Global 35, ožujak 2018

Intervju: Albert Gajšak

NSK

Za uspjeh treba imati živaca i ne živjeti u strahu Str. 11

Knjižnica ostaje zatvorena vikendom, ali je korak do Str. 5 otvaranja menze

Broj 35

Godina III, ožujak 2018.

NOVINE PO MJERI STUDENATA www.globalnovine.eu /GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine ISSN 1849-4722

'Gap year'

Godinu dana možeš potratiti ili iskoristiti za budućnost Str. 6

JESTE LI I VI IMALI PROFESORA S JASNIM KRITERIJIMA?

Kontrola oružja

U SAD-u politiziraju i zapostavljaju traumatizirane učenike Str. 10 LEAP Summit

IVAN MARŠANIĆ

Str. 15

I Rimcu su se smijali pa je ostvario san Human Library

Mjesto gdje 'čitaju' ljude, a sva su pitanja dopuštena Str. 16-17

Str. 2-3

MATEA PETROVIĆ/GLOBAL

MOO

Olimpijske igre

Legende polako odlaze, a dolaze novi Str. 13 sportovi

BROJ 35, ožujak 2018.

Ne šuti, nego prijavi seksualno uznemiravanje! Nesigurnost, strah i sram glavni su razlozi zbog NOVINE STUDENATA FPZG-a

Izdavač Fakultet političkih znanosti Lepušićeva 6, Zagreb Za izdavača prof. dr. sc.

Lidija Kos-Stanišić Inicijator projekta izv. prof. dr. sc. Igor Kanižaj Glavni urednik Igor Weidlich Zamjenica glavnog urednika Hana Ivković Urednik – mentor Zlatko Herljević Uredništvo Studentski život: Božica Kopić Dominik Janović Srednja: Željka Škreblin Društvo: Tamara Horvat Petra Vuka Svijet: Mihael Gelo Intervju: Hana Ivković Novac: Mia Musulin Kultura: Terezija Bošnjaković Antonija Grbavac Lucija Ptičar Sport: Edi Džindo Tehnologija, Karijera: Marija Edita Feldi Lifestyle: Lara Perošević Reportaža: Tamara Horvat Zadnja: Petra Vuka Fotografija: Matea Petrović Lektura Snježana Babić Višnjić Promocija Nives Jekić, Nika Jelavić, Mia Mikulić Društvene mreže Matea Petrović Fotoagencija Pixsell Dizajn i prijelom Atlantis Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Zagreb Radnička cesta 210, Zagreb Kontakt za čitatelje redakcija@GlobalNovine.eu

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine ISSN 1849-4722

Studentice zvao brkatima, 'p poremećenima', a sankcije Profesori studenticama pišu u tri ujutro ili ih ruše da bi ih opet vidjeli na ispitu, a fakulteti nerijetko ne znaju kako u takvim okolnostima postupiti

Tekst: Božica Kopić Matea Jurina, Kristina Komljenović Foto: Matea Petrović/Global

N

isam mogla položiti usmeni ispit iz jednog kolegija jer me profesor stalno rušio govoreći da me želi ponovno vidjeti jer sam mu lijepa. Nisam bila jedina, takvih je slučajeva bilo još, govori nekadašnja studentica Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Da uistinu nije jedina, govori i iskustvo njezine kolegice s fakulteta, Lucije.

"Bila sam prva godina faksa i kad ti se dogodi da te netko ne pusti na ispitu zbog izgleda, dođe ti da sjedneš i plačeš", kaže Lucija. Dodaje da danas žali što prije sedam godina nije ništa poduzela.

Na Ekonomskom se fakultetu studentici profesor javio na privatnu e-adresu kako bi je obavijestio da je ispravio njezinu zadaću, a to mu inače nije bila praksa.

"Onda mi se ponovno javio i na Facebooku u pola tri ujutro, nakon što smo se sreli u tramvaju, s porukom da se dobro zabavim", kaže ona. Htjela je ostati anonimna, kao i ostale studentice, jer će joj i dalje predavati isti profesor na drugim kolegijima pa se ne želi dovoditi u neugodnu situaciju.

Zabilježeni slučajevi Prošlih su godina zabilježena četiri slučaja uznemiravanja i spolnog uznemiravanja na visokim učilištima u Hrvatskoj, od čega se jedan dogodio na Sveučilištu u Zagrebu. Godine 2015. na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu profesor na svojim predavanjima iznosio je diskriminirajuće stavove. Slučaj je jedna studentica tog fakulteta javno objavila na svom profilu na Facebooku. Navela je neke komentare koje je profesor uputio njezinu kolegi na predavanju nakon što je dobio pogrešan rezultat u zadatku, dok je kolegica dobila točan.

Profesor je studentu tada bez zadrške rekao: "Kako si to možeš dopustiti? Da jedna ženska bude bolja od tebe!

Kad je riječ o seksualnom uznemiravanju?

Suradnica Ženske sobe Maja Mamula smatra da osim straha od prijavljivanja vlada i neznanje o tome kada nešto postaje seksualno uznemiravanje. Etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu člankom 12. definira seksualno uznemiravanje kao "specifičan oblik uznemirivanja koje karakterizira izostanak pristanka ili odbijanje druge strane, a uključuje ponavljano neželjeno upućivanje verbalnih i fizičkih prijedloga spolne naravi drugoj osobi, fizičko napastovanje, ponavljano neželjeno iznošenje šala i opaski koje su spolno obojene, uključujući referiranje na spol i spolnu orijentaciju, ruganje i ismijavanje koje je spolno obojeno, izlaganje spolno uvredljivoga i uznemirujućega materijala te zahtijevanje spolnih usluga u zamjenu za određeno djelovanje ili propuštanje s pozicije autoriteta". Također, Kodeks nalaže da svaka osoba ima pravo prijaviti uznemirivanje koje je počinio član sveučilišne zajednice, a na osobu koja je odbila uznemirivanje ili prijavila takvu vrstu ponašanja, ne smije se raditi nikakav pritisak.

Jedna obična pišulja!"

Nakon toga je komentirao da su žene koje zanimaju tehničke stvari "ozbiljno hormonalno poremećene" jer ženski mozak "funkcionira na drukčiji način". U njegovo vrijeme su jedine žene na tehničkim fakultetima, rekao je, bile one brkate. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, prema zaprimljenoj pritužbi studentice, pokrenula je ispitni postupak i Fakultetu dala preporuku da pokrene stegovni postupak protiv profesora, što je Fakultet napravio.

Donesena je odluka o provo-

đenju nadzora nad ispitima iz kolegija koje taj profesor drži.

Također se i na poticaj dekana profesor javno ispričao studentici, ali i svim ostalim studenticama i ženama. Iako je Fakultet u ovom slučaju pravodobno reagirao kako bi zaštitio sve studente od daljnjeg profesorova diskriminiranja, stegovna mjera izrečena mu je tek kada je otišao u mirovinu.

Drugi se slučaj dogodio na Sveučilištu u Zadru 2010. Studentice su za profesora N. navele da su doživjele neugodne komentare, seksualne aluzije, rušenja na ispitu "jer ako vas

pustim, više vas neću vidjeti", a bile su tu i druge neugodnosti. Na upit pravobraniteljice, Sveučilište se očitovalo da ne postupa prema anonimnim prijavama pa zbog toga nisu pokrenuli nikakve postupke.

Također, Etički kodeks Sveučilišta u Zadru tada nije ni definirao seksualno uznemiravanje kao neprihvatljivo ponašanje, zbog čega nisu ni reagirali na prijave. Na apel tadašnjeg Ministarstva znanosti i obrazovanja i športa, a nakon afere "Indeks 3" iz 2009., Senat Sveučilišta u Zadru donio je novi Etički kodeks kojim se

Pravobraniteljica Višnja Ljubičić: Treba ojačati ulogu studentskih pravobranitelja

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, ističe kako su prijave seksualnog uznemiravanja na fakultetima rijetke zbog straha studentica i studenata od viktimizacije. "Problem je u poziciji moći, odnosno u tome da je profesor u nadređenom položaju u odnosu prema studentu i studentici i zbog toga dolazi do straha od negativnih posljedica prijavljivanja profesora", kaže Ljubičić. Ističe i kako postoji kvalitetan pravni okvir kojim je spolno uznemiravanje zabranjeno Etičkim kodeksima svih sveučilišta u Hrvatskoj, ali unatoč tome ne prijavljuje se često, najčešće zbog nedostatne komunikacije između uprave fakulteta i studenata. "U svrhu poboljšanja komunikacije bilo bi korisno ojačati ulogu studentskih pravobranitelja na visokim učilištima kako bi se potaknulo prijavljivanje", zaključuje Ljubičić.

IVO ČAGALJ/PIXSELL

impressum

2 Studentski život

Studentski život 3

g kojih studentice prešućuju incidente na fakultetima, a i ne znaju kome se obratiti

pišuljama' i 'hormonalno ga stigle tek u mirovini Kad dođe do seksualnog uznemiravanja svakako treba dići ruku i reagirati, a ne šutjeti

Studenti Filozofskog osviješteni, čekaju se inicijative drugih fakulteta Neki fakulteti pridaju veću važnost problemu seksualnog uznemiravanja te rade na osvještavanju, kao i na njegovu suzbijanju. Tako su studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, potaknuti sve češćim prijavama vezanim za jednu osobu koja je uznemiravala studentice na fakultetu, formirali posebno tijelo – Komisiju Vijeća studenata za sprečavanje uznemiravanja. Prijave su podrazumijevale uhođenje, pokušaje uspostavljanja neželjenog kontakta, ekshibicionizam, dovikivanje, pokušaje uspostavljanja fizičkog kontakta poput dodirivanja i sl. Nije se radilo o prijavi vezanoj za profesora, no važno je da studenti znaju kome se mogu obratiti za pomoć ako se nađu u takvoj situaciji.

Andrea Horvat iz Komisije kaže da oni organiziraju edukativne tribine putem kojih osvještavaju studente o važnosti tog problema i prijave.

"Kako nismo tijelo koje može poduzimati nekakve pravne korake, smatramo da je sukus našeg posla upravo edukacija studentske, akademske, ali i šire populacije o važnosti prepoznavanja i prijavljivanja takvog nasilja", kaže Horvat.

Ističe kako im je cilj stvoriti dobru komunikaciju s onima koji mogu žrtvama pružiti fizičku i pravnu zaštitu.

Prema potrebi upućuju napadnute ili uznemiravane studentice i studente Upravi, prodekanici za nastavu i studente, policiji ili pravobraniteljici za ravnopravnost spolova. Ostali fakulteti na Sveučilištu nemaju ovakva posebno formirana tijela pa tako studenti često ne znaju kome se mogu obratiti za pomoć. Rad etičkih povjerenstava pojedinih sastavnica Sveučilišta podrazumijeva bavljenje ovom tematikom, a na većinu naših upita uprave fakulteta odgovaraju da nikad nisu zaprimili prijave o seksualnom uznemiravanju studenata. Maja Mamula ipak govori kako je imala zabilježene slučajeve kada su joj se javljali članovi etičkih povjerenstava jer nisu znali što učiniti kada dođe do prijave.

Kazne do 350.000 kuna i godine zatvora, ali je pravosuđe sporo Osobe koje odluče prijaviti uznemiravanje već su napravile velik korak. Priznati proživljeno iskustvo i artikulirati ga nekoj osobi od povjerenja nije lako. Žrtvi je često teško posložiti cijeli događaj u glavi i zato je važno da se obrate stručnjacima i ustanovama koje će ih uputiti što učiniti dalje i koje su im opcije. Članice Ženske sobe koje se bore za seksualna prava žena, kažu da vjeruju svakoj žrtvi koja im se obrati te ne preispituju istinitost slučaja, nego pružaju prostor sigurnosti žrtvi kako bi ona shvatila što se zapravo dogodilo.

Svaku žrtvu motiviraju na prijavu, ali ona sama odlučuje što želi učiniti. Nasilje i uznemiravanje prijavljuju se policiji ili državnom odvjetništvu.

Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova, počinitelju seksualnog uznemiravanja mogu biti propisane prekršajne sankcije koje se kreću u iznosu od 5000 kuna do 350.000 kuna, a prema Kaznenom zakonu i zatvor do jedne godine. Problem hrvatskog pravosuđa sporost je rješavanja takvih slučajeva i premale sankcije. Žrtve bi dobile poticaj da više prijavljuju svako uznemiravanje kada bi nasilnici bili adekvatno kažnjeni.

konkretno uredilo područje diskriminacije i spolnog uznemiravanja.

Događa se, a svi šute Psihologinja Senka Sekulić Rebić iz Centra za žrtve seksualnog nasilja tvrdi da je svaka žena u Hrvatskoj bila seksualno uznemirivana u nekom trenutku života, bilo da je riječ o dobacivanju komentara na ulici ili kakvom neželjenom fizičkom kontaktu. Seksualno uznemiravanje događa se u

svim sferama društva, i unatoč etičkim kodeksima koji ga zabranjuju, ono se događa i na fakultetima o čemu malo tko javno govori. Nesigurnost, strah i sram glavni su razlozi zbog kojih žrtve najčešće prešućuju takva iskustva. S druge strane, one koje i žele prijaviti slučaj, ne znaju kome se mogu obratiti za pomoć. Sekulić Rebić dodaje i da će okolina više vjerovati profesoru, nego žrtvi.

"U profesorskom kabinetu ne bi smjelo biti mjesta za bilo

'Svaka žena u Hrvatskoj bila je seksualno uznemirena u nekom trenutku svog života, bilo da je riječ o dobacivanju komentara na ulici ili kakvom neželjenom fizičkom kontaktu', kaže psihologinja Senka Sekulić Rebić

kakvu seksualnu komunikaciju. Čak i da student ili studentica pokažu interes, profesori trebaju biti dovoljno odgovorni da to odbiju i nemaju pravo reći 'ona/on je meni prva/i slala/o poruku'", govori Sekulić Rebić.

Također, veliku ulogu ima seksualna edukacija koja bi trebala biti prisutna još od osnovne škole do fakulteta.

Svaka osoba koja se susretne sa seksualnim uznemiravanjem, treba biti educirana o tome kako reagirati i kome se obratiti. Centar za žrtve seksualnog nasilja radi edukacije na temelju iskustava žrtava, koje onda održavaju djelatnicima policije, sudova i državnog odvjetništva. Problem je i što žrtve često nisu ni svjesne što se dogodilo te zbog toga i ne detektiraju uznemiravanje.

Tako slučajeva ima nebrojeno mnogo u odnosu prema broju prijava. Važno je napomenuti da je za nasilje i uznemiravanje uvijek kriv počinitelj, i tu nema relativizacije. Stoga, potrebno je govoriti o tome jer šutnja ima tendenciju da raste i truje i omogućava da se zlostavljanje nastavlja.

students of UniZG Ime: Marko Šapina Dob: 19 Studij: Filozofski fakultet

MATEA PETROVIĆ/GLOBAL

BROJ 35, ožujak 2018.

'Rastura' turski, a naučio ga je gledajući sapunice Dok je pred televizorom čekao seriju koju je pratio, umjesto nje počela je "1001 noć", prva turska sapunica u Hrvatskoj.

To je bio početak Markova učenja turskog jezika. Student prve godine preddiplomskog studija turkologije i kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Marko Šapina jedini je među 30 studenata koji se godišnje upisuju na smjer turkologije, došao na fakultet s određenim stupnjem predznanja. Prema riječima jedne od profesorica njegovo znanje je na razini prve godine diplomskog studija. Marko nije polazio tečajeve turskoga jezika niti dobivao privatne instrukcije.

"Sve sam naučio sam gledajući prevedene turske serije, od kojih mi se najviše sviđaju one povijesne", kaže on.

Kad se sjeti početaka učenja jezika u odnosu prema sadašnjem znanju, kaže da primjećuje koliko su u Hrvatskoj u 'U hrvatskim turskim serijama loše prijevodima prevedene određene riječi, fraze i jezik općeturskih serija mnogo nito. Ističe da je jedan je pogrešno od njegovih ciljeva u buprevedenih dućnosti to promijeniti. riječi i fraza', Marko je Tursku posjetio kaže Marko dva puta, a treće putovanje rezervirano je za ljeto gdje će sudjelovati na projektu Europske unije o modernim metodama učenja, koji će se provesti u Ankari.

Između mnogih prijavljenih za sudjelovanje u projektu jedino su on i još jedna djevojka imali tu čast da budu izabrani iz Hrvatske. Marko se od svojih vršnjaka razlikuje po tome što za njega nema stanke, uvijek želi više i ističe da dobra organizacija čini čuda. Trenutačno sudjeluje u najvećoj studentskoj organizaciji u Europi "Studenti pomažu studentima" koja olakšava onima koji odlaze na razmjenu i praksu da se lakše upoznaju s gradom u koji dolaze. Kao mentora dobivaju studenta iz tog grada. Tako su Marku pripala tri studenta iz Turske kojima pomaže u osnovnim administrativnim stvarima, poput boravišne prijave, ispunjavanja papira za pokaz i slično.

"Savjetujem svima koji imaju slobodnog vremena ili ako žele bolje naučiti jezik da se prijave na ovaj projekt jer najbolja metoda za učenje jezika je neformalan razgovor s izvornim govornicima", govori Marko. Mirela Hamzić

4 Studentski život

BROJ 35, ožujak 2018.

Kantina Studenti Socijalnog rada dobili prostor za objedovanje

Razmjena Manje poznat program za studente

Za CEEPUS treba manje dokumenata nego za Erasmus Erasmus+ uhodan je program studentske razmjene iznimno popularan posljednjih nekoliko godina, ali osim njega postoje razni drugi programi mobilnosti, a jedan od njih je i Ceepus program. Manje poznat, ali zanimljiv, Ceepus je regionalan program koji povezuje određene članice Ceepus mreže, a među zemljama koje imaju sklopljen ugovor su Albanija, Austrija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Češka, Kosovo, Mađarska, Makedonija, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija, kao i Hrvatska.

Student politologije Giorgi Gogoladze sudjelovao je u Ceepus programu razmjene za sveučilišne studije i otišao u Češku u Brno te se vratio s iznimno pozitivnim iskustvom. Budući da se prekasno sjetio prijaviti na Erasmus koji zahtijeva znatan broj priložene dokumentacije, prijavio se za Ceepus za koji je prijava mnogo jednostavnija ako se ide na jednostavniju razmjenu. Manje papirologije zahtijeva mobilnost u Ceepus mreži, odnosno odabir jedne od dviju ponuđenih država među tri u mreži. U slučaju zahtijevanja zemlje koja nije umrežena sa sveučilištem iz kojega student odlazi na razmjenu, proces je kompliciraniji.

"Sama razmjena se ne razlikuje od Erasmusa, jedino što stipendija podliježe uvjetima zemlje u koju se na razmjenu ide kako bi pokrivala sve troškove. Isplaćuje se na mjesečnoj bazi, što je dosta praktičnije od Erasmusa, a cijeli popis stipendija za određene države i sveučilišta unaprijed je naveden", kaže Giorgi.

Nakon cijelog semestra provedenog u Brnu, Giorgi razmjene smatra sjajnim iskustvom, što zbog društvenog života koji je sjajan, što zbog mnogo novih poznanstava, ali isto tako i uviđa drukčiji način obrazovanja.

Ceepus, srednjoeuropski program razmjene za sveučilišne studije, ključni je program akademske mobilnosti studenata i profesora srednje i jugoistočne Europe. Ima značajan utjecaj na bolje međuljudske odnose te bi mu se trebalo pridavati više pažnje i poticati studente jer postoje znatne prednosti i jednostavniji način priključenja. Gabrijela Šalić

MATEA PETROVIĆ/GLOBAL

CEEPUS je srednjoeuropski program razmjene

Ne ide na iksicu, ali barem više nisu gladni

'Osim toga što više ne ostajemo gladni i žedni, imamo gdje provesti dulje i kraće stanke s kolegama, umjesto dosadašnjih sjedenja i čekanja u predavaonicama', kaže studentica Sara Pavlić Tekst: Donatella Pauković Foto: Dorian Višnjić/Global

N

akon više od godinu dana kantina na Studijskom centru socijalnog rada u Nazorovoj ponovno je otvorena na istome mjestu, u podrumskom prostoru fakulteta. Studenti socijalnog rada, kao i mnogi s drugih fakulteta, suočavaju se s problemom specifičnosti lokacije fakultetske zgrade. U blizini ne postoji prodavaonica ili ugostiteljski objekt u kojem bi studenti mogli popiti kavu ili pojesti obrok u stankama između predavanja. Najbliža menza je na Akademiji likovnih umjetnosti, ali zbog prekratkih stanki, studenti često nemaju vremena otići tamo, pojesti i vratiti se natrag.

Sudjelovali i studenti Iz tog razloga, ponovno otvaranje kantine u sklopu fakulteta bila je ideja koja se dugo razmatrala. Privremeno zatvaranje kantine odužilo se zbog, kako objašnjavaju iz uprave, rješavanja pravne situacije s bivšim zakupcem.

"Kantina je odavno bila u ovom prostoru, a razlozi privremenog zatvaranja bili su u lošem poslovanju bivšeg zakupca i nagomilanim dugovima prema fakultetu što je tražilo određeno vrijeme raščišćavanja pravne situacije oko međusobnih odnosa", objašnjava Nino Žganec, predstojnik SCSR-a.

U planovima o otvaranju kantine sudjelovali su i studenti, članovi Društva studenata socijalnog rada. Predsjed-

U prostoru kantine predviđa se i organiziranje različitih studentskih druženja, poput debata i raznih sastanaka

Čini se da kako cijene u novootvorenoj kantini i nisu baš prilagođene studentima

'Budući da bi restoran služio relativno manjem broju studenata, ipak se odustalo od te opcije', pojašnjava predstojnik Nino Žganec nica Društva, studentica treće godine Ina Delić, objašnjava da je nekolicina studenata iz Društva inicirala pitanje neiskorištenog prostora.

"U razgovoru s predstojnikom imali smo razne ideje vezane uz način na koji će se prostor iskoristiti", kaže Ina. Studentska iksica ne može se koristiti, ali ni cijene kako studenti kažu i nisu baš prilagođene studentskim džepovima, na što su nove zakupce iz uprave fakulteta posebno upozorili.

"Sendviči su mali, a skupi.

Tanjur graha koji smo imali neki dan na meniju stajao je čak 20 kuna", požalila se jedna studentica.

Čini se da je kantina trenutačno ipak najbolje rješenje za Studijski centar socijalnog rada jer za otvaranje studentske menze još nema potrebe.

Od menze ipak ništa "Razmišljali smo o mogućnosti otvaranja studentskog restorana, međutim, budući da bi za to trebalo ispuniti dosta stroge higijensko-sanitarne uvjete te aspekt ekonomske isplativosti, a restoran bi služio relativno manjem broju studenata, ipak se odustalo od te opcije", pojašnjava predstojnik Žganec.

U prostoru kantine predviđa se i organiziranje različitih studentskih druženja, poput debata i raznih sastanaka. Cilj je da studenti iskoriste sve prednosti novouređenog prostora.

"Osim toga što više ne ostajemo gladni i žedni, imamo gdje provesti dulje i kraće stanke s kolegama, umjesto dosadašnjih sjedenja i čekanja u predavaonicama", zadovoljna je studentica Sara Pavlić.

Studentski život 5

BROJ 35, ožujak 2018.

Peticija Oko 3200 studenata traži dulje radno vrijeme i otvaranje studentskog restorana

NSK nedjeljom ostaje zatvoren, ali je korak do otvaranja menze

'Smatramo da bi Ministarstvo znanosti i obrazovanja trebalo osigurati više novca za središnju nacionalnu knjižnicu te bi tako svojim budućim akademskim građanima uvelike olakšali studij', kaže student Medicinskog fakulteta Dominik Sič Tekst: Božica Kopić Foto: Kristina Uremović/Global

K

ako su tijekom radnog tjedna zauzeti mnogim fakultetskim obvezama, studenti Medicinskog fakulteta Luka Knezović i Dominik Sič odlučili su učiti vikendom. Tada se redovno upućuju u jedinu i najveću knjižnicu u Zagrebu koja radi vikendom, u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu. No s obzirom na njeno radno vrijeme, Luka i Dominik mogu učiti samo subotom, i to do 14 sati, jer se već tada vrata knjižnice zatvaraju.

"Studenti Sveučilišta u Zagrebu, kojih je oko 75.000, tijekom rokova nemaju gdje učiti niti jesti", rečenica je kojom su započeli peticiju za produljenje radnog vremena NSK, kao i za otvaranje studentske menze na petom katu Knjižnice.

Radno vrijeme ostaje isto?

Naime, nakon što su uvidjeli potrebu da se promijeni radno vrijeme i da se otvori studentski restoran u NSK, te razgovorom s drugim studentima, bilo im je jasno kako dobar dio kolega dijeli njihova razmišljanja. Luka Knezović, student druge godine medicine, pokrenuo je peticiju i u vrlo kratkom roku skupio nešto više od 3200 potpisa.

"Mislim da nije važan broj potpisa i da se ne bi nešto promijenilo da ih je još 5000. Najvažnije je to što se naš glas čuo i da je naša misao dospjela do ravnateljice. Sada opet treba imati strpljenja za dalje", kaže Knezović.

Ono što su u peticiji predložili jest produljenje radnog vremena cijele knjižnice ili barem dva kata za učenje, i to svim vikendima u godini, najmanje od devet do 21 sat ili od 14 do 21 sat za sve dane u tjednu.

No ravnateljica NSK Tatijana Petrić ne opravdava cjelodnevni rad knjižnice jer bi to zahtijevalo zapošljavanje dodatnih radnika i dodatan novac za prekovremeni rad koji NSK trenutačno nema, a tu su i tehnički razlozi i ograničenja opreme u

Studenti Medicinskog fakulteta, Dominik Sič i Luka Knezović zajedno sudjeluju u realizaciji peticije

zgradi. Kao glavni razlog navodi statistiku posjećenosti NSK. "Prethodno provedena mjerenja posjećenosti pokazuju da je knjižnica, u odnosu prema ostalim danima u tjednu, relativno slabo posjećena subotom, zbog čega se puni kapacitet rada tijekom dana vikenda ne pokazuje opravdanim", kaže Petrić.

"Statistički pokazatelji subotom dosad su bili loši jer knjižnica radi od devet do 14 sati što ne odgovara velikoj većini korisnika, odnosno, životnom ritmu studenata", na to odgovara Sič.

Pregovaraju pet godina Kako se čini, drugi zahtjev peticije, onaj za otvaranje studentskog restorana u kojem bi se mogla konzumirati subvencionirana hrana na iksicu, ipak ima više izgleda da se ostvari.

"Mislimo da bi otvaranjem menze na petom katu, NSK prodisao jednako kao i novčanici već ionako siromašnih studenata", kaže u peticiji Knezović. Na prostoru petog i šestog kata zgrade već je djelovao restoran u kojem su svi korisnici knjižnice mogli nešto pojesti, ali sada se i on zatvara zbog poslovne odluke zakupca, a ne

zbog "previsoke cijene najma" kako su studenti pretpostavili u peticiji.

"Prihodi koje smo ostvarili u ovom ugostiteljskom objektu nisu bili dostatni da osiguramo ekonomski održivo poslovanje", kaže Damir Stanišić iz Uprave trgovačkog društva Pleter-usluge d.o.o. koja je zatražila od NSK raskid predmetnog ugovora koji su sklopili u ožujku prošle godine. To i nije toliko nelogičan ishod s obzirom na to da se u postojećem restoranu nije moglo jesti na iksicu pa ga tako studenti nisu ni posjećivali.

Ravnateljica Petrić, za razliku od produljenja radnog vremena knjižnice, pozdravlja zahtjev za

'Mjerenja posjećenosti upućuju na to da je knjižnica, u odnosu prema ostalim danima u tjednu, relativno slabo posjećena subotom, zbog čega se puni kapacitet rada tijekom dana vikenda ne pokazuje opravdanim', kaže Tatijana Petrić, ravnateljica NSK

otvorenje menze. Kako kaže, tijekom posljednjih pet godina nastoji ostvariti suradnju sa Studentskim centrom i omogućiti subvencioniranu prehranu studentima u prostoru NSK. Iz SC-a pogledali prostor "U siječnju ove godine započeti su pregovori, ali za realizaciju je potrebna suglasnost SC-a, do koje će, na zadovoljstvo naših korisnika ponajviše studenata, nadam se i doći", kaže Petrić. Ministarstvo obrazovanja je također podržalo ovaj prijedlog, a djelatnici SC-a već su došli pogledati prostor.

"Mislim da će 'projekt menza' uspjeti i da će se otvoriti kroz nekih pola godine", predviđa Knezović.

Do tada se Luka i Dominik nadaju da će se barem dio njihove peticije ostvariti te da njihov angažman neće biti pucanj u prazno.

"Smatramo kako i Republika Hrvatska te resorno Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao osnivači trebaju osigurati veća materijalna sredstva za NSK kao središnju nacionalnu knjižnicu te da svojim budućim akademskim građanima uvelike olakšaju studij", zaključuje Dominik.

studentsk@psiha prof. psih. Ivana Mrgan kognitivno-bihevioralna terapeutkinja

Centar za osobni razvoj Apsiha E-mail: ivana@apsiha.hr

Ljubomora i posesivnost - kada se zabrinuti?

Ljubomora - začin u odnosu ili signal za oprez? Ljubomora je složen koncept koji uključuje nekoliko aspekata - procjenu okolnosti, percepciju i vjerovanja osobe, emocionalno stanje i, moguće, posesivno ponašanje. Okolnosti koje pokrenu ljubomoru najčešće su one koje se percipiraju rizičnima kao što su ulazak u novo društvo, doseljenje zgodnog susjeda ili susjede, promjena studijske grupe, odlazak na međunarodnu razmjenu i slično. U slučaju intenzivne ljubomore sve je više okolnosti koje osoba vidi kao "opasne" za odnos. Javljaju se posesivna ponašanja kao pokušaj prevencije gubitka, kao što su provjeravanje drugih kontakata bliske osobe, kontrola njenih aktivnosti i druženja, obramben i odbijajući stav u susretu s drugim osobama i sl.

Važno je imati na umu kako je, u većini slučajeva, posesivnost znak da se osoba bori s nekom teškoćom. Posesivnost se često povezuje s narušenom slikom o sebi, tjeskobom, sniženim samopouzdanjem i samoefikasnošću.

Posesivne osobe ponekad i nisu svjesne koliko je problematično njihovo ponašanje, a ignoriranje ponašanja može samo podgrijati moguće narušeno samopouzdanje ili strah od odbacivanja. U tom slučaju svakako je dobro:  pokušati upozoriti na problem na asertivan, ali podržavajući način. Osobi obrazložite na koji način su posesivna ponašanja opasna za vaš, ali i druge odnose;  dati osobi do znanja da ste uz nju i da je prihvaćate i razumijete, ali da je potrebno unijeti određene promjene kako bi odnosi bili zdraviji;  istaknuti koja su to ometajuća ponašanja. Za početak pronađite, za odnos zdravija, alternativna ponašanja te potičite iskrenost;  poraditi na toleranciji na neizvjesnost u odnosima i poštivanju osobnih granica. Osvijestiti kako nema jamstva u odnosima te da iz svakog učimo i razvijamo se, čak i u slučaju prekida;  potrebno je revidirati postojeća pravila i ideje o odnosima te se suočiti s prisutnom tjeskobom;  u slučaju da je riječ o manjim smetnjama osoba ima kapaciteta nositi se s ovom povratnom informacijom i, uz potporu, može korigirati ponašanje i revidirati očekivanja. U slučaju da osoba to ipak nije u mogućnosti svakako je korisno potražiti stručnu pomoć.

6 Studentski život

BROJ 35, ožujak 2018.

Da uzmem stanku? Koncept 'gap year' nakon srednje škole sve je češći

Godinu dana možeš ili potratiti ili stvoriti odskočnu dasku za budućnost Iva Rogić (23) nije odmah upisala fakultet. Volontirala je za lokalni portal iz Zadra, dobila posao na lokalnom radiju, a nekoliko mjeseci poslije zaposlila se na državnom radiju, na kojemu radi i sada, dok istodobno studira menadžment

Tekst: Karla Draksler

M

nogima je odabir fakulteta odmah nakon srednje škole vrlo stresan jer pokušavaju žonglirati sa svojim željama i željama roditelja, pa ih nekolicina njih donese pogrešnu odluku.

Stoga mladi sve više i u nas razmišljaju o tome da si ostave godinu dana prostora za pravi izbor, kako je to praksa u nekim zapadnim zemljama.

Koncept takozvane gap year, odnosno godine stanke između završetka srednje škole i upisa na fakultet, sve je popularniji, a mnoga istraživanja pokazuju da ima izrazito pozitivne posljedice na studiranje i buduću karijeru.

Sve u svoje vrijeme Točan broj učenika ili studenata koji su odlučili pauzirati u Hrvatskoj nije poznat, no pronašli smo djevojke koje su s nama podijelile svoja iskustva.

Iva Rogić (23) pri završetku srednje škole u Zadru nije mogla odlučiti koji će fakultet upisati, ali nije htjela potratiti godinu na odmor.

"Odredila sam si cilj da ću si napraviti odskočnu dasku za budućnost u tih godinu dana

pauziranja", kaže Iva, u čemu je zaista i uspjela. Nakon volontiranja za jedan lokalni portal iz Zadra dobila je posao na lokalnom radiju, a nekoliko mjeseci poslije zaposlila se na državnom radiju na ko-

jem radi i sada dok istodobno studira menadžment u Zadru.

"Sada radim posao koji volim i koji mi nije težak i to sve zato što sam pauzirala godinu!" objašnjava.

SR ED NJA ŠKOLA

Studentica Kristina (24) nije ni planirala upisati fakultet, ali susrevši se izbliza sa svojom strukom, nakon završene turističko-hotelijerske škole, uvidjela je da je pogrešno odlučila.

"Odradila sam dvije i pol sezone i nakon toga shvatila da je to ono što ću morati raditi do kraja života. Htjela sam nešto više", prisjeća se Kristina. S obzirom na to da dolazi iz Slavonskog Broda, mogla je na vlastitoj koži osjetiti iseljeničku krizu u Slavoniji gdje je mogućnost zapošljavanja za mlade gotovo nikakva. Gotovo tri godine nakon završetka srednje škole upisala je novinarstvo na

FAKU LTET

Istraživanje dokazalo pozitivne učinke na studiranje Istraživanje koje je proveo American Gap Association 2014. godine pokazalo je kako se čak 86 posto sudionika koji su uzeli godinu stanke smatra zadovoljnima ili vrlo zadovoljnima svojim sadašnjim poslom, a fakultet su u prosjeku završili dvije godine prije studenata koji nisu pauzirali.

'Mislim da sad dosta ozbiljnije shvaćam studiranje nego što bih da sam se upisala prije', kaže studentica Kristina

Kamo na Erasmus?

Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

"Mislim da sad dosta ozbiljnije shvaćam studiranje nego što bih da sam se upisala prije", zaključuje Kristina.

Obje smatraju da su svojim pauziranjem više dobile nego izgubile. Osim radnog iskustva, pa čak i početka karijere, uspjele su upoznati same sebe i osamostaliti se, a radne navike, kažu, nisu izgubile.

Gust životni raspored Završi osnovnu. Upiši srednju. Završi srednju. Upiši faks.

Završi faks. Nađi posao…

I to je otprilike raspored života koji se očekuje od svakog "prosječnog" stanovnika. No stavimo li taj raspored u jednu uredno isprintanu tablicu vidjet ćemo da ispod nijedne kućice nema mjesta čak ni za odmor od pet minuta, da ne govorimo o "velikom" odmoru.

Pri završetku srednje škole već se očekuje da u svoj raspored upišemo cijeli životni plan, a da često još nismo ni sigurni kakav raspored želimo, odnosno što želimo u životu.

Ipak, djevojke savjetuju da pauzu, ako za to osjetimo potrebu, svakako treba napraviti, i za to vrijeme shvatiti što zaista želiš. Raspored neće pobjeći.

PORTUGAL Sveučilište u Coimbri ima veliku zajednicu stranih studenata

Vikendom se uči, a izlazi utorkom i četvrtkom

C

oimbra, poznatija kao sveučilišni grad u kojem živi više od trećine tamošnjih studenata, prava je studentska oaza. Grad se može pohvaliti jednim od najstarijih sveučilišta na svijetu - Universidade de Coimbra koje je uvršteno na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Polazi ga više od 20.000 studenata, uključujući i najveću zajednicu stranih studenata koju čini njih čak 12 posto.

Ipak, samo je malo studijskih programa dostupno na engleskom jeziku.

Ante Šušak, student prve godine diplomskog studija raču-

narstva na FER-u, kaže kako Coimbra ima niži životni standard od drugih gradova, iako bi se za sobu nedaleko od samog središta trebalo izdvojiti oko 200 eura. Tvrdi da je jako zadovoljan organizacijom i programom fakulteta, a kao jedinu zamjerku izdvaja obvezna predavanja koja počinju svako jutro u devet sati.

Postoji i mnoštvo događaja koje organizira ESN mreža Coimbra, poput turnira u Beerpongu, Meeting Pointa, ali i čestih izleta u ostale portugalske gradove od kojih je najvažniji onaj u Algavru, koji će početkom travnja ugostiti čak desetak tisuća stranih studenata iz cijele države.

Ono što je neobičnije je da

Coimbra, poznatija kao ''sveučilišni grad''

PRIVATNA ARHIVA

Tekst: Kristina Uremović

U prekrasnoj portugalskoj pokrajini Algarve na jugu zemlje početkom travnja okupit će se desetak tisuća stranih studenata

Student FER-a, Ante Šušak sa svojim prijateljima

su najpopularniji dani za izlaske utorak i četvrtak, dok je vikend više rezerviran za odmor i učenje. Ante priznaje da je hrana u nas mnogo povoljnija, što potvrđuje to da se u resto-

ranima može naći studentski meni za 2,50 eura pa naviše. Usprkos tome, smatra da je studentska stipendija sasvim dovoljna da se pokriju svi troškovi smještaja i hrane te ostalih popratnih sadržaja.

Coimbra se može pohvaliti i dobrom povezanošću s ostalim većim portugalskim gradovima, kao i blizinom Atlantskog oceana koji krase duge pješčane plaže, a izvrsna je i kao polazište za posjet susjednim zemljama - Španjolskoj i Maroku, a iz Lisabona se mogu naći povoljne avionske karte za udaljenije krajeve svijeta što je idealno za sve studente željne putovanja.

Srednja 7

BROJ 35, ožujak 2018.

Državna matura Nemaju maturanti iz svih dijelova Hrvatske iste uvjete za pripremanje ispita

Iz Pregrade u Zagreb zbog priprema 'Maturanti iz manjih sredina imaju mogućnost priprema, ali nisam siguran je li riječ o istoj kvaliteti. Naravno, to na kraju ovisi i o interesu i predznanju srednjoškolaca', smatra David Vešligaj

Tekst: Željka Škreblin

Korisno za one koji si to mogu priuštiti David Vešligaj išao je u opću gimnaziju u Srednjoj školi Pregrada. Ali kako u Pregradi nije bilo plaćenih priprema, tako je David odlučio putovati skroz do

Hoće li ove godine rezultati biti bolji?

'Većina škola organizira vlastite pripreme za svoje učenike kako ne bi trebali plaćati dodatno niti putovati u druge gradove', govori nam Patricija

PRIVATNA ARHIVA

Ž

ivot u metropoli maturantima donosi ipak određene prednosti za koje su oni u manjim mjestima zakinuti, a jedna od prednosti su i brojne mogućnosti organiziranih i plaćenih priprema za državnu maturu, koje bi pojedince ipak mogle staviti u povoljniji položaj što se tiče znanja na ispitu, pa i upisa na željeni fakultet.

Državna matura obvezni je završni pismeni ispit koji učenici gimnazija polažu nakon četvrtog razreda ako nastoje upisati željeni fakultet. Većina učenika završnu godinu svog srednjoškolskog obrazovanja provede pripremajući se za taj ispit. Iako se u ispitima provjerava znanje koje je učenik trebao steći tijekom četiri godine te bi samo trebao ponoviti informacije koje već zna, u stvarnosti nije tako.

Posljednjih nekoliko godina sve popularnije postaju plaćene pripreme. No srednjoškolci u malim mjestima i gradovima nemaju mogućnost izbora jer plaćene pripreme tamo gotovo i ne postoje.

Kako bi se što bolje pripremio za državnu maturu, David je odlučio putovati do metropole

Zagreba samo zbog njih.

"Odlučio sam se na pripreme iz matematike jer mi je za upis na željeni fakultet trebala viša razina. Na kraju sam se odlučio za pripreme u Zagrebu jer sam dobio preporuke prijatelja i znanaca sa starijih godina", ispričao nam je David. Činjenica da su se pripreme održavale samo svake subote bila je idealna za njega.

"Maturanti iz manjih sredina imaju mogućnost priprema, no nisam siguran radi li se o istoj

kvaliteti. Naravno, to na kraju ovisi i o interesu i predznanju srednjoškolaca, smatra David.

"Većina škola organizira vlastite pripreme za svoje učenike kako ne bi trebali plaćati dodatno niti putovati u druge gradove.

No mnogima je lakše učiti prema organiziranim pripremama te je odlazak u drugi grad jednom na tjedan njima prihvatljiv", govori nam Patricija Krušlin koja je također pohađala Srednju školu Pregrada. Iako u toj školi profe-

U školskoj godini 2016./2017. državnu maturu pisalo je više od 33.000 maturanata od čega čak 16 848 učenika srednjih strukovnih škola, što je pola učenika koji su pristupili maturi. Maturu je prošle godine pisalo i 12.755 učenika iz gimnazija (37,8 posto) te 4117 ostalih pristupnika (12,2 posto). Ipak, broj pristupnika se smanjio za 2000 u odnosu prema godini prije.

Samo je 105 maturanata ispite riješilo sa stopostotnom točnošću, a rezultati bilježe negativan rast. Prošle godine maturu nije položilo 3,3 posto gimnazijalaca što je dosad najveći postotak. Svi rezultati bili su slični prijašnjima, osim u matematici gdje su rezultati svake godine sve lošiji.

Rezultati ovogodišnje državne mature bit će objavljeni 11. srpnja, a tada će biti poznato jesu li se rezultati poboljšali.

sori organiziraju pripreme koje su besplatne, zašto neki ipak preferiraju plaćene pripreme?

Kod takvih priprema, kako kažu neki, fokus je na samom ispitu, a ne na ponavljanju gradiva. Instruktori znaju na što treba obratiti pozornost, a što zanemariti. Također, budući da je većinom riječ o većim skupinama učenika iz raznih škola, na neki način učenici mogu procijeniti svoje znanje uspoređujući se s ostalim učenicima. Mno-

gi si pak plaćene pripreme ne mogu priuštiti. Pogotovo kad bi to podrazumijevalo putovanje u veći grad. Patricija smatra kako srednjoškolci iz manjih mjesta nisu zakinuti što se tiče priprema za maturu.

'Rupe' u znanju "Mislim da pripreme nisu nužno recept za uspjeh na maturi.

One samo pomažu u ponavljanju već stečenog znanja u srednjoj školi za koji su zaslužni profesori i sami učenici. U svakom slučaju, današnji srednjoškolci imaju mnoge izvore informacija, literature, zadataka u školama i na internetu te mogu birati način na koji se njima najlakše pripremati za maturu i budući studij", smatra Patricija.

Postavlja se i pitanje kako je moguće da maturanti sve potrebno znanje nisu svladali tijekom svog srednjoškolskog obrazovanja pa im uopće trebaju pripreme. Naravno, ponavljanje je potrebno, ali ne bi li besplatne pripreme u školama trebale biti dovoljne? Praksa pokazuje da to nije dovoljno jer u znanjima koja se dobiju u različitim školama ipak postoje "rupe".

Najteže je ipak maturantima strukovnih škola koji i nisu učili sve što će se pisati na državnoj maturi. M ​ nogi strukovnjaci ne slažu se s pisanjem istih ispita na državnoj maturi, pa je tako neko vrijeme postojala i inicijativa za uvođenje strukovne mature.

Vodič kroz organizirane pripreme Gdje ih se sve može naći u Zagrebu i po kojim cijenama

Oni koji računaju na 'last minute' pakete neće proći jeftino Tekst: Željka Škreblin

I

ako se polaganje ispita državne mature, koji ove godine počinju 7. lipnja ispitima iz etike i glazbene umjetnosti, čini daleko, tako ne misli veći-

Algebra Algebra organizira pripreme za maturu u deset gradova diljem Hrvatske (u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Sisku, Osijeku, Puli, Zadru, Dubrovniku, Varaždinu i Šibeniku). Svake godine njihov program priprema prođe oko 4000 srednjoškolaca. Prijave za proljetni ciklus priprema moguće su do 29. ožujka ili su tu intenzivne pripreme koje počinju 24. svibnja. Cijene Algebrinih priprema kreću se od 2500 do 3500 kuna.

na maturanata. Ne misle tako ni voditelji raznih učilišta i institucija koji održavaju grupne i individualne pripreme za maturu.

Prvi ciklus takvih priprema počeo je još lani u studenome, a

Trinom Otkako je uvedena državna matura, u Trinomu se svake godine priprema više od 50 posto zagrebačkih srednjoškolaca.

Proljetne pripreme počinju 29. ožujka, a last minute pripreme počinju 24.svibnja. Cijene variraju od petstotinjak do 3000 kuna. U Trinomu je moguće uzeti i pripreme za provjere znanja na fakultetima, za Arhitektonski, Filozofski i Medicinski fakultet te za Hrvatske studije. Potkraj kolovoza počet će i pripreme za jesensku maturu.

cijene paketa (obvezni predmeti plus jedan izborni) stoje više tisuća kuna, pogotovo kada se maturanti odluče na proljetne last minute pripreme.

Unatoč tome što većina srednjih škola ima besplatne pripre-

me koje organiziraju profesori, mnogo se maturanata odlučuje za plaćene pripreme, a većini je presudna cijena. Za vas smo istražili koje od tih institucija imaju proljetne pripreme na koje se još možete prijaviti.

Presto centar

EdukaCentar

Pomak

Futura Učilište

Presto centar održava pripreme u Zagrebu, Sisku, Velikoj Gorici, Osijeku i Bjelovaru.

Nude i pripreme u malim grupama te individualne.

Proljetne pripreme počele su 15. ožujka, a u svibnju će se održati dva tečaja intenzivnih priprema. Cijene se kreću od 750 do 8000 kuna, ovisno o broju predmeta i veličini grupa.

EdukaCentar srednjoškolcima nudi probni sat na kojem s predavačem mogu ustanoviti kakva im je razina znanja i koji model učenja bi im najviše odgovarao.

Zatim mogu upisati grupne ili individualne pripreme. Iz EdukaCentra navode kako se grupe svih razina formiraju tijekom cijele godine, što koristi onima koji se žele pripremati u zadnji tren. Cijene paketa kreću se oko tisuću kuna za 40 sati priprema iz jednog predmeta.

Pomak nudi pripreme za jedan ili više predmeta prema želji, ali i pripreme za dodatne provjere na fakultetima. Cijene za pojedinačne predmete kreću se od petstotinjak do 1000 kuna. Cijene paketa kreću se između 2000 i 3000 kuna. Dobra stvar je da nude popuste za veće grupe, te za braću i sestre ili upis više paketa odjednom.

U Futuri su se mogle upisati pripreme subotom ili individualne pripreme, a još je moguće upisati intenzivne pripreme. Pripreme subotama obuhvaćaju 40 školskih sati za jedan predmet, dok intenzivne pripreme obuhvaćaju 18 školskih sati po predmetu. Cijene ljetnih i proljetnih intenzivnih priprema su 620 kuna za jedan predmet, 1150 kuna za dva predmeta i 1700 kuna za tri predmeta.

8 Društvo

BROJ 35, ožujak 2018.

Udruge Nevladine organizacije s jasnim ciljem i dovoljno znanja mogu pokrenuti mnoge 'kotačiće'

Raspitivale se za rajčice pa postale društvene aktivistice

U

druga Vestigium nastala je 2011., i to druženjem šest prijateljica koje su se brinule zbog pitanja poput - Zašto u prosincu u prodavaonici možeš kupiti rajčicu iz Španjolske, a nije joj sezona i zašto to ljudi kupuju? I tako se šest prijateljica kroz udrugu angažiralo na dva polja, jedno je podržavanje ekološke poljoprivrede i domaćih proizvođača, a drugo je konstruktivno druženje.

"Najprije smo htjele biti na izvoru svega, znamo proizvođače i možemo nabaviti hranu, a onda se pokazalo da je to potreba i drugih ljudi", rekla je Irena Borovina, jedna od osnivačica udruge.

Svojim su radom zainteresirale i susjede i kao rezultat razvio se Eko plac koji se održava u udruzi srijedom i subotom, a razvijaju i sadržaje za djecu.

Udruga za pomoć udrugama Ovo je primjer uspješnog i kvalitetnog razvoja udruge, no mnogi danas u društvu i dalje ne razumiju potpuno što udruge zapravo jesu. Zbog nedostatka zajedničke platforme kojom bi udruge bile informativno lakše dostupne građanima, ali i slabe medijske pozornosti publicitet im ovisi o

'Udruge vrše pritisak, zagovaraju, mijenjaju, sudjeluju u oblikovanju javnog mnijenja, inovativne su, kreativne i brže u rješavanju problema od sporih institucija', ističe Gordana Ramač iz udruge Idemo dalje

uprave”, objasnila je Ramač. A njezina je udruga upravo s vrlo aktivnom udrugom Vestigium, koja je pak nadrasla isključivo pitanja kvalitetne hrane, organizirala i radionicu "Osnivanje i rad udruga", gdje sve zainteresirane poučavaju kako pripremiti svu potrebnu dokumentaciju za udrugu, kako napisati Statut, koje su sve obveze udruge, ali i kako pripremiti izvješća o radu udruge te mnogima ono najvažnije - kako se financirati.

PRIVATNA ARHIVA

Tekst: Eugenija Prša

usmenoj predaji i društvenim mrežama.

No tu se našla i udruga Idemo dalje, koja je nastala željom Gordane Ramač da pokrene niz projekata i programa s ciljem pomaganja drugim udrugama i pojedincima koji udrugu žele pokrenuti.

U radionici 'Osnivanje i rad udruga' može se naučiti sve o funkcioniranju udruge, pa i o tome kako se financirati

"Svaki slučaj je drukčiji, ali nije jako komplicirano. Treba se naći skupina ljudi s istim ciljem ili jedna osoba koja će poslije skupiti ljude oko svoje ideje. Za osnivanje udruge treba najmanje tri osnivača, treba pripremiti svu dokumentaciju i predati je u mjerodavni ured lokalne samo-

Suradnja je nužna A da je za udruge važna međusobna suradnja i podrška pokazuje i suradnja Vestigiuma s udrugom Dobro društvo, s kojom su organizirali radionicu samozapošljavanja. Iz ovakvih suradnji i aktivnosti vidljivo je da su udruge neizostavni dio našeg društva i da se temelje na ostvarivanju ideja "običnih ljudi" koji ih žele podijeliti sa širom zajednicom.

"Udruge imaju utjecaj i traže odgovore na brojna pitanja. Vrše pritisak, zagovaraju, mijenjaju, sudjeluju u oblikovanju javnog mijenja, provode brojne aktivnosti, inovativne su, kreativne, brže u rješavanju problema od sporih institucija i svakako su važan dio društvenog života", zaključuje Ramač.

Priznanja Udruga Pragma dodijelila nagrade za novinarske radove koji promiču obrazovanje

Dobra je priča na terenu, dalje od blještavila Nagrađene su novinarke Leona Šiljeg (RTL), Ivana Sučić (HRT HR1) i Gordana Foder (Varaždinski.hr)

Tekst: Dominik Janović Foto: Daniel Ferrer/Global

U

druga Pragma već je petu godinu zaredom dodijelila novinarske nagrade za radove koji promiču vrijednosti obrazovanja, a u odabiru dobitnika sudjelovali su, kao i uvijek, prosvjetni radnici, ravnatelji te stručni suradnici s roditeljima i učenicima, te studentskim domovima. Ove godine dobitnice su tri novinarke.

Za najbolji internetski prilog u medijima pod nazivom "Nismo svi isti - O 'drugačijima' i odbacivanju predrasuda" nagrađena je novinarka portala Varaždinski.hr Gordana Foder. Titula najboljeg radijskog priloga pod nazivom "Sva čuda prijateljstva" pripala je Ivani Sučić s HR1, a za najbolji televizijski prilog oda-

bran je onaj Leone Šiljeg s RTL-a pod nazivom "Bez krova nad glavom položio ispite".

Nitko i ništa ne može stati na put upornosti. To dokazuje inspirativna priča novinarke Leone Šiljeg čiji prilog govori o studentu Karlu iz Zagreba, koji je svoje ispite položio bez krova nad glavom, spavajući na kolodvorima i

učeći uz svijeću. Prilog je izazvao brojne reakcije, a i sama Leona Šiljeg priznaje kako joj je to bila teška priča.

"Drago mi je da se promiče obrazovanje. To mi je prva nagrada i veliko priznanje. Drago mi je što su nagrađeni ljudi koji promiču obrazovanje jer to predstavlja poticaj", istaknula je

Šiljeg. Ukratko je opisala i svoje prve korake u novinarstvu.

"Od pisanja za školski list, preko posla na dva lokalna radija došla sam u Zagreb i upisala studij socijologije i komunikologije te slučajno završila na RTL-u.

Vidjela sam studentski natječaj za posao i tu ostala", prisjetila se Šiljeg. Podijelila je i pokoji savjet

Pragmina nagrada promiče vrijednost obrazovanja i njegovu važnost

Predsjednik udruge Pragma Nedjeljko Marković zaključio je kako je vrlo važno da novinarski radovi potaknu emocije publike jer je upravo to ono što potiče društvo na kvalitetne promjene

budućim televizijskim novinarkama i novinarima.

"Najteže je raditi za televiziju, jer priča koju treba ispričati mora biti atraktivna slikom i zvukom.

Treba biti mnogo atraktivnije od onoga što je u novinama ili na radiju i kao takva ima određenu odgovornost i kriterije koje treba ispuniti", kazala je Šiljeg.

Događaju su nazočili i učenici osnovnih škola koji su istaknuli kako se mediji ne bave dovoljno problemima kojima bi trebali.

Kao primjer istaknuli su školu u Vukovaru koja nema prikladne učionice ni infrastrukturu, a o tome se u medijima ne govori.

Predsjednik udruge Pragma Nedjeljko Marković zaključio je kako je vrlo važno da novinarski radovi potaknu emocije publike, jer je to ono što potiče društvo na kvalitetne promjene.

Društvo 9

BROJ 35, ožujak 2018.

Odakle dolazi rabljena odjeća? Sve brojnije prodavaonice rabljenom robom prodaju, ali ne kupuju od građana

'Otkupljujemo samo ako dovezete pun kamion, inače nam se ne isplati'

Tekst: Milovan Nikolić Ana Roksandić Lara Lovrek Foto: Luka Šatara/Global

Najviše se uvozi iz Njemačke, Češke i Slovačke, a time prodavači 'preskaču' pronalaženje, skupljanje i čišćenje odjeće o svom trošku

R

eporteri Globala u jednoj su zagrebačkoj prodavaonici rabljenom robom pokušali prodati staru zimsku jaknu.

No razgovor s prodavačicom bio je vrlo kratak.

"Dobar dan, ja bih htio prodati ovu jaknu, ako mogu?"

"Ah, oprostite, ne otkupljujemo odjeću od građana."

"Baš ništa?"

"Pa, ako nam donesete pun kamion odjeće, možda razmislimo, ovako na malo – ne", kratko je i jasno "odrezala" prodavačica.

I takav odgovor nismo dobili samo jednom. Obilazeći second hand shopove, postajalo je jasno da pitanje ne treba biti možemo li prodati svoju staru odjeću tim prodavaonicama za koje se zna da im je temelj posla otkup i preprodaja rabljene robe. Pitanje je trebalo biti - zašto uopće ne žele otkupiti robu građana.

Previše posla Naime, samo je jedna prodavaonica, od pet koliko smo ih obišli, bila voljna otkupiti odjevne predmete. U ostalim je prodavaonicama odgovor bio isti – odjeća se kupuje na veliko, ne od građana pojedinačno.

Odakle onda dolazi odjeća koju možemo kupiti u prodavaonicama rabljenom robom, ako nije od naših sugrađana?

U svakoj bi nas takvoj prodavaonici dočekali slični odgovori. Cijene su im niske, ponuda golema i ponekad se može naći brendirana roba u odličnom stanju. Svaki komad odjeće ima ceduljicu na kojoj je napisana zemlja podrijetla.

A ono što smo doznali jest da se najviše uvozi iz Njemačke, Češke i Slovačke. Čini se da je tako najisplatljivije, barem tako kažu prodavačice u neformalnom razgovoru.

"Otkup od građana zahtijeva previše posla i kompliciranije je. Svaki komad treba pregledati, a i za svaki komad odjeće trebao bi se napraviti ugovor s kupovnim i prodajnim cijenama. Jednostavnije je ovako", objašnjava trgovkinja u jednom second hand shopu.

Ipak, naišli smo i na proda-

Većina prodavaonica ne otkupljuje staru odjeću od građana pojedinačno

vaonicu u kojoj bi robu mogli prodati ako je sezonska i očuvana, i to po cijeni od 10 kuna po kilogramu. No i pored toga ta prodavaonica drži i robu iz inozemstva. Kažu, i njima je tako isplativije.

Bez zakonske regulative U Hrvatskoj prodavaonice rabljenom robom nisu regulirane nikakvim posebnim zakonima, nego se vode kao obične prodavaonice. U udruzi Potrošač smatraju kako hrvatski zakoni nisu dovoljno definirani i stoga prodavaonice rabljenom robom mogu poslovati kako žele. S druge strane, ne smatraju da je obmanjiva-

'Otkup od građana zahtijeva previše posla i kompliciranije je. Svaki komad treba pregledati, a i za svaki komad odjeće trebao bi se napraviti ugovor', objašnjava trgovkinja u jednoj prodavaonici nje kupaca to što građani pojedinačno ne mogu donijeti i prodati svoju odjeću.

Upućeni smo da se obratimo Hrvatskoj gospodarskoj komori koja pak smatra kako prodavaonice ne otkuplju-

U Sloveniji otkupljuju od građana, u Srbiji ne

U Sloveniji prodavaonice otkupljuju robu od građana po uvjetom da je u odličnom stanju i da izgleda kao nova. Štoviše, potrebno je prethodno on-line rezervirati termin u kojem djelatnici pregledavaju donesenu odjeću, u suprotnom ona nije prihvaćena. U Srbiji, roba se pak ne otkupljuje, nego uvozi kao i u Hrvatskoj. To je najčešće odjeća koju su u inozemstvu građani donirali Crvenom križu ili Vojsci spasa, a koju te organizacije onda prodaju kako bi se financirale.

Neki u prodavonicama rabljenom robom kupuju zbog niže cijene odjeće, a neki zbog njene kvalitete

ju od građana jer kupnjom u EU preskaču pronalaženje, skupljanje i čišćenje odjeće o svom trošku, što bi morali proći kada bi odjeću kupovali od građana. Iz Sektora za trgovinu pri HGK doznajemo da ne postoje posebni porezi na prodavaonice rabljenom robom.

Unatoč svemu, prodavaonice rabljenom robom posljednjih godina postaju sve popularnije. Neke tanak novčanik ipak prisiljava na takvu kupnju s obzirom na to da se u prodavaonicama rabljenom robom može pronaći odjeća po znatno nižim cijenama. Drugi jednostavno žele uštedjeti i nije im važno je li odjeća bren-

dirana. Neki vole birati između najraznovrsnije ponude boja, stilova i modela, s obzirom na to da se u prodavaonicama rabljenom robom može pronaći uistinu svašta. Četvrtima se pak sviđa koncept svojevrsnog recikliranja odjeće.

'Originalnije od brenda' Ivana Marić, studentica, kaže da u second hand shopovima kupuje jer smatra da je roba kvalitetnija nego u nekim drugim prodavaonicama.

"Ne znam, drukčije je. U posljednje sam vrijeme zadovoljnija u tim prodavaonicama nego u onima nekih brendova", kaže Ivana i dodaje da joj se odjeća u second hand prodavnicama čini originalnijom.

A što građani mogu učiniti ako imaju nešto odjeće koju više ne žele nositi, a ne žele je ni baciti? Najbolja je opcija odnijeti robu u skladišta ili kontejnere za prikupljanje odjeće Crvenog križa. Skladišta u Zagrebu su u Švarcovoj i Radničkom dolu, a kontejner u Ilici 223. Tako se čini dobro djelo iako za njega nema financijske naknade. Druga opcija je, naravno, "svemogući" internet sa svojim brojnim oglasnicima.

10 Svijet

BROJ 35, ožujak 2018.

Kontrola oružja Rasprave nakon pucnjave u Floridi pokazuju nespremnost društva za rješavanje problema

U SAD-u politiziraju i zapostavljaju traumatizirane učenike Tekst: Božo Filip Marković

M

alo je događaja koji izazivaju tako predvidljive reakcije kao masovne pucnjave u školama u SAD-u.

Dok jedna strana političkog spektra daje do znanja da će im oružje, kako je rekao bivši predsjednik Nacionalne puškarske asocijacije (NRA) Charlton Heaston, biti oduzeto samo iz njihovih "hladnih, mrtvih ruku", druga zagovara "kontrolu oružja" – riječi koje iz političkog slogana nikad ne prerastu u ikakav ozbiljan prijedlog zakona.

Prema gotovo istom su se scenariju nizali događaji neposredno nakon nedavne pucnjave u Parklandu u Floridi. Ono što taj slučaj čini specifičnim akteri su koji su se našli na strani koja zagovara povećanu kontrolu oružja - učenici koji su krvoproliće preživjeli te ubrzo nakon njega postali najglasniji u raspravi.

Spektakl umjesto foruma U CNN-ovoj raspravi o kontroli oružja s jedne su strane pozornice sjedili učenici koji su preživjeli nedavnu tragediju, a s druge ljudi raznih političkih stavova, među kojima su bili i zagovornici slobode posjedova-

CNN-ova javna rasprava, zamišljena kao forum za izražavanje mišljenja, prerasla je u borbu za naklonost publike

'Zbog svoje ranjivosti i osjećaja tzv. krivnje preživjelih, traumatizirani učenici mogu dati izjave koje inače ne bi dali', navodi psihologinja Kuterovac Jagodić

Pucnjava u Parklandu bila je katalizator za pojačanu raspravu o kontroli oružja u SAD-u

nja oružja. Iako najavljen kao forum tijekom kojeg će obje strane imati prigodu izraziti svoja i čuti tuđa mišljenja, cijeli je događaj poprimio atmosferu spektakla.

Rasprava je ubrzo prerasla u borbu za naklonost publike, one u dvorani i one pred malim ekranima. Sve se to događalo bez mnogo razmišljanja o utjecaju koje tolika medijska pozornost može imati na one koji su

tjedan prije proživjeli traumatično iskustvo.

"Gotovo svi koji su traumatizirani neposredno nakon događaja nemaju još uspostavljene načine za nošenje s njima.

Zbog svoje ranjivosti i osjećaja takozvane krivnje preživjelih ('Zašto oni a ne ja? ') mogu dati izjave koje inače ne bi dali kada im emocije ne bi zasjenile sposobnost kritičkog razmišljanja", objašnjava prof. dr. sc. Gordana

Kuterovac Jagodić, predstojnica Katedre za razvojnu psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Događaj je epitomizirao raspravu o oružju, koja se češće vodi kako bi se prikupili glasovi i probudio entuzijazam glasačkog tijela uoči izbora, nego da bi se umanjio broj budućih napada.

Sintagme poput "kontrola oružja" realpolitički su korisne jer ih svaka osoba može protumačiti kako želi. Stoga se pozivi na

strožu kontrolu često prevode u "želimo spriječiti pucnjave", bez potrebe da se objasni kako bi se to učinilo.

Puko privlačenje gledanosti?

Istodobno upozorenja o ljudima koji žele zaplijeniti oružje ponekad graniče sa širenjem histerije. Dan nakon rasprave na CNN-u, glasnogovornica NRA-a Dana Loesch rekla je kako "mnogi u tradicionalnim medijima obožavaju masovne pucnjave", te pojasnila da je to tako "zbog ljubavi prema gledanosti. Plačljive bijele majke donose gledanost vrijednu zlata."

Pucnjava u Floridi neće biti posljednja tragedija takvog tipa.

Rasprave koje će uslijediti ponovno će biti zatrovane idejom da oni koji se protive nisu samo u krivu, nego i zli. I ponovno će velika odgovornost biti na medijima. To ne znači da se razgovori sa žrtvama ne mogu voditi, nego da se one ne bi trebale koristiti kao ideološko oružje.

"Svako intervjuiranje trebalo bi se organizirati u trenutku kada one budu imale više raspoloživih emocionalnih i kognitivnih kapaciteta da spoznaju sve aspekte događaja", zaključuje Kuterovac Jagodić.

Izbori u Italiji Loše ekonomske i demografske okolnosti omogućile su uspjeh Pokreta pet zvjezdica

Populisti na korak do formiranja vlade Ovo je početak novog razdoblja u talijanskoj politici, ističe novinar Silvije Tomašević

Tekst: Martina Lozo

T

alijansko je biračko tijelo na prošlim parlamentarnim izborima odlučilo "kazniti" etablirane stranke predvođene Matteom Renzijem i Silvijem Berlusconijem, većinski dajući potporu dvjema populističkim opcijama. Dominantan utjecaj na takav rasplet treba pripisati nepovoljnim ekonomskim i demografskim kretanjima, naročito izraženima u južnim pokrajinama. U takvim se okolnostima najuspješnijom u privlačenju masa pokazala politička platforma Pokreta pet zvjezdica.

Njeno formiranje počinje još 2007. godine nakon niza organiziranih prosvjeda usmjerenih protiv korumpiranih elita, a najveću popularnost postiže širenjem svojih "protestnih" ideja

putem internetskog bloga. Rezolutno odbacujući bilo kakve ideološke predznake, ključne smjernice prikazuje unutar pet naslovnih zvjezdica, a to su problematika okoliša, vodoopskrbe, prometa i razvitka uz internetsku povezanost. Silvije Tomašević, novinar i dugogodišnji dopisnik Večernjeg lista i HRT-a iz Rima, ocjenjuje da je upravo takav široki pristup, uz utemeljenje na prividnom poštenju, s obzirom na nerijetko sektaški

Luigi di Maio, čelnik Pokreta pet zvjezdica

Rezultati parlamentarnih izbora

Analiza pojedinačno ostvarenih rezultata upućuje a prevlast antiestablishment opcija Pokreta pet zvjezdica (32,22%) i Lige (nekadašnja Sjeverna liga, 17,69 %). Time se Liga prometnula u vodeću stranku koalicije desnice, koju osim nje čine radikalni Fratelli d’ Italia (4,35%) te Berlusconijeva Forza Italia (13,94%). Poraz je to velikih stranaka- uz Forza Italiu, danak je platila i opcija lijevog centra, Demokratska stranka (18,9%). Takav rasplet otvorio je prostor brojnim postizbornim scenarijima, od moguće anti establishment koalicije P5Z i Lige do velike koalicije desnih i demokrata, ali i formiranja manjinske vlade.

opisan karakter organizacije, zaslužni za identifikaciju raznovrsnih struktura nezadovoljnih s politikama Pokreta.

Raspon podupiratelja Tomašević zorno opisuje krajnostima - "za njih glasuju od blagajnice u samoposluživanju, nezadovoljne svojim položajem, do profesora koji smatra da je drugi kolega nezasluženo napredovao u karijeri". Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti, ističe da bi eventualan dolazak Pokreta pet zvjezdica na vlast mogao biti indikator vjerodostojnosti njihovih ideja populističkog predznaka.

"Dosadašnja povijest nam govori da imamo dva moguća odgovora; jedan je slučaj grčke Syrize, koja je po dolasku na vlast iznevjerila svoja obećanja koja su trebala voditi računa o građanima, pretvorivši se u jednu

od srednjostrujačkih socijaldemokratskih opcija kakve su prije kritizirali. Drugi je primjer onaj venezuelanski, u doba pokojnog predsjednika Huga Cháveza, čije su se provođene politike unatoč kontroverzama pokazale redistributivnima u korist najpotrebitijih", navodi Šalaj. Pritom Pokretu ne idu u prilog provođene politike na lokalnim razinama u Rimu i Torinu, koje su se dokazale neučinkovitima i u konačnici rezultirale gubitkom podrške na nacionalnim izborima.

Dok Šalaj smatra da je krajnje nezahvalno prognozirati sastav buduće talijanske vlade, s obzirom na raznovrsne postizborne mogućnosti, Tomašević ipak zaključuje da je jedno sigurno: "Započelo je novo razdoblje u talijanskoj politici, tzv. treća republika, koju Pokret naziva i republikom građana".

KAKO JE DOŠAO OD ZABAVE DO KONZOLE KOJU JE PRODAO U 4000 KOMADA

I

Za uspjeh treba imati živaca i ne živjeti u strahu 'Mislim da Hrvatska i naše školstvo neće moći držati korak s tehnologijama pa će trebati sve više edukacijskih alata poput MAKERbuina ili nečeg sličnog', smatra mladi poduzetnik Tekst: Marija Edita Feldi, Hana Ivković

Nisam protivnik fakulteta i formalnog obrazovanja, jednostavno sam ovo što imam vidio kao prigodu koju sam odlučio zgrabiti, jer si nikad ne bi mogao oprostiti da nisam ušao u ovaj pothvat

ROBERT FAJT/CROPIX

ROBERT FAJT/CROPIX

zgleda poput kombinacije lego-kocaka i Nintendo Game Boya, no MAKERbuino zapravo je retro igraća konzola koju svaki ljubitelj elektronike i tehnologije može izraditi sam, na način koji se njemu sviđa. Izumitelj tog originalnog uređaja je 19-godišnji Albert Gajšak, koji se, igrajući se žicama i lemilicom u svom domu, dosjetio kako spojiti videoigre i elektroniku na jednostavan i inovativan način. Prije godinu dana pokrenuta je kickstarter kampanja, koju je podržalo više od 1500 ljudi s donacijama koje su dosegle čak 100.000 američkih dolara. Zahvaljujući golemoj popularnosti te konzole, koja je prodana u čak 4000 primjeraka, Albert je pokrenuo svoj startup i započeo karijeru, te mu se smiješi sve veći uspjeh. Global je s njim uspio porazgovarati o MAKERbuinu, njegovim stavovima o obrazovanju, kao i "tipovima" za poslovni uspjeh. ◼◼ Zašto koristiš tako retro i zastarjelu tehnologiju u svom radu?

Nekoliko je razloga za to. Jedan je od njih je što je poanta našeg uređaja da ga korisnik sam sastavi - ne samo da je retro nego je i edukativno. Također, što više radiš na uređaju, postaje kompliciraniji, kompleksniji i može zakazati, a treba ga sastaviti ručno. Zato nismo

mogli staviti neki hardver, nešto što je jako nabrijano, jer to onda više ne bi bila poanta samog uređaja. Drugim riječima, nitko ovaj uređaj ne bi trebao kupiti sad, u 2018. godini, jer svaki klinac ima svoj smartphone koji je nabrijan, ima fini ekran u boji, 3D igrice. Ali mi i ne prodajemo hardver, nego iskustvo učenja.

Na kraju ispadne da se ljudi više vežu za taj uređaj zato što su ga sami sastavili i jer je on njihovih ruku djelo.

Drugi razlog je u tome što smo mi mala tvrtka i nemamo hrabrosti napraviti neku jaču konzolu koja će se natjecati s,

primjerice, Nintendom, Switchem...

To su multimilijunske kompanije i imaju više ljudi i resursa - nama je mnogo lakše napraviti nešto ovako, retro i mi se s njima ne natječemo. ◼◼ Misliš li da će MAKERbuino jednog dana biti neka vrsta futurističkog Lega?

Nisam točno siguran.

Mislim da ništa neće biti Lego, jer Lego je - Lego.

Ali ono što mi sad radimo

definitivno je malo kompliciranije od legića, sadrži i elemente lemljenja i bliže je pravoj elektronici nego legićima. Potencijalno bih mogao ostvariti uspjeh na tržištu jer su u posljednje vrijeme općenito edukacija, didaktika, STEM i ostale stvari postale jako jako popularne. Postoje i druge tvrtke, male tvrtke s tržišnim potencijalom, i moglo bi se stvoriti tržište ako nastavimo gurati priču, ali mislim da će STEM i ta edukacija biti samo popularniji u budućnosti. Mislim da Hrvatska i naše školstvo neće moći držati korak s tehnologijama pa će trebati sve više edukacijskih alata poput MAKERbuina ili nečeg sličnog, koji će održavati zanimanje mladima i ne samo mladima. Hoće li to ikad biti Lego? Vidjet ćemo. ◼◼ Što si radio kad ti je došla ideja za MAKERbuino? Kako je izgledao taj proces?

To se počelo spontano razvijati kad sam se počeo baviti elektronikom, programiranjem, mikroračunalima i drugim stvarima i jako se zabavljao time.

Zatim sam malo razmišljao što bih mogao napraviti pa sam napravio nekakav sintisajzer, pa drugom prigodom ručni sat, i tako redom. I onda sam napravio igraću konzolu. Bilo je to fora, meni za dušu, nisam planirao da će to biti nešto veliko.

Pokazao sam je jednom čovjeku koji me je učio mikroračunalima u jednom kampu i njemu je to bilo jako interesantno. Dogodio se članak u jednom časopisu koji je izazvao veliki interes i pozitivne kritike, zatim sam krenuo na sajmove. Zapravo sam se samo zabavljao s time do negdje 2016. godine kad sam predstavio konzolu na sajmu inovacije u Rimu.

Po povratku u Hrvatsku o tome su pisali razni portali, dobili smo investitora i onda je to poprimilo neki ozbiljniji ton. ◼◼ U koju si srednju školu išao i imaš li planove za studij?

Završio sam matematički smjer Gimnazije Karlovac, nisam ništa upisivao nakon toga i otišao sam izravno u biznis jer

sam brzo potom osnovao kickstarter. Što se tiče studiranja, mislim da neću nešto upisivati, što je dosta škakljiva tema jer dobivam dosta negativnih komentara zbog toga.

Nisam nikakav protivnik fakulteta i formalnog obrazovanja, jednostavno sam ovo što imam vidio kao jako dobru prigodu koju sam odlučio zgrabiti, jer si nikad ne bi mogao oprostiti da nisam otišao u ovaj pothvat. Ne možeš raditi dvije stvari istodobno i kvalitetno, pogotovo kad imaš malu tvrtku. Velika nam je stiska s vremenom. Ne vidim kako uskladiti to dvoje jer oboje zahtijeva potpunu predanost. Mislim da raditi to dvoje istodobno ne bi završilo dobro.

Imao bih osjećaj da nikad nisam zadovoljan onime što radim jer ne dajem maksimum, a to je nešto što ja radije ne bih. Najgore mi je kad starci tjeraju djecu da nešto rade - ja sam najviše zahvalan u svom životu ljudima koji me nisu tjerali. ◼◼ Što misliš da je najvažnije za poslovni uspjeh?

Mislim da je najvažnije da imaš mnogo živaca i - da se ne bojiš neuspjeha. Mislim da je najslabija točka obrazovanja i tog mentalnog sklopa iz srednje ta - volim citirati Ivana Mrvoša koji je izumio pametne klupe: "Ljudima u Hrvatskoj najviše fale 'muda'". I što misli pod time - nemaju hrabrosti i previše se boje neuspjeha. ◼◼ Koji su ti planovi za budućnost?

Htjeli bismo napraviti liniju proizvoda jer stvarno vidim budućnost u tome. Ti proizvodi bi imali različite razine kompleksnosti da pokrijemo što širu publiku. MAKERbuino je malo kompleksniji set, na kojem piše da je za dob od 11 na dalje i obično je popularniji u završnim razredima osnovne škole, među srednjoškolcima i odraslim hobistima. Sad, mi bismo pokušali doći do nešto mlađe publike, i to bi zapravo bio više Lego u odnosu prema MAKERbuinu. ◼◼ Za kraj, koja ti je najdraža konzola osim MAKERbuina i koja ti je najdraža Gamer buino igra?

Najdraža konzola - ja sam Playstation 2 generacija. To mi je prva grafika i sve i to mi je najjača stvar - još ga imam na tavanu.

Najdraža Gamerbuino igra mi je "Space Invaders", volim te stare, retrozvukove pucnjave.

ALBERT GAJŠAK mladi poduzetnik i izumitelj

Intervju 11

BROJ 35, ožujak 2018.

12 Fotoreportaža

Jednaki u različitosti Autorica: Matea Petrović

BROJ 35, ožujak 2018.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj trenutačno živi više od 1500 osoba s Downovim sindromom, a za njihov Svjetski dan simbolično je izabran 21. ožujak, kako bi se istaknula trisomija kromosoma kojom se stvara jedan kromosom viška. Unatoč njihovoj sve većoj prihvaćenosti u društvu u posljednjih četrdesetak godina, one s Downovim sindromom i dalje se diskriminira i suočavaju se s predrasudama kad je riječ o obrazovanju i samostalnom životu. Zato im se i nošenjem nesparenih čarapa iskazuje podrška kako bi se što bolje integrirali u društvo.

Reportaža 13

BROJ 35, ožujak 2018.

NA NOĆNOM MARŠU Žene i muškarci 8. ožujka zajedno upozorili na neravnopravnost spolova

Obiteljsko nasilje nije reality show!

Tekst: Tamara Horvat

D

ošla sam zato što imam kćer, zato što sam imala oca koji je bio užasno patrijarhalno odgojen, ali je ipak volio više mene nego svoje privilegije.

Naučio me je da ravnopravnost proizlazi iz ljubavi i da toga ima u današnjem svijetu, mi danas ovdje ne bismo bili, kaže Marijana Gara Čorić koja već drugu godinu 8. ožujka maršira za prava svih žena.

Ove godine na Trgu žrtava fašizma, na trećem Noćnom maršu, okupilo se najviše ljudi dosad, koji su svoje nezadovoljstvo iskazivali i natpisima na transparentima. Tako su se zrakom vijorile poruke: "Moje tijelo nije hotel", "Aktivisti, tko vam pere čarape", "Bori se kao žensko", "Seksizam je rasizam", "Moje tilo nije javno dobro", "Demografi odjebite od žena", "Žene nisu inkubator", "Feministkinja NE maternica", i mnogi drugi.

DALIBOR URUKALOVIĆ/PIXSELL

Brojnim transparentima ukazivalo se na neravnopravnost

Današnje institucije ne samo da ne štite prava žena, nego neke od njih i čine to nasilje u procesuiranju tog kaznenog djela, kaže članica neformalnog kolektiva fAKTIV Sanja Kovačević

Stotine ljudi raznih generacija, djece, tinejdžera, roditelja, starijih, muškaraca i žena, "vikalo" je da zahtijevaju ravnopravnost spolova

DANIEL FERRER/GLOBAL

DANIEL FERRER/GLOBAL

Svaka žena doživjela diskriminaciju Iz fAKTIVA poručuju kako smatraju da je svaka žena barem jednom u životu doživjela neki oblik diskriminacije.

"Neke žene poslodavci su na razgovorima za posao ispitivali o planiranju obitelji, neke

su za isti posao slabije plaćene od muških kolega, neke imaju niže mirovine, neke obavljaju glavninu kućanskog rada u partnerskim odnosima, neke su žrtve rodno utemeljenog nasilja, neke žrtve seksizma, neke su ugnjetavane kao pripadnice LGBT zajednice", kažu.

Iako je svaki prosvjednik imao vlastiti razlog zbog kojega se pojavio na Trgu žrtava fašizma 8. ožujka, jedno im je bilo zajedničko, želja za promje-

DALIBOR URUKALOVIĆ/PIXSELL

vještavaju kao o reality showu u kojem je važnije kakav je bio ubojica, nego što je žena mrtva", rekla je.

DANIEL FERRER/GLOBAL

Dosta je!

Jedna od mlađih prosvjednica bila je i petogodišnjakinja koja je uz majku Marijanu nasmijano nosila transparent "Dosta je!". Na pitanje zašto njih dvije prosvjeduju, odgovorila je: "Zbog moje kćeri, prije svega, osjećam da živimo u lažnoj koloniji. Mi danas nemamo državu, koliko god joj to smiješno zvuči".

Stotine ljudi raznih generacija, djece, tinejdžera, roditelja, starijih, muškaraca i žena, "vikalo" je kako zahtijevaju ravnopravnost spolova.

Govor jedne od članica neformalnog kolektiva fAKTIV, koji je i organizirao ovaj prosvjed, bio je popraćen glasnim povicima odobravanja i pozadinskim zvukom bubnja koji je dodatno isticao izrečeno.

Ona je u ime svog kolektiva, i ostalih prisutnih koji su joj odobravali pljeskanjem, prozvala Vladu, govorila o Istanbulskoj konvenciji i nekoliko puta istaknula kako je ljutita jer se u Hrvatskoj donose novi zakoni kako bi se spriječilo pravo žena na pobačaj.

"Ljutite smo jer se donosi novi zakon o pobačaju, s jasnom tendencijom uvođenja obveznog savjetovanja prije pobačaja, a istodobno se otvaraju centri za odgovaranje žena od pobačaja", rekla je članica fAKTIVA, a prisutni su je podržali velikim pljeskom. Istaknula je i da su, osim na političare i Crkvu, ljutite i na medije.

"Ljutimo se na one medije koji o obiteljskom nasilju iz-

'Marširam za prava svih žena, da moje dijete i sva druga ženska djeca imaju jednaka prava kao i muškarci i da možemo sami odlučivati o svojoj budućnosti', rekla je Issa Bulaja koja je dopla s majkom i kćeri

nom. Neki od njih rekli su da su svjesni da je ovo već treća godina kako marširaju, a promjene u našem društvu ne vide, ali i taj jedan dan otpora je početak k nečemu boljem.

"Drugu godinu sam ovdje i mislim da se ništa nije promijenilo od prošle godine. Sve stoji isto, čak je i lošije", govori Goran Tomac koji je došao marširati s prijateljicama.

Transparentom na kojem je pisalo "Žena, majka, radnica" Issa Bulaja je poručila da su promjene nužne.

"Marširam za prava svih žena, da moje dijete i sva druga ženska djeca imaju jednaka prava kao i muškarci i da možemo sami odlučivati o našoj budućnosti", rekla je Issa koja je na prosvjed došla s majkom i kćeri.

Još je jedna majka došla marširati za prava svog djeteta.

"Nisam ovdje večeras samo kako bi moje dijete imalo bolju budućnost, nego je zaslužuju sva djeca. Muškarci imaju žensku energiju i obratno, zašto onda stalno pravimo razlike i vodimo borbe, kada bismo svi trebali biti ravnopravni", rekla je Jelena Sigatić, koja je došla na prosvjed sa svojim novorođenčetom, starim samo nekoliko mjeseci, a povrh glave nosila je transparent s natpisom: "Seksizam i ksenofobija nisu moj đir".

Treći marš, a promjene nema Već treću godinu Sanja Kovačević, članica neformalnog kolektiva fAKTIV, organizira Noćni marš. Napominje da se njihovi zahtjevi od prošle godine nisu promijenili i zato ponovno marširaju.

"Današnje institucije ne samo da ne štite prava žena, nego neke od njih i promiču to nasilje u procesuiranju kaznenog djela. Prošle godine nam je glavni transparent bio da zahtijevamo besplatan pobačaj. Nije dovoljno da on bude dostupan jer smatramo da je to medicinski postupak koji je dio zdravstvene skrbi koja je u nas, navodno, javna i neprofitabilna, a mnoge žene plaćaju da bi pobacile izvan svoje države", rekla je Kovačević. Dodala da u društvu trenutačno vlada katastrofalno stanje i za muškarce i za žene, ali žene uvijek nose dvostruki teret. "Ženama je egzistencija još nesigurna, mahom su potplaćene za svoj rad, ukratko - nesigurniji su im radni uvjeti.

U takvoj je situaciji jednostavno suludo da institucije tjeraju žene da rađaju, a ne osiguravaju im siguran posao i normalne radne uvjete", zaključuje Kovačević.

14 Novac

BROJ 35, ožujak 2018.

sponzor rubrike*

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike

Što je fiskalizacija? Od 2013. Porezna uprava strože kontrolira promet gotovinom

'Muljatori' i dalje varaju - lažnim računima

Fiskalizacija, zapravo, znači evidentiranje platnog prometa istodobno u poslovnim knjigama obveznika i Porezne uprave

F

iskalizacija u prometu gotovinom u Hrvatskoj prisutna je od 2013. godine. Iako su nekad kontrole bile veće kao i same kazne, danas se sve češće srećemo s mjestima na kojima se računi ne izdaju ili se izdaju lažni. Kako prepoznati račun koji nije prijavljen Poreznoj upravi i valjano na to reagirati?

Obveza svih ugostitelja "Ne bih prepoznala je li mi u kafiću dan račun koji je va-

ljan ili nije, ali alergična sam kad se račun uopće ne izda.

Mnogo sam puta u skladu s time bez ikakvog srama znala otići iz kafića da ne platim", kaže Nataša Slavić, studentica druge godine Medicinskog

Brojni subjekti koji rade s gotovim novcem obuhvaćeni su obveznom fiskalizacijom, ali ona najviše pogađa ugostitelje

fakulteta u Zagrebu. Prema pravilniku o fiskalizaciji koji je izdala Porezna uprava, vrlo je važno da svaki izdani račun ima takozvanu JIR (jedinstveni identifikator računa) oznaku na sebi, uz pomoću kojeg se račun učitava internetski u Poreznu upravu.

"Fiskalizacija je obvezna za sve obrte i tvrtke koje su u sustavu PDV-a, ali i onaj tko nije u sustavu, a naplaćuje račune gotovinom, obveznik je fiskalizacije", započinje ekonomistica Žanet Čulina.

Dodaje da, na primjer, svaki ugostiteljski obrt mora kupi-

SPONZORIRANI ČLANAK

Zeleno svjetlo za… bolje društvo U prošlih šest godina banka je putem svog donacijskog natječaja dodijelila 2,2 milijuna kuna za 265 projekata usmjerenih na podizanje kvalitete života u zajednicama u kojima se provode Projekte izgradnje odnosa sa zajednicom društveno odgovornim poslovanjem OTP banka je ujedinila pod vlastitim brendom "Zeleno svjetlo za…", a najistaknutiji od njih je godišnji natječaj za dodjelu donacija, kojim banka transparentno i prema čvrstim kriterijima dodjeljuje donacijska sredstva društveno korisnim projektima – uključujući i one usmjerene na obrazovanje - hrvatskih udruga, klubova i ustanova.

Već sedmu godinu OTP banka je raspisala i godišnji natječaj za dodjelu donacija projektima registriranih udruga, klubova i ustanova sa sjedištem u Hrvatskoj.

Donacije u pojedinačnim iznosima do 30.000 kuna svake se godine dodjeljuju u četiri kategorije: mladi, obrazovanje i znanost, očuvanje kulturne, povijesne i tradicijske baštine te očuvanje okoliša, humanitarni projekti i sport.

Natječaj je bio otvoren do 19. ožujka, a dobitnici će biti poznati u svibnju.

U prošlih šest godina banka je putem svog donacijskog natječaja dodijelila 2,2 milijuna kuna za 265 projekata usmjerenih na podizanje kvalitete života u zajednicama u kojima se provode.

U sklopu svog programa "Ze-

U sklopu svog programa 'Zeleno svjetlo za znanje' banka stipendira studente slabijeg imovinskog stanja. U osam godina koliko traje, OTP banka je za ovaj program izdvojila više od četiri i pol milijuna kuna i pomogla 625 učenika i studenata leno svjetlo za znanje" banka stipendira studente slabijeg imovinskog stanja. U osam godina, koliko traje, OTP banka je za ovaj program izdvojila više od četiri i

pol milijuna kuna i pomogla 625 učenika i studenata.

Projekt stipendiranja studenata slabijeg imovinskog stanja realizira se u partnerstvu s predstavnicima lokalne uprave i samouprave, što znači da se banka kao partner priključuje njihovim postojećim programima stipendiranja u svakoj akademskoj godini.

U akademskoj godini 2017./2018. sa 615.000 kuna banka pomaže 87 studenata u partnerstvu s gradovima Zadar, Sisak, Čakovec i Benkovac, općinama Župa Dubrovačka, Nuštar, Bilje i Medulin te Sveučilištem u Zadru i Caritasom Dubrovačke biskupije.

I Splitska se banka, kao članica OTP grupe, ove godine priključila programu "Zeleno svjetlo za znanje" donacijom gradu Splitu u iznosu od 150.000 kuna za stipendiranje studenata iz obitelji slabijeg imovinskog stanja.

SPONZORIRANI ČLANAK

IVO ČAGALJ/PIXSELL

Tekst: Mia Musulin

ti fiskalnu blagajnu i povezati je s certifikatom koji kupuje u FINI te je umrežen s Poreznom upravom. Paušalni obrti, odnosno oni koji nisu u sustavu PDV-a, ne moraju imati fiskalnu blagajnu ako ne rade s gotovinom. Iznimka su i privatni iznajmljivači, iako naplaćuju gotovinom ne moraju fiskalizirati račune jer ostvaruju dohodak od svoje imovine, a ne od samostalne djelatnosti (nemaju registriran obrt ili tvrtku).

Fiskalizacija, zapravo, znači evidentiranje platnog prometa istodobno u poslovnim knjigama obveznika i Porezne uprave. Dakle, pod pretpostavkom da se svaki prodani proizvod i usluga naplati prema fiskaliziranom izdanom računu, Porezna uprava ima preciznu informaciju o prihodima koje je ostvario poduzetnik obveznik fiskalizacije.

Vrlo je važno valjano kontrolirati mjesta na kojima se ne izdaju računi ili se izdaju oni koji nisu valjani, a nije rijetkost da se porez, često dobro planirano, utaji.

Utaja porezne obveze "Brojni subjekti koji rade s gotovim novcem obuhvaćeni su obveznom fiskalizacijom, ali ona najviše pogađa ugostitelje. Mnogi su ugostitelji

Zakon o fiskalizaciji

Paušalni obrti, odnosno oni koji nisu u sustavu PDV-a, ne moraju imati fiskalnu blagajnu ako ne rade s gotovinom odjavili i likvidirali posao jer nisu mogli s ukupno prijavljenim prometom podmirivati obveze prema državi (porez na dodanu vrijednost) i isplaćivati plaće zaposlenicima", kaže prof. dr. sc. Drago Jakovčević s Katedre za financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Dodaje da je, prema njegovu mišljenju, nelogično zašto Njemačka i Sjedinjene Američke Države nemaju fiskalizaciju, a smatra ih se najuspješnijim zemljama po naplati poreznih obveza. Ističe i da oni koji žele utajiti poreznu obvezu, a obveznici su fiskalizacije to mogu činiti i dalje, premda se izlažu riziku da ih se "uhvati" s računom koji nije fiskaliziran ili s naplatom robe ili usluge bez izdanog računa. Na takve se stvari, smatra, bez reakcije građana i često provođene inspekcije u što je moguće više ugostiteljskih obrta, nemoguće utjecati.

Zakonom se uređuje postupak fiskalizacije u prometu gotovinom, obveznici fiskalizacije, sadržaj računa za provedbu fiskalizacije, vođenje Evidencije obveznika fiskalizacije u prometu gotovinom, provedba postupka fiskalizacije, plaćanje između obveznika fiskalizacije gotovim novcem te nadzor nad provedbom Zakona. Člankom 9. Zakona, propisan je sadržaj računa, a on mora sadržavati sljedeće podatke: vrijeme izdavanja računa (sat i minutu), oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju, oznaku načina plaćanja računa – novčanice, kartica, transakcijski račun, jedinstveni identifikator računa (JIR), zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije. Nadzor nad provedbom Zakona obavlja Ministarstvo financija, Porezna uprava.

Karijera 15

BROJ 35, ožujak 2018.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

LEAP Summit Ove je godine na Velesajmu 'poduzetnički raj' besplatno otvorio svoja vrata

I Mati Rimcu su se smijali, a ostvario je svoj san

Tekst: Antonija Grbavac Luka Gudek Nikolina Tomšić

N

a Zagrebačkom velesajmu održan je LEAP Summit, najveća platforma za poduzetnike na našim prostorima, a ove su godine vrata bila širom otvorena - bez naknade za ulaz - svima koji su htjeli doznati nešto više o poduzetničkim temama, potražiti prigodu za posao ili poslušati savjete domaćih i stranih uspješnih biznismena.

Brojnu je publiku pozdravio prvi prezenter ovogodišnjeg LEAP Summita, čelnik Europske komisije Branko Baričević.

Kazao je kako se nada privući studente da iskoriste fondove Europske komisije jer im je cilj pomoći pojedincima koji će potom pomoći zajednicama.

IVAN MARŠANIĆ

Goran Gavranović: Znak je za uzbunu kad vam mediji nude samo ono što volite

Jedna od tema LEAP Summita bili su i mediji. Govor na temu fake news održao je glavni urednik 24sata Goran Gavranović. Prisutnima je poručio kako je pokazatelj toga da nešto nije u redu ako ih mediji počnu bombardirati stvarima koje čitatelji, slušatelji i gledatelji vole.

"Ako vam netko servira samo ono što želite čuti, to je znak za uzbunu i trebalo bi vam biti dovoljan razlog za sumnju", rekao je Gavranović.

Istaknuo je važnost uloge novinara u očuvanju istine. Poručio je kako je važno da ne traže potvrdu

"Svako dijete ima talent. Naš je propust što kao edukatori to nismo prepoznali na vrijeme", istaknuo je Berisha. Pozvao se na rezultate istraživanja koje kaže da je 92 posto djece pre-

AP

IT MM SU

svojih stavova ili onoga što publika želi vjerovati nego da traže istinu i serviraju publici obje strane priče.

"Ne možemo podcjenjivati inteligenciju naše publike", istaknuo je.

Gavranović je poručio i kako će u budućnosti vjerojatno postojati oznaka kvalitete i potvrda validnosti izvora u medijima.

"Dotad pronađite izvor kojem vjerujete i koristite zdrav razum. Mozak je besplatan, samo ga trebate znati koristiti", izjavio je.

ma kreativnosti i imaginaciji genijalno, dok nakon završetka školovanja samo njih dva posto ostaje u toj kategoriji.

Istaknuo je kako upornim pokušavanjem da djecu u školama

usustavimo, zapravo ubijamo njihovo kritičko razmišljanje i kreativnu slobodu, koji će im poslije u životu biti itekako važna.

Među studentima koji su po-

LEAP je ove godine brojne teme posvetio mladima

LEAP SUMMIT

'Preporučujem svima LEAP. Možete čuti odlične predavače, a i LEAP vam može pomoći u profesionalnom razvoju', zaključila je studentica Ana iz Šibenika

'Moraš biti dobar u svemu. Nitko neće doći s vrećom novca i uložiti u tebe. Mnogi se bore za isto. Napravite svoju zadaću', poručio je poduzetnik Mate Rimac

LE

Svako dijete ima talent "Solidarnost je kamen temeljac Europske unije", istaknuo je Baričević u svom govoru.

Središnja tema ovogodišnjeg LEAP-a bili su mladi, među hrvatskim govornicima našlo ih se mnogo, a jedan od njih bio je i Mate Rimac. Baričević ga je istaknuo kao primjer dobro uloženog europskog kapitala.

Još od malih nogu iskazivao je strast prema automobilima i, iako su mu se svi smijali, san mu je bio napraviti vlastiti automobil. Odbio je čak i ponude iz inozemstva, jer je uvjet bio da se automobil proizvede tamo, a ne u Hrvatskoj. Ali nakon sedam godina rada, dobio je ono što je htio.

"Moraš biti dobar u svemu.

Nitko neće doći s vrećom novca i uložiti u tebe. Mnogi se bore za isto. Napravite svoju zadaću", poručio je Rimac publici.

Na samom kraju govora, "snimio je i selfie s oduševljenom publikom.

Alejtin Berisha, osnivač Finnish Schools Internationala, ispričao je priču o učeniku njegove škole kojeg su zbog neprimjerenog ponašanja izbacili, a nekoliko godina poslije doznali da je postao milijarder.

Kazao je da ga je to potaknulo da redefinira funkciju škole.

sjetili LEAP bila je i Edita Medić, studentica druge godine na poslovnoj ekonomiji. Ovo joj je bio prvi posjet toj priredbi te se oduševila predavanjima.

"Posebno mi se svidjelo predavanje jedne poduzetnice iz Slovenije, koja je govorila da, ako želimo uspjeti, moramo se najprije brinuti o sebi", istaknula je Edita. Istaknula je da je LEAP odlična prigoda da se pronađe svoja buduća profesija.

Ana iz Šibenika, studentica treće godine politologije, također je posjetila konferenciju.

"Preporučujem svima LEAP. Možete čuti odlične predavače, a i LEAP vam može pomoći u profesionalnom razvoju", zaključila je Ana. No da fakultet sam po sebi nije nužan za poslovni uspjeh, pokazali su Ivan Mrvoš i Albert Gajšak. Solarne klupe Steora i prijenosna konzola MAKERbuino bile su hit predavanja na

'Svako dijete ima talent. Naš je propust što kao edukatori to nismo prepoznali na vrijeme', smatra Alejtin Berisha, osnivač Finnish Schools International LEAP Summitu.

Mrvoša je, na prvu, zanimao isključivo profit. Prvi projekt (LED klupa) prošao je bezuspješno, ali nakon što je prodao gitaru da bi kupio materijal za Steora klupe, krenulo je na bolje. Odustao je od fakulteta na svojoj drugoj godini, ali roditelji su ga podržali i shvatili ozbiljno u trenutku kada je trebao uzeti zajam od 30.000 eura.

"Cijenu sam u početku otprilike odlučio. Što ja znam koliko stoji jedna klupa", našalio se Mrvoš. Danas je prodano 27 klupa, od kojih sedam u inozemstvo.

Može se i bez fakulteta I Gajšak je počeo ni iz čega, ali ubrzo je spojio igranje sa žicama, princip slaganja lego-kockica i Gamerbuino softver. Prvotni cilj bio je da uspije prodati 180 konzola – na kraju ih je prodano 1547, a danas se taj broj bliži 4000. Odustao je od fakulteta jer smatra da se ne bi mogao posvetiti i poslu i studiranju.

"Roditelji su bili ljutiti, ali na kraju su shvatili da me ne mogu tako štititi, i da je najbolji način da me štite upravo taj da me puste", objasnio je Gajšak.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

16 Kultura

BROJ 35, ožujak 2018.

Kiparstvo Stephan Lupino najavljuje izložbu u Klovićevim dvorima Drukčija vrsta knjižnice U sklopu Erasmus plu

U zemlji te prepoznaju tek nakon inozemnih uspjeha

'Uvijek sam radio avangardne stvari i nikad me nije zanimalo ono što je pomodno. Ja sam roker u umjetnosti', rekao je Lupino koji je svjetsku karijeru izgradio prije nekoliko desetljeća kao fotograf

PRIVATNA ARHIVA

S

to loše žive i da se od umjetnosti ne može preživjeti. Smatra da se mladi ovdje trebaju baviti umjetnošću ako to vole, ali da sa strane trebaju imati uvijek nešto drugo.

'Umjetnik ipak mora biti i 'šljaker', pogotovo u kiparstvu jer to je atletski rad, moraš biti fit - to je sve fizički rad, plus umjetnost, plus sva nadahnuća', istaknuo je Lupino

Umjetnost seli na Zrće "Žao mi je mladih umjetnika, preporučujem im da se bave zanimanjima koja su traženija i koja nedostaju u našoj državi.

Umjetnik ipak mora biti i 'šljaker', pogotovo u kiparstvu jer to je atletski rad, moraš biti fit - to je sve fizički rad, plus umjetnost, plus sva nadahnuća", istaknuo je.

Iako vezan za inozemstvo gdje je od svog imena već napravio brend, Lupino za sada više vremena provodi u Hrvatskoj. No mladima poručuje da se ne smiju ograničavati, prema njegovu mišljenju u Hrvatskoj je danas, nažalost, sve previše banalno i tmurno, pa uvijek treba razmišljati globalno.

Tako i on, nakon izložbe u Klovićevim dvorima priprema iznenađenje i za posjetitelje Zrća, gdje će na ljeto postaviti četiri skulpture, a trenutačno je u pregovorima i za izložbe u Austriji, Munchenu i New Yorku.

pod nazivom "lupinizam". No ono što je zanimljivo svakako jest to da su mu, kako kaže, vrata poznatih muzeja, publike i stručne javnosti otvorenija u inozemstvu nego u matičnoj zemlji, zbog čega je ogorčen tretmanom suvremene umjetnosti u našoj zemlji.

"Imam već mnogo ponuda iz Amerike. Sve više ću izlagati vani, a za nekoliko godina ću sve odnijeti u inozemstvo jer ovdje nema sluha za umjetnost, ovdje je sve umreženo i uvijek isti ljudi.

A mene zanima samo umjetnost.

Sve što imam uložio sam u ovo i ljudi u inozemstvu to prepoznaju", rekao je Lupino i dodaje da mladi danas u Hrvatskoj općeni-

STEPHAN LUPINO

Sve popularniji 'lupinizam' U prosincu prošle godine svome rodnom gradu Varaždinu Stephan Lupino darovao je skulpturu Venere, a ovih dana je u završnoj fazi priprema druge skulpture pod nazivom Fire Angel koja je trenutačno u 11 dijelova.

"To je kapitalno djelo, siguran sam da će biti najbolja, najjača i najpopularnija suvremena skulptura u Hrvatskoj. Na vrhu glave sam joj stavio jedno oko kao čakru kojom ona prima iz svemira tu božansku energiju, a na koljenu će biti drugo oko koje će ljudi moći primiti kako bi dobili tu energiju", objasnio je Lupino koncept svoje skulpture visoke gotovo četiri metra.

Tijekom višedesetljetnog fotografiranja snimao je ženska tijela i svjetske zvijezde, autor je fotografija za albume dvojca 2Cellos, a sad je napravio zaokret u karijeri i posvetio se slikarstvu i izradi skulptura i konceptualnog namještaja.

"To je kreativna, luda, nadahnuta, nadrealna i prosvijećena energija koju želim podijeliti s ljudima. To je odmalena u meni, uvijek sam radio avangardne stvari i nikad me nije zanimalo ono što je pomodno. Ja sam roker u umjetnosti, uvijek radim nešto novo, što većinom ljudi shvate pa me tako percipiraju i cijene", opisao je Lupino svoj umjetnički izričaj koji je već postao poznat

Tekst: Sara Vrban

O

prostite, mogu li posuditi muslimana? rečenica je koja se ne čuje u svakodnevnom razgovoru. Štoviše, zvuči prilično diskriminirajuće, ali stavljeno u kontekst jednog inventivnog projekta kojem je cilj upravo suočavanje s određenim društvenim problemima te suzbijanje diskriminacije, predrasuda i stereotipa, može dovesti do vrlo pozitivnih promjena u društvu.

Tekst: Lucija Ptičar vjetski poznati umjetnik s hrvatskom adresom Stephan Lupino, čovjek koji se proslavio fotografijom, a novi uzlet napravio je kiparstvom, trenutačno se priprema za izložbu u Klovićevim dvorima koja će biti otvorena od 26. travnja do početka lipnja.

"Jako mi drago jer je to jedan od najvažnijih muzejskih prostora u Hrvatskoj.

Kustosi trenutačno pripremaju postav izložbe i katalog.

Uz skulpture, crteže i umjetnički namještaj, na izložbi će posjetitelji moći vidjeti i tri videozida te ponajbolje fotografije iz mog opusa", rekao je Lupino koji je tom prigodom za Global otkrio i što misli o umjetnosti u Hrvatskoj i kakav je položaj mladih umjetnika.

Sva su pitanja slijepe osob

Borba s etiketama U sklopu programa Erasmus plus nedavno je organiziran seminar na temu projekta Human Library kojim se mogu promijeniti ljudske predrasude o pripadnicima drugih religija, druge rase, društvenog statusa ili, na primjer, seksualne orijentacije.

Pristupačnost, različitosti i ljudska prava vrijednosti su koje ovaj projekt promiče i približava svakom sudioniku. A kako to čini?

Osoba koja dođe u "Ljudsku knjižnicu" dobiva mogućnost biranja "knjige", odnosno osobe koja je određena nekom predra-

sudom i jasno etiketirana u društvu. Etiketiranje je ovdje važno da bi se prepoznalo kako drugi shvaćaju te pojedince-knjige, a nakon "čitanja" lakše je shvatiti zašto i kako te osobe nisu određene time što im se stavlja kao etiketa.

Projekt omogućuje sudionicima postavljanje pitanja tijekom razgovora od 30 minuta, pitanja koja u normalnim okolnostima ne bi mogli postaviti jer nisu u doticaju s pojedincima iz određene grupe ili im ih je neugodno postaviti.

S druge strane, "knjigama" se osigurava sredina u kojoj se mogu otvoriti, i slobodno podijeliti mišljenja o predrasudama koje ih prate i koje dominiraju u društvu. Ideja da se mijenjaju

Istraživanja su pokazala da nakon 'čitanja knjige' čak dvije trećine sudionika promijene mišljenje i sruše predrasude i stereotipe koje su imali

Glazbeni pokreti koji su mijenjali svijet (I.) Ro

Bunt, Elvis i zarazn

Stariji Amerikanci novi stil nisu dobro prihvatili, smatrali su takvo ponašanje nepristojnim, antikršćanskim i - nedopustivim Tekst: Terezija Bošnjaković Foto: Matea Petrović/Global

nny and his Rockin' Tunes.

B

Country i R&B "Rockabilly je glazbeni stil koji je nastao kao spoj countryja i crnačkog rhythm and bluesa, ali je, prema mom mišljenju, mnogo sličniji countryju koji su izvodili bijelci, gotovo isključivo. Oni su se tada nazivali hillbillies. Country-glazbenici, pod utjecajem R&B-a, izvodili su malo ritmičniji country s pojednostavljenim tekstom i prepoznatljivim refrenom – tako je nastao rockabilly“, objasnio je Basarić.

To je bilo još davnih 1950-ih, kada su granice između glazbenih stilova bile nejasne – stilovi su se razvijali, mijenjali i međusobno miješali - pa je tako prva rock'n'roll pjesma zapravo malo brži R&B jednog crnačkog benda, a prva rockabill- pjesma je Elvisova "Thats Alright (Mama)" koja

ila sam u petak na rockabilly partyju, bilo je "prefora". Live band u bajkerskom kafiću, rock i mnogo ljudi koji plešu. Pitala me sestra hoću li doći u ponedjeljak na probu.

Kaže: Tko zna, možda ti se svidi. Što ti misliš o tome?, pitam prijateljicu.

"Ne znam što je to rockabilly", odgovori ona u čudu.

Odjednom mi je postalo jasno - mladi danas često i ne znaju što su radili mladi prije. S obzirom na to da ni sama nisam znalac, uputila sam se u istraživanje. Što je to rockabilly?

Kako je nastao? Zašto je važan?

Razgovarala sam sa Srđanom Basarićem, kojeg je rockabilly zainteresirao još davnih dana, a trenutačno je član benda Joh-

Kultura 17

BROJ 35, ožujak 2018.

us programa provodi se projekt u kojem se umjesto knjiga mogu 'čitati' ljudi

dopuštena, pa i o tome kako be odjenu dvije iste čarape Projekt Human Library sudionicima omogućuje pitanja koja u normalnim okolnostima ne bi mogli postaviti ili im je neugodno pitati

na lokalnoj razini jer se naslovi "knjiga" biraju prema društvenim problemima u regijama i državama.

PRIVATNA ARHIVA

Studenti radionice Erasmus plusa sudjelovali su na projektu Human Library

ESN Rijeka nagrađen za projekt

Human Library dosad je nekoliko puta organiziran u Hrvatskoj. U gradu Zagrebu proveden je 2014. godine u Domu kulture Prečko, dok ga je u Rijeci više puta organizirala udruga PaRiter. Prvi Human Library organizirali su 2015. godine. I riječka sekcija ESN mreže organizirala je vlastitu Human Library. Zbog toga su i na međunarodnoj dodjeli koja se održala 18. ožujka ove godine dobili inclusionStar, odnosno nagradu za uključenost mobilnosti zajednice. Kao veliku prednost ovoga projekta važno je napomenuti kako svatko tko nauči formalnosti njegove organizacije, može ga provesti.

predrasude, stavljajući ljude u poziciju 'licem u lice' mijenja situaciju svakom '"čitatelju".

Istraživanja su pokazala da nakon "čitanja knjige" čak dvije trećine osoba promijene mišljenje i sruše predrasude i stereotipe u svojoj glavi, što dokazuje da se ovaj projekt pokazao i više nego utjecajnim. Važnost nosi

Utjecaj se i dalje širi Danas se projekt Human Library provodi u cijelome svijetu i ima formalizirane načine djelovanja, zbog kojih ima još veću snagu. Nastao je kao dio festivala 2000., dijelom ga financira Europsko vijeće 2004., a danas ima velik utjecaj koji se i dalje širi.

Sudionici nedavnoga projekta Erasmus plus imali su prigodu učiti kako organizirati jedan takav projekt Human Library, i to od Dore Molodynska-Kuntzel, trenerice iz Poljske koja djeluje na području cijele Europe i sjeverne Afrike.

"Human Library je sigurno mjesto gdje je primjereno pitati pitanja kako se Afroamerikanci nose s rasizmom, kako se gay osobe nose s homofobijom i kako slijepe osobe odjenu dvije jednake čarape ujutro. Poanta je kreirati mjesto gdje imaš prigodu razgovarati s nekim s kim inače nemaš nikakav kontakt", objasnila je Molodynska-Kuntzel.

ockabilly je bio fenomen koji je prodrmao i preokrenuo svijet mladih

ni ritam - tako su mladi disali 1950-ih

Rockabilly zvijezde bile su beskompromisne, divlje i buntovne, a mladi su ih oponašali i slijedili u stopu

zvuči kao malo brži country. Iako je poslije prešao na rock'n'roll, komercijalniji i popularniji žanr, Elvisa Presleyja se s pravom može smatrati začetnikom rockabillyja, istaknuo je Basarić.

Odrastao je u siromašnoj četvrti i svakodnevno se družio s Afroamerikancima, a kad je krenuo glazbene vode, odmah je počeo spajati dva žanra u nešto što će prerasti u fenomen i jedno novo doba za tinejdžere.

"Odjednom se cijela glazbena

industrija okrenula tinejdžerima. I to je taj ključni moment, prekretnica, revolucija – tinejdžeri su postali nositelji jednog pokreta, stila i cijele industrije, zapravo. Rockabilly i srodni mladenački stilovi pjevali su o pojavama koje su tinejdžere zanimale – o ljubavi, buntovništvu i seksu", rekao je Basarić.

Pojavom rockabillyja i mladenačkih zvijezda koje su bile beskompromisne, divlje i buntovne, mladi su postali ciljana skupina

glazbene industrije. Počinju se i drukčije odijevati – malo prekratko, malo preotvoreno i malo prekožnato. Stariji Amerikanci novi stil nisu dobro prihvatili, smatrali su takvo ponašanje nepristojnim, antikršćanskim i nedopustivim. Ne treba zaboraviti da je u to doba u SAD-u rasizam bio dosta redovna pojava "Bilo je fenomenalno kad je Elvis nastupao na televiziji i izabrao pjesmu "Shake, Rattle and Roll", a to je crnačka, mnogim tadašnjim bijelcima prosta pjesma, koja metaforički govori o seksu.

Znači mladi bijelac, zgodan, u

'Prekretnica, revolucija – tinejdžeri su postali nositelji jednog pokreta, stila i cijele glazbene industrije', rekao je Srđan Basarić, gitarist benda Johnny and his Rockin' Tunes

sakou, u prime-timeu pjeva o crnačkom seksu – Amerika je tada pala na leđa", nadodao je Basarić.

Spoj dviju kultura Rockabilly je možda trajao kratko, ali obilježio je pedesete godine 20. stoljeća i omogućio kulturnu tranziciju mladih. Utjecao je na glazbu, mladenački stil i ples i pružio mladima slobodu koja postaje njihov zaštitni simbol. Srećom, kao glazbeni stil postoji i danas, u obliku neorockabillyja koji je modernizirana verzija žanra, ali i autentičnog rockabillyja koji podrazumijeva produkciju kao kod originala.

To je rockabilly, današnjim generacijama nešto zastarjelo, ali u biti mladenački fenomen, nastao kao spoj dviju kultura – crnačke i bjelačke, sa snažnim utjecajem na budućnost. Iako kao mladi volimo vjerovati da svijet s nama počinje i lako zaboravljamo na situacije koje su stvorile i oblikovale našu kulturu, uvijek se pojavi netko da nas podsjeti na prekretnice nekih bivših generacija.

Pohod na KULTURU GLOBAL VAM PREPORUČUJE Tekst: Antonija Grbavac

1.

MUZEJ MIMARA Zagreb Guitar Festival Za sve učenike, studente, profesore, ali i ostale ljubitelje gitare na Zagreb Guitar Festivalu organiziraju se razne radionice, predavanja, izložbe te koncerti koje možete posjetiti od 3. do 8. travnja. Koncerti će se održavati u večernjim satima u dvorani hotela Westin ili muzeju Mimari. Na festivalu možete i aktivno sudjelovati u programima bogatim poznatim predavačima, neovisno o dobi i poznavanju instrumenta.

2.

KINA EUROPA I TUŠKANAC Festival tolerancije JFF Zagreb Bogat filmski, predavački, glazbeni i izložbeni program očekuje svakoga tko odluči posjetiti ovaj festival namijenjen svima koji se žele osvijestiti o razlikama među ljudima, potaknuti na drukčije razmišljanje i otvoreno progovoriti o njima. Ovogodišnji festival će se održati od 8. do 14. travnja na dvije lokacije i besplatan je za sve posjetitelje.

3.

GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI Katarina Velika - Carica svih Rusa

Velika izložba o jednoj od najmoćnijih vladarica i žena u povijesti očekuje nas od 12. travnja do 29. srpnja ove godine. Skulpture, portreti, namještaj, odjeća carice Katarine II. samo su dio onoga što će posjetitelji moći vidjeti i naučiti o prošlosti i vladavini jedne od najvećih carica Rusije.

4.

VIŠE LOKACIJA Festival znanosti Festival koji će se ove godine održati u 20 hrvatskih gradova u razdoblju od 16. do 21. travnja, posvećen je otkrićima te organizira razne izložbe, radionice i tribine namijenjene svima koji žele znati više te pridonijeti znanosti. Lokacije održavanja: Centar za kulturu i obrazovanje, Tehnički muzej Nikola Tesla, Geodetski fakultet, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Knjižnica Gajnice.

5.

MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT Šezdesete u Hrvatskoj: Mit i stvarnost

Veliki projekt poznatih hrvatskih stručnjaka donosi izložbu na kojoj će se moći vidjeti zašto je Hrvatska šezdesetih godina doživjela prekretnicu u modernizaciji cijelog društva. Filmovi, predstave, glazba tog razdoblja mogu se vidjeti i čuti od 14. travnja do 14. listopada.

18 Kultura

BROJ 35, ožujak 2018.

Obljetnica Sveučilišni akademski zbor Ivan Goran Kovačić proslavio je 70 godina rada

Uz njihov atraktivni repertoar i amateri zavole klasičnu glazbu

Većina onih koji se priključe zboru su studenti iz raznih dijela Hrvatske koji žive i studiraju u Zagrebu, međutim zbor, koji trenutačno ima 170 članova, ne poznaje dobne granice Tekst: Catarina Aleixo Foto: Vilim Hlušička/Global

K

ako i sami za sebe kažu, zbor koji "ljude, amatere, skuplja s ceste" i omogućuje im da se bave vrhunskom glazbom, ovih je dana velikim koncertom proslavio svoj sedamdeseti rođendan. Akademski zbor Ivana Gorana Kovačića, jedan od najpoznatijih u Zagrebu i Hrvatskoj, obljetnicu rada i postojanja proslavio je izvedbom Hrvatske mise Borisa Papandopula. Ono što čini zbor IGK posebnim jest upravo to što bilo koja osoba može postati član, neovisno o prijašnjem iskustvu ili glazbenom obrazovanju, važna je samo ljubav prema glazbi.

Najprije nisam vjerovala da mogu upasti, a na kraju je ispalo zapravo najbolje životno iskustvo do sad", rekla je Ines Šitum ševe time i zavole je", objasnio je predsjednik zbora IGK Bojan Barišić. Dodaje da oni na neki način odgajaju i buduću publiku jer dosta njih počinje odlaziti i na druge koncerte klasične glazbe.

Većina onih koji se priključe zboru su studenti iz raznih dijela Hrvatske koji žive i studiraju u Zagrebu, međutim zbor ne poznaje dobne granice. Važno je imati dobru boju glasa i dobar sluh, a glas mora biti potpuno formiran. Audicije se održavaju jednom godišnje na FER-u i sastoje se od dva kruga, u prvom krugu se provjerava jačina i boja glasa, kandidati moraju otpjevati

Magdalena Linde, Ines Šitum, Robert Iveković, Marija Cestarić i Bojan Barišić, predsjednik zbora IGK

Sve je preokrenuo maestro Vladimir Kranjčević Zbor je osnovan 1948. godine pod okriljem Sveučilišta u Zagrebu. Jedan je od sedam sekcija Studentsko kulturno-umjetničkog društva Ivan Goran Kovačić, a osim zbora postoje folklorni ansambl, grupa za međunarodni folklor, muški vokalni ansambl, kazalište, harmonijski orkestar i manifesta-

cija Goranovo proljeće.

Zbor je u svojim počecima funkcionirao kao bilo koji drugi zborski ansambl, do '70-ih godina, kad ga je preuzeo maestro Vladimir Kranjčević.

"On je zapravo napravio od zbora ono što je zbor danas, povećao je broj članova, i

odabran je repertoar za koji je on smatrao da će biti atraktivan većem broju mladih ljudi. Povećan je tada broj članova i počeo se izvoditi ozbiljniji klasični repertoar uz simfonijske orkestre odnosno uz filharmoniju. Tada je nekako krenula", ispričao je predsjednik zbora Barišić.

jednostavan niz tonova. Tako se formira pripremna grupa koja se onda nekoliko mjeseci priprema za sljedeću audiciju. Trenutačno zbor ima 170 aktivnih članova od kojih prosječno na koncertu nastupa njih 110 do 130.

Studenti i članovi koji pjevaju u studentskom zboru kao jedna su velika obitelj, i gledaju na IGK zbor kao nešto što ih ispunjava i mjesto na kojem mogu podijeliti svoju ljubav za glazbu.

Od Njemačke do Izraela "U Šibeniku, mom rodnom gradu, bila sam u glazbenoj školi i u zboru i nakon nekoliko godina studiranja mislila sam - zašto ne bih probala u taj Kovačić.

Isprva nisam vjerovala da mogu upasti, a na kraju je ispalo zapravo najbolje životno iskustvo do sad", kazala je Ines Šitum, koja je završila Filozofski fakultet i sada već petu godinu pjeva u zboru, a svoja iskustva, ističe, ne bi mijenjala ni za što. Slično misli i Robert Iveković Masira-

Veliki koncert održan je u bazilici Srca Isusova

Slavlje uz 'Hrvatsku misu'

Zbor IGK slavio je rođendan izvedbom Papandopulove "Hrvatske mise". Jednosatni koncert održali su u bazilici Srca Isusova, pod vodstvom dirigenta i voditelja zbora Luke Vukšića. Uz mješoviti a cappella zbor, solističke dionice otpjevali su sopranistica Valentina Fijačko, altistica Sonja Runje, tenor Domagoj Dorotić te bariton Ljubomir Puškarić. "Hrvatska misa" glazbeno je djelo jednog od najvećih hrvatskih skladatelja 20. stoljeća, Borisa Papandopula, nastalo je 1939., a praizvedeno 1942. godine. Goranovci su upravo za izvedbu ove skladbe 1995. godine dobili nagradu Porin, stoga ne čudi kako su za svoju okruglu obljetnicu izabrali baš ovo zahtjevno djelo. Zbog zvučnosti crkve, cijela je izvedba djelovala još glasnije i svečanije. Publika svih generacija ispunila je baziliku i Goranovce nagradila velikim pljeskom i uzvicima oduševljenja. Nika Jelavić

ROBERT ANIC/PIXSELL

Kao velika obitelj "Ono što nekako nas izdiže jest to da se u nas počeo raditi taj atraktivni repertoar i atraktivna dijela klasične glazbe. Mislim da je ljudima jako zanimljivo pjevati takve pjesme, pogotovo jer praktički mogu doći s ceste i pjevati klasičnu glazbu. Naime, imamo i ljudi koji nisu ni slušali klasičnu glazbu, nego im je prvi ozbiljan doticaj s njom bio dolaskom u zbor, a potom se odu-

ča, apsolvent povijesti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

"U posljednjih pet godina nastupali smo od Njemačke do Izraela, i to je zapravo najbolji dio cijele priče, upoznaješ nove ljude i stvaraš nekakva veća prijateljstva", kazao je Iveković Masirača. Naime, zbor IGK sudjeluje na mnogim svjetskim festivalima i pruža članovima prigodu da putuju.

Repertoar zbora je raznovrstan i zahtjevan, a imaju stalnu suradnju sa zagrebačkom filharmonijom i simfonijskim orkestrom HRT-a. Godišnje održe oko 25 koncerata, ne uključujući humanitarne koncerte, promocije i koncerte na koje su pozvani, a nedavno su pjevali i s Andreom Boccelijem u Areni.

"Ljudi se začude koliko smo zapravo tome posvećeni i u kakvim sve projektima sudjelujemo, ljudima je najčešće čudno da imamo probu tri puta na tjedan ", istaknula je članica zbora Maria Cestarić.

Sport 19

BROJ 35, ožujak 2018.

Veze između Pjongčanga i Tokija Hrvatska ide u Zemlju Izlazećeg Sunca po odličja

Kratak pregled ZPOI

Legende polako odlaze, a dolaze novi sportovi

Sokolović i Bošnjak donijeli prva odličja

Pregršt novih sportova i prigoda za osvajanje medalja Pjongčang Dva su sporta u Južnoj Koreji doživjela promjene uvođenjem mješovitih natjecanja. Dame i muškarci zajedno su se za medalje borili u curlingu, dok je u alpskom skijanju uvedeno momčadsko natjecanje. Naišlo je na brojne kritike, a većina najboljih alpinaca odlučila je preskočiti to natjecanje. Pun je pogodak s druge strane bilo uvođenje snowboarderskog natjecanja big air. Naglasak je stavljen na trikove, što i jest cilj bordanja, a dinamika je dodana i brzom klizanju disciplinom skupnog starta. Princip je isti kao u atletskim

Ljetne i zimske Igre kao nebo i zemlja za Hrvate Pjongčang Prvi put nakon Nagana 1998.

Hrvatska nije osvojila zimsko olimpijsko odličje. Uspjelo je to tada Jakovu Faku, Hrvatu sa slovenskom putovnicom, no mala nam je to utjeha. Nema više Ivice i Janice, pa i spomenutog Faka, jedinih osvajača medalja na Zimskim olimpijskim igrama, ali to su ionako trebale biti tranzicijske Igre na putu prema boljem jer naš alpinci najavljuju velike događaje u Pekingu.

dugoprugaškim utrkama. Natjecatelji startaju nagurani duž startne ravnine te u sljedećih 16 krugova taktičkih nadmudrivanja i vještine pokušavaju osvojiti medalju.

Tokio Nakon Pekinga i 2008. godine na OI se vraćaju baseball i softball. Iako profesionalci nemaju pravo nastupa u baseballu, olimpijski turnir poligon je za neke od budućih MLB zvijezda, dok u softballu očekujemo pravu pomamu domaćina koji opasno pušu za vrat Amerikancima. Uvedena su i četiri nova sporta. Uz atraktivnu košarku 3x3 i karate, nacionalni sport Japana, uvedeni su surfanje, skateboarding i sportsko penjanje u kojemu se i Hrvatska nada medalji s obzirom da je Borna Čujić aktualni juniorski svjetski prvak. Imamo se čemu nadati i u karateu.

Igre oproštaja i ispražnjenih mjesta za legende Pjongčang Iako u Južnoj Koreji nije bio kao sportaš, najuspješniji zim-

ski olimpijac (do Pjongčanga) Ole Einar Bjorndalen pobrinuo se da bude na Olimpijskim igrama. Kao trener je ostavio trag vodivši nikad uspješniju bjelorusku reprezentaciju.

Ipak, Norvežanima je bilo lakše pomiriti se s time da Bjorndalen više ne nastupa s obzirom na to da su u Pjongčangu dobili novu najuspješniju zimsku olimpijku Marit Bjorgren koja je na svojim posljednjim igrama osvojila pet medalja, postavivši novi rekord od 15 zimskih kolajni. Osim njih dvoje, u Pekingu za četiri godine vjerojatno neće biti ni kapetana ruske hokejaške reprezentacije Pavela Dacjuka.

Tokio Kraljice sportova, atletika i plivanje, u Japanu će biti siromašnije za Usaina Bolta i Michaela Phelpsa. Prema mnogim mišljenjima, dva najuspješnija olimpijca svih vremena otišla su u mirovinu, doduše Bolt ne potpuno jer još lovi profesionalni nogometni ugovor. U plivanju Amerikanci traže zamjenu u sjajnoj Katie Ledecky, dok u atletici još nema dostojne zamjene za svjetskog rekordera na 100 i 200 metara.

Tokio Čak 87 hrvatskih sportaša otišlo je u Rio i vratilo se s nikad više olimpijskih medalja, njih čak deset. Veliki je to zalog, ali i pothvat sportašima koji će biti u Tokiju i pokušavati srušiti rekord. Očekivanja su golema, ali takvi su i rezultati naših uzdanica diljem sportskog svijeta. Tin Srbić svjetski prvak, vaterpolisti također, atletičari nikad jači… U daljnje rezultate ne treba sumnjati.

Najbolji snowboarder svijeta poveznica između Tokija i Pjongčanga Shaun White

YOUTUBE SCREENSHOT

N

etom nakon što je spušten zastor na Zimskim olimpijskim igrama u Pjongčangu, svjetski mediji dane do novih sportskih uzbuđenja kratili su onim što u olimpijskom svijetu dolazi za dvije godine, ljetnim igarama u Tokiju.

Igre ostaju na istom kontinentu, ostat će tako i dvije godine poslije kada će Peking ugostiti najbolje zimske olimpijce čime su Azijati privremeno privatizirali olimpijske igre. Razlozi su prije svega financijski i sigurnosni, Međunarodni olimpijski odbor jednostavno ne želi ponoviti pogrešku počinjenu u Rio de Janeiru pa su se tako osigurali i za ljetne igre 2024. i 2028. godine, koje će ugostiti dvije svjetske sportske metropole, Pariz i Los Angeles.

Osim istog kontinenta održavanja, mnogo je drugih paralela koje povezuju Pjongčang i Tokio. Visoka sigurnost, prometna povezanost, gostoljubivost domaćina, sve su to aspekti koji će sportaše, dužnosnike i navijače dočekati u Tokiju, a za sve to je Pjongčang dobio mnoge pohvale.

Ipak, ono što sportske fanatike zanima više od prometne infrastrukture, kulturoloških razlika ili financijske pozadine priče sportovi su i sportaši, te ono što njih čeka u Tokiju, a nedavno je zateklo zimske olimpijce u Pjongčangu.

Zatvaranje igara u Pjongčangu

MOO

Tekst: Filip Ožbolt

Kako ne bi dijelili zimu i ljeto pobrinuo se Shaun White, osvajač tri snowboarderska olimpijska zlata. Nakon trijumfa u Južnoj Koreji najavio je i nastup u Tokiju 2020. na skateboarderskim natjecanjima gdje će pokušati postati šesti olimpijac u povijesti s medaljom sa zimskih i ljetnih olimpijskih igara. Jedan od kandidata sigurno će biti, s obzirom na to da je 2007. slavio na popularnom X-gamesu.

IGOR ŠOBAN/PIXSELL

Visoka sigurnost, prometna povezanost, gostoljubivost domaćina, sve su to aspekti koji će sportaše, dužnosnike i navijače dočekati u Tokiju, a za sve to je Pjongčang dobio velike pohvale

Peti nastup na Zimskim paraolimpijskim igrama u južnokorejskom Pjongčangu za hrvatske je sportaše bio iznimno uspješan.

Među petstotinjak sportaša s invaliditetom koji su se od 9. do 18. ožujka borili za medalje našlo se i sedam hrvatskih predstavnika.

Prije polaska u Pjongčang nadali smo se prvoj hrvatskoj medalji na ZPOI, od 2002. kada je Hrvatska prvi put sudjelovala. Dino Sokolović bio je najveća nada za ostvarenje tog uspjeha, a to je i potvrdio. Na svojim trećim igrama Sokolović je napokon uspio doći do medalje, i to zlatne!

Najsjajnijim odličjem u njegovoj najboljoj disciplini, slalomu, Sokolović je okrunio niz odličnih rezultata i zasluženo pobijedio u kategoriji sjedećih skijaša.

No pravo iznenađenje pružio nam je dan prije Bruno Bošnjak,

S dvije osvojene medalje, Hrvatska je na 19. mjestu po broju osvojenih medalja u Pjongčangu

koji je u snowboardu (banked slalom) osvojio brončanu medalju, ujedno i prvo odličje za Hrvatsku na ZPOI. Ove dvije medalje golem su uspjeh za hrvatske paraolimpijce. Još su jednom pokazali svoju iznimnu predanost, i na najbolji mogući način isplatili sav naporan rad i trud. Ostali paraolimpijci nisu ponijeli medalje, ali svejedno ne treba zanemariti sam uspjeh plasmana na Igre. Nordijci Josip Zima i Antun Bošnjaković bili su posljednji u svojim disciplinama, kao i Damir Mizdrak i Eva Goluža u veleslalomu. Goluža je ujedno i nosila hrvatsku zastavu na otvorenju Igara.

Od ostalih skijaša, najmlađi sportaš na Igrama, Lovro Dokić (16), ostvario je prosječne rezultate, dok je Sokolović zabilježio Top 20 nastupe u svim disciplinama. Uz broncu, Bošnjak ima još i šesto mjesto iz discipline cross. S dvije osvojene medalje, Hrvatska je na 19. mjestu po broju osvojenih medalja, među 26 zemalja koje su osvajale odličja na 12. izdanju ZPOI. Ana Brenčić

20 Sport

by Mauro Paliska

BUS konferencija O biznisu u sportu opet se raspravljalo na Ekonomskom fakultetu

'Treba sponzorirati i amatere jer su oni temelj profesionalnog sporta'

Tekst: Marko Andrijić

Matija Petek

1

"Djeca više u Hrvatskoj ne žele igrati košarku, to je problem od kojeg sve počinje..."

Andrea Trinchieri (1. 3.2018.)

2

"Želja mi je da svojim znanjem iz korporativnog upravljanja podignem Dinamo na europsku i svjetsku razinu upravljanja."

Igor Kodžoman, predsjednik Uprave GNK Dinamo (2.

3.2018.)

3

"Osjećam da mogu, ide mi, nitko me ne može zaustaviti kada vidim svoje Saljane i Tornado."

Toni Filipi, boksač (5. 3.2018.)

4

"Želite li do kraja, a naši to vaterpolisti uvijek mogu, morate dobiti sve najbolje uz manje ili više sreće." Ratko Rudić, vaterpolski trener (8. 3.2018.)

5

"Curama u ekipi sam i mama, i trener, i doktor, i psiholog."

Matea Rajković, odbojkašica (8..3.2018.)

6 7 8 9

"Život je za mene izazov, nikada ne želim odustati."

Mike Schultz, snowboarder (11. 3.2018.)

"Nisam ni veći ni važniji od kluba."

Zlatko Horvat, rukometaš (12. 3.2018.)

"Kad si pozitivan, nikad nemaš loš dan."

Alex Massie, snowboarder (13. 3.2018.)

"Najteža stvar za sportaša nakon karijere je početi iznova. Moraš stvarno utišati svoj ego i krenuti ispočetka. opet postati učenik i naučiti osnove nečeg novog, to je najteži dio."

Kobe Bryant (4. 3.2018.)

10

"Nikada nije izmišljaoisprike i nikada nije zabušavao. Ako mu se nešto nije dalo raditi, jednostavno je otišao. Bez njega ne bismo osvojili sve te trofeje i moramo mu zahvaliti na svemu što je učinio" Željko Seleš o preminulom rukometašu Albinu Vidoviću (13.

3.2018.)

Z

Na pitanju o financiranju sveučilišnog sporta dvoranom je zavladala neugodna tišina jer se čini da se rješenje tog problema još ne nazire

a izgradnju brenda u sportu iznimno su važni "obični" ljubitelji sporta i navijači, ne samo rezultati. U poslovnom je svijetu važno prepoznati, gledati u naprijed i zanemariti poteze konkurenata. Tek onda možemo ostvariti željeni rezultat, napomenula je Aleksandra Radujko, vlasnica agencije New Media Team, ujedno i članica Upravnog odbora zaklade Novak Đoković, te tako dočarala svrhu druge konferencije Bussines u sportu, održane na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu pod organizacijskom palicom Hrvatske studentske organizacije.

Psihologija kao ključ Sadržajem bogat program otvorila je menadžerica Hrvatskog nogometnog saveza Iva Olivari, poznata i kao prva žena koja je sjela na klupu hrvatske muške nogometne reprezentacije.

Publiku je animirala zanimljivim anegdotama koje je proživjela u društvu hrvatskih reprezentativaca, te je istaknula ulogu hrvatskog sporta kao ambasadora Hrvatske.

"Uz prirodna bogatstva jedino po čemu nas u svijetu prepoznaju je hrvatski sport", rekla je Olivari.

Budući da njezin posao nema određeno radno vrijeme, ponekad je iznimno naporan i težak ali, kako je kazala, "ništa ne može zamijeniti onu sreću i slavlje u svlačionici nakon plasmana reprezentacije na Svjetsko prvenstvo u Rusiji ili osjećaj međusobne podrške i zajedništva u teškim trenucima kao što je bila smrt oca Darija Srne".

Na scenu je zatim stupio bivši sportaš i psiholog Igor Čerenšek. Nekoć plivač, koji je sudjelovao na olimpijskim igrama, i sam najbolje zna kako izgleda život profesionalnog sportaša te stoga široj javnosti želi pojasniti psihološku stranu sporta.

S tim u skladu, 2006. tijekom studiranja u SAD-u počeo je s projektom mentalnog treninga čijim se programom koriste treneri i sportaši diljem zemlje. Čerenšek je posebno istaknuo da za sportski mindset nije potrebno biti sportaš, nego se

CIJA EREN ONF SK BU

prema životu odnositi kao prema sportu.

Kriza košarke Objasnio je da je osnovni cilj omogućiti kvalitetniji život i postići osobnu izvrsnost. Također se dotakao vjere u sebe i samopouzdanja, što su pitanje izbora, a ključ svega je prihvatiti sebe i angažirati se. Svoj je govor zaključio mišlju: "Život je ozbiljna igra u kojoj je jako neugodno izgubiti".

Gost iznenađenja "Na kavi s Jurom Ozmecom" bio je Stojko Vranković, aktualni predsjednik Hrvatskog košarkaškog saveza. Popularni Drniški Orao osvrnuo se na krizu koju prolazi hrvatska košarka, a među razlozima za to spomenuo je izostanak ključnih igrača zbog zahtjeva NBA lige i problem kroničnog podlijeganja pritisku na velikim natjecanjima.

Da cijeli razgovor ne protekne u osuđivačkom tonu, Vranković je upozorio na pozitivan trend

Stojko Vranković i Jura Ozmec - gosti BUS konferencije

razvoja ženske košarke i potpis ugovora s izbornicom ženske reprezentacije Anđom Jelavić. Formula oporavka hrvatske košarke je jasna - medalja na velikom natjecanju.

Na ulogu marketinga u sportu na panelu su upozorili Vlatka Kamenić Jagodić (HEP), Ivana Mićin (Adidas), Viktor Vetturelli (Vetturelli) i Tomislav Rukavina (GNK Dinamo), istodobno ističući važnost sponzoriranja amaterskog sporta. "Sponzoriranje amaterskog sporta poslije utječe na sponzoriranje profesionalnog sporta, jer amaterski je sport baza za kasniji razvoj profesionalnog", istaknula je Mićin.

Visoka gledanost Za dobar marketing važna je i identifikacija običnih ljudi s brendom, pa tako GNK Dinamo emisijom "Plavi kvart" približava igrače navijačima opuštenim intervjuima. Na pitanje o financiranju sveučilišnog sporta dvoranom je zavladala neugodna tišina jer se čini kako se tom

'Uz prirodna bogatstva, jedino po čemu nas u svijetu prepoznaju je hrvatski sport', rekla je menadžerica Hrvatskog nogometnog saveza Iva Olivari

BUS KONFERENCIJA

Sportske izjave mjeseca

BROJ 35, ožujak 2018.

problemu ne nazire rješenje.

Za prednosti i nedostatke regionalne lige izjasnili su se uvaženi ljudi iz svijeta sporta kao što su novinar Ivica Blažičko, generalni menadžer hokejaškog kluba Medveščak Marko Antonio Belinić, glasnogovornik HNS-a Tomislav Pacak te aktualni trener PPD Zagreba Zlatko Saračević. Kako je ta tema vrlo plodno tlo za rasprave, dotakli su se problema nedostatka resursa, neprenošenja domaće lige na nacionalnoj televiziji i apsurda dobivanja besplatnih ulaznica. Osim toga doveli su u pitanje stabilnost održavanja cijelog sustava. Bez obzira na sve mane, Saračević je istaknuo da se možemo pohvaliti kako nastup hrvatske reprezentacije na nekom prvenstvu donosi gledanost više od 50 posto sharea dok jedan dnevnik Nove TV ima 30 posto, što se smatra uspješnim.

To da je tehnologija postala neizostavni dio sporta, ima izniman utjecaj u dijagnostici sportaša i brzini oporavka te uvelike pomaže u procesu treninga i natjecanja potvrdili su kondicijska trenerica Tamara Despot, asistent na FER-u i sudac Luka Humski te istaknuti djelatnici Kineziološkog fakulteta u Zagrebu Luka Leško i doc. dr. sc.

Vlatko Vučetić.

Mnogi poznati iz svijeta sporta i biznisa s voditeljima uspjeli su konferenciju učiniti vrlo dinamičnom i svježim informacijama obogatiti publiku koja bi iduće godine, prema viđenom, trebala biti još veća.

Sport 21

BROJ 35, ožujak 2018.

Dina Levačić Naša daljinska plivačica na SC-ovoj tribini o svojem pothvatu

Prva Hrvatica koja je pokorila La Manche

UEFA.COM

Davor Šuker (Hrvatska - Nizozemska, 1998.)

U možda i najvažnijoj utakmici u povijesti Hrvatske nogometne reprezentacije rezultat je bio 1:1, tenzije na maksimumu i gledali smo hoćemo li nakon vrhunskog Mundijala kući s broncom ili bez ičega. Pobrinuo se za to o Davor Šuker fantastičnim udarcem u suprotni kut Van Der Sara i donio nam jedino odličje s velikih natjecanja.

2.

Dina Levačić, najuspješnija hrvatska plivačica današnjice

Budite svoji i ustrajte u svojim željama i ciljevima.

Novac je najmanji problem, za snove se uvijek nađe, kaže Dina

najmanje dvije godine prije nego mislite plivati morate se prijaviti i platiti polog od nekih 1000 funti. To se, dakako, ne vraća ako se ipak ne usudite plivati. Nadalje birate tjedan u kojem želite plivati, ali ne znate točan dan dok vas ne pozovu.

"Ja sam imala malu nesreću jer smo zbog lošijih vremenskih uvjeta čekali gotovo tjedan dana na start, prokockali povratne karte, ali ipak, novac je najmanji probem kad otplivate sve", kaže Dina. Start je bio u sedam sati ujutro, temperatura vode 16,5 stupnjeva, a zraka samo pet. "Često me ljudi pitaju - kako ti nije bilo hladno? Bilo mi je hladno, naravno, ali jednostavno potisneš taj osjećaj jer ako konstantno razmišljaš o tome neće biti dobro", ističe mlada plivačica.

Vrijeme: 11 sati i 42 minute U preplivavanju Catalline borila se s algama, čak i susreti s morskim lavovima nisu bili najugodniji, ali na La Mancheu se prva tri sata borila s povraćanjem.

Svejedno, odustajanje i dalje nije dolazilo u obzir.

"Rekla sam sama sebi - kad si već dogurala do ovdje, moraš ići dalje. Trebalo mi je samo tri sata da izbacim sve iz sebe i onda sam nastavila u miru", kaže Dina. Nakon 11 sati i 42 minute Dina je došla do francuske obale, a obitelj je preko radiostanice dobila obavijest da je plivanje završeno. Suze radosnice su potekle.

Nakon što je preplivala La Manche na splitskom aerodromu dočekala ju je grupica ljudi s cvijećem i plakatima, što ju je i samu iznenadilo.

"Tužno je što u gradu Splitu, velikom sportskom gradu, nemaju svi isti tretman. Evo, samo se sjetite kako je sve orilo i gorilo kad je Ivanišević osvojio Wimbledon, zasluženo, dakako. Ali onda tu dođe Tonči Stipanović s olimpijskom medaljom na intimni doček u klubu jer mnogi i ne znaju da je osvojio tu medalju. Meni je žao što takve ljude javnost ne prepoznaje, lako za mene", iskreno kaže Dina Za kraj se okušala u motivacijskim govorima i poručila svima: "Budite svoji i ustrajte u svojim željama i ciljevima.

Novac je najmanji problem, za snove se uvijek nađe."

Goran Vlaović (Hrvatska - Njemačka, 1998.)

Na istom Mundijalu je u četvrtfinalu protiv Njemačke mrežu favorita načeo Robert Jarni u sudačkoj nadoknadi prvog poluvremena, no povijesnu je potvrdu za ulazak u borbu za medalje u 80. minuti za 2:0 dao Goran Vlaović niskom bombom u mrežu nemoćnog Andreasa Kopkea.

3.

Još jedan prelijep, ali i značajan zgoditak. Top Mladena Petrića u zadnjem kolu kvalifikacija za konačnih 3:2 protiv svemoćnih Engleza na Wembleyu udaljio je Tri Lava s Eura 2008. Tako je Mladen svojom ljevicom spustio engleski nogomet na zemlju.

4.

Marcelo (ag) (Hrvatska - Brazil, 2014.)

Postići prvi gol cijelog prvenstva, na otvaranju, domaćinu, i to ne bilo kakvom domaćinu, bio je jedan od najvećih euforičnih ushita sportske nam javnosti. Doduše, Keichi Uchimura je ušutkao euforičnu sreću i pretvorio ju u ljutnju, ali do tad smo svjedočili ispisivanju povijesti.

5.

Ivan Klasnić (Hrvatska - Turska, 2008.)

Gol koji nam je gotovo potvrdio odlazak u polufinale Eura, gol koji bi definitivno bio više na ovoj ljestvici, ali možete Mladen Petrić (Hrvat- vidjeti pod Top 5 najgorih ska - Engleska, 2007.) zašto nije.

TOP 5 NAJGORIH:

UEFA.COM

Skupa investicija U više od devedeset minuta razgovora otkrila je mnoge stvari o sebi - o pustolovini trostruke krune, iskustvima, ali i planovima za budućnost. Za prve zaveslaje u moru zaslužan je bio njezin djed Stipe koji je vodio sa sobom u ribolov na otoku Istu. Tako se začela i zaljubljenost u morske dubine.

"Jednostavno, kad plivam, smirena sam, ne razmišljam ni o čemu, samo slušam zvukove mora i uživam. Neopisiv osjećaj", kaže Dina.

Prvi maraton je otplivala s devet godina (dva kilometra u Omišu), a već sa 13 je plivala najduži maraton u Hrvatskoj, "Faros" na otoku Hvaru, u duljini od 16 kilometara. Dinin stručni tim čine - mama, tata, sestra i baka.

"Mama ko mama, uvijek je u strahu. Ako ste primijetili na videu, ona stalno gleda u mene dok plivam, a znate zašto? Jer misli, ako ona dulje trepne, da bi se meni nešto moglo dogoditi i da ona to neće vidjeti.

Tata je malo opušteniji, a baka provede svaku sekundu mog plivanja plačući", kroz smijeh priča Dina.

Još prije tri godine počela je razmišljati o La Mancheu, jer

1.

MIRANDA ČIKOTIĆ/PIXSELL

P

oslovnica za sport Studentskog centra u Zagrebu organizirala je još jednu sportsku tribinu. Gošća je bila Dina Levačić, 22-godišnjakinja koja je dobila nagradu Hrvatskog olimpijskog odbora za sportski pothvat 2017. godine. Naime, 18. rujna prošle godine postala je prva Hrvatica koja je preplivala kanal La Manche i tako stala rame uz rame s Veljkom Rogošićem i Tonijem Pavičićem Donkićem koji su također preplivali Doverska vrata.

Dina je uz La Manche preplivala i krug oko Manhattana, kao i kanal Catllinu u 90 dana, tako je postala šesta osoba na svijetu kojoj je to uspjelo. S druge strane, koliko je daljinsko plivanje nepopularan sport pokazuje i to da tako iznimnu hrabru i talentiranu djevojku nije došlo poslušati više od 30ak ljudi u Kinu Forum Studentskog doma "Stjepan Radić".

Šuker nam je donio broncu

Pri plivanju preko kanala Catalline mlada plivačica borila se s algama, a pamti i susret s s morskim lavovima

MIRANDA ČIKOTIĆ/PIXSELL

Tekst: Kate Gudelj

Golovi u utakmicama Vatrenih TOP 5 NAJBOLJIH:

1.

Semih Senturk (Hrvatska - Turska, 2008.)

Klasnić zabija u 119. minuti, već smo u nadoknati vremena koje nije ni trebalo biti nadoknađeno, kad se pokazao Semih Senturk udarcem s 16-ak metara i matirao Pletikosu, poslao nas psihološki zdrobljene na jedanaesterce, pa tako i izravno kući s Eura.

Slavlje Turaka protiv Vatrenih ko rastužio uzevši u obzir da nam je ovo najbolje prvenstvo ikad, no realno smo možda tada mogli doći i do zlata. Pojavio se tada Thuram kojem su to jedina dva pogotka u 142 nastupa za reprezentaciju.

4.

Harry Kewell (Hrvatska - Australija, 2006.)

Ovaj nas je također doRicardo Quaresma tukao, pogotovo zato što (Hrvatska - Portugal, nije bila odrađena nikakva 2016.) akcija. Panični centaršut Nakon zaista dobro odina koji naša obrana nije granog turnira, izgubili regirala, naletio je Kewell smo na jeftin način. Samo i izbacio nas s Mundijala u četiri minute do kraja dru- Njemačkoj. gog produžetka PortugalEdison Mendez (Hrci su u kontri, Ronaldov vatska - Ekvador, udarac brani Subašić, a iz drugog plana sve prati 2002.)

Nakon što smo šokantno Quaresma i još nas jeddobili Talijane u Ibarakiju, nom tužne šalje kući s Ekvadorci su se činili kao Eura. laka prepreka za prolaLillian Thuram (Hrzak skupine, no Edison vatska - Francuska, Mendez se pobrinuo da u 1998.) utakmici ne dođemo ni do Pogodak u polufinalu za boda u posljednjem susre2:1 poraz koji nas nije toli- tu skupine.

2.

5.

3.

22 Tehnologija Tekst: Silvio Šipušić

LIGHT PHONE 2

U današnjem svijetu okruženi smo gomilom nepotrebnih informacija, a te informacije najčešće "upijamo" putem "pametnih" telefona. "Pametni" telefoni opterećuju se novim funkcijama, ali može li manje biti više? Light Phone 2 jednostavan je telefon koji sadrži samo osnovne funkcije potrebne za naš "povezani" život. Razlikuje se od "starinskih" telefona svojim mat-zaslonom i privlačnim dizajnom. Osim što može uputiti poziv ili poslati poruku, Light Phone 2 sadrži nekoliko korisnih dodataka, poput budilice, glazbenog playera, a pomoću 4G umreženosti može vas dovesti na odredište putem karte ili pozvati Uber. Light Phone 2 još nije u prodaji, ali ako želite "preuzeti svoj život natrag od telefona", morat ćete izdvojiti 400 dolara (2045 kuna). Na tržište izlazi u travnju sljedeće godine.

QSUN

Kako nam se bliže topliji dani, samim time i ljeto, važno je pratiti UV zračenje kako bi se zaštitili od negativnih posljedica UV zraka. QSun je mali uređaj koji koristi umjetnu inteligenciju i time daje praktične savjete o količini UV zraka koje primamo. Cilj QSuna nije samo zaštititi od prekomjerne količine UV zračenja, nego i osigurati dovoljno vremena provedeno na suncu. Aplikacija povezana sa QSun prati količine UV zračenja kojemu ste izloženi te vrijeme provedeno na suncu. Osim toga, prati i dobivate li dovoljnu količinu vitamina D. QSun može savjetovati kada se sunca treba kloniti i koliko vremena smijemo provoditi vani.

QSun osmišljen je za ljude koji provode većinu svoga vremena vani, a ako ste vi jedni od njih, cijena je 50 dolara (oko 300 kuna). QSun na tržište izlazi u lipnju ove godine.

Profesionalni gamer Mladi Ivan Horvat svoj hobi pretvara u profit

OSOBNI KARTON

Odustao od studija da bi igrao videoigre Računalnu igru 'League of Legends' igra i po sedam sati na dan, a sad razmišlja i o povratku na fakultet kako bi bi svoj 'posao' još više unaprijedio

Tekst: Mateja Ježovita Foto: Ana Pleše/Global

Ivikus je neko vrijeme igrao s šampionom Ziggsom te s njim bio neko vrijeme najbolji na svijetu

Š

to je Michael Smith u Americi, to je Ivan Horvat kod nas. Taj je dvadesetogodišnji bivši student germanistike i informacijskih znanosti život posvetio hobiju.

Sve je počelo s Ivanovih jedanaest godina kada je ugledao svoje prvo računalo. Slobodno vrijeme je najprije ispunjavao jednostavnijim igrama poput "Rise of the Nation", "Cultures" do "Die Volker", "Gothica" i "Elder Scrollsa". U dobi od šesnaest godina na nagovor prijatelja ušao je u uzbudljiv i drukčiji svijet "League of Legendsa". Ta mu je videoigra bila način zabave, razonode i bijeg od stvarnosti. Natjecateljskog je karaktera te mu je zato odmah legla.

Kroz ligu do zarade "Dok bi drugi igrali nekoliko sati, ja bih igrao dvostruko više, samo da se usavršim i postanem bolji od njih", kaže Ivan.

Maštao je da će jednoga dana konkurirati najboljima. Nastavio je igrati i postajao sve bolji. Prošle ga je godine zamijetio njegov sadašnji šef Tomislav Popović, pokretač udruge Hrvatska Esport Federacija, čiji je primarni

cilj ujediniti talentirane hrvatske igrače "League of Legendsa", stvoriti jaku ligu i, usput - zaraditi na tome.

Kreću od manjih turnira, nađu se i na ponekim većim, ali san im je jednog dana postati prvi hrvatski tim koji će se plasirati na svjetsko prvenstvo u "League of Legends". Ivan je tako odustao od tadašnjeg fakulteta te se odlučio posvetiti gameingu.

"Roditelji mi nisu bili odmah ugodno iznenađeni, ali su slutili da će doći do toga pa su prihvatili

IME IGRAČA: Ivikus IME TIMA: Kick z Banom

NAJDRAŽI CHAMPION: Malzahar NAJKORIŠTENIJI CHAMPION: Orianna TRENUTNI RANK: Platinum II

"Baš kad sam pomislio da ćemo izgubiti jer sam imao loše suigrače, u sat vremena uspio sam obraniti bazu i ukrasti objectivese", kaže Ivan. Tada je igrao s championom Ziggsom te s njim bio neko vrijeme najbolji na svijetu. Popović smatra da je Ivan sada njegov daleko najbolji igrač. Ima još nedostataka na kojima treba poraditi, ali smatra da je najvažnije pokazati volju za popravljanjem tih pogrešaka.

moju odluku", objašnjava Ivan.

Za sudjelovanje u toj videoigri potrebno je nekoliko vještina: prilagodljivost, pronicljivost i brzina. Osim toga, da bi se napredovalo, potrebno je uložiti i novac, ali ponajviše vrijeme.

Od turnira trenutačno "zarađuje" simbolični iznos od stotinjak kuna, za koji kaže da dobiva kao poticaj. No očekuje da će se tih sto kuna, nakon razvoja udruge, popeti i na mnogo više iznose.

Profesionalni igrači mogu zaraditi i do milijun dolara na godinu.

Stižu mu ponude izvana "Ivan je privukao i zainteresirao druge velike i poznate timove od kojih je dobio ponude. Bilo bi šteta da ostane sada na našoj sceni dok je još u razvoju", izjavljuje Popović. Zasad samo razmišlja o tim ponudama, ali dugoročni plan mu je nastaviti baviti se profesionalnim gameingom. Na jesen namjerava ponovno upisati samo informacijske znanosti.

Njegov izbor temelji se na želji za napretkom u karijeri. "Želio bih ipak upisati fakultet koji će mi pridonijeti ovom poslu", priznaje Ivan.

In memoriam Stephen Hawking preminuo je 14. ožujka u 76. godini

Unatoč bolesti, napisao 15 knjiga i promijenio razmišljanje o svemiru 'Moj cilj je jednostavan - potpuno razumijevanje svemira. Zašto je takav kakav jest i zašto uopće postoji?' kazao je Hawking

Tekst: Marija Edita Feldi

T

eorija velikog praska, teorija crnih rupa i na kraju i Teorija svega samo su neka od postignuća kojima je obilježen život britanskog fizičara Stephena Hawkinga.

Preminuo je 14. ožujka od posljedica amiotrofične lateralne skleroze (ALS) koja je, pojednostavljeno, bolest koja oslabljuje mišiće u tijelu. Bolest koja mu je dijagnosticirana prije više od 50 godina uzela mu je život, iako su mu tada liječnici predviđali da će preživjeti dvije do tri godine. Hawking je izjavio da mu je u tom trenutku

NASA/PAUL ALERS

gadgeti

BROJ 35, ožujak 2018.

život dobio novi smisao - raditi na svojim istraživanjima.

Uz pomoć senzora koji su pratili kretnje njegova obraza, Hawking je nastavio pisati knjige, izlagati teorije i mijenjati naše viđenje svijeta i svemira.

"Moj cilj je jednostavan potpuno razumijevanje svemira. Zašto je takav kakav je i zašto uopće postoji", kazao je Hawking. Među 15 knjiga kojima je bio autor ili koautor, one najvažnije su "Kratka povijest

vremena", "Veliki dizajn", "Teorija svega" te zadnja knjiga koju je objavio "Svemir u orahovoj ljusci". Tvrdio je kako je teorija da je Bog stvorio svemir nemoguća, opovrgnuo je i dotadašnje znanje o načinu na koji funkcioniraju crne rupe, pa čak i tvrdio kako je putovanje kroz vrijeme moguće, ali samo u budućnost.

"Jako smo žalosni što je naš dragi otac danas preminuo. Bio je veliki znanstvenik i izvanredan čovjek čiji će rad i naslijeđe dugo živjeti", poručila su njegova djeca Lucy, Robert i Tim, putem društvenih mreža na dan očeve smrti.

Lifestyle 23

BROJ 35, ožujak 2018.

Moda s potpisom Opravdavaju li poznati brendovi vrtoglavo visoke cijene

trend mjeseca

Skupe 'krpice' rijetko se kupuju zbog kvalitete

Ž

ene su ponekad za torbu spremne izdvojiti vrtoglavo visoke iznose, bez promišljanja o tome što zapravo kupuju.

I dok su upravo torbe na policama inozemnih prodavaonica označene iznosima od nekoliko desetaka, pa čak i stotina tisuća eura, u Hrvatskoj su ti modni detalji nešto jeftiniji, cijene im se kreću do nekoliko desetaka tisuća kuna. Postavlja se pitanje je li sve proizvedeno izvan granica naše zemlje zaista toliko kvalitetnije ili je to "samo" stvar potpisa?

Domaći dizajn podcijenjen Mišljenja kupaca su podijeljena. S jedne su strane oni koji izdvajaju desetke tisuća eura, a te iznose opravdavaju "težinom" brenda, dok drugi misle da je riječ o materijalizmu i apsurdu.

Hrvatski modni dizajn ili odjevni dizajn nerijetko se podcjenjuje, osobito kada ga se uspoređuje sa stranim brendovima, a različita mišljenja o toj problematici dijele i tri hrvatske dizajnerice koje su pojasnile što određuje cijenu brendirane odjeće i kako funkcionira hrvatsko modno tržište. Unatoč postojećim smjernicama za računanje cijena dizajna, modni je dizajner onaj koji opravdava cijenu proizvoda.

"Visoka cijena predstavlja dobro brendiran proizvod popraćen izvrsnim marketingom, obično vrhunske kvalitete, no sama cijena najčešće premašuje stvarnu vrijednost isključivo zbog potpisa koji nosi", tvrdi vlasnica i dizajnerica dizajnersko-krojačkog studija Ivana Čizmadija. Ona smatra da je visoka cijena jedan od razloga koji proizvod čini traženim i željenim upravo zato što si ga ne može svatko priuštiti.

Takvu pojavu hrvatska dizajnerica Anđela Markušić opisuje kao "zapovijed" ma-

'Visoka cijena predstavlja dobro brendiran proizvod popraćen izvrsnim marketingom, obično vrhunske kvalitete, no sama cijena najčešće premašuje stvarnu vrijednost', tvrdi dizajnerica Ivana Čizmadija

Nose se primarne boje

DENIS BUTORAC

Tekst: Lara Martinović

Tekst: Lara Perošević

Osim imena važno je znanje, polazna ideja, utrošen materijal, sredstva, vrijeme i sam rad sovne kulture, a ističe da je vrlo malo onih koji znaju cijeniti unikatan rad dizajnera, koji podrazumijeva znatno više vremena, truda i kreativnosti.

Uzevši u obzir hrvatsko i strano tržište, mlade dizajnerice slažu se da je potrebno prilagoditi se mogućnostima potencijalnih kupaca, što za posljedicu ima umanjivanje vrijednosti domaćega brenda, koji može biti

i veće kvalitete od onog stranoga.

"Prilagodba tržištu nužna je ako domaći dizajner želi uspješno poslovati. Svjetska je moda daleko veća od naše, imaju više tehnoloških mogućnosti i drukčiji financijski život, što u konačnici rezultira neusporedivom cijenom odjevnog predmeta sa stranim potpisom od onoga s hrvatskim", tvrdi Anđela.

I tržište diktira cijenu "Kvalitetu proizvoda ne treba umanjiti samo zato što je proizveden u Hrvatskoj, naprotiv, brojni domaći brendovi proizvode jednako pa čak i kvalitetniju robu od međunarodnih te im mogu parirati unatoč tome što naše tržište zahtijeva niže cijene", kaže mlada dizajnerica Ivana Janjić.

Osim tržišta koji uređuje cijene odjevnih predmeta, dizajnerice ističu da je jedan od problema i nabava materijala. Naime, većina hrvatskih dizajnera u potrazi za dobrim i kvalitetnim materijalom odlazi izvan Hrvatske. To je također otežavajuća okolnost u usporedbi s modnim dizajnerima u svijetu.

Dizajnerica Ivana tvrdi da postoji velika razlika između starih i mladih dizajnera, pritom ističe kako će cijenu određivati godine rada i truda nekog dizajnera jer daju određenu težinu i vrijednost samome potpisu.

Ovog se proljeća ne morate skrivati iza neutralnih tonova jer vedrije vrijeme možete iskoristiti za igru primarnim bojama. Osim što vas ne ograničavaju u kombiniranju odjevnih komada one podižu i najjednostavnije kombinacije.

Na svjetskim modnim pistama upravo su primarne boje odabrali Calvin Klein, Marc Jacobs i Marni. Topla žuta osim što izgleda jako dojmljivo, dokazano popravlja raspoloženje, a plavu i crvenu možete kombinirati i modnim dodacima kao što su marama ili beretka.

Sada se u gotovo svakoj high street prodavaonici mogu pronaći različiti odjevni dodaci koji "sigurne" boje zamjenjuju kombinacijama toplih i hladnih tonova kao i različitim uzorcima. Primarne boje možete odabirati i za večernji izlazak i

Za one koji više vole 'motoristički stil', cvjetni uzorci, motorističke čizme i komad primarnih boja sigurno će podići ukupan dojam izdvojiti se iz mase.

Tamne tonove možete podići crvenom ili žutom kožnatom jaknom, ali i elegantnim sakoom. Za one koje pak više vole "motoristički stil", cvjetni uzorci, motorističke čizme i komad primarnih boja sigurno će podići ukupan dojam.

Ako strahujete da ćete izgledati prešareno, uvijek možete ostati dosljedni čistoći i geometriji u slaganju svojih odjevnih kombinacija, pa tako odabirati jednostavne, takozvane basic komade koji su svevremenski i nikad ne izlaze iz svijeta mode.

Stoga, ako ste do sada priželjkivali nekakvu promjenu, najbolje je vrijeme da počnete s promjenom boja u vašem ormaru i ovaj vikend svima pokažete svoj novi stil.

Odjevna ideja:

primarne boje uvijek možete kombinirati uz dobrar jeans i tenisice.

travel tips

24 Zadnja

BROJ 35, ožujak 2018.

The Flight Tracker - pratite svoje letove

Ja sam Hrvatska

Za sve koji često putuju avionom, vrlo zgodna i jednostavna aplikacija je The Flight Tracker. Sve što treba jest upisati početnu i završnu destinaciju te datum polaska, a aplikacija će potom pratiti let, javljati informacije vezano za njega (ako dođe do promjene ili odgode), sve ćete znati na vrijeme.

Također možete pratiti tuđe letove te provjeriti avione koji su sletjeli ili su još na putu. Nakon nekog vremena imat ćete cijelu bazu svojih letova kao mali podsjetnik gdje ste sve putovali. Mia Meglić

Što za mene znači biti znanstvenik u ovoj zemlji?

Biti znanstvenik u Hrvatskoj uzbudljivo je i zanimljivo prije svega zbog istraživanja novih stvari, a potom i zbog suočavanja sa specifIčnim problemima vezanima uz odnos Hrvatske prema znanosti. Također, biti znanstvenik znači imati prigodu surađivati s vrhunskim stručnjacima iz različitih područja.

Dr. sc. Nikola Banić

križaljka Naš pjevač (Vakula)

Naš slavni plivač

Izvještava� o događaju

O�lija od milja (ne O�!)

Čovjek iz Nina

Izvrši� maceraciju, razmekša�

Inženjer znanos� o poljoprivredi Spoznajna teorija (noētikós)

1

BORIS ŠČITAR/VEČERNJI LIST/PIXSELL

Autor: XANT

Koja ima velike, izbuljene oči

Maajka ili Mur�ć

Većina koje hrane sadrži alkohol u sebi? a) mesa b) voća c) ribe d) tjestenine

2

Stanovnik Trpnja Atemi u karateu Ivanka Trump

pet za pet

Englesko podne

Indira Gandhi ili Sania Mirza

Ba�na za konje (hajdamak)

Rimska stojedinica

Prostorija za carinu robe

Koja je najniža dobna granica za legalnu konzumaciju alkohola? a) 13 b) 14 c) 15 d) 16

3

Koje je alkoholno piće postalo popularno tek za vrijeme prohibicije?

a) kokteli b) pivo c) vino d) domaće rakije

4

Koliko stoji najskuplja boca votke na svijetu? a) 3 milijuna dolara b) 3,5 milijuna dolara c) 3,65 milijuna dolara d) 3,75 milijuna dolara

5

Kako nazivamo strah od prazne pivske čaše? a) klinofobija b) kenosilikafobija c) dentofobija d) genofobija

Torijev izotop (ionium) … nova

Finski hokejaš Raanta (A….) … protiv Larryja Flynta Slijev

Predmetak za zimske sportove

Šesto slovo Komičar Jimmy Neznatna rana 1,5 litara (zast.)

Slavenski bog, Dažbog

Glazbeni „džem“ Sean Penn

Tuga Blake Griffin Goruća čes�ca Iz vatre Radijus

Manja trgovina odjećom Skuplja vrganje i šampinjone

… prirode Ili … prinčeva

šok i vjeverica

1 2 3

globalko

1. b, 2. d, 3. a, 4. d, 5. b.

sudoku

ODGOVORI:

Više je oblika života na našoj koži nego što je živih bića na planetu.

Leonardo da Vinci mogao je pisati jednom rukom, a drugom istodobno crtati.

Zadnji čovjek koji je bio na Mjesecu, Gene Cernan, na njegovu je površinu upisao inicijale svoje kćeri "TDC".

4 5

Više od 20 posto uredskih šalica za kavu sadrži fekalne tvari.

Kad bismo uklonili sav prazan prostor iz atoma koji čine svakog čovjeka, svjetska populacija stala bi u jednu jabuku.

6

CIA je 1960. pokušavala špijunirati rusko veleposlanstvo pretvarajući mačke u uređaje za slušanje kirurškim implanta-

7

premetaljka cijama baterija, mikrofona i antena, a ta je operacija nazvana "Akustična maca".

Autor romana "Črna mati zemla":

Tri najbogatije obitelji na svijetu imaju više imovine nego što je ukupno bogatstvo 48 najsiromašnijih država.

NOVINARSKI AKT?

8

Više od 200 leševa leži smrznuto na Mount Everestu, a alpinisti ih koriste za orijentaciju.

———————— —————

Autor: XANT