Časopis ABC tehnike broj 648 za listopad 2021. godine

Rubrike

I Kodiranje - BBC micro:bitI I Shield-A, učilo za programiranje I I Mala škola fotografije I Izbor I Upravljanje uličnom rasvjetom mikroupravljačem Arduino UNO I I Invazivna vrsta No. 1 I I Četveronošci za Robotsku alku I

Cijena 10 KN KNI;; 1,32 EUR EURI;; 1,76 USD; USD;I 2,52 BAM; BAM;I 150,57 RSD; RSD;I 80,84 MKD

Prilog

I Dječja

igračkaklackalica I I Robotski

modelizaučenjekrozigruu STEM-nastaviFischertechnik I )24(

www.hztk.hr ČASOPIS ZA MODELARSTVO I SAMOGRADNJU

Broj 648 I Listopad / October 2021. I Godina LXV.

KRTIVAE NE RADIONICE

U OVOM BROJU Tehnike natapanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Invazivna vrsta No. 1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Halloween

BBC micro:bit [22]. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Robotski modeli za učenje kroz igru u STEM-nastavi - Fischertechnik (42) . . . . . . 12 Upravljanje uličnom rasvjetom

mikroupravljačem Arduino UNO. . . . . . . . . . . 16 Noć vje,tica ili Halloween (Hallowe'en) je Mala škola fotografije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 praznik koji se slavi noć uoči Svih svetih, 31.

Pogled unatrag. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 listopada,azapravojeskraćenicaodAllHallows' Eve ili Hallow Eve (Sveta večer, noć uoči Svih Analiza fotografija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 svetih). Slavi se prije svega u Irskoj, SAD-u, Dječja igračka - klackalica . . . . . . . . . . . . . . . 22 Kanadi, Portoriku Australiji i Novom Zelandu.

Shield-A, učilo za programiranje Premda je Halloween skraćeni oblik od arhai­ čnog engleskog imena za blagdan Svih svetih, mikroupravljača (18). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 All-Hallow-even,AllHallows=Eve,Noćvje,ticaje, Leteći automobil uspješno odradio prema katoličkim sluAbenicima, poganski blag testni let . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25 dan izravno suprotstavljen katoličkom blagdanu Svihsvetih.

Mjerna jedinica om. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Svetkovina je nastala tako ,to su plemena Ljubav u neboderu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 rezbarenjem bundeva tjerala lo,e vrijeme kako Četveronošci za Robotsku alku . . . . . . . . . . . 33 bi im Aetva uspjela,a danas se slavi,većinom u anglosaskim zemljama,kao zabavni festival koji Prvi priručnik za nastavnike uključuje maskiranje u mitolo,ke likove poput tehničkog odgoja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 vje,tica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukra,avanjekućaiokućnicabundevama(Jack-o'lantern)paukovim , mreAama,kosturima,gledanje Nacrt u prilogu: horor-filmova,sve u svrhuzastra,ivanja,jer se u Robotski modeli za učenje kroz igru davnim vremenima stra,enjem tjerala smrt uoči u STEM-nastavi - Fischertechnik (42) BlagdanaSvihsvetih.Dokjednitvrde damoder na Noć vje,tica sadrAi elemente kr,ćanstvaDječja i igračka - klackalica poganskihrituala,drugismatrajudajeuvjerenje da je svetkovina nastala teme ljem kristijaniziranih obreda Nakladnik: rvatska zajednica tehni ke kulture, Uredništov i administracija: Dalmatinska 1 , P pogre,no.

1 ,1 greb, a­rvatska Dalmatinska 1 , P p 1 ,1 agreb, rvattelefon ( 1) 8 8 i faks ( 1) 8 Velika zasluga za populari ska/Croatia hztk hr e-po -tehnike ta abc hztk hr zaciju proslave Noći vje,Gltica avni urednik: oran u an B“A C tehni” ek na adresi hztk hr pripisuje se redatelju Uredništov :Johnu van uri agreba ka zajednica zlazi jedanput na mjesec u kolskoj godini tehniistoi ke kulture, Sanja ova evi Dru tvo Carpenteru koji je snimio (1 brojeva godi nje) pedagoga tehni ke kulture agreb, Neven menihorornatutemu.

Rukopisi, crte i i fotografije se ne vra aju epenski

Modra Lasta,

, Danko

o

oran

oran

ektL ura i ok rektura:

Morana

Broj 2 (648), listopad

urednik,

u

an

ova

201.

kolska godina ( allo e en)

an

akovo

TP D / Laoy ut and design:

Naslovan ts ranica:

u

i

1 No

vje tica ili

allo een

p

4iroračun: rvat­ska zajednica tehni ke kul­ ture R 8 11 1 ’evizniračun: rvatska zajednica tehni ke kulture, agreb, Dalmatinska 1 , agre­ ba ka banka d d AN 8 11 1 A A R Cijena za inoemstz ov : , eura, po tarina uklju ena u cijeni Tisak: Alfacommerce d o o , agreb

MinistarstvoznanostiiobrazovanjapreporučilojeuporabuABCtehnike uosnovnimisrednjimkolama

Tehnike natapanja

TEHNIČKE POŠTANSKE MARKE

Tijekom povijesti kori,tene su različite tehni ke i načini natapanja usjeva i nasada.Natapanje ili navodnjavanje najpoznatiji je melioracijski način gdje se tijekom razdoblja nedovoljnih oborina, voda iz vodotoka, jezera, akumulacija i podzemnih voda umjetno dodaje tlu kako bi se osigurao bolji urod poljoprivrednih kultura.

Zahvaljujući tome promijenjen je - način poljo privredne proizvodnje,te je do,lo do povećanja broja stanovnika na pojedinim područjima. U početku su bili kori,teni strojevi- pokretani ljud skom i Aivotinjskom snagom,a poslije je čovjek iskori,tavao energiju vode i vjetra za navodnja vanjepoljoprivrednihpovr,inauzpomoć različi Slika 2. Od III. stoljeća prije Krista u uporabi je Arhimedov vijak za natapanje u obliku svinute cijevi poput zavoja tih građevinaza navodnjavanje,npr.akumulacij ske i drugezahvatne građevine,razvodna mreAa i sl. U starom Egiptu pojavili su se prvi oblici Eufrata i Tigrisa na Bliskom istoku.U to vrij zupčanikakaodijelovicrpkizanatapanje.donesen Danas je i Hamurabijev zakonik, koji izme senajče,e ć koristepumpe,strojevikoji mehanič ostalog sadrAava i odredbe koje se odnose kuenergijupretvarajuuenergijukapljevine, natapanje, koja npr.ako netko pusti vodu u kana se pritom dobavlja na vi,u razinu ili u područje navodnjavanje i time potopi polje susjed vi,egatlaka.Svakopodručjezahtijevaspecifične nadoknaditi ,tetu. Jedno od poznatijih na načine navodnjavanja,npr.u pustinjskim njavanih dijelo mjesta u Babilonu iz toga vreme vima koristila su se rje,enjazahvata podzemnih su Semiramidini viseći vrtovi,nasadi i vrto voda bunarima i galerijama (kanati u Iranu) terasama, ili stupovimailukovima.Onisu - zahval povr,inski (plavljeni) sustavza natapanje jućriAinih i svojoj monumentalnosti progla,eni je poljauKini,kojisupoznatijo,odprijenekoliko od sedam svjetskih čuda antike.Isto tako,j tisuća godina.Sredinom II.tisućljeća prije Krista davninakopalisusekanalizaplovidbu inav Hamurabi, babilonski kralj, proveo je umjetno njavanje. Najstariji su sustavi kanala natapanjeMezopotamije,područjaizmeđurijeka na području Egipta,Mezopotamije i Kine,npr.do VII.stoljećaKinezisuizgradili70kmdugkanal od Luoyanga do Pekinga.Najvi,e se kanala gra dilo uXVII.iXVIII. stoljeću,uvrijeme kada suza industriju bile potrebne velike količine Zbog razvoja Aeljeznice gradnja kanala n se vrijeme smanjivala, ali je ipak nasta s obzirom da je Aeljeznički prijevoz skuplj kanalskoga,odnosnoriječnogaprometa.

Poznati izumitelj naprave za natapanj antičkog doba je grčki fizičar i matematiča Arhimed. Izumio je crpku koja dovodi vodu iz prirodnih izvora do kanalaza navodnjavanj okretanju cijevi svinute poput zavoja vi seunjojdiAeoddonjegakrajacijevi prema njemu i curi krozotvor najgornjegzavoja.Dan Slika 1. Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu, jedno od sedam svjetskih čuda i nekadašnje kulturno i političko su brojne vodne građevine povezane- s navod središte Bliskog istoka, nastali su zahvaljujući tehnikama njavanjem na UNESCO-vom popisu Svjetske natapanja

3

mijetio da su njegove koze Aivahnije nakon ,to su pojedu crvene bobice. Nakon ,to je i sam probao plodo ve kave zaključio je da mu vraćaju snagu pa je svoje otkrić- e podi - sve Slika 3. Kanati, najstarije vodne građevine s isprepletenim tunelima za opskrbu vodom u jelio s koptskim ć u obliAnjem naseljenim mjestima i za navodnjavanje poljoprivrednih površina izgrađeni su u Perziji prije enicima više tisuća godina samostanu. Preko njih kava se uXV.stolje prirodne i kulturne ba,tine, njih četrdesetak u ćupro,irilanaarap trideset drAava, npr. sustav za navodnjavanje skipoluotokgdjese Aflaj u Omanu star 150 godina izgrađen kako razvila ceremonij bi se olak,ao protok vode iz podzemnih izvora pripreme, servira uudaljenimzemljamadoizvorabunaraikanala nja i ispijanja kav podzemnevode;KanalLevadasnaportugalskom Toliko je posta otokuMadeirikoristisezanavodnjavanjejo,od la popularna da XV.stoljeća. je osvojila i druge U dana,nje vrijeme navodnjava se posvuda, zemlje Bliskog i kako za odrAavanje vrtova i okućnica tako za Dalekogistokapaje pobolj,anje kvalitete plodova i količine prinosa popularnost - kava u biljnoj proizvodnji. Procjenjuje se da je na postala tolik vrijednosturodasnatapanihpovr,inazavi,eod da su one ugrozile desetputavećaodonihsnenatapanihpovr,ina. posjećenostvjersk Slika 4. Zbog svojeg osvježujuPrema nekim izračunima prinosi potpomognuti ćeg djelovanja, kava je postala objekata. U Europi natapanjem povećavaju se za čak 70 posto.omiljeno piće širom svijeta, a kava se pojavljuj Oko 40 posto svjetske proizvodnje hrane dolazi pije se najčešće u ugostitelj- 1570. godine kada s natapanih oranica, a 60 posto sustava skim za objektima je mletački trgovci natapanje u uporabi je od 1970-ih, ,to govori dovoze u Veneciju o iznimno brzom razvoju i ,irenju tehnika zajedno s duhanom. U područja nastanj natapanja. hrvatskim stanovni,tvom prva je kava d turskim osvajačima, i to na osvojene di Kava HrvatskeiugraničnapodručjasBosnom, aus Od 2015.na , inicijativu Međunarodne organi verozapadne krajeve preko Beča potkraj zacijekaveengl. ( International Coffee Organization, početkomXVIII. stoljeća.Najvećiproizvođačkav ICO)svake , se godine prvog listopada obiljeAava Međunarodnidankave.Organiziraseradi istica nja vaAnosti puta koji kava prijeđ - e od proizvo đača, prerađivača, trgovaca, pa sve do ljubitelja kave.KavaCoffea ( arabica L.)jetropskabiljkačiji su plodovi bobice koje dozrijevanjem poprimaju tamnocrvenuboju,ausebinosedvijesjemenke.

Boja i aroma kave djelomično ovise o duAini pečenjanjezinihzrna,anakvalitetu - napitkautje če i način mljevenja zrna. Dvije su najpoznatije vrste: Coffea arabica (typica i bourbon)Coffea i canephora (robusta). Kava potječe iz Etiopije, iz pokrajine Kaffa po kojoj je dobila ime.Legenda Slika 5.je Odpri 2015., svake godine prvog listopada obilježava govoridajenapitakotkriopastirKaldi koji se Svjetski dan kave

4

danasjeBrazil,slijedeVijetnamiKolumbija, mozgadok i koAe, dok su mogući negativni učinci je Etiopija,odakle je sve počelo,tekna osmome prekomjernog uAivanja kave nesanica, lupa mjestu. srca, glavobolja, nemir u Aelucu, drhtavic Farmakolo,ki učinakkave odnosi se preteAito razdraAljivost. na djelovanje kofeina, a očituje se u smanjenju Ivo Aščić osjećaja psihičkog i fizičkog umora, stimulaciji radasrčanogami,ića,,irenjukrvnihAilabubrega,

Invazivna vrsta No. 1

TEHNIKA ODPR

OniAive uznas,u nama,stanuju u na,im - srci koje se gnijezde na tlu na području Maksim maidiosuna,ihobitelji.Snamaprovodegotovo i Savice, odnosno, na uAem području grada svaki slobodan trenutak vremena, čovjekovi Zagreba. su najboljiprijatelji,agubitakjednog odnjih Prvo ostav ,to smo pritom zamijetili jest nev lja u nama prazninu ravnu onoj uslijed gubitka rojatno velik broj pasa koje su ljudi bilo kojeg drugog člana obitelji. Naravno,,etati riječ bez povodca ,to zapravo niti ne čudi je o psima i mačkama. Međutim, ovaj ih članak s obzirom da se radi o jednoj od najvećih i obrađuje u ne,to drugačijem svjetlu : onom baremza pse,od prometa najsigurnijih povr,i na samom vrhu ljestvice invazivnih vrsti. u gradu!

CiljNedostatak parkova za pse, kao i ovoga članka nipo,to nije ?ocrniti# na,e kuć mjesta ne na kojima je pu,tanje pasa - dozvol ljubimce,većsvratitipozornostnjihovih no vlasnika općenito, logično je rezultiralo pu,tanj na nekoliko problema kojima ‒ čakse i sasvim pasa na istrčavanje upravo na povr,inama ve dobronamjerno i potpuno nesvjesno:nalaze javnih u parkova,,tojenadaljezaposljedicu samomkorijenu. povećan broj globa komunalnih redara, koji Da ne odvratim ljubitelje pasa i mačaka pak od takvo pu,tanje pasa sankcionirali. Aps čitanjaovogačlankausamomstartu,odmahove bihsituacije ogleda se u sljedećem: nitko Aeljela napomenuti da se njima bavim već vi, na,e ao za shodno objasniti ljudima zašto se psi od 13 godina, a svakodnevno ih kroz moj dom ne smiju pu,tati na svim povr,inama npr.parka prođedoslovnonadesetke.Nekisumoji,neki Maksimir, su već su područja za pu,tanje pasa na socijalizaciji i treningu,neki su na čuvanju, restriktirana a na određene dijelove ,ume.Ra drugi su posjetitelji salona.Dakle,osobno se,međ zaista utim,nenalazisamoujo,jednommeha nemam apsolutno ni,ta protivpasa i/ili mačaka, nizmu vlasti koji ćava omogu da se građanima ,tovi,e,pomaAem u njihovu odgoju,predogojuizbija i novac i zAepa, d već u potrebi za,tite udomljavanju.Međutim,jedanodprvihprojekata drugih Aivotinja : ,tovi,e, onih čiji jedini je to Croatian Wildlife Research and Conservation dom : a koje redovno padaju kao Artve upravo Socetya bilo je upravo istraAivanje domesticiranih utjecaja canida i felida. Uzmimo konkredomaćih pasa i mačaka na populacije ptica tan primjer: dok ja čučim skvrčena u Abunj

5

nosom tik do vode, promatrajući vjerojatno prehrani. jo, Neke su ničije, druge su nečije jednu jedinu preostalu barsku ču u moru kornjaboravevi,evaninegounutra,itakosesvis onih crvenouhih, zajedno s očito osiro ć enim finovrtimoukrug. podmaltkom divlje patke, pored mene projuri Međutim, dok su negativni utjecaji dom mladi belgijaner kojem čovjekbaca ,tap uvodu. mačaka dobro dokumentirani u cijelom sv On se,uočiv,i podmladak,oglu,uje na ,tap i na ekolo,ki učinci domaćih pasa dobili su man vlasnika, te se baca na patkice. Ja se maltene znanstvenu pozornost. Rasprostranjen bacam za njim, ali avajE prekasno. Priznajem, na slobodi moAe biti posebno problemat da sam ovdje s Lisom,svojom retrivericom, soci u područjima s malom gustoćom, ali relati jaliziranom i utreniranom do maksimuma, opet no sveprisutnom ljudskom populacij je ne bih pustila s povodca u blizini jezera procjenu jer prisutnosti domaćih mačaka i znam da bi gospođa uletjela uvoduza patkama koristili smo podatke dobivene fotoza i, usprkos svom mom radu s njom, priu,tila imprikupljane tijekom pejzaAne studije p itekakav stres! Hoću reći, pas je pas. I, ba, kaood 2016. do 2018. godine. Mačke su se pritom i mačka, ovisno o pasmini, podrijetlu, radnom pojavile na umjerenom dijelu krajoli backgroundu, dobi, fizičkoj kondiciji itd. ima jači povezane s antropogenim značajkama, dok j ilislabiji hunting ? drive#. prisutnost domaćih pasa bila veća u cije Da se razumijemo, vlasnici pasa i mačaka, promatranom krajoliku te, općenito, vi,e redomsuistovremenoiljubiteljiAivotinja, utjecajem izasig određene vrste pokrova zem urno ne pu,taju psa s povodca po zagrebačkim Stoga je najveći udio pasa, sasvim očekiv jezerimasnamjeromdanekogailine,tozakolje! bio na travnjacima te na zemlji,tima u pr No,premda im to nije drago,takve se stvarinom ipak vlasni,tvu. Prisutnost domaćih mačak konstantnodogađaju.Jelistogakrivpas?Ne zapravo bih vi,e lokalizirana od prisutnosti rekla. Je li kriv vlasnik? Ni to ne bih ustvrdila. manje vezana uz vrstu pokrova u uspored Kriva je,međutim,neiformiranost.Kriv je sustav antropogenim značajkama. Dakle, iako doma koji kreira umjetne djeliće oduzetog prirodnog mačke zapravo predstavljaju intenzivni habitata svojtama koje potom jednostavno nju divljim vi,e vrstama unutar područja ko nemajugdje,paegzistencijubazirajunanekoliko imaju, utjecaj domaćih pasa vjerojatno tih donekle?prirodnih#komadića nekoć prostra grafski opseAniji. E sad, konkretno predv nih stani,ta.Dakle,problem je u tome ,to danas potencijalnihučinakaovihvrstadodat jednostavno nemamo adekvatnog mjestaplicirano nitiza fino nijansiranom interakcij divlje, niti za domaće Aivotinje! I jedne i druge sastava krajolika, ljudske gustoće i potiskujemo iz parkova : malenih oaza prirode pona,anja, pa nam oteAava bilo kakvu - poje usred velikih gradova : najče,e ć pritom i nes nostavljenu percepciju relativnih pr vjesno koristeći jedne protiv drugih. Na,psi a glad imačkezapravopredstavljaju. za prirodom diktira nam nabavljanje Aivotinje, Domaće mačke ( Felis catus) i psi ( Canis familkojapakonda,sasvimprirođeno,potiskujedruge iaris) mogu uzrokovati razornu ,tetu -u loka Aivotinjeizionakonedostatnihbiolo,kih noj ni,a. populaciji divljih Aivotinja, izr Problem, dakle, nije u psima, mačkama ilijim predatorstvom ili neizravno preno vlasnicima,većusveobuhvatnojurbanizaciji raznih koja bolesti. Varijacije u ljudskim s (jo,uvijek)nijenitipribliAnotolikozelena, prema koliko domaćim ljubimcima mogu promijenit bitobilooptimalnozaopstanaksvevećegbroja intenzitet i prostornu skalu smetnji vrstiEuključujući i na,u!To je tekjedan noviji no o lokalnim i propisima i običajima, doma empatičnijitrend,nokoji,usprkos ć avajućobe em psi i mačke mogu biti uglavnom ograničeni zamahu,jo,uvijekredovnogubibitkusasfaltom. ljudskim nastambama ili mogu biti slob Jo,većiproblemodpasau,etnjibezpovodcana s različitim stupnjevima ovisnosti o povr,inama na kojima obitavaju za,tićene vrste Brojna su istraAivanja poku,ala kvan su psi u ,etnji bez vlasnika! Kao i mačke, - nara,tetu od domaćih mačaka, međutim, utjecajima vno.Solo ,eta č e s Bukovca već maltene pozna domaćih pasa tek se nedavno posvetila po jem?doumikročip#.Mačkepaknamaksimirskomnost. Domaće mačke intenzivni su lovci ko području već odavno ne brojimo do posljednje predstavljaju neposrednu prijetnju jedinke, već nastojimo pomoći u sterilizaciji vrstama i ,to rezultira cca 7puta većim lokal

6

istrebljenjima i izumiranjima u odnosufrustracijama na pse. vlasnika, rezultira i pu Nasuprot tome,psi se nalaze i dalje od stani, pasa ta na drugim ?frontama#. Komunalno- redar povezanihsljudima,manjesuosjetljivina stvo ostale i policija pritom potpuno krivo usmje prirodnegrabeAljivce,aljudiihobičnodovode raspoloAive u snage,kaskajućiza?prijestupni zabačenija područja radi sporta ili druge bezvrste povodca umjesto na napore preusmjere n rekreacije. Kao rezultat toga, utjecaji pronalaAenje domaćih krivaca za kontaminaciju p mačaka mogu biti intenzivni, ali ograničeni parkova! na Generalno uzev,i,za Aivotinje same p područja u neposrednoj blizini ljudskih sebi nas moAemo pak reći ,to,ta izuzev da su krive; elja, dok utjecaji pasa mogu biti ra,ireniji naime, kakav u god da ishod određena invazivna određenomkrajoliku. vrsta proizvela na datom stani,tu, sasvi Da rezimiramo : mačke i psi različite su sigurno da se tamo nije naselila sama od se vrste,pri čemu mačke predvode u predatorskim Jesu li, primjerice, indijski mungosi kriv manevrima no na manjem području. A koliko su se na,li na Mljetu i potamanili sve zmije goddaihmivoljeli,činjenicajestidaobje usput vrste iovećibrojptica)?!Nismoliihsamiuvezl imajuočnjake,zarne? da bi upravo to i činili? Mali indijski mung Pro,le nedjelje,u 6 ujutro,probudio me poziv grabeAljivackojijeprijestotinjakgodi očajne Aene čiji je pas nagnao u bijeg i potom na Mljet da otok spasi od zmija, prometnuo s vjerojatno i ozlijedio srnu na području u najveć maksieg neprijatelja njegova iznimnog e mirske ,ume.#ena nije znala kako utvrditisustava, je li pro,iriv,i se dalje i na kopno. Manj srnaikolikoozlijeđena,kakojepronaćiikako od joj dvadeset godina nakon ,to je austrij pomoćipajezvalanasbudućidanamnastrani Ministarstvo poljodjelstva 25. kolovoza 190. cama stoji da radimo od 0-24. Srnu, naAalost, unijeloprimjeraka 1 mungosa,dvasunjemačka nismo na,li niti mi pa se iskreno nadamo daistraAivača je javila, kako Šumarski pi,elist, da na dobro i da je samo upla,ena pobjegla, no nisu Mljetuvi,enisumoglanaćinitijednuotrovn divljeAivotinjejedinekojestradavaju Ovaj uovakvim se potez nekoć moAda činio kao genijalna susretima! Također u Maksimiru, nedavno ideja, je nodanasjeevidentnodasezapravora stradaoijedannjemačkiovčarunapadu na ekolo, div koj katastrofi! Iz svega navedenog ispa lje svinje. Pas je ,etao bez povodca i uočiv, dai su,ukonačnici,ljuditikojimijenjajukr divlje svinje uz stazu, krenuo na njih.iDivlje distribucijuautohtonihvrstanamnogo,m svinje pak nisu vrsta koja e ć stajati ne skr, ba,tenih dobrih načina,uključujući pritom i prom papaka, pa su uzvratile napad. Deblji - krajjene izvu posredovanekućnimljubimcima. kao je ovčar,no,nasreću,zahvaljujući- brzoj vet I, premda se psi i mačke nalaze na top erinarskoj intervenciji, preAivio uz teAe pozicijama ozlijede.svih svjetskih listi invazivn U ovom slučaju nije kriv niti pas, niti suzakrive kraj ovog članka nam preostaje jo, jedino divlje svinje, dok potpuno razumijemo izaključiti vlas da je invazivna vrsta No. 1 u svij nika kojeg su svinje iznenadile podjedanko ipakkao : sam čovjek.

Pred nama je dug put, i jo, i njegova psa. Pa ipak, je li se to moglo izbjeć ,to, i, ta moramo naučiti.uvajte Č nam stoga svoj i kako? Svatko tko ima psa, vrlo dobro zna da mace,peseke,prirodu i sve njeneAitelje pod mu je potrebno i istrčavanje. Gradski parkovi nako, a, ukoliko nabavljate ljubimca bilo za pse često su kompromitirani postavljanjem vrste,molimvas,činitetokrajnjeodgovorn različitihotrova,kobasicasčavlimaisl.odstrane Ivana Janković, za sada jo, nepoznatih počinitelja, ,to izuzev Croatian Wildlife Research and Conservation Society

7

BBC micro:bit [22]

OK D I R A N J E

Po,tovani čitatelji,u pro,lom nastavku bila je 2 obrađena komunikacija preko sabirnice C. Na I krajutekstapostavljenjezadatakzasamostalan rad koji glasi: Napi,? ite program koji e ć na LCD-u prikazivati zapornu uru (,topericu) koja odbrojava vrijeme u sekundama, minutama i satima.Predvidite tipke za START,STOPi RESET. To mogu biti tipke A, B i A+B s pločice BBC Slika 22.2. Pritiskom na određene tipke BBC micro:bita mijenjaju se vrijednosti promjenljivih, na 0 ili 1 micro:bita.# Zadatak je moguće rije,iti na vi,e načina, u nastavku moAete pronaći jedno moguć - e rje,e nje. Proučite Sliku 2.1 , Sliku 2. , Sliku 2.3 iSliku2.4

Slika 22.1. Ovo su početni uvjeti koji će na LCD-u prikazivati zapornu uru u ovom obliku - 00:00:00

8

Slika 22.3. U beskonačnoj petlji forever ispituje se koja je tipka bila pritisnuta. Ako je pritisnuta tipka A, započinje odbrojavanje pozivanjem funkcija za sekunde, minute i sate. Ako je pritisnuta tipka B, ura staje jer unutar petlje if nema blokova. Ako su istovremeno bile pritisnute tipke A+B tada se pločica BBC micro:bita softverski resetira i cijeli program počinje otpočetka

Slika 22.4. Unutar funkcija koje se prozivaju iz glavnog dijela programa nalaze se blokovi koji ispisuju vrijeme u sekundama, minutama i satima tako da ti brojevi poprimaju uobičajeni izgled, odnosno tako da se kod jednoznamenkastih brojeva s lijeve strane prikazuje nula

Programprepi,iteiisprobajte.

Velikajevjerojatnostdavamzapornauranije precizna. Naime, svaki od kori,tenih blokova treba određeno vrijeme da se izvede čime se unosi ka,njenje. Radi toga trebat ete ć kod dva bloka pause (ms) 10 ugoditi vrijeme.

Nakon nekoliko poku,aja ugađanja doći ete ć do zadovoljavajuće preciznosti. Radi usporedbe, autorovihredakaugodiojevremenadvijupauzi na865ms.

Ultrazvučniradar

U nastavku članka bit e ć obja,njeno načelo rada ultrazvučnog radara i njegova praktična primjena u sprezi s BBC micro:bitom. U tu Slika 22.5. Ultrazvučni modul VMA306 od Vellemana, svrhu trebate nabaviti ultrazvučni modul s dva pogled straga i sprijeda ultrazvučna elementa, jedan za oda,iljanje i ,irenje ultrazvučnih impulsa, a drugi za prijem osnovu vremena proteklog od ispu,tenog kri kada se impulsi vraćaju nazad jer su odraAeni do povratnog zvuka odrede udaljenost i t od moAebitnih prepreka.Jedan takav je i modul izbjegnu prepreku ili otkriju insekte ko za Arduino od Vellemana VMA306 (dobro e ć hrane. Naprosto je zadivljujuće kako mozak posluAiti i njegov ekvivalent HC-SR05), Slika sisavaca uspijeva razlučiti vrijeme od 2.5 nekolikomilisekundi.

Ovaj se fenomen moAe usporediti s jekom Brzinazvučnihvalova koju je vi,e-manje svatko iskusio. Kad zaviče Poznato je da ,i,mi,i zahvaljujući ultrazvuku ispred neke kamene stijene, znate već da et ć uspijevaju izbjeći bilo koju prepreku dok nakon lete nekog kraćeg vremena nanovo čuti svoj u potpunom mraku. Naime ,i,mi,i ispu,taju vlastitiglas. krikoveultrazvukakojisereflektirajuod Toprepreka je vrijeme proporcionalno udalje te tako reflektirane zvukove hvatajuizmeđ organima u prepreke (u ovom slučaju kamene sluha(u,ima)Načelno . tojekaodasuopremljeni stijene) i vas. Odmah je jasno da se lako moA ultrazvučnim radarom. Oni su u stanju da izračunati na udaljenost jer iz fizike znamo

9

brzina zvuka iznosi pribliAno 34 m/s (metara u dogodi impuls visoke logičke razine (na prim sekundi)u , zraku na 20°C.Kako je jeka izazvana signal s BBC micro:bita)ta , se frekvencija odraAavanjem zvuka razumljivo je da e ć kHz se dovodidoprvogultrazvučnogelementak vrijeme poduplati.Naimezvukmora putovati judo 10µsoda,iljeispredsebepodkutomod15°. preprekeipotomsevratiti.Raditogaformulaza izračunavanje udaljenosti mora to uvaAiti, Prijemni a ona sklop glasi: l = v × t / 2.Naprimjer,kolikajeudaljenost Za hvatanje jeke ultrazvuka korist prepreke koja je izazvala jeku koju čujete ultrazvučni nakon element. U trenutku kad 2sekunde?Rje,enje: l=34×2/; l=34m. ultrazvučni element zavr,i s oda,iljanj ČemusluAiultrazvučniradar? izvoduEcho# ? zavlada visoka logička razin Kako je udaljenost koju ultrazvučni Kada radar drugi ultrazvučni element osjeti j moAeizmjeritisvegaoko3mnamećesepitanje izvoduEcho# ? zavlada niska logička razina, a t čemu moAe posluAiti? Dobro sluAi vozačima proizvedeimpulskojisekoristizaizračun motornih vozila kada voAnjom unatrag moraju udaljenosti. Kad ispred ultrazvučnog m parkirati. MoAe posluAiti robotu za otkrivanje nema prepreka tada nema ni jeke pa se n prepreka na koje nailazi putem. Koristi se izvodu i u Echo# ? nakon 38 ms automatski vraća protuprovalnimuređajimatakodaaktivira niska alarm logička razina. 38 ms pretvorite kadadetektirapokrete. sekunde i uvrstite u prije navedenu f za izračunavanje udaljenosti. Na taj et ć Generiranjeiodailjanjeultrazvuka saznati da to vrijeme odgovara udaljen Na pločici ultrazvučnog modula postoji sklop m.6,517 Tojeizvankrajnjegdometaovogradara koji generira frekvenciju ultrazvuka od pa40 kHz. time proizvedeni impuls ukazuje da ne Kad se na izvoduTrig# ? od ( Trigger : okidač) detektiranihprepreka.

Slika 21.6. Ekstenzija potrebna za rad s LCD-om preko sabirnice I²C

10

Montanashemaspajanja PremaSlicisastavite 2.6 sklop.

Za napajanje ultrazvučnog modula tr napon od 5V,no dobroe ć posluAiti i baterija o V.4,5 Kakojenaslicividljivo,modulimapet - izvo da,atosuslijevanadesno(ultrazvučniel okrenuti prema vama) GND: koji trebate spoji naminusbaterijeodV4,5 inaGND-pločiceBBC micro:bita; OUT koji ne koristite u ovom sklo a sluAi za objedinjavanje funkcija oda i prijema na samo jedan ultrazvučni ele (to moAe dobro posluAiti kada vam nedost slobodan priključakna BBCmicro: Trig koji bitu); trebate spojiti na izvod 5 BBC micro: Echo bita koji trebate spojiti preko naponskog otpornici ( R1 i R2) na izvod 8 BBC micro:bita; Vcckojitrebatespojitinapluspolbater V. Ovdje valja napomenuti da ukoliko kor ultrazvučne module drugih proizvođača mor provjeriti njihove tvorničke podatko jer nije kod svih po,tovan navedeni ra izvoda.MoAda se pitateza,to se koriste otp ci. Kad se na izvodu Echo pojavi visoka logičk razina tada je napon na tom izvodu jed naponunapajanjamodula.UovomslučajuV.4,5 BBCmicro:bitpodnosinaponodnajvi,eV3,6 pa se na taj način izbjegavaju mogući problemi

Slika 21.9. Primjer prikaza zaporne ure

Slika 22.7. Fotografija prikazuje sklop sastavljen prema montažnoj shemi sa Slike 22.6.

slici moAete 2.7. vidjeti kako to sve izgledaustvarnosti.

Pripremite programski kôd.

Najprije,na uobičajeni način,učitajte novu ekstenziju koju ete ć pronaći pod imenom ?makerbit-ultrasonic#.

Dobit ete ć blokove za upravljanje Slika 22.10. Ovaj će program prikazivati udaljenosti na LCD-u. Napomena, ultrazvučnogmodula,Slika2.8 u petlji “forever” kod bloka “show string…” unutar navodnika upisana su 3 Iako je ta ekstenzija predviđ ena prazna mjesta (razmaknica) za rad s modulom HC-SR04 dobro se pona,a i s HC-SR05, odnosno s VMA306. Razlika između navedenih modula je u broju izvoda. HC-SR04 nema izvod za OUT, a sve ostalo je vi,e-manje isto.Prepi,ite progr saSlike2.9 Programotpremiteiisprobajte.

IsprobajteiprogramsaSlike2.10 Da bi ovo proradilo najprije morate spo 2 LCD na sabirnicu CIkako je opisano u pro,lom nastavkuserije,pogledajteSliku2.1 Ovom ste preinakom dobili autonoman mjeračudaljenosti.

Isprobajte i preostale blokove iz Makerb ultrasonic. Na primjer, napi,ite program koj aktivirati alarm kada netko ,irom otvori va,e sobe. Za alarm koristite buzzer koji ete ć spojitinaBBCmicro:bit.

Slika 22.8. Novi blokovi za rad s ultrazvučnim modulom

11

VI A TEM”“SUN

Slike u prilogu

Slika 22.11. Fotografija prikazuje uređaj za mjerenje udaljenosti s ultrazvučnim modulom i LCD-om

Robotski modeli za učenje kroz igru u STEM-nastavi Fischertechnik (42)

Sretnoiuspje,nokodiranje!

Zaovestevjebetrebali: Pandemija uzrokovana virusom COVID19 ne • BBCmicro:bit, posustaje usprkos brzom pronalasku cj • USB-kabel, Druga godina trajanja pandemije puna j • baterijezaBBCmicro:bit, kodnevnih izazova i različitih strategi • baterijuodV4,5 zaultrazvučnimoduliLCD, tojanjuzaustavljanja ,irenja virusa • rubnipriključakzaBBCmicro:bit, irano evoluira i mijenja strategiju pre • spojneAiceuraznimbojama(9komada), Preventivno djelovanje pospje,uje nas • spojne Aice s krokodil-,tipaljkama (2 komada, suzbijanju virusa koji se ubrzano- ,iri me jednacrnaijednacrvena), dimakojinisucijepljeni.

• eksperimentalnupločicunaubadanje, Respiratornivirusi,iresekadasluzili • ultrazvučnimodulVMA306odVellemana, koje sadrAe virus uđu u tijelo kroz nos, o • otpornik od 3 , 3 kT ( NARANČ ASTAgrlo. Najče,e ć se to događa transferom virus -NARANČASTA-CRVENA-ZLATNA), dodirom preko ruku. Rukovanje je jeda • otpornik od 6,8 kT (PLAVA-SIVA-CRVENAnajče,ćih načina ,irenja virusa s jedne osobe ZLATNA) , nadrugu.

• LCDHitachi 16×2 HD4s 1602478 ugrađenim Učinkovitozaustavljanjeisprječavan ,irenja I2 CmodulomPCF8574T(iliPCF8574AT), virusa jest učest alo pranje ruku sapunom i • buzzer. vodom koje jednostavno i jeftino ol Marino Čikeš, prof. uklanjanjevirusa.

Pravilanpostupakpranjaruku: • smočite ruke tekućom hladnom ili topl vodom, • nanesitesapunnamokreruke, • temeljito istrljajte sve povr,ine r i straAnji dio,između prstiju i ispod nok periodu20do30sekundi, • temeljitoisperiteruketekućomvodom • osu,iterukehigijenskimsu,ilomiliručn U činkovitosu,enjerukujednakojevaA i njihovo pranje .Razlog je brAi razvoj i prijeno virusa i bakterija na mokrim rukama. Su,il ruke u periodu od desetak sekundi sman količinu virusa i bakterija na rukama up proči, ćenog zraka. HEPA- filter proči, ć uje čestice zraka zaustavljajući viruse i b

12

Ovime je osigurana brza i učinkovita higijena dvaelektromotora(M4sedam ), lampica(O1O3, : ruku uz nisku godi,nju potro,nju električne O6), četiriLED(O2)i trifototranzistora(I1I2, I3, ). energije.Utjecajnaokoli,jeminimalanuzmalu Faze izrade konstrukcije automatizi proizvodnju ugljičnog dioksida u usporedbi modela: s drugimsustavimasu,enja.

• izradakonstrukcijesustavazahigijenu Razumijevanjemehanizamaprijenosavirusa • postavljanje i elektromotoraspropeler bakterija olak,ava primjenu učinkovitih nosače, postu paka za suzbijanje pandemije i povratka • u postavljanje nor LED-rasvjetenanosače, malanAivot.

• postavljanjelampicananosače, Ugradnja i primjena učinkovitih • postavljanjesvjetlosnihsenzora automatiziranih sustava za odrAavanje higijene (fototranzistori), u javnim i zdravstvenim ustanovama ,kolama, ( • povezivanjeelektričnihelemenatavodi fakultetima, domovima zdravlja, poliklinikama, međusklopom, bolnicama i domovima za starije) od iznimne• je izradaalgoritamairačunalnogprogramas vaAnostiusuzbijanjuprijenosavirusaibakterija. potprogramimazaupravljanje.

Napomena: Udaljenost električnih elemen Automatiziranihigijenskisustav od međusklopa i izvora napajanja (baterija Automatizirani higijenski sustavi za9 V)pranje određuje i raspored i veličinu duljine vodi su,enje ruku upotrebljavaju inovativna namodelu. rje,enja i tehnologiju LED-rasvjete kojom povećavaju vidljivostismanjujutro,koveelektrične Sustav energije. higijenerukukonstrukcija Rad elektromotora osigurava usmjeravanje Izradit i ćemo automatizirani model za povećanje protoka čistoga zraka i svjetlosne odrAavanjehigijenesvjetlosnimsenzorim signalizacijekojauzpomoćsenzoraineprekidnog I3lampicama ), (O1O3, :O6LED ), (O2) rasvjetom napajanja pokreće sustav higijene, osigurava sdvaelektromotora(M4). algoritamupisanumemorijumeđusklopa.

InAenjerski izazovi: gradivnim element Slika1._Smart_HH izraditi konstrukciju sustava za odr Automatizirani higijenski sustav sastoji higijene se od ruku s električnim elemen osnovnih elemenata Fischertehnika, građpovezanima evnih vodičima, međusklopom, izvorom blokova,električnih elemenata i senzora.napajanja Odabir iračunalom. građevnih blokova i električnih elemenata Slika3._konstrukcijaA osigurava funkcionalnost modela i pouzdan Slika4._konstrukcijaB rad. Izrada algoritamskih rje,enja olak, Slika ava 5._konstrukcijaC razvoj logičkog razmi,ljanja i izradu programa.

Slika6._konstrukcijaD Automatiziranim radom modela za higijenu Modeljeizgrađennajednojosnovnojjedi kontinuirano upravlja međusklop uz pomoć (podlozi) koja objedinjuje sve dijelove s algoritamaiprogramskihrje,enja. za higijenu ruku.Nosivi stupovi su postavlj dva reda,međusobno udaljeniza tri utora čin Sustavhigijenerukuizradamodela trokut na sredini osnovne jedinice.Konst Izrada konstrukcije modela sustava za higijenu: sačinjava ,est velikih građevnih blokova povezivanje vodičima s međusklopom, provjera rada kojihsutriučvr,ena ć naosnovnujedinicu.Izn svih električnih elemenata i svjetlosnih senzora. njih su učvr,ena ć tri mala jednostruka građe Izrada algoritama: upravljanje elektromotorima, elementa koja su međusobno povezana s dva lampicama i LED-rasvjetom svjetlosnim senzorima. mala dvostrana spojna elementa i vel Sastavljanjegrađevnihelemenatakonstrukcije građevnim blokom. Ovim načinom spajanja i provjeru funkcionalnosti modela osigurava osigurana je kompaktnost i čvrstoća nos popiselemenataFischertechnika. elemenata konstrukcije. Bočno su postav Slika2._FT_elementi dva velika građevna bloka na prednje stup Izradukonstrukcijemodelaolak,avajudetaljne nosivihstupova. upute uz plan i redoslijed radnih postupaka Slika te_FT_elementi1 7. odabir konstrukcijskih i električnih elemenata:

13

Popis gradivnih elemenata olak, ava Slika25._konstrukcijaS izradu konstrukcije nosivih stupova i nosača Slika26._konstrukcija+ elektromotora smje,tenih na krajevima sustava S donje strane dva velika građevna bl zaodrAavanjehigijenerukusobjestrane. umetnuta su četiri nosača postolj Slika8._konstrukcijaE rasvjete koji čine osnovnu konstrukci Slika9._konstrukcijaF vjetu tijekom uporabe sustava U,teda higijen Slika10._konstrukcijaG električne energije ostvarena je - upora Slika1._konstrukcijaH -rasvjete koja je smje,tena simetričn Na bočne velike građevne blokove umetnuta stranenakrajevimalampica. su dva kutna (30°) jednostuka spojna elementa Uprviredosnovnejediniceumetnutasu pozicionirana prema unutra,njem dijelu nosivih mala jednostrana građevna elementa na k građevnih blokova konstrukcije. Na njihove smje,teni nosači za lampice s lampicama (O1) krajeve umetnute su dvije male jednostruke međusobno spojeni u seriju i svjetlosne spojnice s utorom u sredini.Ovime je osigurana (fototranzistori I1,I2,I3Tri ). lampice umetnemo čvrsta veza izmeđ u konstrukcije i malih u kuć i,ta nosača za lampice čime je osiguran istosmjernih elektomotora postavljenih kontinuirana na svjetlost nuAna za rad sv krajevesustavazahigijenuruku.Propeler sklopki. sčetiri krakaučvr,en ć jenaosovinurotoraistosmjernog Napomena: Svjetlosna signalizacija elektromotora pomoću osovine za propeler osigurava s kontinuirani dotok svje objestrane. svjetlosne sklopke ( fototranzistor Slika12._FT_elementi2 crne kapice s otvorom u sredini postavlj Napomena: Pozicija kutnih elemenata nosače lampica (O1). LED-rasvjeta (O2) spojena osigurava usmjerenje snopa čistog zraka je serijski iz na izlaze međusklopa radi u,t propelerausmjerumokrihruku. preglednogspajanjavodiča.

Slika13._konstrukcijaI Slika_FT_ 27. elementi4 Slika14._konstrukcijaJ Napomena: Na nosivom stupu jedan izvod Slika15._konstrukcijaK lampice međusobno je povezanvodičem serij Slika16._konstrukcijaL između lampica, a drugi izvod s uzemljenjem Slika_konstrukcijaLJ 17. ( ┴) na međusklopu. Svjetlosne sklopke (I1, I2, Slika18._konstrukcijaM I3) na međusklopu povezane su vodičima sa Dvavelikagrađevnablokaokrenutasuprema spojnicama. prednjoj strani konstrukcije sustava za Slika higijenu 28._konstrukcijaT ruku. Njihova je uloga osigurati razmak izmeđSlika u 29._konstrukcijaU lampica koje su smje,tene na nosače lampica Slika30._konstrukcijaV pod kutom (30°). Kapice na lampicama crvene Slika31._konstrukcijaZ i plave boje simuliraju rad mlaza tople i hladne Slika32._konstrukcijaX vode.

Sa straAnje strane trećeg nosivog st Napomena: Pozicija i nagib unutarnjih kutnih podnoAju velikog građevnog bloka umetnut (30°) elemenata osigurava usmjeravanje snopa crveni mali spojnik koji ć uje omogu pravilno svjetlosti u smjeru pozicije pri odrAavanju pozicioniranje higi međusklopa. Ovim je osigur jeneruku. čvrsta veza između međusklopa i konstrukc Slika19._FT_elementi3 sustava za higijenu ruku. Vodilice za vo Popis gradivnih elemenata olak,ava izradu u obliku potkove postavljene su sa st postolja konstrukcije za električnestrane elemente, konstrukcije radi bolje pregle lampicekojesvijetleutrenutkupromjene spajanju stanja električnih elemenata na ula idetekcijesvjetlosnesklopke(fototranzistora) međusklopa. .

Slika20._konstrukcijaN Slika3._konstrukcijaY Slika21._konstrukcijaNJ Slika34._konstrukcijaW Slika2._konstrukcijaO Slika35._konstrukcijaQ Slika23._konstrukcijaP U sredini međusklopa s obje su stra Slika24._konstrukcijaR postavljenevodilicezavodičečimejeosi

14

njihovo uredno povezivanje. Desno Rad od elektroničkih elemenata provjera međusklopaumetnutjevelikigrađevniblok prije radi izrade algoritma i programa pomoću alat učvr,ćivanja izvora napajanja koji je nuAan Test: za radsustavazahigijenu.

• povezivanje TXT-sučelja s računalom,ulaznim Napomena: PoloAaj međ usklopa određ en iizlaznimelementima, je rasporedom električnih elemenata • provjeravanje na komunikacije TXT-sučel konstrukcijimodela. računalom(USB,Bluetooth,Wi-Fi)ipovezivanje LED-rasvjetajesastavljena četiri rasvjetna od sprogramomRoboPro, tijela povezana vodičima sa spojnicama • provjeravanje na ispravnog rada elekt međusklop.Raspored i duljina vodiča definirani elemenata: lampica, LED-a, elektromotora i su udaljeno, ć u električnih elemenata fototranzistora. od međusklopa.Izmjerenu duljinuvodiča s crvenim i zelenim spojnicama pričvrstite na vodiče.

Izradaalgoritamaiprogramskihrjeenja Crvene i zelene spojnice na ulaznim (I1, I2, I3) Zadatak_1: Izradi algoritam i dijagram tijek i izlaznim (O1:O6,M4) električnim elementima (program) za autonomno upravljanje sustav poveAitesmeđusklopom. higijene ruku. Pokretanjem programa isklj Napomena: LED-rasvjetailampiceimajujedan su svi elektronički elementi osim tri la zajednički vodič koji je povezan sa susjednom (O1) koje osvjetljavaju fototranzistore (I1I2, I3, ). lampicomizajedničkimuzemljenjem ┴). ( Ovime je omogu ć en kontinuiran rad svjetlos Slika36._TXT senzora koji upravljaju sustavom higije Spajanja električnih elemenata Prekidanjem s TXTsnopa svjetlosti fototranz -sučeljem: ili I3 = 0) pokreću istosmjerne elektromotore • lampice spajamo u seriju na (O1, O3:O6) kojiseuključenaperiodod10sekundi,kolikoj izlazecrveno) ( iuzemljenje ┴,zeleno) ( , potrebnozaučinkovitosu,enjeruku.Detekci • LED-rasvjetuspajamouserijuna(O2)izlaz, srednjeg fototranzistora (I2 =0) uključi se LED• elektromotore spajamo u seriju vodičima -rasvjeta, na lampice plave i crvene (O3:O6) koje izlaz(M4), prikazuju protok vode u periodu od 10 sekundi • fototranzistorespajamovodičimanadigitalne Program ponavlja proces isključivanjem ulaze(I1I2, I3, ). električnih elemenata provjerom svje Povezivanje međ usklopa s električnim senzora. elementima i raspored boja spojnica vodiča Proces uključivanja i isključivanja pon osigurava pouzdan rad električnih elemenata kontinuirano uz doknezaustavimoprogram. urednospajanjavodičaprikladneduljine.

Slika_Smart_HH 37.

Napomena: sve elektroničke elemente Pokretanjemprogramauključeselampice(O povezujemo prije spajanja izvora napajanja = 1) koje kontinuirano osvjetljavaju svj (baterijaU=V) 9 . senzore(I1I2, I3, )uperiodut=0,5sekundi.

Glavni program neprekidno provjer stanja na fototranzistorima i ovisno o ul vrijednostimafototranzistora(I1I2, I3, )uključu Tablica stanja sustava sušenja sustav pranja ili su,enja ruku FOTOTRANZISTORI LAMPICE LED VODA ELEKTROMOTORI periododdesetsekundi.

Potprogram voda_off isključuje I1 I3 O1 O2 O3, O4, O5, O6 M4 četiri serijski spojene lamp 0 0 on off off on (O3:O6) na uzemljenje (voda 1 1 on off off off isključena).

Potprogram voda uključuje Tablica stanja sustava pranja četiri serijski spojene lamp FOTOTRANZISTOR LAMPICE LED VODA ELEKTROMOTORI (O3:O6) na uzemljenje (voda I2 O1 O2 O3, O4, O5, O6 M4 teče).

Izazov_1: Izradi algoritam i 0 on on on off dijagram tijeka ( program) za 1 on off off off

15

autonomno upravljanje sustavom kojim e, ć osigurati neprekidan rad za obavlj Pokretanjem programa isključeni su svi elektronički elementi osim tri lampice fototranzistore (I1, I2, I3). Ovime je omogu ć en kontinuiran rad svjetlosnih senzora koj sustavom higijene ruku.Prekidanjem snopa svjetlosti fototranzistori (I1 ili I3 = 0) po elektromotorekojiseuključenaperiododsekundi.

14 Detekcijomprekidasnopasvje (I2 = 0) uključi se LED-rasvjeta. Lampice (O4, O5) plave boje naizmjenično se uključuju i isključ perioduodt=0,3sekundeicrvene(O3O6, )uperioduodt=0,5sekundi.

Proces uključivanja zavr,ava nakon proteka vremena od 14 sekundi koliko je potre pranje i ispiranje ruku. Program zavr,ava i vraća se na početak te ponavlja proces is električnihelemenatakontinuiranomprovjeromstanjasvjetlosnihsenzorad Petar Dobrić, prof.

Upravljanje uličnom rasvjetom mikroupravljačem TIKA OMUTA Arduino UNO

Mikroupravljač Arduino UNO je pločica Arduino s UNO programira se programskim jezi mikroprocesorom ATMEGA 328 koji moAe biti kom C u besplatnom programu Arduino IDE. integriran na pločicu ili moAe bitizamjenski Nakon dio. preno,enja programskoga ôda, Arduino k U slučaju neispravnosti pločice, čest jeUNO slučaj moAe se napajati ivanjskim izvorom nap neispravnost upravo toga mikroprocesora janja pa jeodV5 doV12 istosmjernognapona. dobro pri odabiru mikroupravljača birati Model onajulične rasvjete izveden je s fo na kojemu se navedeni mikroprocesor moAe pornikom i četiri LED-diode. Fotootpornik mijenjati.Sastavni dijelovi svakog Arduina optoelektronički UNO element koji u ovi sudigitalni(1-3)ianalogni(A0-A5)ulazi/izlazi, rasvjetljenju povećava ili smanjuje ot tipkaza resetiranje,USB-priključak,priključakza vanjsko napajanje, izlaz od +5 V istosmjernog napona, tri izlaza za uzemljenje, odnosno masu (GND)idrugi,kakojeprikazanonaSlici1.

Slika 1. Arduino UNO

Arduino UNO moAe biti plave,zelene ili,neke kopije, crne boje.Vrlo je vaAno paziti pri kupnji pločice Arduino UNO da je originalna. Arduino UNO za komunikaciju s računalom koristi USB-kabel koji ujedno moAe biti i izvor napajanja.

Slika 2. Očitanje fotootpornika

16

Nastavakna21.stranici

MALA ŠKOLA FOTOGRAFIJE P]PB}]oB}˛]BU}(.

SPAJANJE DVIJE ILI VIŠE FOTOGRAFIJA TEHNIKOM PRETAPANJA U prošlom broju prikazao sam najjednostavniji način montaže više fotografija u jednu smislenu cjelinu slaganjem slike do slike. Takav se način dosta koristi u produkciji razglednica ili u reportažama u časopisima. Nešto složeniji način montaže srećemo kod umjetničke fotografije kada se radi pretapanje dvaju istih ili različitih snimka. Te fotografije imaju sasvim drukčije značenje i njima šaljemo nešto drukčiju poruku. Postupak pretapanja ili preklapanja dviju ili više fotografija zahtijeva više preciznosti i strpljenja što se svakako isplati radi konačnog rezultata. ni i rezoluciji fotografije koju emo ć obrađivati.Uovomslučaju 16 x 16 cm, ali emo ć podlogu staviti ,irine 20 cm zbog lak,eg rada pa emo ć na kraju

vi,ak odrezati. Kada smo formirali podlogu, otvaramo fotogra fiju kojom $elimo manipulira i samo kursorom jednostavn

Tehnika pretapanja dviju sadr$ajem istih ili različitih fotografija vrlo je interesantna i mora se raditi postupno, s vi,e strpljenja i osjećaja za pojedinosti.

Ovaj primjer povučemo fotografiju na bijel spajanja portretne fotografije nije zahtjevan, ali seto mora podlogu kako prikazuje sli proći cijeli postupak. Najprije u Photoshopu trebamo iznadovogateksta.Tajpostupa otvoriti podlogu veličine i rezolucije prilagođ ene veličiponovimo kako bismo na na,oj

podlozi imali dvije fotografije d lom preklopljene kako to prikaz fotografija lijevo od ovoga tek Sada emo ć otići na alatnu traku i birati gumicu Eraser Tool. Nakon toga u lijevom gornjem kutu odab remo veličinu gumice i graduirane (meke) rubove kako bismo mogli napraviti ,to mek,i prijelaz tono iz jedne u drugu sliku. Treba jo, postaviti u kojem postotku $el brisatidioslike,tj.kojutrans nost (prozirnost) $elimo postići. U ovom slučaju odabrali smo 30% prozirnosti,tojevidljivougorn prozorčiću gdje pi,e Opacity. Sada je sve spremno za akciju brisan dijela gornje slike.Polako i pa$l prelazimo gumicom preko gornje slike kontrolirajući granice do $elimo brisati. Uzastopnim ponav ljanjem posti$emo sve veću i veću prozirnost. Postupak ponavlj dok ne postignemo $eljeni rezul tat.Tijekom rada mo$emo mijenja veličinu gumice,pa čak i prozirnost rada ako je to potrebno. Konačni rezultatvidimonaslicidesnois ovogateksta.

dijezuje ksta. i n bie

ova

POGLED UNATRAG AGFA KARAT o]v]ul

Agfa Karat je fotoaparat koji vrlose jednostavan. Kad izmjerimo svjetlo, tj. o limo počeo proizvoditi tridesetih brzinu godina zatvarača i otvor blende,napravimo prvu sparent­ pro,log stoljeća. Agfa je kao velikuinepremotavamofilm,većradimodrugusnimkuna U ki proizvođač fotoopreme i pribora nekom drugom mjestu.to se desilo? Desilo se to najednojsnimciimamosnimljenadvarazličita njem imalausvomasortimanunizmodela aparataroll­ na film ili smotani Ustvari, napravili smo montaAu pri postupku fo film, a ovo joj je jedan od prvih firanja.Kako bi snimka bila ispravno eksponira nja duple ekspozicije,izmjerenu blendu trebamo za ljivo na filmu lajka formata. Izuzetno je dobro tehnički kondicioniran za jedan sa korak. Ovaj postupak vidljiv je na p fotografijanadnuovogapriloga. o kuda solidnim objektivom svjetlosne jačine 6.3, a poslije 4.5 i brzinama vzatvarača koje su imali prvi modeli u jamo 1/25 do 1/0 i B,a kasniji modeli od B pa do 1/50 ,to je autorima lomogućavalo jo, lagodniji i bolji ati rad.Ovajfotoaparatimaoje - moguć t nost duple snimke (ne samo on) i i spod njegasadanavodimkaoprimjer.to to znači dupla snimka? Postupak je

ANALIZA FOTOGRAFIJA TviFv]l}]

Rođena je 1953. u Praputnjaku, malom mjesta,cu nadomakRijeke.Diplomski i poslijediplomskistudijpolazilajenaMedicinskom fakultetu Sveučili,ta u Rijeci. Većinu radnog vijeka provela je na Medicinskom fakultetu i Klinici za psihijatriju ­a Rijeka.

KBC Specijalizirala je psihijatriju,a po subspecijalizacijijepsihoterapeut.Profesorjeutrajnom zvanju i suradni je član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske. U vi,e mandata bila je pročelnica Katedre za psihijatriju i psiholo,ku medicinu na Medicinskom fakultetu

Sveučili,ta u Rijeci, a bila je i predsto Klinikezapsihijatriju ­aRijeka.

KBC Niz godina radila je kao voditel Referentnog centra za posttraumatski poremećajRH. U sasvimzreloj dobi počinje se intenzi je zanimati za fotografiju tako da je go imala 205. prvu izloAbu fotografija u Malom muzeju Rati. Po odlasku u mirovinu vi,e vremena posvećuje svom fotografskom rad Sudjelovala je u niz skupnih izloAbi id nica je nekoliko priznanja za svoj fotog rad. Vrlo paAljivo promatra svijet oko vrlo vje,to pronalazi neobične motive sv koji je okruAuje. Kompozicije su joj suv koherentne, a snimljeni sadrAaj doved najvi,etočkeestetskečistoće.

Na Slici prikazana 4. je električ na shema modela ulične rasvje te koja se uključuje kad očita digitalna vrijednost fotootpo padne ispod uvjetne funkcije programskomôdu k (uovomsluča jutoje50).

Slika 3. Programski kôd modela ulične rasvjete

tome, ovisno o utjecaju svjetla i mraka moAe Slika 5. Montažna shema modela ulične rasvjete uključivati rasvjetna tijela koja u ovom slučaju predstavljajusvjetlećediode(LED)Fotootpornik . se spaja na analogni pin, a čiji e ć se signal pretvoriti u digitalne vrijednosti od 0 do 1023.

Vrijednosti koje fotootpornik mjeri očitavaju se na serijskom monitoru Serial engl. ( monitor) u programu Arduino IDE, kako je prikazano na Slici2.

Slika 6. Sklop ulične rasvjete

Na Slici 5. prikazana je montaAna shema modela ulične rasvjete izvedena s četiri -diode s predotpornicima od 20 T i fotootpor nikomipredotpornikomod10kT. Na Slici 6. prikazan je sklop ulične rasvje Slika 4. Električna shema modela ulične rasvjete upravljanArduinom.

Na Slici prikazan 3. je programski ôd modek Model se moAe unaprijediti uvr,tavan la ulične rasvjete. Izvorni ôd dostupan k je na naredbe delay() tako da se LED-diode uključuju poveznici. postepeno jedna za drugom u točno određeno Prema programskomôdu, k rasvjetna tijela vrijeme.Također,model se moAe nadograditi jo izvedena s LED-diodama uključit e ć se- odjed jednimfotootpornikomsdrugestranemodel nom, a isključiti kad očitana vrijednost praksi fotoot ulice) pri čemu bi se rasvjeta uključ pornika prijeđe 50.Digitalna vrijednost 50 jepostepenousmjerudolaskapje,aka. procijenjenavrijednostočitanjafotootpornika.

Danijel Eskeričić, mag. ing. el.

21

ah59>!w^dshhthw!.bLId9IbL2YLIdshw9sLb!

7

4

5

9

10

3 2 8

6 1

Dječja igračka - klackalica Nacrt u prilogu

Dječja igračka KLACKALICAtehnička je tvorevina prilagođena Aupanijskoj razini nat na prave klackalice za djecu deset puta je manja.Pri izradi imate vremena vi,e od ,ko odraditezadatke,azatim raditena pobolj,anjima.UAivajte uradu.

10. Osigurač osovine 9. Osovina 8. Vijak držač 7. Stabilizator nosača 6. Sjedalica 5. Osigurač razmaka bočnih nosača 4. Gornji dio poluge 3. Bočni dio poluge 2. Nosač 1. Podloga Broj Naziv pozicije Izradio: Ivan Rajsz, prof. Naziv: Klackalica

Drvena čačkalica Šperploča Čelik Šperploča Šperploča Šperploča Šperploča Šperploča Šperploča Drvo Materijal M1:1

22

2 2 2 2 2 1 1 2 2 1 Kom.

10 × ø2 46 × ø6 10 × 30 250 × ø2,5 50 × 30 250 × 6 × 3 280 × 24 × 3 280 × 23 × 3 68 × 40 × 3 100 × 30 × 10 Dimenzije (mm) Školsko natj. 2020./2021.

ONIKAELTR

Shield-A, učilo za programiranje mikroupravljača (18)

Priključaka nikad dosta! Koliko god velik na slici dolje),konfiguriramo li ih kao analo mikroupravljač upotrijebili, zna se dogoditi ulaze, na danjih emo ć moći spojiti analogni izlaz trebamo spojiti jo, samo jednu komponentu, nekog senzora ili klizač potenciometra (pop a na raspolaganju vi,e nemamo niti jedan R1naslicidolje). slobodanpin.Toe ć posebnodoćidoizraAajakod Rad ovim komponentama ne razlikuje se od gotovihrazvojnihsustava,poputna,egShieldrada A, komponentama koje su već ugrađene na jer na njima većina pinova mikroupravljača samu većpločicu Shield-A,za ,to smo dali dovoljno ima neku određenu namjenu. Konkretno, na primjerauprethodnimnastavcima.

Shield-A ostala su samo dva neiskori,tena pina, A ,to ako nam zatreba jo, vi,e priključaka?

PC4 i PC5; kako smo objasnili u prethodnom Tada emo ć upotrijebiti neki od modula s nastavku, njih smo izveli na konektor Slike J1 na 5.! Oni se obično nazivaju modulima priključke obiljeAene oznakama SDAi SCL(Slika za pro,irenje broja ulazno-izlaznih priklju 52. iz pro,log nastavka). Ta dva pina imaju s I2C komunikacijom I2C( expander iliI2C izvrsne komunikacijske sposobnosti, koje expansion emo ć board). Iako izgledaju različito, svi u nastavku proučavati, ali to ne znači da ih ovi ne moduli zapravo su identični: na njima s moAemo upotrijebiti i kao ?obične# izlazne ili ulaznepriključke.

Slikaprikazuje 54. nekolikotakvihprimjera: konfiguriramo li ih kao digitalne izlaze, na njih emo ć moći spojiti svjetleću diodu ili pak mali relej nazivnog napona 5 V (poput LED1 i Re1naslicigore)konfiguriramo , liihkao - digital neulaze,nanjihemo ć moćispojitidigitalniizlaz nekog sklopa, sklopku ili pak tipkalo (poput T1 Slika 55. Različiti moduli omogućuju povećanje broja ulazno-izlaznih priključaka mikroupravljača

Slika 54. SDA- i SCL-priključke konektora J1 možemo upotrijebiti kao “obične” digitalne izlaze, odnosno kao digitalne ili analogne ulaze

nalazi integrirani krug PCF8574, koji ima dva komunikacijska priključka (SCL i SDA) i osam digitalnih izlazno-ulaznih priključaka (P0-P PriključciP0-P7isignalnipriključakINTizveden su na igličaste konektore koji se obično na na rubu pločice,a tipična shema jednog takvo modulaprikazanajenaSlici56.

Komponentekojesenalazenasamommodulu na Slici 56. nacrtane su crnom bojom. Srce modula je integrirani 8-bitni bus expander I2C IC1a , uznjegasenalazijo,nekolikokomponenti koje nam olak, avaju njegovo adresira Adresu pojedinog modula određuje fiksni d adrese upisan u sam integrirani krug, zaje sa stanjem adresnih pinova A2-A0. Stanja adresnih pinova definiramo kratkospojnic sklopkama na samoj pločici (shema na Slici 56.

23

#elimo li neki pin koristiti kao ula potrebno ga je postavit u stanje ?1#. Napravimo li kratki spoj toga pin prema masi, njegovo logičko stanje e ć se - pro mijeniti u?0#,pri čemue ć krozpin potećizanemari vo mala struja.Čim uklo nimo kratki spoj, logičko stanje pina će se vratiti na?1#.Internalogikaprati svaku promjenu stanj ulaznog pina uzrokova nu vanjskim utjecajim signalizirajemikroupra ljaču postavljanjem IN izlaza u stanje ?0#. INT e ć se vratiti u stanje ?

Slika 56. Tipična shema jednog od modula sa Slike 55. čim mikroupravljač bude prikazuje izvedbu s kratkospojnicima). Adresni ponovoadresiraoPCF8574/8Ačip. pinovi A2-A0 omogućuju 8 različitih adresnih #elimolinekipinkoristitikaoizlazni,mo kombinacija,,toznačidanaistusabirnicuI2C ga (tj. postavitiustanje ?0#ili?1#.Kadajepostavljen na iste SDA-i SCL-priključke) paralelno moAemo u stanje?0#,na njega je moguće direktno spo spojitido8ovakvihmodula. tro,ilo koje ne tro,i vi,e od navedenih 20-a Zapravo,ivi,eodtoga!Namodulimasusrećemo mA. Postavimo li ga u stanje ?1#, na njega je dva integrirana kruga, PCF8574 ili PCF8574A; moguće spojiti samo?slabo#tro,ilo,poput MO oni su funkcionalno jednaki i razlikuju -tranzistora se samo iliulazaCMOSintegriranogk po osnovnoj adresi I2C. Stoga je ukupan broj Na Slici 56. primjerom je pokazano kako modula koje moAemo povezati na istu sabirnicu pinove P0-P7 PCF8574/8A čipova moAemo I2C 16: 8 onih koji koriste integrirani krug koristitikaoizlazne(nanjihsuspojeneL PCF8574 + 8 baziranih na PCF8574A. Pomoću D0-D7) i kao ulazne (na njih su spojene sklop samo dva pina mikroupravljača, SDA i SCL,ke ili tipkala S0-S7). Te ?obojane# komponente moAemo upravljati stanjem do 128 digitalnih LE-diode i sklopke ne nalaze se na samom izlaza, odnosno, moAemo očitavati stanjamodulu, isto već su dio na,eg sklopa čiji je modul tolikodigitalnihulaza! sastavni dio. Na shemi su na svaki ulaz Moramo reći jo, nekoliko riječi o priključci -izlazni pin spojeni i LE-dioda i sklopka.Iako ma integriranih krugova PCF8574 i PCF8574A, i takvo rje,enje moguće,to u pravilu ne rad jer se oni razlikuju od pinova mikroupravljača shema je samo trebala simbolizirati kak ATmega328 s pločice Arduino Uno. Podsjetimo U-I pinovi jednaki. U praksi, pa tako i u na,im se, prije prve upotrebe pinove mikroupravljača primjerima,pojedinipinćemo koristit ilikaoulaz moramo iz programa konfigurirati kao ulazne ili kao izlaz.Dakle,na pin spajamo ili?plave ili izlazne.Pinovi P0-P7 PCF8574/8A čipova ?crvene#komponente,neobje! izvedeni su nesimetrično: u stanju ?0#, izlazni Kada neki od ovih modula povezujemo s tranzistor moAe?povući#do 25 mA,dokje stanju razvojnim sustavom Shield-A, moramo obrat ?1# izlazna struja puno manja, ograničena je paAnju na natonalazilisenamodulu čipPCF8574 10-tinjak µA. Prednost ovakve konfiguracije ili jePCF8574A,jer se osnovne adrese ovih čipova ,to ulazno-izlazne pinove nije potrebno konfi razlikuju: gurirati,oni su istovremeno i ulazi i izlazi.Kako adresa čipaPCF8574je01aaax, jetomoguće? adresa čipaPCF8574Aje01aaax

24

Ovdje?aaa#predstavljastanjaadresnihpinova CIJEA VNO A2-A0koja , senamodulimapostavljaju- kratkos pojnicima ili mikrosklopkama.Ako je - neki krat kospojnikzatvoren,stanje tog adresnog pina bit će ?0#; ako je otvoren,bit e ć U?1na, #. em ćemo primjeru sve kratkospojnike ostaviti otvorenima, pa e ć stanje adresnih pinova biti ?11#. Kada bismo istovremeno paralelno spojili vi,e ova kvihmodula,njihoviadresnipinovitrebalibibiti različito postavljeni, kako bi ih mikroupravljač mogaorazlikovati. ?x#određuje smjer prijenosa podataka: ako je ?0#, mikroupravljač Aeli poslati neki podatak u PCF- čip; ako je ?1#, mikroupravljač Aeli pročitati neki podatak iz čipa.

PCF- Oba PCF- čipa imaju samo jedan registar (memoriju kapaciteta 8 bita), u koji mikroupravljač upisuje ili iz njega čita 8-bitni podatak.Pojedini bitovi tog registra odgovaraju stanju njegovih priključaka P7-P0.

Ako npr. u PCF- čip upi,emo ?001#, pinovi P7-P4 bit će postavljeni u stanje ?0# (= 0 V), a pinovi P3-P0 u stanje ?1# (= 5 V). Kako je prije rečeno, svi pinovi koji su postavljani u stanje ?1# mogu biti kori,teni i kao ulazni; ako takav pin tipkalom ili sklopkom kratko spojimo prema masi, mikroupravljač e ć moći pročitati da je logičkostanjepinapromijenjenou?0#ipotome e ć zaključiti da su kontakti sklopke ili tipkala Prototipletećegautomobilauspje, - nojeo zatvoreni. dio svoj minutni 5 3 probni let izmeđ u zračnih Od svih modula sa Slike 5. najpraktični luka uNitriiBratislavi, čkoj . uSlova ji je ?plavi# modul prikazan gore lijevo, zato Hibridni automobil letjelica AirCar ko ,to ima i ulazne i izlazne VCC/GND/SDA/SCLcija je zrakoplova i automobila.

Opremlje -priključke.Tako moAemo nekoliko ovih modula BMW-ovim benzinskimmotorom. jednostavnoulančatiunizidobitipotreban broj Njegov izumitelj, profesor Stefan Klein, ka ulazno-izlaznih priključaka.Naravno, - tada mora daAirCarmoAeletjetiido10kmnavisiniod mo osigurati da su adresne kombinacije A2-A0 250midosadjeodradioveć40satiprobnoga ulančanih modula različite. Interesantan je i leta. sam integrirani krug PCF8574, prikazan na slici Potrebnojetočnominute 2 isekundi 15 dase dolje desno.Za razliku odvećine novijih integri izautomobilatransformirauletjelicu. ranih krugova, koji se prodaju samo u siću,nim Let AirCarom vrlo je ugodan, najveća brzin SMD-kući,tima, PCF8574 se moAe nabaviti i koju dostiAe u letu je 170km/h. MoAe prevo u ?klasičnom# 16-pinskom DIL-kući,tu, koje je ziti dvoje ljudi, maksimalne ukupne teAin puno spretnijeAelimo li sami napraviti neki 20 kg. svoj modul. U idućem nastavku pokazat ćemo kako Za razliku od prototipova taxi dronova napraviti jedan takav kako , modul ga povezati s moAe polijetati i slijetati vertikalno na,im razvojnim sustavom Shield-A i, konačno, trebaimatipistu. kako napisati programe Bascom-AVR i ArduinoIzvor:https: www. / bbc.com/news/ IDEkojimaemo ć gaoAivjeti! technology-5761843 Vladimir Mitrović i Robert Sedak Sandra Knežević

Leteći automobil uspješno odradio testni let

25

Mjerna jedinica om

ANEMJRPODICTVZS

Neke su mjerne jedinice od XIX. stoljeća nazivane po zaslužnim znanstvenicima. Danas je u Međunarodnom sustavu jedinica (SI) takvih 19 jedinica, a još je jedna iznimno dopuštena. Takvi nazivi mjernih jedinica starih sustava ili izvan sustava (angstrem, gaus, kiri, meksvel, rendgen i dr.) otišli su u povijest.

Opisat će se kako je 20 danas zakonitih jedinica nazvano po znanstvenicima i kako su normirane.

U ovom se nizu1 opisuje i kako se kroz gotovo dva stoljeća mijenjalo oslanjanje jedinica od tvarnih pramjera, do suvremenog oslanjanja na prirodne stalnice ili konstante2. Jedinice su u nizu navedene uglavnom po vremenu usvajanja.

Om engl. ( ohm; znak Ω) je mjerna jedinica električnoga otpora, izvedena je jedinica Međunarodnog sustava jedinica (SI)Nazvan . je po Georg Simon Ohm Georgu Simonu Ohmu, a jedna je od najstarijih mjernih jedinica nazvanih prema nekom znanstveniku. njegovosepoprsjenalazi Trijemu na slave(njem.

Ruhmeshalle)znamenitihBavaracauMünchenu.

Podrijetlo naziva mjerne jedinice om

Georg Simon Ohm 1854.) (1789.: njemački Povijest mjerne jedinice om fizičar,studirao je matematiku,fiziku i filozofiju, Električni otpor vodiča je uz napon osn doktorirao 18 . godine, potom radio kao podatak kojim se određuje jakost stru srednjo,kolski i visoko,kolski profesor, vodič. a od Zatojeodprvihgodinaprimjenepoja 1849. godine kao profesor eksperimentalne fizike na Sveučili,tu u Münchenu. Proučavajući električne pojave ustanovio je u proljeće 1826. godine odnos između električnog napona kao uzroka i električne struje kao posljedice te otpora vodiča kao posrednika. Taj je odnos nazvanOhmovim zakonom, koji je osnova za razumijevanje električne struje u vodičima i za osnovneproračune.

PoOmuse,osimznamenitogazakonaimjerne jedinice, naziva Tehnička visoka škola Georg Simon Ohm u Nürnbergu, Ohmova gimnazija u Erlangenu, Stručna škola Georg-Simon-Ohm u Kölnu (sve u Njemačkoj), te asteroid Ohm,a 1 Osnovaovoganiza,uzostaleizvore,jeiniznapisaopovijesti, nazivima i definicijama mjernih jedinica, objavljenih u autorovu Leksikonu mjernih jedinica teučasopisima Svijet po mjerii Radio HRS. Naslovnica znamenite Ohmove knjige Galvanski krug, 2 Vidiotomenpr.Z.: J. , Nove definicije osnovnih SI jedinica-a.ABC tehnike,br.veljača 62, str.

2019. , 15-6i21. matematički obrađen, iz 1827. godine

26

električnustrujuvaAnobilonanekinačinmjeriti ilipredviđatielektričniotpor,azatojepotrebno odrediti mjernu jedinicu. Elektrotehničari su u XIX.stoljeću praktičnu jedinicu otpora spontano počeli nazivati omom, kojemu je znatno poslije kaoznakpridruAenogrčkoomega slovo (ΩPrva ).

9 mu je pridruAena vrijednost CGSbila jedini 10 ca otpora. Mjernu jedinicu električnoga otpora od svih je jedinica elektriciteta bilo najlak,e ostvariti.

Jedinica električnog otpora mogla se jednostavno odrediti nekim određenim vodičem kaopramjerometalonom, ( normalom)Polovicom .

XIX.stoljećaustanovljenojezapraktičnepotrebe nizjedinicaotpora.Spomenute ć sesamoneke.

U Velikoj Britaniji je 1840/3. godine Ch. 3 Wheatstone načinio prvu pramjeru otpora i njome definirao ?jedinicu električnoga otpora#.

Bila je to telegrafska bakrenaAica foot duljine 1 (tj.30,48 cm) i mase 10 graina (tj.6,479 89 g), Spomenik G. S. Ohmu na Tehničkom sveučilištu u Münchenu (Wilhelm von Rümann) kojom je usporedbenim postupkom mjerio otpor, a posredno i duljinu telegrafskih vodova.

Vrijednost je te pramjere bila oko 2,163 mΩ, Takva raznolikost mjernih jedinica bi vi,estrukomanjaoddana,njegaoma. velika smetnja razmjeni znanstvenih i st Maxwellova pramjera otpora bila je ostvarenainformacija, primjeni tehničkih izuma i ,ire Aicom od slitine srebra i platine (2 : 1promjera ), trAi,taelektrotehničkihproizvoda.

5-8 mm,duljine2 m.#icajebilaspojenanadvije Britansko društvo za unapređenje znanosti bakrene elektrode, izolirana svilom i zalivena (BAAS, prema u engl. The British Association for parafin.Vrijednost je te pramjere bila oko the jedan Advancement of Science) propisalo je 186. dana,njiom. godine ?praktičnu jedinicu električnoga o 4 RabilaseiVarleyeva jedinicaotpora,određ e s nazivomoma engl. ( ohma) 5 u čast G.S.Ohma. na bakrenom Aicom promjera 1/6 in,duljine 1 BAAS je 1865. godine uveo jedinicu otpora B. milje.Toj je pramjeri bio pridruAen otporA.od Unit oko (B.A.U. ili ohmad) oslonjenu na Aičanu 25dana,njihoma. pramjeru od slitine platine i srebra, pro 2 U Francuskoj i +vicarskoj električni se 1 mm otpor duljine , 1,048 m.Vrijednostjojjebilaoko izraAavao kilometrima, u jer je bio normiran 1,98 dana,njihoma. telegrafskom bakrenom Aicom promjera 4 mm i Namajedanaste,kozamislitikakoseoko180. duljine 1 km.Vrijednost te pramjere bila godine je okou svijetu rabilo najmanje 15 različi 10dana,njihoma. jedinica otpora! Stoga je ujednačavanje U Njemačkoj se rabila mjerna jedinica otpora neizbjeAno. Tu su zadaću obavili međunarodni simens (znak SE, prema njem. Siemens Einheit: stručnikongresi.

Simensova jedinica),ostvarena Aivinim stupcem Prvi međunarodni kongres elektrotehničara presjeka 1 2 mm , duljine 1 m. Vrijednost te odrAan je 18. godine u Parizu. To je bilo pramjerebilajeokodana, 0,9537 njihoma. u doba naglih početaka primjene elektri pojava,ponajprijezaelektričnitelegrafi 3 Sir Charles Wheatstone 1875.) (1802.: britanski električnu rasvjetu te početke elektro znanstvenik i izumitelj, posebno u području električnog Kongres je bio dojmljiv skup stručnjaka, s telegrafa. Konstruirao je mjerni instrument, poslije nazvan Wheatstoneovim mostom,za mjerenje električnoga otpora,250iz izaslanikaizzemalja.

28

kojegasuserazvilisvimosnispojeviuelektrotehnici.

4 Cromwell FleetwoodVarleyengleski 183.), (182.: inAenjer, razvio postupak traAenja mjesta kvarova podzemnih telegrafskih vodova uspoređivanjem električnoga 5 Po otpora nekimizvorimatajseprijedlogCharlesaBrightaiLat o,tećenogvodasotporomispravnogvoda.

Clarkaprvotnoodnosionanazivmjernejedinicenapon

27

zapisao je Mascart u svojimsjećanjima.

U nastavku kongresa na sličan su način usvojene jedinicejakostist amper ( umjesto dotada,njeg vebera), Njemačka poštanska marka od 5. svibnja 1994., posvećena elektriciteta kulon otkriću Ohmova zakona i kapaciteta farad.

Velik su doprinos PredsjedaomujeJean-BaptisteAndréDumas, usklađivanjustavov ugledni francuski kemičar,a sudjelovali su zna dala braća Siemens, meniti znanstvenici, među njima H. Becuerel, Werner koji je Aivio Z. Gramme, W. Crookes, H. von Helmholtz, G. i radio u Njemačkoj Kirchhoff, E. Mach, lord Rayleigh, Werner von i William koji Aivio Siemens,W.Thomson(kojie ć poslijepostatiPoprsje lordG. S. Ohma na Trijemu i radio u Engleskoj.

Kelvin)J., Tyndalidr.

Na kraju kongresa slave u Münchenu Prva je zadać a skupa bila određ ivanje predsjednik Dumas mjernih jedinica i njihovih pramjera koje jeustvrdio bi bile dasusjednestraneusvojen prihvaćene u svim zemljama. U raspravama su osnovane na apsolutnim jedinicama, a s d se oblikovale dvije oprečne strane. Engleski strane prilagođene praktičnoj uporabi stručnjaci su zagovarali CGS-jedinice osnovane stoga?sustavsadaposloAen!# na teorijskim pogledima mehanike.NjemačkiMeđ suuzaključcimakongresabilisu: inAenjeri trebali praktične električnep Jedinica jedinice, električnog otpora nazvana om, j osnovane na lako ostvarivim pramjerama. s vrijedno, Na ću od9 10CGS m jedinica električno sjednicama Odbora za električne jedinice otpora.

16. i 6 rujna 7. 1 18. godine vodila se burna i Aučna p Praktična jedinica električnog om otpo 2 rasprava. Eleuthère Mascart, francuski bit fizičar, e ć određenastupcemAivepresjeka na , 1 mm koji je bio tajnik kongresa, opisao je utemperaturi svojim 0°C. sjećanja tijektih rasprava.Iako ih je predsjednik p Međunarodni odbor naknadno e ć odredit taktično i diplomatski vodio, nije se nazirao duljinustupcakojapredstavlja Ω.

1 dogovor,pa je sjednicu već pred jutro prekinuo Tajjekongresbioipoticajzadaljnjena stankomzavečeru. mjernih jedinica po zasluAnim znanstven Rasprava se nastavila i u stanci, na ,to kojoj je u zavr,noj riječi naglasio predsj je Werner Siemens postavio uvjet da jedinice Dumas. moraju biti ustanovljene tako da sluAe Međunarodna ?za konferencija za određivanje praktičnu uporabu#. Mascart je tada domi,električnih ljato jedinica, odrAana 18 4. godine u poku,ao pomiriti stavove i trenutačno zapisao Parizu,odredila pramjeru je oma. prijedlog dogovora koji obuhvaća stavove obiju p Om je električni otpor stupca Aive pre strana: 1 mm 2 , duljine 106 cm, na temperaturi ledi,ta ‒Sustavmjerenjazapraktičnuuporabuosniva vode. senaCGS-jedinicamaelektromagnetizma.

Međunarodni elektrotehnički kongres odrAan ‒ Om i volt su definirani, a međunarodni1893. godine u Chicagu, pobliAe je definirao odbor e ć odrediti Aivin stupac koji predstavlja internacionalne jedinice,međunjimai om7 : jedinicuom.

Nakonvečerejehitnoobavijestiopredsjednika da je postignut dogovor o mjernim jedinicama, 6 Tajje omprvotnonazivan legalnim omom ili kongresnim kojijesamoprijenekolikosatiizgledaonemoguć . omom. ?Nikada neću zaboraviti ushićenje gospodina 7 Prethodno su bila predloAena četiri internacionalni naziva: om, normalni om, etalonski om i om iz 1893. , a većina se Dumasa kada je čuo tu neočekivanu vijest#, upitanihčlanovaodboraodlučila internacionalni zanaziv om.

28

Klasični analogni ommetar

p Internacionalni om definiran je stupcem Aive jednolika presjeka,duljine 106,3 cm i mase 14,52 g,natemperaturiledi,tavode.

Međunarodna konferencija o električnim jedinicama i normama, odrAana 1 9 0 8 .

Suvremeni digitalni ommetar godine u Londonu, unazadila je definiranja elektromagnetskihjedinica.

Uvedene su tzv. praktične elektromagnetske SI jedinica om jedinice, osnovane na pramjerama. Smatralo se Te su jedinice međ unarodno usvojen da takav sustav jedinica predstavlja temeljem osnovneprijedloga CIPM-a iz 1946. godine, jedinice CGS-a, te da je ?Edovoljno blizak na 9. CGPM-u 1948. godine. Tada je usvojena njemu za potrebe električnih mjerenja definicija i za omapomoću voltai ampera,kojavrijedi osnovu zakonodavstvaE# Jedinice su nazvane idanas: internacionalnima8 ( om, amper, volt i dr.).Tako je Om (znak Ω) je jedinica električnoga otpor internacionalni om (Ω in) povezan s apsolutnim izvedena je SI jedinica.Om je otpor vodiča,be omom(Ω aps)relacijom Ω in = 1,0 5 Ω aps. izvora,u kojemu stalan napon od jednoga vol Time je nastao samostalan sustav između njegovih krajeva,uzrokuje struju od elektromagnetskih jedinica, naAalost udaljen nogaampera,tj. Ω = V/A. od jedinica mehanike i topline. PosebnaNakon je 1948. godine diljem svijeta umjereni pote,koća ,to je u,ao uzakone mnogihzemalja, su precizni mjerni instrumenti prema ?no pa je trebalo vremena i napora mjeritelja jedinicama#, da se pa se u elektrotehnici, elekt ponovnovrati apsolutne na jedinice. fizici,kemiji i drugdje rabi samo SIom, jedinica NasamomkrajuXIX.stoljećameđumjeriteljima bezikakvihpridjevaka. sesvevi,e,irilazamisaooopćenitomisuvislomNazasjedanju 1.

CGPM-agodine 1960. taj je sustavu mjernih jedinica. Na tome su radila općeniti i suvisli sustav Međunarodnim nazvan brojna međunarodna mjeriteljska tijela, sustavom kao ,to mjernih jedinica (SI). U njemu se tada je Međunarodno elektrotehničko povjerenstvo (IEC), već nalazila većina dana,njih SI jedinica, među Međunarodna komisija za čistu i primijenjenu fiziku njimaom i kao izvedena SI jedinica s posebnim (IUPAP), Opća konferencija za utege i mjere(CGPM) nazivomiznakom. injezin Odbor za utege i mjere (CIPM).

CIPM je 198. godine odredio novu pra 9 CGPM je 193. godine odredio rok prijelaza mjeru oma, oslonjenu na Hallov kvantni - uči 10 na apsolutne jedinice do 1. siječnja nak 1940. i preporučenu Klitzingovu stalnicu Dijelom rat, a dijelom dugotrajnost vrhunskih RK-90 = 25 8 12,807 Ω.Ta se pramjera primjenjuje mjerenja uvjetovali su da je CIPM tekod 1946. 1. siječnja 190. Time nije promijenjena godinetemeljemtadanajboljihmjerenja definicija objavio mjerne jedinice om, nego je samo pretvorbene faktore internacionalnih između oslanjanjem na najnovije znanstvene sp jedinica (ampera,oma,volta,vata,henrija,farada, povećanatočnostnjegovereprodukcije. kulona i dAula) apsolutnih i jedinica (dana,njih Dr. sc. Zvonimir Jakobović SI jedinica). Po njima jeapsolutni om jednak (1/,0 5) internacionalnih oma.

8 Valja ih razlikovati od suvremenih internacionalnih ili međunarodnihSIjedinica.

9 Edwin Herbert Hall 1938.), (185.: američki fizičar, otkrio 1879. godine pojavu koja je po njemu nazvana Hallovim učinkom.

10 Klaus-Olaf von Klitzing (r. 1943.), njemački fizičar, 1985. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku za otkriće kvantiziranogHallovaučinka.

29

Ljubav u neboderu

^CtwL2!

Kim pogleda kroz prozor,preko kro,nje grabanjegova su svakodnevica bili pokvareno zasađenog na polici dva kata niAe. Niz- od tri hladniradijatorizimi,nepodno,ljivavru naest zelenih nebodera vodio je u daljinu, i vječito kao raskopana ulica.Nije joj to Luk kakvikukoviobrasli,umom.Svakijeimaopolice, pričati: sama je iskusila betonske kav postavljene prividno nasumično, ,to su nosile sjeveru.I u jednom trenutku svog mladogAi razlistana stabla.

Aardinjera Iz po balkonima i zarekla se kako e ć otići odatle i vi,e se ni ispod prozora padale su puzavice, dok su oko nećevratiti. rascvjetalih kupina i divljih ruAa zujale pčele i *** bumbari.Male pjevice skakutale su po granama, Vratila se pred zoru, iscijeđena - nakon golubovi u jatima letjeli oko nebodera.Ujenta jedno,toseklatioizpijaneagresivnost se jato zaletio sivi sokol i rastjerao ga. samosaAaljevanje Kim nije i natrag. U dva navrat vidjelajeli,to uspio uloviti. je pritisnula paničnu tipku u nau,nici. ?#orA vrata! , #Ostakljenavratakliznuustranu poslala i poziv,za,titarska tvrtka čija je propustejenaterasu.Gu,terica,tosesunčala bilana izbavila bi je iz moguće opasne situaci sintkamenupogledaju,papobjegnepodkupinu. najvi,e pet minuta. Ali, suzdrAala se. To je b Kim je znala da se tu negdje skriva i jeA: noć lo, uezareputaciju,znalaje. bi ga redovito viđala kako traAi gliste i kukce.

Pajevećbilopro,lopodnekadjeKim,ufrotir Odnjeneterase,zelenikoridorivodili suogrtaču, dosus iza,la na terasu. Luka je visio i či jednih balkona i terasa,čineći tako neprekinuto zelenikoridor,tojei,aodosusjednetera stani,teokocijelognebodera. ?Dobro jutro!#,pozdravi on veselo.Kim mu se ?Dobardan,susjeda!# nasmije,i.

Kim podigne pogled. Ovje,en na uAetu, ?Dobar dan bi bilo primjerenije#, odvrat smije,io joj se Luka. O pojasu visio -mu je vrt Jedno je bilo sigurno: Luka je volio svoj p larski alat. Luka je bio vertivrtlar, specijaliziran Kimjesvojvoljelapunomanje.Valjdajeza za viseće vrtove oko zelenih nebodera.Kad nije takodobroplaćen. vrtlario, penjao se po okomitim stijenama Kim u se zavali u leAaljku. Suncobran Paklenici i na Dolomitima i tko zna gdje sve membrana ne. nad terasom razvuče se i zatamn OsvajanjeEverestaunjegovojsestruci stvarajuć skoropa i oko nje ugodan hlad.Gledala j podrazumijevalo. kako radi.Svako malo podigao bi pogled na nj ?Dobardan#,kimnemuonasasmije,kom.

Nakonnekogvremena,Kimpomislikakosemalo ?Ostali smo malo dulje spavati?#,dobacipredugo Luka. zadrAava na tom koridoru. Jest, mor Dovoljno su se dugo znali da si je mogao je biti prohodan za lisice i ostalu sitnu dopustiti malo ,ale. Ona ga odmjeri iskosa nije i se smjelo dopustiti da se na njemu odgurne neposlu,ni pramen svoje plave kose drveć s e (konzola koridora oko zgrade nije čela. projektiranaza tu teAinu)ali , u jednom t ?Znate kako je,Luka#,odgovori.Luka je dobro pričini joj se kako Luka najvi,e vremena znao čime se Kim bavi. Ukratko rečeno, skupa ba, oko njene terase.Nasmije,io joj se.Ona eskort djevojka. Neboderi u Pančić - evojuzvrati ave osmijehom. niji smatrani su jednim od skupljih mjesta Mogla za jesklopitioči,uAivatiuzeleniluk stanovanjeugradu.Djevojkasazavr, - enomsred pratiti leptira ,toobigrava oko kupina. Mogla njom frizerskom mogla je tu plaćati stan jedino je gledati holoviziju. Umjesto toga, prom dazarađujepoleAe ć ke.Luka,kojijevisionauAetu je kako Luka pod jedan grm briAno ukopav ivrtlarionatridesetomkatu,riskirajuć skloni, idaostane te za bumbare. Svako malo pogleda bez glave, stanovao je u jednom od nebodera bi prema njoj, oči bi im se srele. Njene modr na sjeveru, građenih u drugoj polovini pro,njegove log tamne. stoljeća.Umjesto inteligentnog kuć - anstva,zele *** nih terasa i fasada i pogleda preko pola drAave,

30

?Bogme su ovi rano počeli#, primi jeti Luka. Iz stana tri kata ispod njih, tre,tali su basovi. Tum-tum-tum-tumtumpa-tumpa-tumpa-tum! Pa tako u beskonačnojpetlji. ?U stanu se ne čuje.# Kod Cambija opet je počeo oxygen-party. Jedan od razloga ,to se nitko od susjeda nije nikad Aalio bio je ,to se u stanovima buka uistinu nije čula.Adrugi je bio ,to nijebilopametnoAalitisenaCambija. ?Tojeonajskisik-barovima?#,namr,ti se Luka. Svi su znali kako se njegov biznis ne iscrpljuje na kisiku. Bilo je tu jo, toga. Uglavnom biljnog porijekla.

Kolumbija,Afganistan,Zlatnitrokut. ?Da. Terapije kisikom. . tako kaA . .

Udi,e, čisti kisiki onda ti je sve super i puca,odzdravlja.# ?MoAda bih mu ja mogao reć= koju o kisiku. Na osam tisuća metara.# Luka je guraootpaloli,e ć pometenosterase,da truliihranizemlju. ?Čula sam da ima sobu i u njoj umjesto zraka čisti kisik. A u drugim sobamakoncentratore # kisika. ?Bedastoće#,odmahneLuka. ?Opasne bedastoće#, tiho e ć Kim, kao da se bojala kako bi je mogli čuti u stanu tri kata ispod,sve kroz basove na najglasnije.?Nego,Luka. . Recite,jeste li zakavu?# Lukinosmijehbiojepoputsunca. ?Sve doslovno natopljeno kisikom. Jedno *** kadne,tozatinja,goridaljek=oludo!# Probudilaihjeeksplozija.

Kim pograbi svoju torbicu. Unutra joj je b Kim otvori oči, plamena kugla vani hitala sve je,tojojjeuAivotutrebalo.Ubaci- unjuimo uvis, ostavljajući za sobom zapaljene kro, tel. nje, Pomisli zvati 12, ali onda shvati da nema grmlje,penjačice.Golubovisuserazletjeli smisla nasve gubitivrijeme.Nekiodnadzornihdron strane,vranesuseuzgraktale.Pi,tanjealarma. sigurnosuvećjaviliucentralu.?Idemovan!# Kim nije razmi,ljala ,to se dogodilo. U pola Lukinijetrebalodvaputareći. minute bila je odjevena i navlačila je cipele: ?#orA , ulazna vrata!# Kumordinar #orAbio vje,tina hitrog oblačenja bila je ponekad je avatar vrlo inteligentnog kućanstva. Kim ma korisna.Učini joj se kako čuje nečiji krikpričeka. odozdo,#orA ? ?# aondajekrikzamro. #orAjeumuknuo.

Luka skoči, pograbi hlače. Psovao je u pola Kim opsuje i iz torbice izvadi ključ-karti glasa.

Nijesemoglasjetitikadjujezadnji putup ?+to je to bilo? #, upita Kim.?Nemamo plin u bila:bravasenormalnoaktiviralaglasom.Dok zgradi.# Lukagledaocrnidim,tojesukljaoizstanaisp ?Imate,imate#,promrsi Luka dok je vani tutn njih,Kimprovučekarticukrozproreznabravi. jalavatra,liAućipofasadi. Č isti?kisik!# Nijesečulo?klik#. ?OboAe,jednaiskra!#,shvatiKim. Kimopetprovučekarticu.

31

Vratasenisudalaotvoriti. sati.Stao je bacati svevan.Meso,povrće,got ?#orA , kvragu!#, poviče Kim. Kamera ,to je jela,za njima ladice,zveketale su Čuo po podu gledalauhodnikbilajemrtva.Nijemoglavidjeti jeKimkakone,togovorinamobitel. ?Pokrivači!#, ,to se događa u hodniku. Ako je prazan, znači doviknuoje. da nitko od stanara nije uspio izaći iz svojih Kim dotrči, ruku punih pokrivača. Neke j stanova. #orA ? otvori , vrata!# bacila na dno ,krinje,ostalima su se ogrnu #orAjeniječuo. glave do pete. Nisu imali vremena čekati da ?Zaboravi,ne,tojesjebaloUI.# hladni zrak zagrije. ?Iz jedne klopke u dru ?Alinikarticaneradi!#Kimjejedvasusprezala promrmljalaje. paniku.Vidjela je dim kako se ,iri iz kupaonice. ?Tojejedino,tomoAemo.# Prodrojeuventilaciju. ?Vatrogascidolaze#,mumljalajeKimdoksu ?Ima,sjekiru?#,upitaLuka. smje,taliu,krinju,ustaprekrivenihpokr ?I da imam,badava!Vrata se ne daju razvaliti.

Nekako su se stisnuli jedno uz drugo,osje Eksplozivom, moAda. Ne, ne drAim eksploziv u ugodnu toplinu Lukinog tijela uz sebe. Luk kući,hvalanapitanju!# povukao i spustio poklopac. Spriječit e ć d ?Eto vidi, za,to ti to nije dobro!# Luka je jo, ugu,i dim. Mrak. Neće u ,krinji imati zraka za na,aovremenaza,alu.Kimsenijesmijala. dugo.Kim upali svjetlo na mobitelu.Nekako ?Prekoterase?#,predloAiona.?Pakoridorom uzdo njegaosjetilaza,tićenijom.?Javila - samo susjedne terase? I dalje, ako treba, samoranju da se neboderagdjesmo.# odmaknemoodpoAara?# Mirovali su,da tro,e ,to manje zraka.A ond Lukapogledadim,zastrojeterasu.Odmahnuo Luka promrmlja kroz pokrivače omotane o je glavom. ?Moramo proći kroz gusti dim. I glave: vrućinu.Sru,itemo ć se.Inevidimo,tosvegori.# ?Ludoinezaboravno!# ?DrugdjenemoAemo!# ?Tomisvemu,terijekaAu#,nasmijeseKim. Dim iz kupaonice. . Ugu,it e ć se kao ,takori. ?Trebalibismoovoče,e.# ć Kim skoči do jedne od ladica, zgrabi nekoliko ?PoAar,misli,?# ručnika. MoAda ako njima začepi provjetrivač.

Oboje . su se nasmijali. Kim ugasi svjeti Da zatvori vrata? I ona su bila automatska, Mobitel na nije ba, bio naToplina.

10%.

Umotana senzore. Probala je zatvoriti vrata sobe. tijela.

Nisu Tama. Polagano disanje. Vrijem reagirala. ZatraAi #orAa od svjetlo. Nije ga bilo.protje če. Kim opsuje u sebi: zaboravila je Svejebilomrtvo.Dakle,ručnici! pogledatikolikojebilosatikadsuu,liu ?Pomozimi!Natopiihvodom!Ukuhinji!# Nijebitno,pomisli.IzdrAate. ć Luka pograbi ručnike.Bacio ih je pod slavinu.

Zrak. Tro,ili su ga. Bilo je sve zagu,ljiv Okrenuo je pipac. Ni,ta. Ni kapi. Negdje jeLeAali su nepomično, ,utjeli, sve da ,tede zr automatskibiozatvorendovodvodeustanove.

Ali tro,ili su ga. Nisu znali koliko je vre Kimzastane.Terasa?Uzsveopasnosti,toimje pro,lo kad su začuli potmuli tresak. To su pa biojediniizlaz.Alinaravnopoku, alajeni - vrata ulazna vrata, najvjerojatnije proreza naterasunisusedalaotvoriti. na robotskoj ruci.Glasovi.Naglo podizanje ?Makni se!#, poviče Luka. U rukama je drAao lopca,dim ,to se kovitlao,a kroz njega ruke stolac. Zamahnuo je njime i opalio po vratima. imnalicastavljajumaske.Kimjeudahnul Stolacse odbio uztresak,staklo jezatitralo punim pluć podima. Pustila je neka Luka izađe van silinomudarca,alinijeserazbilo.Poku,aoje Vatrogasci jo, pod maskama pomogli su joj i izv jednom. I jo, jednom. Uzalud. Bespomoćno je je za njim, u hodnik, pa stubi,tem dolje, pr pogledaoKim. zgradu. ?Uklopcismo#,onae. ć I kad ju je konačno zaslijepilo popodn Oboje su za,utjeli. Pramenovi dima razvlačili sunce, Kim pogledom potraAi Luku. Skoro je susestanom.Aondaseobojepogledaju! gutao kisik, a onda odmakne masku s lica ?+krinja! #,usklikneKim. nasmije,i joj se. Imao je pravo, pomisli Ki ?+krinja! #,potrči Luka u kuhinju.Otvorio jusjetiv, je, i se strasnog valjanja po kreve oblio ga je nalet studenoga zraka.Takve ,krinje bitoče,e. ć u slučaju nestanka struje drAe i po tridesetak Aleksandar Žiljak

32

Četveronošci za Robotsku alku

TIKEVJSOBR

NajvaAniji cilj projekta Robotička alka koji je Trebalo je proteći 20 godina da se u svijetu Hrvatsko dru,tvo za robotiku promoviralo 20. na tržištu pojave prvi, pojedincu cijenom godinebiojedasedo(za 2015. tristotuobljetnicu pristupačni, četveronožni kasači. Od prvih igranjaSinjskealke)organiziraigranjeRobotičke zamisli takvog stroja prošlo je cijelo stoljeće. alkesmehaničkimčetverono,cima.Razdobljeod 15godinačinilosedovoljnodugačkimzarazvoj malog četveronoAnog stroja sposobnog barem Razvijeno je nekoliko modela stroje kasati na ravnoj pravocrtnoj stazi dugačkoj četveronoAnim 15 hodom,a najambiciozniji mode metara. Taj cilj nije ostvaren jer je zadatak izvedeni bio su na FER-u u Zagreb kao nagrađivani teAakizadalekorazvijenijeibogatijesredine. studentskiradovi,aliikaotemajednogdokt etveronoAni Č stroj koji pri trku (kasom U tomili smislu je Robotska alka bila i poligon za galopom) odrAava dinamičku ravnoteAu tijela promociju dosegnutih razina domaćeg razvoj jedan je od najstarijih robotskih i ideala. ne samo Do u biorobotici. Ipak niti jedan o 20. godine u svijetu nije bilo niti jednog izvedenih modela nije se mogao upotrijebit razvojno-istraAivačkog četveronoAnog robota nekupraktičnu s Robo-alku. uvjerljivim hodom kasa ili galopa. Posljednjim Idejanatjecanja Robo-alkeodrAalaseisključivo desetljećem 20. st. dominirali su spori - ,estero zahvaljujući natjecanju Robotička alka Junior noAni i četveronoAni hodači sa statičkim započetom odra sluAbeno 201. godine u Zagrebu.

Aavanjem ravnoteAe tijela. Ali od Kanade Razina do sloAenosti tehničkih pomagala koj Japana istraAivana su načela dinamičnog četve je izvođena Robo-alka Junior bila je niska i ronoAnog trka na malim laboratorijskim malo modese mijenjala u odnosu na prve standa lima. Istovremeno, u Hrvatskoj se u rijetkim postavljene za prvog natjecanja. Roboti s robotičarskim krugovima o bioničkim hodaju teleoperatori kojima je naknadno dod ćim četveronoAnim robotima razmi,ljalo kao sposobnost o autonomnogslijeđenjazida.Najv nečemu vrlo egzotičnom.

Robotička alka, jedina pojednostavljenje bilo je u tome ,to su um izvorna domaća robotička igra, promovirana strojeva s nogama kori,tene platforme ma je kao zabavno-obrazovna, ali i umjetničko?robo-konja# s kotačima. To rje,enje podsjeća -znanstvena tema s različitim sadrAajima. je Kroz na tradicijske igračke drvenih kon razvoj strojeva s nogama obrađivana - je promje kotačima. No bez obzira na razinu izvedbe njivimintenzitetomsljedećihdvadesetak rekvizita, godina, natjecanje je populariziralo r a već i samo aktivno praćenje?stanja tehnike# pobuđivalo u tehničkuznatiAeljujavnostii svijetu uspostavljalo je aktivne paralele Autonomni između strojevi sa sposobno,ću brzo svjetskihdosegaidomaćihhtijenja. dinamičkog četveronoAnog trka (kasanje i gal

MEHANIČKIČETVERONOŠCISPRIJELAAMILE Z NIJAX Kao i u biološkoj evoluciji, robotski četveronošci na početku su mahom bili mali i spori hodači. Japanski Titan VIII (slika lijevo) nalik je krokodilu s graviportalno bočno smještenim nogama. Uslijedili su roboti kursorijalnog smještaja nogu, poput japanskog biomorfnog kvadripeda Tekeena (slika u sredini) koji je mogao hodati, kasati i galopirati. Kanadski Scout II (slika desno), mogao je izvesti dvije vrste dinamičkog hoda: odskakivanjem i kasanjem. No niti jedan od ovih modela nije napustio laboratorij i svi su koristili energetske i podatkovne vodove.

33

prvi, po tehničkim osobi nama zadovoljavajući, mali četveronoAni roboti - s ko majemogućeizvestinatje canje u mjerilu i u- okvir ma koncepcijske zamisli iz godine.

20.

Jedanodnjih, model Go1,to je posebno vaAno,dostupan je cijeno čak i za hrvatske plateAn mogućnosti.

Kineska tvrtka Unithra Robotics proizvođač robo DOMAĆI ČETVERONOŠCIX Posredni cilj projekta Robo-alke bio je praćenje razvoja ta Go1 reklamira se kao dinamičkih četveronožnih hodača u svijetu i razvoj, sukladno mogućnostima, domaće najveći svjetski proda verzije konja za natjecanje. Ambiciozniji razvojno-istraživački ciljevi projekta vidljivi su u aktivnostima FER-a Zagreb (slika lijevo) i CPR-Zagreb (slika desno). Robo-alka je, pored četveronoAnih robota.Nje - dru ostaloga, bila i pionirski istraživačko-razvojni poligon koji je pokazivao dosege hrvatske pristup trAi,tu je čiji po tome ,to je svoje bioničke robotike. četverono, ce namijenil piranje) naglo su do,li u fokus svjetske javnosti pojedinačnim potro,ačima. Dok Spot Bost 205. godine kada je američka tvrtka Boston Dynamicsa ko,ta nedostiAnih 74 50 USD, najDynamics, osnovana pri Massachusetts Institute jeftiniji četveronoAac Go1, vanjskim izgl of Technology (MIT) u SAD-u prezentirala svog napadno sličan Spotu, ko,ta 270 USD. Spot je bioničkog četveronoAnog robota Big Dog za izuzetan po funkcionalnosti, ali visoka potrebe DARPA-e. Deset godina poslije (2015.) ograničava mu primjenu i ,iru komercijaliz istatvrtkarazvite ć četverono,caSpotaza Jedno kojeg od njegovih reklamnih civilnih up se povjerovalo da bi mogao biti i trAi, no zani bilo je odrAavanje razmaka među ljudima mljiv.Ipak,bilojepotrebnočakpetgodinada ulicama se za Covid pandemije. Kineski robot to i dogodi. Robot se najprije nudio u godi, četverono, nji ci sljedbenici su istraAivačk najam, a trenutno je Spota moguće i kupiti nog za trenda nove generacije malih elekt visoku cijenu od 76 0 USD. U tom razdoblju četveronoAaca.ObiljeAjeimjevrlovisoka tvrtka je prodana Googleu, pa japanskomljivost, Soft stabilnost i zadovoljavajuća Roboticsu,da bi je potom otkupio juAnokorejski autonomnost.

Hundayi.

Robot Go1 nije tehnički sofisticira Tek nakon dvadeset godina od promocije Spot, no ima izraAenu osobinu elegantn ideje Robo-alke, pojavili su se početkom 201.

ROBOTIČKAALKAJUNIORX U javnosti najvidljivija i najraširenija domaća robotska igra bila je Robo-alka Junior. Igrana je redovito jednom godišnje od 2010. do 2016., svake godine u nekom od mjesta gdje su se održavali srednjovjekovni turniri gađanja prstena. Zadnja je održana u Dubrovniku 2021. Zaokupljala je pozornost (slika lijevo) javnosti kroz ad hoc organizirana kratkotrajna ulična natjecanja s elementima ulične robotike (engl. street robotics). Njeni rekviziti, poput roboalkara Ivice Kolarića (slika u sredini) iz 2015., oslanjali su se oblikom i funkcionalno na tradicionalne igračke konja s kotačima (slika desno).

34

TOČKE PREVRATA U RAZVOJU ČETVERONOŽNIH ROBOTAX Big-Dog (slika desno) iz 2004., prvi robot četveronožac testiran izvan laboratorija predstavio je nove dosege strojeva pokretanih nogama. Teži 109 kg, a dimenzije su 1 m visine, 1,1 m duljine, 0,3 m širine. Najveća brzina bila je 3,58 m/s za galopa. Spot (slika lijevo) iz 2015. prvi je komercijalni kasač težak 71 kg, a baterija od 605 Wh omogućava mu 90 minuta energetske autonomnosti. Najveća brzina Spota je 1,6 m/s. Ima IP54 zaštitu od vlage pa se može koristiti i po kiši.

dinamičkog četveronoAnog trka kasanjem. pouzdanost u usporedbi s prvim modelom A1 Go1 je brz i robustan da moAe slijediti svog istetvrtke,kojisenudiosamogodinu danar vlasnikaizbjegavajućipreprekenaputu,kasajuć jepocijeni i od10 USD. maksimalnombrzinomodkm/ 17 h. etveronoAni Č roboti trkači pokazali su u r doblju od dva desetljeća razvojni napreda

NOVA GENERACIJA ČETVERONOŽCAX Početak drugog desetljeća 21. st. bio je prekretnica u razvoju malih četveronožnih trkača. Primjena električnih motora s baterijskim pogonom povećala je pokretljivost robota i snizila troškove razvoja. Tri modela na slikama razvijena su s različitim namjenama. Mini-Chetah (lijevo) istraživačka je platforma s MIT SAD 2018.

Postiže brzinu od 3,7 m/s. S masom od 9 kg, visine 30 cm i duljine 48 cm, nasljednik je rekordera Chetaha s brzinom gibanja od 6 m/s. Robota ANYmal, mase 30 kg (slika u sredini), razvila je 2016. ETH iz Züricha u Švicarskoj. Giba se brzinom od 3,6 km/h, a dimenzije su mu: dužina 70 cm, visina 80 cm. Zamišljen je kao nadzorni robot u opasnoj okolini. Go1 (slika desno) kineske tvrtke Unithra Robotic mase 12 kg, giba se brzinom od oko 5 m/s. S dužinom od 60 cm i visinom od 30 cm primjer je elegantnog, cijenom pristupačnog mehaničkog kasača.

Cijenom je prilagođen individualnoj uporabi. nam omogućuje jasnije vidjeti mehaničke ko Namijenjen je pomaganju pri ,etnji - svojih na nekoj vla budućoj vrlo Aivopisnoj Robo-alki.On snikaino,enjupredmetamaleteAinenaleđe ć ima. privlačiti mnogobrojno stvarno i virtu Robot Go1 moAe se naručiti webna stranici gledateljstvo. tvrtke s rokom isporuke od dva do tri mjeseca.

Igor Ratković Go1 je znatno pobolj,ao svoju funkcionalnost i

35

PRIJE ŠEZDESET GODINA

Prvi priručnik za nastavnike tehničkog odgoja

Prvi priručnik za nastavnike tehničkog odgoja za rad u VIII. razredu tiskan je u Zagrebu davne 1961. godine U ranu jesen 196. godine iza,ao je iz tiska prvi priručnik za nastavnike tehničkog odgoja (danas ih zovemo učiteljima tehničke kulture), koji izvode nastavu u VIII. razredu. Tiskan je pod nazivomFOTOTEHNIKA - ELEKTROTEHNIKA - ELEKTRONIKA, PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE, u sklopu biblioteke TEHNIČKI ODGOJ u izda nju Izdavačkog poduzeć+KOLSKA a KNJIGA iz Zagreba,autora Borisa Josipa Malinara.To je bio prvipriručnikzanastavniketehničkogodgojapo novom programu osnovne osmogodi, ,kole nje objavljen na području biv,e drAave,a tiskan je u Zagrebu,uHrvatskoj.

Ovaj priručnik za nastavnike tiskanoj na 301 straniciimačakilustracije 302 (fotografije icrte Aa). Ima 126 fotografija, od toga 108 fotografija snimio je i izradio autor, a samo 18 fotografija Priručnikjeimao4poglavlja: kori,teno je iz drugih izvora. Prema autorovim • OSNOVIFOTOTEHNIKEITEHNIKE crteAimauolovci,svecrteAe izradio je i oblikovao PROJEKCIONIHSREDSTAVA, u tušuilustratorgospodin Petar+tambuk.

• OSNOVIELEKTROTEHNIKEELEKTRIČ NE Priručnik se sastoji od stručnog i metodičkog INSTALACIJEIUREĐAJI, dijela.Stručne i metodičke uputeza- obradu cje ELEKTRONIKEi • OSNOVI lina: fototehnika,tehnika projekcionih• sredstava, PRILOGPRAKTIČ ANRAD elektrotehnika, elektronika te - izvođenje laboraovogprvogpriručnikaslijediizd Poslije torijskihvjeAbiipraktičnogradaučenika tiskane za nastavnike tehničkog odgo priručnika su u ovom priručniku na 84 stranice,dok su na6. i zatim za razred 7. osnovne ,kole, sljedećih ostalim stranicama stručno obrađena temeljna autora: znanjaosnovatihpodručjatehnike.

ViktorPongrac: TEHNIČKI I PROIZVODNI ODGOJ Autor na 12 tiskanih stranica ovog priručnika U VI. RAZREDU OSNOVNE ŠKOLE, priručnik za obrađuje laboratorijske vježbe u nastavi tehničke nastavnike,+kolskaknjiga,Zagreb,196. kulture u 8. razredu osnovne škole. Sve te vjeA BorkoBoranić TEHNIČKI : I PROIZVODNI ODGOJ, be i upute sastavio je autor i tijekom nekoliko priručnik za nastavnike za VII. razred osno godina provjerio uučenicima. radu s Isto tako u ,kole,+kolskaknjiga,Zagreb,197. priručniku je objavljen velik broj radnih zadataka za praktičan rad učenika, kojih je konstruktor Nacionalnaisveučili,naknjiAnica autor.Iradnizadaciprovjerenisuu,koliuradu s Zagrebu NSKKATALOG učenicima.Dakle,ovajdiopriručnikatemeljenje na radnim iskustvima,te je stoga i bio provediv Autor: Malinar, Boris Zapis 7 od 1 6 7 u svim ,kolama koje su imale osnovne uvjete Fototehnika,elektrotehnika,elektron za takavrad.

Značajno je da se u ovom priručniku nikzanastavnike/BorisJ.MalinarcrteAe ; iz obrađuju laboratorijske vježbe u nastavi tehničke Petar +tambuk/ Zagreb : +kolska knjiga, 196. kulture, kao i upute za organiziranje serijske proi(Zagreb : Borba) 301 str.: ilustr.: 24 cmTehnički zvodnje u školskoj radionici. odgojStr.5-6:Predgovor/BorisJ.Malinar.