1
2
Nakladnik: HD usluge d.o.o.
Autor: Zvonko Kardum
Priručnik zaštita na radu pri radu s MOTORNOM PILOM
Naslovnu stranu izradio: Dario Kardum
Tisak i naklada: HD usluge d.o.o. 2000 komada ZAGREB, 2015.
3
Kad voliš svoj posao, svaki dan je blagdan. F. Tyger
6
PREDGOVOR
mr.sc. Zvonko Kardum dipl.ing. sudski vještak za područja zaštite na radu
Po definiciji zaštita na radu je skup tehničkih, zdravstvenih, pravnih, psiholoških, pedagoških i drugih djelatnosti s pomoću kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti što ugrožavaju život i zdravlje osoba na radu i utvrđuju mjere, postupke i pravila da bi se otklonile ili smanjile te opasnosti. Svrha zaštite na radu je stvarati sigurne radne uvijete kako bi se spriječile ozljede na radu i profesionalne bolesti. Ovaj Priručnik1 izrađen je prema općem i specijalističkom programu osposobljavanja za rad na siguran način. Sadržaj obuhvaća opasnosti kojima su izloženi radnici pri radu s motornom polom. Priručnik je namijenjen svim rukovaocima motornih pila i predstavlja obrazovni materijal za sve sudionike koji sudijeljuju u radnom procesu pri radu s motornom polom. Građa je odabrana po vlastitom izboru i grupirana sukladno obvezi osposobljavanja za rad na siguran način koja proizlazi iz Zakona o zaštiti na radu. Navedeni su odgovori i obrazloženja koja će, nadam se, olakšati svakom radniku u procesu osposobljavanje za rad na siguran način. Na posljetku treba naglasiti kako jednom provedeno osposobljavanje za rad na siguran način nije u potpunosti potpunoma dovoljno, zato je potrebno kontinuirano ga provoditi, pogotovu u djelu uporabe sredstava i opreme za rad koja se stalno usavršava. Zvonko Kardum, Zagreb 2015. godine.
1
Priručnik je autorski zaštićen. Zabranjeno je svako neovlašteno umnožavanje ili korištenje bilo kojeg dijela bez dozvole autora.
7
8
UVOD
Osposobljavanje za rukovatelja motornom pilom Ovaj program osposobljavanja verificiran je kod Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
Za ovaj program se polaže završni ispit i izdaje uvjerenje o osposobljavanju. CILJNA GRUPA
Djelatnici koji rade na rušenju raslinja i održavanju okoliša te radu u graditeljstvu. Preduvjeti: jedna godina radnog iskustva Liječnička svjedodžba o zdravstvenom i psihofizičkom stanju za obavljanje poslova
CILJ Polaznici stječu znanja potrebna za korištenje motorne pile na pravilan i siguran način.
9
SADRŽAJ Osnove mehanike Lančane motorne pile Održavanje sredstava za rad i materijali za podmazivanje Zaštita na radu Praktičan rad s motornom pilom
02 ŠUMARSTVO, SJEČA DRVA I USLUGE POVEZANE S NJIMA 02.01 Šumarstvo i sječa drva 02.02 Usluge povezane sa šumarstvom i sječom drva
RUKOVATELJ MOTORNOM PILOM I SRODNA ZANIMANJA Rukovatelji motornom lančanom pilom i srodnih zanimanja obaraju stabla, grade konstrukcije od drveta te ostale dijelove građevina od tih materijala i popravljaju oštećenja. Ti poslovi obuhvaćaju: izradu konstrukcija i drugih dijelova od drveta i popravak oštećenja; obavljanje drugih poslova vezanih za izgradnju i održavanje građevina. Ti poslovi mogu uključivati i nadzor nad drugim radnicima. Zanimanja su ove podvrste u skupinama: 02.01 Šumarstvo i sječa drva 02.02 Usluge povezane sa šumarstvom i sječom drva
10
TEHNIČKA STRUKA I NJEZINE GRANE
Pod tehnikom podrazumijevamo primjenu naučnih rezultata u izgradnji i usavršava nju svih sredstava kojima se čovjek služi u zadovoljavanju svojih životnih potreba i u svojoj borbi za opstanak. U širem smislu pojam tehnika znači i skup metoda koje se primjenjuju u bilo kom radu, zanatu, a također i vladanje tim metodama kao na primjer:
muzička tehnika, športska tehnika, tehnika obrade metala itd.
«Riječ tehnika potječe od grčke riječi techne, što znači umjetnost, vještinu.» Današnja tehnika je vrlo raznolika, ali se može svrstati do 10 glavnih grana:
građevinarstvo, geodezija, strojarstvo, elektrotehnika,
kemija, rudarstvo, brodogradnja. P o sebne grane tehnike koje su se razvile u novije doba, a to su: avionska i raketna tehnika i slično.
11
PREDGOVOR
Razvoj tehnoloških procesa i primjena suvremenih alata i strojeva zahtijeva osposobljavanje radnika koji će njima rukovati. Motorna pila je jedno od osnovnih strojeva za rad u eksploataciji šuma koja pored motora s unutrašnjim izgaranjem ima i elektropogon, te je nužno stručno osposobljavanje rukovatelja motornom pilom, a ova skripta je upravo za to namijenjena. Građa u ovom priručniku obrađuje: -
konstrukciju pile, pripremu motorne pile za rad,
-
rukovanje i održavanje,
-
rad s pilom na obaranju stabala, kresanju, trupljenju i Slika, te
-
opasnosti, zaštitu i sigurnost rada s motornom pilom.
Ovladavanje teoretskim dijelom gradiva uz vještinu praktičnoga rukovanja motornom pilom omogućuje radnicima dobivanje uvjerenja o stručnoj osposobljenosti za rukovanje lančanom pilom kao poseban uvjet rada.
I.
LANČANE PILE
Lančane pile jesu strojevi koji služe za rezanje drva. Njihova primjena i usavršavanje traje od 1924. godine sve do danas. Najveću primjenu u početku imale su u šumskoj proizvodnji za obaranje stabala i izradu šumskih sortimenata. U drvnoj industriji upotrebljavaju se za pripremu trupaca za daljnju preradu. Primjenjuju se i u drugim gospodarskim granama: u građevinarstvu za izradu i obradu građe, za krovišta, u elektroprivredi za sječu stabala i grmlja ispod dalekovoda, zatim u hortikulturi, parkovima, voćarstvu, lovnom turizmu i Slika U svijetu je mnogo tvornica koje proizvode više raznih tipova lančanih pila, pa ih možemo razlikovati prema veličini, masi, snazi motora, prema vrsti pogona i Slika 12
PODJELA LANČANIH PILA PREMA NAMJENI I MJESTU UPORABE Lagane kompaktne pile - primjenjuju se za obradu niske šume i piljenje ogrjevnog drveća. Pile srednje klase - upotrebljavaju se u poljoprivredi, voćarstvu i vrtlarstvu, kao i pri izvođenju komunalnih radova. Specijalne pile - primjenjuju se pri specijalnoj njezi drveća i izvođenju komunalnih radova. Velika brzina lanca u radu osigurava osobito čist rez. Jake pile za profesionalnu primjenu - upotrebljavaju se za piljenje debla velikog promjera i za tvrdo drvo. Pile za spašavanje - to su pile specijalne konstrukcije, a služe za potrebe službe za spašavanje - vatrogasci, služba za tehničku pomoć, za pružanje pomoći u slučaju katastrofe. Električne pile - služe za rad u zatvorenim prostorima i u blizini kuća, tihe su u radu i ekološki čiste. Kresala visokih grana - služe za kresanje grana do visine 5 m. Pila za rezanje živice - služi za rezanje živice uz dogradnju škara za živicu.
KONSTRUKCIJA LANČANE MOTORNE PILE
Dijelove lančane motorne pile možemo svrstati u četiri osnovne skupine, a to su: dijelovi pogonskoga motora, dijelovi uređaja za rezanje, dijelovi uređaja za rukovanje i dijelovi uređaja za zaštitu.
13
SASTAVNI DIJELOVI MOTORNE PILE
1 - Poluga startera
9 - Poklopac filtera zraka
2 - Poluga gasa
10 - Prekidač uzemljenja
3 - Poluga obustave gasa
11 - Čep spremnika goriva
4 - Vijci za podešavanje rasplinjača
12 - Rukohvat paljenja
5 - Poluga aktivirajuće kočnice
13 - Čep spremnika ulja
6 - Ispušna cijev
14 - Primer kuglica
7 - Lanac
15 - Ventil za dekompresiju
8 - Vodilica
16 - Vijak bočnog stezača lanca
KONSTRUKCIJA ELEKTRIČNE LANČANE PILE
Dijelove električne lančane pile možemo svrstati u sljedeće skupine: dijelovi pogonskoga elektromotora, dijelovi uređaja za rezanje, dijelovi uređaja za upravljanje, dijelovi uređaja za zaštitu elektromotora i dijelovi uređaja za zaštitu.
14
1. Zadnja ručka 2. Prednja ručka 3. Štitnik 4. Zapinjač 5. Prekidač 6. Priključni kabel 7. Ventilacijski otvori 8. List pile 9. Lanac 10. Dugme za nauljenje 11. Poklopac uljnog spremnika 12. Indikator razine ulja 13. Zubati naslon 14. Vijak s pločicom za učvršćivanje 15. Vodeći kotač
RAZLIKA IZMEĐU LANČANE PILE S UNUTARNJE IZGARANJE I ELEKTROMOTOROM
MOTOROM
ZA
Unutar konstrukcije električne lančane pile ugrađen je pogonski elektromotor koji se sastoji od: statora, rotora, kolektora sa četkicama i ventilatora. Ventilator hladi elektromotor. Za termičko eventualno pregrijavanje motora (ako se pila zaglavi) ugrađena je termička zaštita. U konstrukciju pile ugrađena je kočnica lanca, koja automatski isključuje rad kad se istroše četkice, zbog zaštite kolektora. U konstrukciju pile ugrađena je elektrodinamička kočnica koja automatski zaustavlja lanac kod isključivanja pile. Električna pila opremljena je središnjom elektronikom za upravljanje svim glavnim funkcijama pile. Pila je zaštićena od povratnog napona osiguračem od ponovnoga napona, zaštitom od pregrijavanja i signalnom svjetiljkom. Razlika između lančane pile s motorom za unutrašnje izgaranje i lančane pile koju pogoni elektromotor sastoji se u sljedećem: različiti su dijelovi pogonskoga motora i dijelovi uređaja za rukovanje te pogonski dijelovi. 15
Osim toga, razlikuje se i snaga pogonskih motora. Kod motora za unutrašnje izgaranje snaga za pogon pila iznosi i preko 6 kVV, a kod pogona s elektromotorom upola je manja snaga. Zagađenost okoline je veća kod pila koje pogoni motor s unutrašnjim izgaranjem iako se u nove pile ugrađuje katalizator i upotrebljava bezolovni benzin. Buka i vibracije su veće kod lančanih pila koje pogoni motor s unutrašnjim izgaranjem. Iz nekoliko navedenih različitosti pile s motorom za unutrašnje izgaranje i pile s elektromotorom proizlaze i razlikosti u njihovoj primjeni u prakSlika Na otvorenim prostorima (u šumarstvu i građevinarstvu) primijenit će se pile s motorom za unutarnje izgaranje, dok će se u zatvorenim prostorima (pilanama i halama) upotrijebiti pile s elektromotorom.
SHEMA ELEKTROUREĐAJA ELEKTRIČNE LANČANE PILE
1. sklopka 2. kondenzator (samo kod 230 V) 3. sklopka za zaštitu od preopterećenja (E 160, E 180 C) 4. sklopka kočnice lanca 5. držač četki s ugljenom četkom 6. rotor 7. stator
II: NAČIN RADA MOTORA S UNUTRAŠNJIM IZGARANJEM Motorne pile imaju pogon na motor s unutrašnjim izgaranjem. Motori s unutrašnjim izgaranjem dobili su taj naziv zato što smjesa goriva i zraka 16
izgara u cilindru motora. Izgaranjem goriva stvara se u cilindru visok tlak koji pokreće klip koji pak preko klipnjače pokreće radilicu. Toplinska energija pretvara se u mehanički rad. Motore s unutrašnjim izgaranjem dijelimo na četverotaktne i dvotaktne motore. U jednom i drugom motoru zbiva se sličan proces izgaranja goriva. Razlika je između ta dva motora u načinu usisavanja goriva i njegova paljenja. Na slici 4. shematski su prikazani glavni dijelovi motora. CMT -
gornja mrtva točka, to jest, najviša točka kretanja klipa
DMT -
donja mrtva točka, to jest najniža točka do koje se kreče vrh klipa
d-
unutarnji promjer cilindra
h-
hod klipa
K-
kompresijski prostor gdje izgara smjesa goriva
V-
radni volumen cilindra
Slika 4. Glavni dijelovi motora
RAD ČETVEROTAKTNOG OTTO-MOTORA
Radni ciklus četverotaktnog motora ima četiri takta: usisavanje smjese (goriva i zraka) u cilindar, sabijanje (kompresija) smjese, izgaranje (ekspanzija) stvorenih plinova i istiskivanje (ispuhivanje) plinova iz cilindra.
NAČIN RADA DVOTAKTNOG OTTO-MOTORA
Kod dvotaktnog motora usisavanje, sabijanje, izgaranje i ispuh zbiva se u dva takta. Radilica se okrene jedanput. Dvotaktni motori nemaju ventila. Umjesto ventila postoje na cilindru otvori, i to: usisni otvor (kanal) za ulaz 17
smjese goriva u cilindar i ispušni otvor za izbacivanje plinova. U unutrašnjosti cilindra nalazi se prijelazni kanal kojim gorivo prelazi iz korita motora (kartera) u kompresijski prostor cilindra.
Na slici 5. prikazan je način rada dvotaktnog motora.
Prvi takt - usisavanje i sabijanje Kretanjem klipa od donje mrtve točke prema gornjoj mrtvoj točki zatvara se prijelazni kanal (1) i ispušni kanal (2). Klip sabija smjesu u kompresijskom prostoru cilindra. Za vrijeme kretanja klipa od donje mrtve točke prema gornjoj mrtvoj točki stvara se u koritu motora vakuum. Kad klip svojim gornjim krajem otvori usisni otvor (3), zbog vakuuma u koritu motora usisava se smjesa goriva i zraka iz rasplinjača. Kad klip stigne neposredno pred gornju mrtvu točku, iskra svjećice zapali smjesu. Drugi takt - izgaranje i ispuhavanje Plinovi od izgaranja se šire i potiskuju klip prema donjoj mrtvoj točki. Klip zatvara usisni otvor (3) i sabija smjesu u koritu motora. Daljnjim kretanjem klipa prema donjoj mrtvoj točki otvara se prijelazni kanal, pri čemu ulazi gorivo iz korita motora u kompresijski prostor. Kada gorivo ulazi u kompresijski prostor, potiskuje plinove i pomaže ispiranju cilindra. 18
Gorivo iz korita motora prelazi u kompresijski prostor cilindra zbog većeg tlaka u koritu motora.
DIJELOVI DVOTAKTNOGA MOTORA
Motor pile je jednocilindrični dvotaktni benzinski motor. Sastavljen je od sljedećih dijelova: - cilindra (1) - klipa (2) - klipnjače (3) - radilice (4) - korita motora (5) - rasplinjača (6) - crpke za gorivo {?) - filtra za zrak (8) - ispuSnog lanca (9) - svjećica (10) - regulatora broja okretaja - spremnika za gorivo (11) i ulje
III. UREĐAJ ZA REZANJE Uređaj za rezanje sastoji se od sljedećih dijelova: - spojke (kvačilo, "kuplung") - lančanika - vodilice - lanca - zatezača lanca - uljne crpke.
19
SPOJKA
Spojka je dio motora pile koji okretanje radilice treba prenijeti na lančanik koji pokreće lanac pile. Spojka je sastavljena od nosača utega (1), utega (2) i opruge (5). Ona je čvrsto povezana s osovinom radilice.
Nosač utega napravljen je od jednog dijela. On ima ispuste (Slika 7) ili utore (Slika 8) na koje naliježu utezi. Utezi su pokretljivi na nosaču utega, a pritegnuti su na nosač pomoću opruge. Na vanjskoj strani utega nalazi se obloga (ferode) koja služi za čvrsto povezivanje spojke s unutarnjom stranom bubnja spojke (5). Bubanj spojke preko lančanika, koji je s njim čvrsto povezan, prenosi okretanje na lanac. Kada motor radi s manjim brojem okretaja (oko 1800 7min), spojka se okreće slobodno u bubnju. Ako se povećava broj okretaja, tada se utezi, zbog centrifugalne sile, priljube uz unutarnju stranu bubnja i pokrenu ga zajedno s lančanikom i lancem. Smanjenjem broja okretaja (ispod 1800 °/min), opruge vraćaju utege u prvobitni položaj i lanac se prestane kretati. 20
LANČANIK
Lančanik je dio motorne pile koji prenosi kretanje radilice na lanac pile (Slika 9). On je izrađen od čelika otpornog na habanje. Učvršćen je na bubanj spojke postupkom zakivanja sabijanjem (Slika 26. a i b). Lančanik može imati 6 do 9 zubaca. Broj zubaca ovisi o koraku lanca.
Osim lančanika u obliku zupčanika izrađuju se lančanici i u obliku prstena (Slika 9). Umjesto zubaca ti lančanici imaju otvore u koje naliježu pogonski dijelovi lanca. Prstenasti lančanici nisu čvrsto spojeni s bubnjem spojke. Na bubnju se nalazi poseban ležaj za postavljanje prstenastog lančanika. Prednost je tog lančanika u tome što se lako mijenja na isti bubanj spojke. Lančanik u obliku zupčanika treba mijenjati kada se zubi istroše preko 0,5 mm.
VODILICA
Vodilica jedio uređaja za rezanje kojim se kreće lanac pile (Slika 10). Ona se izrađuje od kvalitetnog elastičnog čeličnog lima velike čvrstoće. Na obodu vodilice nalazi se utor u kojem se kreće pogonski članak lanca. Rubovi vodilice su posebno kaljeni jer se trenjem lanca najviše troše.
21
Na zadnjem dijelu vodilice nalazi se prorez u koji ulaze svornjaci pomoću kojih se vodilica pričvršćuje na kućište pile. Na ovom dijelu vodilice nalaze se s jedne i druge strane proreza po dvije rupice. Rupice bliže obodu (b) vodilice služe za prolaz ulja za podmazivanje lanca i vodilice. Rupice (c) bliže prorezu (a) služe za prolaz klina i napinjača lanca.
LANAC
Lanac je najvažniji dio uređaja za rezanje. Samo ako je ispravan, ispravno postavljen i dobro naoštren poslužit će namjeni. Kod prvih konstrukcija širina lanca iznosila je 20 mm. Današnji lanci imaju širinu 6-8 mm. Tijekom vremena usavršavala se kvaliteta materijala lanca, broja i oblika zuba, načina oštrenja itd. Današnji lanci mogu izdržati veliku brzinu kretanja, a da se ne prekinu. Brzina kretanja iznosi od 10 do 22 m/s. Lanac je sastavljen od sljedećih elemenata (Slika 11) - zuba desnih rezača (1) - zuba lijevih rezača (2) - pogonskih članaka (3) - spojnica (4 i 6) - zakovica (5) - sigurnosnih desnih članaka (7) i - sigurnosnih lijevih članaka (8).
22
NAPINJAČ LANCA
Napinjač lanca je uređaj koji služi za napinjanje lanca postavljenog na vodilicu. Sastavljen je od vijka (1), matice zatezača s ispustom za zahvaćanje vodilice (2) i steznog dijela (3). Okretanjem vijka pomiče se matica s ispustom koji se nalazi u odgovarajućoj rupici na vodilici. Na taj način pomiče se vodilica s lancem i lanac se zateže (Slika 10). Stezni dio ograničava kretanje vijka unaprijed i unatrag. Tijekom rada lanac se olabavi, pa ga je potrebno ponovno stegnuti. Lanac se steže samo kada vodilica nije čvrsto pritegnuta na kućištu.
ULJNA CRPKA
Uljna crpka služi za podmazivanje vodilice i lanaca. Crpka uzima ulje iz uljnog spremnika.
23
Postoji više vrsta uljnih crpki. U motornim pilama najviše se upotrebljavaju klipne rotacijske crpke. Na slici 13, a i b prikazan je presjek klipne crpke koja je sastavljena od ovih dijelova: - kućišta crpke (1) - zupčanika (2) - klipa crpke (3) - puža (4) - svornjaka za reguliranje protoka (5) - čepa (6) - opruge (7) i - brtvila (8). Pogon crpke ide preko lančanika. Crpka radi samo kada je uključen lanac. Lančanik pokreće crpku preko dva zupčanika. Pogonski zupčanik je uključen na lančanik te on pokreće zupčanik koji ima osovinu s pužem (3). Puž okreće klip crpke. Dok se zupčanik okrene 23 puta, klip crpke okrene se jedanput. Klip crpke istodobno se okreće oko osovine i u smjeru osovine naprijed-natrag. Kretanje osovine u smjeru naprijed-natrag regulira se svornjakom (5). Vršni dio klipa je zasječen. Zasjek odgovara otvorima za prolaz ulja. Kad se ulje usisava, klip se zaokrene i zatvara izlazni otvor (kanal). Ulje iz spremnika ulazi u prostor između isječnog klipa i njegova vrha (slika 13. a). Kad se klip dalje okreće, pomiče se naprijed, zatvara ulazni otvor i istodobno potisne ulje u izlazni kanal (slika 13.b). Količina protoka ovisi o brzini kretanja lanca. Povećanom brzinom kretanja povećava se i količina ulja za podmazivanje (na primjer kod 6.000°/min crpka izbacuje oko 8 cm3/min ulja).
IV. UREĐAJ ZA RUKOVANJE Uređaj za rukovanje sastoji se od sljedećih dijelova: - prekidača struje - pokretača 24
- ručke - poluge za gas - gumba "polugasa" i - dekompresijskog ventila.
PREKIDAČ STRUJE
Prekidač struje služi za uključivanje i prekid rada motora. Najčešće je smješten u blizini zadnje ručke. Ima prekidača koji služe samo za kratkotrajno isključivanje, a nakon čega se može odmah ponovno uključiti motor. Pri ponovnom uključivanju motora potrebno je prekidač za trajno isključivanje struje staviti u položaj za uključivanje. Pored prekidača obično stoje oznake na engleskom ili njemačkom jeziku. Engleska oznaka za uključivanje "on", a za isključivanje "of". Njemačka oznaka "ein" znači uključivanje, a "aus" isključivanje motora.
UREĐAJ ZA POKRETANJE (PALJENJE) MOTORA
Uređaj za pokretanje motora služi za stavljanje motora u pogon (start motora); (Slika 14), a sastavljen je od: - bubnja za namatanje užeta (1) - užeta za pokretanje (2) - povratne opruge (3) i - ručke užeta (4). Povlačenjem užeta pokreće se magnetni zamašnjak i nastala struja izaziva iskru u svjećici. Iskra pali smjesu goriva i zraka, a stvoreni plinovi pokreću klip i radilicu motora. 25
Na uređaju za pokretanje motorne pile može puknuti uže ili povratna opruga (Slika 15). Izmjena užeta (2) i povratne opruge obavlja se tako da se skine poklopac ventilatora, a zatim osigurač (5) podložne pločice (8). Pri tome podložnu pločicu treba podržavati jer može iskočiti budući da je potiskuje opruga (9). Tada se lako izvade ostali dijelovi i bubanj za namatanje užeta (1 i 3) jer povratna opruga nije zategnuta. Potom se novo uže uvede u bubanj za namatanje užeta i napravi jednostavan čvor (6). Drugi kraj užeta provuče se kroz otvor na kućištu ventilatora i ručku (4). Na ručki se uže osigura specijalnim čvorom (7).
RUČKE
Za upravljanje pilom pri radu služe ručke (Slika 16). Prednja ručka (1) služi za držanje i nošenje pile tijekom rezanja. Na stražnjoj ručki nalazi se poluga za gas, dugme polugasa i osigurač gasa. Ručke su oblikovane metalne cijevi presvučene gumenim ili sintetičkim materijalom radi smanjenja vibracija. Zbog toga se i zovu antivibracijske ručke, pa se uz oznaku tipa pile stavljaju slova AV. Ručke su vezane s kućištem pile preko gumenih ublaživača vibracija. U neke tipove pila ugrađuju se posebni grijači ili kroz ručke prolaze zagrijani plinovi iz motora. Zagrijavanje ručki osobito je važno zimi i inače 26
za vrijeme velikih hladnoća. Zbog velikih hladnoća stežu se krvne žile i onemogućava normalna cirkulacija krvi u rukama, a što uzrokuje štetno djelovanje vibracija i sprečava normalan rad.
POLUGA ZA GAS Poluga za gas služi za povećanje ili smanjenje broja okretaja motora. Povezana je s poklopcem za gas u rasplinjaču. Povlačenjem poluge otvara se poklopac, pa u rasplinjač pritječe veća količina goriva. Na slici 17. vidi se sklop poluge za gas, dugme "polugasa" i osigurač za gas.
DUGME "POLUGASA"
Dugme "polugasa" služi za lakše pokretanje pile. Povlačenjem poluge za gas u položaj polugasa pritisne se dugme polugasa koje regulira kretanje poluge za gas. Na taj način radnik može upotrijebiti obje ruke za pokretanje motora. Malim pokretanjem poluge za gas, odnosno povlačenjem oslobađa se dugme polugasa i vraća u početni položaj.
DEKOMPRESIJSKI VENTIL
Kod nekih tipova pila veće snage na cilindar motora ugrađuje se tzv. dekompresijski ventil. U trenutku pokretanja pile otvara se ventil pritiskom prsta (palca) na dugme ventila koji otvara kompresijski prostor. Na taj način olakšava se povlačenje užeta pokretača. Čim motor da znak paljenja, ventil se zatvara opuštanjem prsta s dugmeta. Kod nekih pila ventili se automatski zatvaraju. 27
V. UREĐAJ ZA ZAŠTITU Glede zaštite radnika pri radu s motornom pilom ugrađuju se zaštitni uređaji. U uređaje za zaštitu ubrajamo: - štitnik za ruke - ublaživače vibracija - kočnicu lanca - osigurač poluge za gas - zaštitni klin - poklopac lančanika i ventilatora - kandže.
ŠTITNIK ZA RUKE
Ispred prednje ručke pile ugrađuje se štitnik čiji je zadatak da spriječi granu ili puknuti lanac da dopre do ruku radnika. Štitnika ima raznih oblika i veličina, a izrađuju se od različitog materijala. Često služe kao elementi za uključivanje kočnice (Slika 21). Desna ruka mora, također, biti zaštićena štitnikom na ručki. Taj štitnik ugrađen je ispod ručke kojim se zaustavlja kretanje lanca, a motor normalno radi dalje. Kad se poluga (1) vrati u početni položaj, oslobađa se kočnica bubnja, a uređaj za pokretanje lanca i dalje radi.
28
UBLAŽIVAČI VIBRACIJA
Sve motorne pile stvaraju vibracije koje štetno djeluju na ruke radnika. Da bi se smanjio štetni utjecaj vibracija, tvornice pila ugrađuju ublaživače vibracija između ručki u kućište pile.
Ublaživači vibracija (Slika 18) izrađeni su kao gumeni spojni dijelovi koji ublažavaju prijenos vibracija na radnikove ruke. Mjesta ugradnje ublaživača kod motornih pila "Stihl" vide se na slici 19.a, kod pila marke "Partner" na slici 19.b i kod marke pila "Me Culloch" na slici 19.c. Ostali proizvođači pila, također, ugrađuju slične ublaživače.
29
KOČNICA LANCA
Zadatak je kočnice lanca da ga zakoči u trajanju najviše 0,1 sekunde. Tako je radnik zaštićen od povratnog udara pri iznenadnom pokretu pile unatrag. Obično je kočnica lanca povezana sa štitnikom. Štitnik lijeve ruke koji aktivira kočnicu lanca mora biti udaljen od ručke od 60 do 70 mm, na najmanjoj širini od 13 cm. Visina štitnika iznad ručke mora biti najmanje 2 cm kada kočnica nije aktivirana. Kočnica se mora aktivirati ako se na nju djeluje silom od 30 do 70 N. Ako na nju djeluje sila manja od 30 N, kočnica se ne smije aktivirati. Za izvedbu kočnice lanca postoje različita rješenja. Kočnice lanca rade na načelu naglog kočenja bubnja spojke pomoću pojasa oko bubnja i zategnute opruge (slika 21). Aktiviranjem štitnika oslobađa se poluga opruge koja zategne pojas oko bubnja. Pomicanjem štitnika u normalan položaj uspostavlja se početno stanje.
Na slici 22. prikazan je uređaj kočnice "Quick-Stop" koja se ugrađuje na motorne pile "Stihl". 30
Uređaj je sastavljen od ovih dijelova: - štitnika za ruku i poluge (1)
- spojke (7)
- nosa (grebena) za ukopčavanje (2)
- pogonske ploče (8)
- papuča za kočenje (3)
- zasuna (9)
- opruge (4)
- zapora (10)
- lančanika (5)
- opruga (11)
- centrifugalnog utega (6)
- pokrovnog lima (12).
Spojka ove kočnice nije čvrsto spojena s osovinom radilice, nego je učvršćena preko posebne pogonske spojke (8). Na pogonskoj spojci nalazi se zasun (9) i zapor (10), preko kojih je pogonska spojka vezana s motorom. Pri redovitom radu pile, spojke djeluju kao i kod drugih motornih pila. Kočnica se aktivira preko poluge (1) koja pomoću grebena (2) drži podignutu kočnicu (3) iznad lančanika. Kada se udarcem ili pritiskom ruke poluga pokrene naprijed, ona potisne zasun (9) i zapor (10), čime se prekida veza spojke (7) i pogonske spojke (8) kao i veza s motorom. Ujedno se oslobađa kočnica (3) koju opruga (4) pritisne na bubanj spojke, ona se zaustavlja te se time zaustavlja i kretanje lanca, pri čemu motor normalno radi dalje.
OSIGURAČ POLUGE ZA GAS
Osigurač poluge za gas služi za blokiranje poluge gasa u vrijeme kada se rukom ne drži ručka pile. Poluga za gas pokreće se onog trenutka kada radnik desnom rukom obuhvati ručku i dlanom potisne osigurač. Na slici 17 prikazana je poluga za gas i njezin osigurač. Ovo je važan dio uređaja za zaštitu jer sprečava nehotični dodir poluge za gas bilo rukom, bilo granom ili kojim drugim predmetom.
ZAŠTITNI KLIN
31
Zaštitni klin ili hvatač lanca je klin koji se ugrađuje između poklopca lančanika i kućišta pile u predjelu lančanika. U slučaju prekinuća lanca zbog istrošenosti ili kojih drugih razloga, klin zahvaća prekinuti dio i povlači ga ispod poklopca lančanika. Na slici 23. prikazan je ugrađeni klin.
KANDŽE ("OSLONI NAZUB")
Kandže su dio motorne pile koji služi za oslanjanje pile na drvo te za nesmetano ulaženje lanca u drvo i pravilno rezanje. Kad pila radi bez kandži, jaki trzaj pri ulasku lanca u drvo može povući ruke radnika. Kandže (si. 24) imaju zube kojima se pila naslanja na drvo prije početka rezanja. Mogu biti zaseban ili sastavni dio kućišta. Kod nekih pila postavlja se par kandži i to prve s jedne, a druge s druge strane vodilice.
POKLOPAC LANČANIKA I VENTILATORA Poklopac lančanika i ventilatora služi za pokrivanje pokretnih dijelova motora. Napravljeni su od istih legura kao i kućište. Poklopac ventilatora služi i za pričvršćivanje uređaja za pokretanje motora. Poklopci štite radnika od ozljeda. Zbog toga moraju biti dobro pričvršćeni na kućištu motora i uvijek ispravni (neoštećeni).
32
VI. PRIPREMA PILE ZA RAD Pripreme koje treba obaviti na motornoj pili prije rada sastoje se od sljedećih faza: - montirati mač i lanac te ih ispravno podesiti - napuniti spremnik za gorivo odgovarajućom smjesom benzina i ulja - napuniti uljni spremnik uljem za podmazivanje lanca i vodilice.
MONTAŽA MAČA I LANCA
Pri montaži mača i lanca treba se poštovati sljedeći redoslijed:
Skinuti zaštitni pokrov pogonskog zupčanika.
Mač nasaditi na oba svornjaka i lanac uvesti u utor mača. Kod toga treba paziti na to da sa svake strane mača leži jedan zaštitni lim sa širokim prorezom prema dolje. Lanac položiti na pogonski zupčanik tako da se oštrice zubi lanca na donjoj strani kreću prema pili.
Namjestiti zaštitni pokrov pogonskog zupčanika, pri čemu čep zatezača lanca treba ući u odgovarajuću rupu mača. Obje matice pritegnuti, ali samo toliko da se mač drži u pravilnom položaju.
Zateznim vijkom napeti lanac i to tako da lanac prilegne i uz donju stranu mača ili da se u sredini mača može podići 5 mm. Lanac se mora dati lagano vući oko mača.
Nipošto ne smijete piliti s nezategnutim (labavim) tancem!
MIJEŠANJE I ULIJEVANJE GORIVA Motor se podmazuje uljem za podmazivanje koje se dodaje gorivu (benzinu). Odnos mješavine treba biti: jedan dio prvorazrednog čistog motornog 33
ulja za dvotaktne motore sa 25 dijelova benzina ili 0,2 litara ulja na 5 litara benzina. Preporučujemo domaće ulje "Dvotaktol" SAE 50. Miješanje se mora brižljivo izvesti u posebnoj posudi, a nipošto u spremniku pile. Biološki brzo razgradljivo ulje na osnovi biljnog ulja i ekološki prihvatljivih aditiva za podmazivanje lanaca motornih pila. Zimi i ljeti osigurava odličan dotok ulja u utor vodilice i dalje do ležišta okretne zvijezde. Posebno odabrana i provjerena formulacija pruža kvalitetno podmazivanje i sprečava trošenje, čime utječe na bolji učinak rezanja i trajnost pile. Ulje sprečava i štiti od korozije u suhim i vlažnim uvjetima rada pile. Posebno se preporučuje za motorne pile s automatskim doziranjem jer se pokazalo da je zbog navedenih radnih svojstava te osobito dobre prianljivosti moguće produženje trajnosti lanca i vodilice i do 30 %. Fizikalno - kemijska svojstva
INA oznaka
Gustoća pri 15 °C
Kinematička viskoznost pri 40 °C
100 °C
g/cm3
mm2/s mm2/s
Metoda ispitivanja
ISO 3675
ISO 3104
INA Biolancol
0.920
85.0
19.0
Indeks viskoznosti
Plamište Tecište (COC) °C
°C
ISO 2909
ISO 2592
ISO 3016
235
240
-30
Benzin i ulje ne smiju prilikom miješanja imati temperaturu ispod 0 °C, jer se ulje kod niskih temperatura teško zgušnjava. Uvijek treba upotrebljavati lijevak sa sitom.
34
ULJE ZA PODMAZIVANJE LANCA
Lanac treba podmazivati uljem za podmazivanje lanaca, koje preporučuju proizvođači ulja. Nipošto se ne smiju upotrebljavati istrošena ulja za mjenjače. Ulje se ulijeva u manji spremnik ispod motora, sadržaja oko 1/2 litre. Otuda crpka usisava ulje u mač. Nakon završenog dnevnog rada pilom, motoru na kraće vrijeme treba još jednom dati takav broj okretaja da se pokrene i lanac. Time se lanac dodatno podmazuje i oslobađa vode koja je eventualno tamo prionula. Ne dopustite da crpka radi bez ulja. Potrebno je da istodobno kod ulijevanja goriva obavimo i ulijevanje ulja za podmazivanje lanca. Da li crpka radi, vidi se kroz providni usisni, odnosno tlačni cjevovod crpke. Valjkasti ležaj kotura mača podmazuje se najbolje prilikom svakog punjenja spremnika gorivom pomoću mazalice koja se nalazi uz alat pile. Kao mazivo treba upotrijebiti mast za kuglične ležajeve LIS-2 ili LIS-3 "INA".
STAVLJANJE PILE U POGON
Ako smo prema naputku proizvođača pripremili pilu za rad, možemo motor staviti u pogon. Pritom pila treba stajati u horizontalnom položaju, a lanac treba biti slobodan i udaljen od tla. Pri pokretanju hladnog motora zatvara se zračna zaklopka (čok), a poklopac se otvara djelomično. U Venturijevoj cijevi rasplinjača nastaje podtlak koji uzrokuje ulazak vanjskog zraka, a time i veću količinu goriva kroz glavnu mlaznicu. Na taj način postiže se odgovarajuća smjesa goriva i zraka za pokretanje motora:
za rad motora u praznom hodu treba otvoriti zračnu zaklopku
za rad motora s najvećom snagom otvorena je zračna zaklopka i leptir za prazan hod.
Time se povećava brzina strujanja zraka i usisavanje velike količine goriva. 35
TEHNIKA RADA S MOTORNOM PILOM
Ispravno pripremljena motorna pila i dobro uvježban radnik (sjekač) postići će najviše učinke na rušenju stabala i obradi trupca u šumi. S motornom pilom radi se na stojećem stablu i ležećem stablu. Na stojećem stablu obavljaju se ovi radovi: podsijecanje, izrada zasjeka, prerezivanje (potpiljivanje), odsijecanje grana. Na ležećem stablu obavlja se: odsijecanje zaperaka, obrezivanje žilišta, kresanje grana, prerezivanje debla (trupljenje). Osim radova u šumi, s motornom pilom se obavljaju i drugi radovi: obrada građe za drvne konstrukcije, priprema stupova za elektrovodove, izrada ogrjevnog drva, obrada živice i dr. Pilom treba uvijek rezati punim gasom. Čim se rezanje završi, gas treba smanjiti. Pri rezanju motorna pila se potiskuje naprijed. Kandže treba primijeniti tamo gdje je moguće jer osiguravaju nesmetano rezanje. Tijekom rada radnik treba stajati uspravno (tamo gdje je moguće) jer se tako najmanje umara. Pri rezanju motornom pilom primjenjuju se ovi načini rada:
rezanje donjom stranom vodilice
rezanje gornjom stranom vodilice
rezanje ubadanjem vodilice u drvo
kombinirani način rezanja.
OBARANJE STABLA
Nakon određivanja smjera obaranja stabla mora se očistiti njegova okolica (čišćenje od izdanaka korijena, kamenja i drugog) i staza za odstupanje radnika kad stablo počne padati. Smjer odstupanja mora biti ukoso prema natrag u odnosu na smjer rušenja. Zimi okolina stabla kao i staza za odstupanje moraju biti očišćeni od snijega. Obaranje se obavlja na taj način da se pomoću zasjeka i podrezivanja na panju stablo izbaci iz ravnoteže i obori u željenom smjeru.
36
Zasjek se otvara okomito na smjer rušenja u smjeru rušenja. Prvo se stablo zareže horizontalno 1/3 do 1/5 promjera pridanka, a zatim se kosim rezom pod kutom 30-45° otvara zasjek. Zasjek se u stablu izrađuje zato da se stvori osovina oko koje će se stablo zaokretati kada bude padalo u izabranom smjeru. Funkcija mu je da održi izabrani smjer padanja i spriječi cijepanje drva pri padu.
37
38
39
Tanje stablo nagnuto u smjeru obaranja Napregnutost nagnutog stabla jača je na strani suprotnoj nagibu. Nagnuto stablo treba obarati oprezno da ne dođe do raspucavanja. Postupak je sljedeći: napravi se zasjek (1), a zatim ubodni rez u napregnutom dijelu stabla (2). Stablo se počinje prerezivati od ubodnog reza prema prijelomnici lepezastim rezom (3 i 4). Na kraju se prereze napregnuti dio (5) rezanjem od ubodnog reza prema van (slika 31).
Obaranje tanjeg stabla u smjeru suprotnom nagibu Nije uvijek moguće obarati stablo u smjeru suprotnom nagibu. To se lakše obavlja uporabom vitla s uzetom. Ako je stablo slabije nagnuto i može se klinovima ispraviti, ono se obara tako da se prije izrade zasjeka počne s prerezivanjem na strani suprotnoj smjeru obaranja (1). Postave se i nabiju klinovi da ne dođe do uklještenja pile (2). Istodobno, s daljnjim podrezivanjem (3 i 4), zabiju se klinovi koji postupno podižu to jest Uspravljaju stablo. Kad stablo zauzme uspravan položaj, napravi se zasjek (5), a daljnjim zabijanjem klinova, stablo padne u smjeru obaranja (slika 32).
40
Obaranje stabla nagnutog u stranu Obaranje tanjeg u stranu nagnutog stabla obavlja se tako da se prvo napravi zasjek u smjeru obaranja (1). Zatim se stablo prerezuje u obliku lepezastog reza (2), a klinovi zabijaju na strani kamo je stablo nagnuto (3). Prerezivanje se nastavlja (4), ali se ostavlja šira prijelomnica na strani suprotnoj nagibu. Klinovima se usmjerava pad stabla Deblje uspravno stablo Način obaranja debljih uspravnih stabala sastoji se u tome da se najprije napravi zasjek na onoj strani kamo će se stablo oboriti (1), zatim se provjerava ispravnost smjera obaranja, te se počinje prerezivati (2), pri čemu treba obratiti pozornost na širinu prijelomnice. Prerezuje se tako da se pila premješta oko stabla (3) i zabijaju se klinovi (4). Obaranjem se nastavlja (5, 6, 7) do prijelomnice. Zabijanjem klinova stablo se obara u smjeru izrade zasjeka (slika 34)
41
Pri obaranju tanjih stabala radnik se ne kreće oko stabla kao pri obaranju debljih stabala. Kod vrlo debelih uspravnih stabala (slika 35) obaranje počinje pravljenjem zasjeka (1), a zatim se kroz zasjek, ubodnim rezom, prereze srce (3 i 4). Poslije toga stablo se prerezuje kretanjem {5 do 9) oko stabla.
Obaranje debljeg stabla nagnutog u smjeru obaranja Ne pokušavajte oboriti veća stabla ako ste neiskusni. No, s potrebnim iskustvom možete obarati drva promjera do dvaput većeg od duljine vodilice. Učinite rez smjera na isti način kao i prije. No, obarajući rez počnite ubadanjem pile sa strane debla. Ostavite dovoljnu šarku i počnite rezati povlačenjem da bi izbjegli povratni udarac. Tada režite oko debla do šarke. Ako stablo nije nagnuto, obaranje je slično kao i kod uspravnog stabla. Treba voditi računa o tome da je dio debla suprotno od zasjeka napregnut, pa ga treba prerezivati na kraju rezanja. Prvo se napravi zasjek, zatim se prereze dio između prijelomnica i zadnjeg dijela debla. Potom se prerezuje do prijelomnice i na koncu se prereze napregnuti dio, počev od unutarnje strane prema van (slika 36).
42
KRESANJE
Kresanje treba započeti zauzimanjem neusiljenog i prirodnog stava s lijeve strane debla, gledajući od korijena. Položaj pile ovisit će o položaju svake grane, ali u načelu vrijedi pravilo da se sve grane na gornjoj strani debla krešu pilom položenom na stranu tako da mač prati deblo cijelo vrijeme. Primjenjujući načelo poluge, odnosno povlačeći zadnjom ručkom pile jednu ili drugu stranu, kresanje možemo izvoditi gornjim ili donjim dijelom pile. Skica na slici 37 pokazuje rez gledan od vrha stabla. Radnik se oterećuje težine pile, jer se težina prenosi na stablo. Ova serija slika prikazuje načelne skice pri kresanju grana na stablo. Na svim slikama skice prikazuju rez gledan od vrha stabla.
Grane koje su izrasle koso udesno krešu se pilom naslonjenom na gornji dio debla i pri tom ponešto nagnutom ulijevo.
Dopustivši pili da "klizne" još više ulijevo {pritom se pila cijelo vrijeme mora nalaziti na stablu) mogu se lako kresati grane što rastu gore ulijevo. 43
Grane na desnoj strani debla najlakše se krešu tako da pila stoji na gornjoj strani debla i pri tom je nagnuta malo udesno. Grane izrasle naniže duž lijeve strane debla krešu se pilom "obješenom" na čeljust (ozubac). Okrećući pilu oko objesišta kresanje se izvodi odozgo gornjim ili donjim dijelom pile. Grane na lijevoj strani debla okrenute na dolje skidaju se najlakše pilom koja je uprta na bedro. Kod toga piliti lancem koji gura, jer to cijelu pilu čini lakšom. Kad je deblo okresano na način kako to proizlazi iz dosadašnjih slika, treba otpiliti i sam vrh. Budući da je već otpiljeno preko tri četvrtine grane, sada je lako okrenuti stablo na stranu tako da neokresane grane dođu u položaj za lako kresanje. Preostale grane najsigurnije je kresati od vrha prema korijenu. Opasnosti pri kresanju stabla
Tijekom kresanja stabla treba obratiti pozornost na sljedeće opasnosti: - obrušavanje stabla kod kresanja - klizanje stabla na nagnutome terenu - opasnost od napetih grana - opasnost od povratnoga udara lanca motorne pile - opasnost od zakrčenoga prostora - nepravilne radnje i postupke.
Sigurni postupci:
Na nagnutim terenima prije početka kresanja treba stablo tako osigurati da nakon obrezivanja grana ne dođe do obrušavanja.
Kresanje treba započeti od donje strane debla prema vrhu. Kod kresanja na nagnutome terenu radnik mora biti s gornje strane oborenoga stabla.
Krupne i debele grane režu se s pilom, a tanke sa sjekirom. Kod 44
kresanja sjekirom radnik ne smije stajati na istoj strani debla na kojoj obavlja kresanje.
Grana koja je napeta pili se na vanjskoj strani napetosti, a radnik treba stajati na unutrašnjoj.
VII. NAPUTAK ZA RAD S LANČANOM MOTORNOM PILOM "STIHL" U poglavljima I. - VI. opisani su osnovni konstruktivni elementi motorne pile i osnovni načini i tehnika rada s pilom. U ovome poglavlju prikazan je naputak tehnologije rada, opasnosti i mjere sigurnosti koje daje poznati proizvođač pila "STIHL". Tvrtka "STIHL" razvila je najnovija dostignuća i inovacije na polju primjene motornih pila kako u konstrukciji, tako i u zaštiti i sigurnosti na radu s pilom. Poznate su inovacije:
antivibracijski sustav
smanjenje buke ispod 70 dB
katalizator - 80% smanjenje monoksida u okolinu štednja ulja na lancu
brzi napinjač lanca
sustav lakog startanja "ELASTOSTART"
osobna zaštitna sredstva za zaštitu od ozljeda i slično.
PILJENJE
Piliti samo drvo i drvene predmete. Ne raditi u položaju gasa za start. U tom položaju poluge za gas ne može se regulirati broj okretaja motora. Raditi mirno i koncentrirano - samo pri dobroj svjetlosti i vidljivosti. Pri radu ne ugrožavati druge - raditi s pozornošću. 45
Po mogućnosti upotrebljavati kratke vodilice. Lanac pile, vodilica i lančanik moraju odgovarati tipu motorne pile i isto tako međusobno odgovarati. Motornu pilu uvijek držati s obje ruke: desna ruka na stražnjoj ručki -također vrijedi i za ljevake. Za sigurnije vođenje pile potrebno je čvrsto obuhvatiti cjevastu i zahvatnu ručku s palčevima.
U produženom području kretanja lanca motorne pile ne smije se nalaziti niti jedan dio tijela.
Motornu pilu izvlačiti iz drveta, samo dok pila radi. Motornu pilu primjenjivati samo za piljenje - ne za podizanje i zgrtanje grana ili pak nabujalog korijenja. Grane koje slobodno padaju ne smiju se piliti od dolje. Oprez kod rezanja iverastog drva - opasnost od zadobivanja ozljeda komadima istodobno odrezanog drva.
Paziti da u dodir s pilom ne dođu strani predmeti kao što su kamenje, čavli i si. koji mogu biti odbačeni te tako oštetiti lanac pile - motorna pila može tada visoko odskočiti. Na obronku uvijek stajati s gornje strane ili sa strane u odnosu na deblo ili oboreno stablo. Paziti na debla koja se kotrljaju. 46
Kod radova na visini:
raditi samo s uređajem za podizanje koji ima postolje,
ne raditi s jednom rukom.
ne raditi na ljestvama, ne raditi na stablu, ne raditi na nestabilnim položajima, ne raditi preko visine ramena,
Dovesti motornu pilu s punim gasom u položaj za rezanje (u sami rez) i čvrsto postaviti oslone kandže - tek potom piliti. Nikada ne raditi bez oslonca kandži, pila može poslužitelja povući prema naprijed. Oslonce kandže uvijek sigurno postaviti. A = uvlačenje Ako se kod piljenja s donjom stranom vodilice - rez ručnim uvlačenjem - lanac zaglavi ili dođe u dodir s nekim čvrstim predmetom, motorna pila može biti trzajem povučena prema naprijed. Stoga, uvijek sigurno postavite oslone kandže! B = odskok Ako se kod piljenja s gornjom stranom vodilice - rez ručnim privlačenjem - lanac zaglavi ili dođe u dodir s nekim čvrstim predmetom, motorna pila može odskočiti/udariti unatrag, u smjeru poslužitelja.
47
OBARANJE I PILJENJE
Obarati i piliti smije samo onaj poslužitelj koji je za te radove uvježban i osposobljen. Poštovati specifične propise za određene zemlje. U području obaranja stabla smiju se nalaziti samo osobe koje sudjeluju u obaranju. Provjeriti da nitko nije ugrožen od stabla koje pada, dozivanje se može prečuti zbog buke motora pri piljenju.
Udaljenost između dvaju radnih mjesta mora iznositi najmanje dvije i pol (2 ½) duljine stabla.
SMJER OBARANJA I PUT POVLAČENJA STABLA
Potrebno je odrediti smjer i mjesto na koje će stablo biti oboreno. Pri tome treba obratiti pozornost na:
prirodni nagib stabla neuobičajeno jake grane, asimetrični rast, moguća oštećenja stabla smjer vjetra i njegovu brzinu - pri jakom vjetru ne obarati stablo smjer nagiba položaj susjednog stabla snježni teret na stablu uzeti u obzir zdravstveno stanje stabla - posebna pozornost potrebna je ako postoje oštećenja na korijenu ili ako ono odumire (suho ili oaumrlo drvo)
A = smjer obaranja B = put povlačenja
48
pripremiti puteve odvođenja, odnosno povlačenja stabla za svakog radnika oko 45° koso, prema natrag
očistiti puteve povlačenja otkloniti prepreke
smjestiti alat i uređaje na sigurnu udaljenost, ali ne na puteve povlačenja
kod obaranja stabla treba se zadržavati sa strane u odnosu na smjer obaranja stabla koje pada i povlačiti se po unaprijed određenom putu povlačenja
put povlačenja na strmom terenu treba postaviti paralelno s nagibom
kod povlačenja stabla paziti na grane koje padaju i na samu krošnju stabla.
i
PRIPREMA RADNOG DIJELA STABLA
Pripremni radovi jesu sljedeći:
očistiti deblo i područje rada od granja, šipražja i svega što bi moglo pri radu smetati - nužno je osigurati sigurne uvjete za sve zaposlene,
podnožje stabla temeljito očistiti (npr. sa sjekirom) - pijesak, kamenje i ostala strana tijela zatupljuju lanac pile, Odstraniti korijena:
velike
izdanke
- prvo najveći izdanak korijena - prvo okomiti, vodoravni rez
a
zatim
- samo kod zdravog drveta. 49
ODREĐIVANJE PODSJEKA
Pomoću crte za obaranje na poklopcu i kućištu ventilatora motornu pilu kod podrezivanja postavljamo u položaj kojim određujemo smjer obaranja.
Kod položaja pile pri obaranju, crta za obaranje je tako podešena da pokazuje točan smjer padanja stabla. Pri obaranju stabla redoslijed vodoravnog i kosog reza i njegova kuta ovisi o tehnici obaranja. ST1HL preporuča sljedeće primjene: C = podsjek određuje smjer obaranja
postaviti vodoravni rez - pri tome kontrolirati smjer obaranja i snagu
postaviti kosi rez oko 45° provjeriti podsjek - ako utvrdite da je potrebno, korigirati ga i obratiti pozornost na sljedeće:
podsjek mora biti u desnom kutu prema smjeru obaranja,
što je moguće bliže tlu, zarezati oko 1/5 do 1/3 promjera
stabla.
50
Zarezivanje reza sprečava pucanje bjeljike stabla kod dugo vlaknastog drveća. Pri obaranju stabla na obje strane stabla na visini mjesta obaranja potrebno je zarezati oko 1/10 promjera stabla, a kod debljeg stabla zarezati najviše do širine vodilice. Kod oboljelog drveta ne preporuča se zarezivanje reza.
Prije početka obaranja stabla obvezno se treba izdati upozorenje "Pozor"! D = rez obaranja postaviti nešto više od vodoravnog reza podsjeka:
precizno vodoravno između reza obaranja i podsjeka mora ostati oko 1/10 promjera debla = prijelomnica.
Pravodobno umetnuti klinove u rez obaranja (samo klinove od drva, lakog metala ili plastične). Nikako umetati čelične klinove. Čelični klinovi oštećuju lanac pile i mogu prouzročiti povratni udar. E = prijelomnica vodi stablo kao šarnir prema tlu:
nikako ne zarezivati za vrijeme prijeloma, jer se tako ne može kontrolirati smjer obaranja opasnost od nesreće!
kod trulog debla ostaviti široki prijelom.
Slika 40. Rez obaranja 51
Na sredini padanja stabla izdati drugo "upozorenje". Oslone kandže postaviti iza prijelomnice. Motornu pilu zakrenuti oko te zakretne točke samo do prijelomnice, pri tome se osloni kandže valjaju na stablo.
Ako je promjer stabla veći od duljine reza motorne pile, povučeni lepezasti rez - rez više sektora. Oslone kandže primjenjivati kao zakretnu točku - pilu naknadno podešavati što je moguće manje. 1 = prvi rez: vrh vodilice ide u drvo iza prijelomnice - motornu pilu voditi apsolutno vodoravno i po mogućnosti široko zakrenuti. Kod podešavanja za 2 = sljedeći rez: vodilicu pustiti u cijelosti u rez kako bi se izbjegao neravni rez obaranja -opet postaviti oslone kandže itd. 3 = zadnji rez: postaviti motornu pilu kao kod jednostavnog lepezastog reza - ne zarezati prijelomnicu!
52
UBADANJE
"Ubadati" samo onda ako je osoba iskusna u toj tehnici:
upotrebljavati lanac s malom sklonošću povratnom udaru kod srcolikog reza kod obaranja izrazito ovješenih stabala kao rasteretni rez kod duljinskog razmjeravanja. 4 = vodilicu postaviti s donjom stranom vrha - nikako s gornjom stranom - opasnost od povratnog udara! Treba zarezati dok vodilica ne leži duplom širinom u stablu. 5 = lagano zakrenuti u ubodnu poziciju. Oprez - opasnost od povratnog udara ili odskoka! 6 = oprezno ubadati - opasnost od odskoka!
SRCOLIKI REZ
Primjena srcolikog reza:
Zarezati u podsjek i zakretati na obje strane, izvršiti srcoliki rez.
kada je promjer debla više nego duplo veći od duljine vodilice
kada kod izrazito debelog stabla ostane dio jezgre
kod stabala koja se teško obaraju (hrast, bukva) kako bi se točnije održao smjer obaranja, a da pri tom ne dođe do pucanja čvrste jezgre
kod meke bjelogorice kako bi se odstranila zategnutost, odnosno napetost koja leži u samom stablu, te kako bi se spriječilo da drveno iverje bude iščupano iz debla. 53
Potrebna je velika pozornost:
tijekom rada kod ovješenih stabala kod stabala koja su zbog nepravilnog obaranja dospjela između drugih stabala i tako ostala zaglavljena
kod obaranja pri jakom vjetru. U navedenim slučajevima ne raditi s motornom pilom, već primijeniti vitlo ili šleper. Stabla koja su oborena i slobodno leže potrebno je izvući na otvoreni prostor. Raditi po mogućnosti na slobodnim, odnosno otvorenim mjestima. Suho stablo (osušeno ili ono kojemu je korijen obolio te se suši) može svakako prouzročiti velike poteškoće koje ne možete lako zamijetiti. Prepoznavanje takvih opasnosti skoro je nemoguće. Primijeniti pomoćna sredstva kao npr. vitlo ili šleper. Kod obaranja stabla u blizini ulica, tramvajskih ili željezničkih linija, strujnih vodova i si. radite s posebnom pozornošću. Ako je potrebno, obavijestiti policiju elektru ili željezničku službu. Kod piljenja grana: - upotrebljavati lanac s malom sklonošću povratnom udaru - motornu pilu poduprijeti što je moguće više - ne piliti stojeći na stablu - ne piliti s vrhom vodilice - obratiti pozornost na napete grane (na zategnute grane) - nikada ne piliti više grana odjednom. Kod piljenja tankog drveta: - upotrijebiti stabilan uređaj za zatezanje - stalak za zatezanje - ne pridržavati drvo nogom - druge osobe ne smiju pridržavati drvo pri radu, niti pomagati na bilo koji drugi način.
54
Drvo koje leži ili stoji zategnuto (napeto) Uvijek prvo na 1 = zarezati rasteretni rez na opterećenoj strani, a tek onda 2 = zarezati rez odvajanja na vlač-noj strani - inače se može pila zaglaviti ili doći do povratnog udara. Samo ako na drugi način nije moguće, dopušteno je piliti rez odvajanja odozdo prema gore (rez ručnim povlačenjem) - opasnost od povratnog udara. Drvo koje leži ne smije na mjestu reza doticati tlo, inače dolazi do oštećenja lanca.
VIII. NAPUTAK ZA RAD S ELEKTRIČNOM LANČANOM PILOM Osnovna razlika u konstrukciji pile koju pogoni motor s unutrašnjm izgaranjem i pile na električni pogon je elektromotor s električnom instalacijom. Ostali dijelovi koji čine konstrukciju pile i služe za rad slični su lančanoj pili s motorom za unutrašnje izgaranje, slična je i tehnologija rezanja s lancem, pa su i opasnosti pri radu s pilom u većini slučajeva iste. Ono što čini bitnu razliku pri radu je opasnost od strujnog udara.
ELEKTRIČNO PRIKLJUČIVANJE PILE
Mrežni napon i radni napon koji se primjenjuje za rad pile moraju biti isti. Pilu treba priključiti preko zaštitne strujne sklopke. Pritom treba obratiti veliku pozornost na maksimalnu duljinu i poprečni presjek kabela. Tablica broj 2. Maksimalna duljina i poprečni presjek kabela 55
Duljina voda (m)
Napon (V)
Poprečni presjek (mm)
od 50
220
1,5
od 100
220
2,5
Vodovi koji su predugački ili imaju suviše mali presjek mogu uzrokovati kvar motora. Električna pila ima ugrađenu signalnu svjetiljku koja pokazuje određene faze rada pile:
pri svakom uključivanju motora ako je kočnica lanca blokirana ako je sklopka za zaštitu od preopterećenja isključila struju.
Sklopka za zaštitu od preopterećenja prekida dovod struje i zaustavlja rad pile pri preopterećenju nastalom kod zaglavljivanja lanca, pile u rezu ili kod prevelike sile tlaka.
PRIPREMA PILE ZA RAD
Prije uporabe pilu treba pripremiti prema naputku pile:
Provjerite da utikač nije spojen s izvorom struje.
Postavite lančanu pilu na odgovarajuću podlogu.
Provjerite jesu li žljeb i kanal za ulje na listu lanca potpuno čisti, a zatim zategnite list lanca. Pazite da je lanac okrenut u pravilnom smjeru. Primite lanac i list lanca zajedno, a zatim zategnite list lanca i stavite ga sa žljebom u kućište lančane pile.
Petlju lanca nataknite na lančani kotač.
Provjerite jesu li list lanca i lanac čisti. Pripremite maticu za pričvršćivanje, pločicu i ključ.
Pomaknite zatezač lanca tako da sa zubom sjedne u lijevi otvor lista lanca. Stavite list lanca u kućište tako da žljeb lista nataknete na čep u kućištu. 56
Provjerite da li je lanac još uvijek na lančanom kotaču. Nataknite pločicu "J" za pričvršćivanje tako da sa žljebom sjedne na čep i pritegnite maticu "O" za pričvršćivanje.
Podešavanje napetosti lanca Pri podešavanju napetosti lanca vodite računa o sljedećem:
Upotrebljavajte zaštitne rukavice.
Postavite lančanu pilu na odgovarajuću podlogu. Provjerite da matica za pričvršćivanje nije čvrsto pritegnuta. Pritisnite zatezač lanca tako da je lanac zategnut. Čvrsto pritegnite maticu za pričvršćivanje. Provjerite da li možete: - lanac glatko potegnuti oko lista lanca - potegnuti lanac palcem i kažiprstom oko 3 mm od lista lanca.
Ako napetost lanca nije pravilna, ponovno je podesite. Lanac ne smijete zategnuti previše snažno, jer će to smanjiti rok trajanja lista i lanca.
Upotrijebite ulje za podmazivanje lanca viskoznosti 49.c st. Nije dopuštena uporaba starog ili gustog ulja.
Prije uporabe pile treba pritisnuti dugme za ulje, a to činite i češće za vrijeme rada pile.
Pila DN 402 ima kočnicu lanca koja sprečava ozljedu zbog lanca u slučaju povratnog udara. Kod povratnog udara aktivira se ručka kočnice koja isključuje stroj.
57
IX. ODRŽAVANJE Održavanje sredstava rada (pa tako i motornih pila) obuhvaća planirani i organizirani sustav aktivnosti koje se primjenjuju da se sredstva rada održe u ispravnome stanju. Tu se naročito ubraja: planiranje, pregledi, servisi, popravci, maziva, gorivo i si. Proizvođač pile prilikom prodaje korisniku isporučuje uz pilu potrebne isprave:
naputak proizvođača o radu, održavanju, servisima i podmazivanju pile
katalog za nabavu rezervnih dijelova servisnu knjižicu.
Dužnost je rukovatelja motornom pilom da se u potpunosti upozna s uputama proizvođača pile, te da primjenjuje naputke proizvođača pri radu s pilom. Servis motorne pile u jamstvenom roku obavlja proizvođač pile. Korisnik pile se mora držati propisanih rokova i uvjeta o obveznim servisima pile. Nakon jamstvenog roka korisnik sam održava pilu (preporučljivo je to obavljati u specijaliziranim radionicama), a manje popravke može obavljati i rukovatelj pilom, što ovisi o njegovom stručnom znanju. Za podmazivanje dijelova motorne pile upotrebljavaju se mineralna ulja dobivena iz naftnih derivata i poboljšana s aditivima (poboljšanje svojstava ulja). Podmazivanje smanjuje trenje i trošenje te poboljšava hlađenje dijelova pile. Važno svojstvo ulja je viskoznost ulja (gustoća), a ona ovisi o temperaturi. Na nižoj temperaturi ulja su viskoznija - gušća, a na višoj temperaturi su rjeđa. Kod motorne pile dva su osnovna mjesta koja se moraju podmazivati: dijelovi motora i lanac s vodilicom pile.
58
EKOLOŠKO GORIVO I SREDSTVA ZA PODMAZIVANJE
Za pogon motorne pile koja ima dvotaktni motor upotrebljava se ekološki bezolovni benzin iz kojega su odstranjene štetne tvari za okoliš kao što su: benzol, aromati i sumpor. Motor je pogonjen mješavinom benzina i motornog ulja. Upotrebljava se benzin s najmanjim oktanskim brojem 90. Zbog katalizatora mora se primjenjivati samo bezolovni benzin. Potrebno je primjenjivati samo kvalitetna ulja za dvotaktne motore. Ulje mora odgovarati klasifikaciji TC. To su ulja "Dvotaktol" ili ulje HT Plus Bio (sintetički brzo biološki razgradivo), a odlikuje se velikom mazivošću i štiti motor od istrošenosti. Omjer mješavine je: 1:25 i 1:50, a što ovisi o proizvođaču motora pile (jedan dio ulja i 25 ili 50 dijelova benzina). Ulje za podmazivanje lanca treba imati svojstva dobre mazivosti i ljepljivosti tako da prianja za lanac i vodilicu. Veoma je kvalitetno ulje koje preporučuje STIHL za podmazivanje lanca HT Plus Bio ili adhezivno ulje BioPlus prianjajuće ulje za podmazivanje lanca.
ALAT I PRIBOR ZA RUKOVATELJA PILOM
Rukovatelj pilom treba imati osnovni alat, pribor i pomagala za rad kao što su:
razne vrste turpija za oštrenje lanca spremnik za benzin dvostruka posuda za 5 I goriva i 3 I ulja za lanac kliješta, sjekira, škare za grane razne vrste klinova za raspiranje i obaranje mjerni pribor razna pomagala za specijalne radove sa pilom.
59
X. ZAŠTITA NA RADU
OSNOVNI POJMOVI
Svrha provedbe zaštite na radu je osiguranje radnih uvjeta bez opasnosti za život i zdravlje radnika, zatim osiguranje uvjeta rada bez štetnog utjecaja na fizički i duševni razvoj mladeži, stvaranje uvjeta rada za normalno ostvarivanje materinstva, za zaštitu invalida i profesionalno oboljelih osoba, te radi čuvanja radne sposobnosti starijih radnika. Prava, obveze i odgovornosti u svezi sa zaštitom na radu ureduju se na izravan i neizravan način propisima radnog zakonodavstva, mirovinskoinvalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite, tehničkim i drugim propisima kojima se štite sigurnost i zdravlje osoba na radu i drugih osoba, te kolektivnim ugovorima. Vlada Republike Hrvatske sustavno prati stanje u zaštiti na radu te uz savjetovanje s predstavnicima poslodavaca i radnika u sklopu svoje nadležnosti utvrđuje, predlaže, provodi i povremeno preispituje politiku i potiče rad na usuglašavanju zakonodavstva u svrhu unapređivanja mjera zaštite na radu. Vlada Republike Hrvatske osnovala je Nacionalno vijeće za zaštitu na radu koje čine predstavnici države, poslodavaca, radnika i istaknutih stručnjaka zaštite na radu. Zaštitu na radu kao organizirano djelovanje obuhvaća sustav pravila koja se primjenjuju prema zakonu i drugim propisima, a to su:
pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada
osposobljavanje i izvještavanje radnika i poslodavaca sa svrhom zaštite na radu i zdravstvene zaštite
suradnja na svim razinama od poslodavca i radnika preko njihovih predstavnika i udruga do raznih državnih ustanova i tijela
pravila pri održavanju i ispitivanju sredstava rada pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi te duševnim i tjelesnim sposobnostima
60
zaštita radnika, njihovih predstavnika i stručnjaka za zaštitu na radu od dovođenja u nepovoljan položaj od drugih mjera zbog akcija poduzetih na području zaštite na radu.
Načela sprečavanja nezgoda na radu Problemi zaštite na radu mogu se uspješno rješavati ako prilagodimo radnu okolinu čovjeku (uređenjem radnog prostora, izvedbom pravilnog sustava prema zaštiti na radu, osposobljavanjem za siguran rad, te odgovarajućom selekcijom). Nezgode na radu mogu se izbjeći ako onemogućimo djelovanje opasnosti na čovjeka. To se može postići na više načina, od kojih su neki potpuno, a neki samo djelomično pouzdani, a to su:
potpuno uklanjanje opasnosti ili eliminacija
primjena posebnih pravila zaštite na radu, pri čemu se najčešće upotrebljavaju osobna zaštitna sredstva.
udaljavanje radnika iz opasnog prostora upotreba zaštitnih naprava koje sprečavaju ulazak radnika u opasan prostor
NORMATIVNO REGULIRANJE ZAŠTITE NA RADU
Osnovna pravila zaštite na radu sadrže zahtjeve kojima mora udovoljiti sredstvo rada kada je u uporabi, a to su:
opskrbljenost sredstava rada zaštitnim napravama
osiguranje potrebnog osvjetljenja radne okoline
osiguranje od udara električne struje osiguranje putova za prolaz, transport i evakuaciju osiguranje čistoće, potrebne temperature i vlažnosti zraka ograničenje brzine kretanja zraka
ograničenje buke i vibracija u radnoj okolini 61
osiguranje od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja osiguranje od djelovanja opasnih tvari i zračenja osiguranje prostorija za osobnu higijenu.
Ako se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ne mogu ukloniti opasnosti, primjenjuju se posebna pravila zaštite na radu za sprečavanje nastanka ozljeda i štetnih posljedica. Posebna pravila zaštite na radu sadrže uvjete u svezi sa: životnom dobi, spolom, stručnom spremom i osposobljenošću, zdravstvenim stanjem, duševnim i tjelesnim sposobnostima koje moraju ispunjavati radnici pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada. Posebna pravila zaštite na radu sadrže i:
obvezu i načine uporabe odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava
posebne postupke pri uporabi opasnih tvari
obvezu postavljanja znakova upozorenja od određenih opasnosti način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi postupak s unesrećenim ili oboljelim radnikom do upućivanja na liječenje.
Ministar nadležan za rad propisuje podzakonskim propisima osnovna i posebna pravila zaštite na radu. Obveze poslodavaca i njegovih ovlaštenika u provedbi mjera zaštite na radu Poslodavac je dužan primjenjivati pravila zaštite na radu na temelju općih načela zaštite:
izbjegavati opasnosti i štetnosti izraditi procjenu opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu
u pismenom obliku utvrditi organizaciju provedbe zaštite na radu te prava, obveze i odgovornost njegovih ovlaštenika i radnika u dijelu u kojem ta pitanja nisu uređena zakonom i drugim propisima 62
sprječavati opasnosti i štetnosti na njihovom izvoru
prilagođavati rad tehničkom napretku
davati prednost skupnim mjerama zaštite pred pojedinačnim organizirati odgovarajuće osposobljavanje radnika planirati zaštitu na radu sa ciljem međusobnog povezivanja ustroja rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja okoliša na rad
prilagođavati rad radnicima u svezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom opreme te načinom rada, a posebice u svrhu ublažavanja jednoličnog rada i rada po učinku zbog njihovog utjecaja na zdravlje.
Osposobljavanje za rad na siguran način Poslodavac i njegovi ovlaštenici moraju biti osposobljeni iz područja zaštite na radu ako se radi o tehnologijama u kojima postoji opasnost od pojave ozljeda na radu i profesionalnih bolesti te poremećaja u tehnološkom procesu koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika. Poslodavac ne smije rasporediti radnika da samostalno obavlja poslove ako nije osposobljen za siguran rad. Iznimno se rad može obavljati pod nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način. Osposobljavanje radnika za rad na siguran način provodi se na osnovi konkretno ustanovljenih vrsta i opsega opasnosti koje se pojavljuju pri izvođenju poslova na koje je radnik raspoređen. Nakon provedenog osposobljavanja provodi se provjera osposobljenosti, i to teoretskih znanja i praktične osposobljenosti za samostalan i siguran rad. Poslovi s posebnim uvjetima rada Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi koje mogu obavljati radnici koji, osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, ispunjavaju i posebne uvjete glede životne dobi, spola, stručnih sposobnosti, zdravstvenog i psihofizičkog stanja i psihičkih sposobnosti. Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima rada ako radnik ne ispunjava potrebne uvjete. Poslodavac dokazuje posebnom ispravom da radnik ispunjava uvjete glede stručne sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihičkih sposobnosti. 63
Radnika raspoređenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upućuje na pregled ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi ili specijaliziranoj ustanovi u privatnoj praksi s uputnicom koja sadrži podatke o vrsti posla i druge podatke na osnovi kojih se može donijeti ocjena za obavljanje spomenutih poslova. Ovaj pregled mora se ponoviti kad prođe rok koji je propisan naputkom o zaštiti na radu. Poslodavac ne smije dopustiti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako više ne ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova ili ako ga ponovno ne uputi na pregled nakon isteka vremena od prvog pregleda. Isprave i evidencije Poslodavac je dužan čuvati dokumente koji su propisani prema Zakonu o zaštiti na radu, a poglavito:
tehničku dokumentaciju iz koje je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite na radu za objekte i sredstva rada koliko god ih upotrebljava
naputke o načinu uporabe strojeva i uređaja s povećanom opasnošću, dok te strojeve i uređaje upotrebljava
isprave o obavljenom ispitivanju dokaz o ispravnosti instalacija evidenciju o radnicima osposobljenim za rad na siguran način opasnim tvarima koje prerađuje ili upotrebljava evidenciju o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i tehnološkom procesu koji je mogao izazvati posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.
Poslodavac je dužan voditi knjigu nadzora u koju upisuje svoje odluke i ovlaštenja bitna za zaštitu na radu. Obveze i prava radnika Obveze i prava radnika jesu sljedeće:
Radnik je dužan osposobiti se za rad na siguran način kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac.
Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada radnik je dužan 64
obaviti liječnički pregled.
Radnik je dužan obavljati poslove s velikom pozornošću sukladno pravilima zaštite na radu, napucima poslodavca, odnosno njegovih ovlaštenika i napucima proizvođača strojeva i uređaja.
Radnik je dužan upotrebljavati propisana osobna zaštitna sredstva.
Radnik je dužan izvijestiti poslodavca ili njegovog ovlaštenika o svakoj činjenici za koju smatra da ugrožava sigurnost za život ili zdravlje na radu.
Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za život i zdravlje zbog toga što nisu primijenjene mjere zaštite na radu. Spor između poslodavca i radnika rješava inspektor rada.
Radnik je dužan surađivati s poslodavcem, njegovim ovlaštenikom i povjerenikom zaduženim za zaštitu na radu u rješavanju svih pitanja zaštite i sigurnosti.
OSNOVNE VRSTE ZAŠTITNIH NAPRAVA
Zaštitne naprave koje se primjenjuju na sredstvima rada možemo svrstati u nekoliko skupina:
čvrste i nepomične zaštitne naprave zaštitne naprave za blokiranje i kočenje automatske zaštitne naprave uređaji za daljinsko upravljanje i kontrolu kombinacija više vrsta zaštitnih naprava.
IZVORI OPASNOSTI I NJIHOVO UKLANJANJE
Izvori opasnosti jesu sljedeći:
mehanički izvori opasnosti od strojeva i uređaja i pri uporabi ručnih alata
opasnosti pri kretanju na radu 65
opasnosti pri radu s električnom strujom kemijske štetnosti kao izvori opasnosti opasnosti od nepovoljnih mikroklimatskih uvjeta opasnosti od buke i vibracija opasnosti od štetnih zračenja opasnosti od požara i eksplozija.
Mehanički izvori opasnosti Jednom od osnovnih skupina smatraju se mehanički izvori opasnosti koji se uglavnom javljaju na mehaniziranim strojevima, uređajima i alatima. Posljedice su mehaničke ozljede u obliku: posjekotina, gnječenja, lomova i si. Mehaničke izvore opasnosti možemo podijeliti u četiri osnovne skupine:
opasnosti od rotirajućih dijelova
opasnosti od mjesta uklještenja opasnosti od dijelova koji se gibaju pravolinijski opasnosti od odlijetanja čestica, dijelova ili predmeta.
Opasnosti od rotirajućih dijelova Rotacijsko gibanje je osnovna značajka zbog koje neko oruđe za rad nazivamo strojem, pa zato ta opasnost postoji u većoj ili manjoj mjeri kod svakog stroja. Svaki rotirajući dio je opasan ako nije zaštićen, a opasnost raste s porastom brzine rotacije. Ovaj izvor opasnosti čini velik broj strojnih elemenata i drugih rotacijskih dijelova, kao na primjer osovine, vratila, vretena, spojke, stezne glave itd. Ovi dijelovi su opasni čak i kod male brzine vrtnje.
66
XI. SPECIFIČNI IZVORI OPASNOSTI PRI RADU S MOTORNOM PILOM I MJERE ZAŠTITE
UVJETI ZA POČETAK RADA
Za rad s motornom pilom lančanicom s motorom za unutrašnje izgaranje nužne su posebne mjere sigurnosti iz razloga što lanac pile radi vrlo velikom brzinom. Prije prvog stavljanja pile u pogon potrebno je pažljivo proučiti cijeli naputak proizvođača za rad i rukovanje uređajem i upoznati se s opasnostima i mjerama za siguran rad. Pored osnovnih uvjeta koje mora zadovoljiti radnik koji rukuje motornom pilom (osposobljenost, punoljetnost i psihofizička sposobnost), potrebno je zadovoljiti još i neke uvjete: radnik mora biti odmoran, zdrav i u dobroj tjelesnoj kondiciji. Osobe koje imaju ugrađen srčanik (pejsmejker), a konzumiraju alkohol, medikamente ili drogu mogu imati neželjene posljedice, pa zbog toga ne smiju raditi s motornom pilom.
TRANSPORT MOTORNE PILE
Kod transporta motorne pile treba blokirati kočnicu lanca i staviti štitnik lanca. Prilikom prijenosa na manje udaljenosti (više od 50 m) obvezno je isključiti motor. Pilu treba nositi samo za cjevastu ručku. Vrući prigušivač buke treba odmah odmaknuti od tijela jer postoji opasnost od pojave opeklina.
OPASNOST OD POŽARA
Gorive tvari prema agregatnom stanju možemo podijeliti na:
zapaljive plinove zapaljive tekućine 67
zapaljive krute tvari.
Za nastanak gorenja potrebna su tri elementa: goriva tvar, toplina i kisik. Kisika u zraku ima oko 21 %, što je sasvim dovoljno da većina tvari može izgorjeti u zraku. Ako se želi ugasiti požar, dovoljno je izostaviti jedan od elemenata gorenja. Sredstva za gašenje požara jesu tvari koje imaju svojstva da zaustave kemijski proces gorenja.
Sredstva za gašenje požara dijele se na:
osnovno sredstvo (voda)
specijalna sredstva (pjena, ugljični dioksid, prah, halon)
pomoćna sredstva (zemlja, pijesak, pokrivač i si.)
68
Benzin koji se upotrebljava za pogon motorne pile iznimno je lakozapaljiv i zato treba biti oprezan kod točenja goriva. Tijekom nalijevanja goriva u spremnik treba obratiti pozornost na sljedeće:
Ne točiti gorivo dok je motor u radu i dok je motor vruć.
Nakon punjenja spremnika goriva potrebno je zatvarač dobro pritegnuti.
Oprezno otvarati zapor spremnika za gorivo kako bi se postojeći predtlak polagano smanjio i kako gorivo ne bi prsnulo van.
69
Gorivo se ne smije prolijevati u okolinu.
Uvijek pri ruci treba imati vatrogasni aparat s pjenom koji je najbolji za gašenje zapaljivih tekućina i drugih tvari. 1 - oslobodi mlaznicu 2 - izvuci osigurač 3 - pritisni zatvarača
ručku
4 - pritisni mlaznice
ručicu
<< Slika broj 47. Postupci pri aktiviranju aparata
STARTANJE MOTORA
Prije startanja motora treba provjeriti je li motorna pila ispravna. Pritom je potrebno provjeriti je li:
pravilno montirana vodilica lanca
poluga za uključivanje (stop prekidač) ispravno podešena
lanac pile pravilno zategnut kočnica lanca funkcionira pravilno
pravilan dosjed utikača voda upravljanja.
70
Motornu pilu opslužuje samo jedna osoba, što vrijedi i za startanje motora. Motornu pilu treba startati na najmanjoj udaljenosti od 3 m od mjesta punjenja gorivom. Nikako startati motor u zatvorenom prostoru. Prije startanja blokirati kočnicu lanca jer postoji opasnost od zadobivanja ozljeda zbog pokretanja lanca.
MJESTO RADA I IZVORI OPASNOSTI
Poslovi na sječi i izradi obavljaju se u šumi tijekom cijele godine. Izvori opasnosti su: slabo osvjetljenje, vjetar, grmljavina, gusta magla, poledica, suhe grane, grane koje se odlome prilikom rušenja, djelomično srušeno stablo (zapalo stablo), srušeno stablo ili dijelovi stabla (trupci) na nagnutom terenu, napeto stablo ili njegov dio. Ako opći uvjeti rada nisu zadovoljavajući (slabija vidljivost, jači vjetar, grmljavina i poledica), nije dopušteno obaranje stabla. Prije početka rada mora se provesti raspored radnika u linije. Na granici linije jedan sjekač od drugog mora biti udaljen za najmanje dvostruku visinu stabla. Na nagnutim terenima sječa se obavlja odozdo prema gore, a jedna linija radnika nikad ne smije raditi iznad druge. Razlog je tome što oboreno stablo može skliznuti niz padinu i ugroziti druge radnike ili osobe koje se nadu na donjoj strani sječine. Početak pada stabla mora se objaviti zvučnim ugovorenim signalom (uobičajeno je upozorenje: "ČUVAJ SE") ili odgovarajućim komunikacijskim sredstvima. Kad se obaranje obavlja u blizini prometnica, stambenih i drugih objekata, moraju se poduzeti odgovarajuće mjere sigurnosti (postavljanje znakova upozorenja, zaustavljanje vozila, prolaznika i dr.).
OPASNOSTI ZAŠTITE
PRI
RUČNOM
TRANSPORTU
I
MJERE
Ručni transport obuhvaća podizanje i prijenos tereta na rukama i leđima ili prijenos tereta pomoću raznih naprava (košara, kolica itd.) te kotrljanje valjkastih tereta. Gotovo nema radnika koji ne podiže ili prenosi teret. Pri podizanju i prijenosu tereta mogu nastati razna oštećenja zdravlja i 71
profesionalne bolesti zbog pogrešnog dizanja ili pada nosivih predmeta na radnika, te prignječenja težim teretima. Najčešće su ozljede: pojava kile (trbuha), oštećenja zglobova, kralježaka i mišića, spuštena stopala i ozljede trbušnih organa, kao i nastanak mehaničkih ozljeda pojedinih dijelova tijela. Zaštita od tih oštećenja sastoji se u sljedećem:
gdje god je to moguće, ručni transport treba zamijeniti mehaniziranim
na te poslove ne raspoređuju se fizički slabi radnici, žene, mladež i stariji radnici
masa tereta pri stalnom radu ne bi trebala prelaziti 25 kg za muškarce i 12 kg za žene
pri dizanju tereta tijelo treba držati što uspravnije (ne saginjati se prema naprijed) tako da kralježnica bude što manje opterećena
teret se u pravilu diže tako da u čučećem položaju leda budu uspravna, mali nagib trupa prema naprijed, a teret što bliže tijelu
pri nošenju tereta tijelo ne smije biti u iskrivljenom položaju
treba izbjegavati da se podižu i prenose teški i voluminozni glomazni tereti
teret se mora spuštati lagano i bez trzanja.
KLIMA I MIKROKLIMA
Pojam klima označava vremenske uvjete (atmosferske i meteorološke) karakteristične za neki kraj. Kiša, snijeg, vjetar, niske i visoke temperature zraka, kao i poledica čine niz opasnosti pri radu na otvorenom prostoru (rad u šumi i na sličnim terenima). U takvim uvjetima treba posvetiti posebnu pozornost zaštiti osoba na radu. Ti se uvjeti propisuju i posebnim pravilnicima (u tvrtki), pri čemu je uvelike važna uporaba osobnih zaštitnih sredstava. Mikroklimatski uvjeti radne okoline jesu: temperatura, vlažnost i brzina strujanja zraka u radnim prostorima.
72
Motorna pila proizvodi otrovne ispušne plinove, pa je zabranjeno raditi u zatvorenom ili loše prozračenom prostoru. Kod piljenja se stvara drvna prašina, pa je u prisutnosti veće prašine potrebno upotrebljavati osobna zaštitna sredstva za dišne organe.
BUKA MOTORNE PILE
Titranjem pojedini predmeti postaju izvorom zvuka. Titranje se mjeri jedinicom koja se zove herc (Hz). Broj titraja u sekundi nazivamo frekvencija. Ljudsko uho može čuti zvuk frekvencije od 16 Hz do 20.000 Hz. Frekvenciju iznad 20.000 Hz nazivamo hiper-zvučnom. Sve motorne pile proizvode buku. Buka koju uzrokuje motor pile oštećuje sluh, živce i krvne žile radnika. Zvuk, odnosno buku iskazujemo u decibelima (dB). Motorna pila proizvodi 90-110 dB. Pravilnik o tehničkim normativima za primjenu motorne pile u šumarstvu propisuje razinu buke pri rezanju koja tijekom dana djeluje na radnika, a ne bi smjela premašiti razinu:
za 8 sati rezanja dopuštena buka 90 dB za 4 sata rezanja dopuštena buka 95 dB za 1 sat rezanja dopuštena buka 105 dB.
Radnici trebaju upotrebljavati sredstva za zaštitu sluha: usni štitnici, usni čepovi, plastični čepovi, čepovi od vate i dr.
VIBRACIJA MOTORNE PILE
Pri radu s motornom pilom može doći do oštećenja zdravlja radnika i zbog vibracije motorne pile. Bolest koja se pojavljuje kao posljedica vibracije motorne pile je tzv. vibracijska bolest. Vibracijska bolest obično počinje oštećenjem krvnih žila na prstima ruke (zbog slabljenja elastičnog tkiva krvnih žila) te ima za posljedicu stezanje krvnih žila, a time i smanjenje cirkulacije krvi, pojavu trnjenja ruku (naročito noću) i bljedoću prstiju naročito za hladnog vremena.
73
Oštećenje živaca uzrokuje gubitak osjeta (dodir, pritisak), slabljenje snage prstiju, atrofiju mišića te oštećenje kostiju i zglobova šake. Kao zaštita od oštećenja zdravlja radnika zbog vibracije motorne pile, osim elastičnih materijala (gume, plastike i si.) koji se ugrađuju na ručice pile, provode se i sljedeće mjere:
redovito održavanje motorne pile u ispravnom stanju
zabrana konzumiranja alkohola i češći prekidi rada.
zaštita od hladnoće i vlage osobnim zaštitnim sredstvima (rukavice s uloškom za zaštitu od hladnoće)
obje žice električnog strujnog kruga jednom žicom strujnog kruga i zemljom metalnim dijelom trošila koji je došao pod napon i zemljom.
Strujni krug nastaje uvijek kad se dvije točke s različitim električnim potencijalom (naponom) spoje neprekinutim vodljivim sredstvom (metalne žice, ljudsko tijelo i dr.). Pri prolazu kroz ljudsko tijelo, električna struja uzrokuje različite štetne posljedice te izaziva:
vanjske i unutarnje opekline (toplinsko djelovanje struje) grčenje mišića (prestanak rada srca i disanja) smetnje i oštećenje živčanog sustava.
Posljedice strujnog udara ovise o:
jakosti struje koja prođe kroz tijelo (jača struja - teže posljedice) vremenu prolaza struje kroz tijelo (dulje vrijeme - teže posljedice)
putu protoka struje kroz tijelo (najopasniji prolaz je kroz srce i prsa). Ako je (R) otpor ljudskog tijela (prema opasnost izravno Ohmovom zakonu ovisi o.veličini napona (U) jer je struja (I) jača, što je viši napon (slika 48.).
74
Prema našim propisima opasan napon za život je napon viši od 50 V (volta). Napon viši od 50 V naziva se još indirektan dodir.
Mjere zaštite od ozljeda električnom strujom niskog napona Električna prenosiva trošila (kao što je električna lančana pila) moraju biti zaštićena određenim zaštitnim mjerama koje sprečavaju da se na kućištu pojavi opasan napon za čovjeka. Ta vrsta zaštite naziva se zaštita od indirektnog dodira (previsoki napon dodira). Razlikujemo tri vrste zaštite kod prenosivih trošila:
trošilo klase I. (sa zaštitnim vodičem)
trošilo klase III. (napajanje s malim naponom).
trošilo klase II. (zaštitna izolacija)
Električne lančane pile ubrajaju se u trošila klase II. (zaštitna izolacija), a to znači da je kućište izrađeno od izolacijskog materijala. Osim toga, moraju biti provedene i ostale zaštitne mjere: zaštitno uzemljenje, ispravne sklopke, osigurači, priključni vod, utikači i priključnice u šuko izvedbi, te ispravne i ostale elektroinstalacije na radilištu. Pilu uključuje samo jedna osoba. Nije preporučljivo izvoditi šumske radove s električnom pilom zbog kabelskog spoja. Nije osigurana pokretljivost i sigurnost za izvođenje tih radova.
75
Ne smije se raditi po kiši te mokrom i vlažnom terenu. Priključni vod voditi strogo iza rukovatelja pilom. Električni vod položiti i označiti tako da ga se ne može oštetiti. Za vrijeme bilo koje intervencije na pili mrežni utikač izvući iz utičnice na pili.
XII. OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA U ŠUMARSTVU Zaštitna šumarska odjeća za šumarstvo izrađena je iz kvalitetnog materijala koji je jednostavan za čišćenje i ugodan za nošenje. Materijali aktivno dišu, neosjetljivi su na nečistoću, vrlo otporni i koža ih dobro podnosi. Dodatno su šumarska odijela opremljena s velikim upozoravajućim površinama i mnogim funkcionalnim detaljima. Ovisno od primjene i klimatskih uvjeta, STIHL je razvio različite proizvodne linije. U odnosu na broj zaposlenih radnika medu najrizičnije djelatnosti ubraja se šumarstvo, sječa drveća i usluge povezane s njima. To znači da su radnici izloženi velikim opasnostima od ozljeda na radu, pa se zato moraju primjereno zaštititi, tj. moraju nositi odgovarajuća osobna zaštitna sredstva. Osobna zaštitna sredstva koja se najčešće upotrebljavaju u Šumarskoj industriji su:
osobna zaštitna sredstva za zaštitu glave, osobna zaštitna sredstva za zaštitu tijela, osobna zaštitna sredstva za zaštitu ruku, 76
osobna zaštitna sredstva za zaštitu nogu, oprema za pružanje prve pomoći.
OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA ZA ZAŠTITU GLAVE
Osobna zaštitna sredstva za zaštitu glave štite glavu od raznovrsnih opasnosti, ali se najčešće upotrebljavaju za zaštitu od mehaničkih opasnosti, npr. od pada predmeta na glavu, udara glavom u oštre ili tvrde predmete i dr. Za ove opasnosti u šumarstvu se primjenjuju šumarske kacige koje služe radnicima kao sredstvo za zaštitu gornjeg dijela glave od pada predmeta na glavu ili udara glavom u čvrsti predmet te zaštitu u hladnim zimskim danima i za zaštitu očiju od piljevine.
Kacige se izrađuju prema europskoj normi EN 397 - Industrijska kaciga.
Slika 49. Izgled šumarske kacige Kacige imaju dodatni pribor, i to mrežasti štitnik za oči, antifon za zaštitu od buke i zimsku podlogu. Mrežasti štitnik za oči i lice izrađen je od mrežastog materijala (poliamidna mreža i s!.}, a pričvršćuje se za kacigu na prednjoj strani pomoću posebnih držača. Prilikom piljenja drva mrežasti štitnik onemogućuje da odbačena piljevina dospije u oko radnika. Zimska podloga sastoji se od dodatne tople kape ili je kombinirana tako da štiti glavu, vrat i uši od hladnoće prilikom rada u šumi, a antifoni služe da zaštite radnike od pojačane buke koja se stvara prilikom sječe drva.
77
OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA ZA ZAŠTITU TIJELA
U osobna zaštitna sredstva za zaštitu tijela ubrajaju se radna odijela, kombinezoni, bunde, prsluci i kišne kabanice. Sredstva za zaštitu tijela izrađuju se prema europskim normama:
EN 340
- Opći zahtjevi
EN 381 - 2 - Zaštitna odijela za šumarstvo.
Radna odijela i kombinezoni služe radnicima koji obavljaju svoj posao u šumama za zaštitu od prljanja te mehaničkih ozljeda. Odijela i kombinezoni izrađuju se kao zimska i ljetna odijela. Pri radu s motornim pilama postoji mogućnost pojave ozljeda potkoljenice. Da bi se radnici što bolje zaštitili, u hlače se ugrađuju posebne mrežaste konstrukcije od metala. Zaštitne bunde i prsluci Bunde i prsluci služe radnicima na otvorenom prostoru kao sredstvo za zaštitu od hladnoće i vjetra. Ako radnici pri obavljanju svojih radnih zadataka praktički ne mogu na prikladan način nositi bundu jer se moraju provlačiti i obavljati česte pokrete rukama i tijelom, te rade teže fizičke poslove, radije nose zaštitne prsluke.
Kišne kabanice Kišne kabamce služe radnicima koji rade na otvorenom prostoru kao sredstvo za zaštitu od kiše i vlage, te u sekundarnom smislu za zaštitu od snijega i vjetra s obzirom na nepropustljivost materijala.
78
OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA ZA ZAŠTITU RUKU
Najčešće se primjenjuju rukavice za zaštitu od mehaničkih opasnosti i rukavice za zaštitu od hladnoće. Za zaštitu od mehaničkih opasnosti, uz rukavice od kože, danas se upotrebljavaju još i rukavice izrađene od vrlo čvrste tkanine kevlara te njegovih kombinacija. Rukavice za zaštitu od hladnoće služe radnicima koji rade odgovarajuće poslove na otvorenom. To su uglavnom platnene, vunene, kožne, podstavljene krznom. Osnovne norme:
EN 420 rukavice
EN 388 - Zaštitne rukavice protiv mehaničkih opasnosti
EN 511 - Zaštitne rukavice protiv hladnoće.
-
Opći
zahtjevi
za
Slika 46. Zaštitne rukavice
OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA ZA ZAŠTITU NOGU
Za zaštitu nogu upotrebljavaju se zaštitne cipele sa zaštitnom kapicom, gumene radničke čizme sa zaštitnom kapicom i tabanicom. Zaštitne cipele sa čeličnom kapicom služe radnicima za zaštitu od mehaničkih ozljeda. Posebna čelična kapica štiti prste od pada teških predmeta na njih. Preporučuje se i uporaba cipela sa čeličnom tabanicom u srednjem dijelu dona kao zaštita cijelog stopala od uboda.
79
Osnovne norme:
EN 344 - Zahtjevi ispitivanje
EN 345 - Zaštitne cipele zaštitnom kapicom 200J
sa
EN 345 - Zaštitne cipele zaštitnom kapicom 100J.
sa
i metode za
Slika 47. Zaštitne cipele sa čeličnom kapicom >>> Gumene čizme sa zaštitnom kapicom u šumarstvu primjenjuju se pri utovaru i istovaru teških predmeta kao što su balvani i sl.
OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA ZA ZAŠTITU GLAVE Pri radu s motornim uređajem često leti kamenje, nečistoća, voda ili iverje. Zbog toga je vrlo važno primjereno zaštititi glavu. Efektna zaštita glave sastoji se od stabilnog šljema, rešetke za zaštitu lica i slušalica za uši te obavezno su potrebne i dodatne zaštitne naočale. Kako bi se oprema upotpunila, obvezna je i uporaba odgovarajućih zaštitinih rukavica.
80
XIII. PRUŽANJE PRVE POMOĆI Nezgode možemo definirati kao neželjeni i nepredviđeni "kontakt" čovjeka i njegove okoline, a posljedica je obično ozljeda čovjeka ili samo materijalna šteta.
OPREMA ZA PRUŽANJE PRVE POMOĆI
S obzirom na prirodu posla u šumarstvu se mogu očekivati teže ozljede, te je potrebno osigurati odgovarajuća sredstva za pružanje prve pomoći, i to: torbicu za prvu pomoć i nosila.
Slika 52. Torbica
Torbica za prvu pomoć lako se prenosi, a tijekom nošenja obje ruke su slobodne za rad. Torbica je izrađena je od nepremočivog platana.
Slika 53. Nosila
PROFESIONALNE BOLESTI
Za svaku vrstu poslova i radnih zadataka javljaju se i karakteristične profesionalne štetnosti koje vremenom narušavaju zdravlje i sposobnost radnika na radu. Profesionalne štetnosti možemo svrstati u dvije kategorije, i to: 1.
one koje se pojavljuju zbog nepravilnog načina rada (pretjeranost u radu, dulje radno vrijeme od zakonom predviđenog, dugotrajno opterećenje pojedinih organa, nepravilan položaj tijela itd.)
2.
one koje su u vezi s proizvodnim procesom (hladni ili pretopli 81
radni prostori, velika vlaga, toplinska zračenja, prejaka ili nedovoljna svjetlost u radnom prostoru, mogućnost zaraze, prisutnost raznih otrovnih tvari, tijesan radni prostor, buka, vibracije, itd.). Sve ove štetnosti vremenom dovode do pojave profesionalnih bolesti. Profesionalnim bolestima nazivamo one koje se javljaju isključivo kao posljedica jedne određene vrste posla, zanimanja ili profesije. Javljaju se naglo (trenutno) ili postupno. Trenutne bolesti nazivamo još i akutnim, a posljedica su ozljede na radu. Postupna obolijevanja nazivaju se još i kroničnim obolijevanjima, a nastaju kao posljedica dugotrajnog djelovanja određenih štetnosti na ljudski organizam. Sve ovo navodi nas da se svakoj vrsti poslova i radnih zadataka u konkretnim uvjetima rada mora primijeniti i specifična zaštita radnika pri obavljanju tih poslova i radnih zadataka.
STATISTIKA NEZGODA
Promatrajući statističke podatke o nezgodama pri radu može se zaključiti da se vođenjem modernije tehnologije u proces rada broj nezgoda pri radu ne smanjuje, već lagano raste. Ovo nas navodi na zaključak da čovjek ima odlučujuću ulogu u lancu čimbenika koji dovode do nezgoda. Osnovne mjere zaštite zbog toga treba usmjeriti na ljude u procesu rada, kako one koji su u neposrednom procesu rada, tako i one koji su zaduženi za organizaciju procesa rada.
PRUŽANJE PRVE POMOĆI
Radnici koji rade daleko od naselja i zdravstvenih ustanova (rad u šumi) podložni su nezgodama, a zatečeni radnici najčešće su jedini koji mogu pružiti prvu pomoć. Da bi se ukazala prva pomoć unesrećenom, radnici moraju biti upoznati kako se pruža prva pomoć. Prije pružanja prve pomoći treba utvrditi o kakvoj se nezgodi ili poremećaju radi (nesvjestica, gušenje, lom, poremećaj rada srca i si.). Za sve poremećaje, vidljive ili nevidljive, postoje određeni simptomi.
82
Disanje se može utvrditi promatranjem prsnog koša stavljanjem dlana desne ruke na prsni koš ili stavljanjem lica na nosni otvor unesrećenoga, osjećajući znakove strujanja zraka. Nesvjestica se prepoznaje po blijedoj koži, hladnom znoju, hroptanju i neosjetljivosti na štipanje. Rad srca utvrđuje se pomoću pulsa, i to palcem desne ruke pipa se ruka bolesnika s unutarnje strane ručnog zgloba. Ako se puls ne osjeća, treba hitno masirati srce. Gušenje nastaje zbog zatvora dišnih puteva. Koža lica pomodri, a unesrećeni ne može doći do zraka. Unesrećenoga treba lagano lupati po leđima ili pokušati predmet izvaditi iz grla. Gubitak krvi nastaje oštećenjem krvnih žila. Postoji arterijska i kapilarna krv. Boja arterijske krvi je svijetla. Čovjek sadrži do 7,7% krvi od svoje težine. Ako izgubi 2/3 krvi, može umrijeti. Krv se zaustavlja tako da se prstom pritisne arterija između rane i srca. Kod krvarenja iz nosa ili unutarnjih organa stavljaju se hladni oblozi. Umjetno disanje - prekid opskrbe mozga s kisikom ne smije biti više od 3 do 5 minuta. U tom vremenu nastaje klinička smrt. Oživljavanje organizma mora se poduzeti u tome vremenu, a to se provodi umjetnim disanjem usta na usta ili usta na nos, ili masažom srca. Prijelom kosti nastaje od vanjskih sila, bilo pritiskom ili udarcom. Prijelom kosti može nastati i od pada na tvrdu podlogu. Kost se može prelomiti, napuknuti ili zdrobiti. Prijelom kosti utvrđuje se po oteklini ili krvarenju. Prva pomoć sastoji se u tome da se spriječi pokretanje tijela na mjestu prijeloma (imobilizacija). Pri prijelomu noge ili ruke imobilizacija se obavlja tako da se ozlijeđeni dio stavi između tvrdih predmeta i poveže zavojem. Ako se radi o prijelomu kralježnice, s bolesnikom se mora postupati vrlo oprezno. Bolesnika treba postaviti na ravnu podlogu i povezati da se ne pomiče za vrijeme prijevoza do bolnice. Toplinski udar ili sunčanica može nastati na jakom suncu, pri radu u toploj prostoriji, izlaganju na suncu nepokrivene glave i si. Prva pomoć pruža se tako da se bolesnik polijeva s hladnom vodom sve dok temperatura ne padne na normalnu vrijednost.
83
Opekline nastaju djelovanjem temperature, električne struje, kemikalija, raznih zračenja i dr. Opekline treba politi s mlazom vode i staviti apsorpcijski zavoj. Ne smiju se stavljati druga sredstva, a osobito ne mast. Smrzotine nastaju hlađenjem pojedinih dijelova tijela. Prva pomoć pruža se utopljavanjem u toploj prostoriji i toploj vodi temperature 40 - 44 °C u trajanju od 20 minuta. Udar električne struje može izazvati razna oštećenja tijela, pa i smrt. Prva pomoć pruža se tako da se unesrećeni isključi iz strujnog kruga. Isključivanje treba provoditi s predmetom koji ne provodi struju. Prva pomoć provodi se umjetnim disanjem i masažom srca. Trun u oku - ako radnik ne nosi zaštitna sredstva (naočale ili štitnik), može mu pasti trun u oko. Oko se ne smije trljati. Trun treba oprezno izvaditi tako da se podigne gornja vjeđa, povuče se preko prsta i izvrne, te se vrhom rupčića trun izvadi. Trovanje kiselinom ili lužinom može biti vrlo opasno ako se otrov hitno ne neutralizira. Bolesniku otrovanom kiselinom daje se piti mlijeko ili bjelanjak jajeta. Bolesnik otrovan lužinom pije limunov sok ili razrijeđenu octenu kiselinu. Ako kiselina ili lužina dođe u oko, treba ga isprati vodom.
Pregled STIHL motornih pila
Mnogi razlozi govore u prilog tome, zašto se odlučiti za motornu pilu „Stihl“ serije;
profesionalnih pila
preuzeta tehnika isigurnosna oprema,
jednostavno rukovanje kao i
radno orijentirana forma koja štedi snagu.
84
Lagane kompaktne pile Odravanje oblika drveću, proreda niske šume ili piljenje ogrijevnog drveta - STIHL-ove kompaktne pile pomažu Vam u vršenju mnogih radnih zadataka okolo kuće i dvorišta.
Jaka srednja klasa Snažno građene, dugog radnog vijeka i opremljene motorima koji već u području srednje broja okretaja razvijaju zamjetnu provlačnu silu - jake pile srenje klase su pouzdani pomagači u mnogim radovima piljenja u poljiprivredi, u voćarstvu i vrtlarstvu, kao i u području vršenja komunalnih radova.
Spretne specijalne pile Područja primjene STIHL-ovih specijalnih pila su profesionalna njega drveća i vršenje komunalnih radova. Uređaji su koncipirani za rad u drvu, izuzetno su spretni za rukovanje, te su zato laki za vođenje. 85
Profesionalne pile Spretna tehnika, bez grama suviška na težini STIHL-ove motorne pile te kategorije, pružaju neporecive usluge u šumarstvu i njezi krajolika. Područje primjene tih strojeva seže od radova prorede, preko iskorištavanja sitnog tehničkog drveta, do sječe drveta.
Elektro pile Piliti pomoću struje iz utičnice i bez ispušnih plinova. Sa STIHLovim elektro pilama možemo komforno raditi i u zatvorenim prostorijama kao i u blizini kuće.
86
Modeli „Stihl“ pila
Volumen cm3
Snaga kW/ KS
Masa kg 1)
Preporučena maksimalna duljina vodilice u cm
MS 270
49,6
2,6/3,5
5,3
40
MS 280 I
54,7
2,8/3,8
5,3
40
MS 290
56,5
2,8/3,8
5,9
40
MS 310
59,0
3,/4,1
5,9
40
MS 390
64,1
3,2/4,4
5,9
40
Model
Srednje snažne profesionalne pile
Model
Volumen cm3
Snaga kW/ KS
Masa kg 1)
MS 260
50,2
2,6/3,5
4,7
Preporučena maksimalna duljina vodilice u cm 37
MS 341
59,0
3,1/4,2
5,5
40
MS 361
59,0
3,4/4,6
5,6
40
Model
Volumen cm3
Snaga kW/ KS
Masa kg 1)
MS 380
48,7
2,6/3,5
4,7
Preporučena maksimalna duljina vodilice u cm 37
MS 440 MS 441 (NOVO) MS 460
70,7
4,0/5,4
6,1
40
70,7
4,0/5,4
6,1
40
76,5
4,4/6,0
6,5
40
MS 640 MS 650 (NOVO) MS 660
59,0
3,4/4,6
5,6
40
84,9
4,8/6,5
7,3
45
91,6
5,2/7,1
7,3
45
Snažne profesionalne pile
87
Elektro pile
Model
Napon pogona V
Snaga kW
Masa kg 1)
Preporučena maksimalna duljina vodilice u cm
230
1,6
4,1
30
230
2,2
6,2
40
Snaga kW/ KS
Masa kg 1)
4,4/6,0
6,8
MSE 160 C BQ MSE 200 C Q
Pila za spašavanje
Model
Volumen cm
MS 460
76,5
3
Preporučena maksimalna duljina vodilice u cm 40
Kresač visokih grana Model
Volumen cm3
Snaga kW/ KS
Masa kg 1)
Rezni alat
HT 75
25,4
0,95/1,3
6,9
Picco micro, vodilica 30 cm
88