Dragi čitatelji, mali i veliki! Evo nas opet!
Evo i treći broj Kovaĉa je ovdje. Pratili smo zanimljivosti koji su obiljeţili ovaj mjesec. Kao i do sada prikupljali smo podatke, istraţivali, fotografirali, pisali, ispravljali. Pripremili smo Vam
slijedeće:
zanimljive razgovore s uĉiteljem njemaĉkoj jezika te uĉiteljem kemije. Doznajte kako smo obiljeţilji dan sjećanja na Vukovar te koje smo humanitarne akcije pokrenuli... Posjetila nas je i jedna knjiţevnica. Sve ovo i još mnogo toga doznajte ĉitajući naš list. Ĉitajte i uţivajte! VAŠE UREDNIŠTVO SADRŢAJ (izdvojeno): Razgovor s uĉiteljima Dan sjećanja na Vukovar u našoj školi
Humanitarni dan u našoj školi Nove rubrike: Humor i Eugen savjetuje
Kova
<
list OŠ Ivan Goran Kovaĉić, Štitar Broj 3, studeni, 2012. Kontakt: Adresa: Školska 23, 32274 Štitar Tel:/Fax: 032/847-006; 032/847-994 E-mail: os-stitar-004@skole.t-com.hr
UREDNIŠTVO: Nastavnica Dajana Jozanović te uĉenici 8.b: Eugen Buzov, Matea Debak i Marija Filipović; 6.r: Silvio Ţivković; 5.r : Ana Biberović.
1
Bitka za Vukovar poĉela je 25. kolovoza, a završila je 18. studenoga 1991. slomom obrane grada koji je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu.
U našoj školi smo obiljeţili "Dan sjećanja na Vukovar". Za poĉetak smo pogledali video Vukovara u Domovinskom ratu. Zatim smo pogledali prezentaciju, a onda su uĉenici 6. razreda proĉitali pjesme Siniše Glavaševića.
Stradali Vukovarci i stradali mještani svih drugih gradova i sela koji su morali napuštati svoje domove i kojima je oduzet ţivot ili zdravlje u ime navodno viših ciljeva nego što su pravo na siguran ţivot i miran dom, zavreĊuju da sjećanje na njih pretvorimo u trajno poštovanje njihove ţrtve.
Tada je Dario Ţivković, bivši uĉenik naše škole, odsvirao pjesme na tamburici. Po završetku nastave, pedagoginja je s nekoliko uĉenika 6. i 8.b razreda otišla zapaliti svijeće. Izmolili smo molitvu Oĉe naš te zapalili svijeće.
2
...podrška projektu Marijini obroci
Marijini obroci su inicijativa pokrenuta da bi uspostavila projekte prehrane u školama smještenim u zajednicama gdje su siromaštvo i glad znaĉajna prepreka tamošnjoj djeci u stjecanju obrazovanja. Ovu inicijativu provodi udruga Scottish International Relief (SIR) osnovana 1992. godine za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Tada su se pridruţili jednom od konvoja humanitarne pomoći koji je iz Velike Britanije išao za MeĊugorje. Nakon toga se rad udruge tijekom domovinskog rata širi i na Hrvatsku i mnoge druge zemlje. Hrvatska udruga Marijini obroci osnovana je u srpnju 2009. godine sa ţeljom da barem djelić te dobrote i solidarnosti koju smo osjetili u najteţim trenucima domovinskog rata sada vratimo onima koji su u većoj potrebi od nas. Danas ista udruga koja je nas pomagala za vrijeme domovinskog rata, u najsiromašnijim zemljama svijeta svaki dan hrani više od 400.000 djece.
Projektom dnevnih obroka djeca dobivaju poticaj da dolaze u školu gdje stjeĉu potrebno obrazovanje, a obrazovanje predstavlja bijeg iz siromaštva. Za oko 75 kuna jedno dijete tijekom cijele školske godine dobiva u školi jedan topli obrok dnevno. Dana 23.11. se ponovila u našoj školi akcija prikupljanja boca koji je prije godinu dana predloţio, sada već bivši uĉenik, Ivan Skejo. Prikupljeno je 227 boca. Jednostavnom matematikom dolazimo do iznosa od 113,50 kn. Prikupljeni novac bit će uplaćen na ţiro raĉun udruge Marijini obroci. Pedagoginja Mara Ĉović je za angaţiranosti u akciji prikupljanja boca pohvalila sljedeće uĉenike: Marijanu Mikolić (6.r), Mirnu Lukaĉević (6.r), Silvija Ţivkovića (6.r), Marinu Madţarević (8.b) i Andreju Filipović (8.b). Planiramo još nekoliko humanitarnih akcija u školi jer...lijepo je pomagati... Jedna od njih je prikupljanje poklona za tombolu koja organizira udruga Golubovi iz susjedne nam Ţupanje .
3
Ime i prezime: Danijel Ćorluka Datum roĎenja: 20.9.1982.
Školovanje: Fakultet za biologiju učitelj kemije
i kemiju u Osijeku
Kada i gdje ste roĎeni? 20.9.1982. u Vinkovcima Gdje ste pohaĎali osnovnu i srednju školu?
Osnovnu u Vrbanji, gimnaziju u Vinkovcima.
“ Učite s
Kakav ste učenik bili? Vrlo dobar i odliĉan.
razumijevanjem!”
Koje osobine ne volite kod ljudi?
Dvoliĉnost i licimjerje.
Ime i prezime:
Koje biste grad voljeli posjetiti?
Kruno Šarić
Perth.
Datum roĎenja: 25.2.1985.
“ Budite snalažljivi!”
Školovanje: Filozofski fakultet
učitelj njemačkog jezika
u Osijeku
Kada i gdje ste roĎeni? 25.2.1985 u Vinkovcima Gdje ste pohaĎali osnovnu i srednju školu? Od 1.-5. u Švicarskoj, a od 6.-8. u Ţupanji.
Kakav ste učenik bili? U osnovnoj vrlo dobar, a u srednjoj odliĉan. Koje osobine ne volite kod ljudi? Licimjernost i zlonamjernost. Koje biste zemlje voljeli posjetiti? Škotsku i Irsku.
4
Moţete li se opisati u nekoliko riječi? Kompleksan, istraţivaĉ.
Zašto ste se odlučili za ovo zanimanje? Zato što sam više sklon znanstvenom naĉinu objašnjavanja. Čime se bavite u slobodno vrijeme? Sviram
Naj... film/ovi: nemam
Neostvarena ţelja? Nauĉiti svirati još neki instrument osim tambure.
glumac/ica: nemam knjiga/e: Kafka-Proces. spisatelj/ica: Ruski realisti. predmet/i: Biologija. citat/izreka: Volja iznad razuma.
Jeste li imali kakvo neugodno iskustvo pri izvoĎenju pokusa? Eksplodirala mi je tikvica i izazvao sam poţar.
Čime vas se uvijek moţe razveseliti? Kad uĉenici slušaju i shvate.
Zašto ste se odlučili za ovo zanimanje?
Savjet učenicima?
Zato što sam išao u osnovnu školu u
Uĉite s razumijevanjem!
Švicarskoj pa sam već tamo nauĉio jezik što mi je olakšalo studiranje. Naj... Što vam je najzanimljivije u poslu?
sportaš/ica: Davor Šuker.
Volim raditi sa djecom i prenositi im znanje.
film/ovi: povijesni filmovi
glumac/ica: Denzel Washington. Bavite li se sportom? Kojim?
knjiga/e: povijesne knjige.
Nogometom.
spisatelj/ica: Kljaić. predmet/i: njemaĉki jezik i tehniĉka kultura.
Kojeg sportaša biste ţeljeli upoznati?
Michaela Schumachera. Koja vam je utakmica ostala u sjećanju (kao igraču, navijaču ili sucu)?
1998. Hrvatska-Njemaĉka 3 : 0 za Hrvatsku. Što biste savjetovali učenicima? Budite snalaţljivi.
5
Od cigareta ćete uvijek imati neugodan miris iz usta kojeg se vrlo teško riješiti bez obzira koliko se trudili. Neka su istraţivanja pokazala da pušaĉima prijelomi kostiju sporije zarastaju. Pušaĉi imaju hladnija stopala i ruke zbog sporije cirkulacije.
S cigaretom u ruci nećete izgledati kul i privlaĉno. Postoji stotine drugih, boljih naĉina za to. Ako ste ikada ĉuli pušaĉki kašalj kod starijih ljudi (ne zvuĉi baš lijepo, zar ne?), dobro razmislite ţelite li tako zvuĉati jednoga dana.
Žuti prsti, loš dah, suho grlo, nadražujući kašalj, smrdljiva odjeća. Sve su to simptomi jednog pušača. Trebate li još koji razlog zašto izbjeći pušenje? A što mislite o raku pluća, oslabljenim kostima, čirevima i suhoj naboranoj koži?
Pušenje je pogubno i za vaš novĉanik – stavite na papir koliko potrošite svaki mjesec na cigarete i pomnoţite to s 12. Taj biste novac na kraju godine mogli puno pametnije i zdravije iskoristiti, zar ne? Ako pušite, zaboravite na biserni osmijeh! Zubi pušaĉa brţe se kvare i poţute te puno ranije poĉnu ispadati od zuba nepušaĉa. Dim cigarete sadrţi ugljiĉni monoksid koji smanjuje protok krvi u koţi te je ostavlja suhom, sivkastom i bez zdravog sjaja. Istraţivanja su pokazala da pušenje ubrzava starenje – pokazalo se da pušaĉi izgledaju starije najmanje 1,4 godine od nepušaĉa iste dobi. Pušenje moţe utjecati na nesanicu, a pušaĉi su općenito slabijeg zdravlja nego nepušaĉi. Pušenje uništava okus hrane testovi su pokazali da okusni pupoljci ili papile pušaĉa imaju i drugaĉiji oblik od onih nepušaĉa te da su manje povezane s krvnim ţilicama, što dovodi do smanjenog osjećaja okusa.
6
Ako vam ni do sada nabrojano nije dovoljno za nepušenje, ovo će vas sigurno uvjeriti... Ovdje moţete pronaći popis najštetnijih sastojaka koji se koriste kako bi cigaretama popravili okus i poticali na ovisnost o pušenju: •Amonijak (koristi se u sredstvima za ĉišćenje) •Arsen (nalazi se u otrovu za štakore) •Benzen (koristi se u proizvodnji boja te sintetiĉke gume) •Butan (plin kojeg nalazimo u punjenu upaljaĉa) •Ugljikov monoksid (otrovni plin) •Kadmij (koristi se u baterijama) •Cijanid (ubojiti otrov) •DDT (zabranjeni insekticid) •Etil furoat (uzrokuje oštećenje jetre kod ţivotinja) •Olovo (otrovno u većim dozama) •Formaldehid (koristi se u konzerviranju preparata) •Metopren (insekticid) •Maltiol (diabetski zaslaĊivaĉ) •Naftalen (koristi se za tjeranje moljaca) •Metilni izocijanat (curenje ovog plina iz jedne indijske tvornice ubilo je više od 2000 ljudi u Bopalu 1984) •Polonij (radioaktivni kancerogeni element)
"Maturalac" (Knjiga je uvrštena u popis lektire za 7. razred osnovne škole), koji dobiva Nagradu "Mato Lovrak" za najbolji roman za mladež objavljen u 1993. godini, "Mama, pazi pas!“, "Sve zbog Ane” te "Ljubavni slučaj mačka Joje" . 1.Recite nam nešto o sebi? -RoĊena sam u Zagrebu, gdje sam pohaĊala sve škole. U Veĉernjem listu radila sam 30 godina. 2.Kada ste prvi puta poţeljeli pisati i zašto? Što vas je potaklo na pisanje? -Pišem cijeli ţivot, a u ĉetrdesetima sam poţeljela napisati prvo djelo. Potakao me sinov maturalac, dolazak prvog raĉunala u našu kuću i slobodno vrijeme. 3.Kako su knjige nastajale, odakle crpite inspiraciju? -Inspiracija mi dolazi iz obitelji, doţivljaja i dogaĊaja, ukućana i kućnih ljubimaca. 4.Kakav dojam ţelite ostaviti na čitatelje vaših djela? -Pokušavam ih nauĉiti neĉemu na zabavan naĉin. 5.Jesu li u pojedinim knjigama opisani stvarni dogaĎaji? -Da. 6.Otkuda ime mačku Joji iz Vašeg romana? -Maĉak Jojo dobio je ime po mom roĊaku.
7.Koja Vam je bila omiljena knjiga u djetinjstvu i zašto? -Pale sam na svijetu. I danas mi je to najdraţa knjiga iz tog razloga što mi je to bila knjiga koju sam prvi puta samostalno proĉitala. 8.Tko Vam je uzor u pisanju? -Svi dobri pisci svijeta. 9.Koji vam je naluĎi dogaĎaj u školi? -Bio je to ispit iz fizike. Razred se nije bio pripremio baš najbolje, pa su deĉki izmeĊu ţarulja i kontakta stavili papiriće te je tako nestalo svjetla, a bez svjetla nismo mogli pisati ispit. Profesor to nikada nije doţivio i svima nam je podjelio petice iz strujnog kruga bez pisanja ispita.
10.Pišete li neku novu knjigu? -Trenutno se odmaram i idem po raznim školama. 11.Koji je Vaš savjet za buduće pisce? -Puno ĉitajte! 12. I za kraj, kako vam je u našoj školi? -Puno vesele djece što znaĉi da vam je jako dobro!
7
Pita tata Pericu:- "Perice, jesi li popravio ocjenu iz fizike?
"Kaţe Perica:- "Nisam tata, dnevnik je bio kod nastavnika.“
Otišao Perica u školu i uĉiteljica napiše mat. zadatak na ploĉi i pita:- "Moţe li tko riješiti problem?“
Marija Madžarević, 7.r
Kaţe Perica:- "Mogu ja! "IzaĊe pred ploĉu, uzme spuţvu, sve obriše i kaţe:"Riješen problem!“
Profesor kaţe uĉenicima: -"Tko odgovorii na sljedeće pitanje, moţe ići kući! “Perica ustaje i baca kredu na ploĉu. Profesor će:- "Tko je to uradio? “Perica:- "Ja, odoh kući, ćao!“
Uĉiteljica upita Pericu:- "Perice, da li ti tata još pomaţe pri izradi domaće zadaće?“
-"Ne više, ona posljednja jedinica ga je totalno slomila!“
Priča o gradu Odustajem od svih traţenja pravde, istine, odustajem od pokušaja da ideale podredim vlastitom ţivotu, odustajem od svega što sam još juĉer smatrao nuţnim za nekakav dobar poĉetak, ili dobar kraj. Vjerojatno bih odustao i od sebe sama, ali ne mogu. Jer, tko će ostati ako se svi odreknemo sebe i pobjegnemo u svoj strah?
Kome ostaviti grad? Tko će mi ga ĉuvati dok mene ne bude, dok se budem traţio po smetlištima ljudskih duša, dok budem onako sam bez sebe glavinjao, ranjiv i umoran, u vrućici, dok moje oĉi budu rasle pred osobnim porazom? Tko će ĉuvati moj grad, moje prijatelje, tko ce Vukovar iznijeti iz mraka? Nema leĊa jaĉih od mojih i vaših, i zato, ako vam nije teško, ako je u vama ostalo još mladenaĉkog šaputanja, pridruţite se. Netko je dirao moje parkove, klupe na kojima su još urezana vaša imena, sjenu u kojoj ste istodobno i dali, i primili prvi poljubac - netko je jednostavno sve ukrao jer, kako objasniti da ni Sjene nema? Nema izloga u kojem ste se divili vlastitim radostima, nema kina u kojem ste gledali najtuţniji film, vaša je prošlost jednostavno razorena i sada nemate ništa. Morate iznova graditi. Prvo, svoju prošlost, traţiti svoje korijenje, zatim, svoju sadašnjost, a onda, ako vam ostane snage, uloţite je u budućnost. I nemojte biti sami u budućnosti. A grad, za nj ne brinite, on je sve vrijeme bio u vama. Samo skriven. Da ga krvnik ne naĊe. Grad - to ste vi. Siniša Glavašević