Brzo - kratko Dodik s ambasadorom Ingli{em
Entitetsko glasanje ne mo`e biti dovedeno u pitanje Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik rekao je ju~er u razgovoru s ameri~kim ambasadorom u BiH ^arlsom Ingli{em (Charles English) da }e i dalje u~estvovati u razgovorima sa politi~kim liderima u BiH, ali da butmirski paket ne mo`e biti polazna osnova za razgovor, javila je Srna. Premijer Dodik ponovio Banja Luka: Ingli{ i Dodik (Foto: M. Lugi}) je opredjeljenje Vlade RS za evropske integracije i odlu~nost za po{tivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, naglasiv{i da entitetsko glasanje u Parlamentarnoj skup{tini BiH ne mo`e biti dovedeno u pitanje ni po koju cijenu.
Ministar odbrane BiH Selmo Cikoti}
Karad`i}u }e biti dostavljena dokumentacija Ministar odbrane BiH Selmo Cikoti} izjavio je ju~er Srni da }e Radovanu Karad`i}u biti dostavljena sva dokumentacija koju bude tra`io od Oru`anih snaga BiH za pripremu svoje odbrane. - Sve {to bude tra`io i sve {to bude u skladu s procedurom kori{tenja ratnog arhiva bit }e mu dostavljeno. Ministarstvo odbrane BiH tretirat }e Karad`i}a kao i ostale optu`enike za ratne zlo~ine, ni bolje ni slabije - naveo je Cikoti}. Ha{ki tribunal je na zahtjev Karad`i}a pozvao vlasti BiH da mu dostave „materijale o naoru`avanju biv{e Armije RBiH u @epi i Srebrenici u vrijeme embarga UN-a“.
Nove afere u „Naftnim terminalima“ Plo~e
Silajd`i}ev zet ka`njen sa 1.350 KM Vehida Frljka, ~lana Uprave „Naftnih terminala FBiH“ Plo~e (NTF), lokalni sud proglasio je krivim jer Policijskoj upravi nije prijavio anga`man za{titara iz Splita koje je poku{ao uvesti u za{ti}eno podru~je Luke Plo~e. Sutkinja Milanka Or{uli} navela je da je Frljak time prekr{io Zakon o nadzoru dr`avne granice RH i kaznila ga sa 1.350, a Terminale sa 2.700 maraka. Frljak je, ina~e, mu` sestre Harisa Silajd`i}a, predsjednika Stranke za BiH. U Upravu NTF-a postavio ga je federalni ministar industrije Ad. H. Vahid He}o.
Na Univerzitetu Zenica
Promovirano 10 doktora nauka Univerzitet Zenica promovirao je ju~er deset doktora nauka. Rektor Zeni~kog univerziteta Sabahudin Ekinovi} promovirao je doktore nauka u ~etiri oblasti, koji su u protekloj akademskoj godini na UNZE stekli najvi{e akademsko znanje. Omer Hamzi}, Samir Zup~evi} i Emir Nurki}- Zenica: Najvi{e zvanje iz ~etiri oblasti Ka~apor su novi doktori pravnih nauka, doktori knji`evno-historijskih nauka su Muris Bajramovi} i Red`o Butkovi}, doktor ekonomskih nauka Bo`o Vukoja, a doktori tehni~kih nauka Marina Jovanovi}, Sabahudin Ja{arevi}, A. D`. Amra Tali}-^ikmi{ i Muharem [abi}a.
Nakon {to je dobila otkaz
Policiji prijavljene prijetnje [abeti Irfan Nefi}, portparol MUP-a Sarajevskog kantona, potvrdio je da se Nurmedina [abeta, radnica kladionice „Bet -Love“, koja je nakon {to je dva puta bila `rtva plja~ka{a dobila otkaz, obratila policiji u Novom Gradu i prijavila prijetnje od suvlasnika kladionica Igora Bo{njaka. [abeta je ju~er popodne dala izjavu policiji i tra`ila pokretanje prijave protiv Bo{njaka koji negira njenu pri~u i optu`uje je da je uzela novac iz kase. [abeta tvrdi kako nije ta~no da je pronevjerila novac iz E. Ha. kladionice, nego da je uzela svoju zara|enu pla}u.
Tribina SDP-a u Sarajevu
Lagumd`ija: Po~eo lov na SDP-ovce Na tribini SDP-a u Sarajevu sino} je njegov predsjednik Zlatko Lagumd`ija, aludiraju}i na korupcijsku aferu u koju su uklju~eni ~lanovi vodstva te stranke, kazao da je lov na SDP-ovce po~eo kada su shvatili da je izgledna pobjeda njegove stranke na izborima naredne godine. Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} istakao je da aktuelna de{avanja predstavljaju koncepcijski udar na SDP jer ta stranka smeta djeliteljima BiH. S druge strane, gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen optu`io je Centralnu izbornu komisiju da „provodi etni~ko ~i{}enje SDP-ovaca“, dok je na~elnik op}ine Novi Grad Damir Had`i} poru~io da }e se ta F. V. stranka obra~unati sa „bandom i la`ovima“.
8
Dnevni avaz, petak, 30. oktobar/listopad 2009.
teme
ANALIZE Ustavna reforma u BiH - {ta dalje
Entitetsko glasanje treba ograni~iti! Ovaj mehanizam se ne bi mogao koristiti u procesima bitnim za integracije u EU i NATO Dodik bje`i od optu`nice Dr`avnog tu`ila{tva Predstavnici Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava i Evropske unije ponovo }e se naredne sedmice sastati sa bh. zvani~nicima kako bi razgovarali o ustavnim reformama. Me|u u~esnicima s obje strane stola ima onih koji se pitaju „{ta dalje?“ Reforme koje su EU i SAD predlo`ili tokom prvog kruga, jesu brojne, ali je njihov utjecaj na Dejtonski ustav skroman. U tom dokumentu etni~ki identitet i nacionalisti~ka politika temelj su bosanskog politi~kog `ivota.
entiteta. To je, me|utim, minimalno ograni~enje, s obzirom na vrlo {iroko podru~je odgovornosti entiteta u BiH.
Veliki izazov
Prijedlog promjena Prijedlog promjena predvi|a instaliranje uglavnom ceremonijalnog predsjednika i dva potpredsjednika dr`ave koji se bira iz Dr`avnog parlamenta, a daju se ve}e ovlasti premijeru i vladi BiH. Njena izvr{na odgovornost bila bi jasnije i preciznije definirana, uklju~uju}i i sve odgovornosti vezane uz pristupanje Evropskoj uniji. Predlo`enim reformama bi se smanjila, ali ne i uklonila va`nost etni~kog identiteta. Ali, prijedlozi SAD i EU u ovoj fazi su propali. Oni su dobili podr{ku samo jedne od bo{nja~kih politi~kih stranaka. Najglasnije odbijanje - a ono se i najvi{e ra~una - do{lo je od premijera RS Milorada Dodika. On je sasvim jasno kazao da }e braniti ono {to je njegov entitet dobio u Dejtonu. Takav njegov stav uslijedio je uprkos ~injenici da je prijedlog me|unarodnih posrednika i{ao korak unazad daju}i ustupak Dodiku kroz obe}anje da ne}e biti nikakvih zadiranja u tzv. entitetsko glasanje koje njegov najlju}i protivnik Haris Silajd`i} `eli eliminirati. Dakle, koncept po kojem se za Dodikov pristanak i naklonost treba izboriti, nije pro{ao! Mo`da suprotna postavka da rezultat! Me|unarodni posrednici trebaju se vratiti u Sarajevo s usagla{enim prijedlogom u kojem }e nekoliko stvari biti ura|eno dobro, umjesto da se postigne niz polovi~nih rje{enja! Naginjanje dalje prema Dodiku zna~ilo bi ne samo nagrada za nepopustljivost, nego bi i ozbiljno ugrozilo izglede za podr{ku Bo{njaka.
Pi{e: Danijel SERVER Klju~ni sastojak, koji nedostaje iz bo{nja~kog ugla gledanja, ti~e se zahtjeva da se entitetsko glasanje limitira. Ova odredba Dejtonskog ustava nije u skladu s konceptom efikasne evropske vlasti koja je u stanju odgovoriti izazovima integracija u EU i NATO.
Tra`iti protivuslugu od Beograda i Moskve Ne mo`emo vjerovati da }e Dodik sam „nado}i“. SAD su ponosne na svoje znatno pobolj{ane odnose s Beogradom i Moskvom. I jednima i drugima Va{ington je dao zna~ajne ustupke. Naprimjer, SAD su ubla`ile svoje insistiranje da Beograd
mora poslati Ratka Mladi}a u Hag. Moskva je veoma zadovoljna odlukom administracije ameri~kog predsjednika Baraka Obame u vezi s raketnim {titom. Vrijeme je da se i od Beograda i Moskve zatra`i protivusluga tako {to }e od Dodika zatra`iti da pristane na ustavne promjene.
SAD i EU bi trebali vrlo jasno kazati da }e ograni~avanje entitetskog glasanja biti uklju~eno u novi set prijedloga ako sljede}a runda pregovora ne uspije. Time }e Dodiku pokazati da mora prestati s podizanjem zidova i zatezanjima! Koja su ograni~enja tog mehanizma uop}e mogu}a? Venecijanska komisija, ~ije su analize najrelevantnije za Evropljane, predlo`ila je da entitetsko glasanje bude ograni~eno na podru~ja gdje su u pitanju interesi
u vezi s optu`bama za korupciju. Ako Dodik nastavi s odbijanjem ustavne reforme, SAD i EU se trebaju povu}i korak unazad i sa~ekati sa svojim projektom da pro|u izbori naredne godine, a dopustiti pravdi da ide svojim putem. Privremeno povla~enje SAD i EU trebaju dobro iskoristiti. Preporuke Venecijanske komisije nikada nisu dobile podr{ku EU, mada ih je ona koristila tokom aktuelnih pregovora. S druge strane, Sjedinjene Dr`ave su vi{e spremne da biraju {ta }e, a {ta ne}e koristiti iz seta tih preporuka, umjesto da ih u potpunosti prihvate i insistiraju na njihovom provo|enju. Ako Dodik misli da }e ova pitanja nekako nestati - onda je u `alosnoj zabludi. Budu}nost BiH i RS u njoj zavisi od reformi koje osiguravaju ~lanstvo u EU i NATO-u.
Okupljanje visokih politi~ara Ako se pregovori o ustavnim promjenama razvuku i na narednu godinu, Brisel i Va{ington trebaju okupiti grupu visokih politi~ara koji }e predlo`iti set opse`nih promjena kako bi BiH bila u stanju postati ~lanica EU i NATO-a. Oni bi, potom, napravili izvje{taj u kojem bi Vije}u za implementaciju mira (PIC) poredali listu promjena koje bi BiH morala napraviti, a koje bi sve
Veliki izazov za BiH u narednih nekoliko godina bit }e usvajanje legislative koja je potrebna za ulazak u EU. Entitetsko glasanje bi moglo biti eliminirano u situacijama koje se odnose na legislativu potrebnu za pristupanje EU. Specijalni predstavnik EU (EUSR) bi mogao biti taj autoritet koji definira o kojim se zakonima radi. Time bismo, istovremeno, dobili i neku vrstu umek{anih bonskih ovlasti. Sli~na odredba mogla bi se koristiti i u slu~aju „vitalnog nacionalnog interesa“. Ako Dodik istinski `eli vidjeti BiH u EU, ovakve limite bi mogao prihvatiti. U nekim centrima sada se jasno vidi kako je istinski cilj Milorada Dodika da izdvoji RS iz BiH {to je vi{e mogu}e. To se posmatra u kontekstu nastojanja da on izbjegne podizanje optu`nice pred Dr`avnim tu`ila{tvom koje ga istra`uje
strane u toj zemlji morale prihvatiti i po{tivati. To bi, kao i odluka pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu protiv izbornog principa za ~lanove Predsjedni{tva BiH, koji se zasniva na etnicitetu, a o~ekuje se najkasnije naredne godine, trebalo biti polazni osnov za obnovljene aktivnosti na ustavnim promjenama do kraja naredne godine.
Autor je potpredsjednik Centra za inovacije u izgradnji mira pri Me|unarodnom institutu za mir u Va{ingtonu