Nevladina organizacija “Aktivna zona” Ulica Nikole Lekića 4, 81250, Cetinje www.aktivnazona.me
Naziv publikacije: Preporuke za zapošljavanje mladih u Prijestonici Cetinje Za urednika: Miloš Marković Autorka: Milena Nikolić Lektorka: Jovana Vulević
Cetinje, april 2022. godine
* Stavovi izraženi u ovoj publikaciji ne predstavljaju nužno stavove predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
4
UVOD Aktivna zona je tokom prethodna četiri mjeseca (decembar 2021 - april 2022), a u okviru programa ,,Od škole do posla’’, uz finansijsku podršku predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, realizovala aktivnosti usmjerene ka stvaranju boljih uslova za veći procenat zaposlenosti mladih u prijestonici Cetinje. Jedan od ključnih problema sa kojima se suočavaju mladi u Crnoj Gori, ali i u Cetinju, jeste visok stepen nezaposlenosti. Aktivna zona već nekoliko godina sprovodi aktivne mjere u cilju mapiranja i rješavanja problema u oblasti njihovog zapošljavanja, te ovaj program predstavlja dodatni napor organizacije koji ima za cilj da ih pripremi za različita radna angažovanja. U okviru programa smo sproveli i istraživanje o tome šta mladi misle o prilikama i preprekama u procesu zapošljavanja, a istražili smo i dostupne javne politike lokalne uprave u ovoj oblasti. Cilj nam je bio da pripremimo minimum deset ključnih preporuka za kreiranje boljih uslova za zaposlenje mladih. Sastavni dio ovog programa su predstavljale i obuke u okviru tri modula, gdje su srednjoškolci/ke imali priliku da steknu osnovna znanja i vještine potrebne za zaposlenje.
Organizovane obuke za mlade u okviru tri modula: Obuke za mlade u okviru tri modula podrazumijevale su karijerno savjetovanje, sticanje vještina za pokretanje sopstvenog biznisa, te učenje kroz praktičan rad u cetinjskim kompanijama. Prvi modul je podrazumijevao organizaciju trodnevne obuke, gdje je 25 učesnika/ca, učenika/ca trećeg i četvrtog razreda cetinjskih srednjih škola, steklo ključne vještine potrebne za zapošljavanje. Tokom tri dana obuke, mladi su naučili šta je to poslovna komunikacija, kako napisati CV i motivaciono pismo i kako se pripremiti za razgovor za posao. Poseban akcenat je bio stavljen na prepoznavanje interesovanja mladih i usmjeravanje na nastavak obrazovnog usavršavanja. U okviru drugog modula, 25 mladih iz trećeg i četvrtog razreda srednjih škola sa Cetinja imalo je priliku da učestvuje na dvodnevnim radionicama usmjerenim ka omladinskom preduzetništvu. Jedan od predavača je bio Uroš Bulatović iz Unije mladih preduzetnika Crne Gore, koji je predstavio ključne ciljeve i vrijednosti Unije, kao i usluge i servise koje to udruženje nudi mladim preduzetnicima. Dodatno, kroz interaktivne radionice, mladi su razgovarali o definiciji preduzetništva, preduzetničkom putu, inovativnim biznis idejama, izazovima, konkurenciji, finansijskim uslovima, a predstavljene su i najuspješnije preduzetničke inicijative
mladih iz Crne Gore i svijeta. Mladi su na radionicama vježbali kako da osmisle biznis ideju i kreiraju ključne stavke za biznis planove, a predstavljeni su i mogući izvori finansiranja njihovih biznis ideja u okviru različitih fondova: Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Investiciono-razvojni fond i dr. Treći modul se odnosio na učenje kroz praktičan rad. Mladi su prilikom realizacije ovog modula posjetili uspješne privrednike sa Cetinja, te sa njima razgovarali o ključnim prilikama i preprekama za razvoj uspješnog biznisa na Cetinju: DOO MATEJ (preduzeće za reciklažu sekundarnih sirovina); DOO MARTEX (preduzeće za preradu mesa); DOO SVIJET FLORE (prodavnica zdrave hrane); Frizerski salon ĐURO (frizerski i kozmetički salon), te DOO KUSOVAC COMMERCE (pizzerija/restoran).
Sprovedeno istražvanje u okviru fokus grupa i online konsultacije sa mladima: U okviru programa su organizovane i konsultacije sa mladima u okviru različitih fokus grupa mladih: učenika srednjih škola na Cetinju (3), mladih osoba sa invaliditetom (1), mladih iz RE populacije (1) *online mladih preduzetnika (1) *online Fokus grupe su sprovođene tokom februara mjeseca 2022. godine na Cetinju u prostorijama Omladinskog centra Cetinje. Fokus grupe su brojale 5 do 6 članova i facilitatorku. Pitanja za fokus grupe su usmjerena na razumijevanje toga kako mladi iz različitih grupa vide svoju karijeru, gdje sebi postavljaju ciljeve; šta rade sada po pitanju toga kao i u čemu vide prepreku i kakvim se mogućnostima nadaju na tom putu ka ostvarenju cilja. Sve u cilju razumijevanja načina na koje bi lokalna uprava mogla pomoći u stvaranju mogućnosti za bolje zapošljavanje mladih. Facilitatorka fokus grupa: Milena Nikolić Izvještava: Milena Nikolić
1. Izvještaji sa organizovanih fokus grupa Fokus grupa 1 Datum: 04.02.2022. 10.00h Broj učesnika: 6 Grupa: učenici cetinjske Gimnazije Kako vide svoju karijeru i šta rade sada da se pripreme? Ispitanici sebe vide u zanimanjima koja podrazumijevaju visoko obrazovanje (fakultet). Dominira doživljaj vlastite svestranosti. Većina ispitanika za sebe izjavljuje da je svestran/a. Takođe većina se izjašnjava da je još uvijek u istraživačkoj fazi u kojoj isprobavaju i razmišljaju o različitim opcijama. Pojedini ispitanici imaju suženije karijerno određenje već (stomatolog, sportski radnik). Pojedini ispitanici se dvoume između opcija (psihologija, tekstilni fakultet, menadžment, arhitektura, dizajn). Pojedini još uvijek ne imenuju opcije. Ispitanici su saglasni da se za svoju karijeru pripremaju tako što su uključeni u vannastavne aktivnosti i neformalno obrazovanje. Koliko se osećaju spremnim za svoju buduću karijeru? Ispitanici se na skali grupišu oko 3 i 4 i jedan dio oko 7 (max). Ispitanici su saglasni da (bez obzira na broj na skali) je njihov doživljaj spremnosti posljedica isključivo njihovog rada. Da eventualno podršku imaju u porodici, dok u zajednici i školi nažalost ne. Gdje vide prepreku zapošljavanju kakvo žele za sebe? Ispitanici kao prepreku zapošljavanju vide: • manjak radnih mjesta, manjak zanimanja, nedostatak privredne grane koju smatraju interesantnom, pa bi to podrazumijevalo odseljenje; • manjak smjerova u školama i na fakultetima, gimnazijski kurikulum koji je preuopšten i ne daje usmjerenje, manjak usvojenih praktičnih znanja u Gimnaziji, manjak usmjerenja u Gimnaziji, neadekvatnost obrazovnog sistema; • neinformisanost mladih, manjak dostupnih izvora
6
•
informisanja; odnos političara prema mladima i atmosfera pritiska na mlade da ostanu u zemlji uz istovremeni manjak opcija za mlade.
Šta bi bila konkretna pomoć lokalne zajednice? Reforma školstva. Ekonomsko jačanje Prijestonice, otvaranje novih radnih mjesta, finansijska ulaganja u grad. Institucionalizovana sistemska podrška mladima u lokalnoj zajednici. Prijedlozi aktivnosti: • •
• •
podrška formalnom obrazovanju / stipendije, veća informisanost profesora i veća involviranost škole u informisanje i karijernu podršku mladima; podrška neformalnom obrazovanju / prostor i radionice za mlade, kvalitetan sistem informisanja mladih o aktivnostima iz domena neformalnog obrazovanja u gradu, kroz školu, profesore tako da informacija bude dostupna svima a ne pojedincima; podrška mentalnom zdravlju mladih / destigmatizacija školskog psihologa, radionice, veća psihološka podrška u školama, više edukacija mentalnom zdravlju; karijerna podrška / informativni centar gde bi se mladi mogli informisati o raznim opcijama, razgovarati sa nekim, karijerni testovi, sistemska stručna karijerna podrška, profesionalna podrška...
Fokus grupa 2 Datum: 04.02.2022. 11.00h Broj učesnika: 5 Grupa: učenici Srednje likovne škole „Petar Lubarda“ Kako vide svoju karijeru i šta rade sada da se pripreme? Većina ispitanika je fokusirana na nešto čime doprinosi svojoj karijeri. Određen broj ispitanika je fokusiran na usvajanje konkretnih znanja i vještina koje usvajaju sada u školi. Neki ispitanici uče specifična znanja (kursevi kinologije, freelancer kurs) ili vještine (vezane za dizajn), konkurse, takmičenja, istražuju fakultete i dalje obrazovne opcije u regionu ili inostranstvu. Određen broj isptanika pokušava da svoje vještine stavi u akciju i traži mogućnosti za besplatni ili plaćeni posao ili iskustvo (dizajn, slikanje). Koliko se osjećaju spremnim za svoju buduću karijeru? Ispitanici se na skali grupišu oko 3 i 4. Svoj doživljaj
spremnosti vezuju za konkretna znanja i iskustva koja su do sada stekli u školi i van škole (crtanje, dizajn, kinologija). Prostor do 7 svi ispitanici vrlo precizno opisuju kroz konkretna znanja i iskustva koja tek treba da steknu (programi, dizajn, tehnike rada, pregovaranje, prodaja). Gdje vide prepreku zapošljavanju kakvo žele za sebe? Ispitanici kao prepreku zapošljavanju vide: • stav okoline prema đacima umjetničke škole, kao čudnima i neadekvatnima, manjak volje lokalne zajednice da sarađuje sa dizajnerima iz škole: na primjer u osmišljavanju dizajnerskih rješenja (logo npr); • manjak svojih osobina i vještina (nošenje sa konkurencijom, poslovne vještine); • neki mladi ne vide prepreke za sebe, ili zato što se oslanjaju na sebe i više mogućnosti (dizajn i kinologija) svoja znanja i porodicu, ili zato što planiraju da žive u inostranstvu i/ili poslovno sarađuju sa inostranstvom. Šta bi bila konkretna pomoć lokalne zajednice? Rad na svijesti o dizajnu kao načinu uljepšavanja grada i života oko sebe. Povezivanje sa mladim umjetnicima i podsticanje lokalne zajednice da sarađuje i upošljava lokalne umjetnike. Otvaranje zanimanja iz oblasti dizajna i umetnosti. Postoji i mišljenje da lokalna zajednica ne može mnogo da uradi iz razloga što je dizajn biznis koji nije vezan za mjesto već se radi preko interneta. Predlozi aktivnosti: • pokretanje kinološkog centra; • praksa za mlade dizajnere i umjetnike u gradu, mogućnost zapošljavanja ili sticanja iskustva; • formiranje udruženja dizajnera grada, saradnja udruženja i lokalne zajednice kroz projekte kojima bi udruženje pomagalo (izrada logotipa npr.) a umjetnici jačali svoj portfolio; • neformalno obrazovanje (preduzetništvo, pregovaranje, ...)
Fokus grupa 3 Datum: 04.02.2022. 12.00h Broj učesnika: 5 Grupa: učenici Srednje stručne škole Kako vide svoju karijeru i šta rade sada da se pripreme? U ovoj grupi ispitanika javlja se velika razlika između učenika srednje turističke i srednje medicinske škole. Učenici srednje turističke škole nemaju još dovoljno razvijenu svijest ni o svom zanimanju ni o mogćnostima u okviru oblasti u kojoj stiču srednje obrazovanje. Smatraju da niijsu imali dovoljno prakse ni u gradu ni van njega. Ako vide sebe u turističkom zanimanju, vide ga van Cetinja (što je jako čudno s obzirom na kulturno-istorijiski unačaj Cetinja i turistički potencijal grada). Nemaju još jasnu predstavu kako će tačno izgledati njihova karijera. Neki imaju sezonska radna iskustva, koja su korisna ali niijsu u domenu za koji se školuju. Sa druge strane učecini medicinske škole su inspirisani samom školom, jako su zadovoljni, posebno praktičnim aspektom školovanja, i imaju doživljaj da se tu već pripremaju za buduću karijeru. Svi izjavljuju da žele da budu medicinski radnici, iako još uvijek nisu sigurni tačno koji segment medicine. Pojedini planiraju odlazak u SAD kao dio svog školskog i profesionalnog usmjeravanja, prikupljanje ideja za povratak nazad u Cetinje. Koliko se osjećaju spremnim za svoju buduću karijeru? Ispitanici sebe procjenjuju sa 5-6, iako drugačije objašnjavaju svoju samoprocjenu. Svi ispatinici smatraju da su svjesni svojih kapaciteta. Jedno zbog prakse u školi i znanja koja stiču koja im otvaraju svijest o tome šta znaju već, a šta još treba da usvoje od znanja i vještina. Drugi (uglavnom đaci turističke škole) svoju svjesnost vezuju za iskustvo sezonskih poslova koje im pomaže da razumiju svijet rada. Gdje vide prepreku zapošljavanju kakvo žele za sebe? Na ovom pitanju se vidi jasno raslojavanje između učenika dvije škole. Učenici medicinske škole imaju svijest koliko im je praktična nastava dobro organizovana i korisna. Takođe imaju svijest da je njihovo zanimanje deficitarno, te da mogu da se zaposle odmah poslije škole, a i da nastave dalje školovanje i usavršavanje. Imaju svijest da su na
određeni način ‘privilegovani’ jer prepoznaju da nemaju svi njihovi vršnjaci (iz drugih škola), iste mogućnosti kao i oni. Za razliku od njih, učenici srednje turističke škole prepoznaju da u školi ne dobijaju dovoljno iskustva i znanja, nemaju dovoljno praktične nastave. Dalje, prepoznaju da se u Cetinju ne ulaže u turizam, iako je grad koji može jako puno da ponudi od turističkog i kulturnog sadržaja. Dodaju da nema nijedan kvalitetan hotel u Cetinju. Da nema čak ni info kućice koja je nekada postojala, mada i dok je bila tu, to nije bio pravi turistički posao, više informisanje turista. Šta bi bila konkretna pomoć lokalne zajednice? Da se angažuje u osmišljavanju mogućnosti za praksu za turističke tehničare, makar kao razmjena sa drugim gradovima (kao što se radi za kuvare). Osmišljavanje prakse. Povezivanje uspješnih privrednika i mladih zbog razmjene iskustva. Jačanje turističke ponude Prijestonice i angažovanje mladih u istoj. Takođe, ispitanici predlažu i kreiranje Budžeta u opštini, za mlade preduzetnike sa idejama. Prijedlozi aktivnosti: • • • • •
• • • •
Gostovanje uspješnih poslovnih ljudi na časovima da nam podijele svoje iskustvo; Radionice gdje bismo se približili svojim budućim poslovima; U školi da se (glumi) - simulira rad recepcije. (Simuliranje razgovora na recepciji); Da sami sastavljamo paket aranžman turističke ponude; Gostovanje biznismena da ispričaju svoj put, kako su se pronašli, neke smjernice nama mladima; Osim novčanih sredstava i predavanja i druga pomoć kako da se stvori vlastiti biznis. Na primjer: veći biznismeni da uče mlade potecijalne biznismene; Finansijska pomoć od opštine za biznis za mlade; Podsticaj da firme uključuje mlade u svoj posao da bi učili i da onda mladi shvate šta bi oni mogli da rade. Možda da ulože u taj hotel. Konkursi za mlade turističke tehničare da smislimo kao turističkki proizvod - kao inicijativa opštine; Turistička tura srednjoškolaca za djecu iz vrtića.
8
Fokus grupa 4 Fokus grupa Datum: 11.02.2022. 11.00h Broj učesnika: 5 Grupa: mlade osobe sa invaliditetom (Udruženje paraplegičara Cetinje)
•
Kako vide svoju karijeru i šta rade sada da se pripreme?
•
Ispitanici jednoglasno izjavljuju da svojim učešćem u radu udruženja mladih paraplegičara i srodnim udruženjima, te kopirnici koje je udruženje osnovalo, istovremeno se brinu za sebe, svoju budućnost i šire svijest o osobama sa invaliditetom.
Predlozi aktivnosti:
Koliko se osećaju spremnim za svoju buduću karijeru. Ispitanici se na skali grupišu oko 6 i 7. Svoj doživljaj visoke spremnosti vezuju za to što su članovi udruženja i novih djelova udruženja, koja su tek u formiranju. Vole posao koji rade, bilo da je to rad u kopirnici i usluživanje ljudi ili rad u humanitarnom djelu udruženja, gdje im je misija podizanje svijesti o OSI i izjednačavanje prava OSI sa pravima osoba bez invaliditeta. Gdje vide prepreku zapošljavanju kakvo žele za sebe? Ispitanici kao prepreku svom zapošljavanju vide: • manjak svijesti načelno u državi i gradu o tome šta znači biti OSI, kao i o tome koliko su OSI sposobne i motivisane za rad; • manjak svijesti i volje poslodavaca da zaposle OSI. Rezultati posljednje ankete u kojoj su ispitanici aktivno učestvovali su za njih bili razočaravajući jer su im poslodavci direktno i otvoreno rekli da ne bi zaposlili OSI; • izostanak bilo kakve inicijative ili čak reakcije lokalne samouprave po pitanju OSI, takođe vide kao problem. Kod lokalne samouprave se ne prepoznaje ni ambicija da se bave ovom temom, a ni sluh kada im se udruženje direktno obrati. Čak ni da se ispuni ono čime su zakonom obavezani. • „Državni službenici su neinformisani“. U ZZZCG nas ne kategorišu, čak ni ne znaju kako da nas kategorišu. Šta bi bila konkretna pomoć lokalne zajednice? •
Da OSI ne budu samo lica koja primaju socijalna davanja. Mada je čak i to dosta otežano i većina
•
• • • • • • •
OSI na Cetinju nije informisana o svojim zakonskim pravima i nema mjesto gdje bi se informisala pa dolaze kod nas da se informišu (U Udruženju paraplegičara i kopirnici). Predstavnik u lokalnoj zajednici (to mjesto je definisano sistematizacijom i nije još uvijek popunjeno). Kancelarija u kojoj bi OSI mogle da se upute, informišu, saznaju o svojim pravima i mogućnostima. Rad na podizanju svijesti o OSI kroz radionice u vrtićima, školama, fakultetima, javne tribine, uključivanje javnih ličnosti u ovu temu. Promovisanje rada OSI, kao što su koleginice slikarke, umjetnice, književnice čiji bi se rad promovisao.
Dodatne mašine u kopirnici Udruženja paraplegičara kojima bismo proširili posao; Dodatne obuke za nas u Udruženju (engleski i slično) jer mi već predstavljamo neformalni centar informisanja u lokalnoj zajednici; Umrežavanje sa ZZZCG, Domom zdravlja, bolnicama, centrom za socijalni rad; Rad na većoj vidljivosti kroz Instagram, Facebook stranicu Prijestonice gdje bi se proaktivnije i češće komunicirale potrebe i širila svijest o OSI; Kancelarija kao dio lokalne uprave u kojoj će biti zaposleno stručno lice, info pult, PR koji će da informiše o pravima i potrebama OSI; Tijelo/organ, ili kao u Podgorici, predstavnik OSI, odnosno Info pult; Informisanje i veća obuka državnih službenika o problematici OSI (npr. za zaposlene u ZZZCG).
PREPORUKE: 1. Podrška mentalnom zdravlju mladih u lokalnoj zajednici: 1. Destigmatizacija školskog psihologa, aktivnosti u školama i u gradu;
kroz
razne
2. Organizacija radionica, veća psihološka podrška u školama, više edukacija o mentalnom zdravlju.
2. Podrška formalnom obrazovanju mladih u lokalnoj zajednici: 1. Obezbjeđivanje stipendija za školovanje u specijalizovanim oblastima i u skladu sa potrebama lokalne zajednice; 2. Unapređenje obuka nastavnog kadra i obrazovnih radnika, te veća involviranost škole kroz konkretne aktivnosti u informisanju i karijernoj podršci mladima.
3. Podrška neformalnom obrazovanju mladih u lokalnoj zajednici: 1. Obezbeđivanje prostora koji će služiti mladima za radionice, uz redovno organizovanje programa namijenjenih mladima, sa posebnim akcentom na marginalizovane grupe mladih (mlade OSI, mladi iz RE populacije, mladi LGBTIQ+ i dr.); 2. Kvalitetan sistem informisanja mladih o aktivnostima iz domena neformalnog obrazovanja u gradu, kroz školu i profesore, tako da informacije budu dostupne svima, a ne pojedincima; 3. Organizovanje neformalnog obrazovanja iz domena poslovnih vještina (preduzetništvo, pregovaranje...); 4. Organizovanje neformalnog obrazovanja za OSI (engleski i slično) kao i obuke lokalnog stanovništva i stručnjaka u gradu o OSI; 5. Predstaviti mladima programe zapošljavanja koje nudi Zavod za zapošljavanje Crne Gore, Investicionorazvojni fond, kao i druge institucije, prije svega Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Ministarstvo prosvjete, te Ministarstvo poljoprivrede i dr.
4. Podrška karijernom razvoju mladih 1. Formiranje Centra za informisanje mladih, u kojem će moći da se dobiju informacije o stipendijama, opcijama za dalje školovanje, karijerno savjetovanje i podrška, radionice na tu temu, karijerni testovi, sistemska stručna karijerna podrška, profesionalna podrška; 2. Analizirati potrebe lokalnih kompanija i preduzetnika, te u skladu sa tim precizirati listu najpotrebnijih radnih znanja i vještina, zbog usmjeravanja mladih na potrebe postojećih privrednih struktura; 3. Omogućavanje praksi za mlade dizajnere i umjetnike u gradu; posredovanje i podsticanje zapošljavanja mladih dizajnera na projektima u gradu i kod lokalnih poslodavaca, te osmišljavanje aktivnosti kojima će se mladi dizajneri uključivati u život grada i dobijati iskustvo zauzvrat; 4. Formiranje Udruženja dizajnera grada i uspostavljanje saradnje udruženja i lokalne zajednice, kroz projekte kojima bi udruženje pomagalo (izrada logotipa npr.), a umjetnici jačali svoj portfolio; 5. Dodatne mašine u kopirnici Udruženja paraplegičara kojima bi se stvorili uslovi za dodatna radna mjesta za mlade OSI; 6. Otvaranje Kancelarije u okviru Prijestonice (radnog mjesta - Info centra, koji bi se bavio informisanjem OSI o pravim i mogućnostima, širenjem svijesti o OSI
10
7.
u gradu i organizovanjem i koordiniranjem aktivnosti kojima se podiže svijest i daje mjesto OSI u životu grada);
Prilog
Informisanje, obučavanje i praćenje državnih službenika u odnosu na potrebe mladih OSI;
1. Šta radiš sada da bi planirao/la svoje buduće zapošljavanje? Kako se pripremaš za svoju karijeru? Gdje vidiš sebe za 5 godina? Gdje živiš, šta radiš?
8. Lokalna samouprava bi mogla da podstiče firme da uključe mlade u svoj rad (organizacija obuka za mlade u uspješnim cetinjskim firmama, kako bi mladi stekli znanja i vještine za rad); 9. Redovno objavljivati konkurse za mlade, u različitim oblastima (osmisliti turistički proizvod, brend Cetinja, turističku ponudu i dr.), kako bi se podsticao istraživački duh i inovativnost mladih; 10. Uvezivanje obrazovnog sektora i realnog sektora, kako bi se doprinijelo razmjeni iskustava (organizacija gostovanja uspješnih poslodavaca u školi, organizacija radionica, druženja; 11. Veće angažovanje Prijestonice da se tursitička ponuda grada obogati, kao i da se razvijaju vještine i mogućnosti za buduće turističke djelatnike: otvaranje hotela, simulacije turističkih događaja, projekti unutar zajednice, udruživanje sa muzejima, vrtićima, osmišljavanje nove ponude...
5. Podrška razvoju biznis ideja mladih 1. Obezbjeđivanje finansijske podrške od strane Prijestonice za biznis za mlade – „Fond za zapošljavanje mladih“, „Fond za biznis ideje mladih“; 2. Proaktivnija uloga Biznis centra / inkubatora za preduzetničke ideje mladih; 3. Jačanje kompetencija i kapaciteta (zvanja, vještine, informisanost) službenika i službi koji rade kao podrška razvoju preduzetništva, posebno u domenu saradnje i potreba mladih.
Pitanja za fokus grupe
2. Koliko se osjećaš pripremljenim/nom za svoje buduće zapošljavanje ( na skali od 1 do 7) i zašto baš tako ocjenjuješ? 3. Šta za tebe i predstavnike tvoje generacije predstavlja prepreku zapošljavanju kakvo želiš za sebe? 4. Kako vidiš ulogu opštine/lokalne zajednice u tvom budućem zapošljavanju? Na koji konkretan način bi oni mogli da pomognu tebi? 5. Šta bi volio/la da vidiš kao konkretnu mogućnost za sebe/mlade na Cetinju a da je vezano za tvoju buduću karijeru? Imaš li neki konkretan prijedlog? Bilo da se odnosi na to da se zaposliš negdje ili da pokreneš vlastiti biznis.