L]UD5KA
"ilro
PO
ISTRA PLANINE
*
pi
penjanju na planine iznatl 8000 m ulaze
Planina
u 'zanu smtti. Nedostatak kitika iznad 7600 m rczultna zbrka n i n
razniitj a nje n,
tlabon prcbavon
i
NAJBRA USPON NA SVE VRHOVE IZNAD 8OOO M
jak Jerzy 'lurek' Kukuczka popeo 14vrhova viiih od 8000 m za 7 qodina, 11 miesecii 15 dana- Ptui uspon na vrh Lhotse (8501 m) na nepalskotlbetskoj granicl ravr5io je Po
se na
4. inopada aqatne 2a Zivot.
.
1979., a
podjednjije
pothvat ostvario urponom na 5h sha Panqmu u Tibetu 18. ruina 1987. U alpinktiik m krLrgovima vrhovi Dnad 8000 metara smatralu se konainim lzazovom, presijinljim od osvajanja tedam whova'.
NA'MLADA OSOBA NA EVERESTU
*
PRVO OSVAIAiIJE
Nepalka lvling Kipa Sherya
lSIRAZUAIKOG
(na s ici dolje desno) popela
GP/'ND SLAMA'
se na
wh [,4ount Evereria 22.
svibnja 2Cr03., u
dobiod
15
godlna. Pd osvajanju vfia pratiisu je brat l',{ingma Gyula sherpa i senla Lakpa sherpa (dolje ijevo). Njih tfoje
bilsu potpoG
{:.4
lu:ne Koreje stigao je 30. travnja 2005. pjeii.e do sjevemog pola i prui na svijetu
*
NAJSTARIJA OSOBA KOJA SE POPELA NA VRH IZNAD
8000 M
Young-seok Park iz
zavriio 'istrazlvaik grand sian', koji sesastoj od uspona na najviSe vrhove svlh sedam kont nenata (3edam vrhova')i l4whova iznad 8000 m te pjeiaienja do sjevernog i Juznog pola. Njegov pothvat poieo je osvajanjenr Mou'ri Everesta 16. svibnja 1991.
Najstarija osoba koja se popea na
jedan od 14 vrhova vii h od 8000 m je lapanacToshlko Uchida, koj je osvojio vrh cho oyua,
ielte najviie
planine na svljetu s 8201 m, 1. listopada 2002., u dobiod 71 godine.
*
ZEI{A KOJA SE NAJVISE PUTA POPELA I{A EVEREST
Nepalka Lakpa sherpa (na dicisasvim
ljevo) petise put uspjeifo popea na vrh l,lount Everesta 2 lipnja 2005. osvojllaje vrh sa supruqonr, Amerlkancem Georgeom Demarescuom, koji5e tada sedm put
perjao na naivi:u planinu na
NAJMTADA
OSOBA KOJA JE POSJETILA OBA POLA
Ai
Amerikanac lonathan Sllverman (r.
13. ipnja 1990.. na dicidesno) stiqaoje do sjevernog pola 25. ypnja 1999., a doJuznog poa 10. 5i€inja 2002., u dobiod
11
1211 dana. Do sjevernog
je pola
godina
doi.o kao ian turktiake eksped!; cije na rurkom ledoomcu Yamal, a dolu:nog pola na joi jednoj
turistitkoj ekspediciji, spustivii na c lj zrakoplovori iz iilea.
se
PRVA POLARIIIA OSVAJANJA Pet ilanova norueike ekspedicije
predvodene satnikom Roaldom
POLARNA PODRUIJA
*
NAJVECA
POLARNA./AiIIARKIIEKA
Iako su nakon
EKSPEDICIJA 'operacija Hlshjunp' an'eriike latne mornar ce, istla:ivaika ekspedicija s ci jem izrade zemlio
vida, zvedera je na Anta*ticl u ljeto 1946./47. Ekspedkijuje iin o trinaest brodova, av ona
*
Engebrethom cravningom Amundsenom stiglo je do luznos pola u rl ratiujutro 14. prosinca 1911.
ukljuiljua i nosai
Phllippire Sea, oko 25 aviona
53 dana dugog mada od zaljeva kitova ponali prvi ljudi kojima je to uspjelo. Putova i5u saonicama koie su vuk ipsi.
Amer aki istra:ivaa Arkt ka Robert
prva osoba koia ie stigla do siev€rnog pol.. Krenuoje s Peary ie
bliek m 5uradnikom Amerikancem
Mattom Hensonoms rta Co umbia na kanadskom otoku Elesmere 1. oU ujka 1909. Pearyje 6. travnia
zakjuiio da
PRVI LEI ZRAKOPLOVOM
IIA ANIARKTICI
Ameikanac dr. Alben Paddock
Pruilet etjelkom teiom od zraka antarktiikom kontinentu lzveli
su
zrakoplovom Lockheed Vega Auetra ac sir HubenWilkins
i
Amerikanac CarlBen Eie son 16. studenoga 1928.
n€
crarytigao je do sjevernos poa avio nom Dakota,3.5. 1%2. Do lutnog pola etigao je 12.2 r961. voz om Sno Ca! kao i an znannvene skupine lz postaie McMurdo pa ie ponaopRa
osob. koja ie posietila oba pola.