Jazik_i_kultura_na_Romite_3

D-r Trajko Petrovski

I ~hib thaj i kultura e Romengiri ba{o III klasi

Amari sikljovni Ake akava baro, u~o, thaj {u`o kher si amari sikljovni. Trujal i sikljovni isi bari thaj la~hi avlin. Amen odori kelaja amanege ko baro dajani . Ki avlin dikaja turli renkija kotar o sportikano tereni, kote so amen kelaja odbojka thaj fuzbali, isi vunata thaj modra sandalije be{ibaske, sar hem but vavera bukja ba{o vavera interesna kjeliba.

Amari sikljovni si u`i thaj {arlajmi . Ote isi staje thaj kabinetija. Ola si u`e thaj nane melale. Ki sikljovni isi amen fiskulturna hala. Ote amen keraja fiskultura kana avrijal si {udro thaj kana avrijal phudela {udri bavlal. Kana avri si tato, amen keraja fiskultura avrijal.

LAFIKJERIPE: -Sar si akaja zgrada?

-So isi ke sikljovnijakiri avlin?

-Sar si tumari sikljovni?

-So isi andre ki sikljovni?

-Kote kjelena o sikljarne ko baro dajani?

-Kote kerena fiskultura kana si ivend?

Bipend`arde lafija-nepoznati zborovi Dajani - odmor 2

Anglo avgo sati O nilaj kjelibaja naklo, A~hilo amenge o {ukaripe ki godi, Ake o zvono khuvela, Vikinel amen ki sikljovni te d`a.

Ko sakova than ki avlin {unelape, O hangija e detarinake, La~o asaipe, {ukar gili, Sar dalga oj dalginelpe.

O sikjarno amaro gudlo manglo, A~ilo anglal sare amende Mangipaja ad`ikeri te kedel amen, Ki sikljovni ko avgo sati!

Simo Mladenovski Vaker amenge jekh interesno eksperijansa kotar e nilajeskere vakansije.

3

AMARI FAMILIJA I rajutni Mevlida thaj o rajo Elvis Agu{evi isi olen duj ~have: jekh ~haj thaj jekh ~havo. I ~haj vikinelape [eherzada, a o ~havo vikinelape Bernat.I Marija si phen e Bernateske, a o Bernati si phral e Marijake. O rajo Agu{i si o dat e Marijake thaj e Bernateske. I rajutni Agu{eva si olengiri daj. Ola sarine vikinenape Agu{evi. Odova si o anav olengere familijako. Bernat si o anav e ~havesko, a Marija si o anav e ~hajako.

Amaro dat thaj amari daj si amare bijandutne. E bijandutne amare bijandutnengere si amaro papo thaj amari phuri nana (mami). Amaro papo thaj amari mami mangena ple nipon, olengere tikne ~have thaj e tikne ~haja.

Bijandutne : dat / daj phen / phral papo / mami kako/ daj~o/ tetino bori / zolva / kumnata d`amutro / bori / bibi ~havo / ~haj /~have Nipo / nipora rom / romni

Phu~iba: Sar vikinelape akaja familija?

Sar vikinelape i rajutni?

Sar vikinelape o rajutno?

Sar vikinenape olengere ~have?

Sar vikinelape tiro dat thaj daj?

Isi li tut phralja?

Isi li tut penja?

Sar si tiro anav?

Dijalogo 1

-Elvis, vaker mange khan~i ba{i tiri familija.

-Amari familija si taro {ov d`ene: mo dat, mi daj, mo papo, mi mami, mi phen i @aklina thaj me.

Ki amari familija sakova d`eno isi ole leskiri buti. Mo papo vakerela amenge paramisja thaj kinela amenge habaske; mi nana but droma kuvela amenge kalcunja thaj vakerela amenge paramisja; mo dat kerela buti ki fabrika; mi daj si daktilografka; 4

me sijum sikljarno, a mi phen i @aklina si tikni thaj crtni khan~I, ja palem kjelela peske pe kuklencar. Keda avela i rat sarine dikhaja televizija hem keraja amenge lafi.

Sa o d`ene kotar amari familija d`ivdinena mangipaja thaj respektiribaja.

Amen sijam but la~i familija.

Konverzacije: Me sijum jekh ~havo. Tu sijan bari ~haj. Odova ~havo kelela peske e topija. Amen sijam tikore ~have. Tumen sijen bare ~haja. Akate be{ena {hu`e d`uvlja. Man isima dat, daj, jekh phral thaj jekh phen. O dat, i daj thaj o ~have kerena jekh familija.

Bipend`arde lafija: Bijandutne- roditeli

5

Miro kher O Bernati traisarel ano apartmani ko jekh apartmanesko kher, ko dujto kati, ple dajaja thaj ple dadeja, papoja thaj mamijasa. Olengoro apartmani tano gezentijaja, misafirengiri odaja, sojbaskiri odaja, odaja kote kerelpe o habe thaj banja kenefeja.

O apartmani kote so traisarel o Bernati nane baro thaj e Bernate naje oleskiri odaja sojbaske thaj bukjake. Ama odoleske isi ole jekh tikno kotor than ki misafirengiri odaja .

Oleskoro bukjarno than si uzal ki pend`era isi ole jekh astali thaj skamina hem jekh rafti. Ko rafti si redime o lila e Bernateskere, a ko duvari uzal o rafti si o ni~alo lil e sahatengoro ki sikljovni thaj o ni~alo lil e vakteskoro ba{i buti thaj dajani te be{olpe khere. Oleskoro bukjarno kotor than si sakana la~ardo thaj u`o, sa odova kerela korkori .

Iker ki godi: Sakova sikljarne trubul te ovel ole leskoro kotor than ko kher , kote so ka kerel ple sikljovimaskere bukja. O jatako thaj o bukjarno than trubul sakova dive te oven u`e thaj la~arde. O sikavimaskoro pribori thaj o lila trubun sakana te oven u`e thaj la~arde.

De d`ovapi: Isi li tut bukjarno kotor than ko tlo kher?

Ko la~arol tuke o jatako thaj o bukjarno than kote so sikljoveja?

Bipend`arde lafija: Ni~alo- redoven

6

Prezentiripe

Singular :

Plural :

Me sijum Tu sijan Vov si Voj si

Amen sijam Tumen sijen Von ( ola ) si

Dijalogo 2 Mo anav si Suzana Destan. Me sijum i phen e Fatimakiri. Erat ka avel mi familija te kera o bijando dive me tikne phraleskoro . Amen kerasa o dive e Ademesko . [ukar rat Suzan, vakerela i Elizabeta. Sar sijan? Akate li o Ademi?

Adem, te ovel bahtalo tiro bijano dive, ale tuke akala love thaj akala menije. Ajde be{, muk ~algija te has thaj te pijas, erat si o bijando dive e Ademeskoro.

Akaja si tiri familija.

Akala si me amala.

Molisarava tut , sar si tiro anav?

So kerena buti?

Mo anav si Daniel.

Sikljovava englesko ~hib.

Seljamija thaj pend`arkeribe Akaja si i rajutni Suzana Petrovska.

Akava si o rajo Elvis Murat.

Sar sijen?

Ho{i si mange.

Ov sasto, la~he. ({ukar).

Dijalogo 3 Ko si akava?

-Akava si miro amal.

-Ho{i si mange.

7

-Leskiri phen si doktorka.

-Me sijum profesori.

-Sijan li tu kotar o Skopje?

-Na, me sijum kotar i Bitola.

Bipend`arde lafija: Prezentiripe - predstavuvanje Singular - ednina, plural – mno`ina Dijalogo 4 Muk te vakerav tuke ko sijum.

Mo anav si Zoran.

Pend`ard`ama ple dajaja thaj ple dadesa.

Jeftisar mange, dali sen tumen o Tomi?

Va, me sem / na me naj sem.

Dijalogo 5 Me sijum o Senati. Sar si tiro anav ?

Rid`arkeripe, a{akeripe em afikeripe, jeftisaripe Rud`isarav tumen , vakjaren mange kaj si i sikljovni?

Rud`isarav tumen, sikaven mange‌ Parikerav.

Te ove sasto. Ov sasto.

Parikerav la~he..

But sijum parikerutno.

Ma han gajljava odolese).

Jeftisaren.

Rid`arkerav tumen .

Me a{akerava man tumenge.

Jeftisaren man.

Dijalogo 6 Kote si o taksi?

Ad`iker hari.

Taksi! Taksi. Ake avela o taksi. {ukar. Isi li tut baga`i?

Na, von si ki okoja odaja.

D`i ko dikipe. D`i ko dikipe, te ove sasto.

8

Dijalogo 7 {aj li te d`av mange ?

Dema jekh tahtaj pani, rud`ikeravtu. ^iv odova odori.

So mangena?

Ka holjane li ako tharava jekh cigara?

Bahtasa. Jeftisaren.

Dema lon, rud`ikeravtut.

Sar mangena. zborovi

Bipend`arde lafija-nepoznati Rid`arkeripe -zamoluvanje A{akeripe - zablagodaruvanje Afikeripe, jeftisaripe- izvinuvanje Parikerav – blagodaram Jeftisaren - izvinete A{akerava - zablagodaruvam Ma han galjava – ne gri`ete se Bahtaripe - ~estitanje

Bahtaripe Gudleja rajo, Gudlije rajutnije, Bhtalo tumaro bijando dive.

Seljamija La~ho dive.

La~hi rat ({ukar rat).

A~hov devlesa.

D`a devlesa.

Ka dikha amen sigende.

La~ho dive thaj bahtalo dive si hemla~ho bahtaripe ko Roma. O solduj bahtaripa tane jekh, a jekh sar ki makedonijakiri ~hib : “Dobar den” hem :“ Zdravo”.

Nesave Roma ma{kari peste bahtarinenape e muslimanengere lafencar ”Selam alejkum ”, a nesave Roma bahtarinenpe e lafencar: La~ho sabavo , La~ho dive , La~hi rat palo 17 thaj 18 ari sa d`i ko averasutno sabavo (detharin). A~ov devlesa .

Dijalogo 8

Sar sijen?

Ka dikhamen tajsa.

Ka dikhamen poge~i.

Ker but seljami tire romnjake.

9

But baht savorenge kotar miro anav.

Ka dikasamen / ^ao.

Lafija ba{o vakti Erati , avdive tajsa, teara erati rakjate , akaja rat , tajsa ra}ate

Dijalogo 9 La~ho dive. Sar sijan?

But {ukar, ov sasto. A tumen? [ukar . Sar si to anav.

Mo anav si Kenedi.

Tumen sijen kotar i Belgija?

Na, me sijum kotar o Skopje.

Me d`ava ki Belgija kori mi familija.

Akaja si mi romni i Atid`a.

But si mange {ukar so pind`ardam amen.

Kote be{ena ki Skopja. Oja, amen be{aja ani [utka.

Isi tumen li kher ? Isi amen tikno kher thaj bav~a.

So kereja buti? Me bikinava ano kurko ki [utka.

10

Bahtalo tlo dive daje

Daje

But {ukar mangipa Tuke daje mangava, Daje gudlije, Daje manglije, Le akaja martovsko luludi, Ba{o tlo mangipe Gudlije thaj manglije daje.

Te isi poljana Bari – salde mli, Tegani adaja poljana Arakelape ko tlo ilo.

Te isi kham Asajba so ikavela Tegani odova takjola Taro tire {u`e jakha.

Bahtalo 8 mart daje

Iker ki godi: O 8 mart si dive e d`uvljengoro ko sasto sumnal (lumija).Odova dive si baro dive tire dajakoro, tire mamijakakoro, te bibijakoro, te vujnakoro, te sikamnakoro thaj sa e d`uvljengoro.

Savali- Trubul te kere: Ker jekh bahtarin ba{o 8 Marti tire najgudlenge.

Bipend`arde lafija: Savali –zada~a 11

Hemla~o bak{i{i I Dafinka nekobor dive isi sar na d`ala ki sikljovni. Pa{ljola ko jatakoi. Voj sine nasvali. Lakiri daj lelja te ~ingerelpe ba{i late. O jakja olakere dajakere dukavne ileja dikhena e nasvale ~haja.

-Daje, kana ka sastovav?-pu~ela sine i Dafinka.

-Sa ka nakjel. Ma sekldin‌ delala sabri lakiri daj.

-Tato si mo ~ekat ,daje.. Dukhalama mo {ero.

I sekldimi daj ~ivd`a lake {udre obloge e nasvale ~ajake.

-[hudro si mange!.. tinanava.

I olakiri daj u~arelala duje jorganencar. And`a lake tato ~aji. Mangela i Dafinka so posigate te sastovel.

Alo o 8 Marti, o dive sa e dajengoro.

-Daje, avdive si mange po{ukar. Sastiljum ! Ka d`av te anav tuke jekh buketi lulugja.

Mangava te bahtarinav tuke o dive i dajengoro! –Asaindoj vakergja i Dafinka.

Pherdi kotar i baht, i olakiri daj resljape olaja thaj ~umind`a ple ~aja.

-O, luludie mirie! Avrijal si {udro thaj {aj palem te nambord`ove. Odoleske po{ukar si te be{e khere. Tiro sastipe si hem{ukar ba{i mange!

Gorjan Petrevski Hramisar pan~ motovibne lafjora kote ka oven o lafija: daj, baro dive, bak{i{i, luludi, ~havo.

12

Divesa ano kurko: -palokurko -dujto dive -trito dive -{tarto dive -para{tuj -savato -purano kurko

Kurkeskere divesa:

O dive ulavenape ko duj kotora: dive thaj rat. Kana si dive sa dikhelape, a kana si rat avrijal si karanluko . Akana si dive. Jekh dive isi ole: javin (detharin), ru~ko, pala ko ru~ko thaj rat.

O efta dive e kurkeskere si:

Pondaniko - ponedelnik dujto dive - vtornik trito dive - sreda {tarto dive -~etvrtok

para{tuj - petok savato - sabota purano kurko - nedela

Kana si o vakti bukjarne divesengoro amen keraja buti. Kana si erat amen odmorisaramen. Kana si baro dive amen na d`aja ki sikljovni.

So si akana dive , ja palem rat?

Kotaro kobor kotora si kerdo o dive? Kana si i rat avrijal dikhela li pe?

Sar vikinenape o divesa e kurkeskere?

So kerena kana si purano kurko?

Dijalogo 10 Kerena li buti sakova dive ?

13

Kerava sakova dive , numa savatone pala ko ru~ko na kerava buti.

Ka dikamen para{tune.

Amen resljam savatone.

Kana si purano kurko amen d`as te piras prekal.

Pondanikone ka d`av ki Bitola.

Savatone palo ru~ko o Elezi mangela te d`al ko bioskopi.

Keripe lafi ba{o divesa e kurkeskere -@aklina!

-Rudjiv.

D`ane li kozom dive isi ko jekh kurko hem kola divesa si odola?

-D`anelape,d`anava. Isi efta dive: pondaniko, dujto dive,trito dive,{tarto dive, para{tuni, savato thaj purano kurko.

-Kola divesa hembut mangeja,a kola na?

-Hembut mangava o savato thaj o purano kurko.

-Sose ba{ olende?

-Savatone thaj ko purano kurko mi daj thaj mo dat na d`ana ki buti thaj legarenama ko vakti e vikendeskoro te piravas amen.

E naturakere sikavipe O Kham e phuvja dela tatipa thaj {arlaipe e d`ivdikane sumnaleske - e manu{enge, e d`ivutrenge thaj e florake. Nesave thana kotar i phuv pobut isi olen tatipa thaj {arlaipa, a nesave thana isi olen pozala {arlaipa.

Odoleske ko disave thana isi sakana nilaj, a ko nesave thana isi sakana ivend. Amari phuv kaj so be{aja amen arakjovela ma{karo duj asavke teritorije.

Isi la~hi klima thaj ~tar ber{eskere sezone.

Ko nilaj thaj ki tomna dela but br{ind, a ko nilaj isi but kham hem odoleske si but tato o vakti, a kana si ivedn tegani si but {udro thaj dela but iv hem phudela bari balval.

14

O kham thaj I u`I havaja Ko jekh kher d`ivdinela sine i ~haj Mira pe dajaja. I Mira sine jekh but hurdi thaj gudli sar jekh luludi. Sine doborom nasvali, so na{ti sine te phirel . Olakiri daj sakana phandela sine o d`amija e odajakere. Daral sine te na namborovel lakiri nasvali ~haj i Mira.

Avilo o anglonilaj. O tato kham dikhela sine pe kotar i phangli pend`erka‌ Uzal leste diklja hem nesave vunato patrina, thaj pu~lja pe daja: -Daje, so si okova vunato ki pend`erava?

Olakiri daj phravgja i pend`erava thaj diklja jekh zalgoro vunato so bajrol so iklilo kotar jekh pharjardo duvari so si uzi leste.

-Odova si bejzeri – vakerd`a voj. – Nesavo zrno tuvurlisalo d`i ki odova pajrardo kotor hem ad`ahar bajrilo. Eke akana isi tut bav~a uzi ped`erava!

-Pa{ljar mo jatako d`i ki pend`erava te {aj te dikav sar bajrovela o bejzerirudjikerd`a i Mira ple daja.

Olakiri daj kergja o kejfi olakoro thaj palo odova geli peske ki buti.

Kana irisalili kotar i buti i Mira vakergja olake: Daje, avdive sasto dive o kham tatargjama thaj e bejzere. Me gndinava kaj si mange avdive po{ukar o kham tatargja man thaj e bejzere te phenav sastiljum.

Olakiri daj uli bahtali kana {ungja odova thaj sigate geli uzi pend`erava. Voj ~hivd`a jekh tikni ranik te ikeripe odova tikno bejzeri te {aj te sevendinol pire ~haja e Mira.

But divesa i Mira pa{ljovela sine ko jatako uzal ki phravdi pend`erava. Dikhela sine e bejzere so bajrovela sine sakova dive pobut hem pobut, hem ko agor ov muklja patra thaj cutisarda. O sastipe e Mirako kotar o dive ko dive ovela sine sa po{la~e thaj majla~e. Olakere ~amja lolile, olakere jakha {arlaisarde thaj agjahar i Mira ljelja te be{el ko jatako.Palo nesave divesa i Mira u{tili. Geli d`i ki pend`erava thaj gu{ingja e bejzereskara lulugja. Phravgja ple vasta prekal o kham thaj vakerd`a: Sumnaleskereja Khama, tu iringjan mange mlo sastipe.

Hans Hristijan Andersen Ba{e save manu{a vakerolape ko akava teksti?

So dengja arka e Mira te sastovel?

Ki tumari tetratka hraminen pand` anavjora kotar o teksti.

Selikano proverbo: O kham si kanjako e d`ivdipaskoro.

15

Garavdo lafi: Kotar jekh thati jag sasto sumnal ta~ovel.

Bipend`arde lafija-nepoznati zborovi br{ind,br{in - do`d iv - sneg kukudik- grad mugla (muli) - magla

Paramisi e balvalakiri Kotar jekh but purano ka{, so bajrovela sine upro amaro gav, peli i hempaluni patrin ani susli phuv.

O hemu~o than kotar o ve{ pa~ardilo kotar i kali mugla.

Dur kotar o utar {unelape i balval sar phudela: -Fiu, fiu! Fiu,fiu!

I balval Severko ljelja te mukelpe ki dak{in thaj te anel o {udripe. I purani kakara{ka, ple palune porikasa, dija vika: -Kra,kra! Kra,kra! Me darava!

Kotar o utar ljelje te mukenpe o bare kale mugle. I balval Severko palem phudingja: -Fiu,fiu! Fiu,fiu!

O ~iriklo Sivko tinanela kotar so si leske {udro. Upro lesko trupi nakle {udre bir{imale panja. Sar so be{lja ki jekh harni sal~in , dija vika: -D`iv,d`iv! D`iv,d`iv!

Avela boluti, {udro hem kalo.

D`iv,d`iv! D`iv,d`iv!

Palo odova gelo thaj ujrajlo dizi ki gavutni plevnja.

Palem i balval Severko upraldan pudind`a, ama akana but dilikane thaj holjarnikane: -Me sijum balval but d`ungali, dilini.

Anava iv, mrazo thaj {udripe.

Paosarav e ain~a, {udrarava e manu{engere muja.

Tegani kotar o utar ale bare kale bulutija. Kotar I hava, ke but bare numerora parne, loke papauruge, lilje te ujran parne iveskere ~erenja‌

Van~o Nikoleski

Vaker ba{o o ~etivo tire lafencar sar so d`aneja.

Arak ko teksti thaj hramisar o lafija so isi olen prekalutno d`andipe akale lafijen: Upre, zuralo, ~ingo, suslo, u~o, phurano, lungo, kalo, {udro thaj dilino.

16

Bipend`arde lafiaj: Sal~in – granka Utar – sever Dak{in – jug Buluti – oblak Ain~ - niva

Ma{kar i natura I natura si amaro kher hem odoleske valjani te arakala.I jag na tarelape ko ve{ uzal o bare ka{ta. Ni trubul te ~hina o lulugja, soske pale odova e lulugjakoro ka{t merela. E lulugjencar trubul te pherjol amaro vogji (raduvam).

Ivend But {ukar vakti si evendeskoro! Majbut lo{anen o ~havore! Save li nane kheliba thaj lo{aliba oj anela lenge.

Nevo ber{ Ej ~havalen Avgineskere gudlea Ano miro kher Reslo nevo ber{.

Nevo ber{ e elkencar But {u`e kolorencar Pherdo lampionencar Thaj ~havengere manginencar.

Bipend`arde lafija: Perjol amaro vogi – se raduvam Natura - priroda 17

O bokhale phak{a O ivend alo. Iv perela. Nesave phak{a ko tato dak{in ujrandile. Ka d`akera o anglonilaj te avol. Von palem amende ka irangjon. Akate o ~iriklja thaj o kabutarija a~hile. Von ujrana, ujrana thaj kana bokhaljovena, teli mi pend`era tergjona.

-Bokhale si o phak{a!- phenela mange mi daj.

-Na, nane bokhale. Me ~hivava lenge maro – vakerava me dajake.

- Agjahar mo ~havo!- a{akergja man mi daj. O ~iriklja thaj o kabutarija naje te a~hen bokhale!

Mustafa Ram~e Lafikeribe Ko save masekoja si o ivend?

Save phak{a d`ana ko tato dak{in?

Lipar lengere anava?

Ko parvarela e pak{en? So vakergja i daj e ~aveske?

Savo d`ovapi dengja la vov? Ko a{akergja e ~have ?

Bipend`arde lafija : dak{in-jug anglonilaj-prolet a{akerela-fali, pofaluva kabutari-gulab {ikarkerela-lovi pak{e - ptici 18

Dive thaj rat Dive si.

- O sabavo putajlo.

- O ^erenja na{avgjovena.

- O kham bijangjovel.

- I balval phudel.

- O ~iriklja gilaben.

-Peli i drosin.

-O kham si upral amende.

-Palo ru~ko o kham garavel pe pale ve{a -O dive nakhela, a i rat avela.

- I balval pudel vad`e.

Ratisajlo.

-O masek {arlajnela.

-O ~erenja tinanena.

-Konik ni kjerel lafi.

-O ~have sovena.

Erat sovelape mange -Erat na sovelape mange – vakergja i Esmeralda thaj be{lja pese ko ~ardako.

But si tuaflija akala dada thaj daja!

Vakerena pire ~havenge te soven kana si olenge hem{ukar.

-Ava, daje! Dikh okoja ~erin, akana voj rupind`a taj ali mange ko jatako, a me trubul li akana te pa{ljovav te sova.

19

Mothovipe e manu{eskoro

Sa e manu{en isi jekh {ero, duj vasta thaj duj pre. Upral ko {ero isi bala, a anglale isi duj jaka thaj jekh muj. Kana o manu{ hasarela o bala ov ovela geralo.

Andre ko muj isi danda thaj jekh ~hib. O danda si parne, a i ~hib si loli. E mujeja hasa, pijasa thaj vakerasa, e vastencar keraja buti, a e prencar pirasa, prastasa thaj rupinasa. Me prastava sigo thaj rupinava but u~e.

E manu{e isi {ukar muj, ~ikat thaj tikno nak. Nesave manu{en isi bare kana, thaj tikne jakja. D`aindoj potele kotar o {ero e manu{e isi men ja kor, dume,brekha, vogi thaj kukija. Tele kotar o kukija si e: ~anga, ko~a hem najtele kotar o ~anga si e pire thaj e naja ko ~anga. Bistardem te vakera phanda kaj e manu{en isi vasta, palma, naja thaj vund`e.

Phu~imata: Kozom vasta isi tut?

Kova vast si tari ileskiri rig?

Kozom naja isi tut?

Kozom pre isi amen?

Kozom jaka isi tumen?

Isi tumen li modra jakja?

Kote si tiro nak?

Isi li amen duj naka?

So isi amen ko muj?

20

Jemi{i thaj zarzavati Ki amari bav~a isi but jemi{engere ka{ta. E jemi{engere ka{ta si: i pabalin koja so bijanela pabaja, i ambrolin so delamen ambrola, e prunako ka{ bijanel prune, i ~ire`in bijanel ~irezora, a i akhorin bijanela akhora.

E draka bajron ke reza. Kotar i drak kerelape mol, rakija thaj soko.

Ki amari bav~a {aj te dike: kompirja, armin, fusuj, salate, krastavice thaj duduma. Sa akava zarzavati si {ukar hamaske.

Pu~imata: So isi ki tumari bav~a?

So bijanel o ambrolikano ka{t?

Savo ka{t bijanol akhora?

So dobisara kotar e moljakiri drakh?

So isi amen ki zarzavateskiri bav~a?

Hana li tumen but zarzavati?

Vaker nesavo anav kotar o zarzavatija?

So dikheja ko akava fotosi?

Hramosar sa o anava so dikheja ko akava fotosi.

21

Savali : Hramosar ki tiro defteri o anava e jemi{engoro kotar akava fotosi.

Iker ki godi: E jemi{eskere ka{ta d`ivdisaren pobut ber{a.O manu{a pend`rena akale ka{ten kotar olengoro dikhiba, kotar e patrina, savi si olengoro behari thaj savo si olengoro bijanipe jemi{i. Jemi{engere ka{ta phraven o behari ko anglonilaj, a olengoro bijanipe jemi{i kana resljola kedelape ko nilaj thaj ki tomna.O reslo jemi{i si but {ukar habaske thaj si but la~ho haibe e manu{enge, a hembut e ~havenge. Sar halape taze,thaj konzervirikano-kompoti, gudlimata thaj d`usija.

O manu{ so kerela buti e jemi{encar isi ole but buti ki bav~a soske valjani te arakel akale ka{ten thaj olengere bijande jemi{ija kotar o turlije kerme thaj insektija.Odoleske o manu{ valjani te ~inol kotar o ka{t o {uke sal~ina, te randol I phuv , te ~ivol hari brlogo thaj te prskinol olen hemisko preparatencar.

Iker ki godi: Ki zarzavateskiri bav~a bajrovena turlije zarzavateskere bukja: piperja, domatizja, kompirja, armin, spanako, morkovja. Nesave kotar akala , sar so si e piperja thaj e domatizja traisaren jekh ber{. Olenge vakerasa kaj si jekh ber{eskeri vegetacija.

I armin (o {ah), o morkovi, o kompiri, i sir, i purum traisaren po duj ber{a.I zarzavateskiri vegetacija o manu{ ikeri sar haibe peske soske von si but la~e e manu{engere sastimaske , a majbut ba{o ~have.

E zarzavate o manu{ halale taze thaj konzervirimo.

Bipend`arde lafija : Savali - zada~a

O nilaj Nilaj, nilaj me sijum, O tatipe me angjum, Harne, sane {eja uraven, E panjeja te khelen.

Amen sijam trin phralja, Juni, juli thaj avgust, Isi pherdo horbuze, ambrolja thaj phabaja, ~havalen, te d`anen, amaro dad si o nilaj.

Ibraim D`email 22

Kherutne d`ivutne

Akava si grast. Odova si kherutno d`ivutro. Vov si la~ho thaj zuralo.

Ake jekh vaver kerutno d`ivutro. Odova si o guruv, a akaja si i gurumni.

O guruv i gurumni, o balo, i buzni si agjahare kerutne d`ivutre. O v kulandin.

Pu~imata: Ko si kerutne d`ivutre?

Sar si o grast?

Soske kulandinipe o guruv?

So dela amen i gurumni?

So kerela o d`ukel, a so kerela i micika?

O kherutne d`ivutre razmno`inenape bijanipaja. D`i kote si tikne von pijena thud kotar pi daj. Odoleske vikinenape d`ivutre so pijena thud. Olengoro badani si u~ardo balencar, te na ovel lenge {udro. Ko nesave d`ivutre, sar missal, i bakri olakiri bal si lungo thaj gusto voj akharelpe po{om.

23

Kherutne phak{e I kajni, o ~urano, i {otka, i guska thaj vavera d`ivutre phak{ale razmno`inenape jarencar. I kvo~ka pa{ljovela upral ko jare ple badaneja thaj takjarelalen. Palo bi{ujekh dive o puj ko jaro andre ple tikne nakeja phagela i kora e jareskiri thaj pale odova iklovela kotar o jaro.

Phu~imata: Vaker amenge kola si o kherutne phak{e?

So bijanela i khajni?

Bipend`arde lafija: Phu~imata – pra{anja

24

Ve{akere( divo) d`ivutre thaj phak{e

E ve{akere d`ivutre thaj o phak{e d`ivdinena ko ve{a , a nesave d`ivdinena thaj ke ain~a. E ve{akere d`ivutre kotar o kherutne d`ivutre tane turlija d`ivdipaja, agjahar so ola korkore rodena peske haipe thaj than sojbnaske.

E ve{akere d`ivutre si: o ruv, o leoni, i resuni, i ri~ini, o eleni, i srna, o {o{ojthaj javera.

Ano ve{ thaj ke ain~a d`ivdinena hem turli ve{akere phak{e. O kartali, ko missal, si but bari phak{a. Isi ole bare phaka. Oleskoro nak si baro, stringo thaj hari phago sar i kuka.

G'ndin thaj de d`ovapi: Save ve{akere d`ivutre d`ivdinena ko tumaro than?

Save {ukaripa isi e manu{e kotaro ve{akere d`ivutre?

25

Ber{eskere vaktija [htar kurke kerena jekh masek. De{uduj maseka kerena jekh ber{. O de{uduj maseka jekhe ber{eskere si : Januaro, fevruaro, marti, aprilo, majo, juno, julo, avgusto, septembro, oktombro, novembro thaj decembro.

O januari si avgo masek (~hon) ber{esko, a o decembri si o agorutno masek e ber{esko.

E maseko januari sile 31 dive, a e fevruare isi ole 28, a sakova trito ber{ 29 dive.E ber{eskoro majla~o masek si o maji. Kana avela o septemvri o ~have d`ana ki sikavni.

1 januaro si o Nevo ber{.

14 januari si o romano bid`uko i VASILICA. 8 aprili si o Romano dive 6 maji si o romano bid`uko D`urd`evdani (Hederlezi).

Pu~imata: Kobor kurke kerena jekh masek?

Kobor maseka kerena jekh ber{? Kova si prvuno masek e ber{eskoro?

Kova si agorutno masek e ber{eskoro?

Kova masek avela palo juni?

Ko savo masek d`ana o ~have ki sikavni?

Savo masek sijam akana?

Anglonilaj (primavera) – prolet, – zima

Nilaj – leto,

26

Palonilaj (tomna) – esen,

Ivend

Dijalogo ba{o ber{eskere vaktija - Ko jekh ber{ isi {tar ber{eskere vaktija – vakeri o Zorani.

- D`anava odola si: i tomna, o ivend, o anglonilaj thaj o nilaj.

-Savo ber{eskoro vakti mangeja majbut? – phu~ela o Zorani.

-Sa e ber{eskere vaktija mangava. I tomna dela amen but hajbaskere produktija; ko ivend lizgaja amenge thaj kelaja amenge e kovle iveja; ko anglonilaj si sa je{ilija ( zeleno) thaj isi lulugja. Ko sa o riga {unelape bahtale gilja so gilavena o ~iriklja thaj o biljbilja. O nilaj mangava soske tegani na d`aja ki sikljovni. Me dajaja thaj me dadeja d`aja ko vakansije.

O ANGLONILAJ Anglonilaj me sijum O {ul mandar paldingjum Ake, me thaj o tato kham, O iv aind`endar, paldingjam.

Amen sijam trin phrala April, maj thaj juni Uravaja lulugjalo gad, O avgonilaj ilo amaro dat.

Lulugjale {eja phiravaja, pe umalja thaj pe ve{a prastaja.

Aven avri ko umalja, Ma{kar o lulugja te khela.

masekja (~hona) - meseci Baro masek, tikno masek Ber{a -godini Ber{ipe – godi{nina

Jekhe ber{e isi {tar vaktija: Primavera( anglo nilaj) - prolet Nilaj - leto

Tomna (palonilaj) - esen Ivend - zima

27

Sakone vakti isi po trin maseka.

I primavera nisisarel ko 21 marti , a agorisarel ko 21 juni. I primavera si hemla~ho vakti ano ber{./Pali primavera avela o nilaj. O nilaj nisisarel ko 21 juni thaj traisarel d`i ko 22 septemvri.I tomna avela palo nilaj. Nisisarel katar 22 septemvri thaj agorisarel ko 21 decembri. Pali tomna avela o ivend. Ki primavera o vakti si tato. Ko nilaj o vakti si panda potato. Ko ivend o vakti si but {udro.

Pu~imata: Kobor vaktija si ko jekh ber{?

Sar vikinelape o avgo ber{eskoro vakti?

Kana nisisarel voj?

So isi amen ko nilaj?

Sar si o vakti ki primavera, a sar si ko ivend? [hudro li si avdive?

O pernango ~havo Dela pese sine baro tomnakano br{ind. Phudela sine bari balval thaj khuvela sine o d`amija kotar o purane pend`erke.

Johan, tu avdive na{tit e d`a ki sikljovni – vakerd`a leske oleskiri daj.

-Ka d`av, daje – vakerd`a o Johani.

-Nanetu menije, mo ~havo. Zarem pernango ka d`a ko akava baro {il thaj br{ind?

Ka nasvaljove – vakerela leske i daj .

-Ako , daje. Ka d`av.

I agjahar o ~havo lelja te d`al. Gazingja ki ~ik. [udre br{indeskere kapke thaj gradu{ka kerd`e oleskoro muj `rko pani. Ama, o Johani na gndingja e {udreske thaj e bila~he vakteske. Gndingja numa ko jekh: -Ko vakti te resel ki sikljovni.

Gnin thaj vaker: Soske i daj e Johaneske vakeri te na d`al ki sikljovni?

So majbut mangela o Johani?

Savali: Vakeren nesavi tikni komunikativno situacija thaj dramatizacija , den disavo phu~ipe thaj den d`ovapi ko odola phu~ipe.

Bipend`arde lafija: Gndin thaj vaker – razmisli i ka`i 28

I resuni thaj o her Ano jekh ve{ arakadile i resunu thaj o her thaj lele te keren peske lafi.

I resuni: La~ho dive, gogjaver hereja!

O her: O la~ho dive! La~ho dive, hohavnie kumice resunije!

I resuni: So kereja akate?

O her: Khan~i. Arakljem mange gudle kangre, a palo hape mangava hari te pa{ljovav. Odoleske mangava hari te pa{lovav telo u~aljinja.

I resuni: Xi-xi, xi…Zarem akale kangrencar sijan ~ali? Tuafi sijen tumen o hera!

O her: Soske asaja? O kangre si amaro hemgudlo hape…

I resuni: Bre, bre hereski godi… Doborom kerena buti, a tumaro sajbija parvalola tumen kangrencar ! More, more!

O her: Po nesavo dromi dela amen te has hem pus..

I resuni: Te{ko tumenge! Savo pharipe legarena ko tumaro dumo, a doborom ~orolikane d`ivdinena..

O her: Sako d`ivdinela, kumice resunije, agjahar sar so d`anela.

I resuni: Ajde te kera amnge dru`ba, te ova amala.

O her: Amala?!

I resuni: Amalipe, amalipe. Nane te ovel tuke lo{no, te d`ane!

O her: Tuafi amalipe bi ovela amaro! Odova ovela numa ko paramisja.

O her: Nane te ova amen avgo so ka ova amala..

O her: A so ka kera, kumice resunie?

I resuni: Loki buti ka ovel odova, phrala! Me ka ukljavtut thaj agjahar ka d`a ko gav thaj khonik nane te dikela amen. Odori ka ~ora kanja thaj ba{ne. Palo odova ka irinamen ko ve{.

O her: A-xa agjahar demek ~i d`ivdipe bizo buti thaj muka! Odova mangea…

I resuni: Savi buti? Lokesko, phrala, lokesko! Tute sare pend`arena thaj khoni nane te sungal ko tlo ~a~ipa. La~ho d`ivdipe ka ovel odova, a na hohaipe. Ko ve{ isi ~ar kobor te mange…

I resuni: Baht savi nikas naje!

29

O her: Hohavnie resunije, nane so! D`anea so, pola~e ka d`ivdinav mange me bukjaja thaj me mukaja, ama pa~avalipaja! Te d`ane! Thaj ka kerav buti e manu{eske d`i ko agor.

Gorjan Petrevski Ko savo kotor ko akava teksti vakeripe ba{o odova so o her si pa~avutno thaj bukjarno?

30

O guruv hem o {o{oj O guruv razdiklja jekhe {o{oje so sar strela na{ela sine ki ain~, pa ba{o odova ulo leske kskand`ija ( ljubomorno ) ba{o oleskoro sigjaripe. Kana jedkh drom araklepe, vakergja: - Bravo tuke so doborom sigo prastaja! Tu {aj te na{e hem kotaro hembaro du{mani!

Ko `d`ivdipe ni{to vaver na mangava, numa te ovav sar tute. Tegani ka kurtlinav kotaro bilo savo du{mani.

Dilino si tiro mangiba, amala! Me bi dava miro sigjaripe ba{o tle stringale thaj zurale {inga. Po{ukar si te maretu bizi dar e du{maneja, kotaro sasto d`ivdipe lad`aja te na{e angli leste.

Miletikani paramisi

Ba{i so imrendind`a o guruv e {o{ojeske?

Sar haljoveja o lafjora: “ Pola~e bizi dar te maretu e du{maneja , kotaro sasto d`ivdipe te n a{e angli leste�?

31

O avgo sikljovimaskoro dive O Muaremi kuvd`a ki sikljovlinakiri avlin. I avlin sine pherdi kotar o sikavne. Von sine {ukar uravde, u`e, asavne thaj ho{i si tuke te dikhelen.O Muaremi diklja ple amalen kotar i mahala: -O Safeti thaj o Zorani avile uzal lende.

-Reslan li Muarem? – pu~ljale o Safeti.

-Ake , aljum.

-Nane gari kheliba, phrala!-Vakjerd`a o Zorani.

Isi amen but sikljovimaske! –asandilo o Safeti.

Palo odova marda o zvono : Cin –can! Oleskoro hango {undilo but dur. O sikljovne kotar o sa o riga kedisaile anglo o udara. O popurane sikljovne nisakergjepe po duj, po trin ko ni~ija.

O Muaremi, o Zorani thaj o Safety astard`epe vastencar i be{le ko ni~i.

- Sakova tumendar valjani te d`anen tumare amale- vakergja olenge i sikamni, so be{ela anglo o udara. Angle iklilo o direktori e sikavnakoro.Vov vakerela lenge sar te aven ki sikljovni uravde, vakerela lenge sar te sikljoven thaj ba{o vavera bukja.

-Khuven!- vakergja i sikamni. Palo odova sarine kud`e ko ple klasija. Agjahar nisisarda o avgo dive.

Dijalogo ba{o teksti: -Kasaja kergja lafi o Muaremi ki sikljovlinakiri avlin?

-Sar nakle von o avgo sikavnakoro dive?

Amari sikljovni Me d`ava ki sikljovni kejfeja. O sikavno sikavela amen te kera lafi,te gilava, te hramona,te gina thaj te kela. O {ukar ~have kandena ple sikavne so vakerela olenge.

O sikavno sikavola olen but {ukar bukja. Kda agorinena ko klaso o sikavne d`ana peske khere.

32

Sa so bajrovel I ~har rugjil tut: -Ma u{tav man dukalman!

O ka{t rugjil tut: -Ma phag man, dukhal man!

I luludi rugjil tut: - Ma ~hin man, dukhal man.

I kjir rugjil tut: -Ma u{tav man, dukhal man.

Sa so bajrol, phravela lulugja, sa so lazini,ujrala, gogjaver thaj ve{akoro,mangela te avel sasto, mangela te d`ivdisarol.

Gndipaske: Soske o lilarno vakeri mate u{tava i ~har, te na phaga o ka{ta, o lulugja te na ~hina, pa ~ak e kjirjen te na u{tava!

Dijalogo 11 O tikno ~avo ~i~a ple tikne vasta hem ple tikne pire trujal ki dajakiri men.

Akaja ~oroli daj e ~aveja ko kolin iklili kotaro oi hospitali para{tune.

So irind`a plo dumo, von lije te khelen fuzbali.

I ~ajori avili hem be{lja ko dadeskere ko~ja .

Erati dobind`um bak{i{i vasteskoro sahati.

Molisarava tut, iker tire pre teli be{avni.

Dijalogo 12

Kote kereja buti?

Ki kancelarija.

Me sijum bukjarno.

Mo dosti na kerela buti.

Isi ma {tar phralja, jekh olendar si muzikanti, o dujto si in`injeri, o trito si ekonomisti, a o {tarto si automehani~ari.

33

Rikonoro Si man khere rikonoro, Kerel pes sar ~havoro, Ba{el man: av, av, av A me phenav: d`av, d`av, d`av.

Grastoro Te ovol man parno grastoro Thaj harjalo vordon u~o, Te pripiv sar rom baro, Sar mo kako barvalo.

Si ko To{o {tar grasta Si ko To{o {tar grasta Duj si leske, duj leske phraleskere.

Si ko To{o {tar grasta, Duj si leske duj si leske phraleskere.

Va To{o ,{tar milje pe cara Vu~i cara, harne dorja, Khote soven To{oske borja, Ma{kar lende lengi sokra Gora, Mar le Devla, sar a{elpe lake, maj {ukar si lengi sokra Gora, kotar so si Branka thaj Zora.

34

Kermuso Ko tavani amaro [u{kipe {ungjum baro Te dikhav ukliljum Jekhe kermuse dikljum.

Gudle habencar ko muj Vov pes parvarela Sungala thaj {u{kinela Thaj ni hari na lad`ala Numa jekfar i pisika Ole porikatar astargja D`i te phandel ple jakha Oleskoro {ero voj hala.

Ljatif Demireskoro

Trin lulugja Kergum hrampipaja trin lulugja Luludi- sino sar baro pani (more) Luludi – pharni sar gulubi, Luludi - `uto sar o kham.

Sa o trin lulugja Kergumlen korkoro,.

Bak{i{i me maj{ukar dajake.

Nevo ber{ Ej , ~avalen Avgineskere gudlea Ano miro kher Reslo nevo ber{.

Nevo ber{ e elkencar But {u`e kolorencar.

35

Vasilica thaj Hederlezi (Gjurgjevdani) Kori e Roma uzal adava so isi religijakere bare divesa isi thaj tradicionalnikane bare divesa. Adala tradicionalnikane bare divesa ko nesave Roma ki Skopja, Strumica thaj vavera dizja ki Makedonija si i Vasilica, kerelape ko 14 januari , a o Hederlezi (Gjurgjevdani) so ikerelape ko 6 maji. O Roma akala bare divesa kerena ba{i tradicija so a~hili olenge taro phurane.

Vasilica (14 januari) Tradicija si sakova ber{ 12 januari te ~hinen pe e papina thaj d`i ko 14 januari olemgere khereste te na avel nijekh manu{ savo so nane d`eno adale familijatar.

Javinate ko 14 januari i familija thaj o kher so kerela o baro dive Vasilica, phravela o vudara thaj ko odova kher hulela manu{ so ma{kar e Roma si pend`ardo e familijake, a vov si o polazniko.Kana avel o polazniko vakjarel: Te ovel tumenge bahtali i Vasilica. O Devel / o Del te del tumen baht, sastipe thaj vestipe tumare familijasa.b Akava baro dive e Roma keren 4 dive, hana , piena thaj gilabena.

36

Hederlezi / Gjurgjevdani ( 6 maj) O Hederlezi kerelape ko 6 maji. Akale bare divea e Roma sikavena pumari lo{ so nakhela o evend thaj avela olengoro majmanglo ber{eskoro vakti – o nilaj. Baro dive ud`arena, thaj makhena pumare khera. Kinena peske neve {eja thaj menie. Jekh dive anglo baro dive d`ana ko kultno thana ja khangira khedena hariale (zelena) ranika thaj lulugja hem olencar pulinena pumare khera thaj nangjarena pumare ~haven patjavipaja te oven saste, saste sar lulugja thaj u~e sar o u~e ka{ta. Sakova romano kher ~hinela bakren Gjurgjevdaneske. Paluno {tarto dive e Roma ikljovena ke phravde ~arjale thana te bi~halen o evend thaj te ad`ikeren o nilaj

Alo tano daje, amaro dive Alo tano daje amaro dive, Amaro dive, Hederlezi, Sa o Roma, daje, bakren ~hinena A me ~orolo , dural dikhava.

Sa o Roma, daje, bakren ~hinena, A me ~orolo dural dikhava.

Ajde, ajde Metu{, horo tu te khele, Horo tu te khele , dive tu te khere.

Me ~have rovena, mange vakerena: Kaj bre babo,kaj amenge bakro?

Sa o Roma, babo e bakren ~hinena, Amen ~horole dural dikhasa.

37

Renkija Loli (crvena)

galbeno (`olta)

O kalemi si lolo.

~ivuto (sina)

parni ( bela )

Akava paketi si ~ivito.

O lenjiri si galbeno .

O lil si vunato. ( ~ajrali).

Akaja kreda si parni .

Pu~hipe:

I ~har si je{ilija (~ajrali)).

Kotar savo kolori si o kalemi? Akava lenjiri? Akava lil?

Akaja kreda?

Dali si o kalemi lolo? (Va….(Oja) …..Na…).

O flago /o romano flago thaj i romani himna Akava si e makedonijako flago. Vov si kotar o duj kolorija: galbeno thaj lolo.

Kotar savo kolori si o makedonijako flago?

Kerutni buti: Ker jekh fraza kotar : lolo, galbeno, vunato, parno thaj je{ilija (~ajrali).

Bipend`arde lafija: Renkija – boi

38

Genja kotar o 1 d`i ko 100

Numerja taro jekh 1 d`i ko de{,taro de{ d`I ko {el Phu~ipa thaj vakeriba Ve`bi za pravilno izgovarawe na : 1 jekh 2 duj 3 trin 4 {tar 5 pand` 6 {ov 7 efta 8 ofto 9 enja 10 de{

11 de{ujek 12 de{uduj 13 de{utrin 14 de{u{tar 15 de{upand` 16 de{u{ov 17 de{efta 18 de{ofto 19 de{enja 20 bi{

Kozom si 9 hem 1 9 hem 1 si 10 40 (saranda) 50 (pinda) 60 ({ovarde{) 70 (eftavarde{) 80 (oftovarde{) 90 (enjavarde{) 100 ({el)

39

21 bi{ujek 22----------23----------24------------25--------------26---------------27---------------28---------------29--------------30 (trijanda - tranda)

Geniba Jekh, duj, trin O {tur~o garavdilo, {tar, pand`, {ov, Efta, ofto, enja, Okote si tire phenja.

Jekh , duj, trin, peli ti lim.

Romani abeceda E Romane abeceda isi 31 avazija.

O {abde ki abeceda si ni~ale ki akaja s’ra: Aa, Bb, Cc, ] }, ^~, D d, D` d`, E e, F f, G g, Gj gj, H h, I i, J ,j, K k, Kh,kh , L l, Lj lj, M m, N n, Nj nj, O o, P p, Ph, ph, R r, S s, [,{, T t, Th, th, U u, V v, Y, y, X x, Z z, @ `.

O jazdime ( rakopismo ) {abde hraminenape agjahar: I s’ra e {abdengiri ki abeceda trubul te respektirinipe. Voj kulandinelape ko pobut thana. Ke abecedakiri s’ra si hramime: - o anava e sikljovnengoro ko sikljovne dnevnikija, -o anava e avtorengoro ko biblioteke, -o anava e manu{engere so kulandinena o telefonsko numerja ko telefonengere anavjorina hem vaver.

Misalia: A a, B b, Misaila e sikle {abdencar Ve`bi za ~itawe na bukvite po azbu~en red, zborovi i re~enici Daj, dat, phen, phral, -specifikane avazija (~h, kh, th, ph, lj, kj, tj, dj, nj, x, r, ) Isi duj azbuke - abecede : kirilica thaj latinica.

OHRID OHRID

SKOPJE SKOPJE

BITOLA BITOLA

Bipend`arde lafija: Jazdime - rakopisna 40

Ki savi azbuka si hramime o lafija ki avgo s’ra, a ki savi azbuka si hramime o lafija ki dujto s’ra ? Save azbukaja amen kulandinas amen? (latinica).

Korkoriavazija thaj konsonantija Korkoriavazija

a Misaila: anav, anava, asava, avava, andarava, andre, vazdav, u{tava, phirava, perava, astarava, sovava, rovava, g’ndinava, xarovava, gilavava, kandava, dand, dandalo, nand`ovava,dikhava, ba{alava, gilavava, savato, menija, nak, akhor, sap. o Misali: ko lafija : godi, okotar, gova, gasavo, pondaniko, kurko, balo, muravdo, korolo, ~orolo, okova, ote, ofto, pohtan, odote, kosava, sovava.

u Hramilpe: upre, umlavdo, utrujal, Austrija, Australija, auto. e thaj i 1. E {abdijasa e hraminpe o lafija : erati, eke, efta, enja E {abdijasa i hraminpe o lafija : ikljovav, irisartut, ikerman, irati, isima, Ispato, bi~alavav, kinava, ginava, in`injeri, inteligencija, medicina, korekcija.

Vokalno r Slogovna funkcija kerela thaj o korkoriavazeskoro r : angrustik,meripe, rat, rovava, phirava, crdava.

41

Bipend`arde lafija: Konsonantija – soglaski Korkoreavazija-samoglaski

Konsonante j 1. Ko anglal o lafi: Jemen, Jena, Jelena, jekh, jak, dosije, Rambuje, Sarajevo, Vlajinka, aramija, partija, kalcijum, natrijum, kriterijum, Sergejevi~, Ko akala lafija hramilpe o l : dolava, candela, hohavela, , dilino, dilajlo, Stalin, balo, bolava, E {abdijasa L hramilpe anglal ko lafi : lava, legarav, lindralo, Lenin Ko akala lafija hramonipe o lj : holjamo, Valjevo, Trbovlje, rovlji, sovlji, feljtoni, Gogolj, Taras Buljba, Ljubljana, Matavulj.

Ko akala lafija hramonipe o x : Soglaskata x se slu{a, pred sĂŽ, vo tu|ite zborovi- o korkoro avazeskoro x hramonipe ko akala inernacionalna lafija : xemija, xoteli, Ximalai, monarxija, Xanjrih, Xajne, xram. v kova~i, tovari, darava, u{tava, sovava, kandava, dikhava, nevo, uravdo, E {abdijasa v hramilpe anglal ko lafi:: vika, vov, vu{talo. vo{ta, f 1 . Hramilpe ko lafija: familija, frdava, falinava, fr~a ,fild`ani, fustani, fitili, fesi, kafava, furna, kafezi, filozofija, fabrika , Filip .

42

Kana hramilpe bari , a kana tikni {abdin 1. Bare {abdijasa hramilpe sakova lafi kana nisisarelpe jekh lafjori. Kana agorilpe i lafjori ~hivelape nukta, a o angluno lafi ki nevi lafjori hramilpe bare {abdijasa.

Palo pra{alnico (?) kolesa so agorilpe o lafjoro, o avgo lafi kotar o nevo lafjoro hramilpe bare {abdijasa.

Misal: So vakergjan leske?- Vakergjum lese te d`al peske kjere.

Palo duj nukte, kana navedilpe citati ja ulavdi lafjori, hramilpe bare {abdijasa.

O Phuro avilo thaj pengja ple ~havese: - Ka prostiv tuke ba{e sa so kjerd`an, ako irisare tut khere�.

O personalno anava, o angloanava thaj o galapija hraminenape bare {abdijasa: Mir~e Acev, Bra}a Ramiz-Hamid, Ivan Grozni, Aleksandar Makedonski.

Sa o geografikane thana hem o topografsko anava hraminenape bare {abdijasa: Skopje, Vardar, [huto Orizari, Topaana, Pelagonija, Ohridsko Ezero, [har Planina .

Bare {abdijasa hraminenape o anava e lilengere, sokakengere, e nacijengere, e institucijengere, e revolucijengere, e u{timaskere: Makedonci, Romi, Huni, Prosvetno delo, plo{tad Makedonija, 11 Oktomvri.

Tikne {abdijencar hraminenape o op{to anava,kola so be{ena anglal o personalno anav: mar{al Tito, majstor Mile, doctor Nikola, gospodin Kostov.

Tikne {abdinencar hraminenape o anava kotar o religijsko socijalnikane, politikane thaj vavera phiripa, pale odova o anava e divesengoro ko kurko, masekija, ber{eskere vaktija, turli istorikane epohe, sumanleskere riga: pondaniko-ponedelnik, dujto dive-vtornik, purano kurko- nedela, januari- januari, fevruari -fevruari, nilaj -leto, ivend -zima, phurano veko -stariot vek, ma{karutno veko -sredniot vek, purab -istok, utaralopa{~im -severozapad, kapitalizmo - kapitalizam, renesansa -renesansa .

43

Miletikane paramisja 1. O amala thaj i ri~ini Phirena sine peske duj amala ki jekh ve{. Jekfarestar anglal lende iklili jekh ri~ini. Jekh taro amala sigate uklingja ko jekh u~o ka{, a o javer kana diklja kaj nane so te kerel, pa{lilo ki phuv thaj kergja pe kaj si mulo. I ri~ini ali popa{e, a o manu{ ikergja an peste o soluko, d`ikote i ri~ini sungala sine leskere kanna thaj o nak. Pala kadava i ri~ini geli peske pe dromeja.

Kana geli peske i ri~ini, o manu{ so sine uklime ko ka{, hulilo taro ka{ thaj pu~lja pe amale: - So vakergja tuke ko kan i ri~ini?� Leskoro amal vakergja leske: - I ri~ini vakergja mange nikana pobuter te na d`av ko drom amalea so ka mukhel man korkori kana ka dikhel bari dar.

2. I Lisa thaj o Gavrani O Gavrani nekote ~orgja peske jekh kotor kiral. E kiraleja ko muj avilo d`i ko jekh u~o ka{. I Lisa, savi so nakhela sine adathar, dengja pe godi te lel lestar o kiral.

Adaleske phengja e gravraneske: - Save {u`e jakja isi tut, a ma te vakerav thaj savi {u`i men isi tut. Bila~he si so tu Gavran na d`anea te gilave�.

O Gavrani, kova so akale lafendar sine but barikano, mangindor te sikavel e Lisake kaj d`anela te gilavel , phravgja po muj, grakongja thaj o kiral pelo leskere mostar, anglal e lisakere pire.

I Lisa lelja o kiral thaj gudlo asandili: -He, heh, he, tu {aj hari d`anea te gilave, numa godi nane tut!�.

3. I khand ( mrza) anela bokhalipe Ko jekh kher d`ivdinena sine jekh phuri, I daj thaj olakirii ~haj but ~orolikano d`ivdipe. Ko nilaj kana sine o vakti e `etvakoro o doma}ini vakerela sine olenge te d`an te ~hinen thaj te keden o ko~anija e mumuruziskere. I domakica sine but mrzavali (khandini). Mrzala sine te kerel buti hem vakerela: -Na valjani amenge o klasija. I phuri ka merel, e ~haja ka dala romeste, a i d`ukli ka merel. Ko ka hal ? � So valjani amenge o klasija? Vakerela sine.

Alo o {udro ivend. Tegani ko ain~a na sine klasija. A ni i phuri muli, ni e ~aja dinge romeste, a ni i d`ukli muli. Nane so te han. I ~haj iklili avrijal te dikhel so isi, so nane. Kana so te dikhel. Dela peske baro iv. Voj vikingja pe daja: -Daje, ava te dike so baro iv dela peske!

-So klasija? - vakerela olakiri daj.

-Baro iv dela peske, baro iv daje.

I agjahar ola ko ivendalo vakti rodena, ko ivend rodena klasija thaj giv.

44

Miletikani paramisi Miletikani phendini: Ko nilajeske na kerol buti be{ela, ov bokalo a~ola.

Vaker akaja paramisi korkore tire lafencar.

Sar nakhela okova so xoxavela Jekh terno ~obani, sar arakhela sine e bakren ki ain~, kotar o jekh fori lelja te del vika: -Manu{alen! Ruv, ruv!

Ked {unde odova o gavutne prastandile thaj dikhena kaj o terno ~obani xoxavela.

Ad`ahar ov xoxavgja e gavutnen duj - trin droma. Ama, jekh drom ~a~e e bakren astargja o ruv.

Tegani palem o terno ~obani lelja te vikini: Ruv, ruv.

-Aven posigate, ruv!

O gavutne gndisarde kaj o terno ~obani xoxavgja len thaj , khelelape olencar , von na avile.

O ruv tasavgja sa e bakren.

Miletikani paramisi

Miletikani phendini: Ko xoxajbe si potikne o ~anga.

Akana gndinen thaj den d`ovapi e phu~imase kotar akaja paramisi.

Sar nakhela okova so hohavel ?

45

O zinzari thaj o d`iverd`ini - gulubi Jekh zinzari pelo ko pani. O gulubi diklja kaj o zinzari tasavgjovela ko pani thaj frdingja jekh patrin kotaro jek ka{ kote so be{ela sine.

O zinzari uklistilo upral I patrin , {ukjargja pe pakha thaj ujrandilo.

Jekh aver dive o gulubi palem ujrandilo thaj alo ko ka{. Koro leste alo pa{e jekh avd`ija pu{kaja. Vov lelja te ni{ankjerel ko gulubi. Diklja odova o zinzari, ujrandilo hem muklja jekh kanro ko vast e avd`ijaske.

Tegani o avd`ija tinangja, i pu{ka pajrili thaj o kur{umi naklja uzalo gulubi.

Agjahar o zinzari irangja e guluboske o {ukaripa {ukaripnaja.

Miletikani

paramisi

Miletikani phendini: [ukaripe, {ukaripnaja irinelape.

Savali: Hramisar o anava kotar akaja paramisi. Palo odova ulav save anava si d`anvarengere, a save si pramengere.

46

Soske e {o{oje nanele porik Phenena , kaj o {o{oj a~hilo bi porikakoro, soske vakerd`a okolenge te d`an te roden tha te anen leskiri porik. Odova dive kana razdaingje e hajvanengere porika, ~hordilo baro br{in. Ama sa e ve{eskere d`ivutre gele te len pe porika, salde o {o{oj namanglja te d`al. I ov phengja savorenge kola so naklje uzal oleste: -O me la~he mire, anen mange mi porik. Sa rte ikljovav tari hev kaj del br{in!

I agjahar sa e ve{eskere d`ivutre irisalile porikencar. A o {o{oj a~hilo bi porikakoro, soske darandilo taro br{im. Na gelo korkore te lel la peske.

E xangora, o lafija ki lafjori Xango thaj o {abdija E hemxurde kotora kotar o lafi kola so ponadari na{ti te xurdarenape vikinenape xangija. O belegija kolencar so hraminaja o xangija vikinalen {abde. Sa o xangija kotar o lafija ki jekh ~hib kerena jekh xangolikano sistemi.

Ki romani ~hib o xangolikano sistemi isi ole 36 xangija. Sakone xango isi ole plo belego, o lafija ki amari ~hib hramisarenpe 36 {abdinencar.

Kana e {abde ka redisaralen ki jekh s’rava, von kerena i romani abeceda.

Ki romani abeceda i s’rava e {abdengiri si akaja: A,A, b,B.C c ‌

47

I s’rava e lafengiri ki lafjori Arak o do{a (gre{ke) ki lafjori ko akava teksti:

I mami thaj o papo -Dikh man mami, mangav dikhav jakha tire!

-La~he si jakha tire but – vakergja i ~haj.

Mami ~ham asandili ~humingja lakiri i.

Jakja tire papo? Dikhav me len.

Dikla len hem o papo.

Tire si la~he but hem.

(- Mamie, dikh man, mangav te dikhav tire jakha!

Tire jakha si but la~he – vakergja i ~haj.

A i mami asandili hem ~humingja la ki ~ham.

-Tire jakha, papo? Te dikhav.

Diklala hem lakere papo.

-Hem tire si but la~he)

Akava teksti na{ti te xaljova ole soske o lafija ko lafjora nane ni~ale sar so valjani.

Odoleske, kana keraja lafi, ja palem hraminaja, na valjani te kulandinamen asavke lafjorencar.

Talemi thaj savali - ve`ba i zada~a Ki sakoja lafjori kotar akava teksti “I mami thaj o papo” la~har o lafija te {aj te dobine {ukar thaj ~a~ikane lafjora.

Missal: -Mamie,dikh man, mangav te dikhav tire jakha!

48

Phu~ipe So dikheja ko akava fotosi ?

D`ovapi - Odgovor: I ~haj kelela peske balonencar.

Xa pobuter jemi{i ,te mangljan te ove sasto.

Savi gnd si vakerdi e lafencar so si hramime ko balonja?

Kapitalno kotora ko lafjoro

Prosto thaj prostobuvljarde lafjora I lafjori so si kerdi numa kotar o podmeti thaj o priroko vikinelape prosto lafjori.

Misal: : O aeroplani ujrala . Ki akaja lafjori o avgo d`eno (podmet) si o lafi o Avioni, a o dujto d`eno (prirok) si o lafi ujral (leta), oleja vakeripe so kerela o aeroplani.

Buvljarde lafjora si okola kote so isi podmeti thaj priroko thaj kote so isi disave ~hivde lafija.

Misal: O avioni ujrala but upre.

Lafi ki lafjori slogo thaj xango ko lafi E lafe isi ole xangija. Jekh kupa taro o xangija kerena jekh lafi. Lafija si: len, kher, dade, nano, mami, kerava, lafi, hraminava, lolo, gudlo.

O lafija kola so vakjeraja si kerde kotar o xangija, a sakova hramime lafi isi {abdin. O xangija kola so vakera olen jekhe putaribaja amare moja kerena slogo. O korkoro vakjeriba e lafeskoro anela d`i ko ulaviba e lafeskoro ko slogija.

Ma-ma ba-ba spi-jam

- da -je - na - na so-va-va

Sakova xango vakjeraja le ko turli ~anija. Numa isi karakteristi~no diferencijacija ko vakjeriba e xangengoro: a, o , u , e i thaj okola so vikina olen samoglaske (vokalja). Sa okola xangija kola so naje vokalija, olende vikina soglaske ( konsonante).

49

ANAVJORA

O anava sikavno, grast, ~irikli, elka si anava e d`ivitengoro - manu{a, d`ivutre, pak{e, flora; a okola lafija (tover thaj kalemi) si anava e bu~engoro – {ejengoro.

Lafija kolencar so anavkjerelape o d`ivutne thaj o burie vikinenape anavjora.

Iker ki godi: Anavjora si lafija so vakerena anav e d`ivutnengere,e burengere – {ejengere, ja palem okola khan~i so osetisara, ja palem gndisara.

O anava Zoran, mami, ~irikli, luludi, kher, pend`erava, pro, vaver, lon, akala si konkretna (~a~ikane) d`ivutnengere , ja palem burengere so {aj te dikha olen thaj te astara olen. Asavke anava si konkretno anava.

Notka E anavencar kolencar so anavkjeraja e bukjen so na{ti te dika olen, numa osetina olen, ja palem gndina olen sar burija – {eja.

O anava : dar, devol, lad`ipe, baxtaripe, dukh, nasvalipe, dive, rat, balval, mangipe, kotor, sastipe, zuralipe, dikhipe, paramisi vakerena anav ba{o nesave bukja so na{ti te dikha olen ja te astara olen, numa osetina olen, ja palem gndina olen. Odola anava vikinenape apstraktno anava.

Talemi: O masek upral i bitola Sar i luna thaj zeleno kotar e granke sikadisalilo o masek upral i bitola. Sikadisalilo o masek upral i len dragor, upral i buvli ain~ phanli e ve{asa pelister thaj kajmak~alan, puterdi prema o prilep thaj i grcija.

Ki jekh asavki rat o stiv naumov ma{kar i bitola sine mudardo kotar o fa{isti~ko na~alniko e policijakoro. Poge~I sine astardo thaj opkolimo, a palo odova korkore vov mudardape. Tabilo, aj makedonija u{tindili kotar odova praxo.

Du{an Kosti} Arak o personalno anava , a pale odova pravilno hramisar o teksti ki tumari tetratka ba{i kerutni buti.

So vakerena o anava?

So vakerena o bazi~no anava?

Ko savo tipi anava perena akala: Makedonija, Elvis, [eherezada, Vasilica, Vardar, Zoran?

Kola si apstraktno anava: ~havo, ~a~ipe, kher, devol, baxtipe?

Kola si konkretno anava: mami, ~havo, baxtipe, ~a~ipe, luludi, pend`erava?

50

Bipend`arde lafija: Notka-zabele{ka Talemi- ve`ba Anavjora - imenki

Anavjengoro ulavipe O anavjora ulavena pes ko duj bare kupe thaj adava ko : sasuitne thaj ko plesutne. O sasoitne anavjora ni{ankerena jekhe vastu{ejeskoro ja d`ivutrengoro anava kolendar isi but ko sumnal thaj sa ola anavkjerenapes jekhe anaveja sar te huljol pe ko poulavde ulavipa ko adava vastu{ej. Ola d`anljarena jerutni spa{ta vastu{ejengjere jekhe suratistar. Ko misal: lej, lil, aind`, gras, ri~ini,gurumni, khajni thaj javera kola soj dende ko anav sasoitne anavjora. O plesutne anavjora sikavena salde jekhe d`eneskoro ja salde jekhe vastu{ejeskoro anav, ko misal: Skopje, Prilep, Vardari, Trajko, Zoran, Elvis. Ohrideskoro, Devrijal, thaj vavera.

Ma{kar o sasoitne anavjora isi thaj jekh kupa anavjora kola sikavena nesave vastu{ejeskoro anav ja kapri savestar tamirkjerela pe neso ja kulandinel neso habaske. Misal: sumnakaj, rup, kur{umi, sastrin, pani, mol, khil thaj vaver. O anava ulavenape ko duj bare kupe hem odova: ko bazi~no thaj ko personalna.

O bazi~no anava vakerena o personalno anava e konkretno d`ivdunengoro ja palem burengoro- {ejengoro.

Bilo kaj te arakenpe, dali angle, ko ma{kar ja ko agor kotar i lafjori, o personalno anava sako drom hraminenape bare anglutne {abdinaja.

Misal: Erati i Suzana avili amende.Taesa sarine ka d`a ki Bitola.

Ko anavjora ulavaja akala gramatikane kategorije: jeri, gjendo, thaj d`eno. .

Sar so vakerd`am e anavencar anavkjeraja nesavo buri – {ej, t.e manifestirinaja nesavo poimi ba{o burija. Olencar anavkjeraja o materijalikano burija thaj d`ivduna: lil, len, d`uvli, d`ukel, grast, kher, sap, a sa aver so si gndimo sar misal: bairi, rat, dukh, su`ipe, gilavipe, {ukaripe, gnd hem javer. I romani ~hib pend`arela duj bijandipa: mur{ikano thaj d`uvljano bijandipa.

O anavjora kotar o mur{ano d`eno agorinena ko –o, a o anavjora kotar o d`uvljano bijandipe ko – i.

Ki romani ~hib e anavjoren isi d`ute jekjipaste- singular ( ednina ) thaj butipaste – plural ( mno`ina ).

Ki romani ~hib isi anavjora kotar o mur{ano thaj d`uvlikano jeri.

51

O kartali thaj i ~avka Jekh kartali ujrandilo upral jekh u~i karpa thaj astargja jekhe bakre. Kana diklja odova i ~avka i voj mukljape upral natele i frdisalili te astarel jeke ko~i (bakre).

Tegani olakere kand`e astardile ki po{om e bakreskiri agjahar so lelja te khuvol ple pakhencar.

Ked diklja odova o bakrari astargja e ~avka. Palo odova ~hingja olakere pakha hem kana terisalilo legargjala khere. Oleskere ~have phu~le ole savi si odoja pak{in.

Olengoro dat vakerd`a olenge: -Me ~have, kobor so d`anava me akaja si ~avka, ama voj manglja te ovel kartali.

Ivan Krilov Ki akaja basna�- O kartali thaj i ~avka� isi pobut anavjora.

Misal: kartali, ~avka, karpa, bakrari, ko~i- bakro hem vavera.

Save si akala anava so vakerd`am olen akana?

O JERI KO ANAVJORA 52

O manu{

i manu{ni

o ~havo

O ba{no

i kanji

o puj

O bakro

i gurumni

o tikno guruv

O anavjora ki avgo kolona upral natele (o manu{, o ba{no, o bakro) si anav e mur{ane d`enengoro. O anavjora ki ma{karuni kolona i manu{ni, i kanji, i gurumni) prezentirinena o anav e d`uvljane d`enengoro. O anavjora kotar i paluni kolona ( o ~havo, o puj, o tikno guruv) prezentirinena o anav olengere tiknengoro.

Akaja karakteristika vikinelpe o jeri ko anavjora.

Ki romani ~hib isi salde duj jerija thaj von si: mur{ikano thaj d`uvlikano. Misalija ko anavjora mur{ikane jeristar: ruv,kalemi, aslano, guruv thaj vavera. D`uvlikane jeristar si: piri, deva, papin, daj, ~haj thaj vavera.O anavjora taro mur{ikano jeri pobuter agorkjerena ko konsonantija:ruv, vas , bar, a pohari lendar agorkjerena pes ko vokalija : o, i, e.

Misal: ba{no, {ero, ilo, angara{i, vogji, kjedipe, asaipa, khelipe, phrandipe thaj vavera.

O anavjora d`uvlikane jeristar agorkjerena ko akala vokalija: a thaj i.

Misal: Hasiba, Husnija, Ferida, @aklina, Slavica, ko i: Romni, d`uvli, piri, thaj vavera. Ko konsonantija: n, j, s, x, r.

Misal: phen, daj, pherjas, bax, dar thaj vavera.

Te mangljam te ulava o anavjora ko jerija hemlokeste ka malavkjera o jeri e dodinaja so tergjola angli anavjori.

Misal parno ba{no, parni kajni, parni bakri, u~o manu{, u~i manu{ni, bari diz, bari lej thaj vavera.

Sakoja anavjori {aj te arakjavgjovel ko jekh kotar akala jerija.

Sa o anavjora kola so {aj angli lende te be{el o lafi miro, ja palem on si kotar o mur{ikano jeri.

Misal: Miro ~havo , miro grast, o ruv, o her.

Sa o anavjora anglal kaste {aj te be{el o lafi miri, ja palem isi anavjori kotar o d`uvlikano jeri.

Misal: miri romni, miri angrustik, miri gurumni.

O anavjora kotar o mur{ano jeri agorinena ko –o:o ma~o – riba, oven –o ko~i, praseo balo , ku~e – o d`ukel thaj vavera, a o anavjora d`ukel(pes) ko butipe dobinia:d`ukela ; 2. O anavjora kotar o d`uvljano gjendo isi olen jeri ko jekipasko jeri e {abdikaja I, a ko but ~hanija thaj formirinena butipe e {abdikaja o thaj e sufiksencar: -nja, ka,-ja, je, ta, go{nja, lennja, pennja, menja, panja guruvnja, ~urika, ko{ija, phovja, puvja, pirostije, vasta hem agjahar ponaodori; 53

3. O anavjora kotar o d`uvljano d`eno isi olen agoripe e prefikseja i: ovca –i bakri , ku~ka- i d`ukli, ptica – i pakhavutni, sviwa- i bali hem agjahar poodori.

O jektokomplicirime (ednoslo`ni) anavjora kotar o d`uvljano bijandipa ko maj- but ~hanija formirinena butipe e sufikseja –iri.

Ko harne forme kotar o personalno anava kulandinenape sar lejbnaskere, palo anava so isi olen d`anlipe sar familija .Von hraminenape ulavne kotar o anavjora: olakoro dat (tatko í) , ti daj (majka ti), amaro d`amutro ( zet ni) hem agjahar poodori.

Hraminker jekh harno teksti so dikhesa ko akava fotosi. Palo odova kalemeja crde crtin tele ko sa o anavjora ko tiro teksti thaj vakjer ko savo jeri preperena von.

O GJENDO KO ANAVJORA

Iker ki godi: Ako e anaveja ozna~ina o anav jekhe predmeteskoro ja palem numa jekhe su{testveskoro, vakeraja kaj si ko jekipaste.

Misal: skafin, lil, grast, her em vaver.

Ako e anavesa ozna~ina o anava e pobut predmetengere ja palem su{tsetvengere,vakerasa kja si ko butipaste.

Misal: skafina, lila, gratsa, hera em vaver. m. j. jek. M.j. but. kher ka{t raklo maro

khera ka{ta rakle mare

d`.j. jek.

D`.j. but.

bal ~ang d`uvli lulugi

bala ~anga d`uvlja lulugja

O anavjora ki amari ~hib isiolen duj genjora: jekipaste( ednina ). thaj butipaste ( mno`ina ).

54

O ruv thaj o bakre Jekh bokhalo ruv pelo e bakrenge ki jekh plain thaj tasavdalen. Pale odova astardele e d`ukela so arakena sine e bakren thaj kerde sa ke kotora, agjahar sa ulo ko rat.

Pohari , pohari o ruv avilo d`i ki jekh len thaj pa{lilo peske. Hari ponaodori lestar ~ajrona sine ~har vavera bakre. O ruv kana dikla len dija vika hem vakergja: -Amalalen, me sijum bezexa! Ake merava. Anen mange barem hari pani!

O bakre vakergje oleske: -O, bezaxalea ruva! Odola lafija si tuke but gudle, numa tu sijan palem ruv.

Miletikani paramisi Arak o anavjora ki akaja gavutni paramisi thaj vaker olengoro gjendo.

Trampipe ko anavjora (deklinacija) Akate ka la te trampina ko peripne nekobor anavjora jekjipaste thaj butipaste mur{ikane jeristar.

ROM Jekjipaste : 1.nominativ---o Rom 2. genitiv - e Rom-eskoro 3. ablativ- e rom-estar 4.dativ – e Rom-eskje 5. akuzativ- r Rom-e 6. vokativ – Rom-a!

7. instrumental-e Rom-ea,esa 8. lokativ- e Rom-este

Butipaste : 55

nominativ –e Roma genitiv – e Rom-engoro ablativ –e Rom-endar dativ – e Rom-engje akuzativ – e Rom-en vokativ – Rom-alen instrumental –e Rom-enca lokativ – Rom-ende

Ba{no (jekipaste) Nominative - 0 ba{n-o genitiv – e ba{n-eskoro ablativ – ba{n -estar dativ- e ba{n-eskje akuzativ – e ba{n-e vokativ – ba{n-ea instrumental – e ba{n-ea, esa lokativ – e ba{n-este

(butipaste) nominativ – e ba{ne genitiv e ba{n-engoro ablativ – e ba{n-endar dativ – e ba{n-engje akuzativ – e ba{n-en vokativ – ba{n-alen instrumental – e ba{n-encar lokativ – e ba{n-end

56

Isthanardine –zamenki

O ruv thaj o bakro Kana o ruv araklja jekhe bakre kova so na{avdilo ko ve{, na xaljale birdem pe bare thaj zorale {akencar, numa manglja te arakhel disavow {ukar sebepi. Odoleske vov vakerd`a oleske: -Persi tu but mande prasajan.

Vov o bakro rovindoj vakerela e ruveske: -Pa tegani me panda na bijasaliljum ki akaja dujnaja.

O ruv vakergja oleske: -Ama, tu ~harljan mi livad`in.

O bakro palem vakerd`a oleske: -Akava xape phanda na leljum te xav.

Tegani o ruv vakjergja oleske.

-Ama piljan pani kotar akava khanjako.

Vov vakjergja oleske: -Panda nijekh fori na piljum pani. O thud kotar mi daj si mangje xape thaj pipe.

O ruv pale odova astard`a e bakre thaj xaljale.

Ezop Lafikjeripe trujal i basna: Sar si prezentirimo o ruv ki akaja basna?

Savo manu{ si prezentirimo prekalo o surati e bakreskoro?

So vakerenaozna~inena kale farbaja o lafija ki akaja basna?

So zna~ini o lafi me ki lafjori:� –Pa tegani me panda na bijasaljiljum ko akava sveto.

O lafija ki akaja basna sar so si (akava, oleske,vov) vikinenape

57

Isthanardine (zamenki).

O isthanardine si suratija trampime lafija kolencar sikavena pe o manu{a (simija, d`ene) ja vastu{eja ja direktno sikavaja o len nesave d`eneske.

Uzo lengoro d`anlibe o isthanarde ki romani ~hib ulavena pe ko trin kupe: simale (li~ni); simalovastu{ejale (li~no predmetni); sikavkjerde (pokazni -demonstrativni).

Personalikane isthanardina (Li~ni zamenki) 1. s. me - jas 2. s. tu - ti 3. s. vov,voj - toj ,taa

1. s. amen - nie 2. s. tumen - vie 3. s. von, ola tie

Personiikani istanardi ba{o prvo d`eno jekipaste si me.

Me hramosarav .

Personiikani istanardi ba{o prvo d`eno jekipaste si e tu.

Tu gilaveja. Ti pee{.

Personiikani istanardi ba{o prvo d`eno jekipaste si v (ov) ba{o d`uvlikano jeri si i v(oj) .

O D`emalji gilabel. Vov gilabel.

I Esmeralda sivela. Voj sivela.

Personiikani istanardi ba{o prvo d`eno butipaste si amen.

Amen gilavas.

Personiikani istanardi ba{o prvo d`eno butipaste si tumen.

Tumen prastana.

Personiikani istanardi ba{o prvo d`eno butipaste si von jaola.

Von si phralja.

58

O Elvisi hramisarel lil Gudlea papo, Me hem akava da ber{ sijum but la~ho sikjarno. Kana ka agorisarav akava klasi , ka avav tumende ko gav. Mancar ka avel mo phral. Hem vov si but la~ho sikljarno. Numa , amencar ka avel hem amari phen. Voj panda d`al ki sikljovlin.

Sare amen mangasa tutar te {unas {ukar paramisja. Tu ka motove amenge but paramisa, nali papo? Ker but seljami e phure mamijake.

But baxt kotar tiro nipo o Elvisi Savo studenti si o Elvisi?

Kaske vov hraminel lil?

Soske mangel te d`al ko po papo?

Irutni isthanardini E irutna isthanardini isi ola salde jekh d`uta savi si ko isthalkjeriba e tritone simijengi jekhipaste thaj butipaste. Amen peskje gndinaja.

Pes jekhipaske thaj butipaske Xal peske – si jade.

Vo nekoi romski dijalekti vo Makedonija (xambaski i erliski), za istaknuvawe na zamenkite slu`i i ~esticata da koja{to go soedinuva enkliti~noto so prethodnite zamenski formi.

Ko nesave romane dijalektija ki Makedonija (o d`amasko thaj o erlisko dijalekti), ba{o potenciripe e isthardinengoro kulandinelape i ~astica da (va, oja ) koja so pa{ljarkerela o enkliti~no e anglutne isthanardinencar.

Me-da - i jas Man-da -i mene, i jsa, isto taka Simalo-vastu{ejale ja pu~hle; e –vjavahale isthanarde Ki romani ~hib ko isthemalkjeribe si akala simale-vastu}ejale isthanardine: simijendar Ko – koj Savo – koj Savi – koja Nesavo, nesavi – nekoja 59

Nisavo-nikoj, Nisavi-nikoja Khan~i – ni{to Pu~lo posesivno isthanardi I pu~li posesivno isthanardi avazinel: kasko (koskoro )- ~ij Kaski- ^ija?

Kaske-Za kogo?

Kastar-Od kade?

Kote - Kade?

Kasa -So kogo?

So-[to?

Soske-Zo{to?

Sostar- Od {to?

Soste - Vo {to?

Sosa- So {to ?

Savesko- ^ie ?

Saveske- Za kogo?

Ko-Koj? Kova-Koe? Koja- Koja ?

Kozom-Kolku?

Kobor ,Kibor- Kolku?

Sikavibaskere demonstrativna ( pokazni ) isthanarde Akala suratija isthanarde sikavena pes simija (manu{a) thaj vastu{eja: akava Rom, akaja Romni, akala Roma.

Demonstraivno isthanarde si : akava-ovoj okova-onoj kala, akala-tie okola-onie kaja-ovaa akaja-taa okoja-onaa kala-ovie akala-tie okola-onie

biopredelime isthanardine: Diso-ne{to 60

Khonik- nikoj Disavo-ne{to Varekon –nekoj Aver-drug Korkoro-sam Sasto –cel

Dodine

Mo papo Me phure papo isi ole (80) ovtovarde{ ber{. Majbut vov be{ela peske uzal o kjumbeti thaj tharela peske plo kalo ~ubuko. Ko {ero isi ole jekh kalo {e{iri, a ponesavo drom legari hem lolo fesi. Telo fesi ked legari dikjovena leskere parne bala.

Podisavo drom mo papo mukelapeske lunge mustakija. Tegani ko leskoro muj {aj te dikhe sar mo papo gudlo asala thaj dikjovena oleskere parne danda. Kana tatarela o kham avrijal mo papo ikljovela avrijal te tatarel ple purane kokala.

Me but mangava me papo, soske sakova drom vakerela amenge interesantno paramisja kola so bare kjefeja sakova drom {unava len.

Vaker amenge ko akava teksti sar si prezentirimo o phuro papo? O kaljarde lafija ko teksti vakerena sar si o anava ki lafjori kola so karakterizirinena o belegija e anavjorakiri . Asavke lafija vikinenape - DODINE (pridavki).

Pridavkite se zborovi so koi se iska`uvaat svojstvata na predmetite, su{testvata i pojavite. Niv gi delime na: opisni, odnosni (relativni), zamenski i brojni pridavki.

Opisnite pridavki zna~at svojstva {to se otkrivaat vo samiot predmet ozna~en so imenkata na koja Ă­ se pridavaat ( sini o~i -modro ja}a, lo{a `ena- d`ungali romni ).

Pridavkata {to ozna~uva od kakov material se predmetite: drvena la`ica- ka{tunali roj, plasti~en mikrofon -plasti~no mikrofoni ) i sl. se vikaat materijalni pridavki. Onie pridavki so koi se ka`uva komu mu pripa|aat ne{tata, se vikaat prisvojni pridavki (tatkova ku}a - me dadeskoro kher Elvisov brat- E Elviseskoro phral i sl.).

Pridavski zamenki se zborovite (moj - miro , na{ - amaro, takov - asavko, gasavo, olkav - doborom itn.), a brojni pridavki se prvo - avgo prvuno, vtoro- dujto, petti pan~to, sedmo- evtato i sl.

Bipend`arde lafija: Dodine - pridavki

61

Komparacija e dodinengiri

O manu{ thaj o kherutne d`ivutre Jekh dive lele te ko{enpe o kherutne d`ivutre.

-Me dava but buti thaj thakati - vakeri i guruvni. Kotar o thud kerelape kiral thaj kajmako. Odoleske me sijum trubutni e manu{eske.

-So falinejatut tut, gurumnije? –vakeri i bakri. Me da dava thud sar tute. Dava hem po{om so araki e manu{en kotar o {udro. Olatar kerenape {eja. Pa odoleske me na sijum tutar potrubutni?

I grasni vazdingja plo {ero thaj vakergja: -Pa me legarava e manu{e ko mo dumo. Cidava oleskoro vordon. Hanava o ain~a, kerava hem vavera bukja. Odoleske me sijum majtrubutno.

Kana {unda o manu{ olengoro aku{ipe vov vakergja: -Tumen d`abe ko{ena tumen. Sarine tumen mange pomo`isarena ko sakova ~hani.

Miletikani paramisi Ki akaja paramisi si sikavde o dodine.

Misal: O akhor si hemzuralo plodo.

Mo papo si majphurano manu{ ko amaro gav.

pozitiv u~o (visok)

komparativ

superlativ

pou~o (povisok)

hemu~o, maju~o (najvisok) 62

zuralo ( silen ) pozuralo( posilen) la~ho (dobar,ubav) pola~ho (poubav) baro (golem) pobaro (pogoem) (najgolem)

hemzuralo, majzuralo (najsilen) hemla~ho,majla~o (najubav) hembaro,majbaro

O jeri thaj o gjendo ko dodine I bi~ajli mami But dumutan ko jekh ka{tunalo kher d`ivdinela sine jekh phuri mami. Voj sakova dive khuvela sine, a po{om pa~arelala sine ko plo ka{tunalo vrtimalo ka{t. (vreteno). Kana avela sine i rat voj pa{ljovela sine peske ko plo ka{tunalo jatako (kreveti) te odmorisarol ple purane kokala.

Ked na sinela sine takati te kherel buti, lelja tena hal, i dela sine arman pes thaj mangela sine peske meripe. Ama, tegani khan~i ulo ~udno. Lakiri khanji jekh so sinela bijand`a jekh sumnakuno anro ( jaro ). I mami bikinda odova anro, a kotar o love kinda peske xabaske. Kotar odova vakti i khajni e phurjakiri sakova dive bijanela sine po jekh sumnakuno anro, a i phuri mami tegani sine d`ivdinela but {ukar lungo vakti. Jekh dive o asavko d`ivdipe avilo lake but dosadno thaj manglja kotar o jekh fari te avel but barvali. Voj gndiingja kaj andre ko vogji ki khajni isi ola but sumnakune anre, pa odoleske voj manglja te ~hinel e khanja. Numa, voj hohadili ko odova. Kana ~hinda e khanja andre na araklaj khan~i. Tegani i phuri mami peli but pi{mani so ~hind`a e khajna, ama odova sine ve} but ge~i.

Miletikani paramisi Sar vikinipes o anav e paramisakoro?

Savi manu{ikani karakteristika ( huj ) si kritikujmi ki akaja paramisi?

Gavutno proverbi: Ko rodela but, a~hovela bizo khan~i.

Ki akaja paramisi I bi~ajli mami� isi kulandine but dodina. Ka{tunalo (kreveti),ka{tunalo kher (drvena ku}a).

Ko savo jeri perena akala trin anavjora?

Ake panda nesave misala: Amen isi amen parno ba{no.

Tumen isi tumen parni khajni.

Olen isi olen parno puj.

O lafija parno, parni, si dodine.

E dodinen isi olen jeri thaj gjendo.

Misal: 63

Me kindem lolo kalemi.

O Zorani xal loli phabaj.

Numa: Me kindem lole kalemija.

O Zorani xala lole phabaja.

Misal: Amene isi amen parni gurumni.

Tumen isi tumen duj parne gurumnja.

Bipend`arde lafija: Misal – na primer

Keripne 64

O ruv thaj i ri~ini Kerena sine lafi o ruv thaj i ri~ini koj kastar hembut darala.

-Me, purie Ri~inije, hembut darava kotar o manu{- vakergja o ruv.

I ri~ini ispravisalili pe palune prencar hem vakergja: -Me zorale takateja sa peravava, sa so ikljovela mange angli mande ko drumo. E manu{e nikana ni dikhlemle, ama leste ka pharavavle ke me vasta!

Ko odova momenti o ruv diklja jeke avd`ija i kotar jekh fori lija te del vika: -Eke tano phurie ri~inije, o manu{! Me ka na{av!

-Zar odoja kjir vikinipes o manu{!? Ka pa{ljarav le phuvjaja!

I ri~ini dija vika sa so sinela thakati thaj i sasti plain tinangja. Ispravisalili ko palune ~anga thaj agjahar lelja te d`al koro manu{. O avd`ija lilja i pu{ka, ni{ankjergja thaj phajrargja. O kur{umi ~alavgja e ri~ina dogri ko ilo. Kotar o jekh kur{umi mudargja e ri~ina thaj voj peli ki phuv thaj ofkingja: -Ah ruva ,{piona! Soske na vakergjan mange kaj akava delija legari peja phajrardi ?

Miletikani paramisi

Ko sikadilo ki akaja paramisi sar pod`anglo?

Arak o kjeripne ki akaja paramisi.

Bipend`arde lafija: Keripne-glagoli

65

O keripne- verbora si trampime lafija kola sikavena buti (funkcija).

Te dikha akala misalja: 1. O Toni hramosarel lil.

2. E patrina perena ki phuv.

3. O ^ita gilabel romane gilja.

Keripnengere vaktija-vakeripe

So vakerelape akale turli formencar e kjeripnaleja phirela ko akala lafjora.

1. O Ramko phirela .

2. O Ramko phird`a.

3. O Ramko ka phirel.

Akanutno vakti Akale turli formencar kotar o keripnalo vakerelape e vakteskiri diferencijacija kana kerelape i buti.

1.Akale turli formencar kotar o kjeripnalo vakerenape kaj o bukja kerenape ko vakti kana amen keraja lafi. Odoja forma vikinelape akanutno vakti .

2. E formaja phird`a (ode{e) vakeripe kaj i buti kerdili sine poangle, anglal o momenti kana amen keraja lafi. Odoja forma vikinelape naklo vakti .

3. E formaja kotar o kjeripno ka d`al vakeri kaj i buti ka kergjol ko vakti so ka avel (avutno vakti). Odoja forma vikinelape avutno vakti .

Akanutne vakteja ni{ankjerelape i keripnali funkcija savi kjerelape ko vakjeribaskoro momenti: akana me drabarava, a mo phral {unela man ; 66

akana me dikhava filmi ki televizija.

Akanutno vakti (presenti) kajamkjerela pes kana upri o leskiri funda ka dopheren pes akala agraxjora: Jekipaste 1 s. –va 2. s. – a 3. s. – la

butipaste 1.s. -ja 2. s. - na 3. s. – na

Akanutno vakti kotar o kjeripno - sijum O kjeripno sijum ko akanutno vakti isi ole akala forme ba{o so trin sime ko jekhipaste thaj ko butipaste.

Jekhipaste 1. s sum sijum 2. s si sijan 3.s. e (i )si

Butipapaste 1. s. sme sijam 2. s ste sijen 3. s. se (i )si

Te bi dikhaja o kulandipa thaj i karakteristika akale formengoro ka dikha akala trin misalja: Tumen sijen profesorka.

O sikljovne si ki sikjovni.

Amen sijam la~e ~have.

Nakhlo vakti O gogjaver ~havo Jekhe gavutno ~havo sikljola sine ki sikljovni ki diz. Nilajeske keda agorkergja I sikljovni irisalilo ko gav.

-Mo ~havo vakjergja oleske oleskoro dat, - le i vila thaj hajde mancar te keda o pus.

Leskere ~haveske na kerelape sine buti thaj vakjergja: -Bistergjum so si odoja vila.

Na ad`ikergja so ka vakjerel leske oleskoro dat o ~havo lelja te d`al ki plevna kote si o pus, thaj pelo pagljape upri ki jekh vila so sine umlavdi ko duvari.Oj peli thaj kugjale ko {ero.

Vov astard`apes ko {ero thaj vakjergja: -Ko muklja akaja vila akate?

67

-But {ukar so khud`an tut!- vakjergja leske o dat. Kotar i vila te sikljove hem te d`ane kaj nikana te na bistre te kere buti.

Miletikani paramisi Pu~hibe: Save si o lafija ko akava teskti so sikavela naklo vakti?

Hramisar o lafija so si kjalarde ki tumari tetratka.

O her delasa vika ani avlin . Me kaljaravasas me jakha sikljovindoj. .

O kjeripne so si kaljarde si ko angluno vakti (imperfekt).

Me hava, me haljum Me sijum, man isi

Nakhlutno vakti (preterit) Isi amen duj ~hanija kajamkjeribaskje ko nakhlutno vakti : sinteti~no(purano aoristimperfekt) thaj analiti~ko ~hani e poma{karibaja ki kjeripnali partikula sine.

Misal: Perela Jekipaste 1. me perava sine 2. tu pereja sine 3.vov perela sine

Butipaste 1, amen peraja sine 2. tumen perena sine 3. von perena sine

Sinteti~no trampibe (konjugacija) ko kjeripne ko naklutno vakti Giljavela Jekipaste

Butipaste 68

me gilavgjum tu gilavgjan vov gilavgja

1. amen gilavgjam 2. tumen gilavgjen 3. von gilavgje

Avutno vakti (futuri) E avutne vakteja (futuri) vakjerelapes kjeripnali buti (funkcija) savi ka kerel pe palo vakjeribaskoro momenti.

Misal: Taesa ka d`a ki Bitola..

O avutno vakti kajamkjerelape ko adava ~hani so lela pes i partikula ka thaj ~hivel pes angli i forma akanutne vakteske taro kjeripnalo so trampinela pe.

Perav Jekipaste me ka perav tu ka pere vov ka perel

Butipaste 1. amen ka pera 2. tumen ka peren 3. von ka peren

Gjendengo ( Numerengoro ) hramipe .

69

O lafija so be{ena e anavjorencar thaj sikavena pa{e o gjendipe e d`ivitijengoro ja e vastu{ejeskoro vikinajalen Gjende ( Numerja ).

Genja 1-100 Prosto genja Jekh ( eden) , Duj (dva ), trin (tri), {tar (~etiri), pand` (pet), {ov ({est), evta (sedum), ofto (osum), enja (devet) de{ (deset), de{ujek (edinaeset), de{uduj (dvanaeset), de{utrin (trinaeset), de{u{tar (~etirinaeset), de{upand` (petnaeset), de{u{ov ({esnaeset), de{efta (sedumnaeset), de{ofto (osumnaeset), de{enja (devetnaeset), bi{ (dvaeset), bi{ujekh (dvaeset i eden),trianda (trieset), saranda (~etirieset), pinda (pedeset), {ovarde{ ({eeset), eftavarde{ (sedmdeset) oftovarde{ (osumdeset), enjavarde{ (devedeset), {el (sto).

Kolonakere genja Kolonakjere genja kerenape agjahar so ko genja ~ivenape o sufiksija –to ba{o mur{ikano, -te ba{o butipe.

Ko misal: Jekhto - prv Dujto - vtor trito - tret de{to - desetti {ovarde{to – {eesetti {elto - stoti

70

LAFJORI Trin d`ene be{ena ki ~i{aj ( po{ik )

Sine trin d`ene. Be{ena sine peske ki ~i{aj. Uzal lende sine je{ilija ( zeleno) ka{ta.

Telo lende sine ~i{aj. Von be{ena sine upri late. Sarine trainena. Be{ena sine ki ~i{aj thaj trujal lende sine zeleno ka{ta. Kerela sine lafi samo i len: grbinela sine voj plo lizavo trupo ko bare parne bara hem pale odova dukhavno vakeri sine korkori peja, sar te phene rovela. Von trainena. Shaj trainena soske nane so te vakeren jekh jekheske, ja palem so kergje ola lenge te phene i len rovela, thaj odoleske nane {ukar te kheren lafi. Shaj odoleske na kjerena lafi.

Ta{ko Georgievski Komparirin: Von trainena.

Uzal lende sine zeleno ka{ta.

I len grbinela sine plo lizgavo trupo kotar o parne bara hem pale odova dukhavno vakeri sine korkori peja.

Vakerutni celina kola so vakjeraja jekh gnd vikinipe lafjori.

Mothovibaskere(narativna) pu~le thaj interjektivno lafjora Sa o mothovibaskere phu~le thaj o interjektivno lafjora {aj te labarinenpe ko zurarni tjaj internelafeskiri forme , odova si atxinalo dali olencar zurarkerelape khan~i ja irutnilipe. Ako ki lafjori khan~i zurarkjerelpe , tegani ovela lafi ba{o nesavo zuraripe, tegani odola lafjora si zurarkjerde lafjora.

Me sikljovava {ukar.

O pani ando more si londalo.

Va , me sijum.

Na, me na sijum .

Ma irintut palal.

O Asani na d`anela te nangjovel ki len..

O Alen na trenirini sakova dive.

Trubul te d`ane kana NA xramolpe e keripnalesa: 71

-Namangava -Nanema -Nasijum Nastradin – oxa i Itar Pejo Nasradin - oxa odel za Prilep, a po nego do{ol Itar Pejo. Vo gradot se na{le i razgovaraat. Mu vika Nasradin-oxa:” Navistina burata gi iskrevala magariwata vo Mariovo?” – “ Magariwata ne gi vidov, re~e, koga bura gi be{e krevala, samo samarite gi vidov, koga pa|aa od neboto!”

Savali: Amblodin ki romani ~hib o teksti e Nasradin-od`askoro.

Bipend`arde lafija: Amblodin - prevedi

REPUBLIKA MAKEDONIJA 72

Phu~imata: Ko si kapitalno diz ki Republika Makedonija?

Koj e glaven grad na Republika Makedonija?

Ki tumari tetratka hramosaren o pobare dizja ki Republika Makedonija.

Nabroj gi pogolemite gradovi vo Republika Makedonija.

Makedonijo Ki tute bijandilum Tute taj djandipe pherdiljum 73

Ov sasti tuke Makedonijo.

Ko tromakeripe Lulugja bajrovena Ko khera ~have bajrovena Ko khere majbahtale.

D`ivdipe, d`ivdipe tuke mangava Milja, taj milja ber{a Ko tromakeripe te nakhe Makedonijo miri bijandi phuv.

Kanzauri Ko ve{ {unela Dajekh sar rovela, Jakha br{im dena Von na a~hovena.

Te pu~len tumen Sostar akava, Ake te {unen, Amen ka vakera.

Avazeja ov Asva so mukhela, Plo pharipe baro, Ake vakerela: Taro bare dobor, Ko dumo suvja, Nango me d`ava, Phirava o droma.

Suvja isiman, Naj man thavoro, Te kerav mange, Me jekh gadoro!

Te dikljen ole, Tumen ma bistren, E kanzaureske, 74

Thavoro te den!

Ekrem Ja{arov

O bijanipe e Romengoro

75

O bijanipe e Romengoro si kotar i Indija. Von i Indija muklela but dumutan, soske olengoro d`ivdipe odori na sine {ukar. O anav Rom vakerol manu{, thaj anav ba{i nacionalno plesutnipe.O vavera so nane Roma poangle vikinena sine e Romen: D`ipsi, Cigani, Zingari,^ingene. A ko 8 april 1971 ber{ ko Londoni ikerdilo o Prvuno internacionalno romano kongresi. Odori and`ape ~inavipe (odluka) o Roma te na vikinenen pes Cigani , numa telo ananv ROMI. I romani himna si D`elem, d`elem.

Taro odova ber{ o Roma kerena bid`uko ba{o 8 April sar olengoro nacionalikano dive .

Legende- paramisija ba{o bijandipe e Romengoro

O legende thaj o phurano vakjeripe si but popularna gavutne paramisja. I legenda vakjeri nesavi ~ipota so uli ki natura ja ko d`ivdipa, a o purano vakeripe vakjeri ba{o ~hipote thaj ba{o istorikane persone.

Legenda 1 Sijas amen jekh baro thagar- Rom, ov sijas amaro princo. Ov sijas amaro padi{ahos.

O roma be{enas o- zaman savre kedinde jekhe thaneste , jekhe la~he vilaeteste. Ka vilaeje~eske alav sas Sindh. [u`o them sine .

Odote arakhle but bahtalipe., but lo{ibe. O anav amare thagaresko sine o Mar Amengo Dep. Sine le duj phrala. Lengo anav amare thagareskoro sine o Romano thaj o Singan. [hukar , ama baro maribe ulo. O muslimanja kerde odova maribe.

E lurde hasarde o them e Romengo. Tharde i phuv thaj sa e Roma na{le themestar. Duj d`ene lele te phiren. E trin phrala ingalde pumare manu{en dure dromende. Nekobor gele ki Arabija, nekobor ki Ermenija, thaj nekobor ki Vizantija.

Godole themende ~orole ule. E Roma iklile tari Indija thaj {el ber{a phirindoj resle d`i ki Evropa.

76

Legenda 2 Nekoj si Rom, se nao|al pokraj nekoe golemo more, mu se molel na Boga i velel: Bo`e, mo`e li da ja pominam ovaa voda, ama da odam (gazam) po nea, po nejzinata povr{ina! Toga{, Gospod napravil most. Romot po~nal da odi po vodata i rekol : ” Ete i Gospod se pla{i od mene” . Koga gi ~u tie zborovi Gospsd mostot se skr{i i Romot padnal vo vodata. Vo vodata , kade {to padnal Romot, imalo edna guska. Davej}i se Romot se fatil za guskata. Plivaj}i guskata go izvlekla na bregot. Toa se slu~ilo na 14 januari. Romot ja fati guskata i rekol: od denes }e go slavam tvojot den, 14 januari. Se veruva deka guskata {to go spasila Romot bila ispratena od strana na Sv. Vasil. Sveti Vasil mu rekol na Romot da go slavi negoviot praznik. Romot mu rekol: -Dobro }e go slavam tvojot praznik! A kako }e se vika praznikot? Sveti Vasil mu odgovoril na Romot: “Toj praznik }e se vika Vasilica” . I ottoga{ do denes toj praznik se vika Vasilica.

Legenda 3 Edno vreme car Faraon mnogo gi gonel Evreite, za{to tie bile mrzelivi.

Sekoga{ zapo~nuvale edna rabota, ama ne ja zavr{uvale, pak ja ostavaa ili pak ne ja rabotele kako {to treba. A ciganskiot car Faraon sakal lu|eto t.e. negoviot narod da mu raboti, a ne da bide mrzeliv. Zaradi toa toj mnogu gi ma~el Evreite i gi gonel, zatoa {to ne sakale da rabotat.

Zatoa tie go mrazele nego – Faraonot i Ciganite. I koga carot Faraon umrel, Evreite re{ile da se odmazdat za sé {to im bilo storeno i im ja ukrale ciganskata azbuka i ja sokrile vo grobot na Faraonot. Toga{ ciganskata dr`ava se raspadna i Ciganite trgnale po zemjata,koga gi videle, toga{ drugite im rekle: ” Koga vie nemate azbuka, ne mo`e da imate ni dr`ava” .

Phu~imata: Nakav ki romani ~hib akala romane legend so si hramosarde ki makedonijaki ~hib.

77

Romane gilja-

\ELEM, \ELEM \elem, |elem lungone dromencar.

Maladilem bahtale Romencar. \elem, |elem, lungone dromencar.

Maladilem bahtale Romencar.

A-aj, Romalen, a-aj ~havalen, A-aj, Romalen, a-aj ~havalen.

Ala voliv lake kale jakha, Kale jakhe sar duj kale drakha.

Ala voliv lake kale jakha, Kale jakha sar duj kale drakha.

A-aj, Romalen, a-aj ~havalen A-aj, Romalen, a-aj ~havalen. ^indem lake, lolo dikhlo tursko kaj voliv la a~hel latar pusto. ^indem lake lolo dikhlo tursko, kaj voliv la a~hel latar pusto.

Aj-aj Romalen, a-aj ~havalen A-aj, Romalen, a-aj ~havalen.

78

Amen sama but Roma

Amen sama but Roma, but Roma Kaj phirasa pe droma, pe droma.

Amen sama but Roma, Kaj phirasa pe droma, pe droma.

Amen sama but Roma.

Kaj phirasa pe droma, pe droma.

Murde khanjen ~edasa, ~edasa Loli zumi ~erasa, ~erasa.

Amen sama but Roma.

Kaj phirasa pe droma.

Amen sama but Roma.

Kaj phirasa pe droma, pe droma.

PHABOL LAMPA Phabol lampa, phabol lampa Ko Ni{ko logori, ko Ni{ko logori.

Phabol lampa daje mori Ko Ni{ko logori, ko Ni{ko logori.

Voj phabola, voj phabola.

Mange ni svetinol, mange ni svetinol.

Voj phabola daje mori.

Mange ni svetinol, mange ni svetinol.

Astarde la dolin|e la.

Trin terne `andara, trin terne `andara.

Astarde le dolin|e la.

Trin terne `andara, trin terne `andara.

79

MO [HERO DUKHALA MORI DAJE Mo {ero dukhala mori daje.

Mo {ero dukhala mori daje.

Parlanta mangela mori daje.

Parlanta mangela mori daje.

Mo ma{kar dukhala mori daje.

Mo ma{kar dukhala mori daje.

Kolani mangela mori daje Kolani mangela mori daje.

Me brekha dukhana mori daje Me brekha dukhana mori daje.

Mintani mangena mori daje.

Mintani mangela mori daj

80

ME KI BANJA \AVA DAJE Me ki banja |ava daje me ki banja |ava.

Me ki banja |ava, gilja gljavava.

Me ki banja |ava, gilja dijavava.

Daje mori daje, dade more dade, Daje nori daje, dade morr dade.

Romalen aven te {unen, gilja romane.

Romalen aven te {unen, gilja romane.

Sijarinsko Banja daje, Sijarinsko Banja.

Sijarinsko Banja oj da lekovito.

Sijarinsko Banja oj da lekovito.

Daje mori daje, dade more dade, Daje mori daje, dade mopre dade.

Romalen aven te {unen, gilja romane, Romalen aven te {unen, gilja romane.

PHIRAV MANGE KORKORO Phirav mange korkoro, kaj sem devla ~oroto.

Phirav mange korkoro, kaj sem devla ~ororo.

Aj, aj, najma dadoro.

Kaj sem devla ~ororo, naj ma dadoro.

Kaj sem devla ~ororo, naj ma dadoro.

Aj, aj, me sam ~ororo.

Aj, aj, najma dadoro.

Aj, aj me sam ~ororo Aj, aj, najma dadoro. ^ororo devla a~hiljem, munre dade ni dikhijem. ^ororo devla a~hijem, munre dade ni dikhijem. \elo pese ando them, bibahtalo a~hiljem. \elo pese ando them, bibahtalo a~hiljem.

Aj, aj, me sam ~ororo. aj, aj, najma dadoro.

Aj, aj me sam ~ororo 81

aj, aj, najma dadoro.

Te avela munro dad, me te resav lesko vas.

Te avela munro dad, me te resav lesko vas.

Te zagrlil vov man, hem bahtalo te ovav, Te zagrlil vov man, hem bahtalo te ovav.

Aj, aj, me sem ~ororo Aj, aj, me sam ~ororo

1.

Nani, nani mo ~havo Nani, nani mo ~havo, E nanakoro rakloro, Kana i balval ka phudel Tuke kuna oj ka del O bakre kana ka nakhen, Tuke ~u~i on ka den, Nani, nani e tatasoro ~avoro, Dok na bajrove Me nane te `eninavtu.

Bajrov mo ~havo posigate e dijake, Nani,nani e dijakoro ~havo mlo.

2 Ki pend`era dive rat, daje me, be{av, O veremi mandar na cidelpes, De ,bre, daje, de po jekh mindili me amalenge, Nek roven man, neka `alinen man, Te{ko, nano, me ka merav, Me ~haven ~orole ka mukav.

3.

Mila majko, na d`angavman rano ~iro rano mange dodijisarda.

Mila majko, na d`angavman rano, ~iro rano mange dodijisarda.

Dikhes dejo, kola u~e jablaja, Khote a{aen ve tug eve `alja.

Mila majko, e zvonurja maren Munre Miles mules kaj ingaren!

82

Muzikane instrumentija

Ko Roma si phend`arde akala muzikane instrumentija: davuli – go~i - tapan, tobo{i- tapan(baro davuli), daira- defi -daire, dalburka – tarabuka; truba, zurla, grnata-klarineti, gajda, saksofoni; kemana -violina, bas, gudalka, tambura, huti

Phu~imata: Kola muzikane instrumenija ba{alena o Roma ko bijava ki tumari diz?

Na koi muzi~ki instrumenti sviraat Romite vo tvojot roden kraj?

Ko kova instrumenti ba{alela o Ferus Mustafov?

Na koj poznat muzi~ki instrument svira Ferus Mustafov?

O Roma si mileti so but mangena i muzika ( ~algija ), o gilja thaj o d`ivdipe.

83

Romane gilja thaj kjeliba E Romen isi but hojra. Popend`arde horja romane si : ~u~eko, Telo va, Topaansko horo, Kova~ko horo, Borikano horo, sasakoro horo thaj javer.

Romano bijav ko [uto Orizari

Romano d`uvlikano tradicionalno horo

84

O phurane romane profesije

Rom kalajd`ija

Romni kalaisarel i tepsija

Romane zanatija

Rom korpari

Rom kerela ka{tunale roja

Pu~imata : Kola zanatija o Roma kjerena ki tumari diz?

85

Rojad`ija

86

I ~hib thaj i kultura e Romengiri ba{o III klasi Autori: D-r Trajko Petrovski

Lektura thaj korektura Prof. Lejla Salijeva

Recenzentija: D-r Bone Veli~kovski Prof. Vasvije Ja{arovska Prof. Sevd`an Sulejmanovski

Ilustratori : Bajram Selimovski É‚ÉĄÉžÉšÉœÉšÉą ɆɢɧɢɍɏÉ&#x;ÉŞÉŤÉŹÉœÉ¨ ÉĄÉš É¨É›ÉŞÉšÉĄÉ¨ÉœÉšÉ§É˘É&#x; ɢ ɧɚɭɤɚ ÉĄÉš ÉŠÉ&#x;Ɋɭɛɼɢɤɚ ɆɚɤÉ&#x;ÉžÉ¨É§É˘Ę Éš ɉÉ&#x;ɹɚɏɢ ȽɪɚɎɢɹɤɢ É°É&#x;ɧɏɚɪ ɞɨɨÉ&#x;ÉĽ É‹É¤É¨ÉŠĘ É&#x;

ɋɨ ÉŞÉ&#x;ɲÉ&#x;ɧɢÉ&#x; ɧɚ ɆɢɧɢɍɏÉ&#x;ɪɨɏ ÉĄÉš É¨É›ÉŞÉšÉĄÉ¨ÉœÉšÉ§É˘É&#x; ɢ ɧɚɭɤɚ ɧɚ ÉŠÉ&#x;Ɋɭɛɼɢɤɚ ɆɚɤÉ&#x;ÉžÉ¨É§É˘Ę Éš ɛɪ ɨɞ É?ɨɞɢɧɚ ÉŤÉ&#x; É¨ÉžÉ¨É›ÉŞÉ­ÉœÉš ɭɊɨɏɪÉ&#x;ɛɚɏɚ ɧɚ É¨ÉœÉ¨Ę É­ÉąÉ&#x;ɛɧɢɤ &,3 ɄɚɏɚɼɨÉ?É˘ÉĄÉšÉ°É˘Ę Éš ɜɨ ÉŠÉ­É›ÉĽÉ˘É¤ÉšÉ°É˘Ę Éš ɇɚɰɢɨɧɚɼɧɚ ɢ É­É§É˘ÉœÉ&#x;ɪɥɢɏÉ&#x;ɏɍɤɚ ɛɢɛɼɢɨɏÉ&#x;ɤɚ ÂłÉ‹Éœ ɄɼɢɌÉ&#x;ɧɏ ÉˆÉŻÉŞÉ˘ÉžÉŤÉ¤É˘Â´ É‹É¤É¨ÉŠĘ É&#x; $/, &HPLOH %HQLP W UNoH NLWDELP GRNX]\LOOLN LON|áUHWLP &HPLOH $OL 2VPDQ (PLQ 6HYLQ $OLO hVN S 0DNHGRQ\D FXPKXUL\HWL HáLWLP YH ELOLP EDNDQOLáL ÉŤÉŹÉŞ ɢɼɭɍɏɪ ɜɨ É›É¨Ę Éš ÉŤÉŚ ,6%1

&2%,66 0. ,'