*
NAJDUUA
MtsUA SVEMIRSKOG
\
OOIJELA
I
I
amerilki anronaut
Bilt\,,tdrthur izba.i isL
l
veljaae 2006. naro rusko svemirsko
odijeo O.i.n M i, Nledunarodne svemirske postaje. opr€mljen odaiilj.iem, 'Sultsat 1' emitirao je gotovo 3500.adioporuka i podataka o temperaturiunuta. odije a, koje su dujali radioamater na zemlji. Po5ljednji prijen05 iz odijela '5u t5at.1' prlmljen i€ 18. !ellaae 2005., malo prije nego 3to mu se
* PRVA PAUKOVA +
iIAJNIZA TEMPERAIURA KOJU JE SWORIO EOVJEK
A *
* NAJDUZI MODEL UGUIENE NANOCIJEVI
Model !s jiine nanocijevi kojl sadd 65.000.tom. usljika konstrui.an je 22. travnja 2005. Studenii l nanoznanon i tehnologiju
saD'u dizajniralisu je od
Natn
NAJOUUE IZMJERENO
t.
PRODULJIVANJE
loviek znosi450 p kokelv ia (0,00000000045 K znad ap6olutne
VREMEiIA
nule, najniie moguae temperature), a
Celiriatomska s.ta od c€z ja prenesena su u istopadu 1971. zrakopovima oko sviiet. nakon ato 5! sinkronizirani s .elerentiim satovima u ame.iakom pomorskom opservatorlju u amer akom qradu Washingtonu, kako b se zmier ll uainci koje je predvidie a E nsteinova specljalna teorija re.tiv.osti. Kad su letjell prema zapado, 5alovi su doblli 271i 7 nanosekundi, a kad su letleli prema istoku, izgub I 5! 59 + 10 nanosekundi. Vremenska razlika
uzroko!ana je zemljinom'otacijom. Mole(ular Vitiont. Model
I{AJTOPLIJI PLAMEN
duiine 360 m demonnrira
Naitopllii plamen nvoren u laboratoiju nviG uglliani subniv d (caN,), koji prltlaku od I atmosfere pr rodno qori plamenom kojiposti:e temperaturu od 4988 oc.
MREZA U SVEMIRU
t€mp€ratura koju je ttvorio
Arabe a iAnlta, dvije Zenke pauka kr iara (Arareus diademdtus), poslane su 1973. u svemirn. ameidku svem rsku post ju skylab u m6li
post gla ju je ekipa znanstvenika pod vodrtvom Aarona Leanhardta
t
Skylab
3. zabrane
su za eksperlment
ulvdit
pa!.ipetu
Iehnoloakoq innitula
eijije ciljbio
^4asedusetttu Cambrdgeu u 5Ao u. Pritakoniskim lemperaturama mater la popr ma novo stanje poznato pod nazivom Bosetin-
Silaje to zamirao ameriake nudentke ludy
steinovkondenza! a atomi se u tom stanju ponairju kao jed.n 'superatom
iomalnog oblika, pautina je bila finja nego na zemlji ir.azliiitom
znanstvenicl tada mogu
lpotijebiti
maqnetna polia da izolkaju idodatno
.
kako
mrcrLr u bestezlnskom nanju.
[,liles lako su pauci ispleli
mreU u
debljnom nlti, za razliku od pauiine zemaliskih paukova,
iie
ru niti
.
NAJSMRTONOSiIIJI I(EMIJSKI SPOJ KOJI JE gIVORTO cOVJEX Spol 2, l, 7, &tet6kloro.dibenzo-pdiokin il ICDD nalsmitonosniji je od 75
lultenko je
poznatih dioksina, kancerogen h nut prozvoda mnogih rdunrj*ih pmcesa, a 150 oco putaje ot'ovnijiod (ijanida.
NA',SMRDUIVIJE TVARI
uk€j tor
nski predsjedniiki kand dat Vik.
lleeiko
otrovan je 2004.
koncrtra
tom ainoq TCDDa ! omjeru 1m i6tic na mi iladu no odgovara jednoj kapi u cidemi z prilwoz benri.a i dtuga je
najv€G ko iaina ikad izmjerena u iovjeku. preZiv
q
lako
joi pau od
oit*enja unutmjih organa i klorakni, bolen koja unakazlje ko2u.
Naj,md jlvije tvai koje postoje stvorio Io su who'Me7 i U5 Govemnent Standatd Bathrcon Malodat lstanda tdni zahadtki snrad aneriake
je tovjek
y/dde), a
edde
pet odnosno osam
kem tsk h Fstojaka.
sathloon Malodor
+. o NAJVEfii nuae GoLDBERG R,be Go/dberg je urcdaj aiji je izum nadahnlo inoimeni ameiaki cdaa nipova i dobihik Pulitzerove nag/ade kojije osmislio i(ri.o prctj€rano slozene izum€ namijenjene najjednonavnijim zadacima. Najv€ai Rube Go/db€rg svih wemena sanc jao Fod 125 operacija, a konstrunali su ga t anovi amer ikog oruitva profesionalnih inienjera Purdue (fotografnani 2005.) na godiinjem natjecanju Rube Go dberg 9. travnja 2005. Pobjedniakiuredaj bio le namjenjei zamj€nibaterlja u bate' lskoj wjetiljcl, ali taj jednonavni zadatak iwodi uz pomoc velikog broja
svakodndnih pedmeta poput lsievaaa za pralinq biljaEkih kuqlii kotata bicilla_