II. PRIPREME ZA RAT U BOSANSKOJ POSAVINI 1992.
85
Cilj napada JNA na Orašje bio je odsijecanje na smjeru Lepnica, Jenjić, Vidovice, Kopanice koji je najlakši za napad, a najteže se brani, te otvara s istoka mogućnosti za dalje napredovanje i osvajanje cijele općine. Drugi, ne manje važan, cilj bio je stvaranje ubodne točke za okomito razdvajanje Orašja od Brčkog. To bi bila treća točka s kojom bi se dovršilo planirano okomito rasijecanje Bosanske Posavine iz smjera r.Save (s. Liješće kod Bosanskog Broda, Bosanski Šamac, Vidovice - Kopanice kod Orašja). Snage i područje: - četa rezervnog sastava JNA - Orašje - četa rezervnog sastava JNA - Kopanice - vod JNA - Bukova Greda - jedinica Šešeljevih dobrovoljaca - četnika (povučena iz B. Šamca) - mješovita satnija (4 tenka, 4 prage) - Zapovjedno mjesto i sjedište srpske opštine Orašje - Čović Polje Brčko U Općini Brčko je živjelo 87.332 stanovnika (Hrvata 22.163, Muslimana 38.771, Srba 18.133, Jugoslavena 5621 i ostali 2.644). Hrvatski dio općine ustrojen je u općinu Brčko Ravne nastanjeno s oko 23.000 stanovnika, od kojih je Hrvata bilo blizu 19.000. Sela s hrvatskim stanovništvom se nalaze u sjevernom, zapadnom i djelimice središnjem dijelu općine. Na zapadnom dijelu naslanjaju se na sela s pretežito srpskim stanovništvom općine Orašje (Vučilovac, Lončari, Donji Žabari) i Pelagićevo. Brčko doslovce predstavlja vrata Bosanske Posavine sa strane Republike Hrvatske, ali i iz Srbije preko Bijeljine. To je ujedno bio i zadnji mostovni prijelaz iz Republike Hrvatske u BiH, a od Tuzlanskog bazena odvojen je Majevicom. Značaj Brčkog za ostvarenje srpskog plana okupacije Bosanske Posavine je nemjerljiv. Višestrukim okomitim presijecanjem Bosanske Posavine završena je prva faza okupacije. Druga faza, vodoravno odsijecanje Bosanske Posavine od središnjeg dijela BiH stvaranjem koridora vezana je za Brčko. Održavanje srpskih osvajačkih tvorevina u Republici Hrvatskoj, te preživljavanje slijepog crijeva banjalučkog područja, neposredno je ovisilo o onome tko upravlja gradom Brčko. Time je uloga Srba u Bijeljini i Brčkom bila jasno određena. Zajedno sa snagama JNA, četničkim snagama iz Srbije, Srbi iz brčanske regije trebali su ovladati gradom Brčko, očistiti ga od stanovništva koje nije srpske nacionalnosti i pretvoriti u srpsko političko, vojno, gospodarsko i administrativno središte Bosanske Posavine. Sam napad na Brčko počeli su 01.05.1992. god. JNA i ostale srpske snage, te su ga, najvećim dijelom, isti dan i zauzeli. Snage i područje:100 U vojarni Brčko se nalazila mtbr koja je imala svoj okb T-55. U osvajanju grada Brčko (01.05.'92.) sudjelovali su i: - 1.semberska br. - Garda „Panteri“ iz Bjeljine. 100
Prema kazivanju zapovjednikaTG-1, 1. KK, generala VRS, Novice Simića, autoru (svibanj, 2009.)