Turizam po mjeri grada

Page 1


“Novom snagom u razvoj grada!” Tri sastavnice vizije: • Turizam po mjeri grada • Uprava na usluzi građanima i razvoju • Krčki zeleni prsten


Turizam po mjeri grada • “Turizam se danas jednostavno naziva ‘industrijom gostoljubivosti’ i smatra se da je upravo on često osnovna sirovina za moguć razvoj neke zajednice. Uspjeh turizma u izravnoj je vezi s mjerom koja nam kazuje koliko lokalna zajednica sebe cijeni.” (McNulty “Cultural Tourism and Sustainable Development”, citirano prema Daniela Angelina Jelinčić “Abeceda kulturnog turizma”)


Izazovi za projekt • Od sezonskog u cjelogodišnji turizam • Revitalizacija Starog grada • Obnova društvenog života (mladi, odrasli, seniori)


Izazov 1: Sezonski vs. Cjelogodišnji • Sezonski turizam: – sunce/plaža/jeftin smještaj i hrana – masovnost, skakavci, naš život podređen turizmu – na kraju ispražnjeni vegetiramo do nove sezone

• Cjelogodišnji turizam: – cjeloviti pristup – kultura, povijest, gastronomija, poljoprivreda, rekreacija, zdravstvo, manifestacije – prepoznatljivost i sadržaji određuju tip gostiju, viša razina ponude, turizam podređen životu – cijelu godinu viša razina kvalitete života (društvene aktivnosti, kultura, zdravstvo, rekreacija…)


Izazov 2: Revitalizacija Starog grada • Odličan položaj, pristojna komunalna infrastruktura, jaka ljetna sezona • Težak za život (parking, pristup, odvoz smeća, trgovina), mrtav velik dio godine (čak i TIC radi samo pola godine), više se ni ne ukrašava za Božić i Novu godinu • Zapuštene nekretnine, sanitarni problemi • Nemogućnost financiranja obnove baštine iz EU fondova • Posve nerazvijeni turistički resursi: restorani, barovi, trgovine (sve sezonsko i niže kvalitete)


Izazov 3: Obnova društvenog života • Ljeti je sva kultura za turiste, a sve je manje ima jer imamo turiste koji ju ni ne traže • Zimi nam kultura ne treba, jer nema turista?! • Od „Grada povijesti i kulture“ došli smo do grada „odrezanog“ od svoje povijesti i bez žive kulture


Digresija: Gradsku budžet za kulturu • 3.647.868kn za 2011. (6,78%), 2012. (6,25%) • U 2011. deseti u županiji – (iza Crikvenice 21,4%, Brod Moravica 18,4%, Rijeka 9,3%, Mali Lošinj 8,8%, Rab 8,8%, Opatija 8,1%, Klana i Vinodolska općina 7,3%, Dobrinj 7%) – Cres nas prestigao u 2012.-oj

• Struktura: Centar za kulturu 10%, Knjižnica 13%, Zgrada Društvenog doma 9%, Krčki sajam 3%, Programi Centra za kulturu 10%, Javne potrebe 9%, proslave i pokroviteljstva 7%, Frankopanski kaštel (Krčka biskupija) 2%, Održavanje spomenika NOR-a (Žižula Krk) 2% ... • Eventualno 15% za žive programe, ostalo je održavanje • Tek 1% proračuna za kulturu u “bogatom” Krku?


Kako se suočiti sa izazovima? • Turizam, turizam, turizam! Krk nema alternativu. • Ima li naš turizam glavu? – Ljetna ponuda (plaža, ugostiteljstvo, brodari, manifestacije) – Rekreacijski turizam (šetnice, biciklističke staze, ronioci)

• Sve OK, ali po čemu smo posebni? • Kakvu ulogu u našem turizmu igra Stari grad? – Razglednica? – Šetnja prije uriniranja u gradskom wc-u?


Najvažniji razlikovni moment Krka • Tisuće godina gradskog života – povijest mediteranske civilizacije • Jedinstvena prilika da budemo točka na turističkoj karti koja pripovijeda tu priču • Imamo sve: antiku, srednji vijek, Mletke, Austrougarsku, Svjetske ratove, socijalizam/kapitalizam, suvremeni život (mediteranska prehrana, priroda, održivost)


Kako i zašto ispričati priču? • Turizam je priča. Priča prodaje. • EU fondovi su priča. Priče nas smještaju na kartu i pronalaze partnere. • Život je priča. Temelj izgradnje i mijene identiteta. • Koliko sebe cijenimo, toliko će nas cijeniti.


Projekt „Živog muzeja“ • Grad kao živi muzej • Točkasto razasute atrakcije koje su žarišta društvenog života • Postupna revitalizacija grada s jasnim ciljem


Primjeri „živih točaka“ 1 • Projekcijska dvorana / Kino i foto klub • Viteška soba / Udruga Knezovi Krčki – Frankopani • Glagoljica / Specijalizirana knjižnica ili pisci • Ilirska kuća • Rimska kuća • Mletačka kuća • 19.-o stoljetna kuća


Primjeri „živih točaka“ 2 • • • •

Turistički bonton / Klub informatičara Likovna umjetnost kroz vjekove / Atelje Suvremena umjetnost i turizam / Atelje Povijest poljoprivrede / Butik zdrave hrane – udruge u poljoprivredi • Autohtona glazba / Klape, zborovi, limena glazba • Galerija prirode / Planinari ili lovci • …


Postojeće točke u arhipelagu Živog muzeja • • • • • • • •

Mahnićev dom Volsonis Galerija Fortis Caffettaria Krk Mozaik Frankopanski kaštel Zidine …


Nedovršiva priča • Iz godine u godinu dodavati, oduzimati, mijenjati točke • Središnja zgrada Muzeja • Sve u istoj priči, uvezano, u funkciji istih vodiča, karata, elektroničkih vodiča, web stranica… • Jedinstvo turizma, kulture i društvenih institucija


Odnos privatnog i javnog • Udruge u zdravom konkurentskom odnosu • Privatna inicijativa u ugostiteljstvu, smještaju i trgovini (glavna ulica) • Zamjena nekretnina (POS) • Izvlaštenja zapuštenih nekretnina


Odakle novci? - 1 • IPA – 1. Komponenta (preko Ministarstva kulture) – Vrana – Maškovića han (2,5 M EUR) – Cres – Palača Moise (4,15 M EUR)

• Ministarstvo kulture • Postojeća sredstva grada – prisjetimo se strukture troškova za kulturu • Turistička zajednica • Ministarstvo turizma, Ministarstvo obrtništva…


Odakle novci? - 2 • IPA – Komponenta 3c (Turizam) – Lepoglava – KIC – Ogulin – Ivanina kuća bajki – Šibenik – Tvrđava sv. Mihovila – Prvić – Muzej Fausta Vrančića – Komiža – Muzej tvornice sardina


Što je dosad bilo krivo? • • • •

Zašto mi dosad nismo povlačili takva sredstva? Gradska uprava (nezainteresirana) Turistička zajednica (bez ambicija) Nedostatak vizije (znanja?) – Kulturna baština jedino uz socioekonomski efekt

• Održivo, autohtono, cjelovito


Što donosi projekt “Živi muzej” • Prepoznatljivost • Uklapanje svih segmenata u jedinstvenu cjelinu (ljeto, rekreacijski turizam, gastronomski turizam, kulturni turizam, prosvjetni turizam) • Manifestacijski resursi • Cjelogodišnji turizam • Kulturni turizam koji ne razara postojeću zajednicu (školjke / informatičari) • Revitalizirani stari grad – duša Krka • Veliko povećanje prihoda od turizma uz manje opterećenje infrastrukture • Pozitivna umjesto negativne infrastrukture – kvaliteta života umjesto žderanje prostora


A drugi aspekti turizma? • Potrebno je puno toga riješiti: – – – – – –

Višenamjenska dvorana Izgradnja turističkih zona Deblokada izgradnje mini hotela u Krku Realan projekt SRC-a Novo prometno rješenje, uključujući parking Izmještanje autobusa iz centra

• Ali, sve su to zadaće koje neće pokrenuti preobrazbu iz sezonskog u turističko mjesto bez središnjeg projekta



Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.