I. UZROCI RATOVA NA PROSTORU BIVŠE JUGOSLAVIJE OD 1991. DO 1995. GODINE
35
Ako stvari ne mogu ići u tom pravcu, treba primijeniti drugo rješenje, kakvo je već jednom primijenjeno u Vojvodini, kada je u okviru Austro-Ugarske stvorena Srpska Vojvodina. „Stvaranjem posebne autonomne oblasti u tuđoj državnoj teritoriji Srbi su radili na slabljenju te države, a sve sa ciljem da se u pogodnom trenutku što lakše izdvoje iz nje i ujedine sa svojom subraćom južno od Save i Dunava.“51 Temeljne centralističke, a potom i etatističke52 velikosrpske težnje bile su izražene i u pogledu obrambeno-zaštitnog organiziranja. Njihovi nositelji su se obrušili na koncepciju i sustav općenarodne obrane, jer su republike krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20 st. postale važni subjekti obrane, s pravom na organiziranje oružane snage (teritorijalne obrane - TO) i njenim rukovođenjem. Velikosrbima je bilo neshvatljivo organiziranje bilo kakvih drugih oružanih snaga pored JNA, u kojoj su, u časničkom sastavu, Srbi i Crnogorci imali nesrazmjernu premoć. To vrlo jasno pokazuje nacionalna struktura profesionalnog kadra u JNA početkom osamdesetih godina, što se vidi iz podataka u tablici: Nacionalnost
Udio u stanovništvu SFRJ (% a.)
Udio u profesionalnom sastavu JNA (% b.)
b. kao % od a.
Crnogorci 2,50 6,20 248 Hrvati 22,10 12,60 57 Makedonci 5,80 6,30 108 Muslimani 8,40 2,40 28 Slovenci 8,20 2,80 34 Srbi 39,70 60,00 151 Albanci 6,40 0,60 9 Mađari 2,30 0,70 30 Jugoslaveni 1,30 6,70 515 Drugi 3,30 1,60 48 Tablica br. 1 Nacionalna struktura profesionalnog zapovjednog kadra u JNA (Javor., n.d. str. 88.)
Iz tablice se vidi kako je u profesionalnom sastavu JNA bilo Crnogoraca 2,5 puta, Srba 1,5, a Jugoslavena čak 5,15 puta više nego im je pripadalo prema udjelu u ukupnom stanovništvu Jugoslavije. Hrvata je bilo gotovo upola manje nego je trebalo, a najslabije su bili zastupljeni Albanci. Nositelji velikosrpstva su uvijek nastojali Srbe u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini indoktrinirati i u tom pogledu ih instrumentalizirati - pretvoriti u oruđe svoje politike. Cilj je bio, da se srpski nacionalni korpus u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini oblikuje kao poseban politički i državotvorni subjekt koji treba djelovati u nekoliko pravaca:
51 52
Isto Etatizam - teorija i praksa što većeg udjela ili potpune vladavine države u ekonomskim i društvenim odnosima, vlast državnog birokratiziranog aparata (http://hjp.srce.hr)