva bolesti

svi dionici znaju koji su nam resursi na raspolaganju, koje sposobnosti države i teritoriji imaju i u kojem trenutku, kao i dodatne operativne informacije te koja im potpora u dijeljenju infomacija stoji na raspolaganju.”

Kako je Australski ured za meteorologiju (BOM) u utorak objavio da se pojavio sustav El Nino koji obično donosi smanjenje padalina i povećanje temperatura, u Queenslandu i Novom Južnom Walesu pojavio se niz požara raslinja i trave. Klimatske promjene i njihov doprinos nizu čimbenika uključujući temperaturu, gorivu masu i suho vrijeme također će pojačati rizik od požara.

uzrokovanih

virusom influenze B i dalje raste

Apelira se na građane Australije da ne budu ravnodušni prema sve duljoj sezoni gripe budući da najnoviji podaci otkrivaju porast broja oboljelih. Unatoč sve toplijim danma, dr. Jane Wehipeihana iz zdravstvenog centra Medical on Robina, navodi da se ljudi i dalje trebaju držati pojačanih higijenskih mjera pranja ruku i ograničavanja kontakata ako su bolesni budući da sezona gripe i dalje traje.

Liječnica s Gold Coasta otkrila je da podaci kojima raspolaže Medical on Robina od lokalnih laboratorija pokazuju povećanje pozitivnih nalaza na influenzu B diljem Queenslanda.

Podaci su otkrili da je potvrđeno preko 400 slučajeva inluenze B iz nalaza krvi prošlog mjeseca u usporedbi sa svega dva pozitivna slučaja u kolovozu 2022. Dr. Wehipeihana navodi da je velik porast neuobičajen za početak proljeća.

Primijećen je porast broja pacijenata posljednjih tjedana koji se javljaju s influenzom B i simptotima prehlade, uključujući kašalj, zimicu, visoku temperaturu i vrtoglavicu.

CIJEPLJENJE PROTIV GRIPE

Savjetuje se građanima da se cijepe protiv gripe čak i ako za većinu građana to sada nije besplatno.

Ministarstvo zdravstva

Queenslanda izjavilo je da je od 1. srpnja 2023. s gripom dijagnosticiramo 21.457 osoba diljem države, od čega je 121 dojenče ispod šest mjeseci starosti.

U Queenslandu je utrošena 141.000 doza cjepiva od 17. srpnja, a prema zadnjim podacima od 29. kolovoza 30 posto građana Queenslanda cijepljeno je protiv gripe. Ministarstvo zdravstva Viktorije bilježi 41.657 slučajeva gripe u 2023. u trenutku objave ovog članka. U Novom Južnom Walesu zabilježen je 1601 slučaj gripe u

Prema najnovijoj anketi Newspolla, potpora glasu „Za” pala je za dodatna dva postotna boda, na 36 posto, što ukazuje da kampanja „Za” nije stvorila dovoljnu potporu birača koju je očekivala uoči 14. listopada.

U međuvremenu, svega tri tjedna prije održavanja prvog referenduma u Australiji od 1999. oporba referendumu porasla je za dodatna tri boda - na 56 posto.

Promjena naklonosti birača primijećena je u svim demografskim skupinama, no najviše za kampanju „Za” zabrinjava pad među mladim biračima koji su joj do sada bili najveća potpora.

U dobnoj skupini 18-34 potpora je pala za pet bodova, na 50 posto, dok je za četiri boda zabilježen rast, na 41 posto, u onih koji će glasati protiv. Početkom godine potpora referendumskom prijedlogu u ovoj dobnoj skupini bila je gotovo 70 posto.

Najnovija anketa pokazuje pad potpore među biračima laburista, pad sa 61 posto u odnosu na anketu od prije tri tjedna na 56 posto. Potpora među ženama pala je sa 41 na 36 posto, dok je udio osoba koje su rekle da će glasati protiv narastao na 57 posto.

Kampanja „Za” dobila je i dobre vijesti time što se potpora među muškarcima povećala na 36 posto. Narasla

NAJNOVIJA ANKETA NEWSPOLLA

Pad potpore glasu

„Za” uoči 14. listopada

je i potpora među fakultetski obrazovanim osobama, na 54 posto.

Premijer Anthony Albanese rekao je da se nada da će ljudi „pročitati pitanje koje se postavlja” prije negoli glasaju i prepoznati „priliku da napredujemo u pomirbi”.

„Moramo biti bolji, a jednostavno nastaviti istim načinom, glas protiv zatvorio bi vrata drukčijim rješenjima i boljim ishodima kroz ovaj proces slušanja”, rekao je za Radio ABC.

U sučeljavanju na Kanalu 7 ministrica okoliša Tanya Plibersek odgovorila je na izjave senatora iz redova LNP-a Matta Canavana koji je vladu optužio da se prema Australcima ponaša kao prema zločincima.

„Jasno je da postoji visoko mjerilo za promjene i ne smatram da je vlada ispunila ova očekivanja budući da nije uspjela proširiti ova pitanja. Nije pružila nikakve detalje, građanima se čini kao da se ponovno radi o ciničnim ustavnim promjena-

ma, a manje o tome da vlada želi uvesti stvarnu promjenu”, rekao je senator Canavan. Dodao je da bi se glas mogao imati i bez promjene Ustava.

Kao odgovor na to Plibersek je izjavila "da su Aboridžini i stanovnici otočja Torres Strait tražili ustavno priznanje i glas koji bi dao savjet tako da ih možemo poslušati".

Pad porpore referendumu poklopio se s padom potpore vođi oporbe Peteru Duttonu koji je zauzeo vodeću ulogu u kampanji „Protiv.” Anketa javnog mnijenja bilježi pad potpore Duttonu od šest bodova, sada iznosi svega 32 posto, što je najniža potpora otkako je preuzeo ovaj posao prošlog svibnja.

U međuvremenu je potpora Albaneseu malo narasla, na 47 posto, no i dalje je na povijesno niskim granama.

Primarna potpora birača Laburstima i Koaliciji iznosi 36 posto, dok su Zeleni pretrpjeli pad potpore od dva boda, na ukupno 11 posto.

Rad na otvaranju novih radnih mjesta

Vlada namjerava početi s radom na otvaranju radnih mjesta objavom stajališta o zapošljavanju u Adelaideu u ponedjeljak nastojeći izgraditi „dinamično i inkluzivno” tržište rada.

tjednu koji je završio 16. rujna. U Južnoj Australiji prijavljeno je 15.462 slučaja gripe Odjelu za zarazne bolesti u usporedbi s 11.293 slučaja za isto razdoblje prošle godine.

Sezona gripe „još nije gotova” i građani ne smiju zaboraviti da je i COVID također prisutan u zajednici. „Podaci za rujan još nisu dostupni, no obično se zna u rujnu vidjeti pad te se povremeno ponovno primijeti porast u listopadu ili studenome”, izjavila je dr. Jane Wehipeihana. „COVID je i dalje prisutan i ljudi se zaraze COVID-om svakog tjedna, građani i dalje umiru svakog tjedna. COVID je i dalje vrlo prisutan u zajednici.”

Ovo je prvi ovakav dokument koji državna riznica izdaje od 1994. te on predstavlja nacrt koji će uključiti inicijative i politike iz niza područja, uključujući i reformu sustava migracija te ulaganje u vještine i promjene kojima bi se trebalo povećati sudjelovanje radne snage.

Objavom plana za otvaranje novih radnih mjesta, vlada će objaviti ulaganje vrijedno 31 milijun dolara kojim se namjerava ubrzati nove TAFE centre izvrsnosti da studentima pruže „vrhunske” vještine.

Dodatnih 10 milijuna dolara bit će uloženo u više obrazovanje i vježbenička mjesta, novu kvalifikaciju koja će omogućiti učenje naprednih vještina tijekom

DRŽAVNI RIZNIČAR JIM CHALMERS

vježbeničkog staža. Ministar vještina i obrazovanja Brendan O’Connor rekao je da su ove promjene osmišljene kako bi studentima pomogle da se lakše kreću između strukovnog i višeg obrazovanja.

„Radnici budućnosti ne moraju nužno izabrati jedno ili drugo - TAFE ili sveučili-

šte, pritom se može raditi o kombinaciji razvoja tehničkih vještina i konceptualnog znanja”, rekao je O’Connor uoči objave nove politike. Uz lansiranje digitalne putovnice vještina, vlada je također najavila preobrazbu vladinog cilja punog zaposlenja u „održivo i inkluzivno zapošljavanje”.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 26 AUSTRALSKE VIJESTI
-

Ne bi me iznenadilo da naši ljevičari i pokojnog Dražena Petrovića proglase ustašom

Teško se živi… Ivica Granić je socijalno osjetljiv, senzibilan i sam sebi postavlja pitanje: "Kako se živi? Kupuje se samo najosnovnije… i stanovi. Ako se ponešto uštedi od plaćice onda se uz stan kupe i dvije garaže i jedno garažno mjesto".

Josip Pivac misli da i nije tako loše: "Neki jedu meso, a drugi kiselo zelje…. u prosjeku se jede sarma". Dražen

Travaš voli sladoled: "Pošto sladoled?", znatiželjan je Dražen. "Pet eura, može li niže?" "Može ako čučneš!"

Kako uporno Stanković

ignorira Dalića

Od sažaljenja i čuđenja Aca Stanković je obolio od depresije. Odmah o tome izlazi nova knjiga. Naši branitelji i ne znaju što je depra. Oni se odmah ubiju. Nemaju vremena za pisanje knjiga. Osim toga, tko bi njima objavljivao

knjige o depri? Faktura ili

Ljevak? Aci je lakše, pozove zanimljive goste i oni ga relaksiraju. Zlobni i zavidni desničari objavili su na fejsu zanimljiv podatak. Tomislav

Tomašević i Zlatko Dalić zajedno su šest puta gostovali kod Stankovića u njegovoj legendarnoj emisiji "Nedjeljom u 2". Od toga je Tomašević gostovao šest puta, a Zlatko Dalić nula puta. Što se Zlatka tiče, Aca i dalje žmiri. Ne primjećuje ga već pet godina.

Dakle, kod nas je na pomolu novi svjetski rekord, onaj u žmirenju. I tako se jedni, oni koji su stvarali i obranili ovu državu, uporno ubijaju, a ostali se nemaju zašto ubijati. Roko Šikić to ovako komentira: "Gorka istina o kojoj je nekako najlakše šutjeti… Djedovi jednih su nakon Bleiburga završili u rovu u Mariboru, a žene zazidane u rudniku dok su djedovi drugih završili u stanovima u centru. Sinovi jednih opet su u rovovima u Vukovaru, a sinovi drugih privatizirali su Hrvatsku. Unuci prvih otišli u Irsku i po bauštelama su po Europi, a unuci drugih po ministarstvima i u diplomaciji. Unuci prvih traže grobove djedova, a unuci drugih im se rugaju…" Ja bih nadodao kako je to valjda i zato jer se prve uvijek prikazuje neobrazovanim, izraubanima, ružnima, kockoglavima i krezubima, a druge uvijek kao lijepe, uredne, zubate, jajoglave, obrazovane i urbane.

Kolaborant Jakovina

Stalno će se prodavati jeftine fore o tome da zločini u fašizmu i komunizmu nisu bili isti. U obranu toga iz dana u dan dežuraju Klasić, Goldstein, Jakovina, Markovina… Generacije “"istoričara" s Filozofskog faksa u Za-

Piše:

o kojoj piše. Sjajan izraz "kolaborant". Jakovina je stvarno bio i ostao kolaborant. Apologete i propangadisti bivše države "caruju" na katedrama povijesti diljem Lijepe naše.

Navodno je Galileo Galilei jednom izjavio: "Što duže živim, to sam uvjereniji da ostale planete koriste zemlju kao lud-

Tvrtko Jakovina je tvrdi jugović. To najbolje dokazuje činjenica da stvarno treba imati muda pa "znanstveno" ustvrditi kako je „jugoslavenska diplomacija imala velike zasluge za Hrvatsku…"

grebu koji po narudžbi pišu romansirane biogra�ije Mike Špiljka i Bude Lončara, a izdavačke kuće u niskom startu čekaju da se na prezentacijama zahvale svima koji su sudjelovali u ispisivanju tih prijesnih laži. Evo, tako je i ovih dana Tvrtko Jakovina napisao knjižurinu posvećenu "bardu" jugo-diplomacije Budimiru Lončaru pod naslovom "Od Preka pa do vrha svijeta". "Bard" je bivši šef OZN-e u Zadru u vrijeme mučne 1945. godine. Bio je gospodar života i smrti, kad se, kako je napisao Krleža, "ubijalo en mas". Tvrtko je tvrdi jugović. To najbolje dokazuje činjenica da stvarno treba imati muda pa "znanstveno" ustvrditi kako je „jugoslavenska diplomacija imala velike zasluge za Hrvatsku…".

Javila se i lijeva sveučilišna profesorica Mirjana Kasapović. U svom osvrtu na knjigu nazvala ju je "glomaznom studijom", a jadnog Jakovinu "mentalnim pionirom". Danas i u mom zaseoku u Lici znaju tko je bio i što je učinio jugo-ministar "spoljnih" poslova u trenucima srpske agresije na Hrvatsku 1991. Tada smo bili ne samo bez prijatelja nego i bez oružja. Stoga se hitno počelo kupovati ono najpotrebnije.

Umjesto pojasa za spašavanje UN je, uz podršku baš

Bude Lončara, izglasao čuveni embargo na naoružavanje Hrvatske. Srbiju i JNA to nije nimalo pogodilo jer su se Beograd i generali tipa Kadijevića i Adžića hvalili kako je YU-ga "treća armija u Evropi". I Dok je Tuđman u Kranjčevićevoj ulici na stadionu N.K. Zagreb postrojio manekene i manekenke, naš "bard" Lončar je u Ujedinjenim narodima glasao za embargo iako je dobro znao tko je agresor i kako je naoružan, a tko je napadnut i bez oružja kako bi se obranio. Kasapović misli da se tu Jakovina pojavljuje kao pripovjedač koji "kolaborira" s osobom

ne želi izručiti nama… A pazite i Mađarska i Belgija su članice EU-a i za njih također vrijedi europski uhidbeni nalog baš kao i za nas u slučaju BBB. Grci još vode istragu tko je ubojica iako to već znaju. Za to vrijeme naši momci čuče u grčim zatvorima, a sad bi Grci još deset novih strpali u svoje europski uređene zatvore. Ako nastave s novim "uhidbenim nalozima" Dinamo će ostati bez navijača što će nam donijeti dodatne demografske probleme. I dok traje sezona lova u Grčkoj, Unija je zadovoljna s nama jer poltronski ispunjavamo želje svih i svakoga.

Započele 53. Varaždinske barokne večeri

U 13 festivalskih dana održat će se 25 koncerata u Varaždinu te čak pet hrvatskih županija

nicu". Evo primjera. U Banja Luci ženu je od silovatelja navodno spasio gej silovatelj koji je silovao silovatelja. Imam još jedan primjer. U Berlinu su stotine ljudi - koji se "identi�iciraju sa psima"lajalo i zavijalo na kolodvoru. Evo još primjera kako je stari Galileo bio pravu. Čitam u Večernjaku: "Oporba će tražiti opoziv Grlića Radmana, Banožića i Filipovića. Vjerojatno i cijele Vlade. Samo da bi im to uspjelo trebaju prvo pobijediti na dolazećim izborima. Kad vidimo tko se sve kandidira za čelno mjesto u vladi, pitam se jesu li oni normalni? U istom Večernjaku od 21. rujna, komentirajući izborne jedinice, piše: "U registru je 500.000 birača viška, glasat će i mrtvi". I ne bi bilo prvi put da mrtvi glasuju. Osim, naravno, u Varaždinu. Naime, tamo su na mjesnom groblju Varaždinci instalirali video kamere.

Na mrtve računaju i na Braču. Tamo su u jednom područnom uredu napisali obavijest: "Za potvrdu o smrti doći osobno!". Inače, mrtvaci su najzahvalniji glasači. Uvijek daju glas onome kome treba.

A Hernadi?

Poltroni svih zemalja uozbiljite se. Grčkoj nedostaje još deset BBB-sa. Sad je počeo poltronski lov na one BBB koji su uspjeli pobjeći iz Grčke. Grci "znaju" da je njihovog navijača "ubilo" svih sto i deset BBB. Većinu su odmah potrpali u zatvore, ali im još nedostaje tih desetak. Priglupa objašnjenja kako je u Grčkoj na snazi "vladavina prava" izaziva osmjeh pun sažaljenja. EU-uhidbeni nalog je za poltrone sveti gral. Kad je izdan, moramo po njemu postupiti. Ma nemojte! Sjećate se "ćaće" i Zsoltana Hernadija kojem je RH poslala uhidbeni nalog da ga privede u Hrvatsku na suđenje. Viktora Orbana je to samo slatko nasmijalo. Nadalje, Darko Marić podsjeća na "onog zoo�ila" kojeg Belgija

Prezadužena Juga ne bi izručila svoje državljane. Međutim, lako je imati karakter kad nemaš love.

Trenutno listam zanimljivu knjigu patra Antona Puntigama SJ "Kako me je Bog vodio". Više nego zanimljivo štivo. Na kraju knjige uvrstio je i poglavlje pod naslovom "Pogreb mojih ideala". U tom kontekstu spominje i sintagmu "moralni bankrot". Ja sam to odmah povezao s ovim lovom na navijače Dinama. Uz svakodnevne bankrote građana i �irmi, agencije za utjerivanje dugova, evo nam sad još i moralni bankrot. Otac Puntigam opravdano smatra kako je najveći čovjek u povijesti bio Isus. Nije imao sluge, a zvali su ga gospodarem, nije imao diplomu, a zvali su ga učiteljem, nije bio liječnik, a zvali su ga iscjeliteljem. Nije imao vojsku, a vladari su ga se plašili. Nije ratovao, a osvojio je svijet. Nije učinio zločin, a razapeli su ga. Tako je kod nas ljudi prošao Isus, a ponekad slično prolaze i ljudi koji imaju karakter.

Nedavno sam zapazio na nekoj lokalnoj TV postaji jednog pirotehničara. Govoreći o svojoj lošoj plaći rekao je: "Radim da preživim - ako preživim!"

Ne čini li vam se zanimljivim i pomalo čudnim kako ona trojica "ustaša" i njihova ustaška zastava na tekmi naše repke više "nisu tema". Raskrinkani su od progresivnog naroda i narodnosti i kad su, valjda, vidjeli o kome je riječ, nastao je medijski muk. Povremeno pregledavam neke slike u mobitelu. Naletih tako i na legendarnu sliku Dražena Petrovića u New Yorku s hrvatskom zastavom. Zamislite, prvo polje je bijelo… Dražene, baš si bio "ustaša"…. Možda i tebe jednog lijepog dana izbrišu s javnih portala jer nisi podoban.

Albert Einstein je jednom rekao: "Ne treba razmišljati o budućnosti jer ona ionako stiže prerano".

Svečanim koncertom u izvedbi članova La Cetra Barockorchester te Zbora Hrvatske radio televizije uz soliste Carlosa Menu i Jonu Martineza na čelu s dirigentom Andreom Marconom, u petak započele 53. Varaždinske barokne večeri (VBV), a ovogodišnja zemlja partner je Švicarska.

U 13 festivalskih dana održat će se 25 koncerata u Varaždinu, te čak pet hrvatskih županija, i jednako toliko popratnih programa u sklopu programa Total baroque.

Ravnatelj VBV-a Davor Bobić kazao je kako svaka država u Varaždin donese ono najbolje što ima na polju autentičnog izvođenja barokne glazbe, a isti je slučaj ove godine sa zemljom partnerom Švicarskom.

“Velika je čast da je ovdje La Cetra, barok ansambl, odnosno orkestar iz Basela, pod vodstvom jednog velikog dirigenta. Već 14 godina pregovaramo s Andreom Marconom i on je ove godine, ja bih rekao na slavu grada Varaždina, otvorio festival”, izjavio je Bobić. Dodao je kako će se još 17 kon-

cerata održati u Varaždinu, a sedam na drugim lokacijama odnosno u drugim županijama. Pojasnio je i kako se time nastavlja tradicija prisutnosti u čak pet županija koje povezuje dravski sliv. Varaždinske barokne večeri službeno je otvorila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, koja je rekla kako su Varaždinske barokne večeri jedan od hrvatskih najvažnijih festivala.

“Veseli me da se iz godine u godinu vidi sve veći interes publike i izvođača. Ovaj festival je pomogao da se u Hrvatskoj više vrednuje, upoznaje i istražuje naša barokna baština, ali naravno i barokna baština onih država koje su zemlje gost”, rekla je ministrica te dodala kako joj je drago da je ove godine to Švicarska koja ima vrlo vrijednu tradiciju.

Što se tiče samog programa 53. Varaždinskih baroknih večeri, uz ansamble iz Švicarske biti će i dosta hrvatskih izvođača te nekoliko obljetnica.

Od 25 koncertnih izdanja na ovogodišnjem VBV-u dva su Masterclassa. Održat će ih

Tutu Aydinoglu glazbenica iz Turske, pijanistica specijalizirana za ranu glazbu i Francesco Corti dirigent, čembalist i profesor na školi Scholi Cantorum Basiliensis.

Otvorena Samoborska glazbena jesen

Ta manifestacija će posjetiteljima donijeti 14 vrhunskih koncertnih doživljaja

Ministrica kulture Nina

Obuljen Koržinek svečano je u subotu otvorila 48. Samoborsku glazbenu jesen, a izveden je koncert Simfonijskog orkestra HRT-a pod vodstvom dirigenta Valentina Egela i uz soliste, violinisticu Katarinu Kutnar i tenora Filipa Filipovića, priopćeno je u nedjelju.

Do 1. listopada ta glazbena manifestacija posjetiteljima u Samoboru donosi 14 vrhunskih koncertnih

doživljaja. Ovogodišnja 48. Samoborska glazbena jesen u znaku je jubilarnog 20.

međunarodnog natjecanja mladih glazbenika Ferdo Livadić, navode organizatori. Ministrica kulture i medija Obuljen Koržinek istaknula je na otvorenju na taj važan jubilej, kao i na 12. Međunarodno skladateljsko natjecanje NewNote.

“To stalno pozivanje, predstavljanje i promoviranje mladih umjetnika daje jedan poseban duh i dah ovom Festivalu i nadam se da će se tako nastaviti. Nije stoga čudo da i na otvorenju uz, sjajne glazbenike iz Simfonijskog orkestra HRT-a, imamo i Katarinu Kutnar, Filipa Filipovića i maestra Valentina Egela, mlade glazbenike koji su već napravili vrhunske hrvatske i međunarodne karijere”, rekla je ministrica.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 27 KOMENTAR TJEDNA
Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

OSMOSMJERKA

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

MALA KRIŽALJKA

28 MOZAIK HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. KRIŽALJKA

Slani zalogaj s omiljenim nam tikvicama

poslažite tanko rezano meso i sir. Zarolajte. Možete ga odmah konzumirati ili ostaviti da se i dalje hladi. Jednako je �ino, samo se malo ljepše reže. I to je to, dobar tek!

Savjet: Biskvit jednako dobro funkcionira i bez brašna. Malo se tek neurednije reže. Može i bez kiselog vrhnja u kremi, naravno, a možete ubaciti i, recimo, žlicu ajvara.

Sastojci:

Za podlogu:

- 250 g digestive keksa

- 9 žlica maslaca

- ¼ šalice šećera

Za pire od borovnica:

- 2 šalice borovnica

- 3 žlice šećera

- 2 žlice limunovog soka

Za nadjev:

- 800 grama krem sira

- 1 šalica šećera

- 2 jaja

Depresija kod pojedinih bolesnika može izazvati gubitak apetita, dok kod drugih pacijenata ona biva karakterizirana epizodama prejedanja i rezultira u konačnici značajnim uvećanjem tjelesne mase.

PREHRANA I DEPRESIJA

I hrana utječe na raspoloženje

Ova rolada bit će idealan brzinski zalogaj za iznenadne goste, odličan doručak, večera ili jednostavan ručak, a najbolje od svega, u kremu možete ubaciti dodatke po samo svojoj želi.

Roladu možete poslužiti samu, uz sezonsku salatu ili tek svježe ubranu pa posoljenu rajčicu iz vrta. Čini nam se, u toj bi kombinaciji mogla biti upravo najslasnija.

Sastojci:

- 2 srednje velike tikvice (oko 400 g nakon guljenja, ribanja i cijeđenja)

- 5 jaja

- začini po želji: sol, papar, mljevena paprika, sitno sjeckani peršin

- 50 g glatkog brašna

- 130 g ribane gaude

Nadjev:

- 200 g krem sira

- 2 žličice kiselog vrhnja

- sol, papar, češnjak

- kuhana šunka, suhi vrat - sir

Priprema:

Pećnicu upalite na 180 °C s ventilacijom ili malo jače ako pečete bez ventilacije. Tepsiju od pećnice obložite papirom za pečenje.

Tikvice ogulite, naribajte, posolite i ostavite sa strane dok radite ostalo. Jaja miksajte par minuta da postanu pjenasta. Jajima dodajte dobro ocijeđene tikvice (pustile su tekućinu dok su mirovale) i začine pa pomiješajte kuhačom ili špatulom. Dodajte brašno, pa pomiješajte.

I na kraju, ubacite naribani sir i sjedinite.

Smjesu istresite u pripremljenu tepsiju u ravnomjerno razmažite i poravnajte. Pecite 20 – 25 minůta, dok ne pozlati.

Izvadite tepsiju, ostavite 10-ak min da se ohladi, a onda biskvit, uz pomoć papira, prebacite na čistu krpu, tako da vam je gornji dio na krpi, a dio s papirom gore, tako da ga lako možete odlijepiti i maknuti. Biskvit zarolajte uz pomoć krpe, zajedno sa krpom. Ostavite da se skroz ohladi.

Kad se biskvit ohladi, odmotajte ga, namažite smjesom pomiješanog krem sira, kiselog vrhnja i začina pa

Hrskave okruglice od riže i graška

Sastojci:

- 500 g ‘rizibizija’ ili riže

- 3 jaja

- 100 g cheddar sira naribanog na sitno (može bilo koji sir)

- 2 žlice krušnih mrvica

- sol i papar

- 500 ml suncokretovog ulja za prženje

Za valjanje:

- 2 jaja

- 200 g krušnih mrvica

Priprema:

Sve sastojke, ‘rizi bizi’, jaja, ribani cheddar, krušne mrvice, sol i papar, stavite posudu i dobro promiješajte. U jedan tanjur istresite krušne mrvice, a u drugom razmutite dva jaja s malo soli. Od smjese riže ručno formirajte kuglice željene veličine. Smjesa bi trebala biti kompaktna i izdržljiva. Ako vam je riža slučajno bila vlažnija, slobodno dodajte još jednu žlicu krušnih mrvica. Kuglice valjajte u jaja pa u krušne mrvice.

Ulje stavite zagrijavati tek kad ste sve kuglice pripremili jer se brzo peku pa da ih imate na oku. U vrelo ulje pažljivo uronite kuglicu i pecite sa svake strane

1-1,5, dok ne dobijete lijepu zlatnu boju. Kuglice izvadite na ubrus da upije višak masnoće.

Poslužite uz neki umak.

Cheesecake s borovnicama

- 1 žutanjak

- 1 žličica vanilije

- korica limuna

- 1 dcl kiselog vrhnja

- 2 žlice brašna

- prstohvat soli

- pire od borovnice

Za preljev:

- 1,5 šalica borovnica

- 0,5 dcl vina muškata

- 2 žlice šećera

Priprema:

Krenite od pirea od borovnica jer se on mora ohladiti prije nego ga dodamo u nadjev. Borovnice kuhajte na laganoj vatri sa sokom od limuna i dvije žlice šećera. Kad se borovnice raspadnu već, nakon desetak minuta, izblendajte ih sa štapnim mikserom u pire. Pustite da se ohladi na sobnu temperaturu. Kekse usitnite u blenderu, dodajte im maslac i šećer te pomiješajte dok ne dobijete teksturu vlažnog pijeska. Na pologu kalupa za pečenje stavite papir za pečenje te ga s obručem pritisnite. Ostaje vam samo da višak papira odrežete i u kalup stavite podlogu od keksa. Utisnite je čašom ili šalicom te dignite dio smjese na rubove i isto tako utisnite. Krem sir i šećer izmiksajte dok ne postane pjenasto te u smjesu dodajte jaje po jaje. Umiksajte vaniliju i kiselo vrhnje te brašno i prstohvat soli. Umiješajte na kraju lagano pire od borovnice i gotovu smjesu izlijte u kalup s pripremljenom podlogom. Kalup u kojem je cheesecake obložite debelim i čvrstim slojem aluminijske folije te ga smjestite u veliki protvan s podignutim rubovima. Ulijte vode u veliki protvan i pazite da ne može nikako prodrijeti u kalup. Stavite sve u pećnicu ugrijanu na 165 °C i pecite sat i dva deset minuta. Ugasite pećnicu i pustite da se pečeni cheesecake tako hladi pola sata, a zatim otvorite malo vrata od pećnice i pustite da se sve ohladi još sat do dva. Pustite cheesecake da se ohladi preko noći u frižideru. Pripremite preljev od borovnica tako da na laganoj vatri prokuhate šalicu borovnica s vinom, šećerom i žličicom gustina. Nakon 8 minuta na vatri, dodajte ostatak borovnica, kuhajte još dvije minute i ohladite.

Prehrana je vrlo važna kod ove bolesti jer pojedine namirnice mogu ulaziti u interakcije s lijekovima koje pacijenti uzimaju. Treba napomenuti da pacijenti koji uzimaju antidepresive moraju izbjegavati ribu iz konzervi, jetru, pivo, crveno vino te parmezan, budući da su to namirnice koje mogu ometati metabolizam lijeka u organizmu. U većini slučajeva hrana utječe na raspoloženje tako da djeluje na unos i sintezu serotonina u stanicama mozga. Serotonin je neurotransmiter odgovoran za postizanje osjećaja ugode. Namirnice koje djeluju na smanjenje nivoa serotonina čine ljude manje raspoloženima, dok one koje povećavaju endogenu sintezu i njegov ulazak u stanice mozga izazivaju porast raspoloženja kao i lijekovi koji se u tu svrhu uzimaju. Stoga pravilan odabir namirnica može vrlo uspješno djelovati u slučajevima depresije i ponekad čak pomoći da se medikamentna terapija smanji na minimum. Preporučuje se upotreba hrane bogate ugljikohidratima, koji direktno djeluju smirujuće na organizam. Proteini, odnosno pojedini peptidi koji se iz hrane oslobađaju, mogu imati ekscitirajući podražaj na mozak tako da izostaje sedativni učinak. U prehrani oboljelih od depresije treba redovito u svakom obroku biti ugljikohidrata (tjestenina, krumpir, riža, palenta, kruh, žitarice, kolači), med i ne treba se suzdržavati od razumne upotrebe šećera. Tako je dokazano da šalica čaja (matičnjak, đumbir) uvečer, zaslađena žličicom meda pomaže kod depresivnih osoba u lakšem postizanju sna.

Ustanovljeno je nedavno da tvari poput folne kiseline koja se nalazi u tamnozelenom lisnatom povrću i mahunarkama znatno utječe na raspoloženje. Stoga se obrok sastavljen od blitve, špinata, leće, graška, boba, soje uvelike preporučuje na svakodnevnim jelovnicima.

Kod depresivnih osoba vrlo je važna i koncentracija magnezija u krvi, a u kokosu je sadržana velika količina tog minerala.

Magnezij se još i naziva antistresnim elementom. Uz magnezij preporučuje se i

unos selena kojeg ima u morskim plodovima i koštunjičavom voću.

Kada je riječ o kavi, vrlo je teško povući jednoznačnu preporuku jer se pokazalo da je osjetljivost na kofein različita kod depresivnih osoba. Kod nekih pomaže u

suzbijanju depresije, dok od drugih ima suprotan učinak. Jedino je za alkohol dokazano da nakon kratkotrajne euforije, koja slijedi neposredno nakon konzumacije, nastupa depresija, te se stoga preporučuje izbjegavanje svih vrsta alkoholnih pitća.

Šale RODA

Otišao mali Perica sa ocem u zoološki vrt, te pita on:

- “Tata, ima li ovde roda?”

- “Naravno, a zašto pitaš?”

- “Pa da vidim da li će me neka prepoznati!”

CVIJEĆE

Vraća se Mujo kući mrtav pijan. Fata mu ne otključava, već kaže:

- “Marš pijanduro, vraćaj se gdje si bio!”

- “Nosim cvijeće za najljepšu ženu na svijetu!”

,kaže Mujo.

Fata se raznježila, otvori

vrata, te pita:

- “Gdje je cvijeće?”

- “A gdje je najlepša žena na svijetu?!”

PERO

Umro Pero, dođe mu žena kod sanduka i reče:

- “Dabogda se okrenuo onoliko puta koliko si me varao.” Poslije nekog vremena umre i žena, ode i ona u raj i pita Boga:

- “Jel’ znate gdje je moj muž Pero?”

A Bog će na to:

- “Pero zvani ventilator’’?

Alzhajmer

Dolazi čovjek kod doktora i govori:

- “Doktore, ja imam Alzhajmerovu bolest.”

Kad će doktor začuđeno:

- “Šta imate?”

A čovjek:

- “Šta imam?”

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 29 MOZAIK
RECEPTI

Tjedni horoskop

Ovan Vaga

21. ožujka do 20. travnja

Ovih dana zaista će zasjati svijetlo na vašem ljubavnom nebu. Bit ćete ugodno iznenađeni koliko i kako vam se otvaraju nove ljubavne prilike. Dotjerajte se i izađite van, među ljude. Ipak, nemojte pretjerati s vlastitom prezentacijom. Riješit ćete sve veće poslovne dvojbe i sad smjelije idete naprijed. Malo po malo počinjete graditi nove uvjete rada ili nove projekte.

Sretni brojevi: 8, 11, 21, 23, 34, 45

Bik

21. travnja do 20. svibnja

Vaš ljubavni život bit će i dalje bogat, a vi ćete postajati sve smireniji. Strasti će biti tiše, no zadovoljstvo neće izostati. Činit će vam se da tek sad ulazite u jednu dugotrajniju fazu svoje veze. Izgleda da ćete biti u pravu. Samci će uspješno zavoditi. Pustite druge da se izraze, a ako treba, makar vam to bilo čudno. U ovom trenutku jednostavno ne možete učiniti ništa na svoju ruku.

Sretni brojevi: 8, 11, 21, 23, 34, 44

23. rujna do 22. listopada

Vaš društveni i ljubavni život postat će malo običniji, no vama će to biti drago. Već ste se pomalo zasitili silnih izlazaka, pa će vas ova mirnoća zapravo osvježiti. Slično će osjećati i vaša najdraža osoba. Vaš trud bit će prepoznat. Ponekad ćete imati osjećaj da vas previše ističu. Skromnost i neka vrsta stidljivosti koji dolaze od vas mnogima će biti primjer u ova krizna vremena.

Sretni brojevi: 11, 20, 21, 29, 33, 35

Škorpion

23. listopada do 20. studenoga

Vaše strasti će porasti, a vi postati zavodljiviji. Voljena osoba će to dočekati sa zadovoljstvom. Istovremeno će ojačati i potreba za sigurnošću u ljubavi. Otuda ćete povremeno biti u borbama sami sa sobom, jer ćete željeti postići sve. Polako. Počinje vrijeme kad će se vaše znanje sve više cijeniti. Budite svjesni svoje stručnosti i slobodno prezentirajte svoje sposobnosti.

Sretni brojevi: 10, 12, 21, 23, 33, 44

Blizanci Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Premda emotivno nećete osjećati ono ispunjenje koje ste očekivali, vaš pozitivan stav donosit će vam neke ljubavne bodove. Partner će to cijeniti i razumjeti vašu privremenu nezainteresiranost za ljubav. Budite strpljivi i taktični. Riješite se svojih velikih sumnji koje se pojavljuju onda kad stvari ne idu glatko. Nemojte sami sebi stvarati prepreke. Sad ćete saznati što je trebalo, informacije će stići.

Sretni brojevi: 2, 7, 13, 34, 35, 44

MENTALNO ZDRAVLJE

Depresija kod starijih osoba

Depresija često dolazi u komorbiditetu s drugim neurološkim, psihijatrijskim i tjelesnim bolestima, a nedovoljno se prepoznaje i liječi

21. studenoga do 22. prosinca

Kad se o ljubavi radi, ovih dana osjećat ćete se poput ribe u vodi. Otvorenost drugih prema vama, ali i obratno, učinit će da će brzina kojom ćete djelovati ponekad biti zapanjujuća. Možete vidjeti daleke rezultate, ali vaši suradnici su kratkovidni. Ipak, neke informacije će se početi pojavljivati ovih dana. Možda to neće biti ništa senzacionalno, ali vi ćete u tome prepoznavati činjenicu da ste posao usmjerili kamo treba.

Sretni brojevi: 8, 13, 18, 21, 23, 33

Rak Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Napokon će se pojaviti prilike za kvalitetniji privatni život. Vjerojatno će se to pokazati kroz pozive za zabave ili društvena okupljanja koja ćete prihvaćati. Otuda će uslijediti i prilike za nova poznanstva. Iako će vaši nadređeni pokazivati određenu naklonost prema vama, teško ćete nalaziti zajednički jezik. Problem je u tome što obje strane žele dominirati, a u hijerarhijskom poslovanju to ne prolazi.

Sretni brojevi: 9, 19, 21, 29, 33, 35

22. prosinca do 20. siječnja

Nikako da dođete na zelenu granu. Ovo je vrijeme dobro za vaša intimna preispitivanja, pa se okrenite sebi. Nekima će istinski odgovarati samoća jer će intuicijom osjetiti da vrijeme nije najpovoljnije za ljubav. Bit će u pravu. Funkcionirat ćete dobro, ali uz dosta ulaganja energije. Napori su i dalje tu. Mnogi će na svom poslu brusiti nove vještine i otkrivati detalje profesije. Bit će to još jedna faza učenja.

Sretni brojevi: 19, 21, 29, 33, 36, 43

Lav Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Ljubav će biti bliže nego što vam se čini, samo što se trenutačno ne pokazuje. Budite mirni, strpljivi, uporni. Ako ste u vezi, ne forsirajte izražavanje emocija pod svaku cijenu, nego radije pričekajte. Mogli biste se zateći u situaciji da nešto trebate pustiti neka ide kako ide ili da borbe za angažman budu takve da zapravo ostvarite Pirovu pobjedu. Usporite.

Sretni brojevi: 1, 6, 12, 23, 33, 44

21. siječnja do 18. veljače

Nejasnoće u vašem privatnom životu vjerojatno će se nastaviti. Najbolje će se zapravo osjećati oni koji nemaju nikakvih obveze ni prema kome. Mirujte, ne očekujte ništa posebno i bit će dobro. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja. Oni čiji je karakter rada kreativan sigurno će biti u plusu. Povezivanje s mladim suradnicima također će biti naglašeno.

Sretni brojevi: 8, 9, 12, 23, 29, 33

Djevica Ribe

23. kolovoza do 22. rujna

Ako ste još sami, ovih dana ćete težiti samo dobroj zabavi. Bit ćete željni opuštanja i slobode. Veselje je dobro, no bitno je da u startu drugoj strani priznate kakve su vam namjere. Tako ćete oboje biti zadovoljni. Koji rade na nekom drugom kontinentu. To će vam svakako donijeti dobrobit i proširiti horizonte. Koliko god izgledalo daleko, bit će dobro.

Sretni brojevi: 5, 8, 13, 25, 34, 45

19. veljače do 20. ožujka

Malo ćete olabaviti i na opušteniji način kako zavoditi, tako i uživati. Voljena osoba rado će s vama pričati, a to će vas još više zbližiti. Oni koji su još sami lako će nalaziti društvo, a sve bi moglo početi s neobaveznom kavom. Možda će vam se činiti kao da vas pritišću sa svih strana, no zapravo se radi o izazovima na koje treba odgovoriti kako bi došli do boljih poslovnih rezultata.

Sretni brojevi: 7, 27, 29, 32, 39, 44

Produženjem životnog vijeka povećava se broj osoba starije životne dobi kojima je potrebna psihijatrijskaskrb. Depresija je najčešći mentalni poremećaj kod osoba starije životne dobi. Depresija uzrokuje povećanje morbiditeta i mortaliteta. Često dolazi u komorbiditetu s drugim neurološkim, psihijatrijskim i tjelesnim bolestima, a nedovoljno se prepoznaje i liječi.

U starijoj životnoj dobi postoji manja genetska opterećenost za depresiju. Brojne promjene koje starija životna dob nosi mogu povećati rizik za depresiju ili pogoršati postojeću depresiju. Česte su smetnje prilagodbe na potrebu preseljenja, umirovljenje, smanjena �inancijska primanja, kroničnu bolest, bol, smrt bliske osobe, samoću, gubitak samostalnosti, nedostatak podrške.

Kod osoba starije životne dobi se uz uobičajene depresivne simptome često javljaju umor, nedostatak apetita ili pretjeran apetit, nereguliran san, pritužbe na bolove, vrtoglavica, palpitacije, poteškoće u koncentraciji i pamćenju, razdražljivost, stalne pritužbe, pretjeran osjećaj tuge, učestali posjeti liječnicima, osjećaj bezvrijednosti, krivnje, bezrazložno opterećivanje drugih svojim zahtjevima, promjene raspoloženja, nemogućnost uživanja u aktivnostima koje su ranije voljele.

Obzirom da depresija u starijoj životnoj dobi dolazi često u komorbiditetu sa tjelesnim bolestima, nerijetko se zamjenjuju simptomi depresije i tjelesnih bolesti kao što su osjećaj umora, opće slabosti, somatizacije. Radi navedenog je kod dijagnoze depresije kod osoba starije životne dobi potrebno uz anamnezu i heteroanamnezu učiniti tjelesni pregled, EKG, rutinske laboratorijske pretrage i Mini – mental test. Dodatne pretrage ukoliko se za iste postavi indikacija uključuju CT ili MR mozga, hormone štitnjače, vitamin B12, folate, EEG, pregled neurologa.

Kod uvođenja psihofarmakoterapije treba voditi računa o izboru antidepresiva, njegovog pro�ila nuspojava i interakcija s drugim lijekovima koje osoba starije životne dobi uzima. Treba izbjegavati polipragmaziju. Liječenje treba započeti niskom

dozom lijeka i titrirati je unutar maksimalnog raspona doze. Potrebno je učestalo procjenjivanje učinka liječenja i procjenjivati potrebu korekcije doze ili promjene lijeka obzirom da se kod starijih osoba treba voditi računa i o mogućim akutnim pogoršanjima tjelesnog stanja.

Antidepresivi prvog izbora kod osoba starije životne dobi jesu selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SIPPS) koji su dobre podnošljivosti i učinkovitosti kod osoba starije životne dobi sa blagom do umjerenom depresijom (npr. citalopram, paroksetin, sertralin, escitalopram). Zbog usporenog metabolizma kod osoba starije životne dobi početne i maksimalne doze su niže (pola početne doze ili doze održavanja preporučene za odrasle). Liječenje treba trajati minimalno 12 mjeseci nakon prve epizode depresije, 24 mjeseca nakon druge, a najmanje tri godine nakon treće ili više epizoda depresije.

Ukoliko izostane terapijski odgovor nakon četiri tjedna liječenja na primjenu jednog antidepresiva iz skupine SIPPS potrebno je promijeniti lijek unutar iste skupine. Kod promjene lijeka prvi lijek se mora postupno ukinuti.

Kada su prisutni i psihotični simptomi depresije treba razmotriti uvođenje niskih doza novijih antipsihotika (npr. olanzapin, kvetiapin, aripiprazol). Za navedene antipsihotike ne postoji upozorenje niti zabrana za liječenje starijih osoba oboljelih od depresije. Kod osoba sa suicidalnim rizikom indicirano je uvođenje klozapina u vrlo niskoj dozi uz antidepresiv.

Prevencija suicida glavni je cilj liječenja depresije kod osoba starije životne dobi. Veći rizik za suicid imaju osobe muškog spola. Rizik za suicid imaju i udovci, razvedeni, skloni alkoholu, socijalno izolirani. Manji rizik za suicid imaju žene, osobe u braku i osobe smještene u obitelji ili ustanovi. Pravodobno prepoznata i liječena depresija u osoba starije životne dobi poboljšava kvalitetu života oboljelih osoba i njihovih obitelji, smanjuje rizik od suicida, odgađa institucionalizaciju i hospitalizaciju.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 30 MOZAIK

STANKOVIĆ PREDSTAVIO KNJIGU

“Nadam se da ćemo senzibilizirati javnost, da će ljudi pružiti ruku onima koji boluju od kliničke depresije ili se bore s anksioznošću”, rekao je televizijski voditelj Aleksandar Stanković

Ljudima koji boluju od kliničke depresije ne pomaže ni želja da se ona pobijedi, ja imam strašnu želju pobijediti je, ali ne ide to tako, zato ovom knjigom želim senzibilizirati javnost, istaknuo je novinar i televizijski voditelj Aleksandar Stanković na predstavljanju svoje nove knjige ‘Depra’ u Laubi.

“Nadam se da ćemo senzibilizirati javnost, da će ljudi pružiti ruku onima koji boluju od kliničke depresije ili se bore s anksioznošću i da će odustati od onih priča kao što su ‘odi u prirodu’, ‘prošeći malo’, ‘popij pivu bit će ti bolje’. To vrijedi kod onih koji su lošeg raspoloženja, ne kod depresivaca”, kazao je Stanković nakon što je objavio knjigu u kojoj opisuje svoju dugogodišnju borbu s depresijom. jednom od najčešćih bolesti suvremenog svijeta.

Autor knjige napominje da je depresija poremećaj kemijskih procesa u mozgu koji

se, u najvećem broju slučajeva, može sanirati upotrebom tableta i razgovorom s psihologom, psihijatrom ili psihoterapeutom.

“U fazi kada sam dobro mogu se najnormalnije smijati, no to ne znači da nemam problema, to ne znači da ni drugi ljudi kada se smiju nemaju probleme, da ne nose ogromnu tugu u sebi”, kazao je.

Osim podrške obitelji i prijatelja, Stanković ističe da mu je u borbi s depresijom najviše pomogla činjenica da se s istom bolesti bore i drugi ljudi, poput kirurga i nogometaša, koji se smatraju uspješnim članovima zajednice.

“Kad ti je svaki dan isti, kad ne vidiš smisla u bilo čemu što radiš, kada ne može držati koncentraciju više od jedne minute u razgovoru s nekom osobom, kad nemaš tek, kada se ne možeš posvetiti svojoj djeci, meni je ta ruka koji su mi ti ljudi pružili značila strahovito puno”, rekao je.

04:00 PM Studio 4: Kultura

04:10 PM Sve će biti dobro, serija

04:55 PM Grad od igara, igre od grada, dokumentarni �ilm

05:48 PM Mališani

05:50 PM Puno prazno, crtana serija

06:02 PM Stani pa gledaj: Surla s Velebita, dokumentarni �ilm

06:27 PM Potrošački kod

06:52 PM Studio 4: Sport

Ponedjeljak, 02. listopada

11:10 AM Mir i dobro

11:35 AM Puls reportaža: Zvijezde klasične glazbe

11:45 AM Dnevnik 2

12:40 PM Rijeka: More

01:10 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:20 PM Plodovi zemlje

02:10 PM Kauboji, hrvatski �ilm

03:55 PM Abeceda zdravlja: Celulit

04:05 PM Studio 4: Kultura

04:13 PM Nedjeljom u 2

05:12 PM Samo lagano

05:42 PM Sunčana strana Prisavlja

06:52 PM Studio 4: Sport

Utorak, 03. listopada

11:10 AM Dr. Beck

11:45 AM Dnevnik 2

12:40 PM Treća dob (HZJ)

01:05 PM Ovisnici o kocki, reportaža

01:10 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:20 PM Kod nas doma

02:05 PM Baština u objektivu: Krkom od Skradina do Visovca 02:10 PM Otvoreno 02:40 PM Lijepom našom: Tovarnik 03:40 PM Studio 4: Znanost

Srijeda, 04. listopada 11:10 AM Dr. Beck

11:45 AM Dnevnik 2

12:40 PM Glas domovine

01:05 PM Park znanosti, dok. reportaža

01:10 PM Vijesti na engleskom jeziku

01:20 PM Kod nas doma

02:05 PM Baština u objektivu: Krkom od Visovca do Roškog slapa

02:10 PM Otvoreno

02:40 PM Zlatna liga

03:05 PM Razgovor s razlogom

03:35 PM Bonton: Prekid veze

03:40 PM Kod Suzy: Crni rižoto

03:45 PM Studio 4: Kultura

03:53 PM Koncert Doris Dragović u Areni Zagreb

04:58 PM Studio 4: Sportske minute

06:28 PM Art a la carte

06:58 PM Studio 4: Sport

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 31 TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM Ruža hrvatska - Žirje, dok. �ilm HTV, utorak, 03. listopada, 05:28 PM
Četvrtak, 28. rujna 10:09 AM Dr. Beck 10:43 AM Dnevnik 2 11:38 AM Eko zona 12:04 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:15 PM Kod nas doma 01:00 PM Baština u objektivu: Kotli 01:05 PM Otvoreno 01:35 PM Zlatna liga 02:01 PM Knjiga ili život - Zoran Ferić, Srđan Gavrilović i Martina Divić 02:32 PM Kod Suzy: Tatarski biftek 02:36 PM Studio 4: Znanost 02:41 PM Studio 4: Kultura 02:51 PM Luda kuća, hum.serija 03:23 PM Romano Bolković - 1 na 1, 04:13 PM Navrh jezika 04:33 PM Seoska gozba 05:18 PM Art a la carte 05:48 PM Studio 4: Sport Petak, 29. rujna 10:09 AM Samica dangubica, emisija pučke i predajne kulture 10:39 AM Dnevnik 2 11:34 AM Hrvati u BiH 11:59 AM Izradi sam: Foto transfer 12:04 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:15 PM Kod nas doma 01:00 PM Baština: Krčki kašteli 01:05 PM Otvoreno 01:35 PM Zlatna liga 02:00 PM Suvremenici: Tonko Maroević, dokumentarni �ilm 02:28 PM Kod Suzy: Kelj varivo 02:32 PM Savjet koji ne želiš čuti 02:35 PM Varaždin, balovi, reportaža 02:40 PM Origami, dok.reportaža 02:44 PM Studio 4: Kultura 02:54 PM Sve će biti dobro, serija 03:36 PM Druga strana 04:01 PM Prometej 04:26 PM Labirint 04:51 PM (Re)kreativac: Klizanje 05:14 PM Orhideje, dok.reportaža 05:18 PM Art a la carte 05:48 PM Studio 4: Sport Subota, 30. rujna 10:10 AM Moj put: Austrija, dokumentarna serija 10:35 AM Orka, dok. reportaža 10:40 AM Dnevnik 2 11:35 AM Studio 4: Sportske minute 12:00 PM Paprišek, dok.reportaža 12:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 12:15 PM Zdravlje i medicina, serija 12:45 PM Globalna Hrvatska HTV 01:25 PM Normalan život 02:05 PM Manjinski mozaik 02:20 PM Studio 4: Znanost 02:25 PM Studio 4: Kultura 02:35 PM Starogradsko polje, �ilm 03:03 PM Sve će biti dobro, serija 03:48 PM Koncert “Priča o 50 godina grupe Novi fosili” 04:53 PM Peti dan 05:53 PM Studio 4: Sport
11:10 AM Veterani mira 11:45 AM Dnevnik 2 12:40 PM turizam.hrt 01:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:15 PM Kauboji, hrvatski �ilm 03:00 PM Sunčana strana Prisavlja: Plesni koncert Ansambla LADO
Nedjelja, 01. listopada
03:45
03:53
04:38
05:28
Ruža
�ilm 06:20
Vrtlarica
PM Studio 4: Kultura
PM Loza, dramska serija
PM Na rubu znanosti:
PM
hrvatska - Žirje,
PM
06:50 PM Studio 4: Sport
‘Imam strašnu želju pobijediti depresiju, ali ne ide to tako’

Povijesni hrvatski derbi u Velikom �inalu privukao 2500 navijača koji su svjedočili trijumfu Canberra Croatije

Fotogra�ije: Mladen LEKO

Hrvatski derbi koji su igrali Canberra Croatia i O’Connor Knightsi bio je zaista napet, na poluvremenu je bilo neodlučno 1-1, a tako je ostalo i nakon proteka redovnog vremena utakmice i produžetaka te su se na kraju izvodili jedanaesterci. U nezaboravnom susretu koji je privukao pažnju hrvatske zajednice u Canberri, Veliko �inale Nacionalne premier lige kulminiralo je kada je vratar Canberra Croatije Sam Brown upisao svoje ime u anale kluba obranivši jedan jedini jedanaesterac, onaj Harrisona Palića, i tako osigurao pobjedu sa 6-5 za Canberra Coatiju. Capital Fottball potvrdio je da je ovogodišnji broj gledatelja �inala nadmašio i najbolje posjećene utakmice u posljednjih deset godina te procjenjuje da je toga dana na prvom hrvatskom derbiju Velikog �inala u Australiji bilo oko 2500 gledatelja. Od samog početka moglo se vidjeti da će utakmica biti napeta. Harrison Palić postigao je prvi gol za O’Connor Knightse u sedmoj minuti.

Niko Kresić krenuo je u napad oduzevši loptu Michaelu Piccolu na vlastitoj polovici terena te je potom pronašao

Aisosu Ihegija koji ponovno pronalazi Palića. Palić je pojurio u kazneni prostor te uputio loptu u gol pucavši ispod Browna pokraj bliže vratnice osiguravši time vodstvo prvacima lige.

Ranije tijekom utakmice

Canberra Croatia također je imala priliku za gol, Daniel Colbertaldo snažno je pucao, ali loptu je preko prečke silovito prebacio Seb Arranz, a Lukman Ahmed-Shaibu promašio je pak priliku iz blizine našavši se pod pritiskom Palića. Ahmed-Shaibu iskupio se kasnije izjednačivši netom nakon 30. minute, postigavši tako svoj šesnaesti gol sezone. Gol je režirao

Colbertaldo presrevši slabo očišćenu loptu koju je potom savršeno dodao s lijevog krila za Ahmed-Shaibua koji ju pak nezaustavljivo smješta u gol.

U drugom poluvremenu bilo je još napetije, Ahmed-Shaibu pogodio je vratnicu, a drugi pokušaj obranio je Arranz; Franco Greco imao je pak sjajnu priliku za odnijeti pobjedu kasnije tijekom utakmice, ali njegov je udarac obranio igrač utakmice, Arranz. Knightsi su također imali dobar broj prilika prije pro-

dužetaka, Igheijev pokušaj hrabro je obranio Brown, a Phakedi Manda nije uspio iskoristiti prvu odbijenu loptu i Piccolov nevjerojatni odgovor koji je Michael Adams spriječio nakon što se lopta drugi put odbila.

Kako je nakon 120 minuta igre rezultat i dalje bio izjednačen, krenulo se s napetim izvođenjem jedanaesteraca.

Stephen Domenici i Ryan Keir pogodili su jedanaesterce za Croatiju, dok je Patrick O’Rourke učinio isto za Knightse. Međutim, pokušaj Tyson Livermorea s bijele točke otišao je pokraj gola.

Drama je postala još napetija kada je Keegan Vucetic pogodio donji dio prečke za Croatiju nakon čega je uslijedio gol Ahmed-Shaibua te golovi Lachlana Rielfsa i Jamesa Driscolla za O’Connor. Kako je time rezultat ostao 3-3, ponovno smo se našli pred neriješenim rezultatom i to prije očekivanog budući da su za Croatiju gol pogodili središnji branič Daniel Subašić, Igheie i zamjena Canberra Croatije Noah Vanderpol te Kresić. Croatijin branič Tony Spaseski samouvjereno je pogodio mrežu donoseći dodatni pritisak Paliću koji je morao pogoditi kako bi Knightsi imali šansu za ostanak u Velikom �inalu, no njegov jedanaesterac obranio je Brown kojeg su slavili u svlačionici Canberra Croatije budući da je obranio i tri jedanaesterca u eliminacijskom �inalu tjedan dana ranije.

U nevjerojatnom postignuću za hrvatsku zajednicu Canberre, Canberra Croatia osigurala je pobjedu u Velikom �inalu uz osvojen Charity Shield i pobjedu ACT Kupa Federacije ranije tijekom sezone, čime si je osigurala nastup u kolu od 32 momčadi Kupa Australije kao jedini predstavnik ACT-a, dok su O’Connor Knightsi proslavili svoj prvi nastup u prvenstvu lige u kojem su završili na vrhu ljestvice nakon 21 redovna kola sezone.

Ova postignuća obilježila su nevjerojatno uspješnu sezonu za oba kluba i naglasila njihovu dominaciju u muškom NPL-u ACT-a u kojem su odnijeli sve dostupne naslove, a O’Connor Knightsi također su odnijeli i prvenstvo klubova u kojem je Canberra Croatia završila na drugom mjestu.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 32 SPORT

Fotogra�ije: Mikko ROBLES

Uizrazito napetoj utakmici Brisbane Roar izašao je kao pobjednik protiv Melbourne Knightsa s 1-0. Tijekom utakmice gledatelji su svjedočili trenucima intenzivne igre i napetosti koje su na kraju dovele do utakmice koje će se hrvatska zajednica rado sjećati kao dokaza duha i čvrstine

Melbourne Knightsa. Osim akcije na travnjaku, ono što je ovu utakmicu učinilo posebnom bila je nevjerojatna potpora hrvatske zajednice. Više od 5000 vatrenih navijača pohrlilo je na stadion stvorivši tako napetu atmosferu koja je podsjetila na zlatne dane Nacionalne nogometne lige (NSL-a) kada je 50006000 navijača bila uobičajena stvar za domaće utakmice

Melbourne Knightsa.

Početkom utakmice obje su momčadi pokazale želju da preuzmu kontrolu sredine terena i inicijativu. Brisbane Roar uspio je postići prvi gol u 18. minuti kada je Thomas

Waddingham strpao loptu u mrežu pucajući iz blizine lijevom nogom te je ona dospjela u donji lijevi kut gola. Ovaj rani gol odredio je atmosferu tijekom ostatka prvog poluvremena.

Melbourne Knightsi pokušali su brzo odgovoriti na ovaj događaj te su imali nekoliko prilika za izjednačenje. U 13. minuti udarac iz kuta doveo je do snažnog udarca glavom Joshue Phelpsa koji je tek za nekoliko centimetara promašio metu. Unatoč najboljim nastojanjima, Melbourne Knightsi nisu uspjeli pogoditi mrežu u prvom poluvremenu pa je ono završilo vodstvom Brisbane Roara s 1-0.

Kako je počelo drugo poluvrijeme Melbourne Knightsi pojačali su svoje napore i nastojali izjednačiti uz glasnu potporu predanih navijača. U 68. minuti imali su obećavajuću priliku iz slobodnog udarca, no Gevaro Nepomuceno puca lijevom nogom pokraj gola.

Brisbane Roar nastavlja odlučno braniti svoje vodstvo. Tijekom utakmice vidjeli smo nekoliko prekršaja, ozljeda i zamjena dok su se obje momčadi borile za nadmoć. Brisbane Roar održao je svoju discipliniranu obranu na opću frustraciju Melbourne Knightsa koji su nastojali izjednačiti.

Drugo poluvrijeme donijelo je niz udaraca iz kuta za Brisbane Roar, ali nije ih uspio iskoristiti. Melbourne

Knightsi pokušali su se probiti kroz čvrstu obranu Brisbane Roara, no njihove pokušaje protivnik je neprekidno branio.

Na kraju je Brisbane Roar uspio sačuvati vodstvo od 1-0 i izboriti pobjedu. Iako završni rezultat mnogi sma-

Hrvatska zajednica proslavila nevjerojatni trud Melbourne Knightsa pred 5000 navijača

traju neuspjehom za Melbourne Knightse, borbenost i duh koje su pokazali kao momčad, kao i nevjerojatna potpora hrvatske zajednice, ovu su utakmicu učinili zaista posebnom.

Iako se nisu uspjeli kvali�icirati za �inale kupa, Melbourne Knghtsi trudit će se iskoristiti važnost ove utakmice na tranvjaku i izvan njega te će ona zasigurno biti upisana u sjećanja svih onih koji su bili prisutni tog dana na stadionu. Kao i uvijek kod ovakvih događaja, slavlje je trajalo i dugo nakon sučeva posljednjeg zvižduka, a navijači su pohrlili u klupske prostorije u kojima se, bez obzira na pobjedu ili poraz, hrvatska zajednica okuplja kako bi proslavila još jedno veliko postignuće u sportskoj povijesti koje se slavilo do ranih jutarnjih sati. Ako je ovo uvod u ono što slijedi u drugoj nacionalnoj diviziji, o kojoj se raspravlja, jedva čekamo nastavak!

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 33
SPORT

ZAGREB KVALIFIKACIJE ZA EURO 2024

Dalić objavio popis, Livaja se vraća

Vatreni 12. listopada igraju s Turskom u Osijeku, a tri dana kasnije putuju u Cardiff na ogled s Walesom

Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić objavio je popis 23 igrača za utakmice protiv Turske i Walesa koje će “Vatreni” igrati u listopadu u sklopu kvali�ikacija za Euro 2024.

Hrvatsku u nastavku kvali�ikacija čekaju domaći ogled protiv Turske (12. listopada u Osijeku) i gostovanje u Walesu (15. listopada u Cardiffu), a izbornik Dalić je uz 23 poziva uputio i osam pretpoziva.

Na popisu igrača nema dokapetana Ivana Perišića koji je zadobio tešku ozljedu koljena na treningu Tottenhama, no u sastavu je ponovo napadač Hajduka Marko Livaja, kao i krilni igrač Fiorentine Josip Brekalo.

“Naravno, Ivan će nam izuzetno nedostajati i kao igrač i kao jedan od lidera ove generacije, no to ne mijenja našu ambiciju da kroz ove dvije utakmice napravimo još dva velika koraka prema našem cilju, a to je plasman na EURO 2024. Odradili smo odličan posao u rujnu, ali sada nas čekaju dva najteža suparnika u skupini te moramo ponoviti tu razinu koncentracije, želje i kvalitetnog pristupa koji smo imali protiv Latvije i Armenije,” istaknuo je Dalić.

“Imajući u vidu ozljede Perišića i Oršića, kao i činjenicu da je Ivanušec također načet, proširili smo opcije na krilima pozivanjem Brekala, koji tako dobiva priliku pokazati da zaslužuje ponovno biti dio reprezentacije, za što ima potrebnu kvalitetu. Više sam puta istaknuo da vrata reprezentacije nisu nikome zatvorena te da se svatko može igrama i reprezentativnim ponašanjem vratiti u ekipu”, naglasio je izbornik. Uz objavu popisa, izbornik Dalić objavio je i novo pojačanje u stožeru Vatrenihproslavljeni reprezentativac Danijel Subašić priključit će se stručnom stožeru i uz

ANALIZA UVJERLJIVI DINAMO NA POČETKU

Marjana Mrmića raditi s hrvatskim vratarima.

Hrvatska će se okupiti 9. listopada u Zagrebu gdje će trenirati do 11. listopada kada putuje za Osijek gdje će 12. listopada po prvi puta nastupiti na novoj Opus Areni.

Dva dana kasnije, Vatreni putuju u Cardiff na ogled s Walesom.

Nakon četiri odigrane utakmice, Hrvatska sa 10 bodova dijeli prvo mjesto u skupini s Turskom (pet utakmica), dok Armenija i Wales imaju po sedam bodova iz pet utakmica. Posljednja Latvija i dalje je bez bodova, nakon pet odigranih utakmica.

Popis pozvanih igrača:

Vratari: Dominik Livaković, Ivica Ivušić, Nediljko Labrović

Obrambeni: Domagoj

Vida, Borna Barišić, Josip Juranović, Joško Gvardiol, Borna Sosa, Josip Stanišić, Josip Šutalo, Mar�n Erlić

Vezni: Luka Modrić, Mateo Kovačić, Marcelo Brozović, Mario Pašalić, Nikola Vlašić,

Plavi deklasirali Astanu, ali otkrili i veliki problem

Kvaliteta suparnika u Konferencijskoj ligi je znatno niža i Dinamo je toliko jači da se može “švercati” još neko vrijeme

Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

Lovro Majer, Luka Ivanušec Napadači: Andrej Kramarić, Josip Brekalo, Bruno Petković, Marko Livaja, Petar Musa

Pretpozivi: Duje Ćaleta-Car, Marin Pongračić, Luka Sučić, Nikola Moro, Mar�n Baturina, Dion Drena Beljo, Ma�ja Frigan, Dominik Kotarski

Vatreni i dalje šesti na Fi�inoj ljestvici

Prva je Argentina, druga Francuska, a slijede je Brazil, Engleska i Belgija

Hrvatska nogometna reprezentacija ostala je na šestom mjestu na najnovijoj Fi�inoj ljestvici koja je objavljena u četvrtak. Na vrhu ljestvice su i dalje svjetski prvaci Argentinci, a i redoslijed preostalih pet najboljih ostao je nepromijenjen nakon što su na početku rujna odigrane kvali�ikacijske utakmice za Euro 2024. i za SP 2026.

Druga je Francuska, a slijede je Brazil, Engleska i Belgija. Jedina promjena među prvih de-

set je pad Italije na deveto mjesto i napredak Portugala na osmo. Od hrvatskih suparnika u kvali�ikacijama za Euro najbolje je rangiran Wales koji je u odnosu na prošlu ljestvicu iz srpnja napredovao dva mje-

sta i sada je 33. reprezentacija svijeta. Turska, protiv koje Hrvatska igra kvali�ikacijsku utakmicu 12. listopada, pala je sa 41. na 42. poziciju. Armenija je pala sa 90. na 91. mjesto, a Latvija sa 134. na 136.

Iako je rezultat (5:1) uvjerljiv i sjajan, igra nije bila pamtljiva. Priznao je to nakon susreta i strijelac golčine iz slobodnjaka Marko Bulat. “Nije ovo bilo tako lagano kako na kraju izgleda. Dali smo pet golova, ali dosta smo se mučili”, poručio je čovjek koji je zabio drugi gol iz prekida ove sezone u Dinamovom dresu.

Još je direktniju poruku i detekciju problema iznio trener Sergej Jakirović. On je nakon susreta komentirao način na koji je Dinamo igrao obranu te je s punim pravom ustvrdio da je to nešto što na duge staze neće funkcionirati.

Podsjetimo, trener hrvatskog prvaka je nakon utakmice poručio: “Volio bih da budemo čvršći i agresivniji, imam osjećaj da igramo obranu reda radi. Ali ja sam tu tek mjesec dana, treba mi bar pola godine i jedan prijelazni rok da posložim sve.”

Premda je Astana veći dio susreta bila potpuno podređena, uspjela je s vrlo malo posjeda napraviti dosta toga i skoro svaki pravi napad dovesti do konkretne šanse. Prema Sofascoreu su kreirali dvije velike šanse, Ivan Nevistić je imao tri vrlo dobre obrane, a Dino Perić jedan sjajan blok u ključnom tre-

nutku. Većina toga dogodila se u situaciji u kojoj je rezultat utakmice bio vrlo aktivan. Problem s Dinamovom obranom u Europi nije ništa novo. Plavi su primili po dva gola u obje utakmice protiv AEK-a, pri čemu su u Ateni i sretno prošli u nekoliko situacija u kojima je domaćin zabio, a svirano im je milimetarsko zaleđe.

Nakon toga su od Sparte šokantno primili četiri gola u Pragu i ispali iz Europa lige. Kvaliteta suparnika u Konferencijskoj ligi je znatno niža i Dinamo je toliko jači da se može “švercati” još neko vrijeme, ali za velik rezultat mora popraviti stvari i u taktičkom i u kadrovskom smislu.

Mora se uzeti u obzir činjenica da je zagrebački klub odigrao već 13 utakmica ove sezone, puno igrača bilo je na reprezentativnim obvezama, neki su tek nedavno stigli u klub i logično je da fali svježine i energije u presingu. No Dinamo ima i nekoliko sustavnih problema koji se ponavljaju.

Najveći problem je pozicioniranje momčadi u fazi napada. Vidljivo je da Dinamo ima puno igrača koji su tek stigli (Vidović, Kulenović, Halilović), onih koji su rijetko igrali u prvoj momčadi i/ili se tek vraćaju (Emreli, Šutalo, Mihajličenko) te da treba vremena da se linije kretanja uigraju.

Dinamo se trenutno muči s e�ikasnim kreiranjem i iskorištavanjem prostora u napadu, dosta toga se svodi na inspiraciju i stihiju, zbog čega ekipa često nije pripremljena na gubitak lopte,

ostaje s previše igrača ispred nje i ne može odigrati kvalitetan presing. Momčad s većom kvalitetom od Astane to će znati kazniti onako kako su to napravili AEK i Sparta. U susretima u kojima napada, a takvi će biti praktički svi ove sezone, Dinamo mora ostavljati puno prostora iza svoje zadnje linije. To je jako teško braniti ako nemaš barem jednog brzog stopera (dijelom je iz tog razloga na istoj poziciji igrao i Stefan Ristovski), a posebno je teško kada su prvi stoperski par Perić i Šutalo, koji su često ozlijeđeni.

Posebno je upečatljiv slučaj Boška Šutala. On je stigao u Dinamo na ljeto 2022. godine u transferu vrijednom četiri milijuna eura. Nažalost, nakon samo četiri utakmice prošle sezone zadobio je tešku ozljedu te ga gotovo više i nismo gledali na terenu.

Šutalo je nedvojbeno klasa za HNL standarde, ali u ovom trenutku nije pojačanje za Dinamo. Ozljeda je ostavila trag, sporiji je nego prije i trebat će mu vjerojatno puno vremena da se vrati na razinu koja bi zadovoljila Dinamo. Trenutno je velik rizik startati s njim u najvećim utakmicama, posebno protiv suparnika s brzim napadačima.

Time bi se mogla otvoriti šansa za Ristovskog na toj poziciji, a možda i Maxa Bernauera ili Joaquina Sosu. Jakirović daje znakove da polako širi rotaciju, a ona će u ritmu četvrtak - nedjelja biti ključna za momčad u kojoj je puno nepoznanica ove sezone.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 34 SPORT
Fešta na Maksimiru

NOGOMET DINAMO I HAJDUK POBIJEDILI UOČI DERBIJA

Uoči derbija na Poljudu u nedjelju, Hajduk se protiv Lokomotive vratio na pobjedničke staze, a Dinamo je uvjerljivo pobijedio Rudeš

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

Osijek je u 9. kolu Hrvatske nogomet lige protiv Varaždina nastavio lošu seriju i kod kuće remizirao s Varaždinom (1:1). To je sad već niz od tri utakmice bez pobjede.

Gosti su poveli već u 14. minuti kada je Vukčević ubacio loptu s boka, a Elezi je bio najbrži u reakciji. Bio je Varaždin bolji u prvom dijelu, ali je promašio par dobrih šansi. Bod je svojoj momčadi donio Mierez u 54. minuti koji je nakon kornera zabio loptu pod gredu.

Gorica je pobijedila u Puli kod Istre. Jedini pogodak na utakmici bio je djelo Majstorovića. Igrala se 36. minuta kada je Štiglec s lijeve strane ubacio loptu, a veznjak se ubacio iz drugog plana i iz teške pozicije pogodio glavom.

Hajduk je kod kuće svladao Lokomotivu s 1:0. U prvom poluvremenu Bijeli su igrali jako loše i Lokomotiva je imala inicijativu na terenu. Jedinu pravu šansu imao je Sahiti, ali ju je Čavlina sjajno obranio.

U drugom poluvremenu gledali smo vatru s obje strane. Bartolec je nakon prodora skoro doveo goste u vodstvo, a onda je Čavlina imao obranu prvenstva protiv Livaje u 1 na 1 situaciji. Gol odluke pao je u 75. minuti. Bijeli su kratko izveli korner,

Hajduk se dosta mučio protiv Lokomotive, Modri rutinski

‘Pogledala nas je i sreća’

Pobjedu pro�v Lokomo�ve je komen�rao i trener Leko.

“Sretan sam i zadovoljan, kao i igrači, ali sutra će bi� kamen.

Navikneš živje� da su � dvije tone na leđima, a ako to ne možeš, nisi za radi� u Hajduku. Momci su ginuli, a pogledala nas je i sreća i drago mi je da jest jer se sreća zasluži.

Mislim da smo bili bolji i da smo zaslužili pobjedu. Možemo malo uživa�, a onda glavu dole i spus�� se u rudnik”, poručio je i dodao da je teren bio ispod svake razine.

Tablica

16-godišnji Vušković ide u Tottenham

Tamo će stići 2025., pretpostavlja se da je Hajduk za njega dobio 11 milijuna eura �iksno

Hajduk i Tottenham potvrdili su da će Luka Vušković (16) karijeru nastaviti u londonskom klubu. Tamo će stići 2025. godine, a trebao bi se zadržati do kraja sezone 2029./30. Splitski klub potvrdio je da je mladog braniča prodao u najvećem izlaznom transferu u povijesti kluba, a pretpostavlja se da je za njega dobio 11 milijuna eura �iksno.

Vušković je bio član juniora koji su osvojili drugo mjesto u Ligi prvaka mladih ostvarivši najveći rezultat u povijesti hrvatskog klupskog nogometa u mlađim kategorijama. Za Hajduk je debitirao sa 16 godina i dva dana u utakmici protiv Dinama, a samo tri dana kasnije zabio je gol u četvrt�inalu Hrvatskog kupa i tako postao

Livaković sjajan na vratima Fenera

Dominik Livaković nije imao puno posla u utakmici Fenerbahčea na gostovanju kod Alanyaspora, no ono što je imao odradio je sjajno.

tacije dobila ih je i od legende tog kluba Ridvana Dilmena. Bivši turski reprezentativac danas je komentator nogometnih utakmica, a ovako je govorio o Livakoviću:

a Sahiti je sjajnim udarcem s vrha šesnaesterca pronašao drugi kut.

Rijeka je slavila kod Slavena u Koprivnici (0:1). Gol odluke bio je i gol sezone. Stoper Galešić je u 39. minuti uzeo loptu duboko na svojoj polovici, doslovno pretrčao cijeli teren, prošao zadnjeg igrača obrane i zabio.

Dinamo je svladao Rudeš u gostima (1:5).

Utakmica je bila gotova do poluvremena kada je Drmić dao prvi gol nakon malonogometne akcije, a drugi Emreli glavom. Na 0:3 je povisio Drmić, a onda je Vidović sjajnim prodorom i udarcem izvana još jednom pokazao da će biti veliko pojačanje.

Drmić je na jednoj odbijenoj lopti u 58. minuti potvrdio svoj hatrick.

Gol utjehe za Rudeš došao je nakon jedne greške Dinamove obrane, a Mašala je izvana lijepo pogodio mrežu.

Posebice se to odnosi na udarac iz 40. minute koji je obranio u trenucima kad su svi već vidjeli loptu u mreži.

Pohvale za tu njegovu obranu pune društvene mreže, a jedinica hrvatske reprezen-

“On je sjajan golman. Mnogi vratari ne mogu onako obraniti udarac na crti kao što je to napravio Livaković. Njegova obrana bit će u Top 10 poteza sezone”, rekao je Dilmen.

najmlađi strijelac u Hajdukovim službenim natjecanjima. Za Hajduk je nastupio 11 puta.

Prema komentarima na Tottenhamovim društvenim mrežama ispod objave o kupnji Vuškovića, čini se da su navijači londonskog kluba zadovoljni.

“Vraćamo se”, “Deset puta je bolji od Gvardiola”, “Sjajno, odličan posao”, “Budućnost je svijetla”, “Odlično ulaganje za bu-

dućnost”, “Wonderboy”, “Mirni smo s obranom za sljedećih 10 godina”, neki su od komentara Tottenhamovih navijača.

Vušković do zime ostaje na Poljudu, a poslije će otići na posudbu u klub u kojem bi trebao nastaviti skupljati seniorske minute. Oglasio se i zahvalio svima, klubu i trenerima, koji su ga vodili do ovog uspjeha.

„Proteklih mjeseci bio sam svjestan interesa velikih klubova iz inozemstva te sam nastojao ostati na zemlji, trenirati i pripremati se za nove izazove”, rekao je i dodao: “Velika je čast vidjeti da je jedan klub poput Tottenhama pokazao takvu želju i uložio toliko truda kako bi doveo igrača mojih godina. To me čini ponosnim, a svakako je i motiv da još jače radim na svom razvoju i daljnjem napretku kako bi što spremniji dočekao trenutak kada ću zaigrati za njihovu prvu momčad.”

Tudor se vraća u Marseille?

Španjolski nogometni stručnjak Marcelino Garcia Toral dobio je otkaz nakon samo tri mjeseca provedena na klupi Olympique Marseillea. Klub je u potrazi za stalnim trenerskim rješenjem, a jedna od ideja koje francuski mediji spominju je povratak Igora Tudora.

Marcelino Garcia Toral bio je peti trener, nakon Francuza Rudija Garcije, Portugalca Andrea Villas-Boasa, Argentinca Jorgea Sampaolija i Igora Tudora, otkako je vlasništvo nad OM-om u listopadu 2016. preuzeo Amerikanac Frank McCourt. Privremeno trenersko rješenje Marseillea je Jacques Abardonado, a on je startao s 0:4 protiv Paris Saint-Germaina u prošlom kolu. Sve to uvjetuje potragu za novim trenerom, a pojedini francuski izvori pišu o mogućem povratku Tudora.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. 35 SPORT
Dominik Livaković
Hajduk 8 6 0 2 12-5 18 Rijeka 8 5 1 2 18-7 16 Dinamo 7 5 1 1 17-6 16 Gorica 8 4 3 1 9-5 15 Osijek 8 3 3 2 21-16 12 Varaždin 8 2 5 1 13-11 11 Lokomotiva 8 2 3 3 9-10 9 Istra 1961 9 1 4 4 8-18 7 Slaven B. 9 1 3 5 10-22 6 Rudeš 9 0 1 8 6-23 1
Luka Vušković Teška utakmica za Bijele na Poljudu drugi Emreli glavom. Na 0:3 je nakon jedne greške Dižu.

Adria International Travel

36 OGLASI HRVATSKI VJESNIK srijeda, 27. rujna 2023. ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU RADOS BROS L & TU S R S 133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020 Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com IMAMODUGOGODIŠNJEISKUSTVO
Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Tel: 03 9650 0804
www.adriatravel.com.au RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo EURO LEASE Citroen, Peugeot, Renault
adriatravel@adriatravel.com.au
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.