302-303_20110729

Page 38

ЛОКАЛНАТА ЕКОНОМИЈА ЦУТИ ОД КАРНЕВАЛИТЕ И ФЕСТИВАЛИТЕ

Заработка преку забава Танц, игра, забава, костими, музички ѕвезди... преку организирање карневали и фестивали локалната економија цути. Само за еден ден угостителите може да заработат најмалку милион евра. Потребна е подобра организација и маркетинг за поголема посетеност од странските туристи од Маја Трајковска

SÈ POGOLEM E BROJOT na gra|ani koi so netrpenie ~ekaat vo nivniot grad da se organizira festival kade }e mo`at slobodno, bar za mig, da zaboravat na problemite i politikata koi so godini gi demnat. Vo uslovi koga vo dr`avata ima pove}e od 300.000 nevraboteni koi te{ko vrzuvaat kraj so kraj, eden festival na pivoto, eden maskenbal za moment }e gi natera da ja po~uvstvuvaat mladosta. Pokraj zabava, festivalite im nosat zarabotka i do milion evra na ugostitelite i ostanatite trgovci na malo. Me{tanite smetaat deka e potrebna pogolema organizacija i marketing na festivalite. [to pove}e posetiteli, pogolema zarabotka za site. Vo sporedba so makedonskite karnevali, najgolemiot svetski karneval vo Rio de @aneiro na gradot mu nosi zarabotka i od 500 milioni evra. No sepak, toa e svetski karneval i ne mo`e da se merime so taa

organizacija, no kako za primer op{tinite treba da go zemat najgolemiot festival na Balkanot „Egzit", kade sekoja godina Novi Sad ima pove}e od 200.000 posetiteli od koi pogolemiot del se stranci i tro{at po najmalku 500 evra za tie ~etiri dena. ЦЕЛ ГРАД ЖИВЕЕ ЗА КАРНЕВАЛОТ Tradicijata na Vev~anskiot karneval e postara pove}e od iljada godini, na po~etokot bilo paganski obi~aj i mo`ele da u~estvuvaat samo ma`i, no so tek na vremeto se priklu~ile i `enite. Obleki od ko`a, rogovi od razni `ivotni, politi~ari i tradicionalite maski zetot, nevestata, glupiot avgust i |avolot gi privlekuvaat site onie koi `iveat vo stranstvo da se vratat vo Vev~ani pred Vasilica. Ovaa godina karnevalot vo Vev~ani go poseti-

ja okolu 60.000 lu|e i dokolku sekoj potro{il barem po 10 evra, toa e zarabotka od 600.000 evra. „Na ovoj na~in zarabotuvaat ugostitelite, smestuva~kite kapaciteti se prepolni, a zarabotenite sredstva ostanuvaat vo op{tinata kade pak se tro{at me|u trgovcite. Ova e odli~na zarabotka, no smetam deka e potrebna pogolema afirmacija na karnevalot za da se zgolemi brojot na posetenost", veli edna skopjanka so poteklo od Vev~ani. Vo Vev~ani va`i mototo „kade i da si, za Vasilica doma da si" i toa se po~ituva od strana na site `iteli. Maskite po~nuvaat da se podgotvuvaat vedna{ po zavr{uvaweto na prethodniot karneval i se dr`at vo tajnost. „Celata op{tina `ivee za vreme na karnevalot. Site koi `iveat vo stranstvo se vra}aat za da u~estvuvaat i da bidat prisutni. Ovaa godina hotelskite kapaciteti bea celosno ispolneti, a sekoja godina se zgolemuva brojot na stranci", informiraat od Op{tina Vev~ani. ЗАРАБОТКА ОД МИЛИОН ЕВРА

Najpoznatiot karneval vo zemjava, vo Strumica

38

ФОРУМ | 29 јули 2011 | forum.mk

Ovaa godina Prilep i Strumica zarabotija po milion evra od karnevalot i festivalot na pivoto. Ovoj profit od godina na godina sè pove}e se zgolemuva, ugostitelite velat deka se zadovolni od zarabotkata, no sekoga{ mo`e i podobro da se organizira. Strumi~kiot karneval go posetija pove}e od 50.000 lu|e, pri {to krajnite brojki poka`uvaat deka gradot ima zarabotka od milion evra. Od Op{tina Strumica velat deka narednata godina }e napravat izmena so cel da se zgolemi brojot na turisti, odnosno namesto glavnata ve~er da se odru`uva vo vtornik, }e se premesti za vo sabota.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.