Issuu on Google+

G-rN\ESS WORLD RECORDS 2007

SADRZAJ le akte boli

Svako poq avje oznaieno boiDm da bstega pronai i, a podn.slovi ! og

ian ilorratvan

nat

toioqrafie

pojedinonma ibroj[ana

r

-1*9tu1";5

u boii

obdgaaene5u dodatnm

i

\v-l \

o.0.",

".*-i", r nlpirem

s

I'Hm*.'

\t

(tooour

I

Vodozemd igmazovi ...

Dan Guinneseovih

Pti(e... ... ... ... ... ... ..... . .44 Sisav(i. .. ... ... ... ... ... ...46

..8

svjetrkih r€korda ....

oko

c:\:, -:\l \: . :{s-AvuENr ::(::: _

-

: - :: :,

-.

_

:

'

_

evijeta

ptANET

'

'

14

.18 '20

Dinamitna Zemlia

Rijeke

10

ZEMLJA 12

zemlja . . Podzemlje ... Purtinje

ijezera . ... ... ... ...

Vrijeme. ... .. .... ... .... ...

.24

.28

Zlvor NA zEMUt 30 Neobiine bilike ........ ... .... 32 Jednostavniorganizmi

. .34

K!kciipau(i ... ... ... .... . Ljuskavci i mekuici Ribe

uuDsKo Rotlenje i

flJEr.o

iivot

.42

o2

Starenj€ idugovjeinost. ... .65

rvreaicinrt" tuoa... Bob5ti i Tiieto

... .. ...ia

medicina

;;

itiepota. . . ... .... . .72

.36

...38 .40

UUDSKA POSTIG UEA

74

......... ... ..76 Epska putovanja. ... ... .78 iizdriljivost ... .... ...82

Maratoni .. ...

...

..

...

Masovno sudjelovanje .. lJ

... ..84

...

minuti...... .. ... ... .....

U iednom

danu...

86

...90

..... ... .92

Ne pokuEavajte

ovo kod

kuie...

... . Zlatne godin€ .

..96

Mladitalenti

.98

..

.100

Sluii li vas pamtenj€?.. ...

102

zbirke. ... ... ... ... ... ....

..104

DRUSTVO

106

Drevni svijet. ............ ... ..108

svij€t . .. ... .. 112 Potroinja. .. ... ... .. .... ..114 Moderni

Nesrete. ... ...

lstraiivanje... Snaga

Pokusajte ovo kod

. ... ..... ... ..54

.. .... ... .... ... .22

Mora ioceani . . ... .... ... ...26

l.

...

UVOD

kut€

.

Rat

118

Spijunaia. Zloain ikazna

... ... ... ....

.120

. . .. .. ...122

Bogatstvo ... ... ... Kuani ljubimci

.

....126

tantastiino vo(e i povrte...128 Hrana i

pite...

Hobi i razbibriga

.. .... ...94

.116

.

..

.130

l

l.:i

;i

'd

'' :'

.i*:rr-

l..r

jud na kao no su Potatne razqovore I .em u zviezda ad.ry/; Pbnera Daniel R.d.lifL (r35 st.), nov' DoktorWho David Lnn.nl (173 jr,),nalvei:ivur pusiolov 3ir nanulph Fi€nn6(220 nr), kozmonaut s.rgcj xrlk.l.v(la3 5t.) i rkuplrai aviontkrh v,e c za

muininu

r)l rtrani.e

lli.* velmul.n

(10"4

leh. pror.v lj.h. tlovj.Fjarn. rlik. c prv.ialc t,a. r.o?,\a. Po4br. lo.ociar "' bo' oroq-\ruvdmddrore Ibru Fro de poql"dr'e D,n$l.. I

c

o

l\cobii

aovj.*a m iviiefuu iini(55 nr), doznajte

n

Naho ve! novonio

rekorder. Guinn€rov h svlelsk h rekorda u punom

c tla v-

ZNANOST I TEHNOIOGI.,A

138

t.omatranje zviiezda .... . ..140

.. ...142 aakete... . ... .. .. .. ...144 nraiivanje svemira ..

.ternel

..146

'leobiinipokusi.. .. .. ... 148 3ranice znanosti Raaunalne

igre ..

150 ..

TEHNoToSKA

Bi(iklizam..... ..

194 Arhitektura .. .. .. .. .. 195 Spomenici.. .. ... .. ... ....198 Transport iturizam.. ..... 200 Oruije.... ... .. ... .. ... ...202

Nogomet..

posncrutl

.. .. ... ... 204 Najduii.... .... 205 Najviii... ... .. .. ... . 208 Najbrii...... .... ... 210 Najveti...

212

SPORT

UM.'ETNOST r

MEDT,I

Umjetnost

iizloid

Stripovi i(rtani Knjige i

...

170

...

..172

romani .. .J74

tasopisi ...

..

Televizija

..176 178

F

movi .. ... .. .. ..

c

azba

LJ

cirkusu ... ... .. ...

..1A2 J86

..

..192

Akdiskirportovi . ... Ameriakinogomet

..

.. .. 214 ... ...2'16

Arl€rika Automobilizam

218

..

Sportovi s loptom

Kolarka..

. .. ..

... ...222 .

. . .

. .

. 225

..

... ..

Golf.

240

2U

. ... ... 246 igre ..... .. .248

Hokej na ledu.

olimpiiske

LJpoznajte na{e natoniljenlje vi3€(ruke rcko.dere i dozn.lre kako i v

moiete poilali rckorder 52,

oMte re

spoobndti judskog ujel.

jahanje bikova..

Ragbi T€nis

Dvqan. davnih.

IJ.lsni elcl€il.

Profesionalno

Ravno u

PRESAVUE E STiAI{ICE U JEM tzoairru:

ovocoorl

metu

... .. .250 . 252

.. . ...

254

isportovi s reketom 256

bude

da

n snuto, ranegnlto

oblikovano u svim moguaim

bzar^imoblicima velinama

aud6no iiielo. u

zag edalte ,e

5ebe ipozfalre

r

otene

Otkaaena svjetska

prvenstva.

.. .. ... .. 258

Vodenisportovi Zimskisponovi

X-igre

...

..

..

Sportski rezultati

260

P33ell ov6ti o 3l.vnint, Doznajte poneno o najveiim 'lovator ma mealu zvLtezddma,

kao ijihove najrkivenF

... ... ... 262 ...

.

..

... .

254

node.i uboji... Po! edalte me$td.re uboi(e iudinasviierur l5l. izb iza naj5tra<nile

.

266

...

278

i

..... .230

.. .. .. .. .. ......232 Borilaaki sportovi .. ... ... 234 Kriket.... .. .. .. ... . .235 Bejzbol

..

238

Kazalo

pojmova.

..

Zahvale/lzvorifotografija 286 Zaustavit€ tisak

. . . . .

.

.

288

Upoznalle zvijezde najvatnij€ rporedne nvar na 5vtetu

postiqnu(ima. 157,

WWW GUINNESSWORLORECORD9

rtrani..

COM

'

G l\NF5s woRLD RECORDS 200'

UVOD 65.000 OBRADENIH ZAHTJEVA... 2240 NOVIH PRIZNATIH REKORDA... 36 POJEDENIH ZOHARA... 1 MUSKARAC ISIETOVIRAN OD GLAVE DO PETE... TO MOZE BITI SAMO JEDNO. NAJNOVIJE IZDANJE GUINNESSOVIH SVIETSKIH REKORDAI Datje:

.

i!

Dobro doi nda.le iajpopulamije kit qe ra s!l€t! za 2007. Prije 5ve9a,

t'tajsta ja aivuaa

osoha. Maria Enhet de

ve ika hvala svima vama

sldteova sl uZbeni

.€tti f ikat

!

kotlne

naiem p.vom Danu

Guinn€siovih 3vje6kih rckorda

GSR- a :

9 nld€.oqa

Zeje posjetu natin uedina

-

proa e godlne.

smo prodavitidan kada su

G! nn€ssov svj€tski rekordi postali n.iprodavanUa kniisE na svijetu s auroBkim pr.vima. Htio ie sldterovat (ijelisviet B I strio

i,

ugostitiu nalem rredu u London!. Najdojmljivi tr€nlrak proalegodine bila m jevoinja na

ponavj.nja rekoda, od lslanda do lohannerburga, od New Yo*a do

Eye naivefem kotattlvidilovor - r ekipom lV vijeni 2,361 mvsokim dlvom k

Novoq Ze anda. Dan je bio

unltrainje lvongoLije.

revjerojatno u5pjel.n, a v ie o tome mozele proi tat vei na sjedeaoj

zabora!

oomai ni des€(ima pokuiala

\i

obojicu rckordera, Klreza Xl 5huna i AustralG Lu.kyja

Dcgo mile tto vam mogu otkiti da s! n.i. dv. klasiina, dusotralna rerorca

-

kotaau London

t

(N kada neau

iskustvo mjerenja njegovih

bosih nopala nakon cjelog dana Ekip€ GSR a sudjelovala

!

poia(ena

j-"

ito le

doieku dva sjajna

reko.dera koji 5u portavilinove (and de za pojam punolov ne'.

Pridrui

smo 5e britanskom prncu

williamu na dokovima dokle iert tao 23 godilnjem Brtancu O elu Hkku koj j€ ponao * naj'nlaila oroba koia ,e pl€5la Atlantski ocean veslajuai ( o(ean uop{e) ianr i

*

ir)

.

At PREDSTAVUAMO,.,

Novr NAJvrlr

tovlex tttl svrrrru l.lr€dnlk Gu nnessovih svjetskih rekorda craiq Glenday predaje Kinezu Xl shunu slu2ben (ertifikat.

Xishl]n (zdesna. naravno) oveje godine pryi put naplnio svoju rcdnu Klnu i posjetio londonskl urcd Gsn'a.5 2,351 m, iaj kozar iz Unutrainje ldongo ije potukao je starirekord... ra manje od jednos

rt

{l tt-:.' 1', f

rt a

r)

*

GsR UPoZNAJE RICKYJA GERVAISA

REKORDI U 8ROJEVIMA... lt.5il6 3kupljen h

pos a(icr 2005 bila je opoznavanje o(em e.ije u uredu, Rickylem Geoai!.m (sa'vm zdeina) injegolim piiatelji.

'ava _"

predheta (uklluiltu( 635 I ica lz reno.an., 11 t05 rvini. i 2l.000.urobusnrh

!

-a

Karlom Pilkingtonom i sreph€nom

','e.chantom. Na

147.

nranici otk.ijte ko.

dtl.@

do r/oadi€ri umebeni rcd.rnovi lih britanskih vodirelja. (o

5u puta

tud onika u grup nim rekord,ma (ukljua!luc

62t harmonika$. 257 lrbutnih plesat ca, 16.117 o5oba Nakon toqa, znanslveni

evFtnik

1l l80ljud, kojitu

oavid Hawki€n ija bil,tmo -ed! prvima na pini koii $ aenital :-er tkom pustolovu steveu Fossettu

:5cn

-a(on . n ldulj€g irioct lnog lct j. r vremena. zahvalujemo s,/ Richardu I?

.'..:e'ma* Evenl Manag€ment jto - calc li ta dv. 5jajna dog.data

eu

J poglavlj! Umjehon i med,ji :?t monaLn razvol ada.ae ::n nacju - digitalne 9 azbe. Pokunl :-o b ti tto aklualniji na tim -:oudLlvim novim podruajima

- rekordi !: conavjaju ruie slakod.evno - a _:! evtelnic neprekidno preg edav.lu

::.

terwi(e traiec nove superlarive cog avlLr o g]azbi(od 186. (anice)

: :(

nove rekorde zvodata

poplt

Monkeyra, Jame5a Blunla,

'':.onn€. qrupa

U2 iGor laz da ie lazqovalamo s vaiin .ei m rekorderima. Ako ne tubt€lj

:_ -. ie. te Dodo.

tlho

i

za va5r proeitatle

filmovaoNar

ito nov doklor kaie o

nljduqotrainiioi

rlanrtvdle l'ttasti&|oi

s€riji,

i

F Da. el Radcliffe o5jec. zbog toga noglumi! f mu kol je najbrn F.od.v.ni lilm n. DvD-u lmali5mo

I

v

POSTAV|T| - tLt sRustr - REKoRD : . momci u$jeli 50 u tome, ,udj€lljuci - . n ivcti borlt rod.. m

piliku upoznati nel€dnu

nego dvijeosob€ kole se naa,e u 5k! p,ni najduhov tijih ljudlnasvijeto Na 87. i 147.

nrani(iotkrtte zaito tL

Evans, Ricky Cetoa

s

doepjeli

No, dGla iabacivanja

!

Le€

Eara podataka posljednje godin€

pov*ala se za joi 2244 nova ili obnov jena rekorda. zaio zahvalluj€mo svakome od 65 000 potedi.aca koji ru ove qod,ne izvel lude. zanraiujuae i

hrabre pokunie ponavlianra rekorda

Akoj€ va! rekord potwd€n pdnal alinij€ ukljuten u ovu knjig!, sprltavamo 5e - u l€dnojknji, nio2emo pr€inavit samo ognn ten

brojrckorda aliprcvjeritenaiu ntemetsku nranrcu, mo:da p.oc

t.te

auin

m

Na kralu, drago

mije tto van mogu

prop{rt davea plan ramo ovoqodilnji

poka,a 5!re pra!

Dai Guinneslovih rvjetskih rekorda, pa

m

vozilo u povorti (ukliuaujua 3l2l gollvoz o.

ro:,t ton. pr premijene hrane

(ukluau,u( l0 000 kg

@tryja, sendvti ad 2467

lg

It3A

,k ekova

il96t

podizanja na vrat u

t9I

rrika na rtdleboddu

,64

km na koru6 rkada

knligu.

imenima I Kao i uvijek, 'obiani' ljud

zviezd:ma Nai. ponignui.

slavna baza rekorda 5adrii

ljudiiz 5vh podruala tivota, od Afganindna (n jvisi .laftrt n

po<nite vjezbali todhnje, upotrebu il.piaa za le o, skakanje na pogo.ndpu

ono u aemu ne

najbot Nikadeene

rn€d'r'.r!d.oj ruko.netF, utaloici)

svATKo MoZE

u.

kako

:

,

ryo

qavnoi 0oz

6onu, ie tvrtkama Virqin

:r:.a?(€

tt.9l}l Polte.Lr, imamo posebnu poelanicu

do z mbablea

(* Ejvia€

uklonjenih Lla{a plel., ukrpno 2aal!), od Austra le

i.

najve6e

borte vodenim baloniru do island. i . najb.Djnies isio{,Em€nos ieranja

jaiom.

*

.

NOVIREKORD

r'lovoPostAvuf tir nExoRo

b.lonirn

(vidi 88. n'ani(u). [.lo:ete ,li€nie reko'da lebesplatno i :g.aniaeno emo vatom mailom..

.

'.:.ooro, iaim

nrcg m smjemicama Kao i uvijek Guinnenove svieBke rekorde mozete b€splatno

portavlj.ti ili ruliti - we no mordt utjnitijen da

irn

lo.rt

tdri. t

prrr. pokulej. po6tavlj.nia rerord.. To tete nail.lle uainiti intlrneafom priavom n rurrw.tuinndfl vorldrraordr.tom Dajte n.m lto vil€ podataka o rekordu koii pokulavate post viti ilirrutiti, a mi t mo vam z. priblirno i€5t tj€dana jrviti nalu odluku. Ako nam r. widivata id.j., Do.h o v. mvll. i tmier^ice za pokuL, postavlienia rekorda. Ato lelite bdu urug4 ponoii i prvor.zredm opqa 17, rt r. - uz odr.d€nu ciFnu, vatu molbu molemo ob.adhi !a dana. Xoiu lod nolutnort odrb..ll, rlrhot

t

ti

il WWW GUIIINESSWORI DRECORDI'OM

G-INNE55 WORLD RECORDS

2OO7

DAN GUINNESSOVIH SVJETSKIH Knjigr Gt rrn rroyi svi?art r!*ordl I $m. l. u rtdeio.n. 1974. uJl. u povij!'t porlrySi najprod.v.nlj. kdig. !.:a;ti6.nln .utoBkim pr.vlm. u poviieeti, D. bbmo piorl.vili tu $dlanllcu, odluaili !r o org.nizirdi prvi o.n Gulnn6sovih rvj€ts*lh t kord. 9. studsnog. 2005., k d. cijeli svij.t potla€mo d. s€ utljual I potu5. pon.Yitl neki r€lord.

r9

i. dog.rl.j bio tal(o uspie..n & a.rno od r.& svatog 9. rtdG fiFrtur-ldli Dan Guh..rotlh wi.lC.lh ltlod.. iL ndol lnt rn€Ltoj scanid *lvI.gllrE3&roll*rods.om&r|rd.y Iai

troga C.ytd

I

ortdF. k.Lo re rnond. uldiu6rit

.

NAJVISE SKLEKOVA NA

NADLANICAMA U MINUTI

VAIROGASNIM ZAHVATOM NAJBRZA

MIUA

amer kanac Arhrta Furman preiao je m j0 nosea d'ug! oebu preko ranena za 15 mln i11,87

s.

Rekordje porta-

vio u Liberty nate Pa(u u

Ns le8eyj!

u

2005., na Dan

Glinnssov

sAD-! 9. 11. h

NAJVISE GLAVA OBRIJANIH U 24 SATA

Ukrpno 23 069 gl.va potpo

noje obria"o ! 2arta na sedam G- " okacja d jem l!:no.Ir (ie Replb ke Tme le udrLga CANSA Shavathon

pon.

I

d GJ

lnesovejeiski

I{AJVECA UDAUENOST

8r tana. Steve BJgda e napravjo je r00 5k ekora na .ad an.ama u

PRIJEOENA NA VODENOM TOBOGANU U 24 SATA Ekipa od 10 zaposleiik. prel a je

jedncl

750,276 km u 24 sata

r -.r

.a

sn manlu emisije

)N.. D?s a.d Mel show u p.c!:o' ama London Studiora u Vel. 9r

ia". 9 nudenoga

2005.

.

NAIBRzE ISPUAI'IJE FRAPEA OD 5OO MI. s!lei5( rekord ! 5pijanju frapea od 100 m kroz samlku iznosi9,8 t a costav o 9a je Britana( otiAnyanwu emisije Pa,/ o'6.adl "a

'.imanju 5hor u pronorijama London Stud osa u Vel S.raniji 9. st!denoga 2005.

.

*

*

iIAIBR2E OGUUE I POIEDEN LIMUN

svjetsk rekord ! suljenju ijedenju limuna,46,53 r ponavio je Britana( Robed [,4.lk Sumt na sn manju emislje ITV-a Paul O'Grady Show u

prcstorijarna London Studiora u Vel. Bdtaniji 9. nudenoq. 200s.

n.

74-merankom vodenonr robogan! u Sremer Biideru u njemaakom gradu Br€meno, u povodu pro5 ave Dari Gulnnesrovih svjetsk h rekorda.

.

I

.

NAJDU'I EUAIGEE SKOK U PARU

NAJDUUI PJEVAEKI

ac Grant Denyer (desno) i Novozelandanin A. J. Hack€tt zveli

MARATON

su bungee rkok iz helikoptera

(POJEDINAI O)

letio na visiniod 300 m tnad plaie Eondiu austrakkom Novom lLr2nom

Aunra

Najdulji ptevaiki maraton koji je izveo

kojije

walesu, u povodu proslave Dana

I'ajaoje s4 h i41 min. Re. kord je pon€vio Nijemac Hadmd pojedinac

Guinnessovih svjetskih rekoda.

Timn u Warenu u Miirlt2u u Njemal koj od 8. do l0.nudenoga 2005

yjfiifl:iiHT:

f

*

.

.

NAJDU'I STRIP str p koj je u Lucci u lta ij napravi a ekipa od 3s Disneyjev h crtata iz Italije pod nanovom Ci..lo e i/ .onpleanno tottotopft lciccio i ludl rodendan) blo )e dug 242,45 n I rok 0,9 m. Strip je dovrien u

r.kordnom vreme.! od 8

h

i

l0

m

.

NAJBRZE REZANJE MRKVE

Britanskikuharlames lradin (na did prjkaan g cenifikaion, pokraj vodnelja ains eyja Haiflot(a) osulioie inaczao s15 g oprane mrkve u

jednojminutina

snimanju emisje TV posraje BBc 2 Read/

stead/ Cook, u povodu ob lie:avanja Dana Gunnessovh svjetskih rekorda 200t.

*,@i i

'-'

Et,d

I t\

.

NAJVEEE

lqveie g.(e

GAEE f

na svjetu dug€ su 144 m i iiroke 10,4 m, a izrad li su h .. padnkipokreta protv siromaitva iz Boltona pod nazivom'ca(e za r romanvo. lzlolene ru i izmj€rene na gradskom vqu u Boltonu u Ve Br

.

taniji9. nudenoga

2005.

.

NAJVISE

POUUBACA U MINUII iJnr.ka Granta Denyera u jednoj

-

nut pojubile

NAJBRZA

Charlene

su

52 osobe na sn manju

Inon

(sAD) postavila je 9.

rjeijuciena na knjise. Nalijepilaje

ci*

o'cr.d/

pronoijama London studiosa

J.

Gerardo Barbosa Llma F ho lzBrazila

posjeduje najvecu zbirku raznih

Yalertlne, koju su irvorno otpjevaii

Lucy Ewing Cooper u

WsapunkiDa/ar poikGj l970ih i poetkom 1980ih.

Richad RodgeE iLorenz Han. le priznata 9. nudenoga 200s.

duga su 3 m, visoka 3,5 m

lsnoka 1.8 m.lz'adio ih je

intee€tacij€ pjesme MyFurny

u Vel.

Eritanii. Charlene je poznatja po ulozi

Eritanac Edd China. a

zb*a velikojBritaniji 9. nud€noga 2005.

--

na Novom Zelandu

9Il.2005

veEia

ine pjesrne. U slojoj kolekcLl ima aak 1384

NA JEDNOJ NOZI

NAJvE(A MOTORIZIRANA KOUCA ZA SUPERMARKEI

NAJVEtA zBtRxA RAzLtCltH vERztrA rstE

show u

NAJV|JE cARAPA

r.

PJESME

1.

ne na iak 24 knjige u minutina sn ma

\.vozelandanin Alattan Ca pin navukao e T0iarapa najednu nogu uauck

'I

1

2005 svjetski rekord u najbruem ljep-

*

NOVOPOSTAVTIENI REKORD

*

oso8A s

nju emisije lTv-a Paul

;.du

NOVIREKOBD

'PtSTouEM' zA cUENE

:n s je slrtte u sydneyju u aunralii, - povodLr prodave Dana cuinnessovih

.

* .

il

Prije toga,

7.2005., ponavio

,

i€ pu.tet nje p'sti-

|ts,r'

*NAJVEEE

NOVINE ,, je

Najve(i p mje,ak novina izdanje britanskog lista sun.

I

v€liaine 3,01 x2,51 m. Rekordn pimj€rak napravila je britanska tvrtka vktory Design Ltd. iz Clownea ! Cheele'fleldu, u povodu pruog oana Gu nnessovih

wjetstih rekor

,":'.tri1"fl!,!'

,,

da 9. etudenoga 2005.

.)

.aE EEEE-' L r--

!- : -

Sh,

jl

7/7 mum

urqes l{\Ps to ba(k Blair on tcttot \avr WWW6UINJ'IE9SWORLDRTCORDS.COM

9

G.IN\FS5 WORLD RECbRDS

2OO7

OKO SVIJETA SUCI GUINNESSOVIH SV.IETSKIH REKORDA OBI5LI SU SVIJET DA BI VAM PREDSTAVILI

ovocoDlsr{Ju Kr{Jrcu. Evo sAMo NEKOTIKO MJESTA NA KOJIMA SMO POSUEDI{JIH NEKOLIKO MJESECI...

LAs vEGAs SAD: NAI/Eca Ame da rom '

c't ! -' Nadine.ou*e z!" :

'irflil:i:t':':'

zAKls{

BIII

U

?

*i'a*

A

e!no)

.-i."r,a" " -.^r,,

."; :."j"'Iiiil.l"'

zn^FovuAcAvAl'l lRs(A cenuPrltr Puuu

iiiint i;,;;;";,;'.,,'-",.',..""'"""" i'iiillli".iJ"'i ol o'-",'"'""0'"u""'^'"* ;''0""^n-'-"*' Sl,iilll'i,'i^". ii ""0 " - ',"t" Y:li t:J,"::.:"" ::il;:;;;;ii;; i;'r i!l,1ill'i!iLli,l *"'"n n lii#l,i,i';:;;;;"; +""""'"'".'''"*'',,,, "",-' Pr^ "11,""r".'+ ""'"

*t*o"r*tl^ti,IfC .:' : c,,,?lo.lEill[aq]]Si;;::':i i;vr.A::i-.6,. ;l'SGrl?f :";"J: :".]i:'-::r""iiil.:" _ $\Lh,e ---... r ?_*^iddeMe";^doro\io -. ,oo"-"' i."iji. ""'.".ii.,i",'i "':-:rq!i'|;jsstrx :*..h. i,iiii: :'.:,!;;1 -"';".i" *+'"'"' ;',ifi;:

;1

$l#:::::..-'i$*+ "

$i#11:'*m,;:r;:",

,t;,i;ii';iffi ",.. .....;il,,:,,1::i,*.

.I

MI'HAEL, BARBADOS'

i:r'vxl*1,:l'l::lltl ",.

t' l"l-,.* r"'. ". t""c"'n''o'' "* " i-u,i*u P'"a"".

;;ed,h,€rtrda b o e s'dr ch"r€'^Y1r

t'

u]vtcn perADl vozru w[rv<

ru*r#ffif:r t

lr-i--l"l.r

-' I

'iiir-iidi,rurvm'e re..otu

ifr lii,l,li'i1;'*'";y;" r l ::li:i:1*l t.''"'.'i*a l#)i"t'f ll!lli,"Jililti';'"; ,.'-" b' ;+,1:.1:d; i::ill]lGffi ::T"l[fr iiinJ"i"'llli;li'i l,i::li1"#,""1fi il i"iii 1"1",'""" J,li',ff

;"

::m; bilo r.kodio hradiol

RoiriDAit, IA'VIIE UUDI

:icne

tzOZEfl

""'*'

*r'' iillJi

CfiI'E

G,

U{I'TiASll.,A MOllGOIr,A:

Uopre nismo znali da ponojl klnerka pokrajina unurainla Monqollja re do[ nigo tuiida ondje tiviv.o viek tovjek Poka2aro

ft daj. xishun doiira Eko.der pmjeilino ou vkinu od rekordn

h 2,161m u njoqovu

S*r:

OD',EVEIIIIH

t3. d2ujka 2006 , Drotazeri

're'damom.uqled.t l50mobi/n,hieterdni !'r trq ur(ama, bezbl qe ni{e - nrati.. tvredoatr st. ponavrran,u .ae$ov. 5vj.tsr oq rerod.l

llarvEca hAlf,A zvtt'lA I

sv.rErlosr{A t(Uusa t{ svu€ru Protelnlt za rero,de Ma(o f flqatr, (aore. h/ovo,.b,nn"." E utudsom€ 2005 u Hong ronsda b D;eda.c;inn--" .enno d ( anolima Hongtonstoq u,eda runz,n <v,rc en& u gEd*ojtuq vdoria u q,b€nuza DEh otjetlaratu 33,gr.da pa ulo nanq" roi"cro ti.i_

x!tu

'

.v,.flGn. tllira E,vil.tu,

t itou ng(of,D . titovoPosravuEM

nEKOSD

., GUNNESSWO .DNEODNO' Grrnr Denyer uz pomot

shedra a(o'd..

z

Chrb cu'nn6rd,h w,ekk,h lu

iaddlo;

orig na nu'odro W rr/u u (oro, ru 200!

\

v..."-"'f ,oMISTE5NUnG,,u2fl oAliII(A iEPUBUT^: n^lvEo rlozrl( oD LtitEt{xt Hi^xG tuan w'UEfi le Gn nlaton) nadqtedao E$oi o

tu,hnsbvrv€6tircrord rruznoarrid.olite

t a

o?urru2o06 Najv.o mozd* na Naoondhoh lrednu doh,

' ""

odhnu

ovotJa(a l

;r;,, "i", r"" .

;;;:""'"Ntss!\roRLDREcoRos

coM

& PLANET ZEMLJA

NAJVECI KOPNENI KLANAC Grand Canyon, stvaran milljunima qodina na rljeci colorado u sjevemo-srediinjoj Arlzoni u SAD-U, proieie se od klanca Marbe do grebeia Grand Wash, u duzini od 445 km. Dubokje 1,6 km, ito jeietki puta viie od visine Emp re St.te Buildlnga, a ilrok je od 0,s do 29 km. To znaiida je na naliirem dljelu

$mo 4,8 km uiiod

najkraae udaljenosti izmedu Enslerke

i

GIJINNESS WOR LD RTCO RDS 2OO'

--!IE:'rr, Lll

of s0to)tu0t!oM55INNtn9

{G-rra:'r!-6-ErsE: MMM

'-..-1.

NArVtSt GRANITNI MONOLIT

IIIAJDUUE LEDEiIO OOBA Geoloiki dokazi govo.e da je zemlja u

.)

pa*u YGemite ! ameiikoj

eojoj ranoj povijsii p'etryjela nekc liko edenih doba. Najduije inajte:e ledenodoba b ojeonoprije2,3 do 2,4 mlljarde godina ltrajaloje oko 70 m ljuna qodlna. U rom je Gzdobiu

saveznoj dr;avl Ka lfornlji

cljea Zemlja vjerojatno bila prekrlvena

najvi5l je

granitni monolit na svijetu. vsok je 109s m, a granitne nijene plutonija

ledom dub ne pr bliino

nanale su prije otp like 102 milijuna godina.

NaFtarija nijena kojoj je znansiveno utvrdena naron je Acana Gne ses,

ElCapitan u na.ionalnom

1

kn'.

NAJSTARIJA STIJENA

pronadena

Lr

sv

bnju 1984. stalaje

3952 mlljuna godina. stijene je tijekom kanadskos kog lstrazivaakog projekta ameriaki znanrtlenik

*

di

geolot

otkio

samuel Bow-

ring 320 km sjeverno od Ye lowknifea u sjeverozapadnim podruaj ma u Kanadi.

NAJVEEI KONTINEI{T SVIH VREMET{A

*NAJWRDI

svi su danainii kontinentiprlie

OKSID 5t

iovt

ima KH od 33 (ill

l,lohsovu tvrdo{u od 7,5 do 8) i ietvrta je najtvrda poznata

modifikacja siq moida potjeie od udara aneroida ili meteorita. KH znai 'lvrdota po Knoopu'

otpilike

mlljuna qod na bilispojeniu iedan 3uperkontinent, pangeu (ito na gri 250

PRAPOVIJEST

*

(kvarca) l

NAJSIARIJI

ZEMUII'll

I{AJVECE ISUSENO MORE

Geoloiki procesi pije otprilike t9 milijuna godina zatvor lsu moukiprolaz i

oznaiava otpor materijala prema utiskivanju diiamantne

izmedu At antskog oceana iSrcdozem' nog mola, ito je u nekoliko desetaka tisuaa godina uzrokova o potpuno ili gotovo potpuno isui vanje Sredozem-

rog mola. Buduaida a

iuob k!

j-"

voda isparava-

kiie padala na Gtaiak svi-

jeta, poranao je pro5jeini saliniiet qtetskih oceana i motda je potaknft

poietak ledenog doba. Pde otpriike

5l milijuna sodina, probijena je barjera kod danainjes Gib6lta.a i9edozemno more

se

opei ispunilo. Danas

Sredozemno more zauzima

p

GUINNES5 WORLD RECORDS

bli:no 2,5 miijuna km':.

2OO7

kon[naai 'sve zemlie'). Panqea F pc aela lomit prie otprilike lS0mllijuna

FRAGMENTI

qodina zboq tektonskih plcta. Tako su nastaLe danainje kopnene mase.

Sitnikr sialc rkona otkriven Lr Au'tra ijinajstarj je zem jin fragment. Budutida mu se

ponaje vidljiv kad shvatite da se oba e Afike ilu:neAme ke poklapaju kao

43 do 44 mllijade godina, tajje komadie 100 nrilij!na

koja

godina star jlod bilo kojeg prethodnog otkriaa, jto dovodiu p tanje ieoriju da ie povri na Zemlje u to vdjeme bia o@an otopljene magnre.

Dokaz za ponojanje pangee

Danas je

lraivefi kontineir Azija,

za uzlm a

45,036.492 km'z.

Afikaje

na drusom mjesrr,5 povBinom od 30,343.578 km:.

I

-

'{gt-

va

{r

h

Ova rkupina kLbla dio j. najv.i. q.od€ Ako ne u nale no znaii tal nazt 9otra:ne

- ..-*-*j$L"

'\"Jr,

..

RELATIVNA TVRDOCA MATERUATA Mohrova ljestvka je nandardno s.edstvo za usporedbu wrdo(e krutih tvari, osobito minerala. lme je dobila po njemaikom mineraloqu Fdedrkhu lvlohsu

I lj*i'iilll;iil,li,ll1',i.x"j'"' I€, f.

4.

r.arc,t

-.oZe

-Uarrenrm

nouttem

se zaqrepsl

--$

Fluorlt - ne moze se zagrep(i bakrenirn novaiaern i ne mo:e

5. Apatit-jedva zagrcbe staklo ilakoqaje zagrepstinoiem 6. odoklas - lako zagrebe naklo, a jedva ga se mo:e zagrepnl

7.

Kva( - ne mo2e

se zag

repni lurpijom

&.rt

10. Dijamant (desno)

*

NAJVEEA GLACIJATNA GROMADA+

'.. .:ia ident fkirana g acija na gromada j€ '8 g Rock' b izu Okotoksa u Albe(i - l."adi DuSa je oko 41 m, i roka oko 18 m ivkoka oko 9 m.Ieiioko 16.500

: : ral b ok kva(ita preneren je kretanjem ledenjaka (vidi kvadrat desno) u :-: _ od 480 km od do ine Athabasca blizu laspera Albert, pije 18.000 do ':::! godina. Lr

*

PRVI IDEI{IIFrcINANI

METEORSKI KN,ATER '.'::eorirski kraterBaninger (poznat .r. Mereofiki krater) u ameriakoj

i:.eznol dr;aviArronije r!pa

j

_

u

tlu

_€ oko 1,2 km i dub ne 173 m.

:.:

oz vjeirju da je zeljezni stvor o taj krater . oipril ke 49.000 godina, :.:. .dlrao silinom koja odgovara

:

::e.rt kojije

snazl od 2,5 megatona INI-a, ito je viie od 150 bombi baaenih na

ELEMEI{TI I MINERALI NAJRASPROSTRANIENIJI ELEMENTI vodik je nairasprostranjenii €lenent u svemiru (iinivie od 9070 clelokupne materije) i u sunaevu sust vu (70,68%). 2€ljezo j€

n

n.irarFrostranieniii .leln€dl

z€hlji

jer .ini 350,t zemljine dokje molekulalnidulik (N)) naiiasp.ost'anieniji elelnc'|l o atmosteri je' zauzima 78,08% volumena atmosfeG i tini

mase,

75,52% njezine rnaie.

NAIRJEOI ELEMENI U Zemljinoikoriu prirodnom ob iku postojisamo 25 g elementa astata.

A

*

I{aJMEKE|

.

I

NOVI R€XORD

NOVOIO9TAVUENI REI(ORD

I{A,,TVRDI MII{ERALI tvrdote kao poaetnu toaku ima taLk. tija je vijednoet 1. zboq nieqove mekoae

JESTE LI ZNALI?

It4ohsova ljestvica

i

savrienos kalanja ! j€dnom (poput qrafita u olovci), talk 'mjeru jerjajno rredrtvo za podmazivanje kad nema prevelikih naprezanja (prlmjerice, u puderima za tijelo). Najtvrdl mineral

vetika grcnada drukaiia

ie dijamant, koiina Mohsovoj ljenvici ima vrilednolt 10.

10 000

NAJVEcT KRrsrAL I'tA zEMUt Unutamja jez96 zemljeje kugla tattavlj€na prcteiito od ieijeza, promjera oko 2442 km. Na l€mperaturiod 5000 do 5000'C la je jezgra wda, a ne tekuaa, zbog 9o €mih ilakova u Zemljinol gigantska u:arena lopta ,€liez. v€lika je poput t.i (€tvrtine Ta

rvljeseca i lma masu od

priblirno

oktuzuiu. u postjednjen tedenon dobu, kaje je

preniettali s njetta na kojina tu nanale tako ito bi ih pokupili, a kad bise ledenjaci otopil i, gronade

*

NAJVEcE STANE RAVNICE

100

milijuna miijun. miijuna tona. Mnogi geolozl vjeruju da je ta

qadina, ledenia.i

5alar de Uyuniu Bolviji solju. u

Ia ravna pov.ijna pribliino 12.000

auzima

nalazi se 3650 m iznad

(r WWW.GUINNESSWORLDRECORD9

.,ni.;r-"r'

s*iftl

COM 1I

:,r.'i..

(.

NAJVECE

PI.AITIINE

5unttr

NA,VIJA ToeKA ita zEMUt

Naivea lumoviia podrutja

na

svlletu goleme su crnogoriine iume sjeverne Rusje, koje eie Dmedu 55'sjeverne qeografske iirlne i polarnoq kruqa. Podruiie prekr veno iumama zauziriia za usporedbu, najveae podrui-

je tropske praiume

ie amazonska

praiuma (na slcilijevo) koja prekriva pr b iZno 6,475 m ljuna km,.

*

NAJSTARIJI NACIONALNI PARK

*

naciona nog pirka. Tajmu

aJvEeE JEzERo LAVE

le2€rc aktivne lave u krateru vulkana Mount Nyiragongo Demokratskoj Republici Kongo i roko je oko 2s0 m.

!

le status 1872. dodije io

*

j€od

1882.

eruptirao

NAJDUa LEDEI'I JEztK

nartavak ledenjaka David na Ross

Dependen.y. Proteze se oko 55 km u tjesnac Mcllurdo u RossovLr moru, s prosjeanom iirinom od 5 km. otk o

iirekreat vno nrjesto n.

ga

se

mlivllh obiljdja toq

isprnlena mlneralima) na svijetu nalaz se blizu Aimerie u Spanjolskoj, a otkrloju je lpanjohk geolog Jav er Garcla-Guinea u

e

nala

aktivni geizir,

sejzir Parobrod (steamboat), s maks

60

malnom visinom od

do 115 m.

H malaje uzdlie 5e oko 5000 metara od dna do ine do wha litice (toina brojka ovis otome odak € se mteri) Nanga Parbat, s vrhom na 812t m

oko 4,776000 km, ii57,2% ukupne

5!me5! luuu pretr!a e ![up.o 95,7% povriiie Cookova oloaja, no h aln driavom s najvetim postotkom povr5in€ prekrivene

nadmorkevsine, po vk n leosma p anina na svjetu inajvlia pianina u

NAJVE<I PLANINSKI IANAC

U sjeverozapadnoj

iup jna

NAJVIIA

u zapadnom (pakistanskom) dije u

POIUMUAVANJA

Najveaa seoda (kamena

*

SuMsKA PovRgrNA

NAJvEet PRoJEKT

wyomins. led'ro od najdoj-

je). U Y€llowstoneu

svijetu. od podmorske osnov ce u

Litka Rupalna planinl Nanga Parbat

star najmanje 4000 godina.

NAJVECA GEoDA

zi naiviSi

Mauna Kea (Bile a p an na) na Havajima (saD) nalviia i€ plarina na

NAJVEcA

Falcon scott, a pretpostavljd 5e da je

dijelorn na az u

njesovisu gejzir ('ra s l.ido-

*

le 1902. britansk istrazlval Robert

amer ekoj saveznoj ddavi parka

NAJVISA PLANTNA

PLANINSKA LITICA

Ledeni jezik Drygalski je plut6juai

ulyssei s. Grant, koj je lzlav o da ae tajpark'uvijek bit zdvojen kao javni park

najvetim

1,8 m. Vjerojatno j€ formirana p je otprilike 6 milliuna qodina. Veaina geoda dovoljnoje mala da stane na

lume u Braz lu prekrvale su 2005.

anta*tiikom podruaju

Park zauz ma 8980 km': i

u Nepalu

je 8850 m. Vrh te plan ne najviia je toaka na svijetu. Prv su 9a put 1953. osvoilli i€rpa Tenzlnq Norqay (Nepal) sir Edm!nd Hilary (Nov ze and).

Navajskojbrazd do vrha vsoka le 10.205 m, od iega se 4205 m na azi

Vulkan

Yelowstone u sAD-u prvo je podruaj€ na svijetu koje

Mo!nt Fverest na Hlmalaj v sok

K.invara

Na H malaji5e na azi96 od 109 lrhova planina viilh od 7315 m. se

'Velikizel€niz d', polas !unr€ dugatak 4480 km, rad suzbilanja dezertfikaclle pretjerafoq Projekt je poa€o 1978., a trebao

NAJDUZT

PLANINSKI LANAC Ande u J uZnoj Americi prote:u se 7600 km kroz redam z€maja i imaju neke od najviiih v'hova na Zemlji. Viie od 50 andskih vrhova

svibnl! 2000. Geoda sesanojiod

povriine treb€ o b ti pojum iero.

nalazi se nd

ipirje obrubljene minera ima koja je dlga 8 m, i roka 1,8 m ivkoka

Operacijom trenut.ano upravlja kine5ka Driavna uprava za iume.

5000 m. Lanacje najveiim

vi,ln

veaoj od

dijelom sirok oko 300 km

1l

16

t:

6IJINNES5 WORLD RECORDS

2OO7

j-- ' 1:j-g!LTSIL!-rtLl-i*-iJr.€+

:

lllF

-t'?;i' _j!

-.

,+4

.

*-3i *

DI'BOKA ZEIIIUA * NAJDU2A PUKoIila f{ASTALA ZBOG FOTRESA

.: (

potrer na Sumatri i Andam:nu :.tod o se 25. prosinca 2004. Stvorio . ^ajduzu ikad irmjerenu Pukotinu

'ukotina

:;r.

se

proiirila uzdu:

j€ne granice lzmedu 'r.ausirakke ploae i iuqoietoinoq v

: : a euroazFke ploae, uduiinl od '::t co ll00 km. '.. poledln m mjestima na ::::.rkom dnu pukotlna je liroka

r

otpriike

18.000 godlna,

qrada Mk5ou e u Montanl zarobio vodenu masu obllma oko 2000 kmr. Voda se nakon nekog vremena onobodi a iezero se Dlo vode istekao je preko dana3nlih Suhih slapov.. Tok slapa

dugaiak je s.6 km, a vis na Pada i

DEPRESIJA

Dno''IAJDUEUA subglacijalne b.azde Benlley na Antarktki nalazi ee 2538 m ispod .azlne mora, ito je tin naidubljom

OPSERVATORI.I ZA POTRESE u dubini

', .da san Andrea5

1 F ?t.

.)

golemiledenjak zak'aio je rjeku u 5jevernol Ameici blizu danainjeq

*

NAJDU8LTI

i.-_a opservatorlja

Prij€

NAJVECT SIAP SVIH VREMENA

{sAFOD)

*

.

poznatorn depresijom koia nije na

t'tovt REKoRD NOVOPOSTAVUEI'II REKOnD

:i' .onav janj€ zn.nstven h :::.<1ora u vce aktivnog rr:ra I

:

:(o

t:"

I ::r2

Noliprclazikroz

NAJDUBUE BUSEIIIJE ZEMUINE KORE

I'IATDUBUA

optetuaioril treba biti rek 2007, c ljana dubina

Geo

oika istraiivaika buiotina u blizini Zapoljamija na poluotok!

0ollna Yanung Zangbo u Tibelu ima prosjeinu dublnu od 5000 m. Nlezina

Kola u arktakom diielu Rusije poaela je s radom 24. svibnja 1970. Dosad

najdublla toika Dnosi 5382 m.

m dosesnrtale

joi

!

:.czJ 2005 Probuiena je

: ' '::€.n5ka

::

p

oaa buiotlna

" 5l€vemoameriak!

DOLIITA

nezabijezenu dubinu od 12.261 m doseg a le 1983. Rad j€ tada prekinul zbog nedosiaika novca

r'rA.JVEcE

TEKUeE nJELo NA ZEMUI Najveae tekuie tijelo na

+.

zem jinjezina je

NAJVECA SJECA

5uun U Brazilu je od 1990 do 2000. svake god ne u prosleku posjeieno

2259 km. Vanjska

22.264 kmr iumskih povdina, no je ravno povriini 5a vadora.

obujam od oko 1,719 x

.

stopa delorestacije u Braz u medu 1994.I 1995. porasale na Pri. bllzno 29.000 knr':qod 3nje, itoje

29,3Y0 Zemljine

najveti porad u ,topi siete iuma.

f

4

?i

*tr

^3^a L _-:.:_

IE

WWW GU NNESSWORLDRECORO5.COM 1'

PtAI] EI

IEN,'1

L]A

PODZEMLJE

' '1$

.:.,'I .! NNEt5 WORLD

RECORD5

2OO7

l;o PRES'EK ANDSKE SUBDUKCI'SKE ZONE

+. *NAJDUZA ZONA

*t.

SUBDUKCIJE Z€mjina kora sastoji se od 'aznih litosfernih ploaa. Pojam tektontk 'xrbdukclja' koisti5e za ops kretanja jedne poie kojatone pod druqu.

;-

h

Andska subdukcljska zona

proteie

oko 7000 km dui zapadneobale luzne Ameike i najduza je svjetska se

qranica tektonrk h ploaa.

NAJvTSE

POGINULIH U POTRESU U ponesu kojije 2. vellaae 1s56.

i .

NAJDUUI DAN NA ZEMUI NOVI REKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

oraJvs(A sTETA zBoG PRIRODNIH KATASTROFA

dulj od prethodioq. zboq toga je najduljidan na zem ji uvijek danainli. dan malo

NAJBRzA KoPNENA MASA

bila najskuplj. godina u

zboq top inskih strLrjanja u zenrljin! omotaau, sve se kontinenta ne ploae po ako kre(u jedna prena druqoj. K€tanje je najbr2e blLzu samoe,

]'IAJSRZE RASIUEA PLAI,III'IA Nanga Parbet u Pak nanu rane b?inom od 7 mm god iile. Planina

u vulkanu na taljanskom otoku Stromboliju u Tircnikom moru vaj!i neprekidne vulkaiske erupcije

je dio hima ajskos platoa, kojije nanao kad se indij5kipotkontinent pr ie 30 do 50 m ljuna qodlna poaeo sudarati s e!roazij5kom kontiienta nom ploaom.

barem od 7. ltojeaa pr. Kr, kad

*

aktilna sezona uragana te

god jnje.

Andaman!

1l

doseljenlci. zbog svojih redovitih b

aqih eksplozija pl

na

lave, kole

traju po nekolko sat, vulkan le

NAJvtSt VULKAN

NAJDUUI POIRES

Potres na oto.ima

u

tlmatr

i

ndjskom ocean! poaeo

200a bo l€ najduli zabiljeren potres seizmograf

ie 26. pros nca

NAJTRA.,I,IU I POZAR Pretponavlja se da je pozar na tr€setiitu ispod l.,louni Wingena u Novom luznom Walesu u aunralij poaeo prlje s000 godlna, kadje munia poqodia dio treset lta na

tu zabijeZiligriki

POTRESI

Tihiocean brzinom od 24 cm

Lr

njegovu akt vnon

poznat pod menom'^4editeran5k

gdje se mikrcploaa Tonqa pomiae

ukupn m gospodarskim qub( ma od 225 m lijardi dolara 2005

VUIKAN 5 I'IAJDUUOM

ite zapravo vulkan

A2ijski tsunam i 25. pros nca 2004. ineob ano osta e katastrole poput poplava, rezult rallsu

VULKANI NEPREKIDNOM ERUPCIJOM

usporavanje zemljne rotaclje za oko 0,02 sekunde po nolleau, pa ie svaki

Pr€ma r€oslguravatelFkom

uzrokovanih prirodnim

tres€t

orb tu. Posljedlca toqa je

drujtvu 5wss Re,2005. je povijenizbog trotkova

gorina dubini od pr b itno 30 m pod zemllom, sporo ,jedajlai5 ojus jena. Do 1866 pretpostavjalo se da j€ pov15ini. vatra daias

Plmna krela'rja zemljin h oceana uzrokovana gra!itacjskim ui nkom [,4jeseca, poslupno prenose inerciju zenrljne rotac je na Mjeseievu

pogodio k neske provincile shaanxi, Shanxi iBenan pog nu oje oko 830.000 judi.

ikad

jet

cerro Aconcaqua, snijegom prekvenlvrh vsine 6960 m u Andama, najvi( je vulkan na svietu,

u

s,, da je taj cjelom svijetu zab potres magnitude od 9,1 do 9,3 pr€ma Bichtercvoj lenvi.i trajao zmedu 500

fi+:g

RECORDS IOO'

-...4t"":^

- {.F PonutM(

i

KE

sllaH sigurno 3t prctpGt.vljali ato ao e dogoditi tad oluj. dode

Poruinit Mit. sil.h, pilot P.3, vidio je uragan (atrina irblira dok je u via. navr.t.letio u olulu, tied.tr daM piie nego ato je lragan pogodao x.w Orle.ns. svoie irlurtvo

dovorno vemena

l. i cu,"r€$oviD

podielio

Letje roo u K.lrnu imoiril je iFdan dana pfj-. neqo no re do3

znao sam da (€ ono no v dim a

do kopna Dan prre udara obavi \movie etova, pa imo vldie ka[o se razv']a Zaprepan o narlo

k1:.* *

.meriike

Kakav ie bio oijeaaj

letjeti

!

Unltar o uje b ote rultepie doqu.e vrireme Xal. na je bila prekrasno ob kova^a o uja sii5tim okom 3i a le spektaku arna

{ NAJGORA ITETA zBoc CIKLONA

+

r'ema reo5 guravatejskom druttvu uragan Katr na, koj je ':zorio obalu ameriike 5avezne :-uave Louisane 29. ko ovoza 2005., -i.i

Katrina doal. do

a d.kueiju

ss Re,

kmr, od aeqa re 84,2% na az Bpod raz ne mo? Lava se pr er!p( ji !z iteva na

vie od

5125 km) otoka.

snimamo vlan re lotoqralte. nude redin5tv,"n Lelov pogled^an na niz rpektaku ar^ih

Najakrivniji vulkan na sviietu j€ Kiauea na Havajima, koj eruptira represtano od 1983 Lava z azi iz vulkafa brzinom od 5 mr u sek!nd. olos de 5d ado na qran c' crrea r Argent ne je najvaai aktivn; vulkan na svijet!. 5 vsinom od 6887 m

Urpaniiili

'.ew Orleins u Lou siani, kolije

NAJMLADI VULKAIII

le

i.etrp

Paricutln N4€ks po a koja je 20. veljaie 1943. eruptnala iz po ja kukuruza ibia

,rokovaoje itetu od 45 miljardi :i aG I ote to prv urag.n 5 <:agorit€

u sezoniuragana 200s.

Na qornjoj s

ic p.

kazan je grad

o golema razaranja.

AXTIVI{I VULKANI Naiv€ai aktivni vulkar re Mauna -ca.a Havatima, koj ima ob ik ; .oke

b age

kupole du2 ne 120 km

. n€ 50 km (izfad raz n€ mora). 'nauia Loa ima obujam od 42.500

i

!

ku je vulkanska ku-

!

5mo ,e. U nedtelju

vezis kr.jnjm irhodom

smoje

5

urasanom cami e,

v!

kan5k akl vna do 1953 Vee na aktivno5ti dogodila se prve godine, kad se k!po a uzdig a do vB n€ od 336 m. Paricut n je geolozima pruZio

NAJvTSA

rijetku prliku da svjedoae radanju,

VULKANSKA ENUPCIJA U

evo

!cj

ismrl

vu kana.

NASA'ii.

NAJBRZ ToK LAVE

JE9IE LI ZNALI?

suNtEvu susrAvu svem rska 5onda

G.rieo

Vu kan Nyir.qonqo u Demokrattkoi

pro etje a te 6. kolovoza 2001. blizu JUP terova vulkanski aktivnog

Replblici Kongu eruptirao je r0. sijeanja 1977. tava je zb la s boine strane vulkana bninom do 60 km/h.

sdtellta oa Znannvenklsu ponje shvatil da je sonda proila kroz v.h 500 km !Bokog erupiivnog oblaka

*f|1--k:.*-

izba.uju galene koliatne p I ina tu

npo nog d iak s i d a

wjet I ost i

iz az

ivajuai pad

Katakl iznitna

e ru

p.ija

lndoneziji 81 5. izazvala je pad prcsje(ne stobatne tenpetatute za 3'C, ita 1

't

(u

je nqyeai 2abiljereni utje<aj nekc llgtkaEke erupcije na klinu. zbos nie

je

1816. poznata kao

15-WWW.

G

lJ NNES5WORLDRECOROS COM

*

vEUerNA NA'VEEA PUSTII{JA sahara u sjevernojAfr c ptura se 5150 km u sml€ru istok zap.d. Od sl€vera

dojuga, njezina iiina vaila izmedu 1280 i2250 km.9ah..a zauzima podruije od pribliino 9,100.000 km']. * Najmanj. pustihi. jeAtacama u

iileu, koja

se

proteie na 180.000

NAIVE.A OAZA

Dollna idelta rjeke Nl najveaa je oaza na zemlji, koja zauzirna podruaj€ od oko 22.000 km) orevni E9 pianl b li su pfri jud koji su upotrijebil rijet'oaza' (koja znaai 'nanine'), a bez rijeke Ni - najduie rij€ke na svileru ia 5695 knr - cjel bi Eg pat

km'z

1

*r;

A *

IEMPERAruRA

NAJvLAZNTTA PUSTINJA

f{AJvllE zABtUEIE

E

IEMPERAruRE TempeGtura od 58'C u h adu zab je:enaje 13. rujna 1922. u

mjetu AlA2iziyah u Saha u Libji,3to najvila abilj€l€na r€mp€rarura.

,)r

je

Na

40 "C, godijnje

padie

od 120 do 300 nim kiie. Ta je pustinja

osnovipod.taka od 1960. do

1965., protjeina

tenperatur. u D.llo u u Etiopij bilaje 34 "C. U Dolinismdiu ameriakoj saveznoj d.iavi Kaliforniji, temp€rature zoad 49'Czabllj€iene su 4l dana zaredom,

s

manld dol.umenrarne

l

to ErreDeJ (Do lrajntih .a) koju je2001 producirala

*

iIAJHI.ADI{IJA

U punlnj Gobiu vediinjoj Aziji zim 5e lemp.ratu.a mo:e 5p0niti i ispod -20 'C. Suduaida se temperatura mo:e popeii i do 40'C, Gobi moiemo klasific .ati i kao topfu ikaohladnu punlnju.

NAJHLADNIJA PUSTIIIIJA ti suhih dolinam6 M.Mrrdo ne Antarkikipadne m.nj€ od 100 mm padalina qodiinje, a p.osjeina je godilnja temperatur. -20'C. Unatoi negonoljubivim uvjaima, u toj NOVI REKOSD

polamoj pustinji po3toji ;ivot u obliku alg, (lva, fitop ankona i

{OVOMsTAVUENI RIKORD

22

u meteoQuillasui, u plstinji

najviiim tempe.aturama od 37,8'C

*

t .

!

zabiljeienoje 160 lza(opnih dana

TOPI.A PUSTINJA

no2e

rcloikoj ponaji

Ata.ama u aileu, iznolie su samo 0,5 mm.Iajje podatak otk.ven na sn -

rena temperaiura lznosila 49,2 'C.

kol iatne padali na)

zmedr 1964 i2001. prosjeane godiinje

koliine p.dalina zab je:ene

od 6. vpnja do 17 kolovoza 1917. U [,4arble Baru r Zapadnoj Au(ral]ii,

vie, od 31. (opada 1923.do27. rravnja 192a., iakoje naiviia zmje JESTE LI ZNALI?

rurusuSr MJEsrol

GUINNES< WORLD RECORD' 2OO'

5er le

coinq

q,an.

,

?'l

-*.1{F"!:-

-

*

KoNTINENT

+.NAJVIsE POGODEN DEZERTIFIKACIJOM Dezertlf ikacila, vansf ormacija obradivih povriina u pustlnju, ima brolne prirodne Lrzroke, kao ito

jevarijacija k ime ierozija ta. Ljudska aktivnost, ukljuaujuel pretjerano poljodjelstvo, sjeau 5uma, pa aak I migracilu izbieslic tijekom rata, takoder moz€ stvoriti uvjeie za dezertif ikaciju. situacljaje najteia u Africl. gdje su dvije tretine kontlnenta pretvorene u puninje ii

J NAJVI.A

*

sahaEkom moru pijeska istoinom ved injem Aliiru duge

.--

su 5 km ldose:u vislnu od 455 rn, ito je viie nego dovojno da

potpuno prekrju 29radu Emplre

NAJVEEI P',ESEANI OIOK Qleensanda u Australijl, zapravoje pjeiiana dina duzine 120 km iSirine 30 km. Zauzlna povEinu od otprilike 163.000 hekta€ Lrvdten je ! Reg narsvjetske banine. Fraserje jedino poznato mje,io na $l€tu na kojem praiuma raste na e

slku u rravnju 1995.

iIAJVISIM I NAJNIZIM I'IADMORSKIM VISINAMA Pu nja na najviioj nadmorkoj vislni, deprcsijaQaidam u K ni, nalazie na 2600 m nadmonkevsine. U Kinise nalazi I depres ja Turpan, najniza

*

se

proteie

1

50 m ispod

Arapska pustinja zauzlma povrilnu od 2,5 nriljuna km':, a iednu trealnu te pov'line prekrlva pije5ak.

DNUI KAKTUS

Kaktus cadon vrste Pachycereus

pr;rglei pronaden u sonoukol pustinji

PovRitNA

M,EsTO

NAJSTETNIJI

KUKAC \7: Pustinisl slakavac

U pustlnli Atacarna u sjevernom iieu sotovo da I nema kiie, iako

ls.h istocerca grega ti a)

neko iko puia u nojeau olujno nevrijeme s pljuskovima poqada manje dijelove te pustinje.

podruija Afr ke, srednjes noka izapadneAzije, dug je samo

4,t6

1z

cm, ali

svakidan mote pojest

KOPNEIA ZIVOTIT{JA NA.'OTPORN IJA IIIA

od realeni vremenski

TOPIINU Mta\ sttuinat Cataglphh bitolor ziui u pustinjl Sahari, sdje izdrzava temperature viie od 55 "C. Kreie

Povremeno se odma6 na stab' ljikama biljaka, gdje je temperatura

ternperatura ni;a za 6-7 "C nego na povdini pustinje.

uvjeti uzrokuju rojenje nezanris ivo ve ikog broja pusiinjskih skakavaca koji

5e

brzo priskupjanju hrane ina tajse naain kraae Dlaie vrelnisunca.

niza. Duge noge izdiru mlava za okoa mm u visinu, qdjeje

GLAVNE PUSTINJE IME

19,2 m,

NAJOUUA SUEA

* NAJPJESKOVITUA PUSTINJA

I'IAJVISI

biojevisok

qotovo kao ietnl iirafe zajedno.

PUSTINJE NA

pusiinja, koja

state suildlnqa.

otok Fraset blizu oba

na poluotoku Baja california u [4ek

RAzlrlO

PJEECA A DII,IA

vegeraciju koja inr stoji

oko s0 milijuna tkakavaca moze poiesti

prehranila 500 judiu

jednojqodlni.

Mauretanlja, Nig€r 2,600.000

Au*r.rka

Gobi

pu5tinja

km,

Aapiki poluotok (kak, lordan, Kuvajt, 0man, Katai saudiiska Arabija, UAE,lemei)

1,sso.ooo km: 1,O4O.O0O

kmr

Mongolita Kina{!futra<nja Mongolila)

PusUnja Takla

Kalahar

Makai

520.000km:

knr rr0000 Lm:

320.000

luinoalrlaka Repub ka xlniianq, Kina Nambiia

':!:!,

.r1l::::;t"'

.GUtNNE5SWOSLDS!C0RD5.COM 23

*

htrazenoje

NAJDUBLJA

u

travnju 1991. tadaje

zauzimalo povriinu od 2,61 ha te bio duboko 84 m. Powi na jezera nalazise na drbiniod 66 m.

DEPRESIJA

NAJSLANIJE IEZERO kraela I lordana. na az

!

_/." ,-*fft 1'-'.

ispod

Ezife

'.i.'

mora r)

lezero Don luan Pond u dolini Wright na Antarkt citako le nano Golima udio od iak 40,20l. ukupnoj teu inl jezera) da ostaje u tekuiem stanju ina temperaturi od -53 'C. Da bist€ ponigl takav sa initet u kadi. morall biste u k€du

'

usutil0

* .

JEZERA NOVIREKORD

IIOVOPOSIAVUtiI|

REKORD

NAJVE(E JEzERo Najveee unLitrainje more ili lezero

na svijetu je Kaspljskoje,ero (u Azerbajdtanu, Rusiji, Kazahnanu,

*

NAJVEEE RUZIEASTO ,EZERO

Iu*menistanu ikanu). Duso je 1225 km izauzina podruile od 371.800 km, Oko 143.200 km:. ito je 38,s% ukupne povdine jezera, nalazise u lranu- Najveta dubina

NAJDUBUE JEZERO

NAJSMRTOiIOSNIJE JEZERO

Eajka skolezero u juunom dij€ u

lez€ro odgovorno za najveaibroj smrtrih duaajeva, ako se ne raiuna utapanie, jest jeze.o Nyos u Kamer!nu u zapddnojAfric, gdje je zbos otrovnih plinova podjednjih desetljeaa izgubljeno gotovo 2000 iivota.ledne noii u kolovozu 1986. sotovo 1800 ljLrdi nebrojene iivotinje ubijenisu naglim p'irodnim ispuitanlem p ina uqljianos dioksida.

istoinos sibira u Rusijinajdublje je jezero ra svijet! H drogra15ka duiba Sovjetske tihooceanske monarice izmieria ie 1974. dublnu kanjona o khor, najdubljes dijela jeze.a. otkriveno le da je kanjon dubok 1637 m, ito j€ prcsjeana dubina crand canyona. U jezero bi stala

i

raipeija 101, najvia€ :grade osta o 113 m

ivijetu, iloi b

na

Jezerc Retba, poaratije pod

j€zera iznosi 1025 m, a povriina mu se na az 28,5 m irpod razine mora.

nazilom La. Rose (Rui iano lezero), ima povrlinu od pr-

NAJVEEE

NAJvEdE UMJETNo JEzERo

SLAII(OVODNO JEZERO

Nalv€te lmietno jerero po povrtinile lezero volta u cani,

blitno

1,5

x5 km pr niskoj

razlnivode. Plitka aguna smjeitena je 30 km sjeverno od Dakara u Senesa u, ciija Poznatog re ja Par z-Dakar. Eoja jezera pos ied ca ie

prkutnon mikloorganizama

tuperor na grinkiSAD a i Kanade zauzima najvetu povriinu

Jezero

povdire Belgije i ivicaBkel Naivece

slatkovodno j€zero po zapremini

zauzima

je Bajka skolezero u sibiru u Rusiji,

njrjorika ietvrt Nlanhattan. Najvete umjetno jezero po

zapr€mini je umjetno jezero

ta

23.000 kmr vode.

Brackoje na

rileciAngariu

Rusiji, sa

zaprem nom od r69,3 kmr i povd nom od 5470 kmr.lezero je

I'IAJVE.E PODZEMiIO JEZERO

w

v;-.*

i-

GIJINNESS WOR LD RECORO5 2OO'

NAivrSE JEzERo NA KOJEM JE MOGUCA TRGovAeKA PLovtDBA Jezero Titlcaca

koie

je nana o sradnjom brane Akosombo. Dovrieno je 1965., a do 1969. jezeroje ispuiio 8482 km:, no te 145 puta viie od povdlne koiu

od svih slatkovodiih jezera. Pokriva 82.100 km,, iloje viie od zajedniike

kg soll.

Najveie poznato podzemno jezero otkriveno le r986. u ipilji Drachenhauchloch (zmajev dah) u b izinl Grootfonteina u Namibji.

e2ina andskoj visoravniAtiplano krnealu Perua

i

Bo ivije. Nalaz se na 3810 m

nadmorske vkine izauzima povdinu od priblirno 8300 km,. Prosjeana mu je dubina zmedu 140 i 180 m, itoje

dovoljno drboko za sigurnu plovidbu trqo!aakih brodova.

_tl

* rrr:-f,

_

-

r.

-.-{;eb.

I

IAJVECA RUEXA

[oJA

JE PREsuSrLA

Zuta rii€k. (HoanE Ho) druqa je najveta rijeka u Kini, a 1997. i 1998. polpunoje p.eruiila u wom donjem toku tijekom 140 dana, usrotavajuai jesentku :etvu. Ta ijek. duga 5450 km tada nekoliko mie5€ci godiinje p'e5!3uj€ u provincijiHenan, oko a00 km pij€ ulijevanja u more.

ti

't

i5podproljeane razine padalina,

uienalog navodnjavanja i induni jrkih rahtjeva rartuae SLAP S AJVECTM

Prema prcsj€(nom godiinjem

alkaloidnih toplih izr/ora blizu Deild.rtrnguhvera, rieverno od Reykjwika na klandu, bninom od 2/t5 litara kiF,te vode u s€kundi.

NAJVEEI UMJETI{I OTOCI OD TRSKE

D€rnokr.ttoi R.publici Kongu

OtociUro5 na jezeru Titicaca zmedu P€rua Bolivije napravljeni 5u od privezanih rveinjeva t6ke, a

Prctok vode u dapu Guair.

moraju sen.lno obnavljatite, taka istrun€ za mjeleca. Najveti od tih otok. je otokTaquie, kojije

ti

Sirok

oko

1

km idugaiak oko 7 km.

ijeka izvire iz

Najveaa vru(a

protoku vode, najvetije rlap n6

*

arvEo ToPLt tzvoR

GoDrs JrM

PROTO(OM VODE

(bi!,t€m zairu), s protokom od 17.000 mr&.

($lto

das 5€te Qu€dad na rijed Alto Parani' izmedu Brazila i Paragvaja donigao ie 50.000 mr/!, iako je 1982. zaw.ranjem wata

brane

ltaip! prekinuto njegovo

ll

A,DUzA BUEXA clawliJe lzvor Nila, najdute d.ke na wijeru, viktorijino jezero u inotnojAJrici. Od svog

ff;'

najudaljen jeq izvora u Burundiju prote2e !e 6595 km u dLrIinu. Za usporedbu, Amazona je duqa 6rh8 km.

* alln

xAJvr$ SIAP n.t.dnom od ij€ke Grao, qorni€m

Salto Angel rukavaca

RI.IEIG

*

[arDutl

EsruARU

Naiduti enuarii n. lviietu (mjerto gd,e s€.ieka uliieva u morc) ima ijeka Ob na ti€veru Rueiie. tnuad ie duq 885 km i tnol do 80 km. ob ie i

r

nd$r.

'lj.r.

roF

t.

Najveti d€tni div ulijeva se u riieku Arna.onu i potriva podruaje od oko 7,045.c{0 km':, no je gotovo jedn.lo powtini Auttralije. Amazona ima bezbroj pritoka, ukljuaujuti i

t

5

tlor |l. wlj.tu,

3380 a po

16.

nud€noga 1933.

km jddl dutinij.

tua j(delia) u plimnim razdobljima more biti i E

mnogoli

*

NAJVEEE PRIRODNO

A

KtIZAtISTE

.

Ontaio duqatkoj€

t;

7,8 km. Oddavana l€dena povdina zauzim. 165.621 m,, ato ie

olinpi jskih klizalilt..

arvEtr RUEtM PRoloK Rij€ka Amazona illie

ArvEd RDEtr{r suv

Mad€iru, koja ie

pritoku rijek€ C.roniu venezu€li, najvi5ije slap na rvijetu {za lazliku od irhlapielih rlapova'Mladina vela). Ull]pll. dutlna niegova pada izno5i 979 m, a naiduii poj€dinaani pad iznori 807 m. Anileorki slapovi dobili su ime po ameritkom pilotu limmi€ju Ang€lu, kojiih j€ zabiljeiio

RUEKA

Glavnitok rijeke Amazone u lurnojAmeici, kada nij€ terona poplav., dorete iirinu od l1 km.

200.000

nf

u prosjeku

vode u tekundi u

AtlanGki oean, 3to r€ u doba obilnih poplava po/et na vi5€ od IO.C90 mt/t. Pr6jetn6 dubina 1450 km donjegtoka rij€ke iznori 17 m, a najveta dlbina rijekeje 124 m. P.otok vode ijeke Amalone 60 je puta vcti od

prematuie s.mo 17 riieka.

-r.-iWWW GUINNESJWORLDRECORO'.COM

I'

*

NAJDUBUA PLAVA RUPA .)

NAJDUBUA

rocxA u ocEAitu lnra:ivaaki brod Chalerger

otkio ie ocana

metara, koje 5e sputta u dubinu od 202 metra na atlanrrkoj obali Eahama.

sijelnla 1960. do dna brazd€, a 24. ozujka 199s. japanska berpilotna sonda se 23.

mr vode i

K.'ro izmjeila je dubinu od 10.91 1 m,

planetu. Plave rupe iataze na

6,inimola iliispod

5€

nje, a

moBkom vodom kad su re

*

polane kape otopile i ra2ina

NOVI

BtoLUMtl{ESCEl{Tt{t

REKORD *

NovoPoSIAVUEiII

NAJUDAUENI'A

Mo6ka povdina koia okrlruje tLr totku zauzima 20,826.800 kmr, itoje

RE(oRD ToCxA oD KoPNA Najudatjenij. toika od kopna na ari

najuznom Tihom oceanu i Ldatjena je 2575 km od najbt,req se

kopna, otoka pikaim, Oucie i peter

L

Ber ngovo

PovRJlt{A

(l(m2)

z974.ffi 2,753.000 2,503.3a0 2,26s.180

morc

otganiz'|li (ryrcdiniun b6hamerse, lto znaai 'uskovittana vatra') bljerkaju plavo,?etenim

*

svjetlom, tro vaje des€rinku sekunde. Urkitjesnackoji

I{AJRAVNIJE MJESTO

IIA SVIJETU

MORA

Zaljev Molquito na otoku Vi€ques u Portoriku 3addi dd 150-000 dinoflagetata po tirri. Kad ih se uznemi , ti r.ikrcskopski

mnogo veae od povdine Rurije, najvet€ dr:.ve na 5vir.t{.

Dub nske ravnice su goleme povrline

i/toRE

ttIAJSJAJt{tJt

ZAUEV

portednjes ledenoq doba.

.

no je najpr€.irnije

izmje.ena vijednort. Kad bi !e Mount Everest spurtio u [4arijansku blardu, nestao bi2000 m ilpod powiine mora.

nekad su bile suhe Jpilje ili

*

vod i, zaljeva [4osquito spreaava da more orptavi

ravrog tla be? ikakvih obije:ja, a nar.ze se u najdubljim dijeovima DUBtr{A (m) 12OO

oceana. Prekrivaju otprilike 40% oc€anskog dna na dubjnama od

24OO

4000 do 5000 m..rednoliana ravnka

Najvil. tenperatura ,abilje:ena

nan.je talo:enjem nanaga koje teze na baza tnim rtijen.ma o(e.nske kore ina pojedininr su mjenima

o(eano iznosi404 !c_ tzmjerena je 1985. znad hidrotermatnog kpuha, otpriike 480 km od

*

zapadne obale sAD a. Rekordnr temperatLlU izmjeila je amerlika istraZivaika podmornka

1!Ss 1400

1,542.925 1,527 510

1,249150

180

1,212 300

120

1,007.500

I]70 36S

575.300

90

461.980

I100

422.lgJ

55

218.790

24

737.ldJ

120

NAJPLIEE MonE

Azolsko morq sjevehi dio Cmog mora, ima maksimalnu dubinu od 13 m, . povdina mu je oko 37 600 km,

NAJVISA OCEAI{sKA IEMPERATURA

uglavnom n€i5tra:enu,

16T.950

NAJVEEI ZALJEV

33.550

75000

' t"hhtt\o tur. tqe t3.t42.9x

[d,

n'F

ob'hvd.a

),tnat,ndto qat. t nen.. Mrrc\\c

ea d tqt

pnhvcxo Ltaduaatod1t

..zo@fti*aptti2atjev i eno ]ezatiee

26

najdubljidio

Madanrkoj brazdiu rihom oceanu. Batirkaf ameritke latne nomarke Liene spustio

okomito okno Siine 75

s6dzi1,l miliun

19s1.

u

ht*.q,d6*t,.r:

.)

Najveaizaljev na svijetLr p'ema ddiniobatej€ Hudsonov Kanadi, iija je obala duqa 12.258 km iprot€re se 1,233.000lmr. Povdina B€ngahkog ratjeva u rndirkon

najve(aje na svijetu, a rauzima ukupno 2,t73.0mkmr.

GUINNE'S WORLD RECOROS 'OO7

1

u

t =*.

fl

NAJVECI...

*

NAJVE(I

MEROMIKTI.NI BAZEN

*

NAJVECI TEDENI BRIJEG '.: ,( .11e. jrleg L tr n.r 2005

r.

,: iilt /r , R.$.1! roru (.c :\-tir[l (o .;,j]e. preosi. d. .de.o! ! ..ri 8l5 [o 5€ odvo o od R.s.!f ii.ic !.(. ! oillku 2000 P.on rr. nl

ri

.ri

oko 2500

[mj i b o

ve

ii nc ]20 r

Erlc!Bl5Apoieose omt

20

!

stof.(i 2005, a zninnven. nr r,1. kl( dal€ga pazj!o promar,al!

T NAIDUZI FJORD !:o .5br s!rd uka!a.liorda ',.,.i!.\. ii r....m Gr.r ann! r r rL: ll I [n] | lfltra5nio5i [.pn. ir] nr[.va..az!ai po !lot5ion] l,rpci,i.! ( to ovca Wl I am!

r,r

n.rc5liyl! ^-4

.-r-'

,

koj je 1822

pru

povrinor od

pr b i2no 508000 km: mak5 malnom d!b nom od 2245 m, Crno more najve.a l€ 5

ineroo kt ina polr5l.a !ode, vodcfa pov,! na lcju karaiteri, cju sor.v lode raz ;. re glno(e T 3e 3 olcr ie i, resel!, ler nen,. h.c!ro (iera.ji r.de Ll ioit r 5 oler na zarob 1.. e orrovn i a'oqer ru la (ol b !

j t.a J pot..5. foqao !bt lsL..

!

tlo?

NAJVECA MORSKA ZIVOTII'/JSKA STRUKIURA NaiveG mo6ka sagradila riva b

nruktld ca je

koiu

m irrd

a, lad

A

Vell kor.ini

ntuf iIh

nhdr,rirr

.a ntenr! ralle rse oc l5ll kora

la

(Ioropre!rrer

Prcrle.tute se.

a

freolrl

5!:lel! otr.! r D.l

kFcn r'io,ala

(z reda Ma.,€po,a4a

.

NAJOPASNIJI MORSKI JEZINAC I

grebci dlqaiak 2027 km koi,5. ra az b z! obae Qleensanda ! ArnraLi proreze se povri.om od 207 000 km . Greben se s3nol od bezbrol.l.

l

a

YALI

lc !trebe.

m lL.a lroa.a dri non od 2027 k r,lo

s.ain! bo

fastalao 600 5

prob eiro

l.

'

uledno najduri greben na rvijetu.

*

NAJVE.E PALA.INKE LEDA M06[, ed orckr!.7N" s!]ets[ l] ..€ana !9 avnor Je .a a, fa p. i-r m Dodf.r.l m. Na !'o I ian n len.la, roput v/edde .ra iro6 na

A.tarkt., .. .i!,e

l\

m.ze porrrr.rl

n l.t..5e?orr .r( d! . sc!. r.

*

NAJVECE OCEANSKO JESTE I-I ZNALI?

ODLAGALIJTE OTPADA Cyre L slevernon. I ho'r

(eftia c.err!

go emile vrl olrsporc

..enisie !.de lol; s. ro.rI rol il l.riom !rt J !.letur (ara rr. .i satr .a ial

nei.

J sv.le s .d s:c

r

! ai

Kac5etc doqod, s:larajr

oirull e c.lene pof! fe lolc nr..lL b l d€D€ c od 3 do l0 m. Lcd.nc palac nke mogu m.tl proml.r od l0

rnr.l.I m

sildileo<o

sa

2002 DoL.zi € s!

!t! Cj,rcn ni rr oko 6 ilt p dtii.og otpada na I kq

Prcreana drbind frh.q

da 5c u 5ied

bT .l€b-"e do 40.n

-t'a

cL

l\i r. L 5

i

i"!,

c

R L D R a a

o

:. D 5

PLANET

ZE

Devedes€t€ su

bie najtoplije

:.bilieieno desetljeae,

a iest

fajtop ilih godina zab llererole upravo 1990-ih.

NAJVECA BRZINA VJEIRA (NE PovRirNsKA)

i o(

t

NAJVECA Srern oo rute

NAJHLADNIJE KAPI

TEKUIE VoDE Znanstvenkl dr Daniel Rosenfeld (lrrael) i dr W lllam Wood ey (sAD) izvijen li su 13. kolovoza 1999 o sitnlm kapima vode u obac ma lznad

miesto u tropskom ciklonu.

r

prema vrhu, do vis ne od pr b izno

sAD u

zabijeziisu vj€tar brzine

15.000 nr.

bllziniBridge Creeka u ameritkoj laveznoj drravi oklahomi I svibnja

zatvo€nikrug olujnih ob aka, aeno

1999

u visokoj

Prethodni rekord zmjeren je prijenosnim 3-milimeta6klm Dopp erovim radarom, kojije zabiljez o bz nu vjetra od 460 km/h u tornadu b Du Red Rocka u Ok ahomi 26. travnja 1991

vrtioko oka. To je * najburnije miesto u tropskom ciklonu, ru se nalaze najsnazniji vj€trov i padal ne. U ciklonimasv ovisok m brznana

EKSTREMNI VREMEN5KI UV.,ETI

neko iko m nuta osta e u tekuaem stanju na temperaturama do -37,5 "C. otkrvenesu ihladnije kapl, a te

KRATKOTRAJNA PRIRODNA

o5lg!ravateljska druitva izsubila 500 miliuna

kap veliaine l7 nrlkrcna najhadnijesu kojesu ostalestab ne neko iko minuta Gustoca kapiiznosila je 1,89/mr.

ukljuiujuii qospodarske

.

KLIMATSKA PROMJET'IA lu:na oscllacija E Nlio nanaje kao rczultat clk itkoq zagrjavanja islolnog srcdiinjeq Thoq oceana. osim sezonsk h ua naka kruzenja Zemlje oko sunca, to je naFna2nlja kratkotrajna prirodna kl ffatska

zastLJEZEt'la coDtNA u vlasr itva, iznosila je oko

brlansk m znanstvenk ma officeu, najtop ija qodina

na^4et sjevernoj po utki, otkad su

poiela mjerenja 1860-lh, bia je 2005.

* .

NOVIREKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

temperatura na ton podruiju b la je za 0,65 'c vlia od prosje(ne temperature lzmedu 1961. 1991.

Cjel ciklus El Nina iLa Nine (koja je njesov hladnijiparnjak

odmah za oka nalaz se'zid oka',

I

suprotnost, a koiu karaktertira u neobiano niske oceanske

temperature) traje od trido sedam godlna. Uzrckuje neobian€ vrcmenske pr llk€ dijem svijela, kole su bile posebno dramatiaf€ u s,"zo nana uraqana 1982./83. 1997./98

okomitoj struktud koja

se

vjetra (viie od 177 knr/h), za prvos zlda oka stvara se

*

napravla l€ takv! itetu na dtoeau, zsradama

Prema

oko je poput go enre cjevl u kojojse zrak izvlai od tla sp ralno uzdiie

486132 km/h u velikom tornadu u

NAJSNMI'IUA

NAJTOPI.IJA

IROPSKI CIKLONI

Krrrno krelanle ciklona prorzroaeno je efektom corolis, kolije u,rokovan kruZenjem zemje. U apso utnom vedlitu . klona, podrriju iirine od 30 do 5s km, na az 5e 'oko', gdje su uvjer stab lnilto je * najmirnije

Koriieal se nnrumentom poznat m kao'Dopp er na kociima', znannvenki5a sveui llita Oklahoma

zapadnog Teksasa u sAD-u, koje su

ll0nchefLr u slpnju 1984

*

idrugizid.

NAJvrsE KRAVA UBIJENIH UDAROM MUNJE

Ukupno 68 krava pasmifejersey skrilo re pod dtoetom na mlleka'skojfaml

Waruick Marki u blziniDorriga u austra skom Novom luinom walesu ll. 10. 2005. stablo ie poqod la munia, a strula se proiirila u okolno t o

rl

i

'{:fil atr*

ir-

t.

- ---.{iat.

$-''*,,5

l.:

,

moaurur

NAJoBTLNTJE SNJEZNE ajvet tolitina 3nij€s. loja je pala iznos 1930 mm, a zabilje2ena je u silver

u

j.dno'n danu

LakeLr

i

u Koloradu u

sAD-u od 14. do 15. travnja 1921. U Paradiseu u l',4ount

lll

t-i

Ra n eru Lr a meriikoj saveznoj ddavi Washington od 19. veljaae 1971. do 18. veljate 1972. palo je ukupno 31.102 mm

\nijesa, no

O NAJSNAZN tJt URAGAN Wilma, uragan pete kat€gorije, prohuiao je u listopadu 2005. zabiljezen je kao najrna2nlji urasan otkad su 1851. pot€la mierenia. Avion, lova( na ur.gane, izmjeio

je baronetarkitlak u'oku'od samo 882 hPa, ito je rajriiiik.d zablljeieni tlak u urag.nLr. Brzine vietra u Wilminu zidu oka doseqle su nevjerojatnih 2?0 km/h.

NAJVECI IZMJERENI TORiIAOO

12 'rjei€.i. iznosila je 11.460 mm, a

zabilierena je u Tamaracu u Ka iforniji u o2uiku 1911.

'u.jednim poae

+

mjobilnii€ $j€ine pad.lin€ u

'u ilajveta dubina snij€ga na tlu

dijelovima sAo'a. oluja je

a 5. sijeinja i blokirala

duUna tjh munla iznorioko 9 km. Ame.iiki meteorolog Myron Ligda loiio je radarcm 1955. bljesak munje koja se protezala 149 km

U Velikoj Etihniii te wake

Qu€beca.

Ledenr kisaje petdana p,ekdla 'r dalekovode s 10 cm leda, ito kabeli nisu

NAJV|SE PRE NUENTH

JESTE LI ZI{ALI?

,ratne

luke, pirge iautocene te prekin!la dovod struje za 3 milljuna judi, tto je gotovo 40% stanovniitva

mogliildriati.

Procjenjuje se da

je ukupna lteta iznosila 650 milijuna

tom.d. regp nr biro koier', dntg!fi nilrn'

'E

prctietu c Uljeii jedah tonado na svakih 7397 knl

.

UDARA MUN'E Ame.ikana( Roy c. sullivan jedini je roi€k na svijetu kojesje munja udarila s€dam puta. Tajje blvii

REXOiD E PADAUI{E

rendier l2 ameftke savezne dr2ave V rginije bio pravi'ljudski

N.jobrl.ij. sodi:nj. pld.lrn.

gromobran'. ledna munja os obada nruju napona nekoliko notina milijuna voltiijaline oko 20.000 ampera. sullivan je udare munje

N.lobllnlj.

doivio od

1942.

ll 373 nm k ie u god nidaia Mawrynran, M.qha aya, lndt. 9300 mfr k

nj.r.nc p.d.rl6 !.

u

4ntu

1361

(herapunji, Meghalaya, hd ja

do 1977.

Tornado promjera 1500 m izmlercnje b izu Mulhalla u lievemom dijelu ameriake evezne 3.

dd.ve Oklahome

svibnja 1999. Mje'enje je prcvedeno

pokretnim opseruatori€h'Doppler na kotatima sa Sveutililta Oklahoma, pod vodrtvom anEdtkog znanrtvenika prcl. loshue Wumana. Promier tornada je udalicnGt izmedu najudaljeniih totaka vdoznog vjetG. sEin. vj€t.a

vrij€dno{

KoJE JE

u

a zatim s€

NAJV|JE ToRNADA u 24 SATA aak 14€ tornada projuriloje krcz jurn€ i rrednjozapadne dr:ave sAD-a 3. i4.l€vnja 1974. Tose podruaje Ame.ike aeno naziva 'Aleja tornada'.

26.

MU

JE

Oko 100 munja u sekLrndiudara u z€mliu svakog trenutka. Uobiaajena

u 2a

rL

l370mDod ltdo 15. otujla ci aot R.unlo4 hdiFkio..an

ukupno je 270 milijuna nabala un lteno u o ujama u Francuskoj

1952

i27. prosinca 1999.

SNIJEG I tED Ameriiki ranter l,latt Co eman izmjerioj€ snjernu pahu ju iirine 38 cm i debljine 20 cm u Fort

INOPSXE OLT'JE

GODIITA

. 2005.

Keoghu u ameriakoj ,av€znoi

1911.

drtavi lrontani 28. siieania 1887. U aasopisu Monthly Weathet

1995.

Seview Maqazlne Coleman je izjavio da je pahulja bila'veaa od

aJvEeA StErA OD LEDEIIIE OLUJE

NAJDUzI BUESAK

.jv.ar *olitjr kit.

tiTtLA oLUJA

NAJVEGA SNJE'NA PAHUUA u

samom yediitutomadaje nu a, al raste prcma rubovima dok ne do5€gne najvetu

itAJVtSE sraBALA

Najatetnija edena o uja svih vremena dogodila se u pruom tjednu sijeania 1998. u istoinoi Kanadi i

TBOPSI(I

-

CII(LOI{I URAGANI

12

2000.

14 10 fi19 tl

1887.

1959. 1936. 2003. 2@4.

AJGORE GODII{E

6 9 9 5 6q

7

UKUPI\IO 26 21

19

12 7

7 9 8

l6 16

t5

l5

Siatittiaki podaci od 1851. do dahas. lzvot: lh.ionatni cehtat za ltagahe

WWW.GUINNESSWORLONICORDS.COM

19

SADRZAJ

.:$

NEOB CNE 8 L]KE

]EDNOsTAVN OSGAN Z[4

{

L]U5KAVCI] MEKUSCI RISF

'

.-

VODOzEM'I LGMATOVI PTICE

5t5A

i

\

*

NAJSJEVERNUI PRIMATI

m.kak ltta.a.a lusGta) 2w a.ii5kom podrlal! ligokudan na lapanskom otoku fon5h!, b iz! Naqana (36 40 5 138 10' ). T s! i sav(l najslever. j p, mal. nuzimal!( jude Poz.at r [ao tn]ein malm!n , pre2rvjavdju.a tâ&#x201A;Źmperalu/a a do Japan3ki u p

15 C, g,iual5e u b

zn lop;i

[afskih :zvora Temperat!re vode a t nr zvor ma moq! dosegnlf r

vtr

4l

c. pa !e 3nle2n

'rajmuiipivo pllskal! vodo . prle.egolto egn! nl! z vode iz aze pr le !!mnka,

6url

!

.{.ijlq:,. i.,i!. tr, 'lr :#

I

4 J 't-, : ,i#,

a: l'

:.?',

i www

:.'.}r'

', l

cIITNNFSSWORLDRECORD5.COITI

31

A

+. NAJVECA CVJETNICA Nalveia poznata cvjetnlca

(w6te.i. rnensit) koja ra5te u Siera lradreu u

Kalifornijiu 5AO-u,

I !

Poladena je 1892. 1994. inra

i

a sliana

ido

je grane

dugaike 152 m. zauzimala je povriinu od 0,4 hektara

F razdoblju cvata koje iraje pet tjedana, viit€ija je imala pribliZno 1,5

t,

fl

:esre u zr,nur

siolozi uobiaajeno dikte aii sviiet u pet calJtava:

arganizni bez jezgre

. Ptotoditta:

slazenij i

PovRitNA PREKRTvENA PLUTAJU.oM PAPRATI

NAJSPORIJE CVJETA B jka koja najsporije djeta je r jetka

Najveaa ,ablljezena povdlna vode

bollv jska Puya

potpuno prekrivena nom paprati. c"r'e^on Azo on japonicon, nnosila ie 958s m'?, no je dovoljno da prekrile 35 teni5kih iqralina. lzmjerena je 2000. ! ribniak!

od 3950 m. Njezin cvat pojavljuje se nakon 80 do lso godina. Nakon ito pro@.te, b ljka

Furukawa-5awanoike u japanskom gradu Kasusl.

Eotaniakom vrtu Kal fornijskog sveui liita u Berkeleyju u sAD'U narastao je do visine od 7,5 m i

I'IAJVIIA PAPRAT

prccvjetao vea u kolovozu 1985.,

Naiviia paprat na rvjetu je dryenana paprat cyaihea

nakon samo 28 godina.

a.rnral6, koja ntoze nara(ido

NAJSMRDUIVIJA BIUKA

vsine od 24 m iima listove

Poznata pod imenom 'cvijet stryina',

Na kopnu,

no rp h o p h a I I u s ti ta n u n lli arunr naFmrdljivijaje biljka

lolte (Drbnaea mi.rcipu/a) n.lik na skoliku zatvaEju se u desetlnkisekunde ( 100 milii€kund ) od trenut-

otganizmi koji nenaju k laraf i I i reprodu.i raju

vRsrA s NAJV|JE

vilesta ni.n i argan izni

organizam s najviie zabilje:en h kromosoma je paprat gujin jezik (oph ioglossu n reticutatu n) koja, prema procjeni, lma 14,{r kromosoma (ii720 pai). Ljudi maju samo 23 para kromo5oma.

4ni,'|alia (tivotinje): orsanizni koji uno'e

t .

t{ovl RtKoRo I'IOVOPOSTAVUTiIIRTKORD

-JKE NA NAJVECoJ NADMORSKOJ VISII{I lndia.N. D.laya je 1955. na

EILJKA KOJA

1870. na

umire.

KROMOSOMA

ramondii otkrivena

villn

himalaFkoj planln Kametu (7756 m), na nadmorskoj visini od 6a00 m, otkio dvije biljkecvjetnice E rna n iju h inalayentis i

jedan primjerak

^,ledutim, posaden 1958. na razinimora u

A

.

B

NAJVECA

rita.tski 'ra

Zemlji. Kad cvleta, ispulla iznimno neugodan zadah tlit.n snradu mesa koie se raspada, a mo2e sa se osjetitl na udajenostiod 800 m.

Bijka rane u praiumama 5umatre, vro ma o h je pro.vjeta o u EurcpiiliSAD u, otkad je biljka

a

*

I BIL.IKA KOJA NAJBRZE

v

IOVI

PTIJEN

linovi !€neine nuho

ka pod€zaja,

koj obtnodolaz od littu (narlic

lnsekta kojihoda po

dolje). U vodi, iovna mjelinica oblane mjeiinke (L'trkularia vulqad hvata ituu ua manje od jedne p€tstotlnke r€kunde, ho je tini

* n

podvod|olrt rilikom roF

it i.

lovi plten.

t*l#'

l.

'

+r

OSOBA KOJA JE POSADILA

NArsRzF . :'

NnlvtSe stnenLa U JEDNOM DANU Kanad.il.

K€n chap

ponor

qiu od

lednom

danor

iednom

t da.a

sadn.a.0enoq bora ! jednom

dan!

iz! gEda Prn(e A bed

b

15170

l€ En.ephalartos (z mze eno drvo Lr

lr[e24 25

107731 Vileiezanaba,dij€mVer[e&ta^je

2005

nudenoga2000

\

sa'ad,"tP

ona

993

Xeowna, Brilansla Ko uobria, Kanada

woodi

nfia)

dvlin profadei samo otkro

lohn Nrled eyWood 2 ,Jznoafr ik€ Repub ike ! ilml ga le 1895

Ngoya u Kwazu u Nata u

Najveie

lnove malr

tati)at,Raphia

[ada s ieier ma) Do c

jedan pr mjeDk loq d.veta.

rereniih I

NAIVECI LIST

Najrjeda bllka ra 5vletu vjerolatno

je

u sas

Kanid 30 lpnla 2001.

4 oo i2oO) L \"0. 'oia Ken Chaprn (Kanada) s*ka!.hewan, Kanada l0.lpnja 2001

NAJRJEDA BILJKA

5ada

!

11125 Geelong Laid.are Nexlofk,Vkrora, Aunralls 13 koovoza

liovremeno ll4.03l

.

5pL<:utoer-m'rr!..1

ole

So2r4 o."oNda,p" nar

2-6

*

posad

15.170

kat(hewan!

.

jf

ul!:no

r2 000

iur: otolr

l

pa ma

fatinfeta I

R.

!

otoka Mar.rene ndijskom o.eanu i emazonska bambus paima (F iae.ligera) z l!2ne Amer ke Afr ke s

dosei d!Zin! od 20 m,

'1

J-{

s

a'.iikoj Rep!bi cl lalle prlmjetak odalno nenao, a sna da.as Ponol samo u botanldk m v.tovima

NAJvEat PLUEN

*

BTLTKE MESoZDERKE od sv h m€sozder. h b laka,

NAJDUZT KoRUEN Naidu: suna! korie.ja ;ma

najvei p ijef proba!!lal! b jke z obte i!leperthi.eae

c2 (secd/e.ere;/e) ledan pr mj€rak te rste raole 622,8 km korlle.la z msla

*

kod Neperih., Za oble b llke, Neperthes

/alrh lN.

rafleJiana, poznato le da jedu ve ke 2abe, pt ce pa nakore Te se vrne roq! nac !

PRVA FOTOSINTEZA

KemiFka ana za dreviog kamenja s Cre. anda pokazalal€ da ie loros iteza na z€m postola a

-,i

j

prje

3,7

m llard godlna, prb

i2no

god na prile neqo no se re[ad lierova o Ana z! s! provc ] z.anstven c 5a sveli lita u Kop€f. raqenu u Dans[oj, a objav jsu j. I aasap su Eatth an.l Planetary 5.re..e leiterr ! prosln.u 2003

rlilardu

*

BILJKA NA NA'VECOJ DUBINI Dlane Litt er

Pronai 5!

u

NAJvEar CJELOVITI LIST

Nalleii(je ovtl istle ist b ljke rio.ati, macrorhiza z sabaha

!

j.

ledan prlmierak prona.l€n 1966 b o le d!gatak 3 02 m, ! ro[ ],92 m, a mao j€

r,r: e,

WWW GIIIN

. !'r4i!r,, -t ilffi

lf.il!sgt"&,

N

F!SWOR LDRECO RD5 CO I']

r,?-v, 1tq\tFtngF

j

t-

zM," " A. NAJVECA MEDUZA Vealna meduza lma

tijeo lizvono

promjera od 2 do 40 cm, alineke wste mogu narast imnogo viie od toga. Nalve(a le arktiaka

i

divovska meduza (cyanea .apiilatd arriG). Arktiik d v kojeg j€ 1870.

n

more izbacio na obalu zaljeva Marsa.hrsettsu5AD u imao je tjelo promjera 2,28 m ikrakove

*

du, ne 36,5 m. Ta je meduza srab jvica koja loviplljen poznata I pod menom Arktiika lavlja

omijena hrana sr jojribe, plaikion i druge meduz-". grlva.

NAJVECI PARAZITI Rlb ja

tGkav ca orphyilobo'

thriun tatun ldoljel zi\i t) katkad

i judi.lv4o:e naEni

odgovala

d!iiniikokkog

.utobrsa, a zabilje:eflsu

i

od 30 do 50 ni duZlne. Na qlav ima par ve ikih, prozirnih zvono ikih

PARAZITI

strarn 121je m krob kojipr pada drevnojskup niorganlzama fa ik na bakterlle ?vanlnr archae, zasebnol skupinl blaa koja zivotinje, 'risu blljke, g jive nibakterije Taj

nastavaka za p ivanie koiistvaralu plavibiolum n sceftnisiai, a iza

PARAZIT NAJKORISNIJI ZA UUDE

Iaeflb

krune z le ipoveiavaju proiok

dr Deana Vistnesa, 5koristila je

morska osa ll kutljasta meduza (chnohex flecketi) ma kardiotoksiin

antikoagulante iz s ine pjavka za uklanjanje krvi i spreiavanje njezina zsrujavanja tijekom opera.lje prliivanja pac jeniova tjemena. Hlrula nedi.inafis nale tivjeti i do 27 godina, ito je iin

lako podsjetaju na prave meduze i

!

Ti5! zarnjac vlsta

ii

6,09 m, a gov€da trakavica

superorsan,ma, asvak d o njihova tijea je posebni, visokospecija iz rani

v

kruite

Prekrasna

, votinjske kolonije

t

sa

NAJDUZA ZNOTINJA

stvorenla.

moie na€rtido 15,24 m.

medkinske pijavice Htudo Dedi.Dal,s ,adr:i tva r kole anenelizl€ju podruije oko rane, ilre 5 ina

organi zvari cornrldla i lankl plpc zarn cama koli moqu lako opeai.

*

ro/iun, ponekad naraste ido tae n i a htnc h us t a 9 i n at u

glave se nalaze dugl reproduktvn

orgarizam moie preZlvleti na temperaturama od 121 'c.

dalifiem su srodnvu s nima, slfoiofore su wo raz iaita, zasebna

Drugi ludskiparazit, svlnjska trakavica

ORGANIZAM KOJI IIAJBOUE PODNOSI TOPLtitU (VODENt)

orgarizam iizoo d, anatomsk ry laqoden za spunjavafje specifire funkc je (poput plutanja, ubadanja, hranjenja ili

reproduk.je). Drrsim rijei ma, rvakikrak je

NAJOTROVNIJA

MEDUZA al smrtonosna Fle.kerova

otrov koji je prouzroaosmrt

falmanje r0 judina aostrahkojobal u posllednjih sto godina. Ako im se re pomogne, irtve mogu umrljetiza ietiri minute. iedina utinkovita obrana su renske nallonske iarape:

spasit€jl , Qreens anda nekad su na sudetsklm natjecanlima nosil takve iarape prllagoilene njima, buduii da

iarnja.

ne mogu

probti

j

NAJMANJI PARMIT Pneunoc)rtls carin,i dug je samo 0,5 do 1 mm, itoznaaida nije veaiod toake na kraju reienice. Zivi u judskim

/ .) NAJVEEE PARAZITSKE PROTOZOE KOD LJUDI kaikad:lviu ljudskom

0,08 x 0.05 mm.

1991.

najdugovieantim parazitom.

p ualma imoze

zasebniorgan zam, kao

tako da je.ledra vuta sifanotorc, Pftya dubia, nalduia je iivotlnja na svljetu. rMote narast

spreiavaju zgruiavanje kryi Ek pa kanadskih kirurga pod vodnvom

,A

lt

uaokolatiupafu pluaa.

ukljuiivali glavobolju, irltaciiu kole, gubitak gubitke p.mienja. U neklm

,aboravljali a.k i svoje

-r.

brcjeve telefona iliodred lte Prema kojem su se vo,ili, a rvl ru re oporavili nakon tri mje5eca. Kad ru diinirluaajevi

,abiljeieni na Sjevernom moru 1997., znannvena inraiivanja otkila ru kriv(a koji je

krao'j€ianje. Pokazalo

cRvt

*

Veziaasti cru (rrneu5 /ong,35,nur), vrsta trakanog

jednonaniinim dinof lagelarima (biiaiima), promjera manjes od 0,02 mn]', zvanin Pliette a pkcicida.

NAJKRVOZEDNIJI PARAZIT \eprimjetna jataica kukiianih crva

i..y/ortoda

duodenale (na sllci)

i

'.e.rtor tmericnus nalaze s€ u umet! 1,3 milijad€ ljudi. U tezim ! Jialevima, !tijenk€ crijeva tako tJsto prek vene tim crvima da z9

ed.ju poput

su

5aga. Krvarenjem

NAJBR'A REPRODUKCIJA Proto2oa G/ru.omr, koja se

Ezmnoiava binamom ri5iom, dijeli sv:ka td eata- U jednom danu moze postati praprapraprapraprad jed ipredak 512 potomak..

se

sPuzvE I{AJBOUA REGE ENACUA 'VOTITTIJSXA

<oleje rczultat njihova hranjenja,

spuzve (porifera) imaju naiveiu

aovjetanrtvo gubi l0 milijuna litara

sposobnon resen€racije u tivotinFkom svljetu. Ako izgube neki dio tijela, on odm.h ponovno narane. Ako selpulvu protisn€ kroz svilenu tkaninu, djelitise mosu opet preoblikovati u spulvu.

PROTOZOE

(ru.,:iviu

plitkim

vodama sjevernos mora. Nakon

teike oluje 1854. blku 5t. Andrew-

ob.iu ie izbaeen rekordan primjerak duiiod 55 m.

sa u Jkotskoj, na

*

do 200.000 jajalaca, a

Caenohabditis elegan, neparazitski nematodni crv koji :ivi u tlu, prya jevda viienaniane zlvotinje kod koje l€ odreden cljeli genom (genetski kod). rako se tiielo odradoq pl mie*a sastoiiod samo 9s9 nanica (ljudi imaju vii-D bilijuna nanl(a), posjeduje 100 milijuna geneiskih baza koj€ aini najmanje 18.000 s€na. viie od 50% poznatih ljudtkih g€na odgovara verrijama koje sad.:i c e/eganr.

SPUZVA

NAJVE.OJ DUBINI spu:ve koje pripadaju obiielji

medicinska isrrazivanja u

:;:,adlima u blizini zaljeva

C/adorhr2idae izvaalene 5u iz vode na

Gmb dgeshke! u velikoj

:^€sap€ake u ame'iakoj saveznoj :'zavi [,l.rylandu pote isu ]996.

dubiniod 8840 m,3to je jednako

Bitaniji,

: .ar

*

na

'ijeciPocomoke

injezinim

velikicrui, kojimogu narastiido 45 cm, tive

n.inllrrniil p.r.rit

u

liudl, jerje dilj€m priblirno milijardu

Dr sydney Brenner iz

KO.,I MOGU UZROKOVATI

iIA

rePrcduktivni kapacitet iznosi26 milijuna jajalaca. J.jaica su vrlo otpoha na N€ lanjske

GEiIETSKI NIZ

AMNEZIJU KOD UUDI

NAJMAI{JI ORGAI{IZMI

svakodnevno prcizvetti

PRVA ztvollttrA KOJOJ JE USTANOVUEI{

Ju2noafriike Republike pokrenuo je 1950-ih projekt odredivanja genoma @a u LaboEioiju za molekularnu blo og ju vijeaa za

*

NAJPLOD NIJI PARAZIT

I{AJDUZA VRSIA CRVA

a odredivanj€

* .

ilovt Rt(oRo NOVOPOSTAVLJEIII REKORD

senettkog

niza poielo je 1990.

NAJVAZNUI NOVI PARAZIT.}

Mikrcsko$kiektoparazit poznat pod imenom Symblon pdndora otkriven je r995. Njegovo je otkiae bitno iz dva razloga: prvo, pronaden je na .eobianon nienu, na brkovima norveikog jartoga (wephropt .oryegr'.ur), na dicid€sno. Druso, nemoguae gaje svdatiu bilo . koju postojeau vrnu ili katesoriju (na sviletu postojivise od ],s ,' Tilijuna poznatih v6ta podiielj€nih u 35 .odova). symbion .:

.ardora bio;etako neobitan da 9a nij€ bilo moguae

5ldatiniu

jedan od ponojeaih rodova pa ie zato

r:mo ra njega stvolen novi rod pod nazivom

DRECOROS.COM

!l

/

1*wo'

2rvoT NA zEMrit

KUKCI I PAUCI a,,\

NAJTEZI PAUK 2enke palka pt aara (iz

obtelji

rheraphor?ae) jaie su srade od mrrjaka. U veljaai 198s. Amerikana.

I

char €t 5e dernran uhvatio ie pr mlerak renke b izu Paramariba u Surinamu, koja l€ leZila rekordnih 122,2 s, p ie neso ito je u s jetnjLr 1986.

breJkvafr a (Mfzur pe6i.ae),

b

uginua zbos probLenra s odbaciva'rjem koze. Raspon noqu biojojje25,7 cm, ukupia tje €sra du; na iznosila je 10,2 .m, a kllleita su jojbila duga 2,5cm.

NAJTEZ|+

+.

5ronprolv Afdikiveliki crn lkorpon Pa n.l i nus i n pe rata r na|e

5na2an da je zabljezeno kako

ieiiti

vodu da biub a:ile nraine bo

itve

do 60 gra.na blti dugaiak I318 cm, poput

prosjeine sale odra5 o9

sU

gura e ugrizene ruke u k pueu i

NAJDUUI PARAZITSKI POST

KUKCI

*

NAJVEcA vRsrA ptELA

zef ke k.a jevskih piela (chalicodoma ptuto) mogu narasi do duzlne od 1,9 cm. Ta

vda iiv

samo

fa

ob ana buha (clmex /e.rul.,Lrr) hranise ljudrkom krvllu, a moie bez hrane prezivjetiviie od god nu dana. No mekan krpelj (ornlihodoror iuricata), kojij ri bakterju reda 5plrochaefa/es (uzroinika povratne sro,rice), mo2e bez hrane preilvjeti

Moluikirrr otocima u lndonezili, a 1859. otkio ju je britan5ki prirododovac AlJred Russel Wa lace.

NAJvECt

Nakon toga nijedan pr mjerak nije viden sve do vellaie 1981., kad je

Leptir Ptiaje krilo krallke Aexandre (Omithaptera alexandrae) ziv rc

amer(kientomoog dr Adam

PapuiNovojGviieji, a 2enke tog leptira irnalu raspo'r krila kolimoZe premailti2S cm. Tajje kukac tako veik (veliaine domaaeg 90 rba) da sa uroden ci qadaju ukom i sirjelom u visoklnr kroinjama, sdje

0,6 cm iubrizgava tako snazan

obtno l€ti. Pru primjerak do kojeg

Prvo

lr/lesser

vd o dvije qoleme zenke.

*

NAIOTROVNIJA STONOGA

Solomonsk m otocima. Njezin je otrov tako

Azilski

5u

LEPTTR

doiii znanstv€nici u ovjen je

NAJBRZI

KUKAC

I

v

Vellk iropski iohari iz reda D,ciyopterd mogu triati brzinonr od 5,4 km/h, iiole 50 duzina

tilela r sekundi. Naibr:i l€teai kukac je arnrakkikonj c

pri kratkim zalet ma postire

i58 km/h

d

ivovski stdljen (Yerpa

nandarinia)

zit | )apanskin

planinama

moZe narast do duzine

od 5,5 cm, s rasponom krila od

otpl I ke 7,6 cnr.2a ac mu je dus oko otrov

da mo:e rastopitiljudsko ikivo.

*

NAJVEcE uroersTE

zA UHoI.AZE iledlno utoiine

za

uho aze nalazise u Ve ikoj lpllli u Niahu u Sarawaku na sjevernom dije u Bornea. Zalt aena vBte zove ie dlakiva uhalaZa lAtixenia esau). 7i kukc zive u jednom deblu koje je po(etkom iezdesetih godina 20. st. ogradio kunos Muzeja sarawak, Britanac dr Tom Hatrisson, itako nvorio

NAJCvRScA PAUI(OVA

MREIA

*

[aJvEeE orRovNE ZLUEzDE

5vaka od

*

ruaro5rnrrr NJUH

Mu2jak ca6ko9 noanog leptira (Eudla pavonta) moie osjetiti mkir:enke kola qa poziva na parenie na

km.zenka no, manje od 0.0001 mq mii5a koiiie

ldallenostiod

11

mre2u. zabilje;en

otrovnih :lijezdi pauka

Phooeutria nigiveotet duga je do 10,2 mm iima promjer od 2,7 mm. Orim tosa, svaka zlileda sadriido 1,35 mg otrova, itoje

dovoljno da ubiie 22s miseva. P niqtitenter je rciwaa, a

vjerojatno najasresivnijav6ta jutnoameriikos pauka.

Pauci iz tropske

rerega/enA u mrelama imaju porebnu nit za otpatke,

(C.iHrrOH)- Kemoreeplori na

Mutlak e!ropskog zujeies pauka (Anyphaerd acceniuata) brzo vibrira tijelom uz povri nu irta, stvarajutizvuk zujanja kojije d o

na

udvaranja.raj,vuk 'ituala judsko uho, aline regiiira

NEPREKtNUTo PoDRUtJE

osjetljivlda mosu rarpoznati i jednu edinu molekulu miriea.

*

ienk.

NAJaEier

i

.d

50 puta u 3-4 sat., svaki pLrt

s

kojojsu pronadeni isisani

otkivanje mina su paele nedatice lApit nell lfera) koje farastlr do l2 mm.

ktra;ivati

ITIAJvECE

lvluijak ameriake v6re ry.ora grlora, nekad zvane prcduii pauk, jednakoie 9 asan Tajpauk tapka svolim aellusnim noti.ama tije om po suhom liliu, nvarajui

5te9od),phus qrade goleme trodimenzionalne isprepletene ip'eklopne mreze koje

National Laboratories i S&K Eletronks t€ Ddavnim sveuailiitem u Montani, zabiljelili su u kolovozu 2003. urpjelnost od 98% u

prekrivaju vesetaclju u

proutavali reakdj€ kukac. na kemijrke tvari koj€ u

NAJvEat KRPELI -r"di krpe ji D podobitelji /rodida,

:a..ziis osam nogu, ubrizgavaj! :r,a izirajuae neurotoksine ! *oje i.maaine isl!! im kru Da bi -ap.aviimjesta ua kru koju silu, -3ranu ido 30 mni. no je veltina

NAJOTROVI'IUI SKORPION -iebe orepiSkorpion izTun sa ). d r odo n u t a u straI i t) uzt okuie

uboda i90% smrtnih

j J.ajeva od uboda ikorpiona

sKoRPro KoJr

Sveuiiliita

amedakim tvdkama Sandi.

PAUCI

!li,

5a

PAuKovE MREIE

pauka, koja zvuk osjeta

SEKSUALNI OD1{OSI '.lutjak aunrahkog ljurkavog cv(ka OrnebM apeda) moie se paitiviie

Najmanje iivotinje koje re trenutatno obuaavaiu za

/V.

PAUcr

tr.

MINA

NATBUC

UT

NAJMANJA

ZIVOTINJA KoRISTE AzA OTKRIVANJE

Afrike

:dentificiran kao dozeni alkohol ant€nama muliaka leptira tako su

*

lrnimno ivrste mreze koje p etu pauci rcda l/ephi/d mogu uloviti manje ptke, a mogu tak usporiti isitavce velike poput

u

ZNr a

NAJvEeTM DUBTNAMA 5(orpion A/acran tarlarur pronaden . ! jpiljama koje se nalaze viie od ::: m ispod povriin€ Zemlje, itoie :::rvo dvonruka vBina Empire 5tate r nga u New Yorku u SAD u.

eksplorlv (n. r ici sore).

NAJOTROVNIJI tr PAUK ErazikkilutajutL pauci k roda

;

Phoneut o5obito brazilskilovac P fera imaju najaktivniji neurctoksin m€du danainiim paucima. Njesov otrcvje tako iak da je dovoljno lano 0,005 mg da ubije mita Phoreutria je obianotamne bole, a raspon tijela inoqu i2noripriblizno 17 (m. Ta velika i iznimno agresivna biia leno ulaze u ljldlke nanambe i ,krivaju se u odjeaiiiobLra. Kada ru uznemireni, grizu bijesno viie p'rta pa r€ na godinu dogode rioline usriza 'luaajeva povezanih s tom wstom

*

.

:

WWW.G

U

IN

t{ovt REKoRo ltovoPosTAvLJENt Rt(oRo

RL D R

N E

''WO

E

CO

R

D 5. C O

!I

N

A. Z I

IM L

J]

A-vcl r=MEKuSct LJUSKAVCI PoDRUaJ€ NAJGUScE NASEIJENO RAKOVIMA

P0. B.z,

ocr

r.

.ii

,ir. :rl T

:

t

s..li rr ll5 itr, r .d ]j(!" : ot.li 'r!: rlL

LGa,,r.rr.. ,it.ri \l

t

c.l

,f.

_\rai. Lt,r.

NAJOSJEILJIVIJE

olir

ire r,"dno(

ia

'r

r. ; j:c le !. \loG E.

.

rrt. ..

ri.,.n il .1..c.:.r, d[o rr i( ,rcnu o1r)(,],

doz

in,

i

.'] ..(.'.

,a

b

:.]1, : j!o]i

NA SVJETLOST

:

)1

l..le.i

nal!

* Ii,,,,... [oj

NAJDRAMATI.NUA PREOERAZEA LJUSKAVCA

4 9a,,rorrrrr. Di.1 bio] (lokusil

ato t itr [ofr u],r)q ,Ls!lra

11,,.;.t.koq ! 6ta!al ..li l: .,!r-. eili! r!. mal! I rcioa ri b z.! 2,55 r tsia kam.re ma o,f

ti.i'rlJ..rr.r.r.,r|.( r. ! ,.r ,r. .!:., ..:i:r:. ir.: -!. .. is ; i r.1 ..n '.dno,r o!.!to^r lL ilinr K.d r.l'ail.' ,:i.i: r .rr . . .. , ' ..:

NAJVECI

uusxnvec

*

(Po

DUZTNT) i;pa.j(a .1oar,r .;(o,r

t'r:

i.i, r, .i .!: r., !t

t . o.,,,,i.rlif. r,, r\'orr ri I b.z.b I !jr'a(., 1,.:r,lt! T,[.. lorile tL (oe tpL ri.$1. F.r.Ll\.o

{l

t..tre'a ka.npleti) pntr de.a iod r!.rris:oi.r .b: r r:pa..r rr.1re. (t"ldt

pro!r..rere.n.ijrl0 .n, '.ipoi I lcra od 2 d0

,.5 pa

n..r.r.;nr. lr.1l.

c

.z l!1r.. icti.D.rlli, rak!

-.: i .. r rn b

10!{

,,,rif

sro. r 'j(' itra , n -.!: '". k.le 5oLrr

NAJTEZI

MORSKI TJUSKAVAC

tr.:.:'

1n_r),,.ri!i

rir.i,r,

,r

* ZIVOTINJA 5 A I

rjl

rurusruaZur.lrwr UDARCEM

.il. 'r rcrrie M/ ! z! 'irr: .:r !.r::i. 1, ia ,. r...-t rr ".,. .,r,: (... rl.,r'1a .r,,rr r [ ].r1r r

ruJ),

NAJSTARIII PENIS

nln!

,1i..m.\i r[..itir..rll ].m ! iri: L s .\ i f;amo I r.' irii .e i - 2rrrll .: .. .

5!ret! Nele!6te

N.lna. p./ rr: r.! r rif Ir. j st:, I r1r t -1it -. , .3

)a.,

rI tcr. vrL

eD.r

10oori..i.r1]r!j t.Ll,a

unonoz:.a, foze za mrn.r,l 10 m.,.dr n r.!d-r ob t. ,ai -i i.cJi i.t:,1. tz r.r rj 2l a ! rakova

rzbi llsrr1 n'oq F l{ ir 5.a9a udirr c fi€ od norrn! p!t.r v.ar od tlc es.e t!:.e <cz.ro.d !n.roi( ^ a,L *

.licr

naFofistkiranije oai

lrtr

u z !o1 mJlJ !ieod l0pgdre o!1.:;vih fa,iu ate,ra rr du .e

s..eirs:

za

faz kr

!. t!.,1.1 ,i;.,

l

i.r..!i.,, r..: 5, . r r.ir ir.

.'J.i.ic. p n.. ii I;. r.\p. {,l.n.r i,69 m

le

NAJVEaA RAZUKA u vELtttNt IzMEDU cRABEZLJtvcA I PLt.tENA Pi! I tor' lBil ui.p le nr !rLb.!1N)r najve<isu sisavci ^! 1.. . pr.!r. r. .lrz ,r .u 25 ,r. r, Hrinr \. ir or l7 rF.i;

E!!r,,j!!r.ea1, : L

'itL

prorlck!

l.

.r

d:! i r!

,dlr

:.

.

ii

50

,*:l?r_,

/*^ \ nu,"nrrr rna\,0

RECoRor rooT

: -

iIA.,VEEI BISER Biser Laotsea (poznat

X.REF ikao Alahov

biser)pronaden je na Palawanu na Filipinima 7. svibnja 1934. u divovskojikoljci. Tezak je 6,3 kg

lne cvjetnog mo$kog jeZinca zvuii be,opasno, aI zaptavo 5e ratti o jednoi od

dug 24 cm, a promjer mu je 14cm.

proiitajte na 27. ttaniti.

NAJBRZI KOPNENI PUZ Najbda vrsta kopnenog puza je

obiini vrtni puz (Heit aspera). Pimjerak pod imenom Veme preiao je 20. veljate 1990. stazu od 31 cm u vednjoj ikoll west u Plymouthu u

* .

NOVI REKORD NOVOPC'STAVUENI REKORD

amer tkoj saveznoj dr:avi lvlichlgan za 2 minute i 13 sekundi, brzinom od

,-

*HOBOTNTCA

NA NAJVECOJ DUBINI

*

0,21 cnr/s. Za usporedbu ljudskih i puzevskih brrinskih rckorda, judi

jednu milju (1,5 km) p jedu za ietiri minute. a puteviza osam dana.

NAJOTROVI{IJI GASTROPODI

Najotrovniji gattropodi su mo6ki puzevi roda conus koji lute neLirotoksin brzog djelovanja. Neke od

robotnica dumbo (Grimpoterthir)

tih vrsta dovoljno

2ivi na dubinama do 1500 m, u

usmdiu aovjeka, ali geog6f5ki modi puz (conur geoglaphus) iz lndijskos i

elizlnl oceanskogdna. Njezinotijelo, duso oko 20cm, mekanoj€, gotovo zelatin02noisposobno izdrtativeliki tak ra tojdubini. Hobotnka pliva ookr€auai pelaje, pulsiGjuai roiicama izm€du krakova i zbaojuti vodu kroz otvore,

nvarajuf mlazniposon.

Ihos

*

su otrovne da mogu

oceana jedanje od najopasnijih.

PRVI ULOV ZIVE DIVOVSKE LIGN',E irhileuthE drx poznat je i pod

100 godlna da doregne dutinu od 8 mm.

I{AJRJEDE

DOMA€I NAJVEEEM BROJU PARAZITA

Najrjeda morska ikoljka na,vijetu je bjelozuba ikoljka (cypraea

ieucodon) Poznata

5u 5amo dva

medu struinjacima za ikoljke. ledini

*

pot€bno oko

MORSKE IKOL.lKE

primjerka, od kojih se drugipojavlo 1960., pa je zato to najtra:enija vrsta

MEKUSCI

NAJSPORIJI RAST u :ivotinjskom carstvu naFporij€ la,te tkoljka iz morsk h dubina rindaria callistifornit, kojoj je

okalitet na koiem

5u

prcnadeneie

n a r9 i n a ta, \'sta datkovodnog pu:a iz Ve ikih jezera ! sAD'u iKanadi, domatinje Sta g n i co I a

e

liainkama rajmanje 35 wsta parazitskih tnkavica (planariia).

Pui prenos parazite koji uzrokuju svrab u ljud .

NAJVECE

oKo

+

Atlanbka divovska lignja

:ivotinjama, :ivutim ili

i?umrlim.raje lisnja

i

beskraljeEnjaka.

pronaden 1878. u zaljevu

Thimbleljckleu Ne\ doundlandu u Kanadi,

imao

je

cti prcmjeG

gotovoii

40 cm,

ito

na otvorene

knjise 6u,n eJ5ovtih svjeilkih rekoljdal Njezino tijelo bilo je duqo 6.1m, a iedan krak

bioje dus iak 10,7 m.

renom divovska lisnja. zabiLjereni rJ pimjercidu:ine do 18 m iieiine 900 kg. Mealunarodna eklpa

z.anstvenika pod vodstvom .omorskog biologa Stevea O'shee s 'iovog zelanda objavia je u oiujku 2002. da su blizu obale Novog ze anda ulovilisedam mladunaca ^euhvatljiv€ divovske lisnje. '/ adunc su bilidugiod9do 13 mm nisu dugo pre:ivjeli u zatoaeiittvu. !dras i primjerak divovske lignje

j-

lapanski isiraZivaai fotograf irali 30. rujna 20c4. divovsku lignju

rJziie

8 metara koja se zaplela u

-ama. na dubini od otprilike ' km kod japanskog otoija lgasawara. To je

*

pwi

,abiljeieni pdmlerak odrasl€ divovsk€ lisnje rnimljen u nje,inu prirodnom stanBtu,

www.eurNNEsswoRLDREcoRDs.coM

39

.1.

j

t1

NAJTEZA KOSTUNJAEA Bucanl(Mola Dola) tezak 2 tone i dugaiak 3 metra zmedu vrhova p€raia, najte:a le riba koitunja.a u o(eanu. Najreia riba hrskaviiarka te qo ema kitopsina

*

Aa

*

NAJPLODNIJA RIBA

Bu(anj (I4ota nota)

najp odnla je vtsta Zivuaih riba. lain ci jedne 2e'rke sad12aval su 300 nri ituna

jaja, od kojlh je svako b to promlera oko 1,27 nrm.

.

oeuu

iestooka riba sabla5t lB athytych nops

e xi t 6),

;i!ina dubifama

I

i ri

RIBA S NAJV|SE

NAJKRAct 2tvorNt vUE( KRALJEiNJAKA

NAJBRZA RIBA

hlraZivaa sa sveua llSta larnes

Kozmopolitska riba jedro (/er/ophotus piatypterus) smatra re najbrzom

Queen!andu otkrii su 200s.

v6tom riba na ma im udaljenostima, iako je ?boq praktiinih probema

koja

od 90 do

slevero noanom T hom oceanu, nema samo velike glavn€ oii nego idrugi, mantipar oiij!, poznat kao sekundarne jabua ce, imlejtene

unuiardonjes dije a qlavnih oiilu

l

usmjerene prema dolje. svaka od

tih

da kora jnim nijaturnigupl (Eylota siglilaia) Zivl naivtje

ieiko ustanov ti nlezinu roinu bainu.

59 dana

ribo ovnom kampu Long Key na Flord u sAD-!, jedan primjerak re vrne preiaoje 9r m u t. sekrnde, itoje b?ina od 109 km/h. Urporedbe radl, gepard na malm udajenort ma do5eie brzinu od 96 km/h.

* Za

U nizu pokusa

PRVA MODENNA VRSIA KOPNENIH RIBA malu, crvenu, @o iku

jabuiica i,na vlastite leae iretiru,

* .

koie vjerojatno poja.avaju NOV NEKORD

osjetljivostte v6te na svjeilost

I'IOVOPOSTAVLJENI

RI(OND

*NAJMANJI MORSKT ...

KONJIt 3 odrarri minijatori

mou

'i 1+ I lolii rHopol"apd l,

dLgd,dr s.mo

@"-"

6

'ibe

sano ],15 njeziaerezine. dh

i,korinava samo 20% kkika ::l^:l::l:f::lT:"lt tro. sn€renog naden mo6kikonjia, maten u tijeto.

;

poput nafianjih iba ra

ljima mola Flores blizu obala lndonezje, a otkrilisr je pomorski biolozi s Prcjekra It4orskj konjia.

Bhi iivi^4ajnor medu

je

l'6ls*qlsire@&r6Nirg$t#ti{ar*. RIBA KOJA PROtZVODt NAJMANJE JAJA

*

Ckld lropherr noorjitiv u noinoafia kom jezeru Tangaij ka i u r€p.oduktiv

nom razdob lu lijelesedam ilimanle jaja. Poznatje po rsnonr l€9 u Kad zba-

stona

a'

jetu ra nova vrsta orkivena je 2003. u osjetjvim kora-

nazlvori Phreatobur

walkeri, znanon je doznala t€k sredinom 1980-ih. r. vrta :ivi na kopnu, pod lisaem na oba ama rijeka Kad je bace u vodu. bzo ae

tvoT[rlJsKt MozAK

"-"+ j[::H::",*ii[:iffi:i """ yi

Dod

NA.'AKTIVNIJI

Mora^ atrale

kolisu prov€denlu

somova i2 Erazila, poznatLr u

niezinu mra(nom stan itu. No lza sekundarnih jabuiica nalaz 5e i rreal par otilu koje nemaju retinr, atl preusmjeravaiu svjetloi u velike

*

(viditekn o

(

#.

jaje,:enka

se okreae uzma sa u u51a, gdje sa muijak opiod tnkubacija traie tridesetak dana, a ienka

m adLnce alva u

;i{: ,:.

rnima

k

i.

' /

dol

',

ivan za Podmaz'vante

ne po3tanu

iuplt

r

zatrm zlazr , nbe uaE:i

I

b

Kako se ne bi u9u3la u tol

tvar, r ba donovno ki3e 5l!2, zbacujualle r d inog 50na!a.

.

+

NAJMANJI KRALJEZNJAK

Pa

0rema istra:ivaniu kore re obialio Theodore w P etrch sa sveuii iita $rshington ! sAD'! 25 kolovoza 2005.. seksualno ne i mutjak v6te tpini.ept, prcnaden na dubiniod 1425 m u Filip nskom

'hoto.arynus

notu, bio je duqaaak ramo

5,2 mm.

Zanimljvole da

trb!h,

bokov€

5e 1a vl5ta

ilil€da (kao itole pr kazano na n.igore)

i

t me je pretvoriu dvospoca. Azji), navodno doretu duilnu od 3 meta it€U inu od 300 kg. Naimani. .latkovodna riba je niinijaturni qup (Pandaka pyqnaea) ! Luzona na F lip nima. Moijaci5u

letka kitopsina (Rhin.odo, lyput a najveii .' mjerak koji su izmjerili R

iianise planktonom,

je dugaiak 12,55 m.

obujam oko najiircg dijela l jela z.oro mu je 7 m. a teiio je izmedu

dugaakl samo 7,5 9,9 mm.

ovljen je 11. studenoga 1949. pokraj otoka Baba, u b izini

I{AJVECA RIBA GRASUIVICA

15

i21 r.

U

(carcharodon carchdr,ar) dugaaka je od 4,3 do 4,6 m iobiinotei od 520 do 770 ks. Ponole mnogi zvjeitaj o golem m primjercima do 10 m€ta'a te mnogodokaza kotiukazuju na to da nekelelike bijele p5ine nararlu i vite od 6 metara u duiinu, iako ih ie

rale k lopsine (Shincodon typrld ,€ ialne 30,5 x 14x8.9 cm pronailisu .:b.riu lovu na raiift u Meksiikom

29.lipnja 1953. saddavaloje

zivizametak dugaaak 35 cm.

I{AJVECA

*

SIATKOVODI{A RIBA

ledina

Mekontki divolski som (Pangariut qigar), kojiuivi u slivu ijeke Mekong, P rdn,tlvorgre koji zivi u slivu rijeke chao Ph€ya (obie u juqoinoinoi

duzava jesulia ili djepLrlia

RI'A I(OJA TBE vl'ta be koia kile

i

beza€ljurti. Ta vrna

RIBA S

NAJRAZVIJENIJIM.) OSJETOM MIRISA imaj! najboljiosjet minsa '1ru2v jenije njuine orsane. )oznati5u po tome ito osjete '.ro15k psi

: :

len na ve ikim udaljenonima, mosu osjetit jednu kap u 100 miLijlna kap vode.

''!

io

i

strat vanja suseriraiu da je mogao postiai dui nu od 13,7 m, iako je to joi predmet buduai da su pryi

ie

foti ni'asprave, zubl

pronadeni poaetkom 19.

.

Riietka v€lika bijela psina

NA'VEEE RISUE JAJE

za j€vu

prapovijesnr rib! veau od No moder^e procjene ukazuju na ro da le u prapov jest najveca wsta rib. bio morskl pas mega odoi, Catdarcclet negalodan, koii )e 2 vio prije olpriike s0 do 4,5

miljuna sod na Noviia

NA,IVECA RIBA

:.a.nvenkibio

}IAJVECA PRAPOVIJESNA RIBA eonrotozijoi nisu'hkri i

: vlaih v6ta.

grdob ne reprodudra seksualnim parazitnmom:muzjak se trajno .r av6ri za vea! Zenku - koja te ! prosjeku dugaaka 46 mm tako no re zagrize za

.

I{AJMAN.'A RIBA U PRODA.,I

Ugrozena vr5ta zvana rinarapan (Mistlchthr,s /uzonenrt5) ie qupi

koii:ivisamo u jezeru Buhina filipinskom otoku Luzonu. Liutjaci tu dugaiki od 10 do 13 mm. Osuieni riblji kolat od 454 q ead,:avao biol(o

,

i

70.000 pimj€raka!

t

-:t

trbVl i

voDozEMcl

t

IIIAJVEEI VODOZEMAC

NAJMANJI DAZDEVN,AK Odradi primjefti hek5iakog salamandera bez plu(a

I I

18 o I i tog I ott a

ne x i G n a ) maksimalnosu dugi2,54

Kine5ki divovrki daidevijak (Ahdtias davidianu, 2iri gotskin

I

potoc m. sje!erorstoi're, rrediinje

jutne Kine. Prosjetno je dug

1.14 m

iteii

od 25 do 30 kq ledad primjerak pronaden u provinciii Hunan bio je

AJvEer RUAa

Ritaairo riletki vodozemci bez udova koji5e na pruiposied aeno brkaju s 9l nama, ali ru prepoznalljivi

Natveiije rhompsonov Le.ili) lC aec i I i a thonpton i) iz Kolumbije,

naianido

kojimot€

1.5 nr

duline

do 3

dug1,8m iletio je

55 k9.

o n.jmanjem vodo.€mcu moiete proailatiu dontem okviru o

c-

*

I,IA.,DLAKAVUA 2ABA M!iki primjeKi dl.kave iabe lIr khoban achut robuttut)

JESTE LI ZI{ALI?

I{AJRJEOI VODOZEMAC Zlarna iaba (8!fo periglene, , !i n. vrlo malom podruitu (manjem 10 kmr) 0 pa.ku prnode Monteverde Lr panlnskom masivu CordileG de I lariin, u blizini Monteve.dea (Pro!in.ia de P!nra.ena5, Konarika) Populacil. tih laba k nepoznatih 5e raroga draniano tmanjila tijekom jediog de5etljeaa. Porljednli zab lie2eni p'imje'ak vden je izmedu 1988.

od ht adnok wn i kn tje2nj aci

Anphibia Mogu 2i\eti ^a kopnu i u vodi. Mladunci te abitno 1e9u kao vadeni punoglatcisa 5kryana.

. Gnazovi, rczrcd

Repti ia, hl ad noktuni su k tatje Zni aci, obi ano pre

k

tiveni twdan

ploaana. Mladunci se lijeZu iz iaja s koinatom tjutkon.

1989.

rakoru

iek

I

iz

zapadne Alrike jedinstveni su po dlacikol. im prekriva n.ainje udole u sezon pa.enja. Medutim, pailjivljinr promat.anjem otkdva,e

je'dlaka zapralo mas. rtnih aanina koie. qusto prekrivena krvnin I 1..m. Znen\rv.nkl pregon.vljaj! da !e iaba korin tim zratinama kao pomo(nim dilnim

:

t

AI * voDozEMct

KOJI NAJDAUE tETE

da

ileke vtste letedh iaba nogu pr€. leljet i do 15 m s pomotu koiica na

orgdn m6, poput tkrga, jer njma apiorbr. kirik zr.vno i! vode u

nogama koj€ im pomaru u

kojojziv, dopunj.vaju(ikis

(a

k

gomjojtlri

koji

/,/ // ': /

l€teca

letu

Na

pika.zana je kottaikan-

rab. (Aqakhnir rpurerr).

stvaraj! pluaa, nate s.bo

herpetolozilu

wsiu otp sali kao izumrlu,slLribeno j€ klasllk rana kao opasno

GMAZOVI

NAJOTROVNIJA 2ABA Zlalna zaba otovna nrelica' lPhyllobatet te ibilis) iz )u1^ei srednje Amerike dlga je ramo 4.5 cm. al u sebi im, dovoj.o

I{AJXRAEA ZMIJA Najkra(a zmita na rvij€l! le vrlo lLe ptotyphlopt bil i ne ata)

otrova da ubije 10 ljld ili 20 000 laboratorijskih niieva. Znanrtvenk moraj! nositi debele zanitne rLrkavke kad je dodiruj!, u duaaju da na rukama

t\,4rrtin queu, Barbadoiu

i5t.

Luciji. Najduii poznall pr mjerak bio je du9 tamo 10,8 cm ii.nao je rako tanko lijelo da je mogao pro(i kroz ruP! u obianot oovci nakon uklanjanja griJitne jezgre. tlajkraa. oirovni(a je namaqua i itolkana patuljana

guja

lg'tit tchnetderi) tz Nrmibije, tija prosje.na duiina

+.NAJvE€A Zeen At'itka taba qolijat (conra.ra goi,at

!

l

ovljena u travniu 1889. na rje(i sanaga u Kamerunu, imala j€ tijelo dugo 35,83 cm.5 isp/lzenim nogarna bia je dugaika 87,53 cm, a teZia je 3,65 kg. Prosjeana duzina za tu vrstu iznosi 30 cm, ilo jeveliaina prGjeanog ze(a. rl.jrn ni.

ialra naim.nii porn.ti vodocm..

ie

Eleuthercdacttlus Lmbatu s Kube, kojiu odrasloj

dobido5eie duiinu od 8,5 do

12 mm od

vAa

T' .Ea '

TP

:

(.

VODOZEMAC S NAJOGRANICENIJIM RAZVOJEM

Neki primjerc daidevnjaka elamandera ne raaijaju se u 'no'malne' odradejedinke, ako seksualno ezrievaju imogu se razmnoiavati(to je stanje poznato kao'neotonija'). N.ipoznitja vrna kod koje to dogada je axolotl lAnbFtoma meri.arur) 'vodeno tudovine lz

r

Meksika, koj izgleda popot golemog punoglav(a duZinedo25cm.

Moie 5e, kad vodeniizvoriprcsuie, raditiu kopnenioblik odraele :lvotlnje, a obino5e razmrotava u nezrelom, vodenom obliku.

Jt

istoanoi I sred

inioj Au5tralili

JESTE LI ZNALI?

U

jed'rom uqrizu zmila moze ubrizqat 50 mg otrova, ilo je dovo jno da ubje manjeq tobolaara u nekoliko tekundi, aliivlie nego dovoljno da ubje nekoiko odradlh oroba.

d azdevoj ak a izsu be oka,

NAJOTROVNIJA MORSKA ZMIJA Bekherova molska zmlja (Hydroph6

Im

paleonlo oga predvoalen

be/.her, koja zlvioko greb€na

.

NAJSTARIJI IZEUUVAK

XROKODII.

bitan

divjin :ivirnanie od .llgatora (iiltgator

5klm profesorom Peierom Doyleom

Danas u

.blavioje 2002. otkria€ 160 milljuna godina narog fos iziranoq zbluvka htlosa!ra, velikog ibolikog mo6kog

200 k neskih

smaza.lzbljuvakje pronaden u kam€ .oom! u Peterboroughu u V Britanii.

*

NAJRJEDI GUETER

,amaiika iquana (c),./ura coilel opa5no je lsrozena wsta koja ie .cnovno otkriveru tek 1990 Buduai da ne postojiviie od 100 odraslih

crimjeraka, ta se vrsta bor za iivot u zolkanim brdima He |rhire Hils na

totiko daidevnjaka da je njihova ukupna nasa ve(a

A5hmore u Timorskom moru kod sjeverozapadne obale Austral je,

AJRJEDI

rinenrir), ito tu v6tu iinijednom od ralugroienijh v6ia na sv jelu.lv4o2e ih se naaiu moivarnim stan ltlma donjeg toka rijeke Yangtze. U prorjeku su dugaikl 2 m teZe

lma miotokianiovo! mnogo puta otro!nijiod otrova bllo kote kopnefe zm je. obiii. kjuna5ta morska zmila (Enhydr,na r.histosa) vjerojatno je jednako otrovfa kao Hydtophis betcheti, ati )e apasnija jer je b'ojrija, raiirenila i

olpriike 40 k9.

* .

NOV| REI(OiD NOVOPOSIAVLJENI REKORD

lrlAJOTnOVil IJA

KOPI{EiIA ZMIJA Najotrcvnij. kopnena zmlja je ljuskava zmlja ili tajpan (o.yyuatus

ri&o/epidotut duZine do 1,7 m, koja u iviu

NAJVEEI GUSTER

.)

'ii'

Komodo zmaj (varanlr romodoenils), naie poznat i kao komodrki varan, iiv na

ndonezijrkim oto.ima Komodo, Rintta, Padar j Forer. Prorjeln: duzina mu:jaka je 2,25 m, a tetina oko 59 k9. Najveaitoano izmjereni primjerak bio/e muzjak u zooloikom vrtu u 5t Louku u ameriakoj saveznoi ddavi l\.aiisouri. Godine 1937. bio je duq 3,1 m lteiak 155 kq.

;--) WWW 6

U

IN

N E

SsWO

RL D R

E

CO

R O

5.

C O

I..

l* * I

iIAJKRACE VRIJEME U KOJEM 5U VIDENE SVE PiORODICE PIICA

Britanci Derek

T

3

Scott

Narry

Howard rajedno su vidjellsve porodice ptica koje po5toje na

svij€tu u totno godinu dana, od

I

1.

rij€inja 1998. do 31. prorinca tih godinu dana proputova isu 28 zemalla

1998. U

!

km.Ia dva prcmatra-

19.312

l. otka vidlela s! ukuono :zri raa,tir,t, vnta pr c.

i

*

t{ajostRul

Iek malibrojptka

r)

lrrruH

visokorarviten osjet mir5a. Medutim, crnonogl albatros \Dianedea nigripes) kati ii\1 na steve.nom

r

hom oceanu, moie

orjetiii mii5 iunke na povriini vode

NAJMAN'A

na udaljenost od najmanje 30 km.

PTICA

*

pie inj kolibrii

Nalb.ojnila pritja v6ta flih wemena bio je golub pLtnjk (Edop&ej migrdto.ui) iz sjeverne Amerike. Nemoguie je doznati totan brcj

Ukupn. duiina muijaka iznoti 57 mm, a polovicu line kljun irep. Teii smo 1,5 grama, dok ru

naibrlc niaie krililn..

ikolibit

I .

*

PRva PERI{AIA

Zuofl

ciru u lipnju

'ane

vrste gma,a

kojije

'ra

edlma

imao tuplje izrasline nallk na

danalnja ptitia pela. to se stlorenje vlerojatno slutilo perima kako bl l€bdjelo, pibliino 7s milijuna sodina prije razvoja h

v6ta.

Najvitu siarcsna dob neke ptice u

divlji'riirnosi50 godina.

Tu

je dob

ddivio Mamov zovoj (Puftnur

Lleyn u sievernom Walesu u velikoj

Bdtaniji 3. travnja 2002.

*

AJvEet tMtrAToR

Tdenjak (Aoocepha/uspa/urt'5)'not€ oponatati pjev do 80 raz iah h ptiijih

vria, uqlavnom afitkih u rvom ,imskom

qtica

loie iui€

rtaniitu. Njegova

pdlatenje i odabir prrtne6. ali ,e i vatno srcdstvo pjesma sluriza

ra orna.avanje podruija.

JA

2000.

objaviiotkiie 220 miiijuna godina st tog fotlla Longisquane intignisa,

ptitj

NAJSTARIJA PIICA U DIVUIIIII

put pBtenovan 1957. (! dobiod pet qodina), a zatim ponovno 1961., 1977. inapokon 2002. ulovljen je na Bardseyju, otoku pokraj poluotoka

populadja tlh golubova mogla dosed brojku od r0 miliadi prlmjeraka. Kad bipoietje i, njihova bijata zakilila nebo, a bila su potrcbna tri

Cincinnatiju u SAD-u.

kolibriti Indu kilima 90

inntut provodi irlandiki prcg€m pdenovanja ptica od svog osnutka l932.lslandan n 6skarl. s gurosson, iuvar svletlonika u St6fi6f6iju na otociira W€stmann, pntenovaoje 65.243 ptke od 1953. h andski prircdoslovni

govore da je poaetkom 19. sioljeta

NOVOPOSTAVUEI'|| REKOnD

u sekundi, dok sviostal

Znanstven

putrnus). mala morska ptica. Prvije

NOVI RIKORD

nahati kriliDa 200 puta

*

PRSTENOVAiIIH PTICA

pimjeraka, all tak ioprczne procjene

dan. da cijelojato prcletinad nekim mj€nom. ledno iato tada le molda enojalo od iak dviie milijarde ptica. Ne iznenaduje da !u golubovibili pop!lama meta sportskih lovaca, toliko popul.ma da ie uponiizlov na kraju ponigao neito 3to s€ ainilo nemoguaimi porlj€dnji poznati golub putnik, ienka po imenu Ma(h6, u9 nula je 1914. u zoololkom vrtu !

Cruenog

t{AJvBE

do veljaae 1997.

l{AJBROrltllJA

VRS'A SVIH VREMEIIIA

Kube i Otoka mladosti.

*

ma

NAJDUZ + KLJUN Kliun auttrahkog p€lakana lPelecanus conspi(i atut) dugatakje izmedu 34 i47 cm.

lajduti tljun u odno6u na ukupnu dulinu tliela ima dugokljuni kolibrit (Ent,fera enr,tera), nanovnik Anda od venezue e do Bolivije. Kljun muje dug 10,2 cm, du2iod

tijela (izuzmemo li rep).

d'

*

,

NAJKRVOZEDNIJA PTICA

l,i.(

l!r.

\amp

ari

7(b.,

J=i,r, :.-'. *i.' 5l ! f .,.,f

r 1964 zrannven ci !u . oi di tr !trta k iuci vc lc -o 51. .erpitc krv lor. ,+

NAJDULJE KUKURIKANJE lc k.d uaD lez.fo

'.., riL

.,,r, [.r]jctr.ja ole )l,5sckufd r '.r.r (.ro jcole-or.d nrnom - ri .r O.o 94 ! Lled L,lit.r!kom :,.r1 \.rlanLE n.1. 19.15

r

NAJVECE JAJE U OONOSU NA VELI.INU TIJELA i rrri r vj(4ptcrJ,xrlnnrr)5 Nololl

:. i,dn lcic nalleielnlc r olnos! r,r . r.r 5voq 1r.. iclf. r..\. r 1.51::7 [i z.q a ].ti. : -. nil6 _. !ii.,e g.r.\. ..tLr: .. rola 5L ie:

.

a.

tl0I

NAJVECI VOKAEULAR

71i

reii:rr![ n-q. : (.1

r1r t.r;..7 | ..r !.1?,..8 m ., f,r !r.. iJ ra klira a ra n^' ran, Pr!ri fcs n m ona. rir r

ii ledna e od r. .L) ot h ot,o!. p: G nr a r.1.r olt, !..: la

,9..9,

PROMATRA.ICA PTICA Vo.le(d \v.t5l.r .rcmatra. rd fr Q

b

! dl. r

80!0..1 9,'00 poziat h ,j5:a 82!!

lN

r

o.l

ni..\( | !i:.1 s,r..o !. i.

.ti: i... o.51. e ra s !7;...." F.o n, | 5. or 9n I rc..ra

!.r" r:

]. LI]i

KO'IU PIICA MOZE IZDR2ATI dahr

fi{

/.,\["r] ! n.z. udria: pGtr,..rl

rqv r (4pi.foo_vi.r

.1.

{. e( 0 .n m.'!, qare,r:i;. "... ..\e( tr': rLr .d 25.. 7i imrl

rlo\.7u !5 n! o.l2

/! r

a.!1Le.ie

i.::

'j2. .tr.' .. ri.oaira.o:cri . 5t oralkol r(.5t,! .en. zabe

s.ezr.

(ro mn..rr (l,,r.le 01'o!.e 2!o:.re p1o r! !r !.r:en .er9.di. n r \ .9 as.\r .ji . ..rj.a ai'o! r 5r

NAJNI2A TEMPERATURA

C.tr[ f]

i.-r,.(i !:."." r.:r' i.

Pr ( v.n p tur! lPrDhlr .|rh.o!t s PaoLI N.ve Gv.e]e

1990 :b.,r VODECA

a lc ADcr ki.ka Plrocb. 5iet5 ,,(r, r(ol.r te od 1965

NAJVEC A PTICA

NAJOTROVNIJA PTICA

n! Ble.osAr.nr Ar.r..r | ! d !ore da ie r.slro, I' i i. pr ii, /r.! o olio 7,5 r prorarlcf

arir .loroa. b a rerorolri!i,(ata)9.e rei.nr PL,.\ ,.,a...rte !ni,l i9-!l ...,..r'ils :. Anerkant.

N.lrc( r\r)oi kr a [.i c n]d i i.i. 01.. I p,:iri.,el!z.can'.r.rirl

*

i i rl.

\ NAJVECI RASPON KRILA SVIH VREMENA

:. ai. ..,

1

:.<. . oio!J ca.ca_Q.t

i

*

otkr {ak.

a,D ,!rei.tdle .: . . l,4l [q a iz eq. n.rr

5(1,. fhouta

! De. ll!

--7

#,

.t

s

JESTE LI ZIIIALI?

kftljeznjaci koji ftdaiu zive

nhjekon koje ptoizvode

I

*

I

i

NAJMANJA VRSTA MEDVJEDA

MalaFki tuniani medvied suptropske iuqoistoane

Aziie najmanja ie vrsta

(mi medvied ime je dobio po zlatnoj mrj u obliku polun'jeseca medvjeda. raj

na

pr

ma. odradi mu:jak

visok je 72 cm do ramena.

Suniani medvjedi odlianl su penjat i rpretno 5e 5 uie du9i.n jezikom pandiama traU

enle meda

i

ia

nkl.

.

MESOzDERI

*

*

NAJRJEDI

DIVUI

PAS

POSUEDNJI

Etiopskiaaga j (Carti sm;€n5ri)

OTKRIVEiII MESO2DER

naj.jedaje vBta divljeg pta i vjerojatno je najrjedi aft .ki mesojed,

nrativaaisu u prosln(u 2005 pokuiall ulovit novu v6iu rnesozdera na Borneu. Toje pruotakvo otkriG na oloku otkad je I895. otkriven

tvo.jazavac s Eohea.Ta iivotinja zsleda kao mjeianac rnaike uce pretportavlja se da je nresozde( FotograJnana je 2003. u

panlnskim praiumama

lzrazito ruti<asta koza kineskog

rui castoq dupina (soura chinens]'

pr mjeraka. Ta le vrsta vrlo izlo:ena zarazl blesnocom, koja je slavni

chDenr6), podvrste indopacifiakog gdavog dupina, iiie takva 2bog plqmentacile neqo zboq brcinlh

unok l

'manjenja

njezin. broja.

iil. koj 5enalaze ispod povrilne koie. Kryne iile requli€iu dupinovu kMih

stsAvAc s IIIAJVIIE NAZIVA samo u engleskom jez ku, prma (Puna concolol ina v ie ad 40 naziva,

'rije

.t

trenutaino postoj rianle od 450

a

ukll!iujuii

i naz ve kuguar,

cryenitigar pan nskilav katamauni joi

DUPIN NAJZIVOPI5NIJE BOJE

llorldska pantera. Pume iive u sjevernoj luinoj americi, a njihova rasprostranjenost vjerojatno je jedan

tjelsnu temp€raturu pi v€rim napoima, tako no s€ iirc iitpuitaju roplinu l\1edutim, kad se tek rcdi, kineskiru:itastldup n crneje boje, koja tijekom odrananja prelazi u rivu tek u odrarloj dobi ponaj€ ruiliasia.

i

od razoga zatto imat! lolko naziva.

SISAVAC lazavac medoU der (Mel/ivord

capenstr)branit ae se p,otiv iivotinje bio koje veliine. KoZa mu je tako debela

daje neosjetljiv na ubode

h

smrdljivlh sastojaka. Dvije od tih tedam tvari, tioli

agreslvn

I'IA.JHRABRIJI

koj sad.ie sumpoi odsovo.ne ru za odboian zadah zl0ievine, a poznate su pod nazvom 1E).2-buten-1rio i 3 meti -1-butantlo.

Te

tvaritako

su

lake da

pie ., bodje dikobraza iugrize

jud

veaine zmija. Os m toga, tako je

razr jeden h

abava da se jazavac, ako 9a h jena iileopdrd uhvate za vrat, nroze

neutralne tviri Ta b se nevjerojatno mdla kon.entracija mogla usporediti s ulilevanjem iajne illlke tekuiine u

okenuti

u

svojoj koii I gristi

iapadala dok se ne odobodi

*

NAJSMRDLJIVIJI SISAVAC

Obiani

snr rd

t

li

lac (Mephit6

porodice kuna izbacuje tekua nu odvratna vonja ir svojih ana n h iljezda kad je ugrozen. ra obranibena mephttis)

*

mo90 osjettisamo 10 kapi

miljardom k.pi

lta.,ouzA VODEIIIA KUNA

Juznoameraka divovska vidra iisarc lftercnua btasiliensis) na qlavu i tijelo duzine 85-140 cm irep duiine 33-100

m.

t

{.+ t ,Ht 3

b,'

primjeraka (tri u luinoaft akol Republki i ledaf u lapanu do 2003.). Prije su judirnalikakota vrta kita izgleda samo zahvaliujua

m.lobrcjnim kratkim 5u5retima u tropskim morima. Mo2e naranido 7,s m,5vij€to5i!eje

boje

ima

duqu nluiku.

*

NAJRJEDI MORSKI SISAVAC od poznat h vrsta kltova I dupina, najrjed je k neskijezeEkidup n li Yanqtze dupin (t/poler vex;//ifer)

NAJDUA ZUB KITA

I

Najduzizub kita je

Trcnutaano ih ponoiitamo nekoliko desetaka na ciieom svijetu. Njihovse

broinalno smaniuie ier

5u

konkurencija rlbarima, ali i zbog s uiajnoq zapetljavanla u r ba6ke mr€2e, uniitavanja naniita

*

NAJVEEA KUNA

I

KITOVI I DUPINI

*

NAJNOVIJI DUPIN

Por jednja

Naivea kopnena iivolinia z oorodite kunaje so6ka kuna (Gulo g!io) koja jevisoka 38 cm do ramena , dusa 101 cm. odradimuzjak

obiino re:iod Z€nka od 8 do

dupina vno zaobljena i ispupaena aela v o malih, debeliuakanih lednih p€€ia

do 14 kg, a odrasla

10

kg. Zaklada za

gorske kune iz sAD-a zab liezila je

€dovlto vida u plitkim vodama b zu

rekordnog mdjaka od tak 25 kg.

Vellkog koraljnoq grebena u Austlaliji. Klaslfi(iralisu qa kao lrrawaddy duplna sve dok DNK

*

TUI.JAN S NAJVE(OM HIDROFOSIJOM

adunieiuljana koje je u nudenome '999 more zbacilo n. pla:u ! South

ujirazdvojilo od.najke iozli o udaiviio kamenuobalu. Nakon r€d oporavka u centru za mo6ke tivotinje ! scaboroughu u Velikoj Bdtaniji, mlada se ienka tuljana viie nije htjela vra.

no5eu

tt

u

o

vodu ijako bise uznemila kad

blle samo poprskalivodom Ta nevje,ojatnafoblja n kad nije i, jeaena, a

koj!

nono.erct

se nekad misl

lo

analiza ostala

istra:lvanja nisu dokazala da je rilei o

usinulos narvala koje je

NAJVEEI SISAVAC

I

Plav k 1 (Ba ta e napte ra nu scu ]u prcsjeanoje duq 24 metra t€zido

*

Tek posllednjlh neko iko godina

Kljove narvala prosjeano

r.d ir.. od $ih toplokrvnih iivotinj. Ta

p

blizno 2 m, a

vuta ima i najsporiji

3 m. TeZe do

l0

kg, a

Kitovo srce ku.a samo aetnido osam puta u mlnuii. Usporedbe radi, yce prcsjeane odrane osobe kuca 70

Plavikitovilmaju i naivet€ srce od svih iivotinia na p anetuj tako velko da bne mog ipllvatikroz njeqovu aortul Kucanje kilova sr(a moze se (uti na uda jenoni od 32 km

I{AJRJEDI KIT

Za Longmanova k junasta kita (lndopacetut pacificus) drgo se znalo samo prema onacima dviju lubanja.

more irbacilo na obalu. su duge

M

5hieldru u britanskoj pokrajini Tyne and weai potelo e€ bojati vode nakon

za

zagadenja.

otkivena vrna dupinaje aunrd ski dupin tupih peraia (Orcaela he,nohnr), kojlje 2(r0s. foma no rcklasifkn n kao zas€bna v6ta. Mnogo su godina tog plailjivog, trobojnog

12

lMonodon

* .

NOVI REKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

*

NAJBROJNIJA VRSTA

TUUANA

iIAJMANJI KII ova su kandidata,a najmanju ivotinju iz reda kitova: Nedorov drp \Cephalohyn(us hectotil I ^ (Phoco€na pliskav

Najbrcjnija vda t!ljana

U

kalfornij5ka

ca

slrus), kojinara5tu do samo 1,2 m.

popu acija na Antarktici mil iuna, a pr€tpostavlia se da ih ima aak 35 milijuna.

ienkatuljana do kraja uivota nijese ponovno pl vikla na vodu.

WWW.GUINNEISWORLDRECORDS COM

f{ A.

-T rE

n

NAJVECI KLOKAN Muzjak cfrenog klokana lt a..apus tufus) iz steditnie, j!in€ I istoine Aunraije visok je do 1,8 m kad se uspravina nratnje noqe i dLrgaaak 2,85 m (rkljuaujuai rep). U irnininlm duiajevima moze tezit i 90 kg.

KUKCOZDERI

*

NAJVE(I KUKCO2DER

NAJVECI .t NOENI

Najveaa vrsta kukcou dera na

sviietu ie mleseiev nakor lEchihosare, gynnuul, slo je iudno me, buduaida Z votinja nije s Mjese(a, a nije 'rittakorl ral d vovskirodak ieza koli nasraniuie Borneo, Mal€zlju, sumatrLr, Tajland i

zEeEvl * I'lAlVECl LAGOMORF

Mianm.r

ima susto krzno umjesto bod

(Lepus

j,

2ow 9a i gynnurc I'galatepi Iijelo iglava dugisu mu a

26-46 cm, rep mu je

ir

Ar-aj (vidi Najveai

noini

o 9 ava dugisu mu 51-61 cm, rez 3,2-6,5 kg. NAJVISE OBITAVALISTE SISAVCA !hata pika (ochtona macrot6) zili

^-aj

imatijelo dugo 40 cm,

tezak je oko 2,7s kg. Te samotiervotinje provode do rcp duq s0,5 cnr,

a

80Yo

a

no{itra:ed hranu

u kroinjama

vB.anra do 6130 m u azijrkim

spavajuiiu qnijezdima na dfteau.

TOEOLEARI NAJIEZI

IOEOLiAR

NAJOPASNIJI

(UKCO2DER

solenodon (brado,ub) te ma

SVIH VREMENA

optatu n, rio je I Ao5tralijiu plestocenu, koj je poteo prije 1,6 miiluna sodina izavd o prije 40.000 godi.a. Austra ski D i ptotodon

i

dtveta. Zatim anuSkuje

solenodon (so/enodon paradorur)

znannvenik 5lephen Wroe prooiavao le qelovitiko5tu. te

vr o rijedak kubanski solenodon

p5tan butikotu i vadi

\Daubentonia madasatcatiehsisJ s Madagaskara

i

dtueaa. a najveaidio dana provode

1 do 2 kg. malo v€ae od

Itakorol k karip5ki ssavac nevina zgleda iduge htrkaviaave nluike. Ponoje dvje vrster halaanski

unutft kakva

i2 viu zapadninr

dug 17'25

majmunt ina kalati i sprctni trednji pttt. Njine se slu.i za tapkanje pa koti

nalazi li se

ko

Tije

).

na

*

othu,

jugozapadninr tundrama aljiske.

.m, a letak le od 2enke

MAJMUN

Najve( lagomorJ (zec), pripadn k reda koji ukljlaute zeieve kuniae, jen alj.ski kun a il kunia lz tundre

Zi!otinje iprocilenio da je reiia oko 2,8 tona. odra5 iprimjerak boje

(5.

cuba,ui). oba mosu bir duga priblino 28 cm. tllna solenodona otrovna je za njegov plijen i potencilalno

dugprbi:no3m visok2m

*

NAJVECE TEGLO KOALA

PRVI POZNAII SISAVAC KOJI

orJE xoZoM Kad se okoti, donart Julie Creek

I)

(Sminlhopsf douglai'), sitna vnta austra 5ko9 m ia-toboliara, dug

Najveie es o koala (Pra{o/arcto' .tnereu, je parjednojaitan h blizanaca nazvanih Euca i Lyptus koji su roateni 10. i 11 tr6vnja 1999. u Queendandu u Aunraliji. Onisu prvi poznati blizanci kodla

ipruikojisu identifktani kao takvi uzimanjem ONK k otisaka prsuju. lzorkeje u,eo Leigh Slater iz Proqrama proutavanja koala Sveuiilila Qu€en5Land 25. rtudenoga 1999. Blizanci koala osob to ijetkijs maika zbog veli(ine toboka ne moze nomalno othranit oba potomka, pa obiano pretivljava samojedan mladunac.

sa su

le samo4 mm ini{jiisu mu pres abl da bi Pokreta i plut€. Kan.dlki fDiolog d. lacopo Moriola \a S!.!ailita M.G I otkio je da ta vEta upja kis k zravno kroz kou u. Taj pro(es traje sve dok ne napun majiin tobolac a tadaje vei dovoljno velik dd mo2e disatiiplu(ima.

r, tF

E 7

H

+.PRIMAT

S

NAJVEEIM NOSOM

**

stariji mutjac majmuna surlaia

*

I'IAJVE6 PRIMAT SVIH VREMENA

clgartoplthecus b/ackl bio je qolemi aoljekoliki majmun kojije miliiuninra qodina, istodobno s pripadnicima judske .as€. Zivio ujLrqois' to<noj A2iji. zumro je pijeorpili

(Na'a/6 /aryatud, kojiiivisamo na otoku Borneu,lmaju no, duiin€ do 17,5 cm. Nosje (eno tako velk da m vi5 pr€ko usta, a pocrueni i nabrekne kad ie maimun uqrozen ili uzb!den te lm duZiikao rezonato. kad proizvode svoj

ke 100.000 godin. zbog joi nepc znatih raz oga. Fosiliz rani zubl i .ine

karaktei5t ani zvuk upozorenja.

Najveaa:ivuia v'sta l€mura je lndri (tndri ihdti). oW je 64-72 c'l]',

2,5 cm

*

v sok oko 3 metra

*

.. i -: \

MAIMUI{A Majmun't plrl mangabet (ropiocebu' t,pdni) oik,iven je 2003.

!

Tafzaniji,

su 9a dvije

a

otkile

inGiivaikeek

p€

neovnno ledna o druqoi.ledna ekipa ktraiivala le u Sumskom G zeruatu Ndundulu u paninama !du!ngwa, a d.uga sioiinama k omeiara

NAJMA J ToBoLeAR llqorepi pan ga (P/an;gale r.gram,), poznat ikao ravnoglavi m ! tobolar, dusje oko 5 cm.

dalje,

malmun koj

(Ca

Nat!eaa zabi jeiena bEina toboltara

znoti64 km/h, a po(i:e je odrada

.m. prekiven d09om smealom dlakom,

ie.ka

cnog lka lap., dlgog repa, bjelkana trbuhate izraiene krene ibrkova koj

crzina b la je 56 km/h, a postgao ju .e muijak cruenos klokana kojij€ rq nuo od napora nakon ito s! 9a

I

istoanog sivog k okana r,4a.ropu, giganteur). Najveaa lrajna

craiii1,6

km.

iu

z mzelenim

itilelo Boliv je

iErazia. P'i rodenju tez sanro 1s g,

i

teZine od

199I. Olg je

13,6 cm, ne raaunajuti

sjeveroi5toanom d je u Madagaskara. Mo2e qa se naiiu naiiitima koia se na aze na ra2ini mora,

al

rcp. kojije obitno duii od tijela. Unatot ve iUn,

i na

nadmoBkojlisini od 1500 m.

*

NAJJU2iTIJI PRIMAII

(o5rM covJEKA) chdcna babunl (Paplo u^nui) rive

i .

NOVIREKORD

NOVOPOSiAVUINT RE|(ORD

luZroaf riikoj Republki,

! riie.

njegovojglavi dalali goiovo

trokutanoblik 05

m toga, majmun se

za manqabeje slasao vrlo neobitno, dubokim ghsom nalik na lavei.

'k ,

ienka (ruenog klokana (M.ooput .!fud izvela je niz skokova od koj h e iedan bio duqiak 12,8 m.

*

a qLava

A.nazone

ldkoje tajmajmun bio potplno nepoznat znarivenkima. lokalno nanovnlftvo dobrc ga poznaje i na, va g,

NAJDU2I SKOK KLOKAIIIA ilekom potjere u Novom luznom ,!a e5u u Auetra iji u sijetnju 1951

ithrix pygnaea) iivi

NAJVECT LEMUR

ivina

dtoeiu, a kojeg su otkrile obje ek pe, biole dug oko 90

f

550 k9

od onalih v6ta lemura.Ia dnevna iivotinja koja obltava na dryeau, tez 6-7,5 kg I nasell.va praiume u

n. plan niRunswe i u susjednom

Nacona nom parku Kituo. Plailjivl

NAJBRtt roBoLtAR

itei ak oko

zauz maju iak 60.67 cm. Gotovo da nema repa pa se potome razlikuje

T{AIiIOVIJA VRSIA

MAJMUN

nam da je taj istinski King Konq blo

ukjudujuiirep,

MAJMUNI

*rrreluarulr

iqolema konvilke otkrvaiu

puiji' p,

je

tako dobio

atinsko

ime k.d su 9a znannvenkls uibeno opisali2005. Toje prua nova vmta

afrilkoq majmuna otkrivena u

porjednjh z0 qodina.

NAJVEEI MAJMUN

.>

I

t'/u2jak mandrila {Mardrll/us sphlnx) ili aovjeka rnalmuna lz ekvatorijalne zapadne Afrike ma g avu itiie o p otetne duZine 61 76 cm , ,eo dug 5,2 7.6 c-. Odrasl

mu:iacivisoki5u 50,8 (m do ramena iteze p.osieano 25 kg, iako ru zabiljeieni primjerci tezine do 54 ks. iiedan od iajzivopisnije obojenih ^,randilje r6avaca, a prepoznatljivje po izrazito plavoj nrarnjki, ku proiaranom crvenim liniiama zutojbradi.

WWW.GUTNNESSWORLDRECORO9

COM'9

NAJSTARIJI

SISAVAC Homo r.prersr) jen a,ijrki

il vilegodin.,

ali najdublju potvrdenu staron od 85 godina doiivio le muzjak sona po imenu Lin Wanq,

kojije uqinuo

v€ljaie 2003.

Lr

25.

zooloikom

Pretponavlja wste kitova rive

se

afiikoq dona ptosieano je afticana) lLoxodonta visok l'3.7 m do ramena itezl

*

I{A,VEO PROJEKT PREM'ESTA JA SLOI{OVA

maximut.

slonovina koji su dozivjell

naron od 80

NAJVEA KOPNENI SISAVAC Odras i muzjak

KoFmni iisavac koii mol€ dotivieti naidublju

slon {gephar

5LO1{OVt

da neke

joj dulje,

iakose o tome malo zna. Peraiani kit (8alaenoptera phlralus) zivi vjerojatno

najdulie. Moze dozivjeti najviie od 90 do 100godina.

Najveai projekt premjeitanja nonova na svijetu izvela le u koovozu 1993.

orsanizacja za zaititu ti\otinja Carc Fot rhe rnternational (CFrW) i nadzorom predsjedn

divljih Wild Pod vodstvom

ka CFTwl a

i

veterinar. za divje :ivotinie, B.itan(a dr Eila lodana, upravnog direktora CFTW a, Britanca Chisa lordana i 5t'uinjaka za upravljanje divljim iivot njama, Clema Coetseea iz Zimbabv€a, viie od 500 zimbabveanrkih tlonova u obiteljskim rkupinama premjeiteno je priblino 250 km, D Nacionalnog parka Gonarezhou u rezervat Save Valley, da ne

bibillodsv ielieni.

A

GToDAVC|

*

I{AJNIZA TJELESiIA TEMPERATURA SISAVCA

Tlelesna temperatura arkt ake

vieleice

spemaphilus panril s Aliatke i z sielerczapad.e Kanadepada na '3 "C kad je vjeverka u nanju usporenos f unkcioniranja tijekom osmomjese.ne hibernacije u vrileme a*t tke zime (ona j€

*

islod.vac loji in'a najduue

r.zdoblie hib€madie). Norma

na

tlelesna temperatum te vjeverlce

ljet iznosi37"c.

Na

NAJK RVOZEDNIJI PAPKAR oioku Rhum, u sklopu britan-

skog otoaja Hebrida, vegetacija ne

sadEi dovo jno minelala poput

kakija ifosfora. oa bl dolla do tih

n!inih prehranbenih

sastojaka,

kda crvenos jelena (cervu' e/aphus) na tom otokLr napadaju

aduniad morskih ptica koje se gnijezde na tlu, osobito lt4anxove zovoie lPuffinut puffinus). Jele i ptirama grizu glave i2atim zva(u njihove kostite tako u tijelo unose m

i

t

*

I{AJVEEI PRAPOVIJESNI GLODAVAC

Phoberomja

paite^onl ('Pattelsonov

mijrtraha'). moavama vda koia le tivjela pije 5 do 8 milijuna godina na podruaiu danainje Venezuele, bio

t

je velk poput bivo a.Iezioje oko 700 kg i nal kovao na divovskog zamo(a golemih zuba. Koisr€ti ,esnaznim rcpom, ba ansiraoje na straznjim nogama trazeti qrabeZllivce (poput divovskih

!

:

:

I

krokodila, sabljozubih m.tak€ tobolaara ipti(a metoiderki ili pho.us.hacida). ost.cite v6te prvi su put otkriveni 2003

I{AJSTARIJI GLODAVAC 5umatranski dikobraz

(Hytttix brachyura) doi rio je 27 sodin. i3 mjeseca u Nacionalnom zooloikom parku u Wathingtonu

NAJMANJA AI{TILOPA

>tir,L_-., 3

ZrvoflNJA KoJA

A

6€ntov karibu (8ar9lfer

cewonre isk rodak mravojeda, devetoprug

p as an

NAJDUZA KoPNENA

MtcRAcua tvoflt'tJA

NAJEESEE RADA B

je 25-31 cm do ramena I te2 3.3,6 k9, ilo u nati da je velit ne smedeg zeca

ac (D a syp u t no ve n. i nctu s)

jedinijesisavac (ta ru ml.dunaad uvijek jednojajiane tetvorke.

ktoqjajalca djele nu posteljk! u maternid, pa su

tara,dus) s Aljaske i podruaja Yukon u sjelernoj Amer ci putuje

ido

4800 knr godiinje,

noje

najveaa uda jenon na koju re reli n€ka kopnena:ivot nja.

Razvijaju 5e lz

lnd

j

Nepa u,

jedinije

PAPKARI

5itavac s aetni roga. Par rcgova

*

,akriljao iprosjeano je dug 2-s

na prednjem dijelu iela aestoje je ena

Itasutus javanicul ina ri)eto dugo 42-55 cm, vi5oka je 20'25 cm do ramena

it€ika

cm. Drug par, malo du2i, nalazi 5e neponedno ispred uiiju idug

NAJUSPAVANIJI SlSAVAC

NJE

nt a\ o)ed a

Neki ljenjivci (8.adypo'

(At y r n e ca p h a a s

tridactyia) iznoslod 1 do 2 m, ajezik mu je dug priblino 60 cm, ato znaii da je to sisavac s najduiim jezikonr u

tjelo.

lDatypodidael prcvode

naie, naidu:i iezik

spavajuti ili drijemajuel. Najpasivniji od ,vih ,kavaca vjerojatno ,u tri vrste t.opdih jenjivaca

od evih sisavaca ima plavikit, aiji

je2ik moZ€ teziii ido ietiritone.

NAJSPORIJI SISAVAC Troprstiljenjivac t tropske luine An e t i ke (B ta dypu t t i tl a.1y I u ponit€ prcsieanu bE nu 1,8-2,4 m u m nut (0,1'0,16 km/h), ali na drv€tu moie ubEati ido 4,6 m u minuti.

I

* .

NOVI RTKORD NOVOPOSTAVLIENI REKORD

je 8-12 cm.

1,5-2,5 kg. MalaFkl

*s|sAVAC

ii

jelen riietko se susreie u orrodi, jer je 1o ioena:ivotinja. m

zIVO

NAJDUZ| JEztK stsAvcA u ODNOSU f{A TIJELO Prosleana duz na rjela divovrkog

odnosu na

NAJVTSE RoGovA Mu:jak eetveroroqe a.tilope \rett a@ rus qu ad i.otnkt, koja

ilvi r

NAJMANJI PAPKAR s tfila v6ta malaFkog miijeg

NEOBIENE

KOJEG JE NAJTEZE KLASIFICIRATI

1::

(O.ycteropui .fer) ima tako audnu anatom ju da sa 5e ne moze

svrst.tin ujednu

drugu Zivuau vlstu ,levaca, pa mu je zato dod jeljen za5ebnircd risavaca

-

('cjevozubi').

www.6ulNNEStwoRLoREcoRDs COM

5.1

po!r

llrD!KA

a i\l Lj aA

DVORANA SLAVNIH Portojiodrealena vEta rekordera koii ru jedinstveni dio rvijeta Guinnessovih svjetskih rcko.da. Oni moida nisu olimpij<i ili prepo:natljiv€, slavne Iianosti, i rijetko tu im po*rovitelji po2nate nark€ izvuada imena. Meatutim, njihovi talenti iine ih

jedinitvenima u niihovimspecifiinin podruajima. cuinneirovt sv.retrti .eftordi nisu niita bez posveaenodi, straiti, ment.lne 5nage, velikoduano5ti i rmisla za humo. tih likova koji n.dahnjuiu. Pred vama je mali izbor oroba koji su satetak toga o znaai biti Guinner5ov sviei5ki rekorder ovim im puten ,ahvaljui€mo na njihovoj trajnoj potpori... sunEsH

roao rl {AUsIMUra), .I9 AI(IUATNIH iEKOiDA

z.ito

ste pceli postavljari Ekorde'r Motje uraL 1991 l!poprmre.a[ (n]qe 6jr.n.sovrh ettkth rckatda P.iea

t

5am

e n3r

sia?u

d! ponoqnem drJs md o!.b10

Kad

da5ua rro ri 7 5av. zaloilo5! uif rcito osobil! Pon5loem 'Ntobh 5(o,(t

!m

En,

Drv prr Dckriao

shvaro

zato da podi9nen drunven!

dle( kol.odranalrr

u

rr,.n

4,5 (q,

o

rat.m rahva.on

h

onervren. em

\

5e

,qub. qolovd poa ve

xoji j€ bio vai prui Guinne$ov

lm0sal ,a,cdom

tt

/

Odladr ,rh ! piorletu porusavaopor:!r d!a r.rorda !rl, mlere. tuzbef,o iam

T,ian.e

1q95

suREsHovt NAJVAZ

UT

svJETsKt REKORDI

DISCIPIINA Nl.doienri i iarvic pratier. N?dur\otli Dck!rr m nrb;i!

a

(qo'e)

r

iru(a

^

225

11115

Na,oJj sn6cn p4i m dr.r Na,o.d uoa .na-l o, ode.J me$ c, m odom Naldulc nalarr! ledm ro, Nd.vec !oalenorl p'leaerd r op€lom.d a,519 Naldu,e n.prek dno pu?ar,re Naldur brb.jaal

24

tr

f)

16

ndar..

tElEr murrEsuElt (vEut(A 3m^,lud, z.ito rre poieli posi.vljari Guinne$ove ivjet'le r.korde? N e r. rod a:.la da o.nanem rekorder Neld{o 5aF poieorl m;(dd nn 3!dJc o@o na huhan tamoj

5

DATUN

REKORD

7

^x[r

rxu ic(oRDA

Ncmdm nek poleban pldn t eovrezbe, a vol,m ielal p.e lep n kralcm u kol-"n

n;n feiJ.. u Nodr,hanptoilh ,e! o.por.rd iedcv'i. ir,d2 tclu rekordiom vremcnu

Od toqa ddna, ponavJrnle re[orda rnalram deain m

:l

iai.om

pETERovt trtAJvAZNUt svJETsKt REKoRD|

DISCIPIINA

Nalb,:e i$ilanje p nt.lakog pra Nalb.:e Jola.te p o p,va ndq,Jv(e Natbr:E.edcile o.roka i tr le a lltinuro) arbr:eled.ije melo kuha. h rara f,trn!tol

Nrjbrte spranr€ra,da medo! ne

(r,o )

N.lvse hot dolovi u pe.eu oor.der h u

ukhuta = rckotd

52

katr v)je

NEKOBD z

l I

J

4tr l3,a I min ilc r 5

I

j

r

m a

.e pnznajr c,nna$avi 3vjatk) tetaati

GUtNNa55 WORLD RtCOnD5 200'

OATUM

P,Lk!p ian a novrd 7r

,erte lise ikad o:liiedili? N r3d,

a oicnol€(udio

h.no(cp rafu dte.d MogJo $m rudlero!it ft hrnran crnim

J

I

nanlei{nma prlupllat yedslva i-inr ra kupnl! io, 5.e op,cme nva d5k h

ko G,5kltera

Kojije hio Pop o

v.i

tnrad

.ak keleta

prvi Guinne$ov

ncdov ne za pel sekund

ni lJ,ievau Ea'r BJd..1975

d!o..J.d 50.J1.r .la pool p(e

Samo

ulpre a su

qe pJo vs nlkap

Koj. i. tajna vaies uspj€har Pos!c.en.i de.ta ia inaq.

lnate li tavj€t2a one koiitel€ krenuti v.iim rlopama? Pob, n

tes. dJ !z !cbe u! rei

I

; ff_ili,,i$i"ltiF !q'rzi ,d;,ni#

i#rr iil,t'

t, il I

ll

Il rl

rl rl

F

It JI

I I

ll L

l: 1

I

\

f

t,

."Ji#,1,ffj,ii,r,,ffifi**,H;l$f;:

'"iffi,trtrjffi$ffii

'r7 I

:-

ffiffi

I'IEVJERO.,ATNO UUDSKO TIJELO tamo vla5n k ne jednoq od .aFtajnijih tehnotoik h pon qnlaa na zeml ! LjLdskoiijelo razvilo se u vno pritagodljjvo orude, nui.o za pre;ivtiavanje tudske

a€n

rote nje o sposob.o brTo pond vc ku bziiu (Asafr powcl

Ekord

E

lOO

,c: kenijac Pau Tergar 55

s

m, , \,l/, \d^oq.//v.n,-olr .'r,. najbie je irtrae marard,

.,

]amaike ponav ,

O,1or

"

,.kordn h 2 h.4

-,

o

e

"pq

m nure i

iehrndl.Ilelole

snnTno Aurlftna. Dav d Huxicy poqrk.ro i€ Boeing 747 re:ak tenon od 9r m za I minlrL i2r,7 sekurd, io le najteri avion koji je vukao iovjek. Ndla !, tije a i zdd I va dmcr ik karkader Evet (n evet lomiole kosti433 pur:, no je najviae rtomtjqih kosriju u:ivotu jedne o$be 187 tona na uda

Zbog toga sho u iarr naj€q audesnog rijeta istakiutiloi nekc rckorde kol uvhie pod koiu d6ovio

umr.

tl..

.!-

I I

) ).

I

t

\

t\

t\

-t ., \& ri.

|

l& I

'I

I \l rH urrT

I

l

v/!\rw 6Lr Nf.r55[. oRLDRraii{i)5

LJUDSKO TIJELO SADRZAJ RODEN]E 2 VOT

64

STARENJE I DUGOV]E.NO5T

66

MEDIC NsKA

BOLTsT

.UDA

68

IVEO C NA

70

I]ELO IUEPOTA

12

POSEBNO IZDVAJAMO.., TJELE5N EK5-IREM

auDEsNo

r

55

lELo

o NAJV|S|

59

Zvu€r

uu5rnnac X Shuf (r. 1951 )primlerenjL, sijeioja 2005 u bo ri. grada Ch(enga u kine5kol pokrali Unutra!.loj Klnez 15.

Mo'rgo

j

U

2005.

r!.!

bolevsok2,35 m X Shun ie prvip"t

oiputovao nvan K ne posjet o ondonsk ured Glirnesoyih

..-)' GUtNltts5 woRLD RtcoRDs 200t

JE +. .

X-REF

nota bil) zaprck. 'tarcst.. pon a vlja nlLt cu t. he$ava srjetskag,ekatda Maict tl paq a.l t

t.l.

b

n eis t a

n|e

a5a

bt

l,larl! Boqdan! ! (r.ikolbo n. I .ek. og i! po,od. (vo !

i. nx(ala t6t.taF F. trim lc,rn.e.Irai O1(iir..

za

B!kureiiu

NOVIREKORD NOVOPOSTAVLJENI

MAJKA

Rum!nlka AdrianJ Em la lieru (r 31 svibnla 1918 ) rod a je ratrk m rezom l6 sle(nla 2005 [(er E]z!

!ar.

* .

NAJSTARIJA

u

R!nufF[oj,

66

godina

*

NAIVISE BRAEE

230

u

dcb oo

dafa I

SESTARA ROOENIH PRIJESTUPNOG DANA Trole cle.e norv.5ke ob te l

REI(ORD

He.riksen ricld (r r960 ). O av (r 1964) iLel Mart n {, r968 )

NAJVISE PREZIVJELE DJECE IZ JEDNOG PORODAJA

5la!e rodendanc svake aetvrle qod n€, ie,5! rodcn p, enupnoq

t

Zabijezcni su rr porodala loja a, pr.zrvie e sedmorke

NAJSTARIJA MAJKA KOJA

IE RODILA BLIZANCE Am€rika.ka Donfa M.a!

k

28

studenoqa 1946 ) rod a le b nafce 9 rljna 2004, I dob od 5Tqodina

Amcnkanka Bobb e

rod al€ l9 ^4.C.uqhcy

da.a B izanc Matthelr; .V.hae rode. 1(a6k m rezom u lled crnskom (entr! N.nhr dge u Nodh.dge! ((a lorrila, 5AD) 286

C.i r cle.aka lrr dlevoj i (e,od . r. orm tjedan! pr-orano Ha5na l/lohammed

Hlhd

r

t

Saud jske

A.r.rinrka

N

A€bije

(en r bo. (

Chr(\! rod a re 5t L!le ! folsion! (Tekqr, sAD)icn djcloji.a dva dlcial. P0o dijete rode o je

8 Dro5 nar 1998, a pre ona h 5.dmro (ne s . dol.)nrkon l2 da.a Nrl al5. beb. Do!

.{

i€te!n,a

NAJBROJNIJE OKUPLJANJE DJECE'IZ EPRUVETE' U[!pno t79 dje(€ z.rete um]et.on

!

o sc 6. rulna 2003

Cehtru za pomo.

(are

rVF

u Prag!

!

reproduk.il

! a6kol.

NAJVECA BLIZANATKA STAROSNA RAZLIKA

Arer kankr

/-.\

pos je,

*

op..riiom ok!p

vola (u

Pe99!

NAIMLADA

rodira le tek 2. veja(e 1996,84 dana

ROOENJE

ty.f'od

a

qer u

!

\rl€d c

D.nv

Bkom.eftr! ce5

PRAPRAPRABAKA

n

Nala aCa oiobn kola

€L 1Pei.s!,ra.ia, 5AD)

l.

8 ozljka 1987 dozfa NAJKRA.E RAzDOBLjE

a

rlale

.lez na orau.uka po5ta. baka bla je Kanadanka Hatret Ho mes (r 17 s leinja 1899.),

IZMEDU DVAJU PORODAJA Novoueandanka layn. B eack ey rod a je JoseDha Rob.,ta L rLlna 1999, a Afn e le$ (! lov.e l0 oz!rta 2000, rako. inro 208 da.a

koia le 5C

! dob

dana

od 88 qodina

pona.

Draprapr.baka

€c.

ie dle

Fann! l l.sirdenoga 1995

lI_

t I

/-.

ll

I

GI]INNESS WORLD RECORDS 2OO'

1\

t

t

'-

t

lffir ,f',,

4*

r{AJvECa

PonooArr{A rE rr{A Kanadanka Anna 8.tet vi3ine 2.27 m. rodil. ie

tesfog

(. Swai),

dietaia -r. \ rO,A l9 u wom Oomu ,

sevilleu (Ohio, sAD) 19. rijednja 1879. Novorodenieje !nrlo 11 satipos ije Najteie novorcdente koje je rodila zdrava majka bio je djeiak teiak 10,2 kg. Rodila ga je Talijanka

Cah€lina Fedele u ralijanrkom grad'r Ave6u u rujnu 1955.

Graydak€u

(ll inoir, 5AD), u povodu p.oslave 150. godiinjice dolatka Friedricha i lohanne Bu5r€ iz Njemaak€ u 5AD.

OBIIEUSXI zUOT

*

ITIAJMLAO| MLADE CI Od 38.820 brakova sklopljenih u

t{AJvBE Bt-tzA Aca u

IsIo, SKoLI U JEDNoJ AKADEMSKO', GODIiII

Oram parova blizanaca iz razlait h obiteljipohadalo je i5tu tkolu u

Tadiikinan! 1994., 49,60n nevletta biloie u dobiod 19 ilinanjeqodina (emo 47% nevjesta b o je u dobi lznad 30 godina). a.k 18% od ukupno s1.s25 mlade

jednojakadem5kojgod ni. rlmothy Gabriele Lynch, Amy iAnna L.m, Cer

na

Krystal Kely, Samantha

i

tenja 1997. u Gvatemalibiloje udobi od 19 ilimanjegodina, no ih tinin

5avannah Fuller Monquel E ij.h Faiton, J€'' ilamison Carkin€ne,

mladlrn nladoLnlrnla na wii.ru.

Briitany iBrooke Hobart t€ Brier i Brody Riggs Gvi k sAD-a) upita iiu Sesii razred u akademskol godiii 2004,/05.,0 iko ilndian River

i

.

I{AJDUUI BNAX

2IVUCEG PAnA lohn Ro(hio (sAD, r Giovanni, nudenoga 1903.) injegova srpruga Amelia (r Antonelli, r 10. linopada 1905.) vjenia isu te 10. 24.

vej.(e

1923. na Rhode hlandu u saD-u, a 10. vejale 2006. prodavlli su 83. goditnjlcu braka.

*

!

Ph

*

l.d€lphiji u SAO.U.

i

zlatnipir (s0 godlna braka) 31.

t

rijetnja 1961.

iIAJVISE SESTARA UDANtH za BRAaU

Svih pet kaerl N.randre Nath l

TarahoniRoy uda o se zmedu 1977 i 1996. za p€to/icu braae, s nove Trarpode Kamakera iKhane

AJVTSE BRACE r SESIARA KO.'I SU

R6niRoy (svi iz Banqladela).

PROSLAVILI ZI.ATI{I PIR

NAJOUUE

POROOAJNA

TEzINA

Dvanaenero braie i sertara, len

OBITEUSKO 5TA8LO

kt€rillen

Podrijetlo K'ung ch'lua ili KonfLrcija

sinova Charleyja iAlce wade (oboje iz saD-.), prorlavlloje

NAJMANJA

Najmanja teiina pri poro daju nekoe djeteta koje je prelivielo, a za koiu postoje

(Kina, 551.-479. pr. Kr.) moze se

pratitidalje ! povijen od bilo kole drlge obitelji. Pornato je da je

I"AJVEEE OBITEUSKO

OKUPUAiIJE

pou.dani doka,i, jen 260 9. lvlal. Amerikanka Ruma e

njegov prapraprapradjed Kuns Chla

LJkupno 2369 tlanova obitelji Susse okupilo le 28.lipnja 1998. u

Zivio u 8.

n. p.

Rahnan rodena je 19. rujna

Kr. Kunq

2004. u Medkinskom (entru

Sveutilina Loyola u May-

*oodu (lllinoit

sAD). nakon

emo 2s ljedana i5 dana.

*

-tlr

+. -t

.}

NAJVECA srARosNA RAZLIKA DJECE 'IZ ISTE EPRUVETE'

Amer kanka Laina 8€.rl€y zateta je umjetnom oplodnjom, zaj€dno

5a

svolim

G.

bratom Jeffreyjem ie€mom leigh. Dvo5taniani embrij male Laine bio je zamznui gotovo 13

pije neso no ie rod€na 13 svibnja 2m5. Slij€va nad€tno na dici nala.€ e€: brat Jeffrey.

godina,

majka Debbie, Lalna. oia( Kent i sertra Ca.le gh.

,-rG-..

WWW GUINIIE99WORLORECORD5 :

O',' 5'

NAJSTARUI

.)

2rvufr SIJAMSKI BTIZANCI (MUSKT) Aherlkaod Ronnie Donnie Galyon ft.25. lnopada 19s1.) naFtarijisu iivuai mutki ! jam,ki blizanci. Spojeiisu ! nruku, a pun h 16 god na

ndiupali5u

na

karnevalima u .lrklsima, ,ve do umirov jenja 1991. slika prikaz!je blzan(e na p'os avinj,hova treceg

i votnom dob Kinje omrcod inlarkta 23 1.2000, u dob od 107 god oa 175 dana natviiom provjerenom

NAJSTARIJI SIJAMSKI

BLrzA cr (MU3KD G

Nalrrariji muiki blizan.i rvih vremena biisu Ame. kan(iClen Dale rvoyer, koj su do:ivje i 105 najstaf

j :ivuiiblzan(

To(i

lnopada 1877., a umr i 1940. Doiivjelit0 61 god ne B li sLl ra2dvojeii !znad (ruka, a ,mal 5u

4.

i

god na Rodeni5u 20 lipnja 1895,

acomo iGiovanni Batl sta ! sjevernot ltalj

rodeni5u

.

ponal s!23.

je.n,.2000. Dale je 0mnovlien la,mer i20 minuta je ttarljiod G €na, un rovljenog uilteja. Gle. je

zaledniak! rdje i(u. trbuh

idvie

!

1{AJSTARIJI...

AI O NAJSTARIJA

2vucn 2rnn [,,1a.

I'IAJSTARUA ZEI,.IA

prerninuo 15. t.avnja 2001 , u dobi od 10t god na,9 mjete(ii25 dana.

Naivia provierena iivotna dob koiu je doi vjelo ll!dsko bi(e izno5i 122 godlne i 164 dana kolko te, vjela

2rvueE BUzANKC

Francusk nla leanne LouBe Calmenl. Rodena je 21. veljaae 1875 kao d jere N.o ata (1817. 1911.) i

Ma,9!erile

k

Gile5. 1838 1924.), a umna le u na.aakom domu u Are5u u juznoj Fran(lskoj4. ko ovoza 1997.

iIAJSTARIJI ELIZANCI

(r

.(a 2005,

l.8

1892 ),

ala

u dobi

od 116 god,na i 85 dana. Rode.a le

l4 r!t.a

lednoj.jiane brizaoke 0ella Ve(h one Da,mo lvarie ve(hione 0rLorero iz 5A0.a rodene 5u l2

NAJsrARuE trvueE rRoJl(E Njem ce Minna oora Bld(ker L!Ee Amale Steiener i Eerlholdine Alwine Be.necker rodeie 5u 31 sjeanja

ietop.da 1907. Ponale s! najstarile 2 vuce blzanke 25. ilib.1.2004., ! 95

godina

227 dana.

1914. Sve

tri proslav

le ru 91.

rodendan 200s.

a Esther de Capovila

8. p,o5

!

NAJSTARIJE

dob od

1{AJSTARIJE IROJKE Am€.ikanke Failh, Hope iChariiy Cardwe lrodene iu 18. rv,bnja 1899. u EmMott! uTeksasu u5ADu. Faithje umrla 2.listopada 1994 dobiod 95 godlna i 137 dana.

NAJsraRUt ZNUet BUzANct (MUSxo-zEr'rsKD Lou sa Dunn Fred Adams z Vellke Eritaniie rodenisu 9. o:!jka 1907 Ponal su najrta riji iiv0ii m0iko ienskibllzan( u studenome 1999,

I'IAISTARUE EEIVORKE aelvorke Ollman D ijemaakog grada M0n(hena, Adolf. Anne

!

Mare, Emma irltabeth. rodeie 5! s!ih aeivero

5. ,v bnja 1912.

dobi od 92 god ne I 199 daoa.

1889.,

+. I

NAJSTARI'A ZIVUEA ZENA 5 DOWNOVIM SINDROMOM

Ameikanka Nanqsiddoway (L r8. kolovoza 1937.)pGtalaje tvuia orobas Downovlm sindromom 21 lipnja 2c4s., u dobi od 67 qodina,107 dana. Tenltaino ;ivi u West lordanu u ameritkoj nalnarlja

eveznoj dr:avi Uiah, a na i cije prkazana nasvoj55. rcdendan. Kenh Rob€.$ z lotno.fiike Republike (L 5 lip.ja 1953.)

najrrariji ie tivtlti ni'd*ara. r oo$iovnn iindromom. Navdiole t2 qodine i 16 dana 22 lipnja 200s.

oo GurrarrrEss woRr.D iECoiDt loot Il-.'-c*i-;5lqrffi

..t

# +.NAJSTARIJI MU5KARAC lapanac 5hiqechiyo na Tokunoshimi,

rzrmiiz

* .

jugozapadno od japanskog grada Tok ia, doiivio ie 120 qodiia 237 dana. Rodenle 29. ipnja 1865. i uplsan le kao ie(oqodiiniak u prvi japanski popis nanovniitva

1871 Umro je 21. veljaie 1985. u 12 sati I 15 minrta od podjedka

NAJSTARIJA OSOBA S DOWNOVIM SINDROMOM

29. 1. 2003 da

5 travnja 2002. u Putnam Co!ntyju u Tenne$eeju u sAD u lo Anne tada

NAJSTARTJE

tME

t2w:

unovaten

dvomjeseinol obrcl kad je Prv sljetski rat zavrilo 11.

Memorljalnoj boln c sharp u san Di."gu u Kallfornij u 5AD u 1 8. travnja 1998., u dob od 55 godina i286dana. ledna beba umraie pr porodalu

.

17.sijeinla 2005., u dobi od 113 godina 149 dana. Emi ano je i naisrariji

1918., alinije 5udjelovao u borbama jer je bio na

ke

lo Anne Benedict Walker

Gbo

veljaai2000., u dobiod 6l godine. Time je [4ark portao najstarija Goba

posvoienom osobom.

posvojlla

21. kolovoza 1891. u

iivu.i veteran

le bllo 65 qodina i224 dafa, ito le iininaistarijom

NAJ9TARIJA POSVOJITEI.JICA Amerikaika Frances Ensor Benedkt (r l1 svibnja 1918.) u dob od83 qodire 329 dana zakonrkile

Toro lz Portorika roden je

u

NA,ISTARIJA MAJKA KOJA,IE RoDTLA aETVoRKE Aunra ka MerrylThe ma Fudel rodla letridjevojaice ijednos djeiaka u

izvjeitaja, o5oba obojela od Downova sindroma, pozrata kao gda K. z ll noki u sAD-u, umrLale u dob od 83 god ne od komplkacja zbos s omljenog kuka.

MUSKARAc Emiiano rMercdo del

muikarac na svijetu, a ja je dob potvrdena, postao je

kojoj le izranao novi zub. Najstarija osoba koioj jâ&#x201A;Ź izrastao umnjak ie Timoth-"us Louw z Ju;noafr ike Republ

zbos zarajenja dlinos surtava.

NAJSTARIJI

Zrvu(r

Roiu u Portor ku. Naistariji

NAJSTARUE OSOSE KOJIMA su tzRAsLt zuBr

Prema podac ma viie mediclnsk h

NOVOPOsTAVL]ENI RIKORD

.

lsena

otoku 1320 km

Briiaicu [4arku Tori(r 25. s.1938.) izranao ie doni desnitrei sjekut a

NOVIREKORD

(t

studenoga 1918. Na

s

k

le

27.6.1922). A

[:if"'''6 dobi od 80 godina i216

NAJSTARIJI PACIJEI{I

Francuskinja leanne Calment (187s.'1997.) podvrgnuta je operacij kuka u

dobiod

114 god

na 1l mleseci.

ZNUcE osoBE NA svtJETu

D82AVA DoB

Getuntolaqy Research Graup

(M

DATU RoDEI{la

qry.ary)

www.GU NNE55W0R!DRECORDS

CO

lr/l

67

NAJVEEE STRANO TIJETO ZABORAVLJENO U PACIJENTU lndijka Meena Porohit podvrsnuta je (a6kom rezu 1. tpnja 1989. rod la djevojii.u. Kiru.u

*

PRVO U5PJESNO

I)

DJEIOMICNO PRESAOIVANJE LICA Francuski.ja lebelle Dinone podwqnuta le prvom djelomiinom prcsaalivanju lica u 5veuailiinoj bolnici Amiens u Fran(uskol27 11. 2005. kabellino Lke blo ie unak.:eno kad ioi

ie niezin pas, kuani rubimac, odqrzao nos, usne

arterije dlga 33,02 cm

nBu otkriven, sve dok

lile(n ciiisu obavlli laparotomiju 3. rujna

ibrad!

u

svlbnj! 2005. tice

jedobiLa od emoubojice z Lillea koji je donirao viie orsana, a operacilu je prcdvodio profe5or lean Michel

Dubena.d iz Franc$ke, kojije 1998. izveo pM presainvanje lake.

1993.

I'IAJMLAOI PACIJENT PODVRGNUI PRESAOIVANJU Novoroilenietu Cheyenne Pyle iz sAD-a prc5adeno le 8.studenoga 1995. v.e donatora u Djeajojbo n c Ja.kson u Miam ju na Flor

+.

SAD-U,

diu

samoledan 5at fakon rodenja.

NAJSTARIJI KIRURSKI ZAHVAT Trep.nac ja, pro.es

PRVA PACIJENTICA POOVRGI{T'TA PRESAOIVANJU KOJA JE ROOILA

!kanlanja kori

iz kranjalnos prostora lubanje,

naFt.rijije kirudk ,ahv.1.

Prui

nepobltan dokaz vepanac je pronader je na kon!ru s0'sod lijeq muaka(a u grobu na.om 7000 god na u Ensrheimu ! Francrskol.

I 1

NAJVIII POSIOTAK OPEKLINA KOJI

eksplodirao natopio mr tijelo benz nom 2 vpnja 1996. opera.ia na kolojsukirurzi uklanjali mrtvotkivos

* X.REF

bolest koja je da 96a lh ubttata dva hilijuna tjudi 1

stranici otktijte a kojojje

68

GUrNrlGrr wo,.Lo

a trajala je 36 sat

prosincu 1960. presaden

NAJVIEE DAROVAI{E KRVI

.

plblik€ do 21. travnja 2006. darovaoje kd Boduaidaje krv poaeo daivat 1944. u dob od 18godina, 200,5lllara

* najsrariies r€dovirog danvaGlja krvi. ponavio je i rekord za

r>

PRVO U5PJESNO PRICVRSEIVANJE CIJELOG LICA

Vodeii indij5ki mlkrokirurg dr Ab(ah.m Thomas izveoje r99a. prv! oper.ciju pritvriaivanja cijelog lca. Pacijentlca te biLa de!etogodiSnja nd jka 5andeep Kaut ije je li(e iijeme st'9nula vri lica o koju se zag dvila ojezina kosa svezana u rep. operacija le uspje a, a sandeep je 2005. pohaalal. ikol! za

REg;"'/r"-v

lolje

Maurice Creswick iz luznoafriake Re

spremn k njegova mopeda

tje

opera.iia koiima ie podvrqnuta jedna osoba. Blli5u to zahvat uklaijanja t0moG pove,an h s nevus

! Opeoj bolnkiW fnlpeq u Manitobi u KanadiT rujna 1967. Ll

.

Britanac David chapman preiivio ie opeklina narijelu nakon itoje

900/0

Amerikanac Chan€s iens€n operiran je aak 970 puta od 22. vpnja 19s4 do kraja 1994., ito ie naiviae

3,5 kg

I{AJVtlE...

JE iIETKO PRE'IVIO

Davidova

Kanaala.ka lohanna Rempel rodila le dleiaka Kerryja Melvina Rossa t€ikog

NA.,VIIE OPERACIJA

DL Robe( 8. [4cC ure i2 Kaiide le od 1924. do 1978. zveo 20.423 ve ika operativna zahvata, no je

najvile ob.vljenih velikih

NAJVECI PREDMET IZVADEN IZ LJUDSKE LUBANJE

.t

Lij€anicisu 25. travnja 1998. ! noa lklanja i noi dus

cije

.

A

NAJDULJI

Zvor

s

UMJETNIM SRCEM

20,32 cm G iian nozu na s iz glave 4l god irje:dve

i€ najviie orga€ pEailef,ih j€(l. nojosobi. Tada m! le treaiput r malo vie od mjese( dan: u Djeijojbolni. lacken ([4iami, sAD) presaden nov] 2eludac, jetra, gujteraaa ltanko olevo.

Sritaicu Peteru Houghtonu usadena ie nakon teikoq inlarkla riana pumpa iaryik 2000 u

bolnkiloho

Raddllfe u Oxfordu u Ve ikoj Brtan i120. ipnia 2000. Ventrikularni uredaj od iada neprek dno odrrava rad njeqova yca. Holghton je 1r. ko ovoza 2004 postao pacijent kojije najdulje preiivio 5 umjetnirn rrcem,

iak

NAJDUUA OPERACIJA

UMJETiIIH ZGLOBOVA

Amerikanka Gertrude LevandoMk

Ertanka

A..€ Dav son mnogo godina ar(rts, a do47 godineza

bolule od

mjenjenojoile

12

ve kih zgobova

(oba ramena, lakta, zapeiaa, kuka, ko jena iglezola) ltrizg oba na p6tma Charesu N weddeu (SAD), koj bo lujeod reumatodoog adritiia, od 1979. do 199s. zamjenj€noje 12 zglobova.

PtELr'utH 2ALACA PnEsAoEt'IH oRGAt'tA

Afreriaklknrlg d. Andreas Tzak s pre 5ad o j€ u jednojopec(it sedanr orqa narieva, quiteciu, :e udac, deb€lo i tanko crijevote dva bub€ga. Pacijef' trca je b a dsetomjesecna lalijanska dlevoja G, a zahvat j€ izvedei u Dj€.tol

lohanner Re ieke pretivio je 2443 lboda piela u rudi,ku k05rra Kamativina

rj{

Gwai 1.

okrug! Wanki€ uZimbabveu 28. 1962.5v ia c daden su iprebrqef. u

NAJDUUE.,,

me je postav jen rekord ?a

rakon vadenja dij€pog crileva 6.8 l9al., kadjojje b olestsod na. umnaje25. 11.1978., u dob od4lgodine 357

najviie pre-

,ailenih orsana u jednoj op€raciii. Amerikana. Daniel Canal dobio je svot tre(iret od aetninova organa u

NAJDUUE

PREirvuAvAt'uE BEz PULSA Bitankalule M k preZivjela jelr dana kvoiilnom sunavu fakoi nfarkta virusne upaleyianog m 4iaa 14 kolovoza 1998. KardokruR boike John Radc tt€ ! Oxford! uVe koj Br taniji dpotrijeb su iep!hrajui!

od 13 godiia,

pump! za kry(ABl80) kojom suje od'rava ifa u vot! tjedai dana srce joj

E

aine

Espos

to (saD)pa

dana, nakon

noie

a

je u komu

u komiprove a aak

zahvatenotunrorom l0.travnja 1969., a 14.8 2004 tol je aktivno ;iv o. Kaiadaiin Wol{gang Mu er podvrg

PACU€NT

DAIUM

Britanc! Harryju Drveru (r 9.10. 1930.) presadena le aortawlnle, a opernao 9a je britansk knurg d.lohn Keals 12.4. 1978. Nakon 25god na i238dana prav nog lunk.ion ranF, aorta je 16.3.

z

2004. zamtenjena droqom. zahvat ie ideo Eritana. dL Philip Kay.

M Dubernad

2000

Driverje2l lravnja od 75god

Urpj€<nauqradfja (Okojerazviowillian Dobelle,SAD)

plutms kdh koji,e najduli€ pr€iivio.

SVINJSKOM AORIOM

SarneyCdrk (saD)

(ran(uska)

umetnoqoka

u Op

PRESAOENOM rgSl

J.

kila

NA.,Duut ztvoT s

m€novani) 17 pnja Lou sWarhkansky I prorin.a

(n€

Prerailivanj€ obje ruke prci.

pre5ad vanju pluanog

boln.i Toronto u Oitartu u Kanad

15 9.1987, a 16 godina 307daiaposlile, 19.7.2004 ponao je pdmateli

PIOl{IR5KE OPERACIJE

oevret(sAD)

r{ArDuut Ztvor BEz JEOI{OG PLUCNOG KRITA

illje

no

KIRURG

opo'avilo pumpa je ukoirje.a

Amerikanac Bru(eceilirg (r 7. pnla 1923 ) izqubio je desno pluano k.ilo

aoj

PRVO...

Chkigu u lllinosu u

do 8. vela(e 19s1.

*

IIIAJDUUA KOMA

! dob

!

sAD'u op€racj uk anjanja c ne na jajn cima koja jetrajala 95saii, oda.

re

boi cilackon u Miamitu n. Flordi! 5AD ! 21.1.1997. trajaole 16sati.Ti

1998.,

podvrqnutaje

bez puka u

NAJVtgE tzvAoENrH

lipilu

u 5AD 1,. Zaaudo, 2rtva

te vea 5utradan normalno

NAJvr5E

1513 dana.

NAJVTSE

k)

(5AD)

*

na

2006., u dobi

194dana postao

najsiariia o6oba kojoj je presadena ivinjsk. adta. WWW 6U

N N E55W O RLD RT CO RD

5 COM

DUTJI

.)

BORAVAK NA BOTNIEKIM KOUCTMA

,=',

I

.r

Eritanac Tony Collns proveo je 77 sat i 30 minuta na boln ikim

I

ko kima u hodniko bolnke

Prin(e$ [,4ar9arel! Swindoru u briian5koj pokraj n i Wiltsh ire od 24. do 27. veljaae

r

rlD

2001.Ionyje

dljabetiaar a na pr mitak u bolnlcu tekaole zbog v rusnog

NAJvriE ZueNrH KAMENACA IZVADENIH IZ

NrutElet uzRoK sMnrr

PACIJENTA U kolovozu 1987.

*

BOTESTI U industrDkinr zemljama,

ntijela ne-

krunihu

a

bol$ti v(a

(kfro: lne bo en

nrtnih

)

uoklju

imenovane 8tuodisnje zene

viie od 50.1

izvadeno je ukupno 23.530

nl

,uar h kamenaca. nakon ato

uda ri ka o posl ed

5etltila

i€nje artenlskih nijenki). Naiviia radna krvo:ilnih bolesti zabiljeiena je u sje.

na teike bolove u vbuhu. operaciju je zveo britantkl leinik K. Whitt e Madin u bolnic Worthinq u

*

su

.

ALERGIJSKA EOLEST

uzRoKovAl{rH stDoM

od bronhija ne astme boluje

NAJRASTRENtTA

Prema procjenama najnovijes

priblino

qodiinjeg izvj€3(a uN ova

sviteta, a od iste bolestlqodiinje umre 180.00011ud]. Procjenjuje re da

idr

Programa za HlV 5vjet5ke zdravstv€ne organizac je A/D5

Epidenic Update, 20A5. zab l)ezeno

le najvie smrtnih

s laaleva uzrokovanih tldom. Ukupno 3,1 miljon smrtnih ,luaajeva 2005. povezan je sa sindromom steiene

miltuna ljudi.

BOLEST KOJA SE NAJBRzE SIRI

150 m lijuna

ljud d ljem

gospodarsk troikov povezan s tom bol€iiu prema5uju zalednitke tro5kove 2a tuberkulozu HIV/sidr.

NAJSMRIONOSNIJA BOLE9I Prema procjenama zdravnv€nog

lmunodef icijencije (alD5).

je sadi HIV-om

izvjetaa uN a za 20U., balest koja

Od toga je aak 570.000 irtava

ubija najvie ljudije shemiina bolen

bio

od 15 godina, a 2,4 milijuna ttava je iz subsaharske Afrike.

srca, koja

zaraze virusom ljrdske munodei.ijeo-

Prema rluzben m podacima na

broja rmrtn h nua.jeva) 2004.

(ie

svlet5kol razini, do danasj€ od posljedka te bo eni umr o uk!pno

NAlHlllrllJl

Prib Zno49

m

luna novih duaaleva

(HlV) z.biljezeno je 2005., tako da

nso 2vaden

\ \

t-

ke a tercskleroz€ (olte-

100000|jud ma 5 mptome tih boistl.

River u Kanadi 10. 12 1996.

'.t.

oiajeva. Najraine-

vernoj l'skoj, gdje v ie od 3c0 6oba na

Nijmlada oloba kola ie imala tuane kanEnce je Kanadan n BGndon &unetie5eguin, kojem su kame.clpryi ptt dlagnGticiraniu dob od5 god. ir94dana u bo.k Grand Kamend m0

5

uzrotnki smrti siani i moidan

GoDtNA 5 NAJVTSE SMRTNtH SLUtAJEvA

z.raieno ukupno40,3

m ade

le uzrokova a 7,2 miljuna

nuiajela (ii 12,6% ukupnog

ZDRAVSTVEl{I PROBLEM

r-ir

;h

5mrrnih

zdravflena organ zacja proclenjuje da te do 2020. bole,ti povez.ne s puienjem, kao ito ru qaane boeni, rak bolen dianih Svjetska

'.a^

l'

putova, btinaism.ronosnije te da ae rzrokovati viie rmrtnih sluiaj€va od side, ruberku oze, prcmetnih neve(a,

ct

uboi5tava i samooboistava zaledno.

J>\

+.

NAJVIiE DONATORA KoSTANE sRZI (u 24 SATA) Ukupno ?50 os.ba prijavilos€ 15 7.2005 za donaciju

koitane

nii

nom u Pembrokeshireu

na skupu

odta'

uV Bitanij,

u

znak rletanja na Bdtan(aAd.ma tvane

lhomae

(1969. 200a.) kojl le bolovao od

akutne mjeloidie eukemije. Adamle

:r\

5 ,o

GUtnilcsJ woRrD nECoRDs toot

qodfa iivota prcveo u po kui.ju da pod qne svijen ljudi o I jeienju rak. i,fedu osob.ma na dki nalazise l posliedniih l0

adamova majka

Chri5

(tda

zdesna)

c

o

- o)*-_ / /t.-

NAJVISE

IZLI',E.ENIH GUSAVACA Golovoje l0 mililfa lud z je(eno od gube u l5 godina, od 1981. do 1998

*

.-z' :- i'

/lt

I

NAJVISE CIEPIVA U JEDNOM DANU

Osobte bolniikog cenlra Floida

cijep oje protivgr pe ukupno 2480 osoba na nadionu Orcola Heritage u Kssimmeeu na Flord u SAD

r

NAJUSPJESNUA

IMUNIZACIJA

,t.

svjerska zdravnvena org.nizac ja je

l. steanja

f

narvrse

kreveta, a danas

t

CRVA IZVAD ENIH IZ LJUDSKoG Z ELUCA U sv

bnj!

1990. na Kl

ganroentero ojku

nik!

Ameikanka Martha N€l5oi pimlena je 1875 u Ddavnu ustanov! za sabo lrmne ! co umbusu (oh o, sAD) Umrla je

Lje.nic su u njezln! tel!cu pronail 56 bije ih nilan h @a

I

! sleinlu

godine

Ik cn

kao

i6

1975.,

! dob

bo9 nje skorlenjene u svijeiu. velike bog nje5u 1950- h uzokovae pr b :no 2

m llna

smrtn h ducjeva godiinje.

ali su trkorijefjene zahvaljui!ailediom t pu (jep va koje je b lo uiinkovto prol v svih oblika bo en

nles(i!

r

NA.JVISE oPERAcUA

NAJTEZT SLUcAJ OPSESIVNOG GUTANJA Najtet

s uaaj ops€s

vnog

Kanade, kola

Drraviol !(aiovl

se

tu2

a.a

MoZDANE ANEURTzME Japanski neurokir!19 F rotoshi

saio

odsjeka za neurok.ursiju M€d.

od 103

or ent u ohiu, nakon ltoje u bo n cama provela v ie od 99 godina.

faku

5

Otkrvefoje da

se u nlezinu

i'koq

t€c tulG uiapa.ikom gcd!

predmet.,

uk

juaujui 94i

Toyoa(eu u Akhi,u zv€o j€ 2100ope raciia uzrokovanih proj renlem krvilh

predmetr zvadeii k rurikim

;ila u mozgu od 5.7.1972. do 2.4.2001

NAJV|SE PoPuE tH TABLETA

dugaak do

Pacilent

dent

qradais

objav adasuvelike

BORAVAK U BOLNICI

lirurgli!

D shDuoke. T!2ia se.a jake b. ove I ie r.! I mlanlnu nik.n itoje pole a sathlmlGirovo /ibu).

b

ma aak 560 Pr hva-

NAJDUUI

primjena ie 58 sod ioja lapanka

zahvat! Crvisu

h

17.000 rrtava

kog rata u su5jednom sldanu, od aeg. le nl h 1500 dobio umletn€ udove

za

(na sornjoj s (i) i izvadi i ih 90 minutnom operac jskom

aje ukupno

1980.

liinke

koj le prcgutao najviietabeta

pod med . .skom kontro

leC H.A K ner(z

pood9.6

NAJvEaa EPtDEMUA KoLERE Prcna tzvjei(u o zataznim balenina za 1999 Svietske zdrawtvene organiza( je, vlie od 500 000 jud u Latinskoj Amerkl zaraz ose

om,56tgq bio

* .

bolnniOntario

!

kan.di

NOVI RIKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

mbabv€). rab ete j€

1967.do 19

6

1988.

PRVO ORALNO KONTRACEPCIJSKO SREDSTVO Amerikan& Car Djerasr zlmio j€ modernu kontra.ep.ijrk!

pir

u 1951,

dokle Edio kao inGiivaa za Labo ratorije tniex u ciudad de Mdx.u

TUEeENJE

*

NAjVISE USADENIH KOROT'lARNlH STENTOVA

U Emlh Lohena (5AD)usd€nje ukup.

no 31 koronarn

ned(umeti.a)od

8

8. 2000. do 31. 1. 2005 Nalvije nentova

odjednoto, tak ien, uedeno mu je opera(iFk

h

zahvatom

r3.9 2002

u

njujodkojbohic LefoxH usAD.u

NAJVTiE LUEeENTH GUBAVACA

.l>

Bo n ca Avadhoot Bhagwan Ram Kushta Seva

Ashcm u indijskom gradr Parao

llleiia

le vie qubavaca od b lo koie druge bo nk€ Od 1961. ukrpni b.oj reg nriranih paciienata potpuno obolj€ ih od 9!be bio

le 99 045, a on h

I'IAJVECA POSTOJE.A RATNA EOLNICA Bo nka Medunarodnog odboG Crye-

nog kr 2a u top dinqu u Kenl osnovdraje 1987 U poaetku je imala samo40

ije

j€

tje

o

zah!.a€no subom b lo je iak r47.503. Svisu pa. jenti uspjeino zlijeaen

<

.

U NNE5SWORLDRECORD5 COM

71

*

TETOVIRANJE

i

.

{APUHIVANIE

ZENA s NOU NEKORD

trovoFosTAvuEril REKoiD

r)

CEtA

I,IAJVISE TEIOVAZA 5vipt zeta Kryrtyne Koloriul iz Kanade u 10 godina tetoviralaje 9s% svog tijela, da b b la jedinnvena u svojoj plesnoj toak i.

.

NAJVECE

I{AJDUUA

Umi€tnik rpeciializi€n za tiele5ne perf omanse, Amerikanac lerome Abramovitch, p'epo,natljlv j€ po napuhivanju teLa - modif kacijilica iaela iniekcijon slane otopine. Ub. zgavanje 2s0 mlotopine traje

SEANSA TETOVIRAI{JA ALrstralac Glen (eizer proveo je 42 h

i

10

min

na teroviranju kod

Aunra ca Paula

do aetnisata, a jol24 eata potGbno je da le dana otopina .azgradi. Pow€meno si ! obraze ubrizgava jol 150 ml otopine G u i nnettovi sviettki tekotd i

preporuiuju vam da to ne

Blackhalla u

fi) #;';*t." Ffitrf#: ,; 18. .ujna 2005.

MUiKARAc s NAJV|SE PrERcrivca

KOZMETIKA . ilAjvtlE xozMEl|'(tx

Kubanac Luis Antonio Aguero iz Hava-

5idonia l4assie Hutagalung iz lndonez

ne ima 230 pien;nga na glavi

itijelu.

je, vizaiinka nudija Pmtussional

5amo na lku lmavlSe od 175

pdene

PIERCING

MAKEoVEBA Artin

Cosmetica Madha Tllaai izvela je 96 ko-

trgo

va. Agoero uzdrzava svoju obitelj na-

zmetiakih makeor€ra u 24 sata

pla(ujLrd ljudima koji qa fotoqranraju.

vaakom centru Kelapa Gading u Jakadi u

t{arvrlE PtERclvca s KtnuRiKlM TGLAMA

vElrer

E

i8

Amedkana( Benjamin Drucker u 5vom tijelu ima 745 kirudkih iga a veliiine 18 (1,2 cm) kole mu ie u tijelo zabio Amerikanac Nate Adams za 2 h i21

min u nudij! lxEody Pier.ing of Taos u Novom Meksiku u sAD-u

Lr

lndoneziiod 22. do 23.svibnja 2005.

.

NAJVISE BIKINI oTTLACTJA U 4 SATA

Australka Larcera Guttery obavila je

bikinidepila.iju na 252 klientice u

ietiri sata na sajmu Every Woman's Apo 2004. u Burswood Domeu u Perthu u Aunraliji 12. lipnja 20O{.

12. srpnja 2003.

.

o nau5rnnnc

Auslralka tue lllniel depiliala ie 32 pa€ nogu u jednom nr 5ninanju emklje

s runrvrSr

+. rerovnZn Krajnji domet ! vilerlojnom tetoviranju ponigao je Aunralac Lucky Diamond Rich {roalen na Novom

zel.idu) koji

se bavi

:ong ir.njem

motonim pilama, voinjom

na

monociklu i gulanjem maaeva. stotine umjetnika tetovale viie od 1000 sati modiflcira e su njegovo tijelo. Pot€oje tako da su mu preko cijeloq tijela letoviraliniz rlika u bojiiz cijelog rvijeta. ludyje zatim odluaio pretritil00% 5vog tijela €rnom !intom, ukljuauj!ai kapke, nj€inu kozu lzmedu noznih prsuju, unutratnjon uiiju, pa tak izubne delni. sad mu na choj podlozi tetovnaiu b i€le mrlje, a na tim bijelim povriinama izrad'rju slike ! bojil

I'IAJVISE DEPILACUA I{OGU U 1 SATU

Gu,hr€sr

',tu Woridne.od ! studiju ry pc

st4e seven t{enrod(

u

stsnEju u Norom

luznom walsu (Aunralija) 8.

.

s. 2005.

AJVBEFRtzuRAuIDANU

Talijan

Chinian Petn o napravio ie

fiarre ra

250 klijenata

s

opranom

kosom od 18. do 19.lipnja 2C{4. u

ftizeEkom elonu Nicostyle u d€maekom sladu Hamb!€u.

*

iIAJSKUPUA FRIZURA

Za poljet

elonu Cout0rc Clx slavnog

b.ilanskog frize.a teea statfoda izdvojit aete 1000funti (1751 dolar), astaffodu aeie platiti2000 funti(3502 dolara) da mjenu po vai€D izboru. u .ijenu j€ ukljuten iampanjac, tartufi i va5 po5jetl na

lagode p.elivene iokola dom te nak nadna iiizeEka i€an5a

kn

tjedana porlije

.t'''

.

DRTAVA s NAJVTEE

EsrETsKlH PLAsflaNtH OPERACIJA Prema poda.ima Medunarodnog

druitva z stetsku plast iiu k rurg ju, sAD e idJje -. pfro- nestu po b'o J eneRl h p dni nil- ope ac.a. Ca.

enetki zahvat obavljen je 2004., itoje gotovo 13% svih estebk 76.091

prastiinih opera.ia na

svijet'r

,

.

:-

h a NAJVIEE

r-;;;;;;;;;;DR2AvA s NAJMLADTM

PIERCINGA NA-,IEDNOJ

sEANsr

PODVRGAVAJU ESTETSKOJ Britanac Kam Ma primloie

KIRURGIJI U

ipanjolskojje rekordnih

pa._e^ord

l.o q

40,19%

pod!'gikjL aale od 21 naistarijim

enetsklm zahvatima nr godine. Driava s

1015 novih prerdDga od

tltanja bez koriitenla a.esre!\d. \\e pre.cdg" lzveo je Britanac Char ie

* Wlbon na jednojseans pacijentima koiise podvryavaju koja je tralala 7 satii55 esretskoi kirurgiii je ndija, gdjeje minuta, a ,veden. ie 5443% pacijenata narlje od 50godina 4. oiujka 2006 u studilu 5underland Bod}] Art t

.

e'T;:fit'""

I{AJPOPULARNIJI EXIRURSKI ESTETSKI

ZAHVAT Prema strazivanju koje su t' 42 ddave provell ilanovi Medunarodnog druitva za enetsku pl.niinu kiruBiju, najpopularniji neklruriki

* runlvrSn A

.

I

E SPOLA B ber,

kollje

ikojsveznoj ddavi l\,4at

znat kao 5po

s

na Ollmpilsk nr iqrama izveo j€ viie 5000 ope'aoja. uglavnomzahvala

ptasntHa

opere.

mlene

I *./

KtRURGtJA

mulbq

u zensl,

od

p,o

operacija promjene uenskos

Lr

mlik

spol.

Prertao je operiraii 2003., u dobi od 80

qodina. a

ula'ienie

imao natmanjerrj

operaciie povrat[a pruotnoq spo

a BrberP cl+ r

j€ u je.lnomtrenutlu bio zaduan za

KIRURSKIH zAHVATA RADI PROMJENE SPOLA

j€ trecine svih promlena spola na

svijdu.r

Amerikanka Cindy Jackoi platilale

sinca 1979., radlprornjene spola. Od

ukupno 99.600 dolara za 47 p anitn h operac ja od 1988., ukjuaujua devet

zahvata odnosise n4

lce ivr.t, a druge izmlene ukltu(Ulur.-, +ra.ivanle uslu, transfomacije no9r4 l posul,cij! rul'u. Fulvra. ir.nsrek5!aln5\

wvdovnjakinja, doslaje

na

nadovnke 1998. kad se kanddirala za gradonatelnku peruanskog

8-r

-\

NAJV|iE PLAsr(NtH oPEnAcuA

Perlanka Fu via Celka 5 guas sandoval ima a je 64 kkudkazahvata od pro

vie od 25

'

spo, a[ roro ]00

NAJVBE

toqa,

'a

'ejetka prijenoln(a promlenel

kazestudham, je utome da kosa svakidan temeljito

13,140 svih

a. Tajbvi kandidatza dizanje lteg€

sachusettsu. Tajna velia ne rckez,c€, se

..

cijen i' promjene spo a viie od 30godira u Trini ' ' dadu u Kolorad! u sAD-u Trifidad e pcF ' um'o 2005.,l4odio je op€rac je

Amerikanac Aaron Siudham diaise rro' kezlcom koja je bil. visoka s3 cm kad je izmjerena 11. rujna 200s. u Leom n-

?

bilo je

s NAJVTJE oPERA-

Ameritki kirurg Stanley

IROKEZICA steru u amer

KTRURG

CIIA PROMIE

I

w-

ikih klrurskih zahvara koli !u ukljuiivali:

trl zat€zanla lca, dvlj€ korekcije nos, dvj€korekcileoi ju, lposukciju, opeGcije kolj€na, struka, trbuha, bedara ieljuni, uetk€ u Lisn (e obraze, skidanje gomjeg

s

oja koze kemljskim

preparatina i po utralnu iminku.

.i r', \

t@

O NAJDUUA

rzrozENosr

VATRI

(BEz KrsrKA)

Iielo Amerikanca Teda A. Batcheora, profesionalnog kaskadera kojl radi

s

vatrcm od

1975.,goieloje pune 2 minuie i38spkundi. Ctelo to vrijeme Batchelorje blo bez dotoka kisika. Rekordni pothvat ortvaren je na otoku u LedgetQuarry Pa*u u Nelson! u ameiakoj saveznoidzavi ohio 17. senja 2004.

L]UD5KA

"ilro

PO

ISTRA PLANINE

*

pi

penjanju na planine iznatl 8000 m ulaze

Planina

u 'zanu smtti. Nedostatak kitika iznad 7600 m rczultna zbrka n i n

razniitj a nje n,

tlabon prcbavon

i

NAJBRA USPON NA SVE VRHOVE IZNAD 8OOO M

jak Jerzy 'lurek' Kukuczka popeo 14vrhova viiih od 8000 m za 7 qodina, 11 miesecii 15 dana- Ptui uspon na vrh Lhotse (8501 m) na nepalskotlbetskoj granicl ravr5io je Po

se na

4. inopada aqatne 2a Zivot.

.

1979., a

podjednjije

pothvat ostvario urponom na 5h sha Panqmu u Tibetu 18. ruina 1987. U alpinktiik m krLrgovima vrhovi Dnad 8000 metara smatralu se konainim lzazovom, presijinljim od osvajanja tedam whova'.

NA'MLADA OSOBA NA EVERESTU

*

PRVO OSVAIAiIJE

Nepalka lvling Kipa Sherya

lSIRAZUAIKOG

(na s ici dolje desno) popela

GP/'ND SLAMA'

se na

wh [,4ount Evereria 22.

svibnja 2Cr03., u

dobiod

15

godlna. Pd osvajanju vfia pratiisu je brat l',{ingma Gyula sherpa i senla Lakpa sherpa (dolje ijevo). Njih tfoje

bilsu potpoG

{:.4

lu:ne Koreje stigao je 30. travnja 2005. pjeii.e do sjevemog pola i prui na svijetu

*

NAJSTARIJA OSOBA KOJA SE POPELA NA VRH IZNAD

8000 M

Young-seok Park iz

zavriio 'istrazlvaik grand sian', koji sesastoj od uspona na najviSe vrhove svlh sedam kont nenata (3edam vrhova')i l4whova iznad 8000 m te pjeiaienja do sjevernog i Juznog pola. Njegov pothvat poieo je osvajanjenr Mou'ri Everesta 16. svibnja 1991.

Najstarija osoba koja se popea na

jedan od 14 vrhova vii h od 8000 m je lapanacToshlko Uchida, koj je osvojio vrh cho oyua,

ielte najviie

planine na svljetu s 8201 m, 1. listopada 2002., u dobiod 71 godine.

*

ZEI{A KOJA SE NAJVISE PUTA POPELA I{A EVEREST

Nepalka Lakpa sherpa (na dicisasvim

ljevo) petise put uspjeifo popea na vrh l,lount Everesta 2 lipnja 2005. osvojllaje vrh sa supruqonr, Amerlkancem Georgeom Demarescuom, koji5e tada sedm put

perjao na naivi:u planinu na

NAJMTADA

OSOBA KOJA JE POSJETILA OBA POLA

Ai

Amerikanac lonathan Sllverman (r.

13. ipnja 1990.. na dicidesno) stiqaoje do sjevernog pola 25. ypnja 1999., a doJuznog poa 10. 5i€inja 2002., u dobiod

11

1211 dana. Do sjevernog

je pola

godina

doi.o kao ian turktiake eksped!; cije na rurkom ledoomcu Yamal, a dolu:nog pola na joi jednoj

turistitkoj ekspediciji, spustivii na c lj zrakoplovori iz iilea.

se

PRVA POLARIIIA OSVAJANJA Pet ilanova norueike ekspedicije

predvodene satnikom Roaldom

POLARNA PODRUIJA

*

NAJVECA

POLARNA./AiIIARKIIEKA

Iako su nakon

EKSPEDICIJA 'operacija Hlshjunp' an'eriike latne mornar ce, istla:ivaika ekspedicija s ci jem izrade zemlio

vida, zvedera je na Anta*ticl u ljeto 1946./47. Ekspedkijuje iin o trinaest brodova, av ona

*

Engebrethom cravningom Amundsenom stiglo je do luznos pola u rl ratiujutro 14. prosinca 1911.

ukljuiljua i nosai

Phllippire Sea, oko 25 aviona

53 dana dugog mada od zaljeva kitova ponali prvi ljudi kojima je to uspjelo. Putova i5u saonicama koie su vuk ipsi.

Amer aki istra:ivaa Arkt ka Robert

prva osoba koia ie stigla do siev€rnog pol.. Krenuoje s Peary ie

bliek m 5uradnikom Amerikancem

Mattom Hensonoms rta Co umbia na kanadskom otoku Elesmere 1. oU ujka 1909. Pearyje 6. travnia

zakjuiio da

PRVI LEI ZRAKOPLOVOM

IIA ANIARKTICI

Ameikanac dr. Alben Paddock

Pruilet etjelkom teiom od zraka antarktiikom kontinentu lzveli

su

zrakoplovom Lockheed Vega Auetra ac sir HubenWilkins

i

Amerikanac CarlBen Eie son 16. studenoga 1928.

n€

crarytigao je do sjevernos poa avio nom Dakota,3.5. 1%2. Do lutnog pola etigao je 12.2 r961. voz om Sno Ca! kao i an znannvene skupine lz postaie McMurdo pa ie ponaopRa

osob. koja ie posietila oba pola.

NAJDUBUI ZARON S UUDSKOM POSADOM dr Jacques Piccard I ameiiki porutiik Donald Wahh Svicarac

upravljalisu 23. sijeanja 1960. batiskaf om amedake ratne momafte lr,este. kraalenim u Svicarekoj, do dubine od 10.911 rn u dije u lt4arijanske brazde

zvanonr'Dubinachalenger" Dubina Cha lenger smatra se naidubliom toikoir na zemlji, a smjeitenaje 400 km jugozapadno od oroka Gu.m. u Tihom o.eanu

*

IZVLAIENJE PREDMETA

a'

*-

PRVO OSVAJANJ E SVIH VRHOVA

IZNAD

SOOO

M

AI

Talilan Reinhold Messner postao je prvliovjek kojise popeo na svih 14 whova viilh od 8000 m kad je stiqao na vrh Lhoisea (8s01 m)na nepalsko tibetskoj granki 15listopada 1985. Njeqov je pothvat poieo u lipnju 1970., a do druqe polovice 200s. to je uspjelo

onvaritijoi smo

12 osoba,

fto

pokaruje o koliko se zahtjevnom

za 220 dan.. Putovanjeje poaeo 27. spnja 1989. u Seal Nunataksu i

zavdilo 3. oiujka 1990. u lvirnryju. Ekspediciju je pratila,aprega od 40 pasa Gaonice modemijih ekspedicija

vuku zmajevi), a neko iko pasa avonom je prebaieno u kontroLne postale kako bise odmoriliprije nego

potopljena je 2. svibnja 1942. u Barentsovu mo.u blru obala siever' ne Norveike, unutar polarnog kruga,

dubiniod 245 m. upln je 31 dan, od 7. rirjna

a nalazlse na

Britanac Robert Swan vodio je troalanu ekspedkiju zvanu S.ottov'm

creenwkh

llinog

podije predvodlo je ornerot anu ekspediciju zvanu /cewalk. koja ie 14. svibnia 1989. stiq a do

NAJSTARIJA OSOBA KOJA

1907.) rtigao je do sjevernoq pola 9.

travnia 1990., u dobiod 82 qodlne. Dvije sodine podije,20. prosinca 1991., disao je do luznog pola u

dobiod 84 godine. oba plta do cilja je doiao ma im zrakoplovom.

AJDUZE POLART{O PUTOVAIIIJE SAOT{ICAMA iest ilanova l,ledunarodne tran5antalkutke ekpedicije saonicama je prei o priblizno 5040 km

ledenoj ploii do Ju:noq pola

inatrag trajao j€ 19sati.

su se

NAJBRZI USPON NA MOUNT KILIMANJARO

Amerikanacsean Burch pretrtao je 7. lipnja 200s. Lidaljeno3t od 34 km od glavnoq logora do vrha

u

Itlount Kilimanjali {na visiniod 5895 m) za 5

vrati i 29.

sati, 28 minuta

i48

putovanja od 56.000 km

PODMORJE

*

NAJDUBUI ZAROI{

S

tipiine planinarc traje aetiri-pet dana, 2bog potrebe prilagodavanja na sve vite nadmorske visine. Burch, poznati ameriaki guru fltnesa, za vitinske uvj€t€ pripr€mao se osam

RONILACKOM OPREMOM JE POS.,ETILA O9A POLA Britanskl bojnikWillLacy (r 7. vpnja

Let od glavnog ogora

Britancis r Ranulph Flennes iCharles Burton iz b tanske Tranlclobe

preillsu 15. prosinca 1980., sievemipoll0. vavnia 1982., a

stig a do

29. studenoga 1929.

PRVI PUI OKO SVIJETA PREKO POI.OVA

Britaniji 2. rujna 1979. luini pol

sijeinja 1986. pola. Trigodine

plolstva Richard Byrd prvi

*

no nanave putovanje.

PRVO P'ESAEEiIJE DO OBAJU POLOVA

11.

i

do 7. istopada 1981., radio 12 ronilaca u parcvirna. kvadil su 450

Greenwicha u rondonu u ve ikoj

kojaje

PREKO a, JUZNoG POtA

ekspedicije otputovallsu na jug iz

koracrma,

PRVI tET

S

IIIAJVEEE DUBINE U KOJEM SU SUDJELOVALI RONIOCI Briianska kff tarka Edinburgh

Na o

*

Nuno comes iz Juinoafriike Republike zarcnio je na dubln! od 318,25 m u Cruenom moru kod Dahaba u Eqiptu 10. lipnja 2005.

*

dana,

NA,'DUUE VRIJEME PROVEDENO POD VODOM

tteii

oko kraiera na

visiniod 5640 rn, ito je otpfilike nadmol5ka visina

Ame kanac Rkhard Presley proveo je 69 dana i 19 minuta u podvodnom modulu u laguni u Key Largu na Floridi u sAD-u od 5. svibnja do 14.

glavnog logora na

(r

srpnja 1992.

Pokusje izveden l(no dio mkije 4tlantb s ciliem itpitivaflia :ivota pod morem. Pror'ekt

*E .G U

IN

N

E55WO

R

LD

R

ECORDS. CO M

LJUDSKA

ffiffi

POS

EPSKA .

/ {

NAJDUZE PUTOVANJE EI-EKTRIENIM VOZILOM NA SOLARNI POGON

Ekipa solarnog automob la M/dnlght 50n sa Sveuai jta Waterloo u Ontarju r Karad proputovala je 1s.070 km koz Kanadu isAD. Krenulis! s.

Sv€utiliita Waterloo 7 kolovoza. a putovanje zavri I u Parlament Hil u u Ottawiu Kanadl 15. rulna 2004. Ekipa ie uspjela dvonruko preriraiiu prethodnu rekordnu udallenosi.

I'tovtRE(oFD NOVOPOsTAVLJENI REKOSD

KOPNO

.

*

NAJVISE OSVAJANJA MOUNT EVERESTA

Apa Sherpa iz Nepala petnaenise

NAJDUZA VOZNJA NA KOStLtCI

put popeo na vrh l\4ount Everesra 31.5vibnja 2005.

TAJERzI USPoI{ NA SEDAM VRHOVA

Brita.ka loanne Gambi onvariia je

najbdi uspon na ,edam whova za:em. Na najviie vrhove ejh kontinenata popea 5e u 799 dana, poaeGis

utrku World Solar Cha lenge 2005.

jiviiusponom na PuncakJayu u lrdo nezii(Arstralija ioceania) 1e.8.200s.

minuta. prosjearonr brzinom od

preko Aunralije za 29

satil

11

102,15knth. Konstruktori Nure J, ekipa Nuon

NAJVE.A UDAUENOST PRIJEDENA

dam vrhova u 288dana. Rekordo pot hval poteo je usponom na Everen u Ne

ZEUEzt'IcoM u 24 SATA

nih 23.4€7.5 km za 250dana.

pa u (Azija) 16.5.20CO, a zavriio o5vaja

kom su preili28a2,5 km (ne ponavlja lui niledan dio putova

Britanci Norma

5veiitiliita Delft u Ni?oz€mskoi, krei! isu D Darwina r alnrakkoj driavi sjevemi leritorij 25. rujna i sa

Ertanac Andrewsalter popeo se na 5e

i

lonathai Carter vla-

Port anda u ameriikoj savez

stigliu Ade.ide

u

dr:aviluinol

Aunralj

28. rujna 2005. Utrka world solar Cha lenge organizira se svake

dvije sodine. osmislio ju ie Danac Hars Thorstrup, a pruije prt

nojdriav Maine prciao kroz iv h 48 kontinentalnih ameriikih saveznih driava,

NAJVEEA BRZII{A NA NATJECANJU WORI.D SOLAR CHALLENGE solarni automobil ivura J zavrlioje

Mount McKir eyjenr na Alja{ ! 5AD u (sjeverna amer ka) 12.5.2001., a,avr

Ameikanac Gary Hatier pro p'novao je na kos lcirekord Krenuoje 31 svibnja 20c0. iz

.

27.2.29J1.

1992

ukljuiujuaiKanadu [4ek

PUI OKO SVIJETA BICIKI.OM

siko, ie zavrilo putovanje u

Britanac 5teven Strange bkiklom je

Daytona Beachu na Floridiu

ob lao svjet za 276 dana, 19 satl i

saD u 14. veljaae2001. Batterje vozio kGilku Kuboia 8X2200-50 vr jednu

minlta od

11.500 do ara najveiom br zinom od 145 krn4r te isvo iio ier ripa€ prednjih

'-t

iti

9. svibnja 2004.

do

l5

11.

vejaie 2005., ito je * n.jbrii put oko svijeta biciklom. Preiao je bkik om 29 651 km, a ukupnoje proputovao viSe od 40.100 km (uklluaujual transf ere). Putovanje le poaelo i zavri lo u Vancouveru u

para strainj h guma. swha

putovanja bia je pr kuplja nje nov.a za operacju teda.

Kanadi, a !kjuaivalo je sjevernu Ameriku, Europu, nd ju, Da eki stok, Aurtra ilu NoviZeland.

Fhr'!menc,t

* Najmlada osoba koja ie putovala oko svijeta bi<iklom je Britanac Phlip White, koj je io pongao u dobiod 24godine i 12s dana, od 19. lipnja 2004. do 24. tr-avnja 2005. Pltovanje je poieo

zavdilo na IrafalgarSquareu u Londonu u velikoj Brtanijl.

i

f

a

--1f'" *

NAJMANJA POIROSNJA GORIVA

Brltanac John Taylor I Australka He en Tay or krenuli su 17. sijeinja 2005. na putovanle shell Fue Economy Cha ense, s ciljem obilaska svijeta 5a no manje goriva. Supruzn ci s! vozil nemod fkirani Vo kswagen Go f Fsl i novom Shellovom formulorn gor va. Preilisu najmanje 28.970 km za 78 dana,

St'i**#*: 3gfie DA55

.

22,2

+r

9!!

NAIDUIA EKtPt'tA vozNJA Moroctl(LoM

Britan.iSimon i Monika Newbound pre5 i5u dosv bnja 2005. vieod 168800 km na molo.iklima. Krenuli s! 12. svibnja 2002. z Dubllna u l6koj.

NAJDU'A SAMoSTALNA voZNJA MorocrKLoM (ZENE) Benk, Pulko preila je 180.016 km na samo5ta nom putovaniu nrotoc kLom kroz 59 drrava lsedam kont nenata. Putovanje je poie o u Ptuju u

5 ovenka

5

kn

oveniji 19. I pnja 1997., a zavrillo

2000 dana pos ij€.

denoqa 1989. Suproinc su puto

NAJBRZE PUToVANJE oKo SVIJETA AUTOMOBILOM Rekord pftoq inaibdeq pltovania muika(a lzene oko rvljeta automobiom preko ien kontinenata, na kol€m s€ prema

1991

prav

ma iz 1989.

mora pijeaiputdui

od ekvato.a

(24.901 m la 1140.075 km)drie Saloo choudhury nieqova srpruqa Neena

choudhury (oboie iz lndlje).

$ iinlii

BdtanacTont avery Kan.alanin Matty McNair, andrew Gerber iz luznoafritke Republike, Britanac George wdk i Kanaalanin Hugh

od 16 pasa hlskyF st gla le na Sjevernipolz. SS danr,22 eta i 1l minuta, od 21. oZujka 2005. do 26. travnja 2005. Klenul ru s Rla Columbia ia otoku Ellesmereu arktiakoj Kanadi i pokuiali ito je moguce totnite dijediti smjer o.poravane I Da e-Han s te zaprega

' .,

9. rujna do 17.slu

vali a!tomobilom Hindustan'Conte ssa Classic' z r989., a putovanlel€ poaelo

*

izavdilo u Delhju u ndii.

AJDUzE PUTovA JE TRIIKTOROM

Rus

VasllijNa2kevi preaao je

21.199 km na nemodif ciranom

traktoru od 25. iravnja do

o tntouZe TRAJIIIO

HoDoaAleE Amer kanac Adhur Bleisitt

6.

kolovoza 2005. Putovanleje poielo izavdilo u Vladim ru u R!siji.

udaljenost od 59.571 km na

iTATDUZE

Putovanje koje le po(elo 25. prsin.a 1959 lrate vec 37

KOPNENO PUTOVANJE

sodin.. Poijetio je

rih

ledam

I{A POGOlrl VJETROM

PUTOVANJE DO SJEVERNOG POLA

ekspedicie ame.ikanca Roberta Pearya

69 dana, 19 sat

i5 minula od

* NnrsRZe povn5rrsro Eksped cija koju

turrletralao

10. pros nca 2002 u istom gradiau,

Amerikana. Roben To. ine pre3ao j€ od 29. travnja do 16. ipnja 2001. lozilom na pogon vjetrom streeirdi/o," !kupno 3410 km od Brownsvil,"a u Teksaru do Maide u sjevernoj Dakoti u sAD-u.

Antarktiku, ploLo kroz

:105

driava, otoanlh rkupina

i

Ble$ilt nosi dtueni krii visine 3,7 m i prcpovijeda izBiblije.

a

v

i7 lqoq

{

h

,ilru

L]UDSKA PO!

EPSKA

Iony lenvey, JeGmy Watts iJohn Goille u g seru B/aderlnner 5l Srrdnone

oplovia ju:nldio Aunral]ete obiila Rt Hom u argentini pde nego tto s€

Char€nger Putovanje dugo 2721 km poie o j€ i zavdio u southamptonu

NAJERzA EKIPNA PI.OVIDBA OKO SVIJETA

I{A'882E SAMOSIAT"T{O VE9I.AN,IE PREKO IIHOG OCEAITA (S ISTOI(A iIA ZAPAD) Sriianac lim Shekhdar preves ao je

(ean

za 273 dana,13 h

llhl

i12 min. Kre-

Francuz Sruno Peyron iposada

od l4 alanova oplovilisu svijet za 50 dana, l6 sati, 20 m nuta i 4 sekunde ia katamaranu Orange /l od

nuo je iz lloa u Peiuu 29.5.2000, d

24. sijeanja

putovanle je zavrtio bliru Bisb.ne. u Au*alii 30. 3. 2001. P'ocjenjuje re da je bez ikakve podrtke prevalio 14.550

Putovanje je

km

uflom lGmetafkom iam! le

*

IIIAJBN2E SAMOSTALJ{O VESLANJE PREKO ATLAI{-

IIKA

(S

ISIOKA NA ZAPAD)

Najbr;u samosta nu p ov dbu na veda preko Atlantika koju pri2naje Druitvo za prekooceansko ves anje

15.

o:ujka 200s.

poielo

zavriilo u

IENA

PRVA

KOJA JE OPI.OVILA SVIJET (SAMOSTALNO I BEZ PREKIDA)

sh.rk, napravljenom u tu svrhu.

.

do

Aunralka Kay Cotlee krenula je 29. nudenoga 1987- na plovidbu oko svijeta u svojoj 1 1-metaBkoj ja hti frrst lady Putovanje od 189 dana

poieloje iuavriilo

i4eo je kojije

u sydneyju u

Francuz Enrmanue co ndre.

prec

ao 5354 km od Playe Santiago

na La Gomeri na Kana6km otoc.na

do maine Port 5t. Cha.le! na Ba.badc

za42 dana.14sau i31 minLtuod sieinja do 19.leljaie2004.

su,

*

NAJVEEA BRZINA

7.

A

POSTIGNUTA

KLIPI'IIM

illoRE

.

HELIKOPTEROM U KRUGU OD

lOO KM No

NAJBRzI PRELAZAK ENGLESI(OG XANALA U

KANUU (I(A.'AKU} JEDNOSJEDU

NAJSTARIJA OSOBA KOJA JE JEDRILA OKO SVIJETA (SAMOSTA|-NO I BEZ PREKIDA}

lapanac M noru s:lto oplovioje, sam i

Britanac lan Tordoff p€veslao

je

lS. 5.

bez prek da, svijet u svojoj 1 5-metaB-

ezanin RogerAndd Eilertsen port gao je bEinu

2005. Engleskikanalza

Plovioje od Folkestonea u Kentu u

od 225,41 knth u kugu od 100 kn. Rekord je ponavio

toje pothvat zavBio 5. pnja 2005.,

v

dobiod 71 qodineltako postao na}

13. 11.2005. u helikopteru

*

3h i21 min.

Bitaniji do Wienta u Francuskoj.

/

koj jahri shLten doli

stadja osoba koja je

p

za 233 dana.

oplo!lasvljet

NAJER'E VESLANJE OKO

Putovanje od

Robinson RH-44 iznad O6la u

VELIXE BRITANIJE 8EZ

potelo je i zavrillo bllzujapanske

Noryeikoj. Rogerje toq dana ponavio jol (etiri evjetska rekorda FAI-a (fedCranbn

PODRSKE

llkeMisak

A4rcnautique lnle.natbttle) pa sada ddi ukupno

* .

*

por 8en lamTur'

Bitanci lesty nar.lames Banin iW naqe obijllsu kopno V Britanije veda-

SAMOSTALIIA

ju(iza 25dana,2l h i14 mln od 7.lip'

PI.OVIDBA OKO

nja do4. vpnja 2Cr05. N su se iskrcavali

SVIJETA

ni dobili bilo kakvu pomo. na putova-

Eritanka Ellen lvlac

por. William de Laelo,

nju kojeje poie o

NOVOPOS'TAVUENI RE(ORD

B dgea u

Kaja

na kojem su pre5lvlie od 32Ca km.

X-REF je najve.a udatjenan

*

maranu 8&Q za 71

postavljen 2005. Na 201.

ttranici otktijte kano leti.

i33t

NAJBNZA PLOVIDBA

dan.14 h, 18min

MOTORI{IM PLOVIIOM

od 28. 11 2004. do 7 2 2m5. Krenula

OKO SRITANSKOG OTOKA Najbda plovidba motomim plov lom oko Britan5koq otoka traja a ie 27 h i10 min, pri prosjeanoj b?ini od 5l,5 avoro va (99,1 knrh). Rekordni pothvat oltva-

iliiu q,

NAJBRZA

izavriio kod Tower Londonu uVe ikojsrltanijii

NOVIREKORD

tr

blitno 50.000 km

11.8.2005. Bitanci Neil i,rccrigori

/

sai u

.

NAJVEcA UDAUENOST PRIJEDENA

KAJAKOM U 24 SATA Pryak u via€ tportova u koiima e€

,ahtieva iznimna izdrzljivo't, Ame kanac vedaoje kajakom nD j€ku Yukon u Kanadi punih 421 km u 24 5ata od 20. do 21. lpnja

ran Adamson,

2004.

a

F' NAJBRzI LEI OKO

t

\.

SVIJETA HELIKOPTEROM (SA ZAPADA lrlA ISTOK) Britanac Simon Oliphant-Hope

preetioje svijet

r.

u smjeru istoka

prosjeinom brzinom od 88,9 km/h u helikopteru s jednim

.. NAJDUZE

motorcm MD s00E za 17 dana, 14sati.2 rnlnute i27 eek!ndiod

,

3. do 21. lipnja 2004. Putovanie

.

+ NEPREKIDNI NAJDUZ

ZRAK

LET

*

(Brro KoJoM TETJEUCOM)

let bllo kojom 'reprekidni etjeli(om onvario je Amerikanac

Virgin

ztainci ad

Fo$eit kojije preletio

42. 469,4

kn

I

etje i cam c I o b a I f ly e I

Atantic.

Fossett je

LET CEPEI.INOM

je let kojimje Nijenrac Hugo Eckeneru nudenome 1928. preletio 6384,5 km u

Najddi steve

NAJDUZ

Najduzi neprekldni let cepelinom, i po prijedenoj udaljendti i po t6janju, bio

t

poletioS.

veljaae 2005. iz Svemirskog centra Kennedy na Floridiu sAD-u isleto

satii45 minuta porlie u Boumemouthu u Donetu u vellkoj Briianiji 11. veljaie 2006. Fossett je preihodni rekord balona Breitling Orbiterc 3 $uilo za 16s,4 km, a preonab mu je samo 90 kg goriva od poteinih 8210 kg. 75

Graf

saveznoj drzavi New

leey

do

Friedrlchshafena u Njemaikoj.

*

Amedkanac Bob Nolloway preletio je moiornim para, gfiderom 41 50 km od Astoriie

SLIJETA IE

u Oregonu do Washingtona

HELIKOPIEROM NA NAJVETOJ VISINI

u Nlissourij'r u sAD u od 18.

lipnja do 12. sDnia 20C4.

Francuz Didier Desalle poletio je svrha Mount Everest. (8850 m)

sletio na njega hellkopterom EurocopterAS 3s0 83. Na tojje visini vrlo teiko odriav.ti he ikopter u zraku zbog

JESTE LI ZNALI?

zeppelin.Iaj

povijesni let p€ko Atlantika tElao je 7l satod Lakehu6ia u amerlikoj

obiita svijet

POSTIGI{UTA CEPELINOM Najveca vis na ikad ponignuia ce' pelinom (koju je odobria FAI) iznosila

le 6614 m. Rekordje pottavio Britanac Davld Hempleman-Adanrs u cepelinu Boland Rov€r A-2 iznad Roseda ea u

u

hdrilici,

*

PRVI SAMOSTALNI LET OKO SVIJETA Amerikaiac wiley Post prvl je

-Johntton. Isplovio je iz Falnautha u Cornwa uu Vetikoj Bnbniji t 4. lipnja

samostalno pre etio rvijet od 15.

I{AJVE(A VISINA

MOIORNIM PAFdGUDEROM

je poaelo izavdilo u shorehamu u briranskoj pokrajinl West

*

PI'IOVANJE

do 22. ypnja 1933. u zrakopovu Lockheed Vega zvanom l44innie Mae. Preletioje 2s.110 km za samo 7 dana, 18

saii

1968. kao

tudionik utke

Go/de, 6/obe na(€ sunday

49 m nuta.

falnouth 22. travnja 1 9. kao jettini natjecatelj kaji

zrakoplov je blo opremllen tada najmodernijom tehno osijom, kao sto je automaiskipilot.

Albertl u Kanadi13. proslnca 2004.

*

*

NAJMLADA OSOBA KOJA JE PREVESLALA

ATI-ANTIK !

(r.3. 12. 1981.) samonalnoje i bez pG drike prev€dao Atlantik od 27. vibnja do 28. rujna 2005., u dobiod samo 23 godine i 299 dana. veslao je od Atlan' tic Highlandsa u ameritkoj saveznoj

dr

:avi New le6€y do 5t. lvlarySa na bri-

PREKO ATLANTII(A Prvineprekidnilet preko Atiant ka izvelisu Britancilohn Wiliam A cock i Arthur Whitten Brown, koji su 14. ipnja 1919. u dvokrilcu Vkke6 Vimy poetjel iz 51.lohn3a u Newfoundlandu u Kaiadi i spustili se blizu Clfd€na u lrskoj 15 sati i 12 minuta podije. obojica su za taj pothvat dobia viteiku titulLr.

y.lim putovanjem koleievajalo 123 dana,22 h i8 min

tanskom otocju

sc I

postao je * pda o6oba koja je sarnodtalro iber

!..- , ffii;"1.ff;;;bn**s v.lilc *

do

Britanii€ i

o6oba koja

j.

PRVI NEPREKIDNI LEI

REKORDER

OGAI{

PLOVIIO sIANT

lndiiski@n (lZ)

PavelReaoy Uk6r'ne

13

11.2005.

\tt tlke Calho blia

OCEAI{

Line u Petu! do otoka

riw aa na otoaju Matqgs

PlOVllo

REKORDER

naj.

sa-

(desno) prikazan je s Britanc€m

u

poti^diii

START DOE r7.5.2m6 2t 201.2m4, 11.7.199t.

45

2l & l$2 (rqD)

Na dici

sk Richardom Sransnom.

57 dana

(Urt.ina)

'nladi mosralno i be, podrlke prev€.lala oc€an.

RE{OND

ik(-4 Emmanue aoindrc LadyBitd 7,1,2m{,. 4211,14h,,1n _ _ (F?""lk.l Anafrik {2., Emmarue' Coind e iadt,id t 7.-oo!. 6Zd,1ihA; (rd<6ka) ih @ {{ limsheihd re tnad 2i.6.2000. 273d,Bt,r?m (Vel &iuijar t€dtilidio Maud Fo.tenoy o@ 12,1,200t, 72d.ia hdrtrGa fi csla) Arla'

rnd]il&i

5im6 chalk (ve. sdraniia)

t@tpnn

27,2,2003. logodiia

www.GUTNNESSWORLDRECORD5

COtV at

L]UD5KA

PO

SNAG

* runrvr€n

teZtrun run RAMENIMA

Aunrijanac Franz M(lllner driao je 30 sekundi prorjeinu te:in! od 519 kg na ramenima kad je he i, kopter od 2000 kg detlo na okvir kojije on djelomiino podr:avao svojim ledim.. Rekord je ostvaren na snimanju emisije Gulnnert Wold Recods: Die grdBten

weltrckotde 24-

trj€

2005.

+.

NAJDAUE...

.

NAJDAUE ODGURAiI

AUIOMOBILU24H(PAR) Kanadani Rob Kmet iAdam Zeqlei odguralisu Dodge 5X 2.0 te:ine 1180 kg iak 70,28 km u 24 h. Rekord je postavljen na krutnoi 5taziduqoj 1,6 km u

Glml Moto6port5 Pa*u

Gim iju u [4an

tob

u

u Kanadi od 2. do

3. rujna 200s

*

NAJDAUE BACENA osoBA

iuha Rasanen bacio je o,obu terine 60 kg n6 p.ethodno pr premjen madrac na udaljenosti Finac

od 1,87 m na tnimanju emisije

,how Dei Seord u Mianu

u

ro

ltaliji

s.5liea.ia 2006. maakoj 29. 10. 1920.,

kodnfti€

pokretnom iipkom Berg olymp c lajje rekord s uibeno p znat. N-4lu2benoje

8.lktopada 1920. desnom rukom podigao tipku s utezirnaldne3S0 k9.

.NAJvtgE luha Rasnen prebacioje p wku

bacvu teZine 12.3 kg iznad p.eike od

7,1m n, snimanju emisie t'dte de lous

* .

.

NOVIREKORD I'IOVOPOSTAVUENI REKORD

/er secords u B€nodetu u Francuskoj

NAJDUUE MEHAI'IICKOG BIKA 'AHANJE

25. kolovoza 2005.

Australa. Nigel Med ey iahao je mehan (kog bika 2

*GUMNJE

AUTOMOBIIA NAJERzA MIUA (POJEDTNACNO)

Iaylors Amu

!

min l5

s

u

aonra skom Novom

lurnom Walesu 13. kolovo?a 2005.

*

1

milje(1,6

pva (uklpne teiine 64 kg),

a

od 53

u Leiesre6hneu u Velikoj

2005. u Eoxhohu

*

!

Anderson drzi irckord za najveau

teiinu podignutu sano malim prnim., 89,5 k9.

zatimje

u zraanoj lu(i Bruntingthone

tl

s Lrtezima

open nternational

lvassachusettsu u 5AD,u 19. 10.2005.

dizalicom podigao ba&u na visinu od l8 m. Reko'd je poriavljen 5. oiujka

Eritaniji 3. listopada 2004.

malim prtima iipku

Gip Charnp onships u NoMoodu u

dr:ao je u zublma uie p'iveza'ro za bacvu od 14 kg ispunjenu s 50litala

minlta i14 e€klndi

Srltana( Sarry Ande6on podigao je

PtvsKE BAevE zuBtMA

rao je minlbus

km) za 50

IEZnA

PODIGiIUTA MAUM PRSIIMA

NAJVTSE D|ZANJE

G€orges Christen iz Luksemburga

na udaljenon od

t{AJvEcA

kg na narjeGnju

Biianac lulian Adams odguterine 1880 kg

.

Luksemburgu.

NAJVEcA TEZtilA PODIGiIUIA

ONAJSNAZNUA r) PLU CA

DESf{OM RUKOM

Britanac lVanjit 5in9h napuhao

I StPKoM

je meteoroloiki balon tetine

Niema( Hermann coer

1 kg do promjera od 2,44 m za 42 minute u Rushley Pavilion

Leicneru uVelikoj Britaniji 15. rujna 1998. Centreu u

I'IAJVECA UDAUENOSI PRIJEDENA BICIKI.OM NA RufNt Pocol't u 24 SATA

Didier 5imons iu B€lgile preiaoje 411,88 km na bciklu m ruanipogon

t.ka iatu u Hannutu u Belqiiiod 27. do 28. kolovoza 2004. u 24 sata na

BACAI'IJE PIVSKE BAEVE Finac

*

NAJBRZE..,

.

NAJBRZE PRIJEDENA

MIUA PUZANJEM Amedkanac Ashdta Furman prepu?ao

je

1

nrilju (1,6 km) za29

selangorTurf u

*

Nlalerij

C

nin i30 su

ubu u Kuala Lumpuru

17. vejaae 2006.

NAJBRZE NOSENJE KLAVIRA UZA STUBE

spanjo ac lose Anqel Aria Villanueva

pa

peo se uz 15 stuba na visinu od 2,5 m noseal stolac za klav r a zaum je uza

iklavrtdine 175 k9 za 1 zat m je sjeo na no/ac i svlrao

stube prcn o min i 6,35

klavrh

s.

mlnute. Rekord je p6tav j€n na

snimanju emisije

E/

5how oe ros neconCr

u Madrdu u Spanjohkoj 5. 12.2001

.

NAJBRZE RAZBIJANJE 15 BETONSKIH BLOKOVA

NA IIJELU Australac N€al Nardy poslagao je na p6a I

6 betonskih blokova, koj€ je zatim za

I 1,57 r ma Be

jen razbio Australac Pavick

lchamber na snimanjuemisije Gdn ne$ Wo./d ne.ordt u tudiu

w

*

NAJBRZH M SKAKANJEM 'O

NA JEDNOJ RUCI NijemacRodofo Reyes preiaole l0 m na jednojruciu okomitom polozajLr za

l48s

u Flensburqr u Niemaikol

12. kolovoza 200s.

.

2m5.

r

Te

efonsk su menki imali

.

Bitanac 5tephen Nyland podiqao ie

vrat

NAIBRZE OIE IE vreau od

Rekord ua i€ne driiBritanka

V kiGibson, koia je 28. 3. 2005. na toi

staz Preniea vreau od 20 kg za 4 min 148 s.

.

VESLANJE

u (vrat u

Daska za vedanje

MINUTI (FOFCE BASQUEJ lanron zeta podigao je 22

kanalza

jednojmind na t'61e de lols /er necon 5

puta kamen od l00kg u

NAJVECA TEZINA NA PROGUTANOM MAEU

I{AJVISE PODIZAI{JA NAKOVNJA U 90 SEKUT{DI

Francuz Alain Bidart disaoje nakovanj 88 puta u 90 s na sn manju emisle

Ltta d€ lout

/es

R{oidr

prosutaoje maa duz ne

u soulacu u

Francuskoj 17. kolovoza 200s.

*9r".,

.

NAJVISE TELEFONSKIH IMENIKA PODERANIH U IRI MII{UTE

20, 1 k9 koja

/

je tako

Amerikanac Ed shelton poderao je 55 telefonskih imenika od vrha do dna u vi minde u prostor jama organizacije waste l,lanagement of Ameica Recycling tucil]

16.

travnja 2005.

.)

5

satii26 minuta

11. rujna 2005.

u Soulacu u Francuskoj15.8.2005.

NArVr5E...

je dusa,

moze ezati, kleiatiili stajati, kao i na obiinoj dascira surfanje. Britanci Pete Craske ilames Crack nel prevesali su Engleski

NAJVISE PODIZAiIJA KAMENA OD lOO KG U

snimanju emisile

A

PRELAZAK T ENGTESKOG

s

Spanlolac los€

*

NAJBRZI

KANATA NA DASCI ZA

NA VRATILU U .I2 SATI

pr€ako.n)2222 puta u 12 h u Stoneleighu u V Bdtanii 9. 1 1. 2005.

50kg na ttaziod 1012,5 m za4 mn i 6s nagodijnjem Pruerstvu u noienju ugiena ! GaMhorpeu u britanskol pokrajin West Yorkhire 1 . tGvnja I991.

.

1044 svanice.

NAJVIiE PODIZANJA IIJELA

ravnir

.

.

Renou (Nevada. sAD) 18. 1 1. 2005.

svoje tijelo viseai na

VRE(E S UGUE]IIOM Britanac David lons prenioje 19.lipnja

ty

L]UDSKA

ffiffi

POS

MARA PJEVACKI

IESTE LI ZI{ALI?

{,

*ff

.)

MARATONI

ovdje je dia naiih snjerni.a ponaijank m at atanskih re kord a. e d i noni n o iete prcnad na internetskaj nta za

Nijemac

A

Hartmdrimm (desno) pje-

vaoje 54 sta i41 minutu u war,"nu u lvliiitzu u Niemaikojod L do 10. nudenoga 200s., fto je . Eidulii

hki:wwguinneswrld-

pjevad(i maraton. Braziltki zbor Comunidade Evangalka Luterana Da Paz pjevao je 36 sat ! Gmpls Cha pelu u ULBRA- uGioatuuBrazilr

dobe nlade ad 14 godina ne nogu tudjetovati otobe od 14 do 18 gadina naraju inati pisneho adobtenje za sudjeta. vahje kaje patpisuje rcdnetjiti

od 3. do 4 vpnja 2004., noje. naidulii ekiprt pi€vaiti mar.ron

lndiski pjevaaki zbor ourq-8hila

Life(aft sinqers pievao ie3l sat 45 pokuhjt postavti ahja E kotda notap biti dva heovli

minuta u KalamandirCvic Centre! u Bhilaiju u lndij5koj d.iavi Chhattis qalh od 5. do 6 veljaae 2005., ito e

Pt i

na svjedaka, nijeniajuat se tua

.

ka aetirieta. stiedod hohju potpisivatt dnevhik na poae&u

patkaj svake snjehe Roda.i otuba kaje pastavljaju rckatd

najdulji Erupni pjevaaki

i

Mjesto na kajen

rckotd

e

pona\'lja

noq biti at@tena

pakukja pasta tanja rekorda.

O KLUPSKI NASTUP I

DJ-A

v

Nanup Britanca Dam ona Houchena, poznatog kao Dl Genir, trajao je ukupno 84

shirc od 16. do 19.

veljaie 2005.

*

srRELttARs(o

.

ItIATJECAI'IJE

Koiarkaski klub

*

Ko5ARKA Itans lqrao

ie

koiadu

o$m stre tara sudjelovaloje ra

405at i3 m nute ia Tehnooikom

stre iiaEkom natlecanlu koje je rralalo

institutu Ga way-l,layo u irskom gradu Gawayu od 23. do 24. rujna 2005.

24s.t.

u mjenu Bogen<hie8an age

am sagewerk uTraunreutu L

Njemalkojod 24. do2s ypnla 20c4

*

*

O5oble nudenti sveuai ina Omaha

BEJZBOL

Bejzbohka utakmi.a

!

Rekreacijskom

kompleksu Se.kwth u Missies pp lV lsu u Ontarju ! Kanaditral€la je 2t sau, od 18. do 19. ktopada 2003. Ekipa B jelh odiqrala i€ 68;nnlnga

Ko5ARKA u IiIVALIDSKIM KOLICIMA

(Nebraska, sAD)

isra s! koiarku

!

inlalid5kim kolicima neplekidno 26

loachlm p esao je 100 satiu trgovaakom centru Dtle Out et ! Mississ.Lrgi u kanadskom Ontarilu Nastup ie traiao od 16 do 20. veljaee 2005.

.NAJDUUA+

sati, od 24. do 25. rujna 2004.

.

Avonu u bitarskoj pokrajinlWatuick shire od 3r. oirjka do L travnja 2005.

.

KONCERI GRUPE t!6ke grupe 46!2 Hi-Jazz r A6uzu Lr Hatayu 0u6ka) t€jaole 44 h 20 min, od 18. do20 ko ovoza 2005. Kon.en

.

UTAKMICA SOFfiBALr/,

SVIRAI{JE NA CRKVENIM ORGUUAMA

Britanac l,latthew Penn sviraole na crkver m orguljama 33 h i 5 m n u crkvi 5letoq Troirlva u strat'ford upon'

NEPRE(IDNO PI'ZANJE

Najdrlje nepekidno dob'ovoljro puzanje (krctanjetako da je

PLESAIIJE

Austra ac Arulanantham 5urech

Najduja Lrtakmi.a roftba/ia trajala j€ 95

tati

pa*u

23 mlnure, a odigrana je u

laniszewski! karadskom gradu Dollard des Ormearx u Q!6becu od 29. lipnja do 3. vpnta 2005. Nakon 417 inninga, kon6ani rezultat b oje 774:729 za Delmar Ed

P.ihod od utakm ce blo je namijenjen dje.joj boln cir Montr6alu kanadikoj Dleijoj zakad Starllght

ledno ili d.!qo kolieno u ne prekidnom dodiru 5 tlom)laeo ie

Arnralrc Aru anantham

Suresh loachim,

kol jeod

18.

do 19.abnja 2001 prcpuzao 5652 km, no je

vik od

2500

pokrajzgrade k'aljice Novom rLrtnom Waleo

I

@d.'-.1' Klne)iz tkole English FiEt u kineskom gradu Sansaju,

ens eskoq jezika koj je trajao 72 sata, od 9. do 12. rujna 200s

.

REPAIIJE

Kanadski rap-izvoalaa DO (rcden

kao Duane Glbson) neprekidno je

repao8satii45 minuta na Knights

Dark

I

Na1 onais Car Showu u

Torontu u kanadskom ontariju

5.

ypnja 2003.

.

ttrANJE NAGLAS (EKTPNO)

Amerikanke Linda Bagnal, Emily

f

.NAJDULJI

.

RADIJSKI NASTUP DJ.A s ovenac l4arko Potrc vod]o je radiFki

Dl maraton kojijetrajao 122 sata. Rekod ie portav len na radiiskoj

Chr(hman, Ange a Furney l5h rley Horn neprekdnosu ditale naqlas 110 h

SVIRANJE GITARE

amer kanac Brian Engelhart svilaoje gitaru 44 sata u rstoranu Mo Doggie's Barand Gr ! Fenionu (l,{khiqan, sAD) od 14. do 16 lipnja 2005.

*

ven jl od 21. do 26. siudenoga 2004.

od 17. do 21.listopada 2005.

*

GRUPNI DRU'I' FOII.

orunr rol/ (tehnika bubnjanja) izvodilo

ponaji Radiocenter u Mariboru u 5lo

4 min u knjlzariBarnes & Noble u wilmingtonu (5levema Karolina, sAD)

je 12 h, 49 min 133 s osam uaenlka vednje 5kole Lake or on u lvlkhigaru u sAD-u 15. sijeinja 200s.

SITAR

Kanadailn Shambhu Das eiraoje sitar 24 sata na Sveu( itu Toronto (Ontario, Kanada)od 8. do 9.listopada 2004.

.

SKIJANJE

Ausiralac Nick Willeyskljao je nepre-

*

*

RASPRAVA

kidno202 sata i1 min!tu uThredbou I auiakkom Novon iu:nom Walesu

ZVONJENJE

RufNtM zvoNctMA

Dnrituo Rostrum Clubs ofTasmania, u koje su ui anjeni prlpadnici tananske

Kanadanif loe Defrles svir.o ie ruina

zajednice (rkupno 72s

zvonca 28 h, 50

mba),

rasprav

min.l21s u

Pent

ctor

ija o je o temi "Najveie boqalstvo ra5

Convâ&#x201A;Źntion Centreu u Pentidonu u

manje su njezini judi" 29 dana,4 sata, I minute i20sekundi, od 2.sludenoga

Brltanskoj Kolumbiji u Kanadi od 25.

do

1.

prosirca 1995. Raspravaje

*

odr;ana na travniaku paramenia u r-lobartu na Tasmaniji (Aunra lja).

O BUBNJANJE (EKIPNO) eta aetmaest bubnjara sv rs minuta na Glazbenojakademiii Nexus u coveniryju u brltanskoj pora o je s2

kajiniWest M dlandsod

i

17. do 19.

svibnja 2005.

.

do 26. srprja 2005.

DVORANSKI HOKEJ

Elvisa Pres eyja 43 h, 11 min i

s. Rekordje ponavljen u Modehau' Bdttcheru u njemaikom gradu Hedeu od 24. do 25. ipnja2004.

snickers grale st

anreriaki nogomet 26 sati ! 24 minute

!

sportskom konrpeksu nqram FC u Centenonu u sAD'u od 19. do 20.

ikoliTalmld

Torah u Edmontonu u kanadskol A berti od 28. do 29. veljaie 2004.

.

PREDAVANJE

ske gramatlke'72 h l

thacth

u Eluruu u

AMERtaKt NoGoMET

Ek pe Tyson i

rujna 2004. izveo maraton u wakeboardingu na 5ki iftu kojije trajao 6sati i 17 mlnuta. Rekord ie postavllen u Wh iecap Leisureu na

pokrailni Buckinghanrsh re.

* .

NOVIREKORD IjIOVOPOSTAVLIENI REKORD

.

NAJDULJE BUBNJANJE

RUKAMA lndijac Kuzhalmannam Ranrakrrhnan bubnjao je

5vibnja 200s.

1l

*

Britanac lan Taylor je r.

Rekordje pctavjen

u

sln.a 2004

.

a(ot-sKt sAT

David

Sp{.hio i30

r.

MARATON U WAKEBOARDINGU

Cannaioreu

PJEVANIE U STILU ELVISA 'c!dis' Gthje pievao

nil!

NAJDULJI

Clanov kuba Mande BloornfiedAza od qralisu utakmi.u dvoranskoq (i podnos) hokeja koja je traja a 24 5ata.

Nijemac rhomas

je u

od 2.do 10 rujna 2005.

*

u

dr:aviKeraliod

l|

ndijskoj 25. do 29

I

() 5

I

GNUC

i

MASOVNO SUDJELOVANJE . +.

{,)i-*'9

f*- * .'

.

rt!

.t:

' g i '-,' J+ir ) 1"

: 1

J

NAJVECA PADOBRANSKA FORMACTJA U SLOEODNOM PADU ,, rrl ,,. tar rr\LdI , .r,. tr ':-

;' --{ :. .\. "., -t a 't

.

W''

NAJBRZE...

NAJVECE PODVODNO

.

.

NAJBRZE POREDANA

NAJVISE PAROVA KOII SE ISTOVREMENO LJUBE

l

'.1 .i.. , ,

.

NAIBRZE EUiENIE lOOO BALONA

MtLIA Novatca

vleruceru',e

:

.

NAIBRZE EKIPNO PREMATANJE RUKU

ii.,

, ..i. . ,. '.

:'

n.lv

r.

NAJVISE ZAGRLJAJA U JEONOM SATU

parova vjen(.n,h pod

von.m.!

*

l.

v

OKUPLJANIE LJUDI OD.'EVENIH U MOBITELE

.'.':' 1O NAJVEEIH REKORDA NA JEDNOM MJESTU Brcj

I

.*t GUINN€55 WOR!D RECORDS

2OO7

tudionika

Mierro

R'd4t';

*

MARACAS A1{5AMBL

osoba, predvoilen bl ranskom

2vijezdom Happy i,,londaysa, 8ezom, tresao ie svojim mara.asDa na otvaranju radiopostaje xFM u Mancheneru u Velikoj Britaniji r5. ozujka 2006.

.

LOCOMOf'ON PLES

*

nalvrsr

f

nazvuceltx eoKorADrcA CURLY WURLY

Ukupno l25ilanova cABIT'a

UkLrpno 673 osobe pesale

sr /oconotlod na Co.n Exdangeu Leedsu u velikoj Brlan j 23. studenoga 2005. Ples je

o ruruvt5e TJUDI

SA ?

Sr5tnrun

OD BATONA aak 1491 sudionik nosoje ieine od balona na manifestacijikoju ie organtira a tvrtka sentota Leisure Group na pla, siloso na singapu6kom otoku 5ent6a 4. lipnja 2005.

dajje orsaniz rala niroremrka lv(ka Phone Hous€, u povodLr otvaranja

*

LAVUI

Guinnessov rekord orqaniziravii lavlli

kojemje sudjelovalo 328 lavova. Pes se odr;ao u spodskom komplektu lurong Ean u Singapuru ples u

melodiju austrijske (iaa.hpol*e pet na manjfertaciiikoju ie oBani?irao Life Rad o u Linzu u

st(uP zMAJEva

xojt

.

PLESU

Centreu u Manchesteru u vel. Britaniji 20. kolovoza 2005.

lurong Community Clubu ! Taman lurcngu u 5ingapuru 5. o2ujka 2005.

'

.hA dG3l

llor

nExlnD

trtovoPo'I WEt{ iEroiD

uV Eritanlji

30. 10. 2005. svi 5rl eokoladicu s ka€melom

24. nudenoga 2005.

ISTOVREMENO

O NAJBROJl'IIJA PUBLIKA NA NASTUPU

KoMteARA S tanskikomiiar

Lee Evans

2005. u MEN Areni u

BACAiIJE FRIZBIJA

zmajeva 5udjelovalo ie a0 zmajev., po r0 plesaia u svakom, u Taman

.

PLES PAROVA

ninlta

pl€sa s 242 5udionika u Trafford

*

.

Alst ji

Na najveien' plesnom okupljanju

in Henson vodioje teiaj

Rekodnlh 814 uaenika i njihovih

Ukupno 422 para plesa a su na

23.5 ietnia 200s.

.

oa

Heath.owu

IGRA 'POKVARS OG TELEFOI{A'

5Ao-u, sudjelova oje u 9rl'pokva' renog telefona l5. tr€vnja 2005.

PLES

Organlzacija 5ingapore Nat onal Wushu Federation ponavia je noli

*

Britanac

.

Townj, kluba oboiavatelja zvljezde ieriiala Starqate 56-t, britanske 9 umice Amande Tapping, okupilo !€

rodltelja iz Osnovne ikole Someryille u Ridqewoodu u NewJerseyju u

2005.

svoje 1 50. prcdavaonice u Rotterdamu.

PLESI'II TEEAJ

organizirala zaklada HBOS (Ha ifax and sank of Scotland).

VODENI AEROBII(

Ukupno 247 osoba pratioje vjeibe aerobika ! vodiu Vannkanien Waterworld! u Loddefjordu u norvelkom Bergenu l4. studenoga

*

u

tak 853 osobe inovremenosu bacile NeMonuuKansasuuSAD-u

Eritaniji, prcd publikom od 10.108 osoba. Broj gledatelja zraaunat je prema b.oju

1. listopada 2005.

ka€ta prodanih na blasajni.

frizbije u Bethel collegeu u North

..

_

A DO5IIJGNUC

F

MASOVNqSUDJELOV O NAJVECI

+. Nd

TECAJ PRVE POMOCT

rr b orf

cmteiaru prve pomoi

rror! ora o lc 408 o5oba. o,.ld. , Fo qa ie b.rva6k Crven (. : rr ".q.nrelnom 5rad on! DIK N..^r;ei ., flema.lom grad! N.r naot{, 29 5vrb.la 2005

.

TE.AJ OAVANJA UMJETNOG OISANJA

ribroln l'.m teGlu oz,vjavanja ddvrrla uml{rrno9 d5.rnia (CPR) s!dle rov. o iu 2152 orobe TcGli€ orqai zrdoodleltnr oiego/lmp€rialCountc5 anw ([oq (rvcnog [nra u tan Deg! Na

tu

SdJH *

.

NOGOMETU

NOVOPOSTAVLIEN R'KORD

.

!ruo.o 88. or.De 3!dle o\i e s,, ,J lrrn ,r ! no.oij .ogonretu na o mo t5(on (ed o.! ! .lena.k.nl !rao! 8.r .r I prosn.a 2005

NAJVEEA UUDSKA DRZAVNA ZASTAVA

91 s'nron kaze uVdoraPr/kL GlrsgoNJ! ! Ve [o] Britaiiji22 t' l-r

n

t

: , it

h 257

( r!rn

* G

INFORMATITKI TE'AJ ll5 !.€n [a z iko e sr]a.do

Cr< I

.a!,r.r na sroi.ol svol.r re t le rrr 'oim ra o '5r r /e', !(or\k! 1l25n

r

r.l

li.a.u u k neskolprov rrl 5iandoigi!dleo!aole l5 ile. !a Lanx anq u

o. io ladari.u o a[oll[e

!are ler {, Fran(rkr roraz s,o,,L 1a1onr 20l6 I

v

.

*

BITKA

PISTOUIMA NA VODU o

t:o I nD na vodJ gadare s! re 1171 05.be.a 5!e!( s:" .c,o a Marymo!nt ! Los A._oe esr ! Kn fo,.I ! sAD u 28 t,r,ri,3 2005

UDARANJE GOLF.LOPTICE Cnl 1451 loDt.e novrenr€.o 3u rdarefc na

ll9ot

gralila

u

usple o

od 60

s.

Rekord. orke(ar iia 5huberl

3pred kaza

!

N.f. Yo,r! J tAD J 22 ctll(a 2006, L Iovo.j! p'os ave 9od !nl .e pred(a!e tpaDalol

b,od,r-"rsIc

.

PLES MACARENA r829 osoba (ovreme.o.€ D c5a o rDcrref, na 3. ma.lu {rf6le l'cic de lolr /ei Re.ordJ u

C.I

E.noder!

!

Fran(usko,

.

HAKA

SAD u

5 ozujka

2005

Ui!DNo 2200 osoba zvod o le hr,<u mdo4k .e(nonila I pes, na Trqu i'edo,J: on Me

L,

bour.e!

a!tar sko-

I rljnr

gradL

2005

BORAA VODENIM

bacio je punlef 55 000 ba ond h vodom na pia t cooqe€ ! Arnrali 23 oiujka 2006 .a p,ednavlailu konzo e Xbor 160

O BORBA PITAMA S NADIEVOM (NA.,VISE PITA)

ni melod,l! pjesm€ dr!zine r"loity Plrlo. !i'rryr look o. ife 8.ghr

oi!/.

(a fornl I

EALONIMA ulup.o 2849 n,d on'ti

Cnl oklp o !€ na icdnom mjenu sv raiu. na koko5ov oc5ima, tolen, !daralu. avlema poiovr.ama Iokosova oraha

5,d.

u

.

SVIRANJE NA KOXOSOVIM ORASIMA

nL(!p o

*

.le

.J .a Jda.enor: o.l 100 r.rroa (91 m) . t re !pui 1 u.utar oDr

1789 osoba

,006 n. rfornat (kom 1e.alu

D

I710 gorlcra, .,da,

rl.r

2006 nrdte ova o le 1169 oloba

iest nacla na stao onr

ir

N.. o.a .o9 sreu. (e - 5 .gaoL,u 19 re la.e 2006 ,azov le pr vJkao

07r.(e.o! poduaa

.IGRA'SIMON KAzE'

ikotska le 5 vejaac 2006

cab jaikoJ !1akh

TURNIR U STOLNOM

povodu Dros ave 100 god !.1 .e

Dvle deselc'o( a.e el pe ba(iie 3! ll20 radlevef h pila ! ir m nute u .atvdojDo,b oo srolL, saien:h p tr

nole rpr .e.o u arcni Boilon ! br rai+om 9rad! Bo\o.u 29 8 200t

.

FORMACIJA U OELIKU SRCA UklD.o 1600.rob.to: ose ! ob kL

y.a ra nia.lena(l kol!le organ z ra. llada(ka naco.al.a s

!

rzbi zar,a.5l!rl! krvi! B!dimp€iii Midatr(or

14. ko ovoza 2005

.

LOV NA USKRSI{A JAJA

u najve.em lovu na lskrsnajaja

iak 5189 djece 4834 odras e

'{ drt liiliri

osobe. ukupno 10 023 sudlonika' tragalo je za 301.000 jaja tovje

oqaniziran 9. travnja 2006 u

I

5bne irountaln Pa*u u Geoa

giiu

*

5AD-u na Prcdnavljaniu

HORO PLES

U najveaem horu, bugaukom kolu

I

NAJVEEE OKUPUANJE

O

IMENJAKA Ukupno 1095 muikara.a imenom Muhamed okupllo te 10. veljaae 2005. n. Prod.jnom festivalu u Geek Parku u oubaiju u Uledinjenim

teno pleie u a5 metrl(nom poretku 25/16, eudjelovala je 11 961 koje se

osoba u

sofiiiu Bugarskoj

2. svibnja 2oo5

.

MOZAIK OD LIMENKI

Na Nacionalnom tjednu dobrovollaca

ozujk! 2006. u lohannesbursu u J!2noal ikoj RePubllci, ju2noaliika u

tvrtka zdravnvenog osiguranja Discovery

n.praviaje mozalk od

41.064limenke

. .

BORBA ',ASTUCIMA

u bolbiianucima na sv€uiilinu

Al

Yo*u u sAo-u 17. travnia ,ldjelolalo je 3648 osoba

bany u New 2oos.

.

SJEOANJE WHOOPEE

Atlantiu Geolgiiiu sAD

u

5

10 2005

.

IRSKI PLES tak 7664 pleta<a iziiloje l0 ruina 2005. n. ulke iotplesalo irskiples u

.

Gradskos vijeaa irskog

KOT{JItKA PARADA

konjitkoj paradi 2T kolovoza 2005. u Santa Catariniu Erazilu Na

sudielovaLo ie 812s konja s iahatima

Doqadaj je organizkala brazil'ka

veljaai 1997., no je najbrojnile okuplianje zena svih wemena.

.

ZDRAVICA

Godiinji Festlval sek5ualn

tak 10.079 osoba istovremeno je nazdravljalo u paradnoj zoni oodor u japanlkom s'.du saPporo na Hokka du 7.llpnja 2003.

raz

GODI3I{JI SKUP ZENA

Uliani karneval u Rio d€ laneiru odria_

svake godine u veljaai ili 02uiku vi5e od milijun zena okuplia se u hramu

va s€

AttLrka Bhagavathy u ThiruvananthaPuramu u indiFkoj dri.viKera i, na religijskom skuPu 'Pongala' 2ene lz svih rclls ja i

2004. privukao rekordn h 400 000 nra_

zajednica Ke'ale okupljaiu se donoseci posude za kuhanje kako bi

ritualnim ainom osigurale obilelFko zd'avlje inapredak. R€kordnih 1,5 milijuna iena bilo ie na fenivalu u

*

t

NAJVEcE OKUPUANJE

UUDI

raka 25. svibnja 2005

iIA

'ASIUK istowemeno su ukupno 5983 osobe najastuk kojis mulira ispuitanje 'jele vjetrova na konferencijl catalyn u

oqanlz:cij

cArAt{xA

Najveiu rajanku na kojoije sudjelovalo 280-245 otoba na 6062 lokacije dilj€m Australije orsaniziralo je alnrahkovijeae za borbu Prctiv

FESTIVAI HOMOSEKSUALACA

iitosti l,'lix

h

SrasiLu Seo Paulu u

Brazilu 29. wibnja 2005. privukao je

ODJEVENIH U GORILE Priprema... pozor... Gori al ukupno 637 osoba sudj€ovalo je na utrciG/eat

.

KARNEVAL uoZljku ilakodnwno Pielaii

Gorllla Fun 8trn u Londonu u vellkoj Britanijl 25 rujna 2005., u wrhu prikuPljanja novca za zakladu Dian

oko 2 mlijuna osoba Kamevalje nih posjetitelja. medu kojimaie bilo 2600turina s brcda Qdee, Maryl

X.REF

UUDSKI IANAC Viie od s milijuna osoba spojiloje ruke iformiralo ljudski lanac d!g 1050 km od Teknafa do Tenlulije u Bangladeiu 11. Prosinca 2004

prctujed Ptivukao ie 3 miljuna ljudi. Na 118 ttrani.i otktiite u koien te

f{AJVISE SXOXOVA BtcrKoM oD 180" Kenny Be aey iz Belgije ideo je 26

6i\

I

skokova bkiklom od 180'na5ni

i

l?te de lour /et nfto.dr!Cabourg!uFran

manju emisie

\5-

crskoj4. kolovoza 2005

.O

*

I'IAJVISE OGUUENIH

JAAUKA lams Cc.knell o9u-

Brilanac

lio ie petiabuka u jednoiminut

enlsiji N-a Paul O'Grady Shaw u tondonu M Bitanla) 23.3.2005. u

X.REF

.

Zetite li u(i u knjisu rckotdaT

NAJVISE JAEUKA PREREZANIH U ZRAKU

te€ livi bolie? Najqije kon-

Keineth tee (sAD) presjekao je noj min'nl samurajskim matem

rakthajte s nat', idoznaite

2ljabuku

ova auda u 60 sekundi... Mo-

snjemke, a zanh zgtabite itapetuu i uvkite se sani. Upute na 7. ttahki ponoA van da ponane€ rckatdet

+

MAIEM

Wzete poiel prcGavajuai

u zraku na kara-

u

jed.

*NArvrSE

BETONSKIH BLOKOVA RAZBIJENIH SAKoM

k

lels€Uu (5AD)

l0

5 2004

Svedan n

Al chehade razbiole

64

betonska bloka veliiine 70 x 500 x

jednoj.n nutiu Helsinq' borqu u 5veds[ot lu.svrbnta luu4.

200 mm u

* .

NOV| RI(ORD

NOVOPOSTAVUTNIRT(ORD

NAJVISE

.)

POJEDENIH

NAJV|3E PtvsKtH BocA

OWOREiIIH ZUBIMA Amer k.n..lose lv.n Hernandez sk nuo je zub nia

2oxnnn

55iepova s piwkih boca u 60s u TVnudiju emisije

Bitanac Ken Edwards pojeo je 5. orutka 2001. iak

n/ckllake u New Yorku u sAD-u 5. prosin(a 2001

36

ioha.a u minutina sni'

manju emisie 8ls Eredkfan

.

NAjV|IE orKoPtaNtH GRUONJAKA

Channel4. Prcma plavili-

AustG ac Rkk Caizler otkopcao

jeled.om rukorn hoz s ojodjece 42 qrudnlaka u m

n!1ina snimanjLr entsje Guinness Wa d Recotds \)

sydneyju u australskom Novom

lutnom Walnu 19 6 2005.

*NAJVTSE PUCNJEVA

EtEM

Amerikanac Chris Camp udario je biiem 222 puta u m nutiu

preltanu migoliiti, pa mine

5prngfedu u llinoi5u

u

sAD-!

29.lravnja 2005.

iel!dacl' zjavoletal bivi

zvuEzDA (uz PoMoC RU[u) NAJVTJE

Amerikanka Branna 5chroeder idela je a8 zvilezda u minutira glmnast akoj akademiji cymcarolina

[*

F, ,':Af

-ilil A.

ONAJBRZA PRODAJA ROMAIiIA

K^jiga Harry Potter i

Prin nijelane

tryi hni

nattavak sedjala britanske autoricel. K. Rowling o Harryju Potteru prodan je u 6,9milijlna p mjeEka u 24 h (prcdavano je 287.554 pimje a na sat) nakon no je 15. 7. 2m5. objavljena u sAo-u. Sestinastavak knjige

o Harryju Potteru opkuje Hanyjevu jenu qodinu u Skoli aarcbniaitva i ogwads. Pdhodni €kord dr:ao je ietvrti n.navak inog

vjeniaarcnja seti)ala,

fl

Hary Potter i planenipehat

NAJVEEA UDAUENoST PRIJEDENA SOBNIM BICIKLOM - EKIPNO Najveia udalienost koju j€ ierterotlana ekipa preia na sobnom biciklu u 24 sata znos 783 km. Rekod su postavi i N iiemci 5yb lie Bick-Gelbedinq, Kathrin Brinkmann, Anne von der Etken, Gerd Hoppe,

lulia [,,latus iMalrhais Thei]e u centru za fitnes i saunu orei Fit u QLrakenbrue{ku u Njemaikojod 6. do 7. nudenoga 2004.

I{AJVECA UDAUENOST PRIJEDENA MONOCI(LOM

* .

NOU

*

ntl(OtD

NOVOPOSTAVLJENI

REKOND

ouruvr(l

De$teroalana njemaika sLr

HRAIIIE iIEHUMAiIIAN E SKUPIt'lE u prikupljrnj! hrane kojeje9. rujna 2005. u Bechtekvilleu u Pennrylvaniji u

UDAUEIIIOST PREVAUENA U VODENOM TOBOGANU ekipa koju

5AD-u oBanizirala am€riak. 5kupina

Ihunder

Ime Oetjen

i

je

760,275 km u 24 eta rpuitajuai s€ niz 74 metra dugaiak

vodeni tobogan u Brem€r Biideru u njemaakom gladu nudenoga 2005.

-

EKIPNO

KanaalaniNalhan Hudy€ i Nolan Nykolaishen

Mario LawEndel, lan-Be

prcllitu

u 24

km rnownobtleom na

jezeru l,ladge

eta

3284,59

krurnojstarina

!

sa,katchew.nu u Kanadiod 4. do s. o:ujka 2005.

*

*

Novo2elandanin Ken Looi preiao je

]{AJVE€A UDAUEI{OST UZ cURANJE TRGovAaKtH KOLICA

-

EKIPNO

AJvEea UDAUEt'tosr 50 KUBIXA

Aunralac lvlark 'Srownie Brown preaaoje u 24 sata 928 km dvotaktnim Yamaha Aercxom u Gland PdxTraining Centreu u South i,4orangu u

Victorji

u

Aunraliji od

23. do 24. kolovoza 2005.

Reserue u We

lingtonu na Novom

Zelsndu od s. do 6. vejaie 2005.

T{AJVECA UDAUENOST

toranjEster iispust o s njega u Lenzburc! u Svica6koj od 8. do 9. listopada 2004. U ukupnizbrcj raiuna se samo uspon, alise L,sponii

PRUEDENA IATRAJKE Amerikanac Anthony Thornton preiaoje 153,5 km natrajke u [4inneapoliru u amer tkoj saveznoj drravi Nlinnesoti od 31. prosin(a 1988.

do L sijeanja 1989.,

p.orjeanom brzinom od 6,4 kmh.

PRIJEDENA SKU'EROM OD

378.7 km na wom monociklu u 24 sata fa graliitu za kiket Basin

Dvanaenercilana njematka ek pa iz tvdke EDEKA sildbayem na smjenu je 24 sata qurala trgovaaka kolka na 434 m dugoj stazi u zratnoj luci Miinchen u Njemaakoj23. vpnja 2005. Pretlisu udaljenosi od 294,5 km prosieanom brzinom od 12,2

uDAuEitosr

SNOWMOB'LEOM

En9€lmann, AndeE Filipnon,

Bremenu od 11. do 12.

ITIAJVECA

PRIJEOENA

To6ten Kamp MarclKuzyk,

Frank Bahlmann, preila

the Vi ley p.ikupieno je

rarvete... .

iinililochef

n

71.163,8 kg hrane u 24 !ata.

8alle, Thomas Anker, Nils

rendt stLrut,

NAJVEcE PRTKUPUAIJE

*

Ajvrir

USPOiI UZA SIUBE Najv liuspon uza stube iznosi 15.000 m, no ie v le od jedne pol virine Mount Everena. Rekord je ponigao lvi(arac Kurt Hets, kojite 333 puta popeo na 45 m visoki

spultanja moraju izvestl

a a 7

--1f'

Fanu u Salenru

ni !

uVlg

sAD

!

4

5enla 2005.

NAJvtgE PUTN|KA u

PoozEMNoJ ZEUEZNICI Mosko6k metro u Rusiji Preveze oc do 9 milijuna putnika na dan, ito 9a

8

miLiuna pr mje.a<a rVD-a

ain najprcmetniiim ve€9radlk m

NAJvtiE PADoBRANSKIH

Viie od 100 tona malerjala padne na Zemju iz svemna

SKOKOVA Amer kanaclay stokes zv€o je nevjeroFtna 514 uspjeina padobranska sko ka u 24 svislne od Pr bliuno 640 m,

'ata znad lezera ELslnorea SAD u od 1r. do 12.

ruruvrSe + KONCERINIH

o

NASTUPA Is

(pravim lm-"nom Fran.ois van der Menre, na slki) u pratniiqlaz_ benika la.oa van Deventera iDaniela Adam

Roo5a Gvi iz

nanupioje

luinoafiike

podruaju Pretoije Republkiod 5. do Naivia€

u 24

eta,

Republlke)

na 41 koncertu u

t 6.

24!3la n.

luinoafnakoj wlbnja 2005

aak I 6,

i8eo je orkenar

Br.ssband mmanuel Eenrsmond u uithurermeedenu u Nkozemskoj od

28 do29 rujna 2001.

.

ledrilica ASA/

An.o Im, pod

NAJVTSE

.

uzAsroPNtH StlANJA Chr(ian Petd ooiijaoj€ 250 osoba ob kovao njhov€ frizlr€ ! Ham_

Talijan

zaPG

drlqoj etapi (od cape Towna do [4elbournea) utrke Vo vo

NAJV|iE TRBUiNJAXA (uz PoMoerRBUsNoc oKvtRA) trbuinjaka

s

pomoiu trbuinog

130.200

.

okvira u 245.ta u Pronorutvrike A(e erated PhyskalTheraPY u Forr l:'rderdae! u 5A0-u od 24. do25.

I'IAJVIIE PRESKA(IVAiUA KONOPCA

konopac rekordilh

era

.

!

BUTvGEE

na gradskonr bazenu

sKAKAeA

B

oukrans Rlver

Erdseu u JuznoafiikoiReP0blicl 10.5 2002.skakaole samo

h 2l mn.

.

godilnje iznosl 6s4 limenke

lipnja 2005.

svake 2 min i5151

ia

*

I'laJVllE TRKAIA U iTAFET|

r volrnjskih piolzvoda po (anov^ikur iapan.i poledu

j

14 ,'

lnrci na nazi sportskog

25000osoba umre od q adi

NAJV|SE

ZAGRLJA'A

!

Ameikanac Brett Shae

brinom od 23,45

pople 0,5 irara gaznanih

poiruga skog grada saita Maria da Feire od 3. do4.

Naivi:e bo'lg€e *ol(ova koj€ ie id€o pojedina( u 24 e€ ie 101, no je ponigao BillBoshoff k JUU noai.iike Republike

I,IAJVISE PLIVAEA U

STAFETT aak 2889 tud onika preplivalole po jedan kruq u 24 et'rojp vaakojlta{et

20..21.srpnja 2005. Ciie dan odriavala le prosjekod 104 preskoka u m nlt

sv€mnsk. leiF (a volaqer ,, najudalieniii prcdmei

od zenlje toji ie hr.dio aoviek, pajede 1,436 0oo

rLrln.2005

151 035 Puta u 24

u Juneauu na A lasd u sAD

dovoljno znoF d. napuni iaiu od 0,7litre izglb do

Amerikanac la.k Zatorski izveo je

burgu u Nlemaikoj 1ar9.lipnja 2004

.l.aila

vlednlitvom Fiancuza Sebanie na los' !ea, preplovilaje 11.1.2005. aak 562,9 naLtiakih m ja (1042,6 km) u 24 era na

.

505osoba Dvelo ie bunqee skok naA J. Ha(kett Bungyju u Ca m5u (Aunralla) 26.10 2000, ito znaii da le jedna oroba

V

na.ane za jo< 2,46 milijarde

izdrrao l0satikiie, a svake dviie ipo minlte moraole aesu iedan skokl

NAJvrlE...

NAJvriE

NAJVECA UDAUENOST JEDNOTRUPCEM

K.lifornljiu

ttoke'je pri ponavljanju rekorda

Am€rikanka lebel Bush preskoaila je

ko.rcrar. limem gla*€

!

nude.oga 2001

8rtaniji28. travnja

nd l, dEavi s najvite unoEtava na sviielu,

2005. Briian5ka vojlka prcirpie a 1.

vpija

1915.,

pfroq dand

zemLJa izvede samo Jedan

pun oket'dan je zapravo

WWW

G!

N N TS5W O RLD RECO RD

5 COM 9I

LJUDSKA

?

PO

KOD

NE POKU

res * .

l{ovt Rll(oRD

NAJDUUI

NOVOPOSTAVLJFNI RT(ORD

5A sKORPIONIMA 'IVOT Tajlandanka Kanchana Ketkaew

AJvISE

Mnteva rore JE ODJEDNOM PROGUTALA

rcko.dn h l5 000 :ivih 3korpiond

ll1;;lf*rfr{;HilTr:-f

ZENA

Dean Sheldon ddao je u unima lkorpiona du9o9 17,78 cm tak 18

verutka (dolje) progutala je 13 maieva dugih

sekundi na 5nimanju emitije

Guinnes wodd Re.otdt: Prinetime 21. prosin(a 2000. Time je

a

p$tavio

rckord za raivea€g tkorpiona u

I

I{AM3E FOrErrlMX ll(Ot}rOXA

tivjela je u staklenojprcnoriii povriine 12 mr 5 3000,korpiona aak

J

I{AJDUUE PREZUUAVAiIJE BEZ HRAI{E I VODE

:;";il:i;tr#:Tii:lriJi:,, lvode 18 dana. Po icija gaje travnja 1979. zatvoila u emicu

hrane

3. rujna 2004.

Amerikanac Matt Henshaw prcsutao je 6. travnja 2000. u Perthu u Aunralijl

*oi. je prgutao nruikdra(. Bili naivia€ mateva su

\.\ \..

liroki4.m, dugi58,9

cm, a

tetilitu

1.

.

T{AJDUzI HoD Po VAIRI Britanac s.ott 8el preiaoje 76,2 m

Hdchsiu u

po zaru temperature od 543 do 601

ij',:fi

'C u Osnovnoj iko i Eelah u Carlisle! u Vel Britaniji 28. sljeinja 2006.

NA,DUZA

NAIDUUE PREZtvUAVANIE

MOTOCIKLOM KROZ VATRENI TUNEL

BEZ HRANE Lijeini(l prccjenjuju da dobro uhranjena osoba moie prerivjetl

4,5 kg.

tl

30 dana

iliv

5e samo na

vodii

Aunnl, potpuo

te

IliiJ#1T;l'J:i*: voZ

u

?

JA

Eritanac 5tephen Srown provezao s€

motdiklom koz 51m dug vatreni tunel na trka liitu Knockhillblizu Dunfemllnea u Fifeu u V Britaniji

leieru bez teiih posljedka za

ti

.1

t. 0'

?

zdravlje. Najdulje razdoblje bez koizumiranja ilrte hrane iznosi 382 dana, no je uspjeoAngusu Barbie.iju iz Ffea u Vel. Brita'riji. s6rbierije Zivio na aaiu, kavi, vodi, sodi ivitantinlma u bolnicl Maryfled u Dun' deelu u Vel. Brilanij od ipnja 1955. do srcnja 1966. zahva jujua toj 'd jetl', rmriavio je s 214 kg na 80,74 ks.

NAJvriE-ZrvrH

Ameikana( J.<kie Snakem.n' Bibby

T

o . ri, ,r,/'r., t, I'

t

f*

i-1 i"i

/.

12,5 sekundioram

2ivih tegrtula dugih 75 cm b€z dodatne pohoti. Rekord ie portavio u patku Guinnett

lh

t

CEGRTUSA U USTIMA ddaoje u u(ima

frpe,.ierc

,

Lt

world Recotds

u Orlandu na Floridi u

sAD-u 19. wibnja 2001. Jackie re cijeliuivot bavizmijama pa j€ itreii brak sklopio u rupis 300 aegduial

,GF* \!!ItE :

F

2OHARA U XOVTEGU

:,:::r,e"iolftqJod

.: l ': 1.c,oD

:

AJvISE

.

j999

NA'DUUE

PROGUTAiIIH BAKUI

ZADRZAVANIE oAHA

Finac

NijemacTom Sietas zaddavao le dah 14 mln I r2 5 na dub ni od 3,05 m u Milan! u lta iji5. sljeanja 2006. Tonr se pije zarona p.ipremaotako tto je duboko disao punih 30 mln.

voz

AmeikanacW R.'R0sty' Haight lzdr taoiedoveliaie 2003. aak718sud a u .utomobilima kao liudska pokusna

rA

utka' na rekonnrukcij.ma sudara.

NA 'ZIDU SMRTI' Najdulju votnju motociklom na lakozvanom zidu smrti' zveo je Njemac Martin Blume, koj se po zidu vozio 7 h I 13 s u Berlinu u Njemaakoi 16. travnla 1983.

I

*

NAJvtSE EKsPloztvt'ltH XAPSULA DETOIIIIRATIIIH

NA OSOS| AmerikanciW Purce , David Ni

U k r aj i n

a. stef a n

zuur Kova

ltiu k

tavanu u Montaihctju t)

Uktajini. Na talan se skio a snjega je napokon s'no

ad nacista,

,

\

iaet rigledat€lja) poslnuloje pr izvodenju slavnostrika hvatanja metka, u kojem 5e obilje:enimeiak i, barcm jednos pinolja ispaliuje na madio niiara, toji gluml da metakhvata zubima. ako 5u uto ukljlaeni iluz onirt tkielementi, trikle ipak vno opaen. NaFlavnla tm.t prlhvatanju metka

sestra koja

ie brinula

o 2otrlcltnetre MOTORNIM PILAMA

Chung Ling sooa (L kao

,

Davld Beavlt Phil Fravel ilvlike Hudson

BANZAI SKOK

na

tanzal padobranstvo sastolise od

amerilki kaskader-entuzijan Mike Daugherty. Nakon togd kaprule ru

t

toga da 5e padobran Dbaci aviona na vBiniod 3000 m te da se skoeiza njim.5 ciljem da,e padob'an uhvati, prltvlsll na leils i otvori prije pada

tlo!

:esre u

namjestiisu 160f niskh eksplozivi h kapsula, koje obiano sadde lainu kru,

I{AJDUGOTnAJI{ IJI

na

fl

Najmanje 12 osoba (os.m n'adion aara

NAJvtSE lzDRtANtH SUDARA U TESTIRANJU VOZILA

tzDRZurvosI

Finskoj 9. stopada 2000 Eakljesumu dod.vala dvojka pomooika.

AIoPAS Ut MAoto taARsKtrRtK

NAJVrSE...

NATDUUA

AnttiKaruinen ugasioje u unima 36 bakljiu minutina sninranju emisje Guinne$ World 8e€rdr u Neltink ju u

Najdu je vrjeme izmedu

ronlaiko odijelo koje je odjenuo

detonnane. Rekord je ponavljen

nudiju

Tay or (na

!

Vel.

5levernoj Karolini u sAD-u

Brtanii2l.

1

24.

ti

snimanju emisie Mttt /h/.e-

ozujka 1918.

EUE 5cre€n Gems u

!licl)uhvatioje

jeanja 2003.

upaiene motome pile lak 78 puta na

s

l.

ft:j u Tampereu u Flnskoj.

t'avnja 2005. Eksplodiralo je

Kanadanin Aarcn Gregg

skoka iotr'aranja padobrana iznosi

. 2000. iznad Davisa

!

NAJVTSE utovuEt'ltH STRIJELA

vatio ih rekordnih 86 puta u Port.

Anthony Kely rukom je

Austra

ac

ulovio

34stijee

u

dvie minute na

u

snimanju emisje ro show De, Re.ord u

r

i

\I

sAo'u.

rz

SAlLl

23. rujna 200s.

I

N.li!anu u ltalijl5. sijeinja 2006., a bo le udaljen 8 m od dvojke strjelaca.

PAD

":

v

AJvtSE sruBA

Britanski kaskader Martin 5henton

je r.11.1998 ufaprijed isaniranipad nlz 109 betonskih

izveo p

stuba Ashton

Lr

^,lemo.iala

Bitaniji.

WWW.GU

N N

ESSWOR LDRE CO ROS. CO M

95

s K

:i&

NAJVISE POJEDENIH EOMBONA SMARI'Es U TRI MINUTE Bdtanka Kathryn Ratcliffe !z pomoa

ZELIE Lt Btfl REKORDER?

Ako:elite vidjeu svoje ime

E :.

u

itapita zajelo pojelaje 170 bombonai

knjizi rekorda. a ne znate

(a sma'l,es u

triminute nasnimanju enislje ouinness Wa d Recotds 20A5 Roadrhow u Trafiord C€ntre! u ^,4ancheneru ! britanskol pokraiini Lanca-

nadahnu(e kod kuae Na ovim stran cama pronaa aete

shire 27. 11.2004. Kathryn je prvire-

j

kord u toj kategor portavila jo5 2002., ali eake godine poboljiav.a rezultat.

prcdmeti, poput nipaljki, papi6, igra(ih karata i smjernice za rekorde

s

\,

ovlh

NAJV|SE PoJEDEN|H

I

reods.con qdfiisathome.

*

zR A

nr2gdrnr mnure

I

izlu2.e roreje si.picima za ieo 6a zrna l6ie le rize u trimlnute, jedno pojedno. Ta9'(Vah Good nq a

jlSvix#l?,,,**-*{t |

NAJVE(I A MOZAIK OD M&M BOMBO NA

Nowzelandanin Maur ce Bennett

izradioje portrct ame ikos pjevaaa Erninema (ak6

Peterborc!gh Regional Co legeu

5040

u Peterboroughu u Vel koj Britanlji 7. nudenoga 2000.

"';

*

predstavjanju knjige zelite /i biii rekordel? sn manju emisije 'ra Fox & Friends u New Yorku u 54D-u f. ipnja 2005.

t{AJBRZE oBLtKovAN PAS OD BALONA Rukama lza eda, Brtanac Craig 'B ink'Keith napravio je pudlku od balofa za samo 9,25 sekundi u w€du Gujnnenovrh rvjetrklh r€torda u Londonu u Ve ikoj Britanili25. sv bnja 2004

qfotrilebioje

ba on za inodeliranre 2600.

/-'.h.

tt i,

&

boja. Portret je poslao na natjecanje

Color My Wodd, koje

+.

5u

olganiziGll

tvorci tvdke I,l&M. Najteiidio pMe", bila je samokontrolai 'Powemeno se

I'IAJVISE POJEDEi'IOG ZELEA u MtNUTt

Amerikanka Noelle lke pojela je 45 g telea u jednojm nuri

MauhallMathe6 l.)od

M&M bombona u ie't lazliitih

niem mooaoqrd,i.lia da ne

ll -

ooieaemiombone roiiq, treb:ti

-;rid'6-".dir,.r

*

NAJBRZE

PRESVLAcEt{JE popLUNA

Britanka Lz Ba*er stavilaje navlaku na dvonrukipopiun 2a samo 1 min l 1l s u BBC-jevu lv centru u Londonu u

Ve. Sritaniji25. ypnia 2005.

NAJDUUA VRTNJA TAVE

iIA PRSIU

Jvedanin Ande6 Bjorklund uspio je na

prnu vrtjeti obiinu aluminijsku tavu iidne 30 cm prnih l4mlnuta na snlmanju emisije GuiDnesr sekord rv Stockholmu u Svedskoj29. 1r. 2001.

!

NAJBRZI PERAEI PROZORA

odredenom natjecanju u pranju prozora, dvoje Britanaca nadmaiuju sve druqe:Terry Eunows ilanine Guteley. T€rry je oiktio trinandadna uredska prozori ve iiine I143 r 114,3 cm sekunde na zgradi NEC-a u Birmingharnu u Velikoj Britaniji2. orujka Koristioje 30 cm dlgu napravu za pranje prozora l9litara vode. neje izvea ist pothvat za 25,38sekundiu hote u Noliday lnn u skom gradu Newcanle-upon-Tyne 23. travnja 2005. iiime posiavia ,vjetski rekord u tenskoj kateqoriji. oba dosadaja nadgledala je Nacionalna f€deracija

a

F' -r1

lr

+. NAJBRZA PRIPREMA

NAJDUZI LET PAPIRNATOG AVIOiIA amerikanac Stephen Krleqer b:cio le avlon od pap ra na udaljenost od 63,19 m u hanqar! pokraj jezera Moses u Wash ngtonu u 5AD u 6. rujna 2003. Av on je bio napravjen od lista pap ra 44 istandardne ljepjvetrake duse 30 nm iiirok,"

SENDVIEA STOPAI-IMA Amedkanac Rob W lliams pripremio je, koristet se samo nopallma, bolonjskl sendvia od iunke, 5 i 'a salate te 9a ukrasio maslnanta za 1 minutu s7 sekundi na snimanju emisje Guinneis World Re.ordtj Primetime 10. (udenoga 2000. sastojke iz omota takoderje izvadio

25 mm.

NAJBRZE SPREMANJE KREVETA U PARU Ekipnirekord u spremanlu kreveta na kojem se nalaze jedan pokrivai, dvje plahte, podlosa, jastuk,

NAJVE(E svuANJE TAVE A uminiFka tava promjera l0 cm

NArvrSE

jaltuinka, deka ikutnlddai knos

sLAMetcA u uslMA

svljena je na 23,5 cm u 30rekundi. Pothvat su lzvea dva rekordera. Prulje bo Amerikanac Craig

Svcara. Ma(o Hort uguraoje 258 damaca za pi(e u usta ddao ih tako 10 sekundi u Beipu u lvka6korn gradu Bernu 22. travnja 2005.

sekund, a postiqle su qa sestra Sharon str nger imedk nska se(ra Michele Benke (obje iz vel. Britanlie) u Canarv whariu u Londonu u Vel kol Britaniji25.

Prmphrey, kojije rekord postalio 16. inopada 1999. r Los ange esu u Kaliforniiiu 5AD u. Druq rekord

14

iTo vAM

JE

POTREBNO?

I .

Balohiza nadetnanje (5)

.

zrna tize (65)

.

Bonbani str€n

es

Q,a)

Pasuda vade sa sapunon (9litara) i sputva za

, Stipaljke (160) ' Papn A4 i ljepijiva traka . slanti.e za pi.€ (259) . Tava (1, prcnjerc ia cn)

nudenoga 1993.

NAIDAUE BA.ENA IGRACA KARTA Ameriki madioniaar

R

ck smith

m. bacio je jednu sraau kartu na udajenost od iak 65,96 m u

Milnchenu 26. sijeanja 2001.

aleveland State Convo.atlon Centeru

NArvrSE lflPAUKl zAKVAeENtH zA LtcE Br

t.nac Gary Turnerzakvaioje

za

lke

159 druenih

!

.

iiipaljkiu

21.l.

2002.

I'IAJVIiE JAJA U JEDI'IOJ RUCI

lvanchesteru u ve ikojBrltan j 27. nudenoga 2004.

*

Oh u u sAD-u

Britanac Daniel l,4ller usploje drZau 11

jaja u jednoj ruc u srednjoj ikoll

Hexam u Nodhumberlandu u velikoj

I'IAJVISE ITIPAUKI U

j

5.travnja 2006. svjedokinja le blla pomoanka prcae nika, gda Britan

JEDNOJ NUCI B.itanac Eliiolt Howes uspio je 9. vpnja 200s. u Newburyju u

NAJvtgA KULA oD

britanskoj pokrajin Berkshlre sk nut 5 lz€ta za rublje 22 itipaljke I drzat ih u jednoj

l(ocKrcA SEeERA Britanac [4at Hand napravio je

19. ipnja 2003. kulu od 1194 kockice ie(era vsoku 14s,5 (m

ruci. Zadriaoje itipaljke u !aci ne dodlrujrti ih ni jednim

u Berlnu u Njemaikoj.

O NAJVISE ZUCR NA LICU Ameikanac Tim lohnnon balansirao je s 15 ilka

od r>

nehdajutes aelika na svom lcu (pojedna na svakom obrazu, trina svakom uhu, dvlje 'ra bradl, dvje na usnama, jedna na nosu trina

telu) punih 30 sekundiu srcdnjolSko

i

Havens u Piedmontu u Kalifornlji u 5AD u 28. svlbnja 2004.

\

\\r$/

I t\ { irri WWW.GUINNE55WORLDRECORDS.COM

9'

MLADI *

,! aa

NAJMTADI POSJETITEU

+.

OIUPINE I'TANICA Amerikanac 5ebania. Harie (r. 19. rujna 1991.). u(enik 8. razreda iz Floride u sAD-u, ,punio re 4. kolovou. 2005 do olupi.e broda RMS litanic u podmohki Mt 1, u dobi od 13 godin., 10 mle5e(i i 15

d.na. z.hvaljuiuti iom rekodu, ovjekovjeaenom ponavljanjem gravlrane plote na olupini (mala

nika). S€banian je ponao rcdoviti

*

I{AJMtAOI...

IIIAJMIADI

tzvoDAtr

A

VRHU BRITANSKE

UESWICE Clanovi britanske grupe [4cFly, nijeva nade3no:

Judd

(r23.

H.ny

12. 1985.), Tom

Flercher(r. 17. 7. 198s.),

(r 12.l.1986.)i Dougie Poynler (r 30.11. 1987.), najftladi su glarbe ni(i koji su &aput doili na Danny lones

ljestvice albunima

n@l'l on

the 3td Floor 5. senja 2W4.l

Wohdenand 10. tu)na 2m5.

ta

*

DRESER IIVOTIT{JA Najmladi drerer iivotinja sa uakonrkom dozvolom za obaulanje tog po5la bio ie Bitanac Ca.l Ralph kott Norman (poznat kao 'Kapetan

14.

nudenoga 1315., iako je umrc

$mo p€t d6na poslije. Alfonlo Xlll. bio je !in p'eminulog k.alja Alfonr. Xll., a na,lijedio qaje na dan rodenia 17.

svibnja 1885.

*

iIAJMI.AOI LOVOCUVAR

Carl',

r 23. oluika 1958.). oozvol! za d'eiu'u zivotinja p'ema bitanskom

Eitanac Robe.t Mandry {r 1. rijetnja 1994.) pryije put prcfesionalio

zakonu o tivolinFkim prcdnavama i! 1925. dobio je 13. otujka 1970., u dobi od samo I godin€ i 355 dana.

N.jhladi monarsi na svijetu bilisu

vodio lov na im6nju svoje obirelji, na fami Holdshott u Hamprhicu Velikoj Eitaniji 9. nudenoga 2005., u dobiod samo 11 godina i312 dana. Robed je te sezone, od listopada 2005. do 1. velj.te 2005.,

francu5ki i ipanjolrkl kralj koji ,u

vodiojoi

ponali vladari u trenutku rodenja. F.anorki kralj lean (lvan) l. bioie sin prem nulos Luja x. inaslijedio 9a je

wog Prethodnlka Colina Pa.lonsa

I{AJMIADI MOiIARSI

*

!

ti

lov., nakon umi'ovljenja

Robed vednu rvojih vikenda nakon lkole posvecuje po3l!

iveie.i

NAJMTADA SKAKACICA

A

Si

uTtcE Meklikanka kir Alvarez (r 19.lipnja 193.) pon.l. je u prosincu 2CrO5., u

dobiod 12godlna, najmlada oroba koja j€ rkotila 518 rnetarrke litke La Quebada uAcapuku u Meksiku. Go' e wha litic€ viioke 30 m udaE o vodu bninom od 90 krvl'l

ba koja skoti

lovo.uvara, koji uklju.lje pomasanje

pti(ima, kontrolu itetoiina

i

pr preme za sjedeau seronu

irArMLAoA Pollltcxa ZATVOREI{ICA Trcgodilnja Tha ntWunna Khin i2 Mianmara b la je jedna od 19 prctuvladinih

prcsvjednic.' zajedno r majkom uhiae na je u !.pnju 1999 u Peguu u Mianmae

.

NAJMLADA RADIJSKA VODITEUICA

Cnogodlinia Ame.ikanka Kimb€ney Perez(r. 20. 2. 1998.) svakesubotev6di

enrisiu na radiju KLAX 97.9 ta Baza FM

!

Lo, Angeletu u

Kalitomii! sAD'u.

I{AJMLADA OSOBA 5 PAROM uMJETIrltr leKtH RUKU

flo

!

Lteinik Dipak Datta ugradio je 2002. ormogodiinjem Eitano Kyleu Bartc nu drugu bionitku ruku u odoj bolnici Nodem ushetfieldu uv &itaniji. Kyleu tu amputkaliruke lnoge nakon 3to

i

je

1998. zararen meningitieom.

Prva ruka uqradena

muie200l.

a a 7

--1ft

I i

NAJMLAOI BROKER 5 DOZVOLOM

IME Nkk Stoekentoek

Koreia) (togo) (Pakistan) Ha5an R.za vani.a r.g s tivica+ar Kim Yun'mi Uuina

Soul€ymane Mamam

lo5eph H€nry

r

Nuxhall(saD)

DO8 12 god.

svje$kipflak uekokovima uvodu 12 god. i141dan cvajatka olimpijsrog rlab (rlil..je) 13god.i85daN sljetiko nogomdno pmenrtvo 1l god. i:l10dan: Medlnarodne utaknice

kriketa

(Njenaaka) acavin Gordon (l6ka) B i sutheiey (Vel.

irqiocarcia

Bilanija)

(Jpanjoltla)

Ptoa bejzbohka

liga

15 god.

Pobjednik Wnbledona

Stephen

(SAD)

Princetona u New lerseyj!, koji

je

t 2a brokerc serle 7 Nacional' ne udruge o5iguravalelja poloZio sp

25.linopada 1993., u dobiod

emo

i12!

(muilad

17god.i227dana

Ragbtaika 9a 17 qod. i229 dana Bokaiki pru3k ! r€ikoi kaiego.iji 13 god. i 11 dana Ryler

*

17 godina i206 dana.

klp

NASCARA svjetsk pBak u rnoo*e,u

199od i229d.na 19god.il50dana 20 god. i125 dana

21god. i105 dana

NAJMI.ADA OSOBA KOJA iIA SVIM

. ^NAJMLADI

JE SKIJALA

dan

KOI{TII{EI{NMA

17god.il5d.n.

vozat

HendryV€.Brtanija)

i314dana

16 qod.

H€nriComet(Fraf.ulka) Pobj€dnikTolrder.an.ea Kyh sukh

14 god.i227 dana

5

Poteo c Whohdo;a Ome) 15god.'2s7d..a

chia<hiiq wu qalvln) svjeteki ptoak u p@/u JamiebnFinlay{vel.srllanija) ragbi.ikdlnija Bori5 3e(ker

dozvolom je Amerlkanac Jason A. Ean€ z Najm adi broker

OISCIPLINA (N zozemrka) Pikado

laHovsKr

Amerikanac Imothy lumer Hayes poaeo je rkiatiu dobiod letii godine na

lkia iltu

u

VELEMAJSTOR

Strattonu u vemontu u

Ukraiinac serqei Kariakin

(r

sAD u. U dobiod 11 god na rkiao ie u Europi (Coumayei ltalija), u dobi od 12 godina u Aunraliji irhrcdbo), a u dobiod 13 sodina skliaoje iu Africi (oukaimeden) i Juinoj Americi (ti1e).

zaronio u lpilii! CaMash Cenoteu blizu Akuma a

NAJMLAOI VODE GERILE

Anla.klike), 5kljaiu(i u Az ji

mara zvan! 'Boila voj5ka' predvode Lur her l Johnny Htoo,

I2!od lnii

tljeaija

1990 )

medu.arodnoq iahovskoq ve emajstora 12. kolovoza

2002., u

Napokon, u dobiod l4godina poljetio je po5ljednji konrinent (o5im

Pobunjeiiik! etn iku m liciju iz Man

12.

dobiod

12

godina

i212 daia.

t .

NOU NEKORD NOVOPOSTAVLJENIR€KORD

blizanci

za koje govoG da imaju'mittiine mo{l'. Ia je sklpina 24 L 2000 d.ia a 700talaca puna 24

sta

u

boln.i!

Rardabuu

T{AJMLAOI GOLFER XOJI JE POGODIO RUPU JEDNIM UDARCEM

ir95

dLrboka

iIA-IMLADI IzABNA I PAPA Eenedikt lX. izabran je za papu u trimandata:od 1012 do 10,14, od travnja do rvibnja 104s. iod 8. nrdenoga 1047 do 17. rpnja 1048 Pretponavlja se da je tajlalijan ponao papa ! dobl od emo

Amedk.nac Chrinian Cae€nter k 6.6. 1995.) pogod o je rupuj€dnim Lrdar cem u dobiod 4 godine

kojojje voda

dana u

goll klubo Mountain !'iew u Hickoryju (5leveha Karclina, SAD) 16. 12. 1999. rbi'rdaita iSrati(a goEa koia jc

.

f;

11ii12godina

posodlla ruFl i€d$rl| udarcm je Bitanka Katy tanglE, koia je u dobi od i135dana pogodila 3. rupu na

IIIAJMLADI

9 god na

FIIMSK REDATEU

golligraliitu loest Piner B€€ch6 u B.oughronu M Erit.nija)9.8 2m5.

Nizozemac Sydney Ling

*

srudenoga

(.20.

19s9.)'eiiraoje

u dob

od samo 13 godina profesionaln

NATMLAoI SPtusxt RoMLAc

glanl

'lpilirk detko', r

1983.)

liln

Lex the

wondetdog

(Nizozemska. 1973.), triler o

Amerikrnac Tony DeRosa ml. (zvan

pruiie put

NAJMLADT sponrnS

NA X-IGRAMA Japana( TakeshiYasuroko

.)

(r 25. lipnja

prvije put nastupio na X'lg.ama u dk.lp iniAggresive /n{ine skate ve,1 1986.)

20.lpnja 1998., u dobiod

11

god na

i

WWW,GUINNE9SWORLORECORO5,COM

99

;rutr

ZLATN .

NAJSTARUI IGRAE U LIVADSKOM KUGI.ANJU (r.17.3.1905.) z

B ack-

bio predsjedn ik Kug

lai

kog kluba Woolwich and Plumstead.

."o,rro*u,

E

PROFESIONALNI PLESNI

ANSAMBL Ukupna dob l0 alanka plesnog an5ambla Tivoli Lovelies iz Melbournea u

austrakkoj dr2avi Victoriji biia je 746 godina i 147 dana 12. lktopada 2004. lzvorna putovala je Austraiijom,

,abavljajuti sledatetje ionslilanjem, gutanjem

NAJSTARIJA PROFESIONALNA PI.'AI{ISTICA Rumunjka Cella Delavrancea (1887., 1991.),

najnaria profesionalna pian

t

tica svih wemena, odrzalaje posljednji

javninastup u dobiod l03godine. 12

*

azila je na iest bisova.

IIAJSTARIJI AKTIVNI PITOT

Putl{taKoc AVtoI,tA Reginal Thomas Weaver

izluznoafriike

Republ ke (r. 12. 10. 1932.) poslao le p lor 1 95 7. Tat 73-qod i3nji rekord er joi ahivno

l€ti, a u ozujku 2c06. ponigaoje rekod

.

NAJSTARIJI ZMA'AR

u;sTAntJt covlrx

Amerikanac Nea Go$ ml. (r 25. istopada 1920.) joije 2005. aktivno, nekoliko puta mjeseino, letio zmajem.

o

I{AJSTARIJA NEVJESTA

Ta ijan

Aunralka Minnie [,,lunro 31. svibnja 1991 u dobiod 102 godne udaiaza

1919.) sudjelovao

;t

od nevjercjatnih 6500 sati u zaku.

r

ii,ttjt'*t*o"+

uso sansonetti(r.10 sijeanja je 10. travnja 200s., u dobiod S6godina i90 dana, u

ler!

83-goditnjes Dudleyja Reida u Poinr

eksperimentalnom

Clareu u arstrakkom Novom luznom Walesu. Reid je bio dovoljno m ad da

besteiin5kom stanju'spaceland, u posebno pilagodenom Boeiigu 727 u Fo't Lauderda eu na Floridiu sAD-u.

*

b.rt€ii65*om staniu je Ame

u

Najstarija iena koja ie l€rj€la u

NAJSTARIJI

DoBtrNtK PoeasNoc SPORTSKOG NASI.OVA amerikanac Morton Cohn najsrariji je dobit'rik sveuiiliinog poiarnog tportskog

n

lova. Poadsn nasov

dodijeje'r mu le 28. sDnja 2001., kad mu je b lo 78 sodina l8 dana,

kanka

Dorothy Simp6on (r 27. nudenoga 1924.), koja je 22. srpnja 2004.leijela

na juiinu tLdobiod T9godina i237 dana.

u bestezinskori stanju 76, u

Zrakoplov je poletio iz zlaane baze

zukov*i blizu

Moskve u Rusiji, a let je organizirala amerltka tvrtka space

s2 godine nakon itoje postigao sjalne rezultate u go/fu za sveuailifte

Mkhigan u sAD u.

NAJSTARIJA PROFESIONAI.NA

(oruRAUKAitca

a.. \ * NAJSTARIJI

PACIJENT PODVRGNUT OPERACIJI SRCA Amerikancu Herbedu Caffingtonu (r 17.llstopada 1898.) ugraalen je 10. lipnja 1993. sriani zalstak l4edtronic HancGk tr, u

dobiod 94godine i

dana. za

129

istakjejoi radio

1s.

lipnja 2005., kad muje bilo 106 godina i 134 dana.

Amerikanka Donna Vano (r 3.6.1953.) natjeie se kao profes ona na koturalj kaiic od 1991. Natj€te se iu dis.ipli

nana skatebaarda

*

i

snawboatda.

I{AJSTARIJI

srolNorENrsAa Najnaiji stolnoienii.i je Bdtana( Art hur sweeney (r 1.12.1915.) koj jeu doblod 89 godinajoi igraoza Raven' head Rebeke u nolnoteniskojligi Nottinghamshkeu u Velikoj Britan jt.

a

lfj' iIAJSTARIJI NATJECATEU NA GOLF.PRVEI{SWU Nizozemac Ed Alofs (r. 13. veljaae 1902.) natjecao se na ptuenstvu compaq world

Putunq Championshipt 1997. u Orlandu na Floridi u 5AD u od 29. nudenoga do 1. prosinca 1997., u dobi od 95 godina 1289 dana.

iIAJSTARIJIASTRONAUTI i;J Naistar li anronaut ie Amer kanac John

6enn Dl., koi jeu dobiod

7?

godina i103 dana bnsnan usvemir kao ( an poede Dbcoveryla 5I5 9t 29.

IGRA.ICA

istopada 1998. Mlsijajetrajala 11 dana

*

A

NAJSTARIJI PJEVAC NA a BROJU 1 BRITANSKE LJESWICE

u

dcpio navh

ljestvlca u

ypnja lel4.) najnada je

sijernja 19a3.), koja te u dobiod 5l godine i67 dana 5 ostatkom pos.de ansirana u misiji575 76 Atlanttr 22

.

iIAJSTARIJA OSOBA I(OJA IRIALA MARATOI'I I.IA

re aak pet p0ta letiela u

redoviia ig.aiiG hokeia na t.avi na svijetu. cijelu r€zonu 2004.nt. iqrala le za ekipu Yeovil & 5he6ourne ld Xl u ienskoj hokejaikoj

aemir

Do6etu u Velikoj Eitaniji,

JE

SVIM XONTINENIIMA Amerikanka Nlargaret Hageriy nda a

ipnju 2000.

ie maraton na svih sedam kontinenata za mao manjeod 10 qonlna. Pruu

V B taniji.

nudenoga 1995.,0 dobiod 72 godine i 225 dana. a

I{AJSTARUA ZEI{A NA VRHU MOUI{T EVERESTA lapanka Tamae Watanabe k 21.11.

5.

pothvatje zavdila

dob od

81 god

\1

.

NOVIREKORD I'IOVOPOSTAVUENI NEKORD

4. srpnja 2004., u

ne

101 dana.

vrh [,,lount Elercsta

NAJSTARIJE NATJECATEUICE NA IZBORU UEPOIE Da bkte mogl sudlelovatina izbo.u ljepote Mi J€nio. ameriG (prui put oddanom 1971.), morate biti:ena koja je doregnula'dob elesancje', 60 qodina liv !e.

u dobl od 53godine i177danr,15.5. 2002 ! 9 sati i 55 minuta, re tako ponala najnada zena kojoj je to uspjelo.

*

u svemiru bia je

o2uika 1996 iatlse na zemliu spustio devet dana posliie,31. ozuika r996. shannon Llcid bia je jedina iena koja

utrkutda ate

I 938.) popela se na

Iajrtarij. len.

Amerikanka Shannon Lucid (r 14.

dana iznad cranfie da u Bedfordshircu

je u dobiod 60 godina album 8e/oad (ots

u

1998.

hvat zvela u dobiod 80 qod na i166

1940.), kojem

javljen 27. rujna 1999.)

i9-

uVBritanli23.8.1986.

dos€gao vrh ljestvie je sritana(

(r 7.lipnja

eriakoj saveznoj drzavr Wash

Rekod za naFi.diu ienu koia je sanFst lm rkoaila padobraM drtiBritanka Sv via Erett koja je pot

Nainaiji pi*ai kojijes novim 6bu-

mm

a nr

ton. u dobiod 96godina i63dana.

ATBUMA Tom Jones

HOKEJA NA TRAVI Britanka lulielones k 13.

vratlla se na Zemliu 7. nudefoqa

iIAJSTARIJA OSOBA KOJA JE SAMOSTALNO SKOIILA

PADOBRANOM amerikrnac Mllburn Hart skoa ole 18. 2. 2005. samostalno padobranom

,r-

bliz! Nacionalne zlaane luke Eremerton

.

NAJSTARIJI STATNI KOTUMNIST U

T>

NOVINAMA Amerikanac lack Iucker 1914.) od rvibnia 1994.

(r 25 travnja pile kizaliinu

kolumnu ra iaiopis Wen Coldy Week, u Richmondu u ameritkoi saveznoj ddavi

(aliforniji.

.JRIDRECORDS COM

tot

L]UD5KA

ftrrffi

PO5

Y

SLUZI

.r:::'

a

"

hD )

t

\--

(P

t.

J-) s t'

I

ffi:&t I lndiji28. prosinca 2005. vuiiti layarimhin rekod? Da bismo ,dm po- 09 \lLpili \no 100 p ed^ era za-olirp p.'lareljd '. od vdm p.ctiid 10 p,edmeta \lL(djr ^ rcdo\ jedor. a !i ih

Gana 5abha u Hyd€rabadu u

Mislite lida motete

pokuiajte zapamtitiinm rcdos iedom. N.kon ioga pokulajte itako dalje ae dok ne pGtan€te dobri u rome. Zatim se moida mozete pilavitiza ponavljanje pravos rekordar Na 7.straniciotk lt€ kako to uiinlt. netnol r 20 predmera, pa s30

dr'.

! {e

d (H i {!'

t\

.

{t

&

S.r ..t /

{

-{

\i..

N..\i g, \.''a. i,

.\

e-- \

b' h-Qi'-

I

3 \

. :\-, ,\

r

ffiffi

ZBIRK

l.t v.|mlho (lUs), uhldu.ni

tsgodianil humd., po r..lmnlu rdjetnil i irtu$n 5vj.r.*l Futni*, drll nrord a n.jv.a! rhide voal@ a fiuanltu. NLd dl€ od 20 lodld

.tsDlimi.. nhlEv. rblrL r..n.&rh

*!plj .

Z.&o tv.ka

uqio

vrcal..

a nsanlnu?

je jedinstrena. a na

li5lN ire i anihi ai@r strdEkim

€bi im.

ve

znal komp.nije. naljepnkama ilirukom

phanim menima ne ulaze u moje blago.

Od.tl.

ih

iloblv.t.?

m

R€ddita potovanja na Oaleliistok teno u zaine luk , p. ndtojim u tranznu

pokupin r.zliaib re6.e za muaninu od avioprij€voznika iaviokompaniia. 0obiv6o *m ih i iz drugih iaora, jer je remogute kdiniti

gDrN

*

1000

l.i

ZA

uutrrturu

Nizozema. Niek Vermeulen posiedule

(ka

za

54106

*

ETIKETE S ODJECE

Kinez Tao Chun Lin posjeduie zbirku od 102.005 etikera 5 od koje rkuplja od 1970 ih

avionskih vre-

li omlU.n!

vEticl?

Vreti.a za muaninu tvrtke F nnaviat on koia pikazujebba koj pdEt4 alim wet i(a 3vi.a rlk€ .viokompanij€ Te ll An i vno rie*a (LM{va s<i(d ioa prije

bllo muano

N€, .ikada, alidvapur em u avionu pok upio 'pun e' v.eaic€ i morao em odmah nakon toga opratirukel Kad bi di bio mu.io, moji prijatelji b

nireklidaupotit.bimono

iIRAFE

tih aviopijevoz'

zbi.ku od 6701 et kete s boca vode,

Niemaakoiposjeduie zb rku od 2443 predmeta povezanih sa iirafama, koje skupja od 1974.

dr:ava

s 1327 razn h

vrea.

*

PINGVINI

sovE

Nilemac Benjamin B nkau poieoje sku

Oianne Turner

pljat zbnku kadjedobio pliianog ping vina za pru rodendan. Danat 15 godina

zbirkL od 18.055

ije posjeduie

pl

iaii

1289 pingvna

12

Ma nea

igraia

j

mu je primje'ak veliki pingvin zvan (origrpinguin.

ka. Najomi jen

ti

od 1970-h.

R u ,a

1

ry

\-:

A .\r

'*

il,*

--1

!

susa Fo6ter iz Ereitenfedea

por

\

lmt

ab rll

muinln! od prib zno

1000 razlii

t

iudl skuplja vretke u NDozenrkoj, Njemailoj i 5A0-u. Danas diljem sljeta po{ojivi<e od 200 lkupljaaa.

*

ETIKEIE S BOCA VODE

* VRECICE

v.rlh to*ffilul

naije vno malo 1970-ih, rlirve vii€

rdliahih &io{oopania!

Skuplja ih od 1992.

AVTqNSKE

ri

s{,

Ta ijan Lorenzo Pes.iniposjedule

iz 95

.

Bilo

,. li vam il.d

vod.

6lu9e

rhrre

{.

?'

I a7

*

985. sanjay posjeduje I

*

skupio je 5006

naivetu

*

lz svih s0 ameriak h saveznih drzava od 1981.

PRIVJESCI ZA KUUTEVE F orn k Colonije u Urug-

Em lo Arenas

vajr posjeduje 25.630 razliiiuh privjesaka za kljuaeve.

skrpja ih od 195s.

LONtICI ZA KAVU

oniiaa.

BOCE VISI(IJA

Portugalac Alf redo Gonlalves skupio

-{.

.9 tr">

z 80 zemalja i

't

F. ,E

SIARI FOTOAPARATI

Dili5h Parekh iz Mumbaija u lndili skuploje 442s narih fotoaparata od

"r.

{,

19-11.

Njem ca lrma Goth poiea je skupljati onii(e za kaw prije dvadesetak godina itrenutaino posjeduje 1028

czliiitlh

.

L.!

t v fr,

Har ey 5p ller

hrafom

*

.,

b?

zbirku kovani<a (iz najviie ddava), 23t kovanica iz 235 lazliiitih ddava.

*

'€ ' !

sanjay Relan skupioje 221

.ovianku iz 221 razliite dr:ave od 1

G

*JELOVNICI\

NOV.ANICE

id la.

t'

je

.

GUMICE ZA BRISANJE

Njemica Petra Engek skupia le

nevjerojatnu zbirku od 19.571 raliiite gumke za brisanje iz 112 dr:ava od 1981. Gumke su izoiene u 22 naklene kutije u Petrinu domu.

* .

NOVI fiEKORD

O

NOVOPOSTAVL'ENIREKORD

10.500 boca viskija razliauh oblika i

GUMENE PATKICE

boia.Ta ie,birka otvorena za javnon u A fredovoj trgovini Wh,tky & Co. u podugalskom gradu Lisabonu.

zBINKA

BROI

PRIMIEFAXA VIAsNII(

SKUPUAIIJA

(sADj *!;i!;ti;ieja!e te-d! 5!3 M;i;ed s dthnein 'OCETAK 1542 chster Lindgren (Kanada) * Kopae za rcmen 8!8 r:jlqi rYey qaql iDtlitvJt: ig.i *Naljepniceza kugldje 1i.455 ctdic Brown (ve! 8rilanija) e21 ulrich Kriekhs (Njematki)

861

fi,t; *Riiigyfqgji lx,ylti" *Mo6li plov.l frstire

*Staklene3niernekuqle

1970-ih

1P?

19&:il 19i0jlt

Roberro A. Fuqlini(Arqenuna)

Mr

iFl(a:ll

904

1957. 1970.

l:Aoi (!:ni!ja)

!rr0 1s70 h D9-0:1 . 1970-ih.

travnja 2006. posjedovala 2s83 patklce koje su

{Aliralija) (Kina) 2002.

H€nryvandeligt

wendy su€n

prijatejlma koj su ih ito se toliko svidjelo da su joj poi€li darivati palkice. charloue je 3.

vidje

lafralsreeq (Ku€jt)

17-4 rhel'

sljedeeeq tjedna kupila je joi trida lm prave drultvo, a

1515 R€inhard Sr6.kl Guniia) a30o Cto d w€s.hsmoser (Njeiaik!) 5630 Wang Linqxian (Klna) asoo !9e DoJ,;rpn

621 !020

Amerikanka cha otte Lee potela je skupljat svoju rekordnu rblrku kad je 1996. kupila trigumene

:H;iff',"*' ll:; l"'jJil,:j,,^", *0,',.ool

t'

t J-

J c

* )

'. 'z'A

fi* -.t &,i

;3

ul ,) NNESSWORLORECORDS.COM

1O5

I

I

FANTA5i6\io Vo.E I PoVR.E

1.28

HRANA PCE

1t0

HOBI] RAZBIBRIGA

134

IGRA IKOCKANJI

136

\"

I

NAJBRZE

trnupRrulr PURANA Vnce.tP iigtor z (ooteh aukskol qrofovr cala. oi..uiaole pJEna za l minut! 30 rekJnd n. re e! zil iTE u Dub in! l7 5tldeloq. j980 Vf(enrie 15. pros.(d I978 postavo rekord! ub jaii! .erup:nl! 5tot.! pJraia, iro le posi gao za 7 s:tir 32 m nur-"

105

GU]NNF55 WORLD RFCORD'

a

2OO7

r:,.;

.{*

'a

I

vo'

vNr svuET nevjesta sumel,kog kralja sh'i'sina, kojiie vladao izmedu 2037. i 2029. pr Kr Pjesma poainie nihovima:

Mtadore.jo, d?s ycu none, vetika je ljepota twja, nedeni,

D

vetika

ie liepota tvoja, nedeni. ICA

PNVA

vozila na taenkama ko stiliru 'EUEZ Babilon.i (oko 2200. pr Kr.) i nari

l

Gl.j. Najsiaijizapis o traan(ama kakve danat poznajemo je

NAJSTARUE

ZALEDENo

$ i

TIJELO

u i(om polo:aju kao i aijezde a jeidu Orion. Predmet od

kulturu rediinie Eurcpe p je s000 godina.

J

lpiljiu

ledentaku ! Tnokkim A pama ia ta ilansko' -austrljskoj qrani(i. Anal za 6trija, kako je mumija nizvana, i njegole imoline pru:ia je arheolozima novi

NOVI fiEKORD

NOVOPOSTAVLIftI NftORD

I

da !e katanrclalni val virine 490 m

NAJSTARIJI INSTRUMENT KOJI

uocuer

SVIRATI Ekipa adeologa predvoalena kinesk m znanstveniko.n luzhongom Zh.ngom otkr aje 1999. iest neo; tetenih kineskih konanih frua na rih 9000 godina. Na najbolje ctuva 5u

odsvirati melodijLr

L jelrua duga 22 cm, ima s€dam rupa

izradena je od koni noge

a.lnnr! otk venikod Jlahua,lo

cfrenog krunanog 2dra nrentisu

kacije starog poljodjekkos

e

a na

naplavnoj ravnicizLte rLjeke u Kinl.

l,

,.8

GUINNE55 WORLD RECORDS IOO'

ketao btzinom od 160 knth.

*

prcnadena do dan.s. Prccjenjuje se da su rezbaile izradene prije 5000 godina.

nojfruli uspjeli

se

U

bjelokonije leliine 38x 14 x4 mm, a ,rad I s! sa ljudi aurignaciena (razvojne faze m ades pa eo it ka), o kolima 5e malo zna. roje ijedan od najrtariih pikaza iovleka. Niz rezbaija otkrivenlh na nlje.i u KnoMh! u kskoi. identifknan j€ kao * naistarija karta Mieseca

re

:

otkiven taidoqad6i, pobzalo

ie

orpilike 32.500 do 38.000 godina. Na njojje izrezbarcn lik iijisu udovi

I

I

uzrokujuai najveau rlatkovod'ru poplavu u povijdti. Godine T993., kad

njemaakojdolin a.h poijeae prije

a.

'-!

otprilike 18.000qodina iz ilose sibirrko jezerc dugatko oko 120 km, Prlje

Proctenjuje 5e da komadia flrarnutove

rujnu 1991. dva su paninara otk la oiuvane o'tatke neolitskog iovjeka, narc 5300godina, na

* .

NAJVEEA POPI.AVA

NAJSIARIJA (ARTA TIIEEA

kljove pronadene 1979. u

U

I

*

NAJSTARIJA LJUEAViIA PJESMA

Arheolozi su oikrlli jubavnu pjesmu napsanu na I inenoj Plot ciiz doba sumerana, koji su izumjeli p6rno oko 3500. pr. Kr Pjesmaje nazvana

priliano neromantitno,'lstanbul 12461',l5matra se da ju je recitna a

!

NAJSTARIJE ZVOT{O

Intinabulum kojije

RAI{E CIV|UZAC|JE

*

crtei

vagona na drven m lraankama u rudniku kod Lebedhila u ADaeu

1849. u

Babllonskol palati u Nimrodu prcnalao britanski arheolog s tilulom viteza, Austen Henry Layard,

potjete iz otpriike 1100. pr Kr

* pnvr VINARI

v

Najr.nij dokumentirani dokazi koj potvrduj! da

se groude uzsajalo radi proizvodnje v potjeiu iz 5000. pL 'ra Kr, a otkriveni su u l4ezopot€miji (danatnjem I'aku). Medutlm, ltari Egipiani(dolje) pryisu oko 1000. p. Kr zabiljeiili proces proizvodnje vina

\.

SEDAM IUDA STAROGA SVUETA

-JSL**,.

raqrad.r,e o[o 350 pr Kr u llezu u Tutr[o] Uniit 5J ga

Kip He ra

(

lAoo.nt !

s.k

merara, gGden od 292

pr Kr, iekad

(o aire pr.kriven kremod od

kpod nola rezama naraz

se

l;

d.230

na;z o znad

r

uaza u lku Rod6 Sru! c re

se

Grobn(a karij5kog ka la Mau

Koaile speien ukrapalu

/' * r,laJsrARur DREVNT

KANA'-

Kopanj€ Velkog kineskog kana a koli se p.otez€ od Pek rqa Hanqzhoua poielo le 540. pr. Kr., zavrieno le 1327. Tada

do

le

(ukljuaullii irukavce rj€ka) dugaaak 1781

km.

(.d

zola na azila \e u Fa ikarna5u,

u dva bakreia

se ko

daias Eodrum! u Tu6koi 5agraalena je oko325. pr Kr

ai oh ad,

NAJSTARIJI

svrEfl0Nl(

"t KOMAD

KoLAiA

Naj.tarlji svlcr onik eqraden je

!

\ruzel hrane Alimentarium Veveyu u Svi.a6koj zlo:io je

a

rarosu,

komad kolaia na star 4200 godlna

'raFtarj svjelu. Ko aa

bio

PIRAMIDA Nalveia piranr da, uledno i

.

da Quetzakbat u mlenu Cho ula de Rivadavia, 101 knr luqoBloino od Ciudad de N4exca u l\,,lekslku.

posut sezamom, iznttra sadrzi

*..1+

i

h vriova u

a..

s otuo.n r- oLo o00 or

pripremllen s mlijekom.

N,.

zEusov KtP

i:.

Kip{ FidiiJ srlAaojo 450 p.Kr k p Zelsa (Jupitora)od mramora,

*

NAJSTARIJA NULA

z

znamenku nula prli 5u put upotrijeb ll Bab lonci oko 100. pr. Kr, kao odredn cu veliaine poptt nu e u

ara

bje ok6rl,

Na azio 3e u O

vbk

12

fl

impiliu 6rikol,

a

oo ",eo'e-ie.-e.cdo"o 0,r""_,sen.ooa.

I-J -,1_; I _ -9_f " ..: i-9

l0iil00.Najstarijizapsnuekao numerlike vrilednonl koja oznaiava se u dje u

X.REF

'niita', fa az

Bto1nasp^utdtddAa.tu

\oF."

Tr laraona z aetvde dinanlje

528.

'doi'ao,1o15 -alen" i'd d,,o' o- B,a'-.qupl".

5edan tuda nadernog svijeta notete prona(i na

eqradira5! p ram de u Giz u Eq piu. ve lka p rafrlda

(Khuluovobzo4$qcdena

: :'': .'. ':' .' ..' -_ i*i,

.j! r ._i '-' l'. ir. r 'r. +

vsei

med, a vj€rojatno je

zau2ima gotovo 18,2 hektara. Procjenjuje se da j€ ptrarn de 3,3 m ljuna mr,

i-'i..ir ,

h

8".o .od"."'

-e=-e: t , .'.1 . ,i

vsoka le 54 m, a osnovca joj

volumef dok pirarn da Khufu, poznatija kao Keopsova p cmida, lma volumen od 2,4 miijuna mr. arheo oz su procilen I vrijeme nartanka te prctkolum' oov5t" o d^ide'a ;. orprl,p -'l:. . 800 0,. . ...I'. i+

Dandvle ncma onarala lemiram din

le oko 2200. pr Kr zvio u narom Egiptu. Kolai je izvana

najveti spomenik,lest pnam

zu Apk5andriie Blo

i

promiera 11 cm b ole zape(a(en ivakuum ran u Pepionkhovu grobu, a Pepionkh

NAJVEaA

b

'

oko25s0. pL Kr

re

iu poierk!je

-r

. t

.

,i'

11

i:'\fl

j,.F.

WWW GUINNESSWORLDRECORDS,COI/ 109

DRUSTVo

] DREVNI SVIJET * ruarsnnrrr NEDIRNUTI KRUG PANJEVA .)

*

hranov h panjeva otkriven je 1998. na obaliNorfolka u Velikoj Britaniji. Poznata kao'Seahenge',

ruersrenrrl'

ia nruktuE iz bronianog doba

KRALJEVSKA 6ROBNICA

promjera 6,78 m napravljena je od dryeia vuienog u proljeae llj

MAJA

rano jeto 2049. pr KL To je jedini nedirnuti drevn krug

crobnica majai5kos kra ja ot kriv€nale 2001. na na azlitu San Bartolo u Gvatemali i potleie D 150 pr Kf Pr€tpo(avja

5e da

muralotkiv€n iste godife Bartolu poij-"ie z

otp

!

san

ike 100.

STARI EGIPAT

*

nalazise u hramu Karnak u tuksoru, a sporazum je prvotno zapBan na

NAJSTARIJI HUEROGLIFI

pr Kr., ito 9a iini * najstariiim muralom Maia (gore). rajzidii plkaz prcn6 priu o stvaranju

Procijenjeno je da hijeroglifl iskopani

svijeta idaje uvid u sunav

3200. pr. Kr Ploake od bje okost

kralevske vlasti [4aja (d€tajitog mLna a Lrpot jeb jeni su kao

glineni peiati upotrebljava i su se za

1999. u Abydosu.1E3 km juzno od Ka ra u Egiptu, datiraju oko 3400. do i

oznaaavanje spremnika.

.

odgovor le, naravno, jedanl

NAJSTARIJE

MATEMATIiKE

iIAISTARIJA MUMIJA

ZAGONETKE

Najrtarja cjelovia mum ja pripada Watiju, dvoBkom glazbenlku D 2400. pL Kr, a pronadena je 1944.

Kdd je napravlj€na lranskripcila 3650

god na staroq eg patskog svitka

* JESTE LI ZNALI? Znanttuenici su 3. tvibnja

2@z objavili attuice fosilizirarfi ondtaka A(haefi ucius slnensisl dairaartji€

Nljke .vjemie,

u

poraie konadu

kanena u sjeveroistotnoj Kni. Eitjka

I

I f

je

'ta?

nainanie

PRVI POTPISANI MIROVNI SPORAZUM

u

da sadrii razne matematiake

Saqq6r u Eqiptu.

i

oqiike zaqonetke. Najstarili prob em je zaqonetka kojaje danas poznatija kao Kada podoh u 5u lves:

god ne ratovanja Dmedu Egipta i Hattija (danalnje Turske) I osnovan je ,avez u sluiaju nranih il unutarnjlh napada. Koplja tog dokumenta

stetoh aovjeka sa sedan zena,

*

Nalsrenur oeeLrsr NA ORIGINALNOM MJESTU

svaka zena nosi vreia tedan, u wakoj vreai, maiaka tedam, sa svakon naikon, natiia tedan:

PRVE OLIMPIJSKE IGRE antiike Ol mpljske gre nazvane su tako jer s! prvotno odrzavane na ravnicama O impije u Grikol, a oddane su u srpnju 775. pr Kr Tada

Prve

je u ulrci pobiled o co'olbor, kuhar s E sa (takvo le natjecanje pr kazano na vaz s ljeve strane, koja potjeie z 5. ( pr Kr.). lsre su prv aa le s avne natlecateli€ populsokrata, Ptaqore, Arstoie a j Hipokrata. Dlsc pline su b le petobol, tr(anle, ba.anle d !ka, ba.anje

kultove'. Na potcajPieriea de Fredija, baruna de corbert na, e iqre ,laLgrr..le su L Are, i 6. , du jr

node..e Ol rp lsl 1896.

Prve Zlmske olimpijske igre odrtane su u chamonx! u Francuskoj 1924 sve do 1992 odriavale sr se iste qod ne

kad i Ljetne o impilske igre. Tada je Medunarodni ol mpijski odbor (lOC) donio odlukr da 5e zimske I jetne isr-" izmieniuiu svake dvije qodine.

ll

Neferovojgrobniciu

zvanoq Pap rus Bhlnd, otkrivenoje

Mirovnisporazum kojisu potpBa i egipatskifaraon Ramzes l. (poznat kao RamzesVelki) HattusiB ll., kr.lj Heiita. postignutje 1271. pr. Kr Tm 5u sporazumom okonaane

r

natiU, naike, wete isedan zena, kalika ih je i;lo u Sv.lvet?

Obelisk kod He opoisa biku Kaira u

ptu onaoje na svom rijestu otkad ga ie 1750. pr. Kr ponavio 5enuvet l. u povodu ob jezavanja 30 godiinjice E9

\"

@ @

--

'"': -

a.

NAJVREDNITE STAKLO

fure

Rekodnih 1.078.480 dola6 plateno je za imsku

aa3u !tQ"_"-_ iz olDrilile 300 qod ne <ot. je Po/ndld kdo Cootlab/e A :" ^'5-, Mr&e//.avezariic!. p,omre, joj ,zror 17 rn , so.a,e A ' londoBkom )orneov su u vehloi vetrKoi ]u(m lo (m. Fooana Fodana ie u bnooBKom sorheb/su * ,X - ',/ -' \:4 -.'./ 4; ,> B'il.nu'4 lip.ia 1979 8n13n(u Fob.r syresu. '!

"\- "!,rZ prcdnavr,kJ rvlrov,n+og io.oa &iurskh 2eljez.'ca. (avez jal(a je dobrla nazN oo tooe nosu jojrijero, o5nov(a potpuno q *t t'-)-t oktuienivrlo finom mrelom kaveTom odsrdka.

I{AIDUUA

PRVA ABECEOA

VLADAVII{A

Najstarija poznata abe(eda, rustav

Phiopr ll. (porn.l ikao Pepill. ili Nefe*are) bio j€ faraon it 6. dinanije. Njegova vl.d.vina poiela je 2281. pr. Kr, kad mu je bio 5 godina ivieruie !e da je lraja a 94

pienja u kojem r€ timboli koine ra

iIAJSTARIJA OPORUKA Najrrarija pisna oporuka potjete 2051. pr. Kr,

.

iz

napisao iu je Nek'ure,

sin egipaBkog laraona Khafie.

oporuka je u.ezana u zidove njegove srobni(e iu njoj pise da onavlja l4gradova, dva imanja r onalu imovinu rvojoj supruri, joi jednojreni i rvoj€ trcje dj€e.

PRVI POKUSAJ AIEI{TATA Pryi zabiljeieni pokutaj atentata izvden je na faraona Yednjeg egipatskog kraljevtua, Amenemh.ta 1.,

ol(o 2000.

pr

(r

* rnlvt5n') STUPA

iu 20.

ouna.avanje slarova, a ne pojmova, potieae i2 oko l9m. pr K( Ameraali eg plolog lohn

Darnellotk ojuje

!

potetkom 1990'ih urezanu vapnenaike nijene u wadiel-Holu bllzu Luksora u Egiptu.

I{AJSTARIJE

KOI{JUI rcE

wiietu osnovaoie egipatskif.raon Ramze! ll (1304.-

dinanije (12s0.-1000.

'numtam. pr. (r) prcnadena je i rube.culor5 rchistoronini zarazna boleet plu(n.

pr

Kr.) kako

biu,qajao konje

u a nakit ukratena komadom st6roegipaakog telika prodana ie 17. rtudenoga 1993. u

Chrktie'ru u New Yorku u SAD.U za 189.000 dolara.

GRCI

za rat. lov i rekr€aciiu. Poaelkom 1999. otkio ih ie udruteni

PRVI R,EO{lx Smatra 5e d6je plvirjetnik napieo

njemaako+gipat5ki afi eololli lim kojije predvodio niematki afieoloq tdgar Pu(h u drcvnom egipatstom gradu Piamess€ na delti Nila.

itarogrlti lilozof Protagora i. abdere,

I{AJSIARIJA ZARAZNA BOI.EST

ruvEcA POMOnSIA BIIKA SIAROG VIJEKA

sluaajevl gubeopiranisu

jol

1350. pr.

Kr u narom Eqiptu. Na eqipalskim

lg *2Dlt

Gnie.ova kutija

Prue konluinice na

-1237.

i?5,

I{AJVREDI{IJA KUruA ZA ]{Af,IT

EA

ffi FRV

koiiie u 5. rt. pr. Kr. sanavio rjeinik relkih riieai loje s€ nalaz€ u

U Bicikod Salamide u crtkoju rujnu {80- pr. Kr., rudjelovalo ie oro 800 brodova na nrani poraz€ne plrziisk€ llot€ i 380 brcdova na rvani pobjedniake liore Nenjana i niihovih saveznika. Moguaeje da ie u bi(i $.rdjelovalo 200.c{0 liudi.

wl

,ffi

*PRV| POZ An ZAPIS MAJA

Paqoda letavanarama u drcvnom

qradu Anuradhapuri na Sri Lanki najveii je budhli(ki spomenik od ciqle. Virola ie oko 120 m

t .

t{ovt itrcRD I'tovoN(lsIAvUEU

na

au

ittu kod grada Sin

it(OiO pronaili maian5ki zapis za koii se rmatra da ie nanao od 300. do 2m.

pr Kr

razvrjalo bninom

To

tliinijom

dru9im 5rednjoameiikim kuhurama nego no !€

,co

M ttl

DRUSTVO

I.MODERNI SVIJET . JESTE LI ZNALI? IO

SVUETA

NAJMLAOI

GRADONAEELNIK Najm ad qradonaae n k le Amerikanac Mi.hae sessionr, uaen k yednje ikole, koj je izabran za

S

'EZIKAGOVORNIKA: NAJVIIE

gradondielnika H lhda ea 8. studenoqa 200s., nakon

1.

(91s

millufa govornika)

m

ie

2.

ens esk (354

3.

21. nudenoga 2005., u dobi od

5

ipanjolskl (32s mi ijuna) hindi(300 milijuna) arapsk (272 ni ijuna)

6.

bensalik (194 l1r iuna)

NAJVEEI GODISNJI TRGOVAEKI GUBIIAK sAD ima najveiitrgovaik gubitak fa

ijuna)

1.

(170m juna) 8. 9.

ruski(15a miijuna) japanski (125 milituna)

10 njemaiki (108 milijuna)

* .

ito

Porazlo suparnika Amerikaf ca Dous asa ns esa. Po orajje preuzeo

l8

*

wijetu. U pruih r1 mjeseci2005., ral je gub tak iznosio 661,8 mililardi dolara, s predvldanjem da a€ do krala 2005. dosegnul700 milijardl

NOVIREKORD NOVOPOSTAVLJ€NI RII(ORD

*

NAJMLADI GLAVNI GRAD

Predsjednik lnguietije, RrslanAuie!,

prog asio je 3. studenoga 1998. rov glavnigrad te repub ike, ilanice Ruske Federacje. Glavn grad Magas (0

prjelodu'sunian srad')

poietku

DOMOV!NA NAJVECEG BROJA

5e

predsjedniake pa aie vriedne neko iko miijuna dolara i

Domovlna veaine traiite ja azila je Afgan nan. Prema

kritlziralitaj

povjerenstva za izbjegllce

pr Ujedlnlen nr narodima (UNHCR) potkraj 2003., 2,1

r

zatraZjo je politiaki 74 ddave,

azi

*

NAIUVJERUIVIJA POBJEDA NA IZBORIMA

Najvetu razlik! u broju g asova na izborima od iak 4726.112 g asova, onvario je Ru, Boris NikolajeviiJelj(in,

narodn kand dat za zastupnika Moskve na par amentarnim izborima odr2an m u biviem sovletkom Savezu 26. ozulka 1989.leljcii (poslije predsjednik Ruske Fedem(ije) ukupno 5,722.937 9 asoval njesov najb suparnik dob o je tamo 392.633

,

na koiem se nala,i zqrada vlade.

IZBJEGIICA

I

u

sanojao samo od

r

u

ito je 22%

ukupne svjetske popu acije Dbjeqlca.

1l

G(I]NNE5S WORLD RECORDS

1l

NAJMANJE VLASNIKA

AUTOMOBTLA Ratom opunoiena alr ika

Ar

ddava

5omalila bivja sovjeaka rcpublika ladii k stan zaledno drze svjetski rckord naj

manieq broja automob a ponanovnikul

lil

0,1 automobilna 1000stafovnika

tonrob

lna 10.000osoba.

au-

za usporedbu,

LukembLrrg ima 576altomobia na 1000

nanovnika sAD

(na8

il

automoblna l,7osoba.

mjestu

uryjet!)ima

1

automob Ina 2,05 osoba {ili 475

-\"

J

PRVA PREMIJERKA

I}

rimavo Bandaranaike postala je premijerka lri 5

Lanke 21. vpnja 1950.

itu je

du2nost obnaiala do 1964. Ponovno je lrabrana

vlartiod

1970.

ibila

na

do 1977. te od

1994. do 2000.

PRVA

pneostportce

*

NAJvEtA PoLlTraKA NESTABIT NOST

A

Driava salvador (sore) mijenja a je

.

NAlNtt ztvori|l

l,,laria Estela Martinez de Pe16n postala je predsjednica Argentine

TRolKovt

nakon suprugove smrti 29. ipnja

Prema svjetskom

nEiivanlu iivotnih

tako svaka vada trajala prosjeano mjesec dana. otkad je ponala

troikova koje je proveo iasopis Economrl 9 avnigrad kana, Teheran, blo je u proslncu 2005. najjeftiniji grad na svijetu Najviti iivotni t'oikovi u prosiicu 2005. zabiljezenisu u Oslr u Nofreikol. Japanski gradovi prvi put od 1991. nisu na pfrom mjenu.

suverena dr:ava 1825., u Bolvij je zveden rekordni 191 poku5aj

.

pro,jeinojedanputsvakih l8 njese.l otkad je 1821. stekla iâ&#x201A;Źzavisnort. skija je promijenia l7 v ade

v ada u samo 33 mjeseca, izmedu

oiuika 1949. iprosirca 1951., pa ie

drzavnih udara, od kojh su 23 blla

DRZAvA s nnrve(rna I DUGOM PO STANOVNIKU

v

Katar di:e ve ike rajmove koje pokriva rezervama nafte, tako da je

drqovala 12 miiiardi dolara, ito iznoti pr b iino 15.000 1999. driava

.)

.

I,IAJVE.I NACIOiIALNI DUG

U velja(i2005. zabiljezen je naclonalnidug sAD-a od 8,2 biijuna dolara. Tajje dug odruiv

zahvaljujuti ve iaini i snazi ameriakog gospodarnva, a iinl65% amer (kog bruto druitvenog

* netsrupun

od povrjine rapadne Eurcpe. Ta je izborna jed n ca duga 22s0 km od sjevera dojuga i 1500 km

INAUGURACIJA

od stoka

do zapada, a prekriva cije u ddalu zapadnu Austra iju, osim podruija grada Pertha na jugozapadu.

.

Preuzimanie du:noni predsjednika sjedinjenlh

NAJBROJNIJA STRANKA

PoL[t(KA

odr:ana 20. sijeinja 200s., najskupja je

Kineska komunistiaka pan ja, osnovana L srpnja 1921. u 5angajr,

imalaje 69 m lljuna aanova 2004., ito je oko 5% nanovniitvi Kine.

sveianost stajala je oko

proizvoda (BDP-a).

NAJDULJT I NAJKRAat

NAJVEaA PovRstNA PoLlTtaKE tzBoRNE lEDtl,llcE Aunrahka federalna par amentarna i:bornajedinica Ka goor ie u ZapadnojAustra ijipronire se na viie od 2,600.000 km'?, podruaju veftm

I

"l{

.\

otEKNANt ZtvorNt vuEK Prosjeani oaek

van ;ivoini vijek u

samo 31,3

qod ne.

il

A

1974. s vlasu je svrgnuta vojnim

udarom 24. dujka T976.

t

&.

t'

DRUITVO

POTROSNJA Erojke na

oin

JESTE LI ZI{ALI?

nrankana

prcdttavtjaju kotiaine pojeden ih, popuSenih, popijenih iI saivakanih nantnica po osobi u iednoj gadini.

Pinjeice, btojka

.

Tu6ka

u2 govedihu znaai

da se u Argenttnipojede ptatjeino 56,3 kg neta pa stanovniku goditnje.

ta ipak ne zhaaidB su Aryentinci kohzunrati najvite nesa na s jetr.

Argeh na ina . najri;u stopu po- S druge strane, Tadzikban, kaji ina l7olnh h'ane. Prcsjeai Aryentinac sama ,6% obradivih povriina, iha konzuhin 183% hininalne dnevne . najniiu s'qpp FDno''je hnne.

KRUH

ar

199,5 kg

tuatkai stanowik ruske u

kotiaine hrane koju prcparuiuje ganiracua za ptehnnu i paljopriv-

10A

dana pakde onotika kruha kolika je njegova tjelesna tetina!

rckord ddi saD, sdje je 2005. pajedeno 12 nitijuna toha sovedine. Nata brcjka podijetjena s brcjeh ttanovnika izhatitano 44 kg po Tai

rcdu ukdinjenih naroda FAa).

.

Sva ki

SE.ER

.

.

VOT(A

62,5 k9

18

llara

12,6 lata Potroinia alkohola tenelii re na kalti-

.

IadZikistana. konzunna saha

nininalne dnevne koliaihe hrane koiu preporuauje rAa. 55%

slR

ALKOHOI. 21,5 k9

Uzevti u abzn dieeu i arobe

u ctakojje 20a5. pajec. ukupno 292.000 tona st':

ni a6to9 (1N%) alkohola koii re kon.

.

pokazuie da ptiblizna 80on adraslih Rusa pije oko 220

GOVEOE MESO

2uni?

u

pilu, vinu itenokin pkina.

(TEI.ETINA I JUNETINA) A.gentina 56,1 k9 Viie od 2

.

nilvna

I

tona govedeg nesa

. .

CIGAREIE

:-

JABIjKE

70,9 k9

svtJElt-o Ptvo /

/ TAMNO PIVO aejka 157 itara

1,59

biijuna sEnavnik ltoktavije u prctjeku pajede 472 iabuke godisnje

l,lI

.

ZAMRZNUTA HRANA 15,5 k9

rlr rl-

\

i

I I

_t

.

J

GUME ZA

ZVAKANJE -

900 g

IT GUINNES5 WORTD RECORDS 2OO'

.

Banana (Musa sapientum), uoG koje se najviSe kOnZUmifa U

ZNALI? ai{ania hitika koia se uzsaiat" JESTE Ll

vtNo

.

79,5litara

zA DoRuaAK

ZITARICE

4aa0 do 7000 gadtna tovci

II

hranu.

5,3 kg

aoKoLADA ;;;X*^

. SLADoLED

11 5

o

tua'ie.no \e Datede 230

i'"

"

p,o,i

fl

",o,oi"i"oasos po .rdnavnirt ead^nle.

tr . iA, I ,ska

MED

I

2591q I

3kg

ks

Ats?al

'e.o

.

namlfnlca I peti najvaZn iji

.

PEaENt GRAH

| nusakec4apo

,.p-"," i*,,,2 sL.novntku

godtsnte.

I,

I I

ietvrta

Je naJVaZnUa te m e lj n a

ELooF naua\ Lpotebt.lati tu bitjku kao '2 drcvne

10,4 kg

lt

.

su skuptia

ventricosum). Povle'ni.arr tvrde da

piie bitjeii Egipat, gdje

SVijetU,

za h'anu je abetinska banana (Ensete

I :iS I ,.r,ni"

.zEsroKA

rl

I

PoljoPrivredni proizvod nakOn :itariCa, Sg(efa, KaVe I kakaa. Britanci

Pojeciu 140 mitijuna banana

I

svaKog

I

tjedna!

I

I I

I

i

\r,

\

.

sLATKtit

&s-:

3

15,9 kg

.

KAVA

5.3 kg

rk}

II iI

WWW.GUINNESSWORLORECORD',COM'I!5

DRUSTVO

RECE NAJTEZA ! rursnrca runV AEROMITINGU Ukupno 78 judipoginulo ie, a vi3e od 100 ih ie ozliiedeno 27. ypnja 2002. u zrakop ovnoj bazi sknyliv b izo Lavova u Ukrajin. kad se mlaznilovac suhoj 5u 27 'F anker'srLriio medu demonstECije akrobatlkih

NAJTE'A NEsRECA cEPEt-tNA cepelif Am€riike ratne mornar.e Akron raspaose3.tGvnF 1933. u oluji nesrecis! poglnule 73 osobe.

okan!o

dtueae prije nego no 5e 2abio u zgradu

vi5inu,

*{fl

RUDARSKA NESRE.A aak lsagotoba poginuloje u nratnoj eksplozii u klneskom rudniku r-lonke ko (Befxihu) 26 travnja 1942.

NAJRAZORNIJE RUIENJE BRANE Brane Banqiao i5himanlan

lijeko.n manevra Dqublo

Y-

izrad oba e NewJefeyja u SAD u. U

5e

nui

'llf

le su

u kolovozo 1975. ipoplavie

kine5ku provin(iju Henan, priaemu

je posin!lo 230.000 osoba. Traged ju 5u uzrokoval geoloik problemi kon(rukcijske 5laborti brana.

NAJvEcA SLUcAJNA EKSPLOZIJA 1{A ERODU Fran.oski teretn btad Mant Blanc

s

5000 tona eksp oziva i zapaljiv h

tvar sudaro

se 6. pros nca 1917. s

d.ugim brodom u luci Ha ifax u Novoj Skotskoi u Kanadi.

Poginuloje 1635 osoba, a ek. plozija 5e moqla osjellti na

[i 'ii ffi

NAJSMRToNoSNUT PAD

DIZALA

AI

Ukupno 10s rudara pos nulo je kadje 10. svibnja 1995. dizalo u rudn ku z at. u vaa Reefiu luznoafriakoj Repub ic pa o 5 visine od 490 m. N€5reiuje urrokovala lokomotila kola ie ut. u pogre5an tuneliniz okno pala

!

AJIEZA NESRECA

IZAZVANA MASOVNOM PANIKOM

NAJIEZA ZRAXOPLOVNA T'IESREEA Nalteza ,.akop ovna oeve(a doqodila 5e 27.

Chongqingr u

oiLrjka 1977., kad su

K..

tkloniita nakon zraanog kad se

s

rena ponovno

og asia. Dok se mnoltvo

NAJVECA GLAD Diljem Kineje izmedu

1959. 1961. od g ad

miijuna judi, ito ugui lo ibilo

II {

115

6UINNE55 WORLD RECORDS

IOOT

znaai

5e dva

. \.'

4+bNAJTE E MrRNoDopsKE poMoRsKE NESRECE IME IEODA

DATUM

A8O.l ZRTAVA

1987

4J7t

1948

3920 1863

1865

19t2

NAJvEaA INDUSTRIJSKA EKSPLOZIJA

1503

t .

NOVI RTKORD NOVOFoSTAI/LIENI REI(ORD

kemFkojtvornic 1.lipija 1974. ! Flkborcughr u

U eksp oziji u

F:4.-'t;-

britanskoj pokGjin Ljncolnshne poqinllo je 55@ba, a ozlijedeno njih 7s. uzrok ie vie'ojatno bilo iniecanje

NAJTEZA VATROMETNA NESREeA

1r.A

l- ;r,.t -o

NAJVEEI POZAR U

c

I

TUNELU Najmanje 155 skijas pog nuloje 12. I1. 2000. u poraru u

poqinuio ie zboq nesreie tijekom vatrometa pokrai rijeke Seine u Par2u u Franclskoj 16. sv bnja r770. Vatromet ie Lrpr liien u povodu pronave ienidbe Louisa, fraic!sko9

A.,vEtt

ulle

t t{EREDt

je u u ianirn nered ma poginulo oko 1400 U

o;ujku

9

5MRJNIH

oko 50tona p na cik ohekana iz cljevi, ito je prcuzrotilo eksplorlu snage 15

SLUCAJEVA ' NA CESTAMA

tona TNT-a. Olteieno je i v ie od 1800 kuca s.njeiten h u okolk tvorn ce.

sprccavanju oztjeda

o pro.

Prctr,a Sttebkon izvjeku

netnin

u

nesrccana od 1992.

I{AJSMRTONOSI{IJI UDAR MUNJE

do 2002 Svjetske zd€!,rtve-

Ukupnoje 81 osoba poginula

idju,

8. prosinca 1953. u Boe ngu 707 kad je u taj putnlakirrakoplov udaiila munja blizu Elktona u ane.iikoj

*nrt'lih rlu{.ieva u pra rlehnn iesrecama. Ta je dopa 2000. kno5ila 43,9

saveznoj ddavi lvlaryland.

smrtnih 5luiaj€va na 100.000

ne organ zacije ima

WHo),

ftaau

n.ivilu stopu

1947. na rajvanu

tuneu na Ueljeznitkoj c,uziK.prun.Im su setunelomtu ni

osoba. Ne.edi su izbi i nakon uhiienja u ene koja je prodavala

crevozili do l€denjaka Kitzneinhom u aumijskim Alpama. Pozar je prounoalo neispravnl ventilator qr janja u

krijumaarcne (i9arete.

vozaievoj kabini, jerje rapa o drauliano ulje koje je injecalo.

RUDNIKU ZLATA

'r

NAJVISE

NAJIEUA Oko 176osoba poginuloje pr ekrplc ziji cinene s gorivom u tunelu $lang u

NAjTEZA

ESREaA

Prema istom zvjeiiu,

cEsrovNA NEsRE(A Afqaninan!

s najvil€ lrnnnih slu.aicva na (ertana je SAD, i 44.249 poginulih

drzava

3. nL,denoqa 1982.

u

oko 175oroba poginuloje

15. rujna

1985. u rudniku zlata Kinro$ u

Itpumalaigi

u Juinoaf

riikoj Republki.

NAJTEiA TRAJEKTI'IA NESRE(A

NAJTEZA HELIKoPTERSKA

Irajekt Dota Paz, kolije plovio z Tacobana u Manilu na F ipinima,

NESRECA

sldaio

se

ttankerom Yericr rano

ujutro21.12.1987. Oba plovia pG lo.ula suza neko ikominuta. Na trajehu Dord P6z r€ prcma s urbenim podadma nalazilo oko 1550 putnika,

Ruskl vojni hel kopier koji

je

prevozio 61 ,bjeg icu (medu kojma je bllo zen. idjece) srutenje 14 prcsinca 1992. blzu Late u Gruziji. N je bio preiivje ih.

ali njegov vlasnik, Sulpcio Line5, poslije je nateinelju razgovora s pre:ivjelima i

NAJTETA tNDusrRusKA

roalacima putnika doiao do brojke od

Otrovnioblak meul izocijanata (l',llC) prckrio ie rano uiutro 3. prosinca 1984. naselle oko tvornke pesticida korpora.lje Union Carbide u Bhopalu u ind Fkoj driavi Nladhya Prad€rhu. Neki izvoritvrde da je bilo iak

4j75 Znaua.

NAJvEcr PoZAR TataEki (mongolski) napadaii su tijekom p jaike ruskog grada Moskve u svrbnju 1571. zapalilipozare u kojima

je, prcma

iaje(ima, poginuo do

200.000 [4osko! jana

xrruusxl resnefn

20.000:rtava. a viie od 100.000 otoba joi patiod zdravrtvenih tegoba izazvanih nereaom. WWW.GUINNES5WORLDRECORDS

COM 11'

DRUSTVO

RAT *

NAIVECA PARADA

KAMIONA KAMUFI.IRANIH NA KANADSKI NA.IN Llkupno

l4 kamiona obojen

h kanad

skm vojn m kamufla2nim nainom su.

dlelovaloie na parad kod Eaigeraig Parka u Corowiu aunraskom Novom

l!2.om

Walesu 16. oZujka

2002.I oje

to naivete okopljarje tih vozila nakon

*

*1,

.taD

NAJSTARIJI

VOJNI VETERAN NaFtarj vojnivete.an b o je Talijan AntonioTodde, koji5e borio u Pruom

je22 iteinla 4 sleinja2002 ! dobi

ryjelrkom raru Rod€n 1889., a umro

od 112 godina i 346 dana, i me je 2a 41 dan potukao prethodn rekord koji le drzao AmerikanacJohn B 5a ing,

NAJKRVAVIJI RAI Nalktuavitiral prema brol! ltudskih irlava b o je Druglsvletskiral od 1939. do 194s. P'ocieiiuie pog nulo 55,4 miil!na

rn

ljuna 5ovjeta i7.8

rn, jufa k ne5k h (vila

NAJVECI KONTINGENT MIROVNIH SNAGA

voln k amer ike Kontederact€

Mnotvor.a m s la Ul€dlnl€nih naroda s najv€c m koni nqentom trupa bia le nr rla zaitit ernage U/ed,rl€rrh nrroda (Un ted Nations Prore(r o. Fo(e, UNPROFOR), na prostor! bivi€ Jugonavile od ve jaie 1992. do orujka l99s Misila je u rujiu r994. zapoijavala 39 922

ZRAENO RATOVAN'E

pripadnika voliog 05ob ja, rk t)ar)rai Snage za btza

*

ZRAINI NAPADI NA NAJVEEOJ UDAUENOSTI

Dva bombardera BJ2H Aheriakog

ratnog zrakop ovstva .ns rala 5! kntareae prolektil€ na niete u lraku 2. rujna 1996., nakon ela od 25 750 km k Zr.koplovne baze aide6€n u Guamu koj je trajao 34 5ata.

NA,DUUI

:i:lI3if

NEPREKIDNI MEOUNARODNI

.

SUKOB

Ddava

j

Nald! rar za koll bl se mog o reaida le lralao bez

at

/- 1- .-'' T d€reLogod : .1 o '9J0 'i-,i'6,s6 ' od 1618 do 1648 \od o : /^edrrcz,te,op+ .N. oi ocaa o,uoq "1. ,.

NATVECI r :::i,': ZMIEN

ANTIRATNI

s"

du2noni.la

!klj!a!i€

Narodn€

or!2a.e policijske snag€ (sra9e u.urarnje !iqurnoni) kole re u Kn smairaju orutanimsnagama'. Narodnoosobodiaika vojska i nl

.

NAJVECE VOJNO ZRAKOPLOVSTVO (PO BROJU zRAKOPTOVA)

Naiveae vojno 2rakop ovstvo (po

broju zrakoplova) mal! sted niene Amerlike Driave, koj€ su ! rulnu 2005. inia e ukupno 6042 zrakop ova, tmed! osta og I r82 bombardera te 2506 ova(a i

iuriinr(a

*

l5

mi ijuna lt!d, pro5viedului protiv pritetea€

anerak€

i"\a-r€1al'al oolc.l\ podaci pokazuju da

s!

svjeta.

WOR

NAJXRACI RAT

Nd

miilln judiprosvjedova i ! gorovo 600 gcdova dijem

(eqa je'posobn njh 281,240272 bilo sposobno rckordna brolka

_

ve,a(e Takozvanisrogodljntl rar zmedL .-d. ..r. .rsesre I.a.,r( e.Lot d..qdo p.osvled Najv€i se 116godifa od 1337. do 1451., b o prosvied odrz.o ! R m! ! le rapravo niz ratova, a i€ ledai Ita j gdle 5€ okupi o 3 !!lob

Diljem sv lela 2003 oora.

najbrolnijim oru2anim s.agamaje K na, kojale prema procte.ama z 2005. ma a 142,955255 h za vojiu sr2bu, od oroba s

za aktvno obavlanle

'

PROSVJED lfuRl#l",*o,

NAJVEaA voJsKA

'ac

'dt. rTeedr B'-d-Je'

zanzibara (danat dio ranzanile), trajaole od 9 5aiido 9 sat 45 mlnua 27 kolovoza 1896 Tn britaiska ratna broda don iela 5o pobjedu Brtanc ma.

LD RECORD! 2OO'

'\ri- .

*--

1-

..

-rllt

\

* .

uzRocr NAJVEcIH GENOCIDA U 20. STOUEcU Y:

NOVIREKORD NOVOPOSTAVLJENI

REKOfi D

OR'AVA ZRTAVA RAZIOG IDAIUM X.REF znate ti kad je upatijebtjena

\qerila

2,000

Aiannai

1,SOo

000 o0o

pva atantka banba u tatu? tli koliko ie osoba poginulo u najftzom iien napadu atanskan banbon? Odgovore

Prolonnarodaoqon,1990 h sovle$ka okup&ja Aigannana, od 1970 hdo1930lh (ojesu pobiiCtoeniKmeri,l9T0 h Gmbod:a 1,700000

ndonezla 1,200000 Maovnipo[oli(vla

Ruanda

1,o20.ooo

Etn iko

*

u

ktnnomlmoru, od 1970

iinenie maniins[oq naroda

12tu Ra,tata Haif, stattlet obnelttli.entat prcutavaqe halokausta

tute prcnaai na 202. nranici.

cv

h do 1990]h

Turs], 199Gih (d. jel

za

i ge n*itla

NAJSTARIJI PILOT LOVCA

NAJVISE POGINULIH U JEDNOM POTONUEU SRODA

zraela. UriG l(L f. iravnja 1943.), brigadnl generaL Draehkog ratnog ,rakop ovstva, bioje aktivnipilot ov.a od 196a. pa sve do Posiednies

Ukupno 7700 osoba poslnulo je kad te njemaikl putfiikibrod Glst/off od 25.893 tone

eta na mlainiaku F-16,20.lPnia 2003., kad mu je b lo 50 godina 72

Uihelm

torced rala sovjetska podmornka tl3 kod Danziga 30 sijetnla 1945.

NAJVISE POGINULIH U NAPADU KEMIJSKIM ORUZJEM Oko 4000 osoba poginulo

je raaki predsjednlk Saddam Hurse n kemljskim oruijem napao pr padnike

je kad

kurd5ke manline u Ha abji

NAJRASIREl{IJI JURISNI ZRAXOPLOV U DRUGOM

svlerskom ratu Brod br 440, pod imenonr Robed E. Pe.ry, podeo se

SVJETSKOM RATU

gradltiS. rtudenoga 1942., a u more je porinut 12. studenoga iste god ne.

smatra se da je u Rusij prje, tiiekom nepovedno nakon Or'rgoq

NAJVECI BROD NEVIDLJIV NA RADARU

svlertkog rata prokvedeno viie od 36.000 zrakopiova klase ljuiln lL 2 jturnovtk,a napad c ljeve fa 'ra zemlji, ito taj avlon iinljednlm od jrriinlh zrakop ova u rajbrojnijih

povijeni. Nazvan je'leteaim tenkom' zbog debeog oklopa avrste grade.

POMORSKO RATOVANJE PRVA NUKIEARNA PODMORNICA Prva nukearna podirornka na sviletu bi a je U55 Narti/ut porinuia

:l;lXll::r?i:r1 i:1"'.'"Ttil.

Naurills t€ lonsiruira a tvrtla ceneralDynamks EectrkBoat, a je dug 98,7 m iilrok 26,8 m.

ivedska korv€ta klase Vsby dusa j-" .ko 72 m ima istisninu od 600 tona. lzgraden u brodogGd llitu Kockums, talje brod s usradenim us ilinim v akn ma

I{AJVECA MORNANICA

a

lt ( bo L

)

I

u lraku u ozujku 1988.

sjedinjene Ameriike Drzave imaiu brolniju mornaricu na svjetu. 'ra Po(etkom 2006 u Ameriikoj ratnoj

kazna zbog potpore kolu su Kurd pruzi i lranu

nrornarkisluZie su 356.283 osobe,

raiko-kanskom ratu od

uz potporu 175.581 civ lnog

1980.

Mornari(a s najvii€ Ameriika rati. mornar ca. koia je poietkom 2006.

mnogo akiiod klatinog

broda iste !ell(ine, a upoirebllava vellke ravne povriine kakve

*

NAJBRZA BRODOGRADNJA Brodoviod 10.000 tona gradenisu u rekordnom vremeru u brodoqrad lli tu Ka ser's Yad u Portlan du u Oregonu u sAD u, tijekom prograflra brodo gradnje Liberty u Drugom

.

(ukljuauju. podmornice)

!

do 1988.

5puurunZn *

PRVI

da bi se doznali podac poput brqa

oPfliKI

bankovnog raiuna neke osobe osralh

SPUUNSKt SATELITI

pojedinodi Prema p!da. ma Radne grupe za borbu protiv phnhlrga, brojevi sluiajeva phrrhinga u sijeinlu 2005.

coRONA (pokrenutom 1959.) prvitu put upotrijebtjeni 'ipilunsk ' sateliti il sate itiza 'zv danje' u svrh! prikupljanja infornracija. c ljprojekta bio je

porarisu za rekordnih42%. 2004.

I

NAJVISE RANGIRANI

AMERteKt ipuuN

qajecAi

umirovljen i vojn i prkovnik George

rrofimoff najvlie je rangiran

sateltisu dizajnirani tako da l2ba(uju kanistre ( | 'vjedra')s filmovima, koli su se padobranima spunalina mjesto gdje b ih pokuplo posebni

Amer kanac u odori koii ie

optuzen za ipjunaru. Trofimoffje 14 ipnja 2001. proglaief krivim zbos jpijuniranja za sssR iRusi! dok je radio kao (ivilni zapovjednik ameriike postrojbe u zdrutenom.entru za ispltivanje u NUrnbergu u Njem.ikoj od 1969.

SATELITSKE SLIKE NAJVISE REzotucuE

pikseru.

t

U

o je zabilj€zeno 8829 e

prcsncu maliova

!

erhu phnhinga, a do kraja sjeinja 200s. broitakvih poruka pos anih

*

Najbolje sate itske r ike u prodaji jesu one koje snima satelit QurckBird tvnke DigitalGlobe. Lans ran 18. istopada 2001., OlickEtd moie srimat (no bljele fotosrafije zem je s rezo ucijom od 61 (m po pikselu, a raznobojne snlmke s rezolucijon od 2,44 m po

b

do 1994.. a na doiivotn! kaznu osuden je 28. rujna 2001.

iih

broj nternetskih nranica naml."ile,

phlshingu poveaao se s 1740 na

2560,

ito znai das€ brojnGnkaod

listopada 2004. gotovo udvonrui o.

*

NAJoPASNU| ptsTou u

RUZU zA usNE P itoij u ruiu za usne pod nazivom 'Pojubac smrti', dizajniran za sovlerske agente KGB a u h adnom raru, mogao le ispa tijedan smftonosnihitac

*

rualve(e

vottn

KRADA ,TROJANSKIM KONJEM'

T'IAJMANJI iPUUT'IS(I AVION

Banda kinesk h hakera osumnjlienaje

Avion Black Widow (Ona udovjGJ veline ljudskog dlana razvila je u

u studenome 2004. za upotrebu'iro janskog konja u swhu krade osjetljivih

svrhu vojnog izv danja tvnka

podalaka iz raznih vlsokih amer ik h volnih idrZavnih urtanova [4edu c je-

Aerovtonment iz lt4onrovije u

KalJornii u 5AD-u. Raspon krila iznosi mu 15,24 crn, tetisamo 80 g nosi minlaturnu videokameru retine 2 g.

*

NAJNET iPUUN

Najni, lpijun bioje Francrz cheborrg (1768.18s8.) kol jeu

R

odranol dobi b o v sok samo 58 cnr. Rkhebolrg le dLrZbeno bio zapos en kao batler kod vojvotkinje od orea'rsa, majk€ kalja Luja+ pa, a lad o je kao

rajn asent

!

(1789. 1799.),

vima su bili

Ameiiko zapovjedniituo

2a zakoplovstuo I

sunave u A.Doni, Agencja za sustave obrambenih lnformacija, Centarza sr stave ratne momar ce u san Diegu

Centarza obrambene prcjekt e u Ala bami. Tajni p anovi NAsAjna vozila za istrativanie Nla6a (na s ki) takoder5u bili medu ukradenim dokumentima. Krade se nanavljaju idanas.

Francuskoj revo uciji

prenos{iporuke u Pariz kao'beba koju je

iiz

Parlza odjeven

*

t'lAlVECl PORAST PHISHINGA

Ph,lhrirg j€ naain kaale idenr reta s

projekti€ u Alaba-

mi, zapoljedniituo za infornraclFke

pomoiu ainih e'rnailoya jli

c,

* 4 tt-

a

brolke s,6,7 i8. U drugomle sluaaj! nizozemska

i

I

po cia zaplijen apitoje

mobitele, kao ima e p ito je skriven-" u

*

drugih

r I prcjeki a, boin€ !,1 sgna n€ Ekete, sustavza lzbacilanje dimne zavjese (r7av.a re n.dzorni sustav

NAJVECA VOJNA

l

POSTROJBA MORSKIH

stsAvAcA ProgGm dresure morskih ssvaca za

+ .,AJVECA CIVITNA <RAOA 'TROJANSKIM <ONJEM' : :.i<r aF u svlbnju 200s - -.Lnrlsk h jpljuna za koje

ameriku latnLr mornarku ! San Deq! u Kalilorniji! sAD ! pokenlt je 1960

*

Dotravnja 2003 ,avojn! jes u2bu obuieno 75 dobrih dtpina (lursiopr irun.atut i20 ka lfomlFk h morkih a

Naclonalna siqurno!na agencla

\av

(Nsa) nalveaa

(Zalophus cal ifani an us

NAJVEEA OBAVJESTAJNA AGENCIJA je

naltajnija

nad mkom'Nema takve

':_..,

rai!inaln program koji

r--.n rsaunala I nanosinetu : _. oolrde na CD ovma

:

'-

_a

!a bi lkra d€s-.t(e _._:la lod€i h rae skih :

:, -: q avnetvrtke za , - :. ahon ilVkute. . : :- Nl.hael Ha€phEt osude : . - 2t06 nad€tn dvjegodne :: : r:raraija iprodala'rja

:. :'r9Ena s'troianskim ko

.

: :.-

:

irtvama

r seiea

platlt

odiletu od

(427 000 do ara)

1-',/IIE KORISTENA VOJNA

.,

::SP LOTNA LETJELICA ,

:r: :-

i

:

:Cc4 bespilotna etjelica : r oro zvod tvrtka Genera

j:

!.aLri.a

systems,

prikup a h v i€

r t: !!0 5at eta, od koj

: : -'.:i m podruaiima kaka, : :'.;i nana stoti pr mjerak : ,:a iarusponk aod r _ .ie etl€t vie od 40 5n1, ispo : :-.r:ikol vol(

uveljaa 2004.

*

(No su.h Age.qy), a nlez na l€ mlsi ja pr kupjanje podataka o medunarod-

povjesniaar povjesniiarobavleitaji h nuz b, posl€dule viie od 7000 pred meta ip !n5ke opreme, poput papira,

k m dogadal ma Pro.jeijuj€ se da 38.000 osoba radl Lr no:€ru agencje u amer ikom graduWashinqtonu, s godlinllm proraiunom veiim od

kamera, uredala,a skrvanje ldrug h iplunskih naprava. N4elton posleduie

:

:2 m8k ranih

u

mob ne

: :fr

i

p5(u struarlakt

za NSA,

deserak NsA'lf lh.alveaih vedina za

*

otkriti ni gdje

se

nalazl!

NAJVECI DOMET BEZIENE KAMERE U OLOVCI

Prema

pri5luiklvanje pikupivii€ od 2 milijuna poruka u jednonr satu, ukljliujuaj e malove, te efonske pozive l

Diepnlddat b€tiinog uredaF Pen(am ams

ak€

tvdke 5wann estojise od ka

bojiimikofona pretuienog ! zajtitn znaktvdke Beziini enossq nala do ruiioq pllamnika (kojise nioie povezau s TV-om iv deouredajem) ui.kov tje do priblino 80 m.

v

m€re u

.

C :_

,,in,

UREDAJA NA KAMIONU Kamioi Amer ake vojske F

ia

350. irna

h rredaja u nilu iamesa Bonda, ukjuaujuai

oklop od kevlara, gume koie funkcion ralu ikad se probuie, surtav z2 qaienle po:ara svojn

ri f-,

NAJVIiE ZASTITNIH

vie od l0zaittn

:-: _: Svaklod tlh piitolja, : :.:oq nazlva I,IOKTEL, moie

pomats.

sm jemo

MOBITEL _. iarkod ere na hryatsko-

: :-:

id

lamesu Barnford! (5AD), svaklod

standardnom Ford!

:i.. g€nk u nopadu 2000, : : . ra. lenila deset piitoLja

nlm gospoda6k m, voln m

6500 kniiqa te 30.000 fotoqrafija o ipijunaZi. Zbnkale tajna pa ne

\AJOPASNIJI PISTOLJ

:

aqe..le

NAJVECA ZBIRKA SPUUNSKIH PREDMETA Ameriiklptac H. K€iih Meltoi, voji

SMARTRUCK ill, utemeljen

-

!na

novatev6te.Poznatal€ pod

c!

la

bra.50 na dalji.5lo upravlanje s detektorom za snalp€re Kamion

udalenonispa it

*

IIOVIBEKORD I{OVOPOSTAVUENI REKORD

DRUSTVO

ZLOCIN I KAZNA SLIKA KO.,A JE

UKRADENA

tI

NAJVISE PUTA slawa Rembrandtova sl ka pod nas ovom /a.ob /// de Cheyn

n mlreFkih eria ( vciena)iak aetir puta, ito tal dtepn poarr€l a ni (r612 ) ukGdena je

ga

n kom ukGdefom nalvie puta. svakiie put anonimio vra.ena i nitko n je optu2en za njern! kGdu s ika je tol ko poznat. da je lopov ma b lo nenioguie

parlema n. to da ru bogale r da posjedulu uksuzne nvari 6 edaole

vsi

na uZetu za

ndekr !sporeduie zlo!porabu avn h uZb u sv.h! privatne dobit u viie

s

od 150 dr2ava, pr€ma m jlieniu poslov. h driavn h a.alriia.a

rubll€ mljko

donle rublle, kdko bibio si9!ran da pot€ncjalna 2.tva Ziv sama

.

NAJVE.A

POLTCTJSKA

S

DEVA NAJVISIM cttrtona

POSLOVNA PRUEVARA

:

IJBOJICA KOJI JE

u ve iai 1997 lapanskit.qovac bakrom Yasuo Hamanaka pri2nao

usMnTlo NAJvTJE LJUDI U JEDNOM DANU u ciiaiom divianju koje ie rrajaro samo o5am etiod 26 do 27. ira!.la 1982.,

27-godiifj po kajac Wou

2003 pria!vnimzamjenikom

Bom-lon k l!ine Korele sa 176 metaka z prike ruin m granatama

okruga qrada Los Anqere5a

rinlo 35 osoba u l!inoIore]5kol p,ovif cij Kyong ubiole

u

mten! san

D mas u 5AD.u

t7

5ang-namdo. Na kraj! le razn o

NA SUDU

le prjevar! ikrlvoivorenle poveza no5 nezakontim rrgovaflem kole

*

lelapanrkr tlrtk! Sumiiomo oiteti o za prlb izio 2,6 m llardi do ara rajl€ znos ndtao u r0

SERUSKI USOJICA TOJI JE USMRTIo NAJVISE LJUDI 5erl ski ubo ica

lEsrE Lt zf\tAt-t? 1t

lapahci naipaiteniii

natad .a tlletu7 Pasteni su gcda.i2AA4 predali

prcdneta pt.nade.jh 0 vaz i I i n a i av nag p t \e ro, a Medu rt]cana kBabta.a i

ko

e usnrnro

najvlje iudije Ko unrbjac Pedro Lopez Pr znao j€ da je pot(,aj l970 ih s ov.o I ubio 300 dlelolaka u Kolumbli, P€ruu iEkvado/!. OpiuZe. ie za t7 !bojstava ! Ekvado.u i nazvan Cudovtrte j .4nda. Oruden je na

*

doi votn

NAJVTiE PUAaKt

POVEZAiIIH 5 MIRISIMA

godlna n€dopuiten h transak.ija.

.

udruqe sldskih zvjen telja. Na llet.oj koivenc ji Udruqe

NAJVISA I iIAJMAI'IJA KORUMPIRANOST

30 npnla 2004. ot pkaoje 360 rileaiu minuti, s

Zt-OCtltnCrl BANDA Banda lvlara 5a vatr!cha Ange esa

! 5A0.!

drlq h baid su re do5€

!

jeiic

(1,45

l3)

z Los

rasla je

bri€ od svih novile vrijeme 5tvor I

t

5alvadora koji su

?bt€q n qradanrkog mta r980 ih, a ba! 3e [n umc!,en em d,oo€ o,uau t" ,oo u" t se da banda dr em * leta ma

." e,*ti.i"t /

700 000 4 anova, od aega ih

iluia

2rtve b'rao oedu 2enama,

.luiec

nlihove poitanske sanduiice kako b i m rr! nj hov h

zakllli o uka2lle r72

NAJBRZE RASTUEA

je od 8000 do 10.000 u

jena (510 000 dorara) kole jujuil svol€m 'nos! izv€o zahva le za z oiin' sh rota ie pote..il: n€ dalara u kutiii2a (ipele!

*

v!e od 200 prj.ik vri€diih m

GU NNE5S WOiLO RECOROS

2OO7

preoznoieu od 97,23%.

najkorumpiranije driave na sviietu su Eangladej i aad Taj 2005.

lapana( 5e chi 5hnola povezan te r 60

SUDSKI IZVJESTITEU KOJI NAJARZE TIPKA

Mark ( slngbury k Hounona u amerii(oj savezioi drzav 1€ksasu bzlnski je prvak Naconalne

Pr€ma ndeksu pe(epclle ko,upcije Tran5paren(y nlernal onala za

Jeso

Prema nom iid€ksu za 2005

najnanje korumpirana dr:.va

moguae prepoznat

|J:J:;I:"^H,,

,

I

/

.)

r lniliiarda dol.r.

*

NAJVE.A PUA.TG KOIU IE

bivieg ratkog pre&jednika saddama Hur*ina, ukrao iz lraike yedi!hje banke 0 otujku

SV.lETSKA KRIMINATlIIA STATISTIKA NAJVIEE ZLOEINA

(UKUPI{O)

BRO| ZtOCltrtA

DEZAVA

€5 milijun. v

(plslorak

u

jednosr mien

c

dolara iobveznna

lkupnom brcju stanqvnka).'

NAIVGE ZLOCINA

DFdAVA

BRO' ZLOTINA NA 1000 osota

otmice lmoEtva sllovanja Kndeautomobia Prije€rc hike Provale Ukupnl boj,zlolina

Kolumbja

4,12061J

Kolunbja llinoafriaka Republika aunralija Nlemaika 5panjolska Astralija Dom nika

P

0|511uj r,19538 6,92154 10,8668 12,326s 21,1454 111,8??

tzvot srih podataka, otin pasebna istaknulih, je sedno UN-ow btatinnje zlotiha i utihkovilosti p1wsuda od 19 . da 20A0 Uted UN-a za bobu protiv zlatina i 2loupohbe drcg., Medunaradhi .entu za spteaavanje zlo(iha) lzvoR: Gtupa Hirox EVaR: UNICRI (lnstttut U^La za neduregionalhe 2beine i ptavastde). s.vjeta@hje

100

milijun. dolarE

NA'VEIA'UA'K^

DRAGUIJA

vr iednost draqu ia ukadenih u

','

o

podacina

o

*^tana zloiin4

o2ujak 2A02.,lotina

92.515,054do|aru

NAJDUUE SASLUSAVAN.IE

O NAJVISE

Najdulja qradanska parn ca odriana pred

poroiom

b o je s uaaj

Kemrer prot v

OSUDENIKA

Monsnia, povezana s navodnim izlievanjenr otovnih kemika lja r sturs&nu

NA SMRT

(Misoul

sAD)1979. sudenje je poielo

sAD ima najvite osudenika na

5.2.1984. na Okruznom rudu St. Clair u Bellevileu (llinois, SAD), pod prcd

smrt. aak 3373 zatvorenika iekalo je na pogubljenje l. sijeinja 2006.

,jedanjem okruznog suca Richada P Goldenhelsha. Zavrieno je 22. 10. 1987.

Amerikanac Kenneth Lee Boyd (na sllci do ie) uhieen je zboq ubojsiava, 1988. I pogubljen

I'IAJUSPJESNUI ODVJETNIK

2. proeinca 2005.

sir Lionel Luckhoo iz Gvajane, sia ji partner u tvrtki Luckhoo iLu&hoo k

ponovnog uvodenja smrtne

Georgetowna u Gvaiani, uspioje zal+ donr os obodlti245 osoba optuzenih

Blloje to 1000. pogubjenje od

7a

lmoBtvood l9!O. do

znds ukaden 22.vejaie 2005. lz trezora u Kenru u Ve ikoj Biraniii (xiquravarelltko drunvo nak nadnoje ponudilo nag.adu od 3,s n ljuna do ara z otk.ivanje p.iin te ja, 3to je jedna od nai veiih nagGda ikada ponuiienih u

Od 20 do 50

iIA,'VE.A PU^IXA

TNEZOR^

trezora Britansle banke za Blilki stok u Bejrutu u Libanonu 22.

1985.

?,369.784 .lolara NA'VE.A PUA.TA VLAIG u pjatk v aka Poitanske s u:be 3 ko ovoza 1e6r ukradenoie novianirafr a. Pronadeno je

* .

NOVIRE(ORD NOVOPOSTAVLJENI

NEKORD

WWW.GU NNE5SWORLDRECOROS.COM

123

DRUSTVO

BOGATSTVO * lkrli t'nir:a

NAJVREDNIJI .) SAPUN

Ta jan5k umjetnik 6iann Motti napravio je komad sapona odtjelesr€

oo 1[.o,

maniDvadene iz bivieg talijanskog pre.nljera sivija Benu{on ja. saprn je zlo;en u ga ediu sase u u iv caBkoj moze ga se kupitiza 17.505 dolara. Uiijetnik, kojile svolu k'eaclju

na4ao Mani P!/ite ( ti5te ruke ), tvrdi daje nian doblo od neimenovanog zapon-cnika klin ke za panianu k rurqiiu u Luqanu u Svkarskoj, qdie je Ber uscon podvrqnul estet5k m

+

NAJSKUPLJT KOZMETICKI TRETMAN KOZE Preparat Eotaeri.a D!a/

-Mud (ilameriake tvnke Bergdorf Goodman stoli 845 dolara, a tadriidvile maske od bl.t. od 28 9

*

NAJsKUPUA KUEA I

vdjednon

ku.e V !

Wind eshamu u Sutreylo

Ve koj Srtanijitrenutaano miliuna do ara. ma 103 sobe I pet baz€na. Dmed! ostalog,

Fd.Z i graliite

za

rquash, dvoranu za kug anle

.

I{AJSKUPUI TRKACI KONJ

Najveaa cilena plaaena za

punok.vnog konja na javnojdratb iznos 16m lj!na dolala, korikoje plaaeio za dvogodiinje Zdrilebe, tada bez im€na, koje joj nij€ traa o nijednu unku. rdrijeb€ j€ k!pjeno na

dratbina trkalinu calder

Ford !

na

5AD u 28. veltaae 2006.

I'IAJVECA PRIVATI{A ZBIRKA ROLLS.ROYCEVA Pretpo(dllja 5e da su ta.

*

NAJSKUPUA aoKot-ADA

Cjena 450 9 tokolade Amed€ Po(e ana iznori 90 do ara To le prua ao[olada na sv ielu.apcvliena od zrna jedne vrste kakaovca, PoKelana, koja je prozirno-b jele boje Ia itansk pro zvodai tokolade Amedel godiinje proizvede oko 20 000 p oaka

.

no bidand bia vlled.

non od 189,6 nrilijardidoiara Svoje bo' qalstvo ?aradio j€ nd nafti, a pos

ljeje

ponaof lantrop dobrotvor

NAJBOGATIJA

privatnu zbi{! aLiomobila Ro 5 Roy! kojol 5e na aziiak 150 vozila.

korporacje Microsoft, najbogatijale osoba na svjelu. aa5opii Forbej

Hassana

.e,

5

ervdj€dio je 900 miriu

ZtvucA osoBA Amerikanac WiLl a m H Gater ll predsjedn g avn proqramer

Osim Rol

D. Rockete

na dolara 1913,

te ioko ade.

Bolk ah iz Birneja ima iajveau

joi

NAJEOGATIJA OSOBA lohn

Roy.eva, sulian posjeduje

1998 l!ksuznlh automobila

,

k

! ozujku 2005. procijenio na 50,1 m lijardu dolara. .jegovoje bogatstvo

igrjan

m.amo.n prilaz, a mozaiinipod radne iobe

ukraienle niima od

24

-k.ratnog zlata. Podzemna

7__.-

r! flll

r

1-"".1rrf

l:irr ii

i ii:: r::|.:i

lr,

lI ltl

I

+'-.;l C U rN

tl

F!t Wol L l

.

NAJVEEE ZARADE 2005. GOVORNIK Bl

M sriianila)

Jamie O iver

a.

+. *

t

.tl

Clnton (sAD)

Wo igang Pu.k (Aunr ja)

NAJSKUPLJI TOST

Ton na kojem

se

w voDttEutcA

Kat e

noGoMErAS

DavidBe.kham

KoIARKAS

shaqullleoNea(saD)

coui( lsAD)

navodno nalazi5lka

Djevice N4arije prodanle za 28.040

dolara na eBayu u studenome 2004. Nakon ito je primjetila

I .fJ

.ta

Amer kanka Diane Duyer zapeaatl a je sendvla, duvala

I'

ga 10god na kio talkman te ga proda a kanadskom

E

13,4 m ljuna do ara

w tlfilMrzA TALENTE AOxSAa sUDAc NA

t.

.

182 mirjuna dolara

NAJSKUPL,IE TRAPERICE Na skup ie traper ce na svjetu

NAJEOGATIJA PREMINULA SLAVNA OSOBA vis Presey zaradio je 45

rniljuna

dolara 2005.,29 godina nakon itoje umro od sraanog tdara. Priblizno 15 miijuna doara nasodin! dolaz od prodaje ulazni.a na njesov posled, a ortalo od Prodaje Prozvoda s

!

kome'cilalnoj prodajl, u,kladu s pravi ima Cuinnessovih wjetskih rekorda, jesu E(adiie aouture swarcv'ki ctystal leans, koje je

kuplt

trgovlnama Ne man MaKus diljem sAD a za moguae

u

samo 10.000 dolaralTe

dizajn€6ke lraperke ukraiene

su

iiADro

Najskup ji

kavijar naiskuplja

hran. na svijetu -jeA/nrar, koj

SVEUCILISTE se

Poairn

Farvardskog sveui

proizvodiod lranske beluge Samo

u Cambridgeu u amerl(koj

ro9 trnog zlata' redovito se prodaje za 14.500 do ara. A/masie priprema od jajaiaca te rljetke aLbino jesetre z Kaspijskog jezera, ttare od 60 do 100 god na.

saveznoj

1 kg

dr:av

I

34miilunadoiBra

O<d de la

Hoya {sAD)

50m ijuna dorara David copperfe d (5AD)

5Tmiilunadolara zA

DrEcU

K.ROWINg

(Vel &itanlja) 99,l m ljun dolara

utn(A

vozAt

chaelSchumacher '\,r (Njemaika)

50miilunadolara Daf Brown (5AD)

PlSAc

76,t miiluna doara

corlA

rger woods (saD) 87 m ljuna do ara

NAJBOGATIJE

I'IAJSKUPUI KAVIJAR

mon Cowe

(V Britanila)

I(NIIZEVNICA J

rGRAa

*

tAR

5

I

ita

VODmUTA CttAf SHowa

Oprah

winlrey

225n

tilnad.

FnED5TED

Terry 5 Seme (sAD)

IK

(sAD) a

uPnaVilOG

230,6

oFILMS(|

Gsrqe Lu(a,

PnoDUCENI

2s0 mi iluna dolara

tE

L l

n

I

juna do ara

[4assachusetts

izi05ioje 22 m lilarde dolara 2005, ito je viie od god injeg proraiuna iak 142 drzave, ukljuaujua Kubu, Jordai iLitvu.

,tA

(sAD)

ane Betten@un

(t,arc6ka)

l6miiiardidoara

MUSXARAC B I

.

NAJSKUPLJI AUTOMOBIL U PRODA.,I Me(€des Benz

cLK/LN,l

NOVOPOSTAVUENI REKORD

Gate5 6AD) 50,l mllljarda doara

stajaole

1,s47.520 do ara kad je puilen 0 prodaju 1997. N.jveaa brzina mu je 320 km/h, a do 100

t WWW GUINNESSWORLDRECORDS.COM I25

\

NAJVEEE ZARADE 2005.

.I*b*

GOVORNIK

BilClnton(sAD)

6m ilm

+. *

do &a

NAJSKUPTJI TOST

Tost na kojem se navodno nalazislka Djevice N.la je prodan le za 28 coo dolara na eBayu u strdenome 2004. Nakon

noje primlet

Maia lampova (Ruira)

NoGoMETAS

David

1q2 m ljuna do ara

a

ame kanka Dane Du\ er qa l0qodina kaota isnran te ga prodala kanadskom

8{kham (v Brtanrla) 32,5

zapeaatila je sendvia, auva a

.-.

lj!na do ara

1s,2 m

rEMsAtrca

KOSARXA!

ffiiluna dolara

shaqui

-

eo Nea (sAD)

IALEI{TE

BoKsAe

NAJSKUPLJE TRAPERICE NaFkupje traperke na svjetu !

O NAJBOGATIJA PREMINULA SLAVNA OSOBA Elvs Presley zaradioje 45 m lljuna dolara 2005.,29 godiia nakon ito je

komercijalnoj prodajl, u 5k adu

s

praviima Guinnessovih svjetsk h rekorda, jesu Escad ne couture Swarovski Ctystal Jeahs, ko)e je

umro od ytanog udara. Prlb iZno 15 miljuia dolara na godinu dolaziod prodaje urazn.a na njeeov posjed, a onalo od prodaje proizvoda s

Neiman fi4arcus d]ljeir sAD a za samo 10 000 dol.ra Te

*

NAJSOGATUE

NAJSKUPUI KAVIJAR ji kavijar naiskuplja

d zajnersketraperce ukraiene sr

svEUarLriTE

hrana na svijetu -je a/mas, koj se proizvodiod iranske beluge Samo 1 kg toq ?nog z ata redovito se

Proraaun Haruardskoq svela

50

do 100 godina.

NAJSKUPLJI AUTOMOBIL U PRODAJI

N2EViIICA

ZA DJECIJ

moguie kupiu u trgovinama

Natskup

prodaje za 34.500 do ara. A/mat se pr prema od jajaiaca te rljetke a b no jesetre lz Kaspijskos jezera, stare od

K

I

ita

u cambridseu u amerl(koj

PISAC

Dan

&own (sAo)

voDIrEUrcA oprah winlrey (sAD) CHArstowA 225n jtna daata TfrED'EDNTK

Terry s

UPiAvI\loG

230,6

OFIIMSKI

Georqe Lu(as (sAD)

PRODUCENI

290 mirluna dolara

Sene (tAD)

h I juna do ad

saveznoj drzav Massachusett, znosio je 22 miijarde dolara ito je vite od qod injes

2005.,

proraiuna iak 142 ddave, uk juaujud Kubu,lodan Lirvu.

* .

ZENA

L I

ane Betten.ourt

-

NOVIREKORD NOVOPOSIAVLJENI REKORD

lvercedes Benz CLK/LM stajao je 1,547.520 dolara kad je puiten u

prodaju 19e7. Najveaa brzina mu je 320 km/h, a do 100

1l

ECORDS

aOM

125

rMcr

\--/'.

ilt

PSr

*

]

PAs KoJt JE itAJBRtE

PRoBulto too BALoNA Ananaria, a€tverogodianja rack

1"

Ruell

terijerka Lr vlarnittvu Amerikanke Oore€ sitterly prcbuiila je 1Cr0 balona za 53,74 s na snimanju emisijeAnimal P arcta Guinness Wotld Recor*: Anazing Aninalt u los Angeletu u Ka llorn

*

ll

PAs KO.,I JE UIOVIO NAJDAUE BACEN FRtzBt

(5aD) u ovio je njegov pas cheyenne-

Arhl€y Vvhippet na 1 18,9 metara.

Poljski i nizozemski

A p.tulja<i

a

u i

Ma€aret Nipper imaoje uiidugatke 79o. LzmjeGne su l.11.2003. na NaNOM NEKORD NOVOPOSTAVUENI REKORD

cionalnoj izloibi ame akih uzsajivaaa zeieva !Wi.hitiu Kansasu u sAD-u.

Rocovr

larar Uncle sam imaoje 15. vavnja

2c,05., sudjel@alo je 627 pasa

Nipper's ceronlmo, engleskikun

"l A

manifgtaciji 5up€r sit , koju je oqa'

zEc s NAJDU'TM US|MA vlasniltvu Amerikanaca Waymona

J

)

NA DoMAeoJ Kozt

niznala R5PCq na izlo:biWaq and Bone

n irlariieg au{.g :.<a.

r

NAJDUZT

Na

jedo200s ddao rcko.d

I

I{aJvBE PAsa xoJt su PosLuSAu zaPovuED 'CEKA/

Dan*inje rlne Hygom, prcskodo j€ 99,s

u

windsor Great Parku u V Bdtaniji 6.

(ovrem€no

po5

koji

8.

su

uiali zapovijed 'tekaj'.

2004. rogove duqe 132 cm od jednog do drugog vrha.

ttoje okotriputa

duie od ove knjiqe kad je otvorena. 5am je u vasnittvu Williama iVivian Wenlling i, Rothwillea u ameritkoj

*

I,IA.,BROJNIA PO,EDI{ACNA SETNJA PASA Arnedkanac John Gad. inMemeno je ietao s22 p!: tak 14minda i18

saveznoj dEavi Pennsylvaniji.

s€kundi, prednavfajuai druitvo B€n

itAlstARtI

NA'IMAiIJI PsI ajni:i pas je Danka

Friends Animal. Rekod j€ postavljen u

slovakia, iivava visoka 13,8 cm

ZEC SVIH VREMENA Divlji ze( nazv.n Flop5y uhvaien ie . kolovoza 196a., a uglnuoje nakon 18 godina, 10 mje5ecii3 tjedna

Kanabu u ameritkoj sveznoj drtavi

duga 18,8 m.lzmjerena je 30.

Utah 11. kolovoza 2005.

svibnja 2004., a u vlasnistvu ie gora Kvetka iz 5 ovaake.

*

I

I

Cln u Herningu u Danskoj 23. 6. 1997.

pdkaan snifil€t

nizozemski patuljasti ze( koji

* .

*

AJVrlr zEafl sKoK

rv,limre undsT6sen, zec u vlasniltvu

zeaeviteZe od 09 do 1,1 kg. Na slicije

*

'f

a)

\

koji je u Paedeni u Kalifohiji u sAD-u 12- 10.1994. bacio Mark i,,lolnar

zetsvr

r'

u SAD'u 24. rujna 2005.

ri,bi

NAJMANJE PASMINE ZEEEVA

$l t,"l

Heaven Sent Erandy, :enka

PREPREKA (EXIPNO) aetii Fa ti.fetno je rvladala agll,iy nazu 2a 1 minutu i2 sekunde. Ekipa od

Rekord su ponavili Francuzi Delph ne Boucher (Narla), Dani€l lubault Er c

cravo

I

i

.im.nji p.s po du:inije

I{AJBRiE PRUEDENA actltw slaza s 10

(Usuett€),

Kordak

ilvave koja:ivi sa svojom vlasnkom Paulette Keller na Floddi u SAD-U. lzmjerena je 31. sijeinja 2005. ibilaje duqa samo 1s,2 (m od njulke

(tady) I Ade lne

Boitnartel (Rurty) na snimanju emisije l?18 de lour /er R{ondr u francuskom qraditu La Tranche Sur Mer 28. srpnja 2005.

ajmanjl pas svlh vlemen. bio je patuljani jorkiirki terjervisok

7,11

cm od njuike

o

idug

dovAa

NAJVECI ZEC +. Naiv€t

pas'nin. dom.dh z€t€v.

f lamanski

odali, koji

mogu

9,5

rcpa.

5u

teiili

od 7,5 do 8 ks, a dugisu 91 cm odjednog do

drusos noinog pEta. zabiljetenlsu prlmjerci t€iine do 11,1 kq, ali Gulrnenoyi w/eali .ekordi ne prihvaiaju t€rinske rekord€ za kuine ljubimce, kako ne bipoticaliprisilno

?/a i25

GUINNE'5 WORLD 4ru's:,at1

lX.:,1'. RECORD5 2OO'

_ft''-a-

\''

.

NAJDUZI BRKOVI

'.a.duii brkovl na maiki dug su 19 cm,

:!

.}

NAJBROJNIJA LEGLA

LEGLO OATUM 12 2 1942. t4

ZrvoflNrA

a pripadalu

Mi

aoont

Miss American Pie kvanoj Naiss), rakurskoj iz [4ainea, ii]a le v asnka Kalja Ky l6nen iz 3lesija u Firskoj. Rekordni brkov Dmjeren 5u 22.

26

.aak

2S 2.1974. 29.

24 24

1

1. 2oO4

1914

svibanj 1999

t9

11 15 skoi mi(gerbll) 14 (rava t

Zamora( Tvd

MAEKA S NAJVIIE PRSTIJU

MAEKE NAJMANJE MA.KE Najmanja iivuta matka po visinii r!2 nije ltse Bltse, kojaje 24. i:udenoga 2003. bia vsoka 9,52 cm

!

3u9a 38,1 cm od njuike do vrha -epa. Ta mjeianka h malajske

ilamsk€ maike

u vlasn

Contant u Ontariju u Kanadi. ma 28 prstiju, po sedam ra svakojiap, koli su lzbrojeniu rujnu 2002.

itvu je

Cmerlkanaca l,layoa iDee

Whittoi.

Nainanja maaka svih vr€mena

ll

*

1

malajske i perzijske maike.

z atna rib

U

.dras ol dobi bio je visok ramo 7 cln dug 19 cm. Vla5nk su mu bi i Amerikanc Katr na Scott Forbes.

T{AIDUZA ZI.ATNA RIBICA G (Carasrius aurat!, r v a+

nlitvu Nizozemca

lo

1931

1960 ih

1332005

,ivui pasje Glbson, harlekinska njemaika doga kota je kolovoza 2004 b la visoka 107 .m Glbson je terapeutsk Nalvii

o ie TinkerToy, mjeianac p ave

a.1992

ONAJVISI PAS

RAZNO

.

11.

sa GijsbeEa bila

je duga47,4cm od una do vrha repne peraje kad je izmj€rena 24. ozulka 2001. u Fapertu u Nizozenlskoj.

.

NAJSTARIJA MA.KA SVIH VREMENA creme Puff (3 kolovoza 1967.)

i

vlela je do 6. kolovoza 2005., n-evieroiatnih 38 qodina i 3 danal Bia ie ! vlasn itvu lakea Perryja iz

Aunina

u reksasu u sAD-u,

koj je

blo viasn k prethodnog rekordera,

sAD u.

*

NAJSTARIJI ZNUEI PONI slgar Puff, mjeianac ernoora i iet andskog poniF u vlasn in/u s. Bottinqa i2 britanrke pokrajine wen su$ex,

*

NAJVrsr S|(OK PIGMEJSKOG KONJA

Lovebug, pismej5ki mln jatumi konj u

NAJPLODNIJA

MA.KA

iaa

Kryna col€ pre,koaiole 61 cm na snimanju enrlsije Anima Planeia GrDres Worldne' arlt: Anazing Aninak I Kafifot^iji v asniitvu Amerikanke

tgrani

nraaka z Bonhama u Teksasu u sAD-u omacl a je 420 ma Duny,

u zlvotu. Posjednje

leglo (j€dnog maaiaa)

u sAD-u

1952.

*

t\

t

24 rujna 2005

I'taJDUZ| sKoK

I

U VODU SVINJE Svinja ltlissPiggy u vasniitvu austlaka Toma Vandeleura preskoaila je 3,31 m

prlskoku u bazen na izozb RoyalDaF win (Aunra lja)22.7 2005, nasnima n)uf! en s\e Guinnets wond Records.

t* t.

+'

NAJDUZA MACKA

versmos LeonetliReserve Red zvan Leo bioje dugaiak 122 crn od nluike do wha repa kad je zmjeren 10. o2ulka 2002. Leo, rakunska maika

I

iz Maifea, ! va5n itw je Friede relandiCairol oamron iz chkaga u ameriikojsaveznojdr;avi

llnois. raj mamutsk maiak, iija je om ljena hrana p avirlr, ima iape tako ve ike da rnu odsovaraju dleije (ipelice broj

181

,

-d,Ery

W

lir

TNNT5SWORLORTCORD5.COM 12t

.-# s!

DRUSTVO

FANTASTICNO VOCE I POV *

NAJSTARIJA

HORIIKULTURALNA IZTO'BA llortik!Ltura no dr!itvo

NAJTEZE VOCE I POVRCE TE2INA

votE/PovRcE

Pennsyvan je odr2ava ohi ade phij5ku z oibJ cvileca u

Phiadelphij u amer akol sav€rnoj

d.z.v

Pennsvlva.iL od

6

p. a 1829

oiba iije odrza.a sano 1918 I od

z

1943. do 1946., zboq sudje

!

5AD.a

-:--.

ovaija

dva sviets[a rata

NAJVECI FESTIVAL tEiNJAKA T'odnevni gilroysk lenival ieinjaka svako ljeto okuplla oko 130.000

osobauGkoyu

! K:lifornli!

5AD u. Posjet tej mog! kuiat razne rne hrane 5 okusom aeinjaka, od 2

. {!_

*

'.?

NAJTEZI PUMMELO

A

oibe.r) je voie koje rane u j0go6to(.ota2r,r lapanac 5eiji 5onoda predrtavlo je

re:ii€

4,86 kg

ia

n.tjeca.ju Banp€,yu ! gradu prelekturi Kumamoto 28. sljeinja 2005.

F

ed er

SAD

!,

!

Fresnor

!

Ka

u

iJornlli!

nnosio je 58,4 cm u naji rem

d Jeju kad

P\nhetalcittut gtandb

pr mleraI

NAJVECA NARANTA

Promler.alveie nara.ie, uzgoiene !4! AmerlIana.a Patr.ka ]oanne

te 2mjerena

15 lvib.la 2005

.

NAIDU'A SPAROGA

Kanadan Harry iCatron W lems€ prednav Lu 2 ntopada 2004

.aldu2! iparoq! na aleiu, d!9!.:k 351,7 cm, .a manifena.j Port E g n Pumpkinfest u Ontar

.

j!

u Kanadi

NAJDU'A TIKVA Najdurr tikvu na 5vletu od 2,91 m uzgojiole Kanadan n Crant McGreqoL

T kva ie

pred(aljena i zmjer€na 2. istopada 2004. na Pon

";

.

NAJTEZI

MANGO 'It

.*

'\t

NalteZi mango na svijetu pr padaoje 50rtizvanoj Keitt rez o je 2,46 kq Prednav la ga je Coleen Porter Ka lua Kone

t

u

lnopadu

+. 124

2005

UZGAJNAt

oATUM

(rapan) ?005 1992 AilhoiyLanor(Aun,a la) 2001 a- Nea e (Ve,ka 3r irn la) B,a.Car (k(Ve kaBrtan'la) ?00t 1991 lohn Nr.ry Elane(5AD) 1992 Berna,d Lavery (vc lJ 3, taniLJ) 1939 Bernaro lavery (Ve ka Brran ra) 1925 R. strar (Ve ia sritanla) 2004 s(oti N,rard e Robb (5a0) 1993 John Evrn! (SAD) 1999 ALan Fat:e6ey (Ve ka Britanla) 2003 s.ori i Mardie Robb (sAD) 2001 21,69I Gerardo i/aggip nio (lta Ja) 2S,25 k9 Sernard lavery (Ve|ka Sriranila) 1990 2001 124 kq Alred r cobb (ve ka Brraira) 1935 r,19 (g Robe( K rkpatrnk (sAD) l99l 6r,049 K A(her (Velka sriianla) 2O0r 42,3 k9 Robert$'eber (Ausiralija) 1995 I06 [9 Debb e Nazeiton (aunra ]a) 34 6 kg George iM.rgaret klDrtarer (5AD) l00l 2O0r 19,2 k9 s.ori Robb (sAD) 200d 29 kg Dave es (SAD) 2002 3,l kq fted atarron (Ve ika 311.i la) ?003 5,26 k! Aharon shemoel(zrae) 2005 246 kq Co een Pone,15aD) 2005 62lq Ma,k 3a9q! Ve l, Brc^ r) 1993 160 e T..yslate'y(Nov 2eand) 1994 7,24 kq Meltdn e (Ve (a B, tan'Ja) 1930 4,73 kq Co in Mooro (Vo ka Srrai lJ) 729 9 Par fiday (SAD) 2002 1999 2 1 kq waren Yeoman launralila) 1994 3,06 kq E Kamuk (Papua Nova Gr'neja) 2001 1,04 kq Kalherine Mu.ph.y (SAD) r99a 3,5 k9 K 5 oane (Ve ka Br;ta^ila) l7 kq Manue Pd/ez Pa,ez (Spanrollla) 2004 4,36 (g ter Sonoda (lapan) 2001 2005 666,32 k9 Lary che.[on (sAD) 2aa2 2,14 k9 Edward Narod M(K nney (5A0) 2003 ll,1 kq Manabu Cno (raprn) 1935 2,67 k9 E stone ive la Brtanla) 1932 10,5 kq Ned Kati(h (Au5ta lja) 1991 436 tq 5teve Houl (Kanada) 1933 2lrg c AndeEon(Ve ka Brtaniia) ]99q 34,15 k9 s.oft [4ard e Robb 6AD) 1936 3,51 [q G Graham (sAD) 17 7 kg s.od Mard e Robb 6AD) 2004 2005 121,93 k9 Loyd Siqhl (saD) <9 199 {9 21,4 (q 79 15,37 kg 3,1 tq 56,24 kg 19,05 kq 294 kq 3,61 kq 2a,6 k9 23,7 kq r,Sa

c.saiolwasak

.

NAJVE.E GADANJE HRANOM

Blio! b z! Va 9od.e p05iednle 5r lede u miesec! koovozu odr2ava i€nl valrajii.a,la lomatna Pr b uno 38000 lld 2004. medlobno se gadalo 5o(o U

Spa.loskom grad!

enciie, svake s€

r25tona

EliG

Na

kaj!

bltke,

!

(e i

u Gma zateknu prekivcn su umakom od rajice Rlek€sokaod €li.e, kole mogu bit duboke ido 30 cm, teku gradom a€ dokvatrogai jmrkovma n€ isp€ru uli.e iliude sv kol

5e na

NAIVECA VO'NA PIIA : i.ovlRotary k uba o iver iz :-:anske Kolumbije u Kanadi ispekli

NAJUSE BIUKE

BIUKA

14 srpnja 1990. pitu od vlSanja ..ria je reiila 17,11 tona.

:-

NAJVECA

VO.

A SALAIA

Bila ie izloiena naqlav_

rJkarna koplla

prcvinciji chanchamayo 27. 7. 2003.

(cole,,

l1:j

2,5

m

2,7em

Davd

20M '998 2001 2001

2004.

199t

Bernard Lavery (vehla Bttanra)

(SA0) (sAD)

Najduiu budcu nasvlj€tu od 2,2 m p€dstavio je 17.10.2003. Nijemac Klaus schoenemann, koji lu ie uzsojio u svom vrtu u Hagenu u Njemaikoj.

Nan.y Lee spilove

2004

Ressle Kirkman

1999

(aorm6l 3,7tm lzvrinlodbor Cosmosa, o[ayama, Japan 2003 2004. 7,74 m D. M.Wil .ms6AD) Panuk 1979. 1,55 m tM lowe (Ve ka Brltaniia) Sunovrai OOcm Rdgnd c P Va<ur -aqrng rsrPd\ldr -ool i/d.!(al . Fukrija henFti.a) 11,4m Reinhard sielkr (NFmlaka) 2005 2003 1,75 m BoC, Baptistitko sveutil Ete z Honq

NAJVISA SEEERNA TRSKA

NajvBa ieaema t6ka (saccharum o#i+ narum) blla je vlsoka 9,5 m kad je iz-

rnjerena 21.2.2005. lzladaje u

P€riin

1,39

vdu

n

Giancarlo zigante je 2. 1 1. 1999. bliru hrvatskog mjerta Buia naiao bljell tartuf (Eutuberaceae 1,31 kg

procijenjeno je da vrijedi 5080 dolara,

4,37 2,19

m m

Lauc Liang

5,3m

.

Ru: n

gn

(samo5raan)

403

(sAD)

Aryind, Rekha, Ashhh

iz Aldebursha u Sutrolku

vellkoj Britanijl u rujnu 2005. u

.diia)

Bemdd Lavqy (Velika

Britanja)

(sAD) m Pau u sharon Pa umbo (sAD)

2001

1994: 2005.

m Anne I Charle5 Grant (sAD) 9,5 m M,venkarelh Gowda (hdija) 7,76m M Hetns(Nzozem5[a)

Sun.okret * Razliak Rai(a

164,5.m MaBaret Lp{omb

19,8h \,r"'rlu 3,22

m

3,81

m

e

-ld, La_(a5hne.

1986.

(sAD)

2005

v Btrd"ja

2000

ArthurCash

waLa.e

NAJTEZA CIKLA

svlh vremena tei la je ju je Brltanac lan k9.lz ozlo 23,4

Najtei. cikla

Neale na Na.lonalnom

izlo:io ie amerikanac tarry ch€ckon na manifesiadji

*br

bundeva Pennsylvanije u 1. lktopada 2005.

rvlelody Waqner (sAD)

W JEi

BUNDEVA

2002.

Konstantinos xyrakis i

Everetr

a NAJTEZA Bundevu ietine 666 kg

27,7

+. !

svijetu teula je 7 s, a urgojo lu le Brlan Carllck

19?91

lRashml

sara Gurerbock (SAD)

t

BOROVNICA

2001.

Danelle, Gabriele

Nema

NAJVE.I TARTUF

(19,5 x 12,4 x 13,5 cm), a

* NAJTEZA +

Mi.helle Kaietly (taD)

lndijca M. Venkatesha Gowde r gmdu [4j oreu u indijskojdrzavi Kamataki.

tubertezine

'{

LJresnica

NAJDUUA BUEICA

.

4,61m

4,14m

^omtrgu peruaiskog grada La |"l€r.eda

-

DAIUM

Brenner(sAo) t5 m ADdu Ma3loor (nd d) 14,1m Staron Rorie (sAD) siljkagcha 2,3 d Par (e i tteve A non (sAD) Prokulica P ditS. Munii(ndiF) ugojei) 21,3m Kaktus(kuino 2,74n lohn Priedni€kr (velika Eritanlja) celd

..sanzacija La Floida pripremila je ".lveau voanu rrlatu na svijetu kola je

:3i a402ione.

VISINA UZGA'NA.

ttt (anatantut

J's

HI {N E9

pruennvu divovskoq povraa u Sonrersetu u Velikoj

Britaniil 7. rujna 2001.

* .

NOVI REKORD NOVOPOSTAVTIENI REKORD

NEW C} WORLD RECORN

onustvo

a

1

FIIRANA I PKE I

.

.

IiIOVI REXORD

NAJvEeE... . ilalvEtE aaGEl

t'lovoPoslAvuENr nftoRD

8a9e/ p<ivo teiko 191,7 kg itpek a je

PEcrvo

ameriika tvnka Brueggeu Bage 5l zlotila 9a .a New York State Fairu u

Geddgu u ameiakoj eveznoj dr:av

*

NAJSKUPUI SENDVIE

New Yo.ko

.

27 kolovoza

2004.

NAJvEet ooRUaAK povod! 40. godiinjke tokoladnoq

se^&ia McDonald nazvan je po svom tvo(u, Sritancu

U

scottu Mc0onaldu, kuharu

29 svibni.2cos. p.ip.avljen je dor! ia k za 27 854 @b€ u Geqnkirchenu u

iz

tqovine Sellridg€s

namaza Nutella (Fere.o, Njemaika),

!

Londonu u Velikoj Ernan ji Prodaje re za 85 funti(147

t

dolar.) i$ddi2500

NATVEO VAUUSAK

Najveii valjul.k od rite nad la j€ lvrtka Ocean Emp,re Food Shop {Holdlngs) L1d 0 Metro C tyju u Hong

GINEBox

2l

svibnja 2005 V.lluiak bro teiak 600 k9. te Kongu

*

NAJVEC| FOCACC'A KRUH fo.a(ia k.oh teiak 2800 k9 kpekli su Ia ijaniPetro Catu(i Antono Latte 0 Mottoli u Taranru u

ralji 6

*

kolovoza 2005.

NAJVEcA RTBUA TRZ tcA

I{AJVECA KUTIJA

eoKoLADt{tH n-oatcA sanojiod dviju ki3kikise oq kruha kojije iermenurao 24 sata.

K( Kat OenE, Srednl stok) izradila j€ kuttu tokoladnih plGkateiku r700 kg

Lzmedu kruha na azise

centru Burlunra. u Dubaju u Ujedi.

5endv a se

za fen va

Swet Surpris

u

irgov.(kofi

nlenim Arapsk m Emnati'na 30.5.2005

ma5lraju'!ka.na, hrane

t

klasitne qrazbe), svj€Za

Pe( vo r ( .netom

paneta,.naio.eza od (mih ra.tufa. sn bze de

Bouse of Bread u

lV

Creeku

Wash ngior,5AO) 15. istopada 2005

prelilenoultemavokada, paaelina

5

cryenim paprom

i

,enfom te enqlesk€ rajaice.

*

I{AJVECI DONER KEBAB

*

$ I

Najvetib'od od nadoleda izrad aje tvedrka tunka Heng ass sve/ ge AB 8rodjereiio856,5 k9, a boj€ Elolen

Kungnddgirden

u 51och

t

Spanlolska tvnka CINEEOX napravila le po(ij! kokica obujma 48 mr. Kutljaje ispunlena kokicama

za8et

nazabavi u

5ali Geroniu Spa.io 5koi 15 rurna 2005

.

t{.iveca lopta od kokica t€t

a

le

1406 kg, a izradilo ju je 40 dobrovolaca

holmu u Svedskoj18. travnja 20c4

*

O NAJVEEA PORCIJA

KOKICA

I{AJVECI BROD OD SI.ADOI.EDA

0 parku

Ooner keb.b leiak 4r3 k9 prip,emljen je u Maroosh

1r

zem.lja. zaposen cisu 2003. obrad nevjerojarnih 515.409 ton:

I

I{AJVECE

PECIVO S CIMETOM teiko 1 I 1.8 k9, poput dvij! od,adih iena, 5pekaje pekari (a

quSara

:..

vediinje trin ce u lapanu, o.jvei. je riblja trznica na sv jelu kola uvozivije od 450 v6ra mo^kih proizvoda iz 50

f:m Nobe Pop(om u amerikoj eveznoi d.Zavi low 12.lipnF 2004. na

ITAJVECE

JELo oD SKouKt Applause Feniva u u

sai.ta od

2

roie ikotki,220 kq luka,

70 k9 mrkve,50 kgaeinjaka.5 kg

a

Nolomlui'iom

te t'ere de

i

6)

r,stopada 2004

p€r

llja

170 rara vina pripremlieia re ia si ma.luefrisi. nna, 20 irara maslinova

5w lvleru

!

lolr

/es Re.o/dr ! 5t Ple(e F,a.clskol 5. rulna 2001

.

r{AJvEet sEirDvtc

Ameri(ka t!.lka wiid Woody! Chil aid crilliz Rosevilea u Iti(hi9an! pripremila je 17. oiulka 2005 qolemisendvii r govedinom i senfom terak 2,467

je bio debeo 5,34

*

tona sendvia iirok 1,6 m.

m

NAJVEeT

IOM YUNG KUNG Odjelza indu(iFku prom dtbu itorizam tailandskog

nradloje

Minietartva trgov ne (udenoga 1999. n.

18.

Patly Beachu u tallandskom qradu chonbur najvea tom ylng iung (vBta ja} o

\ -

Ito

GulNt{E5s woRL0 Rt(oR0t toot

D.lnl4e

rai and'ke tuhe)na 5vJelu.

Skuhanole ukopno 5000 litara j0he, ito je dovoljno da 5e napln viie od 60 kupaoniakih kadal

\

. \"

^Jilt*.

* $tAJVEer.)

JESTE LI ZNALI?

STAPIC MORSKE HRANE

Kod ku.€

.

rr#l

ietvrtka

velikoj Btitznii pripremio 16. srpnja 2005. pileae

r tajlandskoj provinclji

Xli conshohocken, a hrenovku amedaka

Tortu dusu 2663,