Global 28, lipanj 2017 by Global novine

POSEBNI PRILOG Intervjui sa sedam ključnih novinskih glavnih urednika

Kakve novinare i novinarstvo trebamo u Hrvatskoj? Broj 28

Godina III, lipanj 2017. NOVINE PO MJERI STUDENATA /GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine ISSN 1849-4722

Kurikularna reforma

LUCIJA ADŽIĆ/GLOBAL

BOLESNA LOGIKA

Studente liječe tek kad se sruše!

Bitka lijevih i desnih zasjenila bitku za znanje Str. 4-5 Sezonski poslovi

'Prijetili su mi da će me baciti niz stube' Str. 9

JURICA GALOIC/PIXSELL

Matea Parlov

Kako se pripremiti za prvenstvo kad nemamo gdje trenirati? Str. 11

Str. 2-3

LUKA ŠATARA/GLOBAL

Umjetnost

Ples ne smije biti na margini, evidentiran kao aktivnost za cure Str. 16-17

BROJ 28, lipanj 2017.

Zdravlje na milost i nemilost sustava Iako Ministarstvo zdravstva tvrdi drukčije, praksa poka NOVINE STUDENATA FPZG-a

Izdavač Fakultet političkih znanosti Lepušićeva 6, Zagreb Za izdavača prof. dr. sc. Lidija Kos-Stanišić Voditelj projekta doc. dr. sc. Igor Kanižaj Glavni urednik Igor Weidlich Zamjenica glavnog urednika Matina Tenžera Izvršna urednica Zrinka Medak Urednik – mentor Zlatko Herljević Uredništvo Studentski život, Srednja: Hana Ivković Božica Kopić Željka Škreblin Društvo: Hanan Nanić Tamara Horvat Svijet: Hanan Nanić Mihael Gelo Intervju: Zrinka Medak Reportaža: Matina Tenžera Novac: Mia Musulin Kultura: Tina Ozmec-Ban Vanessa Curman Lara Perošević Sport: Edi Džindo Ivan Pavić Karijera: Antonija Šipušić Tehnologija: Marija Edita Feldi Lifestyle: Patricija Topić Zadnja: Patricia Ivić Fotografija: Matea Petrović Lektura Snježana Babić Višnjić Voditeljica promocije Kristina Balun promocija@GlobalNovine.eu

Promocija: Dora Slivar, Nives Jekić, Alen Kozić, Patricija Topić, Lara Lovrek, Ena Atlija, Paula Čuturić Društvene mreže: Mia Planinić, Natalija Kolar, Nika Romek, Lucija Relić, Nikolina Žužul, Iva Prpić, Ivana Buljan, Katarina Krnčević, Magdalena Pervan Fotoagencija Pixsell Dizajn i prijelom Atlantis Tehnička podrška Story Editor redakcijski sustav Tisak Tiskara Zagreb Radnička cesta 210, Zagreb Kontakt za čitatelje

redakcija@GlobalNovine.eu

/GlobalNovine @GlobalNovine @global_novine ISSN 1849-4722

Bolesna logika: ako nisi iz Za te tek kad se srušiš na

Tekst: Zrinka Medak, Arijana Tkalčec, Josipa Vrankulj, Silvija Vuković Foto: Luka Šatara/Global

tudentica Daniela otišla je fakultetskoj liječnici u Zagrebu jer se nekoliko dana nije osjećala dobro. Pokazalo se da joj je tlak previsok, 170/120. Iako je bila na rubu nesvijesti, liječnica joj nije mogla pomoći te ju je poslala da sama ode na Hitnu. Naime, studentski liječnici ne mogu liječiti studente, što pripada kurativi, nego mogu samo provoditi preventivne preglede kao što je sistematski pregled. "Nisam znala ni kamo bih trebala ići, na koju Hitnu, trebam li nešto platiti ili ne", ispričala je Daniela, koja je ipak otišla na Hitnu pomoć, gdje se onesvijestila. Daniela nije iz Zagreba te je upravo zbog toga pomoć potražila kod studentske liječnice. Prebacivanje kartona Njezina priča nije iznimka, što nam je potvrđeno u razgovoru s dvadesetak studenata koji su se zbog studiranja preselili u Zagreb. Problemi s kojima su se susretali u suprotnosti su sa službenim tvrdnjama Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), prema kojima studenti s privremenim boravištem u Zagrebu nisu u gorem položaju kada je riječ o dostupnosti javnog zdravstva. Iako nijedan student nije zakonski zakinut za pravo na zdravstvenu zaštitu, naše je istraživanje, fokusirano na praksu u Zagrebu, pokazalo da oni koji imaju privremeno boravište u mjestu studiranja nailaze na razne administrativne i druge probleme u slučajevima kada im je potrebna liječnička pomoć. Trenutačno studenti imaju opciju, kao i svi drugi hrvatski građani, prenijeti svoj karton bilo kojem liječniku kojeg su odabrali u mjestu u kojem borave. Studenti koji u Zagreb dolaze na studij uglavnom ne prenose liječničke kartone jer nisu upoznati s činjenicom da to trebaju napraviti. Na naše pitanje o broju studenata koji prenose karton zbog odlaska na studij u Zagreb, HZZO nije imao odgovor. Osnovni je problem što studenti, iako studiraju izvan mjesta prebivališta, mnogo vremena provode u rodnom mjestu pa bi trebali

Studenticu Ivu Mrvicu s upalom pluća na Hitnoj su uvjeravali da nije hitan slučaj i slali je njezinu liječniku, koji joj je bio nedostupan jer je u Šibeniku. Primili su je tek kad je počela iskašljavati krv

Grad Zagreb zatvorio Dom zdravlja studenata 2002. Dom zdravlja studenata (DZS) prestao je s radom 2002. godine, a tamo se provodio zdravstveni odgoj, sistematski pregledi, bili su zaposleni okulisti, oftamolozi, zubari, ginekolozi, dermatolozi i psiholozi. Jedan od razloga za zatvaranje Doma bio je problem s prostorom koji je bio u zgradi koja je u vlasništvu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Problem su tijekom godina pokušali riješiti ministri zdravstva i Gradski ured

Na pitanje o broju studenata koji prenose karton zbog odlaska na studij u Zagreb, HZZO nije imao odgovor imati liječnika i tamo – a to nije moguće. Neki studenti ne žele promijeniti liječnika opće prakse jer ih njihov prati već godinama i poznaje njihove zdravstvene tegobe. "Kad dođeš na Hitnu, prevrću očima jer, prema njihovom, nisi za Hitnu i onda čekaš satima", objašnjava Viktorija Škrinjarić i dodaje kako su studenti doslovno prepušteni sami sebi i dobroj volji pojedinaca u zdravstvenom sustavu. Svjesni toga da im slučajevi nisu uvijek hitni, studenti odgađaju posjet Hitnoj pomoći. No odgađanje problema često ih dovede u još gore stanje. "Nisam u Zagrebu imala liječnika, a kronično sam kašljala dok mi nisu od naprezanja popucale žile, pa sam završila na Hitnoj i cijeli dan provela tamo, a sve što mi je trebalo je običan sirup", rekla je Ivana Buljan, koja sirup nije mogla dobiti jer u Zagrebu nema izabranog liječnika opće prakse. Svoju "anegdotu" s Hitne pomoći prepričala nam je i studentica Iva Mrvica. "Kad sam imala upalu pluća, išla sam na Hitnu, gdje su me uvjeravali da to nije hitno i da odem k svom liječniku. Ja sam im objašnjavala da mi je liječnik u Šibeniku i da nemam kamo otići osim na Hitnu. To uvjeravanje trajalo je sigurno 45 minuta. Primili su me kada sam počela iskašljavati krv", objašnjava Iva. HZZO ističe da se studenti mogu upisati kod svakog liječnika obiteljske medicine koji ima ugovor s HZZO-om, ali moraju imati prijavljeno boravište u Za-

za zdravstvo, a konačnu odluku o zatvaranju donio je grad Zagreb, unatoč neslaganju liječnika. Osim problema s prostorom, DZS se suočio s problemima privatizacije, kada je liječenje studenata, odnosno kurativa, jednostavno ukinuta. Devedesetih godina promijenio se Zakon o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, a prema doktorici Jureši, već tada se model zdravstvene zaštite studenata počeo urušavati.

grebu. Prema navodima studenata koji su u privatnom, a ne domskom smještaju, većina ih nailazi na problem prijave boravišta. Naime, mnogo njih stanodavci ne žele upisati kao privremene podstanare. Tako studenti ulaze u začarani krug. Da današnji sustav ne ide na ruku studentima smatraju i neki liječnici. "Zaista smo ostavili studente na milost i nemilost", kaže dr. Vesna Jureša, specijalistica školske i adolescentne medicine. Bilo je bolje '90-ih "Pokazalo se da jedna ozbiljna prava zdravstvena zaštita studenata, s obzirom na potrebe onih studenata koji ne žive blizu Zagreba, nedostaje. Ti studenti nemaju dobru zdravstvenu zaštitu", ističe Jureša, koja već godinama upozorava na manjka-

vosti sustava zdravstvene skrbi studenata. Smatra da su studenti imali bolju zdravstvenu zaštitu do '90-ih godina kada su na raspolaganju imali Dom zdravlja za studente (DZS). S njom se slaže i dr. Marina Kuzman, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "dr. Andrija Štampar". Na pitanje smatra li da su studenti koji u Zagrebu nemaju boravište diskriminirani zbog toga što više nemaju mogućnost ići u DZS, odgovara potvrdno. Danas svaka osnovna, srednja škola i fakulteti imaju svoj tim školske i adolescentne medicine, koji se sastoji od minimalno jednog liječnika i jedne medicinske sestre. U Zagrebu je trenutačno 36 takvih timova. Njihovi su glavni zadaci sistematski, namjenski i preventivni pregledi,

'Zaista smo ostavili studente na milost i nemilost', kaže dr. Vesna Jureša

Stručnjaci ponudili rješenja

Liječnici i stručnjaci zainteresirani za područje zdravstva već godinama uzaludno nude brojna rješenja za poboljšanje zdravstvene zaštite studenata. To je potvrdila i dr. Vesna Jureša, ali pojašnjava da to nije moguće zbog trenutačnog Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Ona je tražila da se omogući da liječnici koji su u sustavu javnog zdravstva dio radnog vremena rade u sustavu javnog zdravstva, a dio u studentskoj zaštiti. No, kao i sva ostala rješenja, ni ovo nije zaživjelo zbog brojnih administrativnih razloga. Jedno od rješenja je i organizacija u dispanzerskom obliku, objašnjava dr. Kuzman i navodi kako bi za reorganizaciju bilo i prostora i liječnika, ali su potrebne dozvole Ministarstva zdravstva i određena sredstva. "Ta sredstva ne bi trebala biti viša od milijun kuna na godinu, pa sad vi vidite je li to problem ili nije, a rjiešilo bi se mnogo toga", dodaje. Prema njezinu mišljenju, HZZO ne razumije studentski problem sa zdravstvenom zaštitom. Dr. Kuzman navodi kako bi Zavod mogao podnijeti administraciju još dodatna četiri tima koja bi se priključila instituciji koja već ima organizaciju za određenu populaciju, poput Zavoda "dr. Andrija Štampar".

DAVOR VIŠNJIĆ/PIXSELL

impressum

2 Studentski život

Studentski život 3

BROJ 28, lipanj 2017.

azuje da su studenti koji zbog fakulteta mijenjaju prebivalište uveliko diskriminirani

agreba, liječe a Hitnoj! dok su sve ostale mjerodavnosti, poput laboratorijskih pretraga, prepuštene obiteljskim liječnicima. "Kada student pokuša zdravstveni karton prenijeti nekamo u Zagreb, onda nailazi na teškoće jer liječnici imaju zaključene liste, ne žele primati nove pacijente, to im je vrlo komplicirano i zapravo su tu u nezavidnoj situaciji", pojašnjava Kuzman i navodi kako su oni kao mjerodavni za školsku medicinu često isticali taj problem. "To nije nailazilo na plodno tlo iz razloga koji su uglavnom organizacijske i financijske naravi i nikome se to nije učinilo vrlo važnim", dodaje i navodi kako su nakon toga, potkraj '90-ih godina, ponudili opciju dvojnih ugovora za liječnike školske medicine, prema kojima bi oni mogli provoditi kurativu i preventivu, ali i taj prijedlog Ministarstvo nije odobrilo, iako je to praksa u brojnim europskim zemljama. Odbačen europski model Doktorice Jureša i Kuzman surađivale su i sa Studentskim zborom Sveučilišta u Zagrebu u pokušaju da nešto promijene u korist studenata, ali glavni akteri ipak su Grad Zagreb i ministar zdravstva. "Sad smo zapeli na tome da napokon jedan ministar treba biti spreman i reći da će odobriti da se osnuju takvi timovi, važno je da zažive u kampusima i da patronat nad time imaju sveučilišta", kaže Jureša. Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu ističe pritom da Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ima uređene prostorne kapacitete i opremljene ambulante koje su otvorene 2013. godine, u kojima bi se studentima koji nisu iz Zagreba mogla pružati primjerena zdravstvena zaštita za vrijeme boravka u Zagrebu te je sam fakultet iskazao interes i spremnost za preuzimanje odgovornosti za navedene studente. Iz Zbora ističu da ambulanta na Medicinskom fakultet trenutačno funkcionira kao zdravstveno savjetovalište za studente u kojima se pruža oblik specifične zdravstvene zaštite studentima (mahom strancima) koji su na privremenom boravku u Zagrebu (razmjene, studijski posjeti itd.), i to odlično funkcionira. "Iz naše perspektive ne vidimo razlog zbog kojega se to pozitivno iskustvo ne bi primijenilo i na domaće studente te na taj način

uz političku volju svih kojih se studenti tiču, pitanje studentske zaštite i sustavno riješilo", kažu iz Zbora. Međutim, ni ovaj prijedlog rješenja nije se ostvario. Što se čeka? Ministarstvo je jedino službeno tijelo koje je priznalo da problem postoji, rekavši da su "studenti kao i učenici u nepovoljnoj situaciji ako se školuju izvan mjesta prebivališta". Iz toga je očigledno da su mjerodavne institucije svjesne situacije u praksi, pa se postavlja pitanje što se točno čeka da se nešto konkretno i poduzme u rješavanju problema koji muči velik dio populacije. HZZO, kao i Gradski ured za zdravstvo grada Zagreba, ne slažu se s Ministarstvom, jer smatraju da studenti nisu diskriminirani ni zakinuti. Upite s detaljnim pitanjima vezanim uz ovaj problem poslali smo i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo iz kojeg nakon nekoliko poslanih e-poruka nije došao odgovor. Ministarstvo je 2015. godine izjavilo da je "Strateškim planom razvoja javnog zdravstva 2013.-2015." predviđeno redefiniranje djelatnosti sveučilišne medicine. Zbog prijašTim se planom trenjih iskustava, studenti čekaju balo riješiti pitanje da se jako razbole organiziranja cjeloprije nego što odu vite zdravstvene zaliječniku štite studenta i učenika koji zbog školovanja napuštaju obiteljski dom. Nakon brojnih upita e-poštom i prekinutih telefonskih poziva, Ministarstvo je odgovorilo da oni stalno rade na razvoju i unapređivanju "kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite u sklopu postojećih, ograničenih resursa". Iako su na kraju na dio novinarovinarka Globala odlučila je i sama provjeriti skih upita odgovorili, dio upita kako radi fakultetska liu kojem se spominju primjeri negativnih iskustava studenata ječnica. Zbog osipa na prstu za ignorirali su, a dio s prijedlogom koji bi joj trebala uputnica za stručnjaka za poboljšanje rekli dermatologa, nazvala je fakulsu da će razmotriti. tetsku liječnicu Zoranu Galić. Nakon što je objasnila da nije iz Zagreba i nema ovdje svog liječnika, sestra joj je rekla da, prema novom zakonu, oni to ne mogu raditi, nego treba otići u Dio studenata ne želi pre- najbliži Dom zdravlja. Nakon nositi karton jer liječnik u što je novinarka rekla da je čula njihovu mjestu dugo prati da oni mogu izdavati uputnice i njihove zdravstvene tego- privatne recepte, sestra se otišla be. A dobar dio onih koji kar- konzultirati s doktoricom Galić, ton žele prenijeti - ne mogu koja je potvrdila da oni to ne naći slobodnog liječnika u mogu raditi te ju je odbila narunovom prebivalištu čiti za pregled. Uputnicu bi mogla dobiti jedino da je osip pri-

Liječnici ne znaju što smiju, a što ne s pacijentom

mijećen na sistematskom, rekla je. To je pak suprotno iskustvu studentice Eme Pavlović. "Na sistematskom pregledu tražila sam od fakultetske liječnice uputnicu za daljnje pretrage, na što mi je ona rekla da nema ovlasti da bilo što napravi", pojašnjava Ema. Nakon toga kontaktirala je dr. Marinu Kuzman kako bi provjerila je li u međuvremenu došlo do promjene zakona. Objasnila je da je došlo do pogreške u komunikaciji i da liječnici to zaista ne mogu raditi, iako je prije izjavila da oni mogu eventualno uputiti na nekakvu dijagnostiku koja je ozbiljnija. "Ne može ga uputiti u laboratorij Doma zdravlja jer nismo u

tom sustavu, ali mu može, ako procijeni da nije nešto ozbiljno, napisati ili potporni recept ili privatni recept ili, ako ništa, da ga oslobodite sumnje da ima pneumoniju ili je nekakva alergijska reakcija ili nekakve promjene na koži ", rekla je dr. Kuzman. Doktorica Jureša, također fakultetska liječnica, rekla je da ona studente može pregledati i napisati privatan recept, uputiti na bilo koju pretragu, ali da ne može, recimo, dati antibiotik. Doktorica Galić odbila je razgovarati o problemu zdravstvene zaštite studenata. Sustav, očito, funkcionira na dobroj volji pojedinaca, a ne na utemeljenoj zakonskoj regulativi.

4 Studentski život

BROJ 28, lipanj 2017.

Kurikularna reforma Nacionalni projekt, a ne projekt koji se povezuje s

Djeca medija

Bitka lijevih i desnih

'Učenje nije formalno pitanje, o njemu se mora promišljati kompleksno, na temelju sadržaja', rekla je Kolar-Billege s Učiteljskog fakulteta

Hrvatski projekt medijskog obrazovanja drugi najbolji u Europi Projekt Djeca medija koji provodi Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) dobio je posebnu međunarodnu nagradu koju dodjeljuje zaklada Evens, vodeći promotor medijskog obrazovanja u Europskoj uniji. Cilj projekta, u kojem sudjeluje više od 100 volontera, jest edukacija nastavnika, djece i roditelja o nužnosti kritičkog sagledavanja medijskih sadržaja i medijskoj pismenosti općenito. Od svog osnutka 2008. godine, u sklopu projekta održano je više od 600 radionica za čak 12.000 polaznika diljem Hrvatske. Nagradu su dobili, prema zakladi Evens, zbog "pristupa koji povezuje rad sveučilišnih nastavnika i volontera, načina kako se pristupa medijima, važnosti projekta u kontekstu Hrvatske, utjecaja koji ima na polaznike i volontere te posvećenog volonterskog pristupa kao pozadine rada organizacije". Nagrada će udruzi biti dodijeljena u Sarajevu 21. rujna na europskoj konferenciji o medijskoj pismenosti pod nazivom "Media Meets Literacy". Hana Ivković

Debata na FPZG-u

Kako zaustaviti odlazak mladih Mladi često odluče budućnost potražiti izvan Hrvatske. Upravo se zato na Fakultetu političkih znanosti održala javna debata o odlasku mladih u inozemstvo. Debatu je organizirala Martina Kalčić, polaznica sedme generacije Studija o mladima za mlade. Cilj je tog događanja bio potaknuti raspravu o tom gorućem negativnom trendu. Debatne ekipe htjele su pokazati zašto bi mladi trebali ostati, a zašto otići. Na kraju debate obje su se ekipe složile da su Hrvatskoj potrebne promjene obrazovnog sustava, kao i one ekonomske. Ostaje samo pitanje kada će se promjene početi događati i kada će mladi budućnost zamišljati u Hrvatskoj. Željka Škreblin

ŠTO TE MUČI, PROUČI!

Studentski pravobranitelj Sveučilišta u Zagrebu

Edina: Zanima me, koliko se obaveznih ispitnih termina mora održati u ljetnom semestru vezano uz jedan predmet? Odgovor: Draga Edina, prema Pravilniku o studiranju na Sveučilištu u Zagrebu, kada je nastava organizirana po semestrima, redoviti ispitni rokovi su zimski, ljetni i jesenski te svaki traje najmanje tri tjedna. Na svakom redovitom ispitnom roku za svaki predmet postoje najmanje dva ispitna termina. Također, najmanje osam dana mora proći između izlazaka na ispit iz istog predmeta. Međutim, ako se iz određenog predmeta znanje studenata provjerava kontinuirano tijekom cijelog semestra, tada se za taj predmet rokovi ne trebaju održavati na prethodno opisan način. U tom slučaju sastavnica sama za taj predmet deﬁnira broj i raspored ispitnih termina.

videntno je da školski sustav i program ne funkcioniraju i ne idu u korak ni s vremenom, pa niti s djecom. Kada se zbog politike zaustavljaju inicijative za promjenu tog sustava, to me užasava i ljuti, naročito kada postane vrlo jasno da je to bitka između lijevih i desnih, a ne bitka svih za kvalitetno znanje. Sramotno je to gledati. Tim je riječima aktualna događanja s kurikularnom reformom komentirao Fabijan Komljenović, student Muzičke akademije. Ukratko je dodao i da, ako će cijela reforma biti u dosadašnjem tonu, onda je bolje da je i ne bude. Obrazovanje i/ili politika Govoreći o Kurikularnoj reformi, gotovo je nemoguće izbjeći brojna politički-ideološka previranja, optužbe i prozivanja, kako bivših tako i aktualnih odgovornih osoba za njenu provedbu. U prvi su plan došla osobna prepucavanja, a stranačka politika se ne prestaje miješati u obrazovni sustav. Zahtjevi protivnika dosadašnjeg Vladina smjera u provođenju reforme donekle su zadovoljeni smjenom sada već bivšeg

ministra Barišića i dolaskom nove osobe na čelo obrazovnog sustava, Blaženke Divjak. Iako je ona odmah izjavila kako će se zauzimati za depolitizaciju obrazovanja, iz GOOD inicijative, koja je organizirala prosvjed, pitaju se hoće li uopće doći do željenih promjena u odgojno-obrazovnoj reformi, te hoće li se ponoviti netransparentne procedure i tako stvorena tijela koja su cjelovitu kurikularnu reformu stavila u službu jedne ideologije. Oko 20.000 građana prosvjedovalo je pod sloganom "Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma" u šest hrvatskih gradova, prozivajući bivšeg ministra i njegovo vodstvo zbog brojnih nepravilnosti u vođenju reforme, od netransparentnih izbora do stranačke pripadnosti članova izabrane Ekspertne radne skupine. Iako se primarno govorilo o potrebi depolitizacije reforme, Neven Budak, bivši predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti

i tehnologije, rekao je da ipak politika mora upravljati procesom obrazovne reforme jer je ona za to i odgovorna. "No radi se o tome je li politika koja se provodi reformom stranačka ili je politika zastupanja nacionalnih interesa konsenzusa", rekao je Budak. Složila se s tim i profesorica Učiteljskog fakulteta u Zagrebu Martina Kolar

Hrvatski studiji Provedeni izbori za studentske predstavnike

Jedan od prvih poteza bit će izrada statuta i pravilnika Studentskog zbora

ako su kasnili, studentski izbori na Hrvatskim studijima održani su potkraj svibnja. Ivan Kučina, predsjednik biračkog odbora, potvrdio je kako je na izborima glasalo 410 studenata, a tijekom glasovanja nije bilo incidenata. Dvije su kandidatske liste upale u novi sastav zbora: Lista nezavisnih kandidata Hrvatskih studija s tri studenta i Studenti govore s njih osam. "Stupanjem na dužnost kao Studentski zbor, moramo izabrati predsjedništvo, studentske predstavnike u Znanstveno-nastavnom vijeću HS-a te predstavnika u Sveučilišnom zboru", objasnio je Duje Kovačević, kandidat SG-a, prve poteze koje ocjenjuje važnim jer je riječ o osoblju s kojim će studenti naj-

Na izborima je 410 studenata izabralo listu nezavisnih kandidata HS-a i Studenti govore više komunicirati. Važan mu je i dobar kontakt s HS-om i rektoratom, baš kao i izrada statuta Studentskog zbora. "Do sada Zbor HS-a nije imao svoj statut ni pravilnik te smatramo da, paralelno s izradom pravnih akata Sveučilišnog odje-

DORIAN VIŠNJIĆ/GLOBAL

DKMK

Tekst: Božica Kopić Ivor Kruljac Foto: Ivan Gundić/Global

la HS-a, treba postojati i statut, odnosno pravilnik koji uređuje rad SZ-a", zaključio je Kovačević. Matea Stanić, studentica kroatologije, glasovanje smatra obvezom, ali se nada i mogućim promjenama. Komentirajući prijašnji studentski zbor, Stanić je ustvrdila kako "nije bila dosta upućena, ali, prema nekim potezima, baš i nije bilo bajno". Monika Jerković, studentica povijesti, izbore smatra pozitivnima jer primjećuje postupne, ali sigurne konstruktivne promjene na Sveučilištu. "Izbori zaista nude ohrabrujući pregled kandidata koji su savršen primjer kako HS doista ima što ponuditi na obrazovnoj i intelektualnoj razini", ocjenjuje Monika. Ivor Kruljac

Studentski život 5

BROJ 28, lipanj 2017.

s pojedinačnim osobama, idejama ili strankama

h zasjenila bitku za znanje Oko 20.000 građana prosvjedovalo je pod sloganom "Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma"

anketa Petar Parlov (FPZ)

Mislim da će nova ministrica poduzeti konkretne korake skupa s cijelom vladom i da ćemo u sljedećih pet do deset godina imati konkretne rezultate koji će nas vinuti u sami vrh Europske unije, barem što se znanja tiče jer deﬁnitivno tamo pripadamo. Ovo je krajnje vrijeme za takvu stvar i zadnji vlak za spas.

Billege koja je rekla da pitanje reforme trebaju rješavati stručnjaci iz pojedinih područja znanosti, bez obzira na to koja je i kakva je vlast. "Interdisciplinarni tim treba raspravljati o sadržaju poučavanja i na temelju konsenzusa odrediti čemu je u odgojno-obrazovnom sustavu mjesto, a čemu nije", komentirala je Kolar Billege. Važnost sadržaja poučavanja Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za HRT je rekla da reforma školstva treba biti nacionalni projekt, a ne se povezivati

s pojedinačnim imenima. Mnogi su nezadovoljni građani odlučili ne šutjeti i izaći na ulice, javno prosvjedujući zbog nastale situacije. "Razočarana sam jer se sve provodi ideološki i netransparentno, a trebalo bi biti javno. Čak i da nas se skupi više, narod ne može ništa promijeniti dok se ovi gore drže svojih fotelja", komentirala je jedna prosvjednica i dodala da u svemu vidi samo odugovlačenje, a ne promjenu. Djeca i mladi kao glavni motiv reforme ostali su, kako se čini, skupina koju nitko ništa ne pita. Ingrid Grgurić, studentica

Kamo na Erasmus?

zaciji, ali važno je odrediti sadržaj poučavanja, govori Kolar-Billege, te deﬁnirati ciljeve i ishode kako se ne bi pojavljivale rupe u znanju. Sam izbor sadržaja treba prepustiti stručnjacima i učiteljima koji su za to kompetentni.

Tena Šibenik

(PMF)

Deﬁnitivno ne mislim da će se nešto poboljšati s dolaskom nove ministrice. Prema mom je mišljenju Divjak nesigurna u svoje izjave i potkopava samu sebe. Većina znanstvenika ne prihvaća ovakvu reformu i mislim da ćemo čekati još stoljećima da se nešto promijeni, a u svemu ovome najviše gube djeca.

Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, rekla je da su ona i njezini kolege, kao budući djelatnici u školskom sustavu, svjesni potrebe za promjenom nakon što se vrate s prakse koju imaju svake godine u školama. "Nas se već sad na našem studiju potiče na drukčiji tip nastave nego što smo je sami iskusili u djetinjstvu. Slušamo kolegije koji nas pripremaju na to da moramo biti svjesni da su generacije koje dolaze zahtjevnije i da se i mi sami moramo više truditi", kazala je Ingrid. Često se govori o promjenama u obrazovanju i njenoj moderni-

Nije formalno pitanje "Učenje nije formalno pitanje, o učenju se mora promišljati kompleksno jer je to proces u kojem stječemo znanja, vještine, razvijamo mišljenja i stavove, i to na temelju sadržaja", istaknula je Kolar-Billege. Dodala je i kako se sadržaj ne može poučavati jednako jer ne uče svi učenici jednako. Nekima će prikladniji način učenja biti istraživački način, neki će lakše učiti sami, neki u paru, a neki uz pomoć vizualnih i auditivnih medija. U novoj ministrici Blaženki Divjak mnogi vide osobu s dovoljno kompetencija za provođenje obrazovane reforme. Konkretne mjere poduzela je u prvom svom tjednu, kojim je zabranila daljnja zapošljavanja na Sveučilištu u Zagrebu zbog prekoračenih koeﬁcijenata. Neven Vrček, dekan Fakulteta organizacije i informatike na kojem je Divjak aktivna profesorica, kaže kako je ona sposobna za jednu ministarsku dužnost i provođenje kurikularne reforme. "Mislim da zaslužuje široku podršku jer uistinu ima energije, volje i znanja da reforma uspije. Ako ne uspije, cijelo naše društvo bit će na gubitku", izjavio je Vrček.

NJEMAČKA Zemlja s gotovo 400 visokih škola i sveučilišta

Tekst: Terezija Bošnjaković

jemačka je država s gotovo 400 visokih škola i sveučilišta, a čak ih devet surađuje sa Sveučilištem u Zagrebu. Zemlja je to mnogih prirodnih ljepota, kulturne raznolikosti i vrhunskog obrazovanja te je idealna za one koji žele osjetiti malo drukčiju klimu ili vježbati jezik. Gradovi kao što su Berlin, Frankfurt, Köln i München europska su središta kvalitetnog studentskog života. Paula Surjan, studentica komunikologije i kroatologije na Hrvatskim studijima, prošle je godine otišla na razmjenu u gradić Braunschweig. "Najviše mi se svidjelo to što ljudi voze bicikle i žive

zdravije. Ljubazni su, ali ne i pristupačni kao Hrvati nego su dosta rezervirani", rekla je Paula i dodala kako joj je bilo zanimljivo proučavati različite kulture i nacije koje žive u Njemačkoj. Prema QS World University Rankings 2016. - 2017. najbolje njemačko sveučilište je Technische Universität München koje na svjetskoj razini zauzima 60. mjesto. Na svim je javnim sveučilištima na preddiplomskom studiju studiranje besplatno, samo treba platiti naknadu za troškove studiranja od oko 250 eura. Što se tiče jezika, potrebno je položiti certiﬁkat za prijavu na njemačka sveučilišta ili prijaviti one smjerove koji se održavaju na engleskom jezi-

TECHNISCHE UNIVERSITÄT MÜNCHEN

Kvalitetno obrazovanje uz zdrav način života

Tehničko Sveučilište u Münchenu

ku, također uz položeni certiﬁkat. Životni je standard u Njemačkoj dosta viši od hrvatskog pa su tako i cijene nešto više. Na svim je javnim sveučilištima na preddiplomskom studiju studiranje besplatno, samo treba platiti naknadu za troškove studiranja od oko 250 eura

Prosječna mjesečna najamnina iznosi nešto manje od 300 eura, ali postoji i mogućnost stanovanja u domovima. Smještaj u kampusu je 240 eura na mjesec, što je prihvatljivije. "Osim prijevoza, skupi su izlasci i restorani, tako da sam izlazila samo jednom na tjedan. Kao alternativu za izlaske, često bismo organizirali roštilje", rekla je Paula. Njemačka kao pomoć nudi brojne stipendije domaćim i stranim studentima. Najveće organizacije koje ih nude su DAAD (Deutscher Akademischer Austauschdienst) i njemačko Savezno ministarstvo za obrazovanje i istraživanje, čije se ponude mogu pronaći na njihovim internetskim stranicama.

studentsk@psiha prof. psih. Ivana Mrgan kognitivno-bihevioralna terapeutkinja

Centar za osobni razvoj Apsiha E-mail: ivana@apsiha.hr

Stres: negativac ili saveznik? Dolaze rokovi i mnogima je to razdoblje pojačane zaboravljivosti, baš kad im je to najmanje potrebno, faza u kojima ih ukućani izbjegavaju jer postanu otresiti i vrijeme kad imaju najbolju liniju u godini, zahvaljujući padu apetita uzrokovana ispitnim rokovima. Ove, ali i mnoge druge pojave, prepoznajemo kao znakove stresa. Intenzitet stresne reakcije uvelike će porasti u slučaju da neki događaj tumačimo kao nepovoljan za nas i/ili nemamo osjećaj da se možemo nositi sa zahtjevima. Ukratko, stres će biti intenzivniji ako procjenjujemo da nemamo volje niti koncentracije za učenje te kako je gradivo neprobavljivo. Kako pretvoriti stres u saveznika? 1. Promjena situacije - napravite plan polaganja ispita, prođite scenarije, od najboljega do najgorega. To daje prigodu da si bolje organizirate vrijeme i deﬁnirate prioritete. Možete izmijeniti iskustva s kolegama koji su već polagali određeni ispit. Ako vam se teško disciplinirati, pronađite partnera za učenje i provjeru znanja. Samotestiranje u uvjetima što sličnijim ispitnoj situaciji smanjuje tjeskobu i jedna je od najučinkovitijih strategija. 2. Promjena načina razmišljanja o situaciji - procjena da je situacija beznadna, a mi bespomoćni, potencira stres. Pokušajte kroz dnevne aktivnosti i učenje obratiti pozornost na svaku od njih na poseban način - namjerno, svjesno, u sadašnjem trenutku. Kad učite samo učite, kad se odmarate, samo se odmarajte. Dodatno, možete pronaći ohrabrujuće rečenice koji pomažu u nošenju sa stresom. Neki od korisnih mentalnih trikova odaberite pozitivno tumačenje dvosmislenih situacija, koristite humor i/ili paradoks, stavljajte situaciju u širi kontekst, usmjerite se na ono što možete, a ne na prepreke i sl. 3. Odmaknite se (privremeno) od situacije - određene relaksacijske tehnike mogu pomoći da ublažite fokus na negativno i date si prostora za učinkovite daljnje korake. Tako možete periodički raditi vježbe disanja, baviti se tjelovježbom, otići u prirodu tijekom stanke, pripaziti na uravnoteženu prehranu i organizaciju dana.

6 Studentski život

BROJ 28, lipanj 2017.

MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

Studij u inozemstvu Ujesen se na Sajmu stipendija predstavljaju nove prilike

BiH je top-odredište, tamo studira više od 3000 hrvatskih studenata TOP 5 zemalja

tipendija koju ću imati u Londonu pokriva mi sve troškove studija i života. Omogućava mi da ostvarim sve ono što sam htio ostvariti u akademskom smislu, kaže Nino Kadić koji na studij odlazi na King's College u Londonu. U traženju stipendije pomogao mu je Institut za razvoj obrazovanja (IRO). "Moj je savjet studentima da, ako mogu, uzmu pola godine ili cijelu godinu samo za pripremu kvalitetne prijave za sveučilište koje ih zanima. Također, neka se obvezno prijave na više sveučilišta, primjerice, na njih pet do deset", dijeli svoje iskustvo Nino. A da takva znanja uz profesionalnu pomoć stručnjaka mogu donijeti pozitivne rezultate mladima koji svoje studiranje žele obogatiti i inozemnim iskustvima, već se godinama potvrđuje na Sajmu stipendija i visokog obrazovanja, koji i jest jedan od najvažnijih projekata IRO-a. Sajam će se ove godine održati u Zagrebu, 17. listopada, te u Rijeci, 19. listopada, dok je Global ponovno medijski pokrovitelj tog događanja. Na Sajmu se predstavljaju stipendije i drugi oblici financijske potpore, kao i studijski programi i šira obrazovna ponuda dostupna za visoko obrazovanje u Hrvatskoj i inozemstvu. A da je interes za studiranje u inozemstvu velik, pokazuju i brojke. Naime, prema podacima UNESCO-a iz 2016., u inozemstvu studira više od 8700 hrvatskih studentica i studenata. Najviše njih, više od 6000, završi na studiju u jednoj od pet najzastupljenijih zemalja, a od toga čak više od 3000 na studij odlazi u susjednu Bosnu i Hercegovinu. Taj broj ne uključuje studente u programima kratkoročne razmjene, kao što je Erasmus, nego je isključivo riječ o mladima koji

Prema podacima UNESCO-a iz 2016., u inozemstvu studira više od 8700 studenata iz Hrvatske, a taj se broj tiče samo mladih koji su izvan zemlje upisali cjelokupni studijski program

Bosna i Hercegovina

2. Italija

Austrija

Slovenija

Sjedinjene Američke Države

EDIN TUZLAK

Tekst: Hana Ivković

Na Sajmu stipendija mogu se pronaći detaljne informacije o studiranju u inozemstvu

Luka Manola, ETH Zurich

Smatram da studij u inozemstvu ima velik broj prednosti, primarno u smislu rada sa studentima iz različitih zemalja. Svim studentima koji imaju želju prijaviti se na studij u inozemstvu, bih svakako rekao da je to dobra odluka jer predstavlja kvalitetnu nadopunu znanju stečenom u hrvatskom obrazovnom sustavu.

Ivan Roško, Jagelonsko sveučilište u Krakovu Stipendija mi je esencijalna za život u stranoj zemlji. Uz pomoć stipendija studenti se mogu osloniti na sebe tijekom svog školovanja. Ono što mi se najviše sviđa jest upoznavanje novih ljudi, kultura, različitih mišljenja i perspektiva. Studiranje u inozemstvu je nešto što definitivno ne smijete propustiti. Život je prekratak, a svijet prevelik. Istražite ga što prije!

Luka Ignac,

Depaw University, SAD Da nije bilo Vera Scholarshipa, nikada si ne bih mogao priuštiti studiranje u Americi. Sloboda, tolerancija, multikulturalnost, inkluzivnost i neograničenost prigoda - to je ono što mi se sviđa pri studiranju u inozemstvu. Iskoristite prigode koje vam se nude. Nikad, ali nikad nemojte dati da vas itko uvjeri da vi to ne možete, jer je to najbolje što možete učiniti.

Ariana Pavlin, Sveučilište u Ljubljani

Jako mi se sviđa obrazovni sustav u Sloveniji, posebno na studiju politologije. Sviđa mi se doticaj s različitom kulturom, što je zanimljivo jer smo jako blizu Hrvatske. Ponajviše mi se sviđa što sam u četiri godine studiranja naučila novi jezik. Kod studiranja u Sloveniji mi je jedino problem financiranje jer im je viši standard života.

su upisali cijeli studijski program u inozemstvu. Nekoliko je opcija koje studenti mogu koristiti za nastavak studija u inozemstvu. Student se može istodobno prijaviti na studijski program i za financijsku potporu, ali ih to ograničava u izboru jer je najčešće zadan i program i institucija te država. S druge strane, student može sam pronaći program u Europi, SAD-u ili ostalim državama, pa zatim od institucije na koju se prijavljuje, a ako je potrebno i iz drugih izvora, zatražiti financijsku potporu za program na koji je primljen. Sve detaljnije informacije o stipendijama i proceduri upisa fakulteta u inozemstvu, ali i u Hrvatskoj, zainteresirani u IRO-u mogu dobiti besplatno, dok se na Sajmu stipendija može dobiti i još i više - tamo su i same obrazovne institucije kod kojih je moguće dobiti izravnu informaciju o ponuđenim stipendijama, mogućnostima upisa i programima studija. MEDIJSKO POKROVITELJSTVO

Srednja 7

BROJ 28, lipanj 2017.

Poduzetništvo Ambiciozne ekonomistice iz Srednje škole Vrbovec pobijedile na 'Poslovnom izazovu'

Nisu čekale faks da stvore uspješnu poslovnu prigodu

Pobjednička ideja mladih ekonomistica bila je proizvodnja piva od meda, istog piva koje su proizvodili Zrinski a svaki član dolazi iz druge države. "Ljudi nisu stvarali nikakve razlike između naših razmišljanja, kultura ili država iz kojih dolazimo", rekla je Ines.

Tekst: Ramona Ščuric

FOTO: "POSLOVNI IZAZOV"

NOVINARSTVO

RAČUNARSTVO

(Fakultet političkih znanosti)

(Fakultet elektrotehnike i računarstva)

KARLA VIDOVIĆ

KARLA VIDOVIĆ: Novinarstvo je odličan studij za one koji se time žele baviti u životu. Jedino što zamjeram jest što nema više izbornih kolegija koji su novinarski nego je većina politološka. Voljela bih da smo počeli pisati još na prvoj godini, ali zadovoljna sam praksom i količinom truda koji profesori ulože s namjerom da nas zaista nešto i nauče.

MIJA BEGIĆ: Studij računarstva iznimno je zahvalan. Kombinacija teorijskog znanja i laboratorijskih vježbi priprema nas na prilagođavanje i snalaženje u budućem radnom prostoru. Učimo mnoge programske jezike te imamo prigodu birati dodatne vještine. Profesori su iznimno susretljivi te prijateljski nastrojeni.

KEMIJSKO INŽENJERSTVO

UČITELJSKI STUDIJ

(Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije)

nego je jako ugodna. Kolegiji su stvarno raznovrsni, a može se birati i niz izbornih kolegija kao što su plivanje, šah, zbor, planinarenje... Kao i na svakom drugom faksu, potrebno je učiti. Najveći su izazov na fakultetu kolegiji Glazbenog praktikuma i Glazbene kulture, na kojima, uz note i teoriju glazbe, moramo naučiti svirati sintisajzer, gitaru ili klavir.

MATEA BUKAL

(Učiteljski fakultet)

MATEJA ŠEREG: Na Učiteljskom je fakultetu stvarno lijepo studirati. Atmosfera nije napeta

Škole ne čine dovoljno No to nije jedino natjecanje takvoga tipa u Hrvatskoj. Već se dugo godina održava natjecanje "Ideja godine" u organizaciji portala srednja.hr. "Ideja godine" natjecanje je slično "Poslovnom izazovu" na kojem se učenici natječu u stvaranju poslovne ideje utemeljene na tehnologiji, a za koju je potrebna inovativnost i upornost. "Smatram da škole ne čine dovoljno kako bi motivirale učenike da se u takvo što uključe. Kako bi se to postiglo, sve bi škole trebale otvoreno predstaviti svim učenicima takve projekte i pojasniti im prigode koje s time mogu dobiti", zaključuje Monika. Da se takva natjecanja premalo potiču, misli i profesorica Veronika Sorić. "Ono istinsko dobro rada u školi su djeca. Sustav je jadan, ali unatoč svemu, meni je još izazov raditi s djecom", smatra ona.

DORIAN VIŠNJIĆ

i plan na temu Zrinskih. Ideja mladih ekonomistica bila je proizvodnja piva od meda, istog piva koje su Zrinski proizvodili. Svojom su idejom pobijedile te se samim time plasirale na međudržavno natjecanje "Poslovni izazov Zapadnog Balkana" koje se održalo u Beogradu. Kako se uz poduzetnišvo podupire i zajedništvo, dokazuje to da na međudržavnom natjecanju "Poslovnog izazova" nema timova iz pojedine zemlje. Stvaraju se novi timovi,

FOTO: UČITELJSKI FAKULTET

studenti budućim kolegama predstavljaju svoje smjerove

fakulteti na pladnju

Svaka zemlja jedan član Natjecanje organizira Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski i njime se želi potaknuti srednjoškolce da se uključe u ekonomiju i poduzetništvo, koristeći vlastito znanje, kreativnost i snalažljivost. Projekti su fokusirani na poboljšanje i modernizaciju ekonomije na globalnoj te lokalnoj razini. "To je nešto sasvim drukčije od stalnog i dosadnog štrebanja", opisala je Veronika natjecanje. Ovogodišnji je zadatak bio predstaviti poslovni projekt

'To je nešto sasvim drukčije od dosadnog štrebanja', opisala je srednjoškolka Veronika Đuranec

FOTO: "POSLOVNI IZAZOV"

ada su Hrvatska, Srbija, Crna Gora, te Bosna i Hercegovina zajedno odlučile poticati mlade ljude na zajedništvo i kreativnost, dogodio se pravi boom mladih koji se žele uključiti u poduzetničke vode. Ove su godine ekonomistice iz Srednje škole Vrbovec, Monika Perolić, Ines Kuzmek i Veronika Đuranec postale najbolje mlade poslovne osobe u Hrvatskoj, pobijedivši na natjecanju "Poslovni izazov".

PATRICIJA KRUŠLIN: Kemijsko inženjerstvo nudi široko područje znanja te povezuje inženjerske predmete i kemiju. Dosta se pozornosti pridaje samostalnim, ali i grupnim vježbama. No kao velik nedostatak istaknula bih lošu aparaturu koja uzrokuje pogrešne rezultate. Najveća je prednost to što kemijski inženjeri imaju vrlo širok spektar poslova koje mogu obavljati nakon što završe fakultet, od farmaceutske industrije, industrije nafte, prehrambene do zdravstva ili forenzike.

Ivan Gundić

Ako se po jutru poznaje dan, onda će se lipanj u Hrvatskoj poznavati po novim i ustrajnim podjelama u društvu. Naime, već prvoga u mjesecu, u večernjim satima, u Zagrebu su se održala dva velika skupa: prosvjed pobornika Jokićeve obrazovne reforme na Tomislavcu, a nedugo nakon toga na obali Save svečano otvorenje novog svjetlosnog dekora na Hendrixovu mostu, u režiji Milana Bandića. Kad promatram prosvjede, kako političke i predizborne, tako i ove građanske apolitične, od samog okupljanja uvijek me više zanima ono što će uslijediti idući dan, kad euforija i kolektivna svijest počnu polako jenjavati. Tako sam dan nakon prosvjeda, čitajući naslove na portalima, naišao na zanimljiv fenomen. Dva su portala s desne pozicije na političkom spektru 20.000 prosvjednika za obrazovnu reformu nazvali pseudoljevičarima. Pseudo, u značenju "onaj koji se pretvara, lažan, patvoren". Ono što je zaista zanimljivo jest da su novinari dvaju desničarskih portala zaista gadno pomiješali stvari. Prava pseudoljevica toga dana nije bila na Tomislavcu nego na obali Save, i to u organizacijskim redovima. Tamo je naime uprizoreno svečano otvorenje pet milijuna kuna interaktivnih šarenih žaruljica kojima je zagrebački gradonačelnik odlučio ukrasiti Hendrixov most. Cijeli je skup nalikovao na predizborni skup koji je netko pokušao maskirati u alternativno okupljanje – i to vrlo loše. Stari je željeznički most dobio ime po legendarnom grafitu ''Jimi Hendrix'' koji su vlasti prošle godine pokušale prebojiti nakon čega je uslijedila prava građanska pobuna. Isti taj most, simbol alternativne kulture i građanskog otpora establišmentu, danas stoji okićen šarenim svjetiljkama za bor i postaje sinonim za kič i neukus. Postojeći je establišment iskoristio simbol otpora istom tom establišmentu za svoju vlastitu predizbornu promociju. Ne samo to, nego i s ciljem dodvoravanja alternativnijem dijelu zagrebačkih birača. Zato je ona prava pseudoljevica jučer bila dosta daleko od mjesta koje su naveli desničarski portali. Onu pravu, u punom smislu riječi prijetvornu i lažnu ljevicu nikako nije činilo mnoštvo od 20.000 ljudi na Tomislavcu. Takva je ljevica palila i gasila lampice na obali Save.

Hrvatska u EU Promjene i posljedice nakon četiri godine članstva

'Neće Europa čarobnim štapićem rješavati naše kućne probleme'

Odlazak mladih može biti pozitivan ako se vrate s vještinama i znanjem. No sadašnji trend iseljavanja ugrožava opstanak mirovinskog sustava u zemlji Tekst: Patricia Ivić

akon desetak godina pregovora, Hrvatska je 1. srpnja 2013. godine postala 28. zemlja članica Europske unije. S obljetnicom pristupanja postavlja se pitanje kako je Hrvatska iskoristila potencijal i povlasticu članstva u Europskoj uniji. Od dana kada je primljena u EU, Hrvatskoj su se otvorile brojne mogućnosti, od pristupa tržištu od pola milijarde ljudi, do kretanja ljudi i kapitala te korištenja europskih fondova. Kretanje ljudi i kapitala Kristijan Kotarski, profesor na Fakultetu političkih znanosti, tvrdi da je Hrvatska prvenstveno profitirala u trgovini jer je robni izvoz prije pet godina bio na razini devet milijardi eura, a sada se, kako kaže, popeo na više od 12 milijardi, čemu je najviše pridonijelo EUovo tržište. Što se tiče pritiska na provođenje reformi, dodaje kako EU nije tu da rješava naše kućne probleme. EU može eventualno usmjeravati policymakere da pokušaju nešto poduzeti, međutim, ako pogledamo iskustva Grčke i nekih drugih zemalja, nastavlja, samo članstvo u EU ne znači da ćemo čarobnim štapićem riješiti probleme. Kotarski smatra da, govoreći o faktorima proizvodnje, jedna od velikih prednosti članstva u EU je mogućnost iseljavanja. Budući da imamo nereformiran sustav koji nije u mogućnosti u nekom srednjem roku riješiti problem nezaposlenosti, nastavlja, kratkoročno je iseljavanje definitivno pozitivan faktor. "Ako imate opciju A, da ti ljudi sjede kod kuće, prekriženih ruku bez posla, proživljavajući osobne frustracije, i opciju B da ti ljudi odu van, nauče jezik, vještine, steknu neki kapital i poslije se vrate u Hrvatsku, mislim da ćemo se složiti kako je opcija B ona zdravorazumska", kaže Kotarski. S druge strane, Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije pak tvrdi da je odlazak mladih ljudi iz zemlje negativan faktor, jer odljev mnogo ljudi ne prati priljev ljudi u Hrvatsku - nema

anketa

Pseudoljevičari i predizborne lampice

BROJ 28, lipanj 2017.

DANIJEL BERKOVIĆ/PIXSELL

komentar

8 Društvo

Klara Pinjuh (FPZG): EU nam je pružio mnoštvo mogućnosti, a na nama je koliko ćemo iskoristiti taj potencijal. Konkretnije, sufinanciranje u gradnji Pelješkog mosta je trenutačno najnovija beneficija.

Jasminka Dimšić (PMF): Treba iskoristiti ono što EU-ovi fondovi pružaju, ali pitanje je postaje li Hrvatska u ekonomskom smislu ovisna o njima te ne nastoji naći druga financijska rješenja.

dvosmjernog procesa. Time gubimo bazu radno aktivnog stanovništva, što će dugoročno imati iznimne posljedice na mirovinski sustav do te razine da već sada imamo rasprave o njegovoj održivosti, objašnjava Benčić. EU-ovi pritisci Benčić smatra da se ono najpozitivnije dogodilo u pretpristupnom procesu, kada smo zbog ispunjavanja kriterija ulaska zaista morali iznimno mnogo uložiti u gradnju institucija. Bez tih institucija, smatra, danas bi nam bilo teško, navodeći kao primjer Povjerenstvo za su-

Luka Batarelo (EFZG): EU nam je donio brdo mogućnosti i prigoda. No postoji i druga strana, velik je problem to što je ulazak u EU doveo do propasti industrijske proizvodnje u Hrvatskoj.

Ivona Grubešić (PFOS): Pozitivna je mogućnost rada u inozemstvu, što može za Hrvatsku biti dvosjekli mač – kratkoročno riješiti problem nezaposlenosti, ali i izgubiti mnogo radno sposobnih ljudi.

kob interesa pri Vladi i Saboru. Kao izrazito negativnu stranu izdvaja pritisak za potpisivanje velikih regionalnih trgovačkih sporazuma kao što je CETA. Smatra da će CETA zbog pritisaka biti izglasana u Saboru, iako i ekonomske studije pokazuju da neće imati značajan ekonomski efekt na Hrvatsku. To bi, kako kaže, zapravo moglo imati negativan efekt na poljoprivredu i prehrambenu industriju u Hrvatskoj koje su, nastavlja, već na udaru zbog situacije s Agrokorom. Isto tako će, objašnjava, sigurno imati negativne efekte u pogledu privatizacije javnih dobara i usluga.

Društvo 9

BROJ 28, lipanj 2017.

Sezonski poslovi Vrijedi li svakodnevni mobing na poslu 14.000 kuna na mjesec?

'Prijetili su mi da će me baciti niz stube!'

ada dođe inspekcija, ako vas pitaju, kažete da radite 40 sati na tjedan sa slobodnim danom, a u stvarnosti odradimo dvaput toliko, kaže Alen koji je radio kao kuhar u Malinskoj za plaću od 14.000 kuna na mjesec. Smjene su mu obično trajale po 12 ili 14 sati, a nerijetko je išao i kao ispomoć. Alen kaže da su se mladi Slavonci doslovno ubijali od posla bez slobodnog dana, a najteže je podnosio svakodnevni mobing na poslu koji je šef provodio nad njim i kolegama. Zbog toga je i dao otkaz, unatoč visokoj plaći, nakon što se jedna djevojka slomila jer joj je šef prijetio otkazom zbog toga što je pronašao dlaku na ulazu u hotel, i to nakon što je kroz njega prošlo 100 ljudi. Sav novac koji je zaradio nije mu isplaćen. Sanitarne iskaznice Mobingu na poslu svjedočila je i Jadranka, koja je radila kao sobarica na Hvaru, te je završila u bolnici zbog posljedica iscrpljenosti i loših uvjeta na poslu. Dok je u bolnici ležala bespomoćna i bez trunke snage, poslodavci su je, kako kaže, posjetili i optužili da je lijena i odbija raditi, te joj rekli da se "izvoli vratiti na posao". No da situacija bude gora, kada je odlučila dati otkaz i vratiti se kući, nije to mogla. Poslo-

Stranicu "Crna lista poslodavaca i djelatnika" na Facebooku osnovao je Marko Novosel. On je, kaže, i osnivač jednog od prvih oglasnika na Facebooku, "Tražim posao - Dajem posao" kojemu je priključeno 90.000 članova. Negativna iskustva tih korisnika potaknula su ga da zaštiti korisnike osnivanjem crne liste poslodavaca. Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kažu pak da svaka osoba koja se vrati sa sezonskog zapošljavanja i ponovno prijavljuje u evidenciju Zavoda, na sastanku sa svojim savjetnikom za zapošljavanje daje povratnu informaciju o iskustvu sezonskog rada. No ističu da Zavod nema mogućnost represivnog djelovanja, nego samo savjetodavnog. Na upit o broju inspekcijskih nadzora inspektora rada koji su obavljeni na zahtjev sezonskih radnika, iz Inspektorata rada kažu da ne raspolažu statističkim podacima.

Neki poslodavci otvoreno prijete, tjeraju zaposlenike da rade i dvostruko više od dopuštenoga, ne isplaćuju plaće i - izvuku se

davci su joj oduzeli dokumente i tako je pokušali zadržati protiv njezine volje. Situacija je bila riješena kada su po nju došli otac i dečko i tada joj je majka poslodavca uputila ozbiljne prijetnje. "Rekla mi je da će me baciti niz stube i da me trebalo zatvoriti u podrum i tući", govori Jadranka. Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, poslodavac je dužan podmiriti troškove izrade sanitarne iskaznice svoga djelatnika. Znao je to i Patrick koji je radio u jednoj konobi na otoku Pagu. Uz katastrofalan smještaj, radno vrijeme od 14 sati, neisplaćenu plaću i učestali mobing, poslodavac mu je odbio isplatiti troškove za izradu sanitarne iskaznice bez koje nije mogao početi raditi. Znao je da bi mu poslodavac taj novac trebao isplatiti, ali nije, uz stalna obećanja: "Danas, sutra će biti isplata na račun". Jadranka, koja je radila kao

Radno vrijeme kod nekih poslodavaca zna biti i više od 14 sati na dan, iako pred inspekcijom o tome svi šute

sobarica kaže da su se njezini poslodavci pobrinuli za izradu sanitarne iskaznice te da su na njezin upit zašto radnici to sami ne riješe odgovorili da se ne brine, da je situacija već riješena. Otvoreno je pitanje jesu

li njezini poslodavci uopće izradili njezinu sanitarnu iskaznicu, i ako jesu, kako.

LUIS_MOLINERO - FREEPIK.COM

Tekst: Tamara Horvat

Crna lista poslodavaca i djelatnika na Facebooku

Tužba ili šutnja? Zbog prijetnji i oduzimanja dokumenata, Jadranka se ipak nije odlučila na podnošenje tužbe jer se, kako kaže, samo htjela maknuti iz konobe u kojoj je radila. Ali čak i kada se sezonski radnici odluče na podnošenje tužbe,

pravda je spora. Alen je prijavio svoga poslodavca u hotelu u Puli sanitarnom inspektoratu iz nekoliko razloga - tjerao ga je da prodaje robu kojoj je istekao rok trajanja, nije ga prijavio s početkom radnog odnosa niti mu isplatio cijelu plaću. Sanitarni inspektorat u Puli se, kako ističe, na njegovu prijavu oglušio. Marija je zajedno s još četiri Slavonca radila u Crikvenici, na poslovima konobara i kuhara, te su svi zajedno tužili poslodavca zbog neisplate plaća još 2014. godine. Iako su ona i sestra dobile presudu u svoju korist, novac nisu vidjele jer su navodno računi njezinih bivših poslodavaca blokirani. Unatoč sedam blokiranih računa, Marija kaže da oni i dalje otvaraju nove restorane i nesmetano rade.

Priznanja Uz festival 'On The Record' okončan i projekt 'Balkan Bridges'

Mladi novinari ozbiljno shvatili profesiju

Tekst: Tamara Horvat Foto: Nika Pereš/Global

ve godine na Međunarodnom festivalu studentskih radijskih, televizijskih i multimedijskih priloga On The Record studentima Fakulteta političkih znanosti pripale su tri nagrade. Istog dan, 9. lipnja 2017. obilježen je i kraj projekta Balkan Bridges. Projekt pod pokroviteljstvom američkog veleposlanstva osvijestio je mlade novinare o važnosti tema izbjegličkih kriza. U sklopu festivala ujutro je održana projekcija radova finalista na FPZG-u. Profesorica Tena Perišin rekla je da je jako važno da ljudi upoznaju druge kulture jer u suprot-

Televizijski prilog 'Prosvjed u Phoenixu' publika je proglasila najboljim, dok je tročlani žiri titulu najboljeg dodijelio prilogu 'Metamorfoze' Završetak projekta proslavljen je u Tvornici Kulture

nom ne znamo kako izgleda svijet oko nas i ne možemo ostvariti kontakte koji su i njoj pomogli u novinarskoj karijeri. U dodjeli nagrada sudjelovala je i publika te su odlučno proglasili televizijski prilog studentica Rebeke Lesac i Renate Šimić "Prosvjed u Phoenixu" pobjedničkim. Rebeka je studentica FPZG-a, a ove godine je osvojila čak dvije nagrade. "Ovo je moja zadnja godina na fakultetu i odlazim s dvije nagrade On The Recorda, koji je dobar festival i koji se treba nastaviti održavati svake godine da bi se poticalo mlade novinare da ustraju na novim formama", kaže Rebeka. Nagrada za radijski prilog pri-

pala je Filipu Uzelcu, Uni Krlič i Ivani Berti s Univerziteta u Novom Sadu za "Biznis preko granice". "Tragovi balkanske rute", najbolji internetski prilog/tisak, izradile su Rebeka Lesac, Katarina Šapina i Tijana Jakovljević. Televizijski prilog "Metamorfoze" studenata Sare Kekuš, Antonija Penića, Mislava Pislaka i Eugenije Prše proglašen je pobjedničkim jer je priča emotivno iznesena i novinarski off nije niti bio potreban, kaže žiri. Novinarka N1 Ivana Dragičević koja je sudjelovala u stručnom žiriju rekla je da su se svi jednoglasno složili samo o dodjeli nagrade televizijskog priloga "Metamorfoze" jer se vidi da studenti ozbiljno pristupaju svojoj profesiji.

10 Svijet globalno Tekst: Mihael Gelo

Nemirno razdoblje u Velikoj Britaniji

Posljednjih je nekoliko tjedana Ujedinjeno Kraljevstvo pogođeno nizom incidenata i kriza. Osim što je u terorističkim napadima na Manchester i London ubijeno tridesetoro ljudi, žrtve požara koji je sredinom lipnja zahvatio 24-katni londonski neboder još se zbrajaju, a, prema nekim procjenama, moglo bi se pokazati da je poginulo i stotinu ljudi. Ozračje u Britaniji narušeno je i krizom vlasti; na izborima 8. lipnja konzervativci nisu uspjeli osigurati potrebnu većinu, pa premijerka May mora pregovarati i ulaziti u koalicije s drugim strankama, ali popularnost joj je u padu.

Ofenziva na središte Islamske države

Od početka lipnja u tijeku je masovna ofenziva na Raqqu, glavno i najjače uporište ISIL-a u Siriji, te de facto glavni grad samoproglašenog kalifata Islamske države. Silnicu napada provode snage SDF-a (Syrian Democratic Forces) sastavljene od arapskih i kurdskih milicija uz zračnu podršku koalicije na čelu sa SAD-om, ali i Sirijska vojska prilazi gradu iz smjera zapada. SDF je već zauzeo područja na rubovima grada, no to je popraćeno civilnim stradanjima kao posljedicom stalnih koalicijskih zračnih napada.

Trumpov pritisak na Kubu

Američki predsjednik Donald Trump odlučio je promijeniti načela Obamina povijesnog otvaranja Kubi, kojim je bivši predsjednik prekinuo pedesetogodišnje neprijateljstvo između dviju država. Trump je izjavio kako SAD neće tolerirati komunističku opresiju, pa njegova nova politika, uz strožu regulaciju turističkih putovanja na Kubu, podrazumijeva sprečavanje ﬁnanciranja kubanske vlade američkim dolarima. Trump je ipak ostavio mnoge Obamine promjene, uključujući američko veleposlanstvo u Havani i nastavak diplomatskih odnosa s Kubom.

BROJ 28, lipanj 2017.

Bliski istok Početkom lipnja nekoliko zaljevskih zemalja blokiralo najbogatiju državu svijeta

Katar na diplomatskom udaru Saudijske Arabije i susjeda Tekst: Hanan Nanić

akon ozbiljnih diplomatskih kriza 1996., 2002. i 2014. godine, Katar se ovaj mjesec opet našao na suprotnoj strani od većine susjeda i dijela GCC-a (Gulf Cooperation Council), što je rezultiralo ekonomskom i zračnom blokadom te male države i međunarodnog praćenja krize. Naime, nakon nekoliko tjedana povišenih napetosti između Katara i njegovih GCC susjeda u vezi s vanjskom politikom, 5. lipnja vlade Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina, Egipta, Maldiva te nestabilnih Jemena i Libije objavile su prekid odnosa s tom poluotočnom i najbogatijom svjetskom državom. Stogodišnje natjecanje za premoć U fokusu raznih neartikuliranih optužbi upućenih Kataru su "povezanost s terorizmom", odnosno katarska podrška organizacijama poput Muslimanskog bratstva (najstarije egipatske islamske organizacije s demoislamskim konceptom, prisutne u arapskom i muslimanskom svijetu), te Hamasa (demokratski izabrane vlasti u Gazi koju je okupirao Izrael) i libanonskog Hezbollaha. Također, Al Jazeera, nezavisna medijska kuća sa sjedištem u Dohi i jedna od najsnažnijih svjetskih kuća, našla se na meti hakerskih udara, kao i političke propagande protiv Katara, a važnu ulogu u kontekstu regije igra i Iran, s kojim Katar, jedini od sunitskih zemalja GCC-a ima dobre odnose, a to smeta Saudijskoj Arabiji, ali i SAD-u. Na temu odnosa snaga i glavnih sila u regiji, Borna Zgurić, docent na Fakultetu političkih znanosti, tvrdi da se posljednje stoljeće za postizanje statusa hegemona na Bliskom istoku natječu Egipat, Saudijska Arabija, Turska i Iran, od kojih se Iran, zbog toga što je jedina zemlja s većinski šijitskom populacijom, smatrao protivnikom ostale tri zemlje, iako su i međusobno bile protivnici. 'Na dva stolca' Zgurić dodaje da je Saudijska Arabija u želji da bude vodeća država Bliskog istoka, ali i islamskog svijeta, kaznila

Al Jazeera, nezavisna medijska kuća sa sjedištem u Dohi, također se našla na meti hakerskih i političkih udara

Katarska prijestolnica Doha proﬁlirala se kao važno ﬁnancijsko i ekonomsko središte na Bliskom Istoku

Katar zbog sjedenja na "dva stolca". Naime, poznato je da Katar ima dobre odnose s Iranom i da uz pomoć Al Jazeere ostvaruje soft power utjecaj u islamskom svijetu (Al Jazeera proziva saudijsku vladajuću obitelj), ali i, kaže Zgurić, ﬁnancijski podupre aktere s kojima je Rijad u sukobu. S druge strane, Petar Popović, docent na FPZG-u, ističe da je sprečavanje katarskog sponzoriranja terorističkih organizacija samo izgovor i alibi Saudijskoj Arabiji, kako bi putem blokade Katara učvrstila regionalni položaj hegemona. Popović tvrdi da je takva saudijska pozicija posljednjih godina ugrožena jer Rijad ne kontrolira globalni medijski

Katar je kažnjen zbog širenja vlastitog utjecaja i približavanja Iranu, navodi Borna Zgurić s FPZG-a prostor (za razliku od Katara); ideološki su se otvoreno svrstali uz sunite u regionalnom sukobu sa šijitima (dok katarski ugled globalno raste zbog diplomatskih pokušaja za medijacijom sukoba); Saudijska Arabija doživljava ekonomski pad s padom cijena nafte dok zbog izvoza plina, Katar jača ekonomski. U vezi s Iranom, koji se po-

Posljedice za Qatar Airways Blokada zračnog prostora u velikoj mjeri utječe na Qatar Airways, katarsku aviokompaniju, pa je tvrtka izgubila osamnaest odredišta, oko pedeset letova na dan. No nova reklama QA u vrlo političkom tonu tvrdi da bi nebo trebalo biti slobodno od zabrana. Direktor aviokompanije Akbar Al Baker optužio je zaljevske države da krše konvenciju iz 1944. koju su potpisali UAE i Bahrein, kao i sve ostale susjedne zemlje koje su ugasile urede Qatar Airwaysa u svojim državama. Kako bi nadoknadili izgubljene letove, QA organizira nova odredišta te namjerava u idućih dvanaest mjeseci uvesti još 24 destinacije. Al Baker je istaknuo kako Qatar Airways nije političko tijelo nego aviokompanija, i da ova blokada krši zajamčena prava.

sljednje dvije godine oporavlja od sankcija i antiiranske politike, za razliku od Obamine politike normalizacije odnosa s Iranom, koja je narušila američke odnose sa Saudijskom Arabijom i Izraelom, nova Trumpova politika je, kaže Zgurić, zapravo stara politika Amerike jačanja odnosa sa S. Arabijom i Izraelom protiv Irana, što će donijeti nove nestabilnosti. Napeto susjedstvo S druge strane, što se tiče sudbine političke međunarodne organizacije regionalnog tipa, GCC je posljednjih godina u krizi zbog pada cijena nafte, a kriza najmanje, ako ne uopće, ne pogađa samo Katar – Popović smatra da je zbog svih dosadašnjih kriza i zategnutosti odnosa s Katarom, jasno da je GCC instrument u rukama Saudijaca i njihovih saveznika. Nakon turske intervencije u diplomatsku krizu na strani Katara i aktivacije ugovora o vojnoj suradnji iz 2015., Popović tvrdi da se kriza neće riješiti samo uz tursku pomoć nego širu diplomatsku intervenciju i pritisak europskih država, Britanije i Rusije te SAD-a.

RAZGOVOR S MLADOM NADOM HRVATSKOG SPORTA

Kako se pripremiti za prvenstvo kad nemamo gdje trenirati?

'Sprinteri i bacači imaju uvjete za trening i ljeti i zimi jer mogu trenirati u improviziranim dvoranama, ali su trkači srednje dugih disciplina u najgorem položaju. Zimi trčimo po snijegu i ledu' Tekst: Kate Gudelj, Iva Prpić

JURICA GALOIĆ/PIXSELL

za nadolazeća natjecanja. Ako radimo na kilometraži, treniramo sat vremena, a ako je u pitanju trening dionica, onda dva sata. Drugi trening najčešće bude neko rastrčavanje koje traje 40-ak minuta. ◼ Kakvi su uvjeti za atletiku u Hrvatskoj? Nisu dobri kao u ostalim državama Europe ili pak Amerike, ali se nadam njihovu poboljšanju. Sprinteri i bacači imaju uvjete za trening i ljeti i zimi jer mogu trenirati u improviziranim dvoranama, ali su trkači srednje dugih dis-

'U budućnosti se ne vidim u trenerskim vodama jer više uživam u radu sa studentima', kaže Matea Parlov

Pobjeda u tuđim, dva broja većim tenisicama ◼ Koja je najzanimljivija anegdota s natjecanja?

S kadetskom reprezentacijom u Mađarskoj prije utrke ostavila sam svoje stvari pokraj staze samo da odem na WC. Kada sam se vratila, netko mi je uzeo stvari. Uzeli su mi sve, novac, mobitel i putovnicu. Među ostalim, nije bilo ni mojih sprinterica pa sam morala trčati u dva broja većim tenisicama koje mi je kolegica posudila, ali unatoč svemu sam pobijedila. Kako bih izašla iz države, morali smo ići u veleposlanstvo u Budimpešti da mi daju dokumente.

IGOR KRALJ/PIXSELL

rvatska atletičarka Matea Parlov višestruka je rekorderka i prvakinja Hrvatske. Iako je odmalena gajila veliku ljubav prema rukometu, Nina Katalinić, koja je inače trenerica dječjih pogona Atletskog kluba Agram, prepoznala ju je kao trkački potencijal na jednom od školskih natjecanja. Danas ne žali zbog prijelaza u atletiku jer je upravo u tom sportu postigla vrhunske rezultate. Samo neki od tih su: mlađa seniorska rekorderka Hrvatske na 3000 metara sa zaprekama, seniorska rekorderka na 2000 metara sa zaprekama te seniorska rekorderka na 3000 metara. Članica je Atletskog kluba Dinamo Zrinjevac, ali samo do studenoga kada će i službeno prijeći u klub Svetice, gdje već sada surađuje sa Slavkom Petrovićem i Darijem Nemecom. Uz to sve još je i vrhunska studentica četvrte godine na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. Kako uspijeva živjeti život vrhunske sportašice, i to uskladiti sa studentskim životom Matea je prenijela za Global. ◼ Kako usklađuješ svoje sportske i akademske obveze? Dosta mi pomaže što mi profesori izlaze u susret. Imam 70 posto izostanaka, ali to mi nije usluga jer, zapravo, moram biti na predavanjima, inače ne mogu pratiti gradivo. Bilo bi bolje kad bi mi prilagodili termine kolokvija, ali igram fair-play pa radije tražim da ga prije pišem, a ne da mi pomiču termin za kasnije. ◼ Što te privuklo na studij kineziologije? Vidiš li se u tome u budućnosti? Odmalena živim sportskim načinom života pa je to bio logičan izbor. U budućnosti se ne vidim u trenerskim vodama jer više uživam u radu sa studentima. Trenutačno sam demonstratorica na kolegiju atletike hodanja i trčanja pa mi je cilj upisati doktorat i ostati raditi na fakultetu kao profesorica. U radu na fakultetu pomaže mi mentorica usmjerenja atletike Vesna Babić, bivša rekorderka na 400 metara s preponama, i od koje mogu mnogo naučiti. ◼ Koliko treniraš na dan? Treniram dva puta na dan kako bih bila što spremnija

ciplina u najgorem položaju. Zimi moramo trčati po snijegu i ledu jer jednostavno nemamo dvoranu. Nadam se da će je uskoro sagraditi. Zato se mi ne možemo pripremiti za zimsko europsko prvenstvo jer nemamo gdje trenirati. Također, kada su ljetne vrućine, užasno je teško trčati na suncu, ali zato kažem da uz uvjete u Hrvatskoj - mi smo svjetski prvaci. ◼ Koja ti je najdraža utrka, a koja najteža? Zasad je to Hanžekovićev memorijal 2015. godine gdje sam otrčala seniorski rekord Hrvatske na 3000 metara, koji je do tada držala Lisa Kristina Stublić. Na ovogodišnjem Dinamovu mitingu trčala sam utrku na 5000 metara, gdje sam skinula svoj osobni, ali i rekord mitinga, pa mi je i to jako draga utrka. Svaka disciplina sa sobom nosi svoje teškoće. Utrka na 1500 metara kraljica je atletike jer prevladava brzinska izdržljivost. Također, tri kilometra je teško jer je relativno duga disciplina, a cijelo vrijeme ritam mora ostati na razini. Na pet kilometara kažu kako kriza dođe u tijeku

četvrtog kilometra, a ti zapravo imaš otrčati još više od kilometra, što je psihički i ﬁzički jako zamorno. Za srednje duge pruge stvarno treba biti 'životinja'. ◼ Imaš li kakve planove za Olimpijske igre u Tokiju 2020. godine? Plan mi je istrčati normu u nekoj disciplini na stazi, ali ako ne uspijem, prebacit ću se na maraton. Nijedna norma nije laka za skidanje, ali norma na maratonu nosi najmanje bodova. Trener me upozorio da već sada moram početi trčati duže dionice kako bih se pripremila za to, zato se i ove sezone baziram na pet kilometara ◼ Kako si se osjećala kao ambasadorica 34. krosa Sportskih novosti? Kada su me pozvali, bila sam oduševljena jer trčim taj kros od malih nogu i smatram da sam se kroz njega i izgradila kao atletičarka. To mi je stvarno bila posebna čast. ◼ Kako ﬁnanciraš sportsku opremu? Atletika je skup sport, ali sam uz velike napore ove godine uspjela doći do kvalitetnih sponzora koji mi uvelike olakšavaju karijeru. ◼ Imaš li slobodnog vremena za druženje s prijateljima? Zbog obveza, što na fakultetu što u atletici, nemam mnogo slobodnog vremena. Mogu otići na kavu, u šetnju ili na neku večeru, ali baš ne izlazim u klubove. Čak i ako ne pijem alkohol, poslije izlaska mi treba mnogo vremena da se oporavim jer se i nedostatak sna odmah odrazi na treningu. Prijatelji imaju razumijevanja jer znaju da sam se potpuno posvetila atletici. ◼ Čija podrška ti je najvažnija? Uz trenere, najvažnija mi je obitelj jer me podržavaju u svemu i uz mene su u usponima i padovima. Važnu ulogu u mojoj karijeri ima i dečko koji je nogometni trener pa razumije sve moje probleme. ◼ Koji su ti planovi za skoriju budućnost? Utrku na pet kilometara trčat ću i na nadolazećoj Univerzijadi u Kini, što mi je najvažnije natjecanje ove godine. Također se radujem utrci na Hanžeku u rujnu ove godine gdje ću odmjeriti snage s najboljim trkačicama svijeta.

MATEA PARLOV Hrvatska prvakinja i rekorderka u atletici

Intervju 11

BROJ 28, lipanj 2017.

12 Fotoreportaža

Ljeto nam se vratilo u grad Autorica: Matea Petrović

BROJ 28, lipanj 2017.

I svake nam se godine vraća. Animatori su to dobro opjevali, iako nisu ni sami pretpostavili kakav ih Zagreb čeka u budućnosti, skoro pa dvadeset i pet godina nakon objavljivanja kultne pjesme. Današnji ljetni Zagreb stasao je u grad u kojemu se turisti zadrže, a gradska ljetna vibra postala je privlačna i sugrađanima koji više ne čekaju mrak da izmigolje iz domova. Priznajmo, letargičan i usporeni Zagreb stvar je prošlosti. Vrijeme je za novu pjesmu.

Reportaža 13

BROJ 28, lipanj 2017.

Na terenu Provjerili smo puls čitatelja - koliko studenti čitaju Global Rijetke čitatelje Globala vrijedilo je uloviti u objektiv našeg fotoaparata

Hoćemo li propasti bez skandala i golotinje? Tekst: Hana Ivković Foto: Lucija Adžić, Hana Ivković/Global

e prestajem slušati dobro o Globalu. Novine s porte Fakulteta političkih znanosti nestaju tolikom brzinom da svaki dan dodajemo nove primjerke na pult. Na društvenim mrežama naši se članci "lajkaju" i komentiraju diljem hrvatske medijske scene. "Sviđa mi se što Global stvaraju mladi ljudi koji vole svoj posao", napisala mi je kolegica i studentica medicine Mirela Veršić. Dino Topčagić, donedavni student Filozofskog fakulteta za naše je novine rekao je da mu je "posebno zadovoljstvo listati ga kad god mu se nađu u rukama". Vole nas jer imamo teme drukčije od svih ostalih novina. Ne zamaramo se žutilom, reklamama, Plenkovićima i Hasanbegovićima. Vole nas jer smo novine studenata, za studente. Netom prije izlaska lipanjskog broja, posljednjeg prije ljetne stanke, pošla sam na nekoliko najprometnijih fakulteta da se i sama uvjerim u sve što se već dvije godine piše o Globalu. Očekivanja su bila velika jer – tko ne zna za Global? Hladan tuš U četiri dana posjetila sam četiri fakulteta - Filozofski, Fakultet elektrotehnike i računarstva te Medicinski i Ekonomski fakultet. Razgovarala sam s gotovo stotinu ljudi. Od toga je možda dvadesetak njih čulo za Global. Od tih dvadesetak samo troje novine i pročita.

Globalova reporterka obišla je četiri 'prometnija' zagrebačka fakulteta kako bi provjerila kakvo je globalno stanje. Gdje su novine, tko ih čita ili ne čita i - zašto ne?

Hana se svojski potrudila propitati čitateljske navike naših vrlih sveučilišnih kolega

Razlog zbog kojeg ispitani studenti ne čitaju Global ovisi od fakulteta do fakulteta. Studenti Filozofskog ne znaju ni da postoji. Neki misle, zbog njegova skromna opsega od 24 stranice i činjenice da je besplatan, da je prospekt. Upitala sam ih bi li uzeli Global da znaju o čemu je riječ, da su to jedine studentske novine, k tome besplatne, koje se mogu čitati na cijelom zagrebačkom sveučilištu i u svim studentskim domovima te čak i pojedinim srednjim školama? Sjedeći na stubama, s cigaretom u jednoj i kavom u drugoj ruci, nezainteresirano su odgovorili da ne bi, jer - uopće ne čitaju novine. FER-ovci su se ipak bolje opravdali. Čuli su da postoje novine zvane Global, ali jednostavno - nemaju vremena za čitanje. Kažu, toliko su umorni od matematike (koja nema brojeva), programskih jezika, čipova i strojeva da jednostav-

no ne stignu još uzeti novine. Kad sjednu na kavu, to rade da bi razgovarali, a ne se informirali. Uostalom, oni su u svom svijetu. Ne zanimaju ih studentska pitanja nego struka, praksa, posao. Iz njihovih umornih očiju, podočnjaka do poda i blijedih lica dok izlaze s ispita, procijenila sam da govore istinu, pa sam ih pustila na miru. Dva dana, pa smeće "Pet minuta nakon što im date Global u ruke, završe u

Sjedeći na stubama, s cigaretom u jednoj i kavom u drugoj ruci, studenti Fliozofskog nezainteresirano odgovaraju da - uopće ne čitaju novine

mjerima, navodeći članke koji u naslovu imaju riječi "frajer", "sise" ili "skandalozno". Što je gore od slušanja kako novine za koje pišeš završavaju u smeću? Njihov završetak u smeću. Na taj sam prizor naišla pri obilasku Ekonomskog fakulteta. Eh sada, ako bi vas netko pitao koji biste tekst voljeli ugledati ako već morate naći svoje novine u smeću, rekli biste sigurno – bilo čiji osim vlastitog, ali baš je moj intervju iz prošlog broja poslužio je kao podloga kanti za smeće, na koju su zatim nabacani ostaci od kave i grickalica.

Neki misle, zbog skromne 24 stranice i činjenice da je besplatan, da je Global samo trgovački prospekt

smeću", s kiselim mi osmijehom govori portir na Medicinskom fakultetu. Pokazuje mi mjesto gdje inače stoje novine kad ih donesu. "U roku dva dana, sve ovo završi u košari za smeće. Možda ih se 15 zapravo pročita", kaže mi. Vidjevši moje tužno lice, tješi me da uglavnom mlađi studenti bacaju novine. Starije je vidio kako sjede i čitaju. Moj razgovor s medicinarima potvrdio je portirove riječi; razgovarala sam s petnaestak studenata prve i druge godine. Kolektivni odgovor bio je da ih - ne zanima. Njih ne zanima Global, ne zanimaju ih mediji uopće, ne zanima ih informiranje. Pitala sam što ih zanima dok klikaju po portalima. "Nešto glupo", bio je odgovor koji je uslijedio, a koji sam valjda trebala i očekivati s obzirom na razgovor koji je prethodio. Svoj detaljan odgovor potkrijepili su pri-

Tko ga voli, nek izvoli Na četiri fakulteta i među stotinu studenata našla sam troje čitatelja koji su pozitivno govorili o Globalu. Tih je troje studenata bilo vrijedno četiri dana jahanja po Zagrebu na 30 stupnjeva. No moram se upitati - gdje se skrivaju čitatelji Globala? U kojim tajnim odajama i sjenovitim kutovima Sveučilišta? Nigdje nisam naišla one koji čitaju Global i ne vole ga. Ili ga ne čitaju uopće, ili ga čitaju i vole. Na jesen se vraćamo ponovno, a možda ćemo vrebati i s novih platformi. Možda ćemo se ponovno susresti na nekom od fakulteta, ovaj put s Globalom u vašim, a ne mojim rukama. A tko zna, možda nas čita netko od šumara, stomatologa, farmaceuta ili biologa? Tko ga voli, nek izvoli, ovdje smo za vas.

14 Novac

BROJ 28, lipanj 2017.

sponzor rubrike*

* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike

Transakcije Većina ne zna što treba učiniti u izvanrednim situacijama

'Neposlušni' bankomati: kako ne izgubiti živce?

Bilo da 'zapne' kartica u bankomatu ili se novac ne isplati, a skine s računa - problem se najbrže riješi ako se to dogodi na bankomatu matične banke Tekst: Mia Musulin

ijekom srednje škole džeparac je još nešto što se dobiva "na ruke", u gotovini. Studentski život sa sobom nosi bliski susret s otvaranjem računa, karticama i bankomatima. Koliko god jednostavno djelovao cijeli taj proces, ne teče s bankomatima uvijek sve glatko. Kako najbrže do kartice koja zapne u bankomatu, kome se

obratiti ako bankomat ne funkcionira te koliko je pametno podizati novac na drugim bankomatima ili onima u inozemstvu, relevantna su pitanja na koja se odgovor traži tek u spomenutim okolnostima. Tvrdoglava kartica Studentica Ekonomskog fakulteta Nika Crnek dva se puta susrela sa situacijom da joj je kartica bila tvrdoglavija od nje same. Sreća u nesreći u nje-

zinu je slučaju bila da su oba puta bankomati bili u sklopu poslovnice banke i za vrijeme radnog vremena pa nekih većih problema nije bilo, a kartica joj je vraćena odmah. "Kod bankomata iste banke kartica koja se vadi vraća se klijentu, a u tom nezgodnom trenutku najbolja opcija jest da kartica zapne u bankomatu koji je u sklopu poslovnice jer se ona odmah vraća. Kartice svih stranih kartičara uništavaju

SPONZORIRANI ČLANAK

OTPetica: program vjernosti za pet

Multifunkcionalna aplikacija omogućava korisnicima skupljanje bodova i osvajanje nagrada kao i većina drugih programa vjernosti Jedinstven i jednostavan, zabavan i inovativan – to je program vjernosti OTP banke OTPetica, drukčiji od svih sličnih programa na tržištu! Ta multifunkcionalna aplikacija omogućava korisnicima skupljanje bodova i osvajanje nagrada kao i većina drugih programa vjernosti, ali ima i dodatni element: korisnici bodove, osim korištenjem usluga banke, mogu skupljati i testiranjem poznavanja bankarskih proizvoda i usluga, što programu daje i edukativnu dimenziju. Aplikacija je besplatna, dostupna je svim klijentima OTP banke, koji joj mogu jednostavno pristupiti putem bančinih internetskih kanala: u ELEMENT@ internetskom bankarstvu dostupan je link za prijavu, a za pristup putem

mobilnog bankarstva potrebno je ažurirati aplikaciju OTP m-banking putem internetskih prodavaonica Google Play ili Apple App Store. Kako početi? Vrlo jednostavno - aplikacija je koncipirana tako da, ispunjavajući

Korisnici bodove, osim korištenjem usluga banke, mogu skupljati i testiranjem poznavanja bankarskih proizvoda i usluga, što programu daje i edukativnu dimenziju odabrane izazove, skupljate bodove na računu OTPetice. Bodovi se automatski zbrajaju, što znači da što više izazova riješite, prikupit ćete više bodova na računu OTPetice. U svakom trenutku u aplika-

ciji imate pregled riješenih izazova i prikupljenih bodova, a na stranici banke dostupan je i pregled svih izazova i broj bodova koje možete prikupiti rješavanjem svakog od njih. Bodovi prikupljeni rješavanjem izazova i odgovaranjem na pitanja mogu se zamijeniti za atraktivne nagrade partnera OTP banke; trenutačno je na popisu najpoznatijih imena Vipnet, DM-drogerie markt, Konzum, eKupi, Sport&Moda, INmusic festival te niz restorana, a popis partnera dodatno će se proširivati. Mislite li da će vam aplikacija brzo dosaditi, varate se! Ona se stalno dopunjava novim izazovima i pitalicama kako bi korisnicima pružila nove mogućnosti da testiraju znanje, prikupljaju bodove i – dobro se zabave. SPONZORIRANI ČLANAK

Rukovanje bankomatima ne teče uvijek tako jednostavno

se iz sigurnosnih razloga, zbog čega se onda čeka izrada nove, ali tu često postoji mogućnost dogovora", ističe Doria Turk iz pozivnog centra jedne banke. Dodaje da su najčešći slučajevi da kartica zapne na bankomatima koji nisu u sklopu poslovnica, a tada nastupa zvanje pozivnog centra te prijavljivanje situacije koja se javlja mjerodavnim djelatnicima za nadopunjavanje bankomata. Čeka se zatim otvaranje bankomata te izvlačenje kartice, koja se potom šalje u matičnu poslovnicu, a to sve skupa može potrajati i do nekoliko dana. Jedan je od problema i nedostatak novčanica u bankomatima, koji se vrlo često dogodi na nešto manje frekventnim lokacijama u velikim gradovima ili manjim mjestima. Rješenje je podizanje veće novčanice ili odlazak na neki drugi bankomat, što vrlo često, posebno studentima koji u prosjeku najviše i dižu novčanice od 100 kuna kojih često uzmanjka, znači "gubitak živaca". "Punjenje bankomata ovisi o frekventnosti lokacije, normalno je da će se bankomati na Trgu bana Jelačića puniti češće nego bankomati u nekim manje naseljenim mjestima, poput recimo Cresa. U slučaju nedostatka novčanica savjet je da se odmah obavijesti pozivni centar koji šalje informaciju dalje kako bi se bankomat što prije napunio", ističe Turk i dodaje da osim odlaska na drugi bankomat ili podizanja novčanica koje su dostupne, treće opcije nema. Što s neisplaćenim novcem? Nepovoljna situacija u kojoj se netko može naći jest i novac skinut s računa, a neisplaćen. U tim slučajevima, novac će biti vraćen tek nakon riješene re-

Bankomati prilagođeni studentima

Mnoge banke danas imaju pogodnost dizanja minimalno 50 kuna s bankomata smještenih u blizini zgrada fakulteta, što se pokazalo kao pun pogodak među studentima. U strahu od krađe podataka s kartice, prilikom internetskog kupovanja, optimalno je imati prepaid debitnu karticu jer na njoj nema podataka i s njom vam nitko ne može napraviti veliki račun, jer jednostavno – koliko je novca na kartici, toliko se troši.

Kod problema s podizanjem novca uvijek se može nazvati pozivni centar banke čiji je broj ispisan na samom bankomatu klamacije. Krajnji rok za prijavu ovisi o banci, od 30 do čak 90 dana. "Reklamacija se može podnijeti u najbližoj poslovnici banke ili kontaktiranjem pozivnog centra. Bez obzira na to je li sporna transakcija nastala na bankomatu matične banke ili neke druge, reklamacija se podnosi banci koja je izdala karticu", objašnjava Turk. "Ako se to dogodilo u matičnoj banci, klijent odmah može ući u poslovnicu, prijaviti što se dogodilo i najkasnije u roku 24 sata novac će biti dostupan na tekućem računu. Ako se to dogodi u inozemstvu, rok za rješenje reklamacije je u prosjeku 45 dana. U svim spomenutim situacijama najbolji je recept - što prije prijavite, to će prije biti ispravljena pogreška", zaključuje Turk.

Karijera 15

BROJ 28, lipanj 2017.

Tehnološki park Velesajam postao još jedna oaza za startup tvrtke

Zagrebačka 'Silicijska dolina' od jeseni krcata

Tekst i foto: Marija Edita Feldi

aš tehnološki park mjesto je gdje se dobre ideje pretvaraju u poduzetničke priče, ističe Ivana Čuljak, voditeljica najvećeg takvog parka u Hrvatskoj. Ideja za širenje tog projekta, kaže Čuljak, došla je iz potrebe. "Prvi tehnološki park bio je smješten u Voltinu i prostirao se na 1000 četvornih metara. Drugi je na Žitnjaku i ima istu kvadraturu, a treći i znatno veći otvorio se prije tri mjeseca na Velesajmu", dodaje voditeljica. Na prve dvije lokacije svakodnevno djeluje 25 tvrtki. Na Velesajmu ih je oko 40. Trenutačno nisu popunili ni pola kapaciteta od 7300 četvornih metara na kojem se prostire novi zagrebački inkubator za poduzetnike. S druge su strane zaprimili nekoliko stotina prijava, a u jesen očekuju da će svi uredi biti u pogonu. Studenti povlašteni "Dodatno na ovim prostorima planiramo laboratorije, odnosno tehnološke centre. Tamo će tvrtke razvijati proizvode, prototipove, provodit će testiranja i slično. Moći će koristiti 3D printere, skenere. Jedan nam je prostor rezerviran za izradu elektroničkih komponenti. Drugi laboratorij koristit će se za Internet of things, a bit će opremljen sofisticiranijim računalima i softwerima", objašnjava. Za opremanje tih laboratorija u Tehnološkom parku na Velesajmu povukli su 16 milijuna kuna iz europskih sredstava. U jedan od kapaciteta do kraja lipnja trebali bi useliti studente na šest prostora koji su u procesu predinkubacije. "U pravilu se tu u posljednje vrijeme, u partnerstvu sa studentskim udrugama, najviše organiziraju razne edukacije, natjecanja i meetupi", kaže Čuljak. Ostali poduzetnici početnici, koji su tvrtku osnovali u posljednje dvije godine, imaju pravo koristiti uredske prostore besplatno godinu dana. Jedan od projekta koji je u najranijoj fazi inkubacije u TPZ-u je Twibl, koji djeluje pod tvrtkom Flow and Form. Oni zasad prikupljaju sredstva za daljnji razvoj svoje društvene live video platforme.

Poduzetnici početnici koji su tvrtku osnovali u posljednje dvije godine imaju pravo koristiti uredske prostore besplatno godinu dana Twibl je u prostore uselio odmah nakon otvaranja parka

"Za TPZ smo čuli putem medija i od znanaca. Sama ideja još nije jasno definirana, ali to je zato što građenje tima i ispitivanje tržišta stavljamo na

Mali grad inovacija u Zagrebu podsjeća na pravi park

ZNANJE JE MOĆ by Tonka

Stiglo je ljeto, a edukacija i konferencija u gradu više nema. Kako pravi entuzijasti za dašak znanja ne bi bili uskraćeni ni sljedeća tri mjeseca, pripremili smo dvije online-stranice na kojima se možete educirati kad god poželite.

EDUKACIJE NA EDX

prvo mjesto. Tu smo i zbog financijskih olakšica samog prostora", rekao je direktor Marko Pavlović. "Naglasak je na mladim i

Naglasak je na mladim tvrtkama. Ako su već krenuli u poduzetničke vode, cilj nam je dati im podršku za realizaciju ideja, rekli su iz Tehnološkog parka

Parkovi su budućnost

U Tehnološkom parku, kaže Davorin Štetner, predsjednik mreže poslovnih anđela CRANE, trenutačno su oni startupi koji već imaju gotov proizvod - poput pametnog novčanika Bagizzma Wiseward. Prema njegovu mišljenju, oni su budućnost i morat će se još više razvijati. "Da je Ivan Mrvoš na projektu pametnih klupa ranije imao pristup nekom tehnološkom parku u kojem bi imao opremu, instrumente i alat, to bi ubrzalo razvoj njegove inovacije", ističe Štetner. S Tehnološkim parkom na Velesajmu CRANE je napravio prvi korak sredinom lipnja kada se tamo održala prva startup srijeda.

Interaktivne prostorije odličan su poticaj za suradnju između startupa

novonastalim tvrtkama. Ako su već krenuli u poduzetničke vode, cilj nam je dati im podršku za realizaciju ideja", ističu iz Tehnološkog park u kojem je tijekom našeg posjeta bilo samo nekoliko ljudi. Poticaj poduzetnicima Veliki problem s kojim se studenti inovatori susreću nedostatak je novca. S ovim su se problemom susreli i osnivači tvrtke DECODE, koji su prije pet godina, bez kune u džepu, osnovali tvrtku. "Mi smo u Tehnološkom parku bili od osnutka, 2012. godine do proljeća 2015. godine kada smo preselili u novi, veći ured“, objašnjava Dina Popović, izvršna marketing menadžerica iz DECODE-a, i ističe kako su im iz parka ostale samo lijepe uspomene. Kada su se uselili, osnivači su imali 25 godina, a danas je najmlađi član njihova tima web-programer koji će ove godine napuniti 26 godina. "Neke od pozitivnijih situacija su bile networking i upoznavanje sličnih tvrtki s kojima smo dijelili uspone i padove, kao i to da nam je osoblje Tehnološkog parka kontinuirano davalo podršku korisnim savjetima i informacijama", kaže Popović. Svim mladim poduzetnicima preporučuje dolazak u park "jer je to 'vjetar u leđa' koji je upravo ono što takvim mladim tvrtkama treba u početku".

Ovoj internetskoj platformi koju su 2012. godine osnovali Harvard i Institut tehnologije u Massachusstesu (MIT), pristup ima svatko tko je spojen na internet. Na EdX će pronaći različite edukacije iz područja znanosti, od arhitekture do glazbe. Prijevoda na hrvatski još nema, ali je svaka edukacija na engleskom jeziku. Naravno, najprije se morate prijaviti na stranicu kako biste mogli pristupiti tečaju. Prednost je te stranice što unaprijed ima detaljan opis edukacija, kao i profesora koji je drži. Na kraju dobijete i certifikat koji možete upisati u svoj životopis.

TED ED KLUBOVI ZA STUDENTE

Ovo je stranica koja putem animiranih kratkih videa pruža odgovore na razna pitanja, od toga koliko je dubok ocean do toga kako dobiti najbolji odgovor postavljajući retorička pitanja. Videoradovi od otprilike pet minuta imaju više od milijun pregleda, a može ih pogledati bilo tko. Pozivaju studente da se priključe njihovom TED Ed klubu kojih trenutačno ima 3000 u 115 zemalja. Unutar klubova studenti na fakultetu razmjenjuju ideje, rade kratke snimke u kojima te ideje šire i imaju prigodu povezati se sa studentima diljem svijeta.

16 Kultura Ljetni festivali

BROJ 28, lipanj 2017.

Plesna umjetnost Publiku treba educirati od malih nogu, slažu se plesni umjetnici Maša Kolar,

Ples ne smije ostati na mar evaluiran kao aktivnost za

Glazba, film i dobro društvo Osim dobrog starog odlaska na more, koje priželjkujemo čim upišemo zadnju ocjenu u indeks, ljeto je pravo vrijeme da si priuštimo i nešto više zabave - one glazbene, ﬁlmske i, naravno, kamperske! Ako još dosad niste odlučili u kojem smjeru ćete krenuti, kalkulirate s prijateljima, prijevozom i investitorima (čitajte: roditelji, poslodavci, bake na moru), kulturna redakcija vam je odlučila pomoći i sumirati najbolje od najboljeg ovoga ljeta.

FESTIVAL 1.EXIT (5.-9. srpnja)

Glazbeni i kamperski raj za sve ljubitelje dobrog provoda. Ove godine glavni izvođači su The Killersi, Liam Gallagher, Years&Years, Jason Deruli i mnogi drugi strani i domaći glazbenici.

FILM 2.MOTOVUN FESTIVAL

Jedan od najpoznatijih ﬁlmskih festivala u Hrvatskoj ove godine slavi 20 godina postojanja. Ovaj festival nije samo rezerviran za ljubitelje ﬁlmova nego i za sve pustolove kojima nije problem spavati u šatorima i uživati u odličnoj glazbi i društvu.

FILM FESTIVAL 3.TABOR (6.-9. srpnja)

Još jedan festival za ljubitelje ﬁlmova (doduše onih kratkih) i dobre glazbe. Smješten u dvorcu Veliki Tabor, na 15. izdanju svirat će Urban&4, My Baby, M.O.R.T, Let 3 i mnogi drugi.

ZADAR CRAFT BEER 4. FESTIVAL (24.-26. kolovoza) Tridesetak vrsta craft piva i koncerti očekuju vas na trećem festivalu craft piva, pa ako ipak više volite udovoljvati svojem nepcu i uživati u zvukovima Morskih orgulja, Zadar je pravo mjesto za vas.

DIMENSIONS 5. FESTIVAL (31. kolovoza - 3. rujna)

Naš popis festivala završit ćemo nešto dalje od rock-glazbe - onom elektroničkom. Smješten u Puli na tvrđavi Monte Christo, Dimensions je jedan od najpoznatijih ljetnih festivala elektroničke glazbe. Ove godine će ga otvoriti Grace Jones, a od ostalih dana možete poslušati Jeﬀ Millsa, Ninu Kravitz te mnoge druge. Tina Ozmec-Ban

Tekst: Tina Ozmec-Ban

lesna umjetnost jača posljednjih nekoliko godina. Vidimo to u otvaranju odsjeka Suvremenog plesa na Akademiji dramskih umjetnosti, sve većem interesu mladih da se upuste u učenje i stvaranje ovog oblika izvedbene umjetnosti, kao i medijskom praćenju problema Zagrebačkog plesnog centra. Pogoršanjem stanja u državi, plesna umjetnost odlazi na ﬁnancijske margine. Kako im može pomoći publika i kako se treba utjecati na stvaranje mlađe i educiranije publike rekli su nam Maša Kolar, cijenjena hrvatska koreografkinja i plesačica suvremenog plesa, Ante Gluščević, plesač street dancea te plesni pedagog, te Andrea Solomun i Ema Janković, plesačice i koreografkinje suvremenog plesa koje stoje iza plesne kompanije &M. ◼ Kakav Maša Kolar je odziv publike na vaše predstave? Maša Kolar: S obzirom na to da ih nemam mnogo, niti ih često igram, predstave su dobro posječene, popunjene. Ante Gluščević: Odziv na predsta-

'Teško je održavati umjetnost na visokoj razini ako nema ulaganja u nju, a još teže ako nema publike koja bi je vidjela', objašnjavaju Andrea Solomun i Ema Janković

ve je 'očekivan', što znači da uvijek možemo očekivati iste ljude koji posjećuju street plesne izvedbe. Pritom mislim i na natjecanja, festivale, platforme, a ne samo kazališne izvedbe. To su obično polaznici, roditelj ili bliži prijatelji plesača i pokoji zalutali gledatelj. &M: Možemo se pohvaliti da kazalište uvijek popunimo. Predstava 'Prison of Decision' imala je premijeru prije dvije godine, a izvodi se dandanas i uvijek ima super odziv.

◼ Kako

i čime privlačite publiku? Maša Kolar: Publiku privlačim aktivnom prisutnošću na nezavisnoj plesnoj sceni i, nadam se, jamstvom neke kvalitete izvedbe. Ante Gluščević: Putem društvenih mreža najvećim dijelom, a kako smo mala grupa, dosta posjetitelja za predstave dozna i usmeno, uglavnom po plesnim studijima. &M: Platforme koje koristimo većinom su Facebook i Instagram, ali i novine i portali. Pokušavamo svaki put novim idejama privući publiku putem nagradnih igara, slikama, videima i sličnim. ◼ Koliko je otprilike udio neplesača u publici? Maša Kolar: Iskreno, mislim

da neplesača ima 90 posto. Ante Gluščević: Rekao bih oko 70 posto. &M: Našu publiku čine uglavnom neplesači. Teme su svevremenske i jasne te se publika može lako povezati s emocijom koju prenose. ◼ Kako bi se mogla razviti navika odlaska na plesne predstave u društvu? Maša Kolar: Navika se može razviti upućenošću, zanimljivim razgovorima, prije i poslije, i adekvatnom pripremom za to što se ide gledati. Ante Gluščević: Sve počinje u školama. Ako škole ne razvijaju duh razumijevanja izvedbenih umjetnosti u djece, teško da će djeca postati odrasli ljudi s navikom posjećivanja plesnih događaja bilo koje vrste. Plesne predstave moraju pokazati veliku dozu 'atraktivnosti' ili biti medijski jako popraćene, gurane 'pod nos' kao nešto što je u trendu, da bi se u ovom trenutku tome doskočilo s publikom koja nema utkanu naviku posjećivanja plesnih predstava. Međutim, postavlja se pitanje koliko bi zapravo želja za kulturnim uzdizanjem mogla pomoći kada bi se na takav način gradila publika. &M: Trebalo bi krenuti od malih nogu, i to tako da se djecu

Glazba Mimika Orkestar svira u Londonu i Zagrebu, a međunarodnu publiku zabavljaju žanrov

Jazz ima magičnu moć spajan Tekst: Filip Šerić

imika orkestar i kolektiv pliva u različitim glazbenim žanrovima, a najčešće izvode alternativni suvremeni jazz, odnosno glazbu glavnog i odgovornog saksofonista Maka Murtića. Skladbe su sastavljene od različitih glazbenih cjelina pa tako u njihovim izvedbama, osim najzastupljenijeg i dominantnog alternativnog, ali i tradicionalnog jazza, možemo pronaći i londonski hip-hop, rock, svjetski folklor, klasiku, ali i urbane suvremene zvukove poput elektronike. Mak Murtić otkrio je pozadi-

nu osnutka ovog šarmantnog kolektiva. Spajanje nespojivoga "Pojavila se ideja o radu na gotovo ﬁlmskoj razini. Svaki album, odnosno projekt stvara jedan novi svijet u kojem se pojavljuju karakteri (opisani kao glazba, glazbenici, solisti), scene, naracije i tekstovi vezani uz temu i samo scenu u priči", objasnio je Mak. Bend je dosad izdao dva albuma, a uskoro izlazi i treći - "Divinities of the Earth and the Waters", koji svoje glavne motive nalazi u staroslavenskoj mitologiji. "Na tom albumu, uz korištenje elektroničke manipulacije

Novi, treći album 'Divinities of the Earth and the Waters' svoje glavne motive nalazi u staroslavenskoj mitologiji

Kultura 17

BROJ 28, lipanj 2017.

Ante Gluščević te Andrea Solomun i Ema Janković iz plesne kompanije &M

rgini, a cure

Plesač Ante Gluščević

Plesna kompanija &M - Andrea Solomun i Ema Janković

IVICA BOHOC

'Ne trebaju svi biti plesači, ali ne trebaju niti svi igrati nogomet ili preskakati vijaču ili igrati graničara, što je zapravo još u većini škola opis sata tjelesne i zdravstvene kulture', objašnjava Ante Gluščević

vijaču ili igrati graničara, što je zapravo još u većini škola opis sata tjelesne i zdravstvene kulture. Višestruko loše poruke koje se daju dječjem umu u plesu nema zato što je ples igra koju skupa mogu igrati curice i dečki. &M: Mislimo da mogu uvelike pomoći time da se ulaže u umjetnike i njihov rad kako ne bi sve

IVANA BOTIĆ

vodi na predstave s kojima se mogu povezati na osobnoj razini, a ne samo na predstave s kojima se smatra da bi se trebali povezati. Neizmjerno je važan i konstantan angažman obitelji i edukatora kako bi se kultura cijenila i prepoznala. Ples bi se trebao i odmaknuti od kazališta kao jedine platforme, te bi valjalo organizirati vanjske pozornice, plesati u muzejima ili na ulici te tako zaintrigirati ljude da zapravo kroče u kazališta. Još jedan korak unaprijed, a koji i mi prakticiramo, kolaboracija je više grana umjetnosti - glume, fotografije, filma i ostalih. ◼◼ Koliki utjecaj u tome imaju institucije i mediji? Maša Kolar: Jako velik, gotovo isključiv. Ante Gluščević: Utjecaj je velik ako ne i presudan. Ples ne smije ostati na margini umjetnosti, evaluiran kao aktivnost za cure. Ministarstva moraju evaluirati ples kao prirodan oblik kretanja, nešto što je svakom urođeno. Ne trebaju svi biti plesači, ali ne trebaju niti svi igrati nogomet ili preskakati

o kulturi KULTURNO

stagniralo. Teško je održavati umjetnost na visokoj razini ako nema ulaganja u nju, a još teže ako nema publike koja bi je vidjela. ◼◼ Kakvo je trenutačno stanje plesne scene u Hrvatskoj? Maša Kolar: Samo googlaj slučaj ZPC i sve je jasno. Ante Gluščević: Plesni profesionalizam u Hrvatskoj je prisutan na svakom uglu. Stanje je dobro jer se pojedinci svim silama

trude držati ples na nekoj razini, Ako govorimo o financijskoj strukturi, hrvatski ples je na vrlo lošoj razini u usporedbi s inozemnim. &M: Mi stvaramo bez obzira na novac. Radimo na tome da ples učinimo isplativom karijerom makar migrirali u komercijalne vode. Kombiniramo ono što oni žele vidjeti s onim što mi želimo reći i to funkcionira. Napredak je spor, ali je ipak napredak.

vskim koktelom koji miješa motive ljudskih borbi, ali i slavenske mitologije

nja različitih glazbenih struja instrumentima, pokušavamo ostvariti i određeni snovit (čitaj: trippy) učinak, s obzirom na temu koja se bavi osobnim gubicima i osjećajima", pojasnio je Mak. Mak Murtić rođeni je Zagrepčanin te ujedno i samouki skladatelj koji svoju glazbenu praksu započinje učenjem tenor saksofona. Očaran različitim glazbenim djelima poput Suita Dukea Ellingtona, ubrzo započinje i s glazbenom analizom, kako njih, tako i različitih glazbenih djela hrvatske i ostale folklorne glazbe. Zanimljivo je da Murtića zapravo ne zanimaju glazbeni žanrovi, a njegova prva ljubav, jazz, slaže se

svime, te sve može biti jazz koji je otvoren različitim interpretacijama. Upravo je zato kombinacija svih ovih različitih žanrova toliko i efektna. "Mimika se, ukratko, bavi društvom, kako pojedinačno,

tako i većim strukturama, ali još više u srži. Taj sastav je glazbeni output u kojemu se svi 'stilovi' spajaju, a veže ih ljepilo i sloboda suvremenog, neopterećenog jazza, nekad kompleksnijih, a nekad jednostavnijih glazbenih ideja, i vrsnih glazbenika koji nam se uvijek pridružuju“, otkrio je Mak.

'Na ovom albumu korištenjem elektroničke manipulacije instrumentima pokušavamo ostvariti i jedan snovit (trippy) učinak', objasnio je saksofonist Mak Murtić

Izvanžanrovska glazba Najčešći motivi prožeti u njihovim skladbama prikazi su različitih ljudskih stanja, kao i, naravno, nepresušan izvor inspiracije, ljubav, ali i mitovi, ljudska borba i nošenje s različitim životnim nedaćama

kao što je, na primjer, gubitak. Glavna vokalistica ovog kolektiva je Maja Rivić, kojoj, zanimljivo, prva ljubav nije bila glazba nego arhitektura. Orkestar se može pohvaliti mnogobrojnim suradnjama s različitim glazbenim sastavima kao što su Phaze Theory, Maya and the Brassberries te Captain of the Awesome Machine. "Mimika trenutačno postoji kao orkestar u Londonu i kao kolektiv u Zagrebu, razlika su neki članovi, ali će od listopada započeti i razvijanje nekih konkretnijih smjerova unutar zagrebačkog kolektiva kao dogovor s glazbenom scenom iz regije", potvrdio je Mak.

Vanessa Curman

Ne tolerancija nego istinsko prihvaćanje Početkom lipnja našim se gradom zavijore zastave duginih boja i rasplamsaju brojne rasprave. Preispituje se nužnost Povorke ponosa, financijskog i medijskog pokrivanja manifestacije, kao i općenita prisutnost LGBT osoba u javnom i kulturnom životu. Čini se kako se konzervativnija strana Hrvatske ne želi suočiti s postojanjem "drugih", koji ne pristaju u kalup idealnog "hrvatstva", posebice ako se ti drugi usude biti prisutni u medijskom prostoru, što itekako jesu. Statistički gledano, udio LGBT osoba u kreativnoj, odnosno kulturnoj industriji mnogo je veći nego u općoj populaciji. Zato ne čudi da su teme vezane uz život LGBT osoba česte teme u filmovima, knjigama i glazbi. Umjetnost je oduvijek bila kanal za izražavanje osobnih emocija ideja i stavova, čak i u društvima koja ih nisu prihvaćala. Emocije izražene kroz književnost i likovnu umjetnost često su drvo za potpalu plamena revolucije – javna reakcija nužna je da Queer osobe bi došlo do kulturnim i promjene. Od umjetničkim Stonewalla, djelovanjem krize s aidsom pokazuju osamdesetih kako je biti godina, te bor'onaj drugi' be za bračnu jednakost, queer osobe izražavaju se kulturnim djelovanjem i široj zajednici oslikavaju kako je to biti obilježen kao "onaj drugi". Čini se kako ljudi koji nisu dio LGBT zajednice, ili uključeni u borbu za jednakost, tek trebaju shvatiti da različitost u "njihovim" prostorima (kao što su mainstream mediji, ili doslovnim prostorima kao što su ulice) nije nikakva uzurpacija ili otimanje. Ona je jednostavno refleksija postojanja stvarnih ljudi, sa stvarnim osjećajima i željama. Jedna od tih želja nije samo tolerancija, koja sama po sebi znači samo podnošenje nečeg nepoželjnoga, nego istinsko prihvaćanje u zajednici. Kada smo cijeli život u javnom prostoru navikli gledati osobe poput nas, slavljenje različitosti može učiniti da se osjećamo kao netko drugi - čin se da taj osjećaj nije nimalo ugodan.

18 Tehnologija gadgeti

Digitalno izdavaštvo Sve je više mladih pisaca koji svoje knjige izdaju sami

Od e-knjiga profitiraju i čitatelji i novi autori

Tekst: Silvio Šipušić

XYZ Printing Da Vinci Mini

Da Vinci Mini jednostavan je 3D printer koji može printati 3D modele dimenzija do 15x15x15cm. U usporedbi s većim, skupljim 3D printerima, Da Vinci Mini ima malu podlogu za printanje objekata, ali za početne korisnike veličina prostora je sasvim adekvatna. Printanje 3D predmeta obavlja se PLA plastikom, biorazgradivim materijalom. Za printanje možete koristiti računalo i mobilne uređaje kojima putem aplikacije možete slati naredbe. Materijale za printanje možete skinuti s online servisa XYZ 3D Gallery, ali ako želite nešto unikantno i novo, 3D modele možete stvoriti u programu XYZmaker. Da Vinci Mini jedan je od jeftinijih printera s cijenom od 269 dolara (1780 kuna) bez PLA materijala.

Tekst: Ramona Šćuric Foto: Marija Edita Feldi/Global

'Loše napisanu knjigu neće spasiti ni lijepo tiskano ni elektroničko izdanje', kaže Igor, profesor književnosti

nogim ljubiteljima književnosti e-knjige olakšale su pristup omiljenim naslovima, a autorima izdavanje knjige. O toj je temi udruga Cygnus, koja se bavi promicanjem kulture i umjetnosti, održala Tribinu o samoizdavaštvu u Zagrebu, u sklopu njihova projekta "Labuđe ljeto". Cilj tribine bio je upoznati mlade autore s e-izdavaštvom, gdje bez posredovanja izdavača mogu objaviti vlastitu knjigu i pritom zaraditi. Made in Hrvatska Na tribini su bili gosti koji su postigli uspjeh na elektroničkoj platformi izdavanja e-knjiga. Jedna od njih je i Maja Škvorc, spisateljica pod pseudonimom Maya Starling. Slavu je stekla u svijetu fantasyja sa svoja dva romana, Dragon's Treasure i Dragon's Prize u elektroničkom izdanju, koje je sama izdala. "Autorima koji nemaju prethodno iskustvo objave knjige neizmjerno je teško izbaciti knjigu na tržište, pogotovo ako nisu dovoljno ﬁnancijski potkovani. Stoga je e-izdavaštvo odličan odgovor za svakoga tko je spreman objaviti svoj roman jer će njegova knjiga biti dostupna svakome tko ima 'pametni' telefon ili računalo", komentira Ana Miljanić, predsjednica udruge Cygnus. Prva aplikacija koja nudi besplatne e-knjige, Croatia Reads, nosi etiketu Made in Hrvatska. Miljanić ju je probala, ali tvrdi kako ju je "ubrzo uklonila sa svog telefona jer je bila nepraktična i nudila je mali broj naslova". Danas, 46 godina od prve e-knjige, može se imitirati list papira na posebno osmišljenim e-čitačima kako bi doživ-

Aplikacije

BIKI

BIKI je podvodni dron koji izgleda i "ponaša se" poput ribe. "Pliva" u bazenu i moru uz pomoć svoje "repne peraje". Prilično je primamljiv dron, sa svim modernim funkcijama poput 4K kamere, izbjegavanja prepreka, povratka na polazište, GPS-a itd. Može se spustiti na 60 metara dubine i plivati brzinom od 1,8 kilometara na sat. Velike dubine i plićake možete slikati i snimati 4K kamerom, objektivom širokim 150 stupnjeva i stabilizacijom slike, koje se spremaju na pohranu od 32GB. Pri snimanju možete uključiti dvostruka svjetla na prednjoj strani snage 114 lumena, a snimati možete od 90 do 120 minuta. BIKI-jem upravljate vodootpornim daljinskim upravljačem ili mobilnom aplikacijom. Njime možete upravljati i unaprijed postavljenim putom kretanja, a BIKI će ga slijediti te pritom paziti na prepreke. Kada ste gotovi s vožnjom, BIKI se može vratiti na mjesto blizu vašeg mobitela putem GPS-a. Taj podvodni drone neće smetati podvodnoj biosferi i pliva vrlo tiho, glasnoćom od 55 decibela. Ako želite hibrid ribe i dronea, BIKI je trenutačno na Kickstarteru, a na tržištu će stajati 1025 dolara (6783 kuna).

BROJ 28, lipanj 2017.

iReadItNow Ova aplikacija omogućuje spremanje najdražih odlomaka. Možete čitati knjige, a pritom ih organizirati u više opcija. Knjige koje čitate trenutačno, knjige koje želite pročitati i knjige koje ste već pročitali.

Papirnate knjige više nisu 'in', mnogi knjigoljupci sve češće posežu za gadgetima

U NSK-u preko eLektire knjige možete i slušati

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i eLektire zajedno imaju više od 500 knjiga u zvučnom izdanju. Hrvatske audioknjige, pjesme, novele i romane omogućeno vam je slušanje putem eLektire, dok je NSK u svjetskoj bazi besplatnih audioknjiga - Open Culture. Open Culture osnovan je 2006. godine, a u svojoj bazi podataka ima više od 900 naslova knjiga na engleskom jeziku. I sve je besplatno.

ljaj bio što sličniji originalu. E-papir (elektronički papir) dizajniran je posebnom tehnologijom koja omogućuje da "tinta" i papir u skladnom odnosu svjetla i kontrasta vizualno podsjećaju na pravu knjigu. Omiljena izdanja kupe Najpoznatiji e-čitači su Kindle, Nook i Kobo, čije baterije mogu potrajati i do dva mjeseca. Od celuloznog papira do digitalne imitacije jedina je razlika u njihovoj isplativosti. Najčešća mana, koju ističu ljubitelji tiskanih knjiga, jest da im kod e-knjiga nedostaje osjećaj knjige pod prstima.

OverDrive Ukratko, ova aplikacija je doslovno virtualna knjižnica. Knjige posuđujete i imate određeni rok posudbe, nakon kojeg knjiga jednostavno nestaje. Bez obzira na to pročitali li je ili ne, zvuči kao dobro treniranje za držanje rokova!

'E-izdavaštvo odličan je odgovor za svakoga tko je spreman objaviti svoj roman, jer će njegova knjiga biti dostupna svakome tko ima pametni telefon ili računalo', kaže Ana Miljanić "E-knjiga nikad neće moći zamijeniti onaj osjećaj koji pruža prvo otvaranje nove knjige, miris papira i zvuk krckanja korica kada se otvara", kaže Matea, studentica FiloKindle Kindle je sinkroniziran s Amazonom. Sve knjige koje kupite možete bez problema čitati na bilo kojem uređaju. Uz to, sama aplikacija sadrži više od milijun izdanja knjiga.

zofskog fakulteta i ljubiteljica tradicionalnih knjiga. Suprotno tome, fanovi e-knjiga ističu njihovu ekološku osviještenost jer se ne moraju rušiti šume kako bi se proizveo papir. Uz to, glavni su im aduti izdanja. "Ljudi koji čitaju e-knjige čitaju mnogo više na e-čitaču, ali zato one knjige koje su im se naročito svidjele i žele ih imati na polici, na kraju kupe u tiskanom izdanju", objašnjava Igor, diplomirani profesor književnosti te dodaje da "loše napisanu knjigu neće spasiti ni lijepo tiskano ni elektroničko izdanje".

Audiobook Player Za one lijena oka, postoji aplikacija za slušanje knjiga. Sadrži više od 2300 besplatnih audioknjiga na engleskom jeziku.

Croatia Reads Domaći hrvatski proizvod do kraja 2016. godine preuzet je više od 24.000 puta. Potrebno je samo skinuti aplikaciju na uređaj i besplatno početi čitati. Aplikacija nudi više od 100.000 knjiga iz brojnih zemalja svijeta. Potpuno besplatno, od vodiča, kuharica do ozbiljnijih književnih djela.

Sport 19

BROJ 28, lipanj 2017.

Plivanje s perajama Državni prvak niže uspjeh za uspjehom

komentar

Luka Đurđ: Privukli su me brzina i adrenalin!

Ne može vam nitko ništa... Hrvatski nogomet je, to već i ptice na grani znaju, truo. Kriminal je očit, guraju se igrači koji "moraju" igrati kako bi se prodali, a pod tepih se guraju svi ostali problemi kako bi prema van sve izgledalo dobro. Reklo bi se da nogometni vlastelini u Hrvatskoj koriste onu frazu "zavadi pa vladaj" pa su tako uspjeli i prikazati navijače kao sav problem hrvatskog nogometa. No što je s nedavnim scenama na suđenju gospodi Mamićima i Vrbanoviću? Naš kapetan Luka Modrić u trenu je okrenuo iskaz i postao jedan od najomraženijih ljudi u Hrvatskoj. Kakve se igrice igraju iza filmskih kulisa tog suđenja, to ni sam Svevišnji ne zna. Jedno je sigurno, a to je da je hrvatskoj sportskoj javnosti pun kufer. Ovako manipulirati hrvatskim sudstvom je teška povreda, ne samo zakona nego i ustavnih temelja pravne države. Nikad u povijesti kugle

'Već osam ili devet godina bavim se ovim sportom, a zaljubio sam se nakon prvog treninga', govori Luka kojeg je s nogometa u plivanje odvukao brat Dominik Tekst: Kate Gudelj

e bavi se mainstream sportovima nego plivanjem s perajama, u čemu je jako dobar. Rođen je u Koprivnici, a živi u Zagrebu. To je, ukratko, opis Luke Đurđa, koji je, zahvaljujući svojim rezultatima u tom neolimpijskom sportu, proglašen najboljim sportašem Koprivničko-križevačke županije za prošlu sezonu. Kao junior bio je četvrti na Europskom te šesti na Svjetskom prvenstvu, a ovo ljeto ga očekuje nastup na Euru u Poljskoj, gdje mu je cilj ući u finale. "Konstantno popravljam svoja vremena, ali sam svjestan da za seniorsko finale treba još mnogo rada. Osim ako se sve kockice ne poklope", kroz smiješak je rekao Luka.

Faks nije problem U plivanju s perajama muške i ženske "sirene" postižu i dva puta veću brzinu nego što je to slučaj u klasičnom plivanju. Lukine discipline su 50 metara apnea te 50 i 100 metara plivanja s monoperajom. U karijeri je "skinuo" više od 14 hrvatskih rekorda u raznim kategorijama, ali ima i po dva zlata i srebra sa svjetskih kupova. Iz rodne Koprivnice i svog ronilačkog kluba Šodorica u

PRIVATNA ARHIVA

Jedno je sigurno, a to je da je hrvatskoj sportskoj javnosti pun kufer. Ovako manipulirati hrvatskim sudstvom teška je povreda, ne samo zakona nego i ustavnih temelja pravne države

Plivanje s perajama je puno adrenalina

PRIVATNA ARHIVA

Nepoznat sport Za ovaj sport ne znaju mnogi, pa se na prvu čini jako jednostavno - plivaš, samo s perajama, pa ti je još i jednostavnije. Luku je s nogometa u ovaj sport odvukao brat Dominik, koji za razliku od Luke što pliva kratke discipline, više voli srednje. "Već osam ili devet godina bavim se ovim sportom, a zaljubio sam se nakon prvog treninga. Jednostavno su me privukli brzina i adrenalin. Mislim da je to ono što općenito ljude privlači tom sportu", kazao je Luka. Taj sport ima četiri glavne discipline. To su plivanje s monoperajom, bifins (plivanje s običnim perajama), apnea (50 metara ronjenje na dah s monoperajom) te brzinsko ronjenje (ronjenje s monoperajom i bocom s komprimiranim zrakom).

Ivan Pavić

Treninzi u perajama draži su mu od faksa

metropolu je Luka došao zbog fakulteta. Student druge godine na Prometnom fakultetu lako usklađuje sve obveze jer kaže da profesori izlaze u susret kategoriziranim sportašima. Priznaje da radije ode na trening nego na fakultet te dodaje kako misli da u Hrvatskoj nije problem što školstvo ne izlazi u susret sportašima nego što se oni ne organiziraju tako da usklade sve obveze. U Koprivnici je trenirao u 25-metarskom bazenu, ali kaže da mu to nije teško padalo jer tamo ima više vremena i pruga za trening, a i financijski uvjeti su bolji. Od početka ove godine trenira u ronilačkom klubu Geronimo i dane provodi na novosagrađenom bazenu Svetice.

Kao junior bio je četvrti na Europskom te šesti na Svjetskom prvenstvu, a ovo ljeto ga očekuje nastup na Euru u Poljskoj Na državnom prvenstvu koje je pokraj travnja bilo održao na tom bazenu Luka je pokupio tri pojedinačna zlata te jedno ekipno u štafeti. Plivači u ovom sportu imaju velikih problema s tetivama i zglobovima, a Luki se dogodila ozljeda kralješka koja ga još koči na treninzima i natjecanjima, ali se nada brzom oporavku i povratku uspjesima.

zemaljske se nije dogodilo da nogomet ovako trese sudstvo i da je jedan od pokretača mnogo dubljeg kriminala koji nikad neće isplivati na površinu, a svi znamo da je tu. Zapjevao je Mamić s Lovrenom "Ne može nam nitko ništa". Da, istina je. Nemojte si lagati. Ne može im nitko ništa. "Uglađeni" gospodin Mamić može cirkusirati, galamiti, bacati papire, upadati u riječ sucu i što sve ne raditi i za to dobiti zamolbu da napusti sudnicu i prijetnju da će ga novčano kazniti. No to je još najmanji problem. Pjevati s Dejanom Lovrenom, poslati sina s njim na ručak. Zar to nije utjecanje na svjedoka? U pravu je Mamić. Ne može im nitko ništa. Jer mi smo daleko od pravne države. Da smo mi pravna država, ovaj stupac u novinama bio bi komentar neke prave sportske teme. Ovako se trulež nastavlja širiti hrvatskim nogometom. Svi znamo da se trulež rješava – amputacijom.

20 Sport

BROJ 28, lipanj 2017.

Sportski psiholozi U Hrvatskoj trenutačno ima 14 licenciranih stručnjaka koji se,

Ne propisuju lijek 'liječe' mentalni

Učinak u NBA meču TOP 5 NAJBOLJIH Wilt nakon famozne utakmice i 'stotke'

NBA

'Ideja je da se radi na nekim područjima kao što je način razmišljanja, ponašanje, komuniciranje sa sobom i drugim igračima, koncentracija, motivacija, samopouzdanje...', kaže Amir Zulić, sportski psiholog

Wilt Chamberlain (Warriors, 1962.) Rijetko koji ljubitelj košarke ne zna za ovu famoznu predstavu jednog od najvećih svih vremena. Legendarni Chamberlain je za Philadelphia Warriorse u regularnoj sezoni protiv New York Knicksa "ubacio" 100 poena, a rekord stoji i dandanas. Ne postoji mnogo onih koji vjeruju da će ovaj rekord star 55 godina ikad biti srušen.

Kobe Bryant (Lakers, 2006.) Nije iznenađenje da se i veliki Kobe našao na ovoj ljestvici. U siječnju 2006. Bryant je u koš Raptorsa u 42 minute na terenu pospremio 81 poen, uz nevjerojatnih 55 u drugom poluvremenu. Neke ekipe toliko ne zabiju tijekom cijelog meča.

Devin Booker (Suns, 2017.) Dugo se u najjačoj košarkaškoj ligi čekalo nešto

takvo, čak od 2006. i spomenuta Bryanta. Bek šuter Phoenixa postao je najmlađi košarkaš s 60 ili više poena u jednom meču (20 godina), a zabio ih je 70, što, zanimljivo, nije bilo dovoljno za slavlje Sunsa nad Celticsima.

Shaquille O'Neal (Lakers, 2001.) Uvijek se izvedbe u velikom ﬁnalu više cijene ako su vrijedne spomena, a ona O'Nealova u ﬁnalu protiv Philadelphije, kad je gotovo postigao quadruple double (28p, 20s, 9a, 8b), lansirala je Lakerse naslovu prvaka i tako zavrijedila mjesto na listi.

Elgin Baylor (Lakers, 1962.) Rekordni učinak u ﬁnalima svih vremena! Baylor je u ﬁnišu sezone 1961./62. protiv vječnih rivala Celticsa zabilježio čak 61 poen uz značajna 22 skoka. Da se dogodilo u nešto kasnijem razdoblju, ovo bi bilo i više rangirano na listi.

TOP 5 NAJGORIH Walker je bio čista nula

Tekst: Katarina Kušec

alijanski su braniči poznati po svojoj čvrstoj obrani, nije lako proći pokraj njihovih nogu, a na to i sami upozoravaju. U to se uvjerio i Alvaro Morata kojemu se suigrači iz Juventusa uoči susreta Španjolske i Italije prije godinu dana "zaprijetili". "Razgovarao sam s njima i rekli su mi da stavim kacigu ako ću igrati", rekao je Morata. Da, neki od njih prirodno su nadareni, a neki su na čvrstoći morali raditi što ﬁzički, što psihički. Jedan od njih je i Leonardo Bonucci koji je svojedobno angažirao i mentalnog trenera Alberta Ferrarinija. "Cilj je bio da igrač očvrsne i pronađe fokus", prokomentirao je Ferrari, koji je na njemu koristio, u najmanju ruku, čudne metode. Naime, igrača je zatvarao u podrum, udarao i

vrijeđao. No to nije pristup kojemu teži sportska psihologija čije usluge danas koristi sve više sportaša. Za sada - dovoljno "Ukupna pripremljenost sportaša ovisi o ﬁzičkoj, tehničkoj, taktičkoj i psihološkoj spremnosti pa je sve to podjednako važno. Ovisi jedino koliko se vremena ulaže. U nogometu ima svakakvih trenera, neki su vrhunski, a neki su za niže lige, ali i jedni i drugi se zovu nogometni trener, pa tako ima i psihologa. Neki su jako dobri, neki su manje dobri. Ono što bi bilo dobro jest da se uvede licenca za to zanimanje i zato smo je u Hrvatskoj uveli, da smanjimo mogućnost da bilo tko šteti ugledu dobrih sportskih psihologa, da se ne bi dogodilo kao s Bonuccijem i njegovim mentalnim trenerom", objašnjava jedan od sportskih psihologa, Amir Zulić. Radio je

'Mislim da je jako važno da trener upozna svoje igrače, ne samo na terenu nego i s ljudske strane, da zna njihove probleme', kaže košarkašica Medveščaka Iva Borović

kao član stručnih stožera u pripremama sportaša koji su bili na olimpijskim igrama, a danas je jedan od 14 licenciranih u Hrvatskoj. "Kolika je potreba, toliko ima i sportskih psihologa. Kada sam ja počeo raditi, nije bilo gotovo nikoga. Sada je stanje mnogo bolje", kaže Zulić. "Ideja je uglavnom da se radi na nekim područjima kao što je način razmišljanja, ponašanje samog sportaša, kako se on osjeća u nekim situacijama, kako komunicira sam sa sobom i drugim igračima, kakva mu je koncentracija, motivacija, samopouzdanje, i slično. I to su najčešće stvari s kojima se sportaši i javljaju psihologu. A načini na koji se radi s njima mogu biti svakakvi, od razgovora do mentalnih treninga", objašnjava Zulić. Dodaje da je to kompleksan i dugotrajan posao. Ističe kako je dobro da sve

Slamball Sport koji je poput računalne igrice uživo, a objedinjuje elemente košarke,

NBA

Košarka na trampolinima: od s

Kenny Walker (Bullets, 1993.) Mnogo je bilo igrača koji u jednom meču nisu imali apsolutno ništa zapisano uz svoje ime u zapisniku nakon utakmice, ali nitko nije proveo ni približno toliko vremena na terenu kao Kenny Walker. U 12 minuta protiv Hawksa Walker si je uz ime upisao nule u svakoj kategoriji.

u odlučujućoj je utakmici ﬁnala protiv Washington Bulletsa 14 puta šutirao prema košu. Lopta nije niti jednom ušla u koš i Bulletsi su, dakako, dobili ﬁnale.

Profesionalna liga, godinu dana nakon osnivanja tog speciﬁčnog sporta, počela se emitirati na televiziji

Ray Allen (Celtics, 2010.) U jednoj od svojih najboljih izvedbi karijere, Allen je u drugoj utakmici ﬁnala protiv Lakersa "ubacio " čak 32 poena. Međutim, Kenyon Martin (Nets, već u sljedećem srazu je 2003.) isti igrač zabio 32 poena Krilni centar Netsa bio manje, a potrošio je čak 13 je jedan od nositelja igre lopti i Celticsi su tako ispumomčadi do ﬁnala sa Spur- stili naslov iz ruku. sima. U šestoj utakmici Jan Vesely (Wizards, od 23 šuta zvijezda Netsa 2013.) ubacila je samo tri i tako Šesti draft pick sezone doslovno uručila San Antokoji je imao potencijala, ali niju naslov NBA prvaka. uzalud. Najbolji primjer kaDennis Johnson (So- tastrofalne sezone za Čeha nics, 1978.) je debakl protiv Detroit U razdoblju kad su se Pistonsa, u kojem je Vesely koševi zabijali mnogo lak- za samo osam minuta na teše nego danas, zvijezda renu napravio šest osobnih i Seattlea Dennis Johnson morao napustiti parket.

Slamball se ubrzo proširio svijetom

Sport 21

BROJ 28, lipanj 2017.

uz trenere, brinu o sportašima i njihovoj psihološkoj spremi

kove, a sportaše im treningom više trenera i sportaša prepoznaje važnost sportskih psihologa i sve manje ih doživljavaju kao nekoga kome se obraćaju kad postoji problem. To je pogrešan stav, kaže, jer oni nemaju problem nego jednostavno žele biti bolji u segmentima koje može pokriti sportska psihologija. Gleda se da se bude bolji, a ne da se rješava neki problem. No iako je psihološka sprema iznimno važna i sve je više psihologa prisutno u životima sportaša, neki još ne koriste njihove usluge.

vrsni trend. Vidim da je dosta reprezentacija angažiralo psihologa", govori košarkašica Medveščaka Iva Borović (28). Misli kako je svako unapređenje koje će pridonijeti vrhunskom rezultatu i cilju dobrodošlo, pa ako psiholog može pomoći, neka pomogne. "Motivacija je ta koja ponekad zna 'štekati'. Pogotovo ako liga nije jaka i to je možda slučaj kod ženske košarke u Hrvatskoj. Zna se otprilike tko je najbolji i to je to, ali mislim da će se cure teško odlučiti otići psihologu jer možda smatraju

Individualcima je teže "Psiha je dosta važna, pogotovo kada treba donijeti neke teške odluke. Posebno ako je riječ o nekom timskom sportu, ali mislim da je to u individualnima čak još više naglašeno. Ipak ste tamo sami. Ne možete nikome dati vrući krumpir pa da odluči što s njim. Osobno se dosad nisam imala prigodu susresti i raditi s nekim sportskim psihologom, ali pretpostavljam da je to postao svoje-

Ponekad i sportaši moraju 'stati na loptu' da bi bolje igrali

da je to neki nepotreban trošak. To je više potrebno u nekom vrhunskom sportu gdje se sve žrtvuje za određeni uspjeh. Mi smo u Hrvatskoj još na nekoj bazi amaterizma", misli šuterica Medveščaka, koja osim klupske karijere gradi i reprezentativnu, ali i trenersku. U klubu trenira juniorke. "Mislim da je jako važno da trener upozna svoje igrače, ne samo na terenu nego i s ljudske strane, da zna njihove probleme. Onda ih možete i kontrolirati na terenu jer znate koje su njihove jače, a koje slabije strane. Još ako ste dobro educirani, možete to sami odraditi. Nitko ne poznaje vaše igračice bolje od vas. Ako su one s vama na terenu svaki dan i ako uspostavite neki kontakt, one će doći i reći što ih muči, pogotovo mlađe cure. Problem kod djece je taj što su dosta dekoncentrirana. Imaju svega u školi, pa bi se igrali na treningu, ali treba se raditi na tome i mislim da bi psihološka priprema donijela dosta toga dobroga", zaključuje Iva.

, američkog nogometa, hokeja, gimnastike, uz dodatak trampolina

skladišta do velikih turnira Tekst: Mauro Paliska

bog jednoličnosti košarke, Amerikanac Mason Gordon 2001. godine došao je na ideju da razvije kontaktnu košarku koju je nazvao slamball. Ideja mu je bila osmisliti sport koji će izgledati kao računalna igrica uživo. Spojio je elemente košarke, američkog nogometa, hokeja, gimnastike i uz dodatak trampolina stvorio atraktivan i dinamičan sport. Slamball se igra na terenu na kojem su ispod svakog obruča postavljena četiri trampolina. Igra se u ekipama koje čine četiri igrača raspodijeljena na tri položaja, a izmjene su im neograničene, poput onih u hokeju. Ekipa se sastoji od handlera koji organizira napad, gunnera koji je zaslužan za postizanje bodova i stoppera čije je glavno zaduženje obrana, odnosno sprečavanje

protivnikova napada. Cilj je, kao i u košarci, zabiti više bodova od protivnika. U slamballu običan koš vrijedi dva boda, zakucavanje tri, te svi šutevi iza linije za tricu, također vrijede tri boda. Utakmice se igraju u četvrtinama od kojih svaka traje po pet minuta, a napadi traju do 15 sekundi, devet kraće od svima nam poznatog oblika košarke. "Prvi teren sagradio sam u skladištu u Los Angelesu i nagovorio šest igrača da nauče kako se igra", objasnio je Gordon kako je igra nastala. Upravo tih šest igrača postalo je čla-

Popularizacija sporta se nastavila pa je tako u Kini 2012. odigran prvi međunarodni turnir

novima prvih dvaju slamball timova – Los Angeles Rumble i Chicago Mob. Trenutačno u američkoj ligi nastupa šest ekipa, a to su Mob, Rumble, Maulers, Slashers, Bouncers te Hombres. Od samih početaka sport je privukao zanimanje publike i medija zbog svoje neobičnosti. Profesionalna liga, godinu dana nakon osnivanja tog specifičnog sporta, počela se emitirati na televiziji. U namjeri da popularizira sport, osnivač Mason Gordon putovao je svijetom te predstavljao ovaj atraktivan sport. U svojoj namjeri je i uspio pa se sada slamball igra i emitira, uz SAD, i u Portugalu, Španjolskoj, Italiji, Australiji, Kini... Popularizacija sporta se nastavila pa je tako u Kini 2012. odigran prvi međunarodni turnir. Također, sport je kroz brojne televizije serije postao i dio popularne kulture 21. stoljeća.

'Motivacija je ta koja ponekad zna štekati. Pogotovo ako liga nije jaka i to je možda slučaj kod ženske košarke u Hrvatskoj', ističe Iva Borović

Voloderska jesen In memoriam Franjo Mihalić

Otvorene prijave za utrku kroz srce Moslavine

očno tri mjeseca prije početka utrka, službeno su otvorene prijave za Međunarodni maraton "Voloderska jesen" in memoriam Franjo Mihalić. Maraton se trči samim srcem Moslavine. Start je u Kutini, a utrka završava 15 kilometara dalje, u Voloderu gdje se potom održava proslava početka berbe grožđa. Prijave za maraton podnose se putem interneta, studenti iz cijele zemlje imaju 30 posto popusta, a 17. utrka nosi nagradu od 7000

kuna. Utrka nosi naziv Franje Mihalića koji je bio proslavljeni kutinski atletičar. On je, naime, osvojio i srebrnu medalju na Olimpijskim igrama 1956. u Melbourneu i do danas je jedini hrvatski trkač koji je osvojio olimpijsku medalju u maratonskom trčanju. Utrka privlači mnoge domaće, ali i strane trkače kojima su godine za dobru utrku nevažne. Tako je prošle godine najmlađem trkaču bilo 15 godina, a najstarijem čak 70. Ivan Pavić

22 Lifestyle namirnica mjeseca Tekst: Patricija Topić

BROJ 28, lipanj 2017.

Strah od letenja Neki se boje prekooceanskih letova, a neki drhte čim vide zrakoplov

'Od trenutka odvajanja aviona od piste, u trbuhu mi je bio ringišpil'

'Osoblje vlada komunikacijskim vještinama, zna prepoznati reakcije koje bi potencijalno mogle utjecati na sigurnost letenja, ali i pokazati empatiju', kaže Davor Janušić iz Croatia Airlinesa

Trešnjolike bobice Okrugli plodovi trešnje mala su riznica zdravlja, a njihova boja, ovisno o sorti, varira od bijele do tamno crvene. Potječe iz Male Azije, a u Europu je došla s rimskim vojnicima. Oni su vjerovali da ove male slatke mesnate bobice podižu energiju i jačaju snagu. Zato je u Rimu počeo intenzivan uzgoj stabala trešnje koja mogu doseći visinu od čak 20 metara. Ova atraktivna voćka u svojim plodovima skriva korisne sastojke koji pridonose zdravlju i ljepoti na više razina. Trešnje su posebno bogate antioksidansima koji su odlični saveznici u suzbijanju simptoma astme i alergija, a poznati su i po snažnim protuupalnim svojstvima. Uz to potiču i proizvodnju kolagena – proteina ključna za zdravlje kože, kostiju i vezivnog tkiva. Trešnje su voće neprocjenjive vrijednosti jer ne samo da štite od raka nego čuvaju srce i krvne žile - posebno kalij pridonosi zdravlju srca. Poznate su po sposobnosti ublažavanja upala zbog prisutnosti spojeva antocijanina u svom sastavu. Oni trešnjama daju crvenu boju, ali imaju i snažan protuupalni učinak. To je supervoće izvrstan izvor minerala bora, koji je iznimno važan za zdravlje kostiju. Trešnje imaju blagi sedativni učinak zbog melatonina koji sadrže. Odlično su prirodno rješenje za prevenciju nervoze, razdražljivosti, glavobolja i sličnih tegoba koje se mogu pojaviti kao posljedica neuravnoteženosti hormona, stresa ili nezdravih životnih navika. U narodnoj medicini, trešnje, sok od trešanja kao i čaj od njihovih peteljki primjenjuju se za njegu i obnovu suhe kože te za uklanjanje podočnjaka. Za pripremu čaja operite i sitno nasjeckajte šaku peteljki, a potom ih stavite u litru uzavrele vode i kuhajte oko dvije minute. Čaj ostavite da odstoji 15 minuta, a zatim ga procijedite. Pijte čaj u gutljajima tijekom dana.

Tekst: Nika Romek

ama pomisao na let među oblacima mnogima, koji se pripremaju na ljetna putovanja, izaziva strah, a on za sobom vuče i druge strahove, poput straha od visine, zatvorenog prostora, leta iznad oceana ili mraka. Svatko od nas iz djetinjstva pamti neku situaciju ili iskustvo koje nam je stvorilo neki strah. To ne mora biti izravno povezano s letom zrakoplovom. Takve su situacije najčešće povezane s ostalim strahovima, kao što su strah od visina ili klaustrofobija. "Bojim se visina od djetinjstva", priznao je 21-godišnji Nikola Mance. Strah od visina povezuje sa sestrinim padom s tavana. "Njoj nije bilo apsolutno ništa, no kako sam ja s njom bio gore, njezin me pad nekako uplašio", objasnio je Nikola. Filmovi katastrofe jedan su od najvećih krivaca za strah od letenja. Prikazivanje svakog detalja leta, pa i nesreća, pojačava fobiju. "Same te pojave aviona su mi izazivale leptiriće u stomaku", opisuje svoje osjećaje tijekom gledanja takvih filmova Eva Miljko, studentica predškolskog odgoja. Filmovi o istraživanjima i misterijima o Bermudskom trokutu Nikoli su pak stvorili strah od prekooceanskih letova. "Mislim da me ne bi bilo strah letjeti avionom unutar Europe,

Nije lako stvoriti pozitivna iskustva u zrakoplovu

'Zvuk motora, glasovi putnika i stjuardesa izazvali su mi golemu paniku', priznaje Eva no prekooceanski letovi prema Americi... njih bi se svakako bojao", rekao je Nikola. Strah od letenja ne mora nužno postojati od početka, može se stvoriti s vremenom. Na to mogu utjecati razni čimbenici, poput čestog medijskog izvještavanja o crnoj kronici i avionskim nesrećama ili pak loše iskustvo s određenim aviokompanijama.

Iako nije riječ o godinama iskustva, Evi prvi let nije ostao u lijepu sjećanju. "Zvuk motora, glasovi putnika i stjuardesa izazvali su mi golemu paniku", pojasnila je. Uzbuđenje i znatiželja na nju su imale negativan učinak. Ljudi koji se boje letenja najčešće pri samom ulasku u avion imaju crne misli. "A kada smo uzletjeli, od trenutka odvajanja aviona od piste, u trbuhu mi je bio ringišpil", rekla je Eva. Pri ulasku u avion putnike ipak očekuje stručno i profesionalno osoblje koje korisnim savjetima zna putnicima umanjiti strah. Davor Janušić, glasnogovornik Croatia Airlinesa, kaže da svaki

zaposlenik kabinskog osoblja zrakoplova prolazi zahtjevno školovanje. Koriste individualan pristup osobama koje se boje. "Taj pristup uključuje vladanje komunikacijskim vještinama, prepoznavanje reakcija koje bi potencijalno mogle utjecati na sigurnost letenja, ali i pokazivanje empatije, te suradnju s putnikom", objasnio je. Uz dugogodišnje iskustvo, osoblje nastoji umanjiti strah i razmišljanje o nerealnim posljedicama. "U svakom slučaju, putnicima se nastoji pomoći u prevladavanju straha od letenja i uljepšati im let te ga zatim sa smiješkom ispratiti iz zrakoplova" zaključio je Janušić.

Modni duo Kad propadne Domoljubna koalicija, stvara se domoljubna kolekcija

Ljetnu kolekciju posvetili dijaspori Tekst: Lara Perošević

ako bi skrenuli pozornost na vlast koja je pokazala da se ne zna nositi s problemom iseljavanja, dizajneri Damir i Domagoj, osnivači brenda Twins by Begović & Štimac, ovu su sezonu odlučili uljepšati ljetnom kolekcijom nazvanom "Hrvatska dijaspora". "Inspirirani smo Hrvatskom jer je to zemlja u kojoj živimo i koju neizmjerno volimo, unatoč svemu što joj se događa", kaže Begović. Dvojac, koji je na završnim godinama Tekstilno-tehnološkog fakulteta, za sebe ističe da se trudi ne sputavati se međusobno u kreativnosti i idejama. Njihov je dizajn spoj starih

'Inspirirani smo Hrvatskom jer je to naša zemlja koju volimo, unatoč svemu što joj se događa' majstora povijesti visoke mode i stvari koje ih svakodnevno okružuju, ali prikazane iz perspektive

Modni duo Twins

Twinsa. U posljednjih godinu dana svoje su kolekcije mladi dizajneri prikazivali na Merce-

des Benz Fashion Weeku u Ljubljani, na Zagrebačkom Fashion Weeku, te na Cro A Porteru. "Vjerovali ili ne, kad bilo gdje u svijetu kažete da ste se predstavljali na fashion weeku, bez obzira na to u kojoj zemlji je on organiziran, ljudi prepoznaju ime i težinu koju nosi događaj", objašnjava Štimac. Za izlaganja u inozemstvu ističu da je bio sjajan osjećaj predstaviti se publici koja ih ne poznaje osobno. Hrvatsko tržište s druge strane, kaže Begović, nije naklonjeno hrvatskim dizajnerima, pogotovo ne mladima. "Trenutačna loša situacija nimalo ne čudi jer je hrvatska modna industrija totalno uništena, kao i većina tvornica", pojašnjava.

BROJ 28, lipanj 2017.

Parkopedia

mediopedija

travel tips

24 Zadnja Kada putujete automobilom, na što potrošite najviše živaca, posebno ako se nađete u središtu nekog grada? Vjerujem da je svima odgovor - parkiranje! S mobilnom aplikacijom Parkopedia to više neće biti noćna mora. Aplikacija funkcionira u 75 zemalja diljem svijeta, a pokazuje sva slobodna parkirna mjesta i njihovu cijenu. Možete birati više opcija, parkiranje prema načinu plaćanja, natkrivenosti, blizinu od vaše lokacije... Aplikacija će vas i odvesti do odabrana parkirališta kako se ne biste izgubili. Baza podataka raste svakodnevno tako što korisnici sami unose podatke pa tako i vi možete pridonijeti. Mia Meglić

Ekskluziva

Ekskluziva je vijest, informacija, izjava, fotografija ili snimka koju pojedini mediji nastoje prikazati kao "svoju", koju samo oni imaju i koju prvi objavljuju. Svaka se redakcija trudi doći do ekskluzivne informacije kako bi baš ona bila prva koja će objaviti neku vijest. Zbog toga moćnije i spretnije redakcije nastoje imati dopisnika na mjestu važnih zbivanja koji ih potom odmah obavještava o događaju koji objavljuju. Ekskluziva je obično povezana s pojačanim zanimanjem javnost za neki događaj, tijek događaja ili osobu.

križaljka AUTOR:

XANT

Bivši nogometaš, Slobodan

Otočani s Hvara

Umjetnička virtuoznost

Dijal. oblik pridjeva kakav

In My Opinion

Radijus

pet za pet Američka pjevačica Keys

Beznožac

Reaction Engines Limited

Pola od dvjesto šezdeset

Umjetnost Odabrana žena

Kolumbijska pjevačica Elan Političar Vidošević

Nogometni stručnjak Grant Hrvatski političar (18341912) Njem. autoklub Ni taj ni ovaj

Glazbeni trojac (... gušt)

Tempo -----------Gle, evo, eno

Režiserka Susanne Egipatski bog

Rastava braka „Tuga“ Vlade Kalembera

Poorati, izorati Pond

Vrsta čovjekolika majmuna

Pacijent u kultnoj društvenoj igri 'Operacija' ima koje ime? a) Cavity Sam b) Benson Smith c) Chadwick Green d) Bill Hale

... mora do mora Elipsa Drugo, ostalo Čovjek iz Grčke

Jod

S koliko se novca igra u standardnoj verziji 'Monopolyja'? a) 58.126 kn b) 103.266 kn c) 156.300 kn d) 201.698 kn

Drugi vokal Pjevačica Rupel

Vođa EOKA-e Georgios S, O

b) B i F c) K i F

d) A i D

Na jednom je kontinentu 'Scrabble' službeni sport! a) Europa

b) Amerika

c) Australija d) Afrika

Kako bi spriječili igrače da psuju, u igri 'Boggle' dva se slova pojavljuju samo jednom.

Izgovaranje „slovo po slovo“ Sol oksalne kiseline

5. Što znači 'jenga' na svahiliju? a) Srušiti

b) Graditi c) Slagati

d) Premještati

ODGOVORI:

1. b, 2. a, 3. c, 4. d, 5. b

sudoku

šok i vjeverica

Titanic je bio prvi brod koji je koristio SOS signal.

Recikliranje jedne staklenke štedi dovoljno energije da možemo gledati TV 3 sata.

Ukupni broj stuba na Eiffelovu tornju je 1665.

Izumitelju Rubikove kocke, Ernu Rubiku,

globalko

a) J i K

trebalo je mjesec dana da je složi prije nego ga je proslavila. Trenutačni svjetski rekord je 5,55 sekundi.

George W. Bush nekoć je bio cheerleader.

6 7

Nema mostova preko rijeke Amazone. Sveučilište u Minnesoti starije

premetaljka je od same države Minnesote.

Australija ima više od 10.000 plaža. Kada biste svaki dan išli na drugu plažu, trebalo bi vam više od 27 godina da ih sve posjetite.

Prvi alarm mogao je zvoniti samo u 4 sata ujutro.

LIK POJAVOM KA' NOĆ! ————— ————— —————

Autor: XANT