Časopis ABC tehnike broj 647 za rujan 2021. godine

Rubrike

I Kodiranje - BBC micro:bitI I Shield-A, učilo za programiranje I I Mala škola fotografije I

Cijena 10 KN KNI;; 1,32 EUR EURI;; 1,76 USD; USD;I 2,52 BAM; BAM;I 150,57 RSD; RSD;I 80,84 MKD

Izbor I Pelješki most I I Plastični svijet I I Robotsko serijsko bojanje unikata I

Prilog

I Dječja

igračkaljuljačka : I I Robotski

modelizaučenjekrozigruu STEM-nastaviFischertechnik I )14(

www.hztk.hr ČASOPIS ZA MODELARSTVO I SAMOGRADNJU

Broj 647 I Rujan / September 2021. I Godina LXV.

GRADITELJTV S O

U OVOM BROJU Pelješki most. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

Pelješki most

Maketarstvo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

Plastični svijet. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 Potpisivanjem zapisnika o primopredaji promicro:bit [21]. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 BBC jektne dokumentacije za izgradnju Pelje,kog Robotski modeli za učenje kroz igru u STEMmosta između predstavnika Hrvatskih cesta i ChinaRoadandBridgeCorporation(CRBC) zaponastavi - Fischertechnik (41) . . . . . . . . . . . . . 12 čeo je trogodi,nji rok u kojem kineski izvođači Izolatori za neka buduća kvantna računala?. 16 moraju spojiti poluotok s kopnom. Projekt je Mala škola fotografije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 vrijedanmlrd.

2,08 kunabezPDV-a.Pelje,kimost Pogled unatrag. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 dug 2,4 km i visok 5 metara ima 4 prometne trake koje su u promet trebale biti - pu,tene najfotografija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Analiza kasnijedokolovoza.godine.

201.

Instalacija velikog postrojenja Inače, ugovor s biv,im izvođačem radova za hvatanje CO2 iz atmosfere. . . . . . . . . . . . . 21 o gradnji Pelje,kog mosta, koji je-bio potpi san , 207. raskinut je 201. godine. Vlada je Dječja igračka – ljuljačka . . . . . . . . . . . . . . . . 22 tada dala suglasnost da se raskine Ugovor o Shield-A, učilo za programiranje gradnji mosta kopno ‒Pelje,ac,sklopljen između mikroupravljača (17). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 Hrvatskih cesta d.o.o. i Poslovne udruge tvrtki KonstruktorInAenjering : d.d. Split , (vodeć i parMjerna jedinica volt. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 tner)Viadukt , d.d.Zagreb , (partner)iHidroelektra Robotsko serijsko bojanje unikata. . . . . . . . . 32 niskogradnja d.d. Zagreb , (partner).ObrazloAeno Nova tehnologija “sluša” sjevernoatlantske jedaHrvatskanijeumogućnostiosigurati sred stva za dovr,etak tog projekta, vrijednogprave ne,to kitove - jednu od najugroženijih vi,eod 1,9mlrd.kuna. vrsta kitova na svijetu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 EU e ć financirati izgradnju mosta s- 85% pri hvatljivihtro,kova.

Peljekimost Nacrt u prilogu: • duAina:240m Robotski modeli za učenje kroz igru • ,irina:23,6m u STEM-nastavi - Fischertechnik (41) • visina:5m • visinapilona:36do124m Dječja igračka – ljuljačka • promjerpilona:2i2,5m • visinastupova:do 9 37, m 53,4 • visina pilota iznad mosta: Nakladnik: rvatska zajednica tehni ke kulture, Uredništov i administracija: Dalmatinska 1 , P p 40 m 14 , 1 greb, a­ rvatska Dalmatinska 1 , P p 14 , 1 agreb, rvattelefon ( 1) 4 4 7 i faks ( 1) 4 4 7 • najvećavisinaoddnamoraska/ do Croatia hztk hr e-po -tehnike ta abc hztk hr vrhapilota:20m Glavni urednik: oran u an B“A C tehni” ek na adresi hztk hr • najvećirasponmosta:285m Uredništov : Ivan uri agreba ka zajednica Izlazi jedanput na mjesec u kolskoj godini tehni ke kulture, Sanja ova evi Dru tvo • dubina mora ispod mosta: (1 brojeva godi nje) pedagoga tehni ke kulture agreb, Neven 28 m Rukopisi, crte i i fotografije se ne vra aju epenski Modra asta, oran u an urednik, 4iro-račun: rvat­ska zajednica tehni ke kul­ ture Preneseno:telegram.hr T

, Danko

o

i

T

TP D / Laoy ut and design:

oran

ektL ura i ok rektura: Broj 1 (647), rujan

Morana

gradili te Izvor

an

ova

201.

kolska godina Naslovan ts ranica:

akovo

u

1 Pelje ki most, jo CroPi

uvijek veliko

R 11 1 47 Devizniračun: rvatska zajednica tehni ke kulture, agreb, Dalmatinska 1 , agre­ ba ka banka d d I AN 11 A A R Cijena za inoemstz ov : , eura, po tarina uklju ena u cijeni Tisak: Alfacommerce d o o , agreb

1

47

Ministarstvoznanostiiobrazovanjapreporučilojeuporabu2ABCtehnike uosnovnimisrednjimkolama

Maketarstvo

TE

NIČKE POŠTANSKE MARKE

Početak nove ,kolske godine najče,e ć je i vrijeme kada se mladi odlučuju za nove izvan,kolske aktivnosti i hobije. Jedna od strasti je i maketarstvo,kreativanhobikojiusebiujedinjuje ljubavprematehnici,intereszapovijest itehno logiju.Pomoću maketamaquette) (fr. ,umanjenih statičnih modela građevina,strojeva,vozila i sl. , izrađenihodrazličitogmaterijala,moAesepratiti razvojtehnikejo,odnajranijegvremena.Makete vjerno prikazuju različite vrste cestovnih vozila, zrakoplove, brodove, ali i strojeve-koji su neka da bili u uporabi ili se vrlo rijetko koriste, npr. vodenice. esto Č su zanimljivije od drugih vizu ala (npr. fotografije) budući da mogu dati vi,e podataka o određenom razdoblju ili događaju.

Slika 1. Maketarstvo potiče mlade na kreativnost i razvoj Za izradu maketa koriste se različiti materijali, tehničke kulture, tehnologije, ali i na interes za poviješću poput drva, kamena ili mesinga (slitina bakra i cinka)Osnovni . alatzaizradumaketasuskalpeli, ,karice,klije,ta,pincete,razne vrste turpija ili uidomovima fini kao ostav,tina biv,ih radni brusni papir. Danas se sve vi,e koristi plastika, njihovih stvaratelja ili vlasnika kada s odnosnouuporabijeplastičnomaketarstvo poistovjeć koje ivanesoriginalima. se pojavilo u SAD-u sredinom pro,log stoljeća.Čini se ipak kako maketari, zaljubljenic Ovim načinom omogućena je serijska proizvod povijest tehničke kulture,najvi,e u svojo nja određenih dijelova maketa, npr.

- lego-koriste koc prijevozna sredstva, prije sveg kice ili druge igračke, budući da se rastopljena dostupne literature, ali i poznavanja pov plastika ubrizgava u čelične kalupe. Uobičajena okolnosti oko nastanka određenog izuma (np mjerila za makete su ali 1:0,5 mogu AeljezničkeprugeivlakoviuXIX.stoljeću)Vjern . biti rađene i u većem mjerilu ili kao minijature. i unikatne replike nekih predmeta ili dog Maketa se razlikuje od modela (pisano u 64. vrlo često zavr,e u različitim muzejima - ili gal broju ABC tehnike) jer model prikazuje način narijama gdje se čuvaju kao nacionalno bla koji objekt funkcionira, npr. model brodaNajbolji plovi, primjeri kod nas su: Gallerion, pr dokjemaketastatična. galerija stalnoga postava: povijest pomo Maketarstvom su pokrivena gotovo sva pomorskih poratovanaJadranskomiSredozemno vijesna razdoblja, od figura prvih ljudi, moru, izuma u Novigradu, u Istri; Pomorski i povijesn iz srednjeg vijeka, pa do najnovijih otkrić muzej a Hrvatskog u primorja u Rijeci, u kojem s XX. stoljeću. Zanimljivo je kako je brodomake nalaze različite zbirke maketa i modela je tarstvo, grana maketarstva, zbog svoje praktič njaka i parobroda od XII.pa do početka pro,log ne primjene tijekom planiranja i izobrazbe stoljeć u a, te Memorijalni centar Faust Vran XVII.stoljeću postalo profesionalna djelatnost Prvić Luci u kod +ibenika, s izloAenim maketa engleskoj mornarici.Također, maketarstvo ma nala Vrančićevih izuma, poput mlinova na- vode zi svoju primjenu i u arhitekturi, npr. u sklopu ni, vjetreni i ručni pogon, raznih konstruk ArhitektonskogfakultetauZagrebuprije mostova desetak te naprava za preno,enje te,kih ter godina otvorena je maketarnica,radni prostor i dr. Zaljubljenici u u ovaj hobi okupljaju s kojem studenti teorijsko naučeno - znanje različite kori udruge i klubove. U Hrvatskoj je m ste u praksi koristeći različite alate poznatijima i tehnike Hrvatski savez brodomaketar za izradu arhitektonskih modela. Različite kao član se Hrvatske zajednice tehničke kul makete često susreću u poslovnim prostorima i Svjetske organizacije brodomodelara

3

Slika 2. Vjerno napravljena maketa vrlo često završi kao muzejski eksponat

Slika 4. Sredozemno more dobilo je ime po svom međukontinentskom položaju

World Organisation for Modelshipbuilding and Modelshipsport, NAVIGA) okuplja sedam udruga ća 2,8% Atlantskog oceana kojega je rubno čiji članovi izrađuju i druge makete kojemore. nisuOkosnica svih prometnih pravac povezane s brodovima i pomorstvom. Hrvatska Sredozemnome moru je pravac Gibralta zajednica tehničke kulture donijelavrata: je 197. Sueski kanal, dok su Istanbul, Mars nacionalnapravilazaizradu,natjecanje Genova, iocjenji AlAir i Aleksandrija najveć- a lučk vanje maketa hrvatskih tradicionalnih di,brodova ta. Na ovome i području nalaze se 24 drAave brodica.Zarazlikuodmeđunarodnihpravila,u koja kojima Aivi oko 430 milijuna stanovnika, su predviđena za ocjenjivanje napose sadrAaj bi uskoro moglo postati najgu,e ć naselj nih, reprodukcijskih maketa, nacionalnapodručje pravila na svijetu. Zanimljivo je kako omogućujuocjenjivanjeuloAenogaistraAivačkog područjegodine 27. prijeKristabilojednadr radakojisenagrađujedodatnimbodovima.(Rimsko Carstvo), tada i nikada vi,e. Stari G nazivali su ga Unutarnjim morem ἡ ἐντòς grč. ( Divovskoodmaralite ϑάλασσα), a Rimljani Na,im morem (lat.Mare

Proteklog ljeta brojni ljudi bili sunostrum) na puto . Na području ovoga mora nastale su vanju radi odmora i uAivanja. Odmarali,ta prve su ljudske civilizacije, carstva, abr najče,e ć bila povezana s vodom,bilo da je riječ religije(judaizam,kr,ćanstvoiislam)a , nanj omoru,jezerima,rijekamailivodikojaseodnosi ječovjekizumiotrgovinu,geometrijuipis na zdravstveno-rekreacijski program kao postoje ,to su u pravom smislu granice Meditera splavarenje, rafting, plivanje, jedrenje, ronjenje ili kori,tenje termalnih voda radi zdravstvenih razloga. Najpoznatije odredi,te je Sredozemno more ili Mediteran koji tijekom ljeta posjeti čak 250 milijuna ili jedna trećina od ukupnog broja turista.

Sredozemno more je unu tarnje more između Europe, Bliskog istoka u Aziji i sjeverne Slika 5. Turizam i promet, koji je posebno izražen na Afrike.Ovomore, Sredozemlju, smatraju se jednim od glavnih pokretača učijemjesasta globalnog ekonomskog razvoja vu jo, njih jeda naest ( uklju se ono smatra područjem sve do granice do Slika 3. Prometna sredstva su zbog čuje Jadransko maslinemogu uspijevati. svoje popularnosti jedna od najza- more) obuhva Ivo Aščić nimljivijih tema među maketarima

4

TEHNIKA ODPR

Plastični svijet

Dragi čitatelji, s poprilično drastičnim porastima dnevnih temperatura i mi se tematski selimo na obalu, no ovaj put obrađujući jednu ekološki vrlo urgentnu temu – zagađenje mora i oceana plastikom!

Plastika je zajednički naziv za različite umjetnepoluumjetne ili polimerske materijale, a svima nam je vrlo dobro poznata i sačinjava gotovo 50% artikala na,ih kućanstava : od raznorazne ambalaAe preko đe vnog gra materi jala prisutnog u određenom postotku gotovo u svakom komadu na,eg namje,taja ili-interijer skihdekoracija.Odnjesunamsačinjeni?,tekeri#, oceanimatetrenutno činičak80% svihmorskih kemijske olovke na radnom stolu,tipkovnica ostataka, po odpovr,inskihvodadodubokomors kojoj tipkam pi,ući ove retke, na,a odjeća čak ( sedimenata!

65%suvremenih tekstilnih vlakananačinjena No,krenimo su otpočetkaE Plastikajesintetičkiorganskipolimer od fosilneplastike,pričemusunajvećizagađivač okoli,a upravo čestice nastale pranjem tekstilne od nafte svojstava idealno pogodnih za ,ir odjeće), ?be,tek#E Ukratko, plastika je svagdje spektar primjena, uključujući pakiranje, i nju, kao materijal za kućansku i sportsku op oko nas čak u tolikoj mjeri da je vi,e nismo niti svjesni! Bez nje Aivot bi nam danas zasigurno mu, vozila, elektroniku, poljoprivredu Prva itd bionezamisliv,međutim,snjom,bojimse,uskoro plastika izrađ ena je od fosilnih goriva vi,e neće biti moguć za ogroman broj vrstiprije ne,to vi,e od jednog stoljeća, da bi s koje doslovno desetkuje svakim novim danom! potom proizvodnja te popratni razvoj na t novih Plastika je nesumnjivo uzela maha,no je li nam, plastičnih proizvoda ubrzali posebi ikako,mogućestisnutiekolo,ki?undo#teočistiti godinama nakon Drugog svjetskog rata.Za,to i spasiti na, jedini istinski domplanet : Zemlju Zato ,to je plastika jeftina, lagana, čvrst i njezine Aitelje? Vjerojatno smo svipodatna. gledali Danassegodi,njeproizvedepreko30 američkipostapokaliptičniakcijskifilmmilijuna izs 195. tonaplastike,odčegasepolovicako KevinomCostneromuglavnoj Vodeni ulozi, svijet, zadizajniranjepredmetazajednokratnu u s tom razlikom da bi,ukoliko do takva scenarija bu poput vrećica, ,alica,Alica i slamki. Naravno u budućnosti zaista i dođe, prikladniji naziv mimo ?trivijalnih predmeta# , plastika je revolu bioPlastični svijet. Naime, već danas najmanje cionirala i medicinu mnogim danas vitaln 8 milijuna tona plastike svake godine zavr, ?lifei usupport# uređajima, omogućila nam put ovanje u svemir,olak,ala automobile i mlazn (time,tedeći gorivo posljedično i zagađenje) te spasila mnoge Aivote u vidu kaciga,inkubatora ili opremeza čistu i pitku vodu.

Pogodnosti koje nudi plastika dovel međutim,i do (ne)kulture odbacivanja predmet jednokratne uporabe čitaj: ( jeftinih pre zahvaljujući kojoj se ujedno otkriva i ona strana ovog materijala: danas plastika z nokratnu upotrebu čini čak 40% ukupne - glo balno proizvedene plastike svake godine. N čemujekonkretanproblem?

5

Utome,tomnogiodovihproizvoda ‒poput plastičnih vreć iliambalaAe ica za prehrambene artikle ‒ imaju neka kav svrsishodan Aivotni vijek od, recimo, svega nekoliko minuta do nekoliko sati, dok potom odbačeni u okoli,umoguopstojatijo,istotinama godina! Vidite, plastika često sadrAi aditive koji je čine jačom,- fleksibil nijom i trajnijom, međutim, mnogi od tih aditiva mogu produAiti Aivotni vijek proizvoda pri čemu se određene procjene trajnosti kreću u rasponu od najmanje40godina!

Stoga je danas upravo zagađ enje plas Tihog oceana odnijela ih je juAnopac tikom postalojednood najhitnijihpitanja kruAna za, oceanska tite struja.

No nije plastika samo okoli,abudućidaovakvanaglopovećana - proiz ono ,to pluta ili pliva u obliku Konzumove vodnja plastičnih proizvoda za jednokratnu Sparovevrećice ili ambalaAe od kikirikija upotrebu jednostavno nadvladava pod sposob utjecajem sunčevog UV-zračenja, vje nost svijeta da se s njome nosi! A ukoliko struja se te drugih prirodnih čimbenika,kru pitategdjenaposljetkusvataplastika plastični najvećim fragmentirazbijajučestice, usvemanje dijelom zavr,ava (izuzev na samim urbanim koje potom, kada dođu do promjera manjeg od smetli,tima i deponijima) ‒ odgovor se krije na od 5 mm nazivamo mikroplastikom, odnosno, doslovno svakoj razglednici iz mjesta na obali koje nanoplastikom kada se referiramo na čestic ste ovo ili prošlo ljeto posjetili! Naime, g odi,nje manje od 10 nm.

A upravo je ova na,a mikro u na,im morima i oceanima zavr,i najmanje 8 plastika,ra,irenakrozvodenistupac,pro milijunatonaplastike,aplutajućiplastični u svim ostaci krajevima svijeta ‒ od Mount Everesta, trenutno su najzastupljeniji predmeti najvi, morskog eg vrha, do Marijanskog jarka, naj otpada. Plastika je otkrivena na doslovno korita! svim Dakle, premda je, uz malo dobre volje obalama svih kontinenata, s tim da jeivi, ne,eto vi,e ekolo,ke osvije,tenosti, - čak i r plastičnih materijala pronađeno u-blizini tivno popu lako pokupiti vrećice ili potrgane larnih turističkih odredi,ta te gusto naseljenih dječjeg ,laufa ? # iz lokalnog mora, zagađenje područja.Pritomsuglavniizvorimorskeplastike plastikom najra,ireniji je problem koj zapravo upravo oni kopneni : bilo iz urbanog na morski okoli, upravo zbog gore spomenuti otjecanja, izljevanja u kanalizaciju, posjetitelja pojmova mikro- i nanoplastike, koja ta plaAa, neadekvatnog odlaganja i gospodarenja prijeti zdravlju čitavih oceanskih e otpadom, industrijskih aktivnosti, gradnje, sigurnosti kao i i kvaliteti hrane za ljude i ilegalnog odlaganja. Većina pak oceanske plas obalnom turizmu te uvelike doprinosi tike potječe uglavnom od antropogenih djelat matskim promjenama. Najvidljiviji, naj nostipoputribarstva,nautikeiakvakulture. i najtragičniji utjecaj morske plasti Plastiku u more nose i velike rijeke vjerojatno koje je onaj koji plastika ima djeluju kao transportne trake, skupljajuć ekosustave, i na odnosno njihove najranji svom nizvodnom putu sve vi,e smeća koje se, nevinije Aitelje:morske Aivotinje ! Morski divlji kada se nađe u moru, često zadrAava u obalnim svijet poput morskih ptica,kitova,riba,t vodama. Međutim, jednom uhvaćen morskim kornjača,plastični otpad lako zamijeni za strujama,otpad se moAe prenijeti ,irom svijeta. pri konzumaciji kojeg potom većina umire Tako su, primjerice, na otoku Henderson, gu,enja ili gladi, budući da su im Aeluci napu nenaseljenom atolu grupe Pitcairn, izoliranom njeniplastičnimotpadom. Ogromanbrojmor na pola puta izmeđČ uilea i Novog Zelanda, sisavacasvakegodinetakođerumire-odposl znanstvenici prona, li predmete od plastike cazaplitanja u plastični otpad te s time iz Rusije, Sjedinjenih DrAava, Europe, JuAne vezanunemogućnostizronapozrak.TeAivotin Amerike,Japana i Kine. Naime,do juAnog dijela u slučaju da se i uspiju osloboditi,ujedn

6

od razderotina, infekcija, smanjene sposobnosti je nemoguće vratiti je. Rje,enje je u prv plivanjailiunutarnjihozljeda. Plutajuć redu aplastika spriječiti ulazakplastičnog otpada u također pridonosi ,irenju i invazi vnih morskih i mora, tvrde mnogi znanstvenici i za,ti organizamatebakterijakojeremeteekosustave. prirode, ,to bi se moglo postići pobolj,anim Da rezimiramo, plastika svake godine ubije sustavima gospodarenja otpadom, recikliradoslovno na milijune Aivotinja, od ptica njem, preko boljim dizajnom proizvoda koji uzim riba do drugih morskih i priobalnih organizama. u obzir kratak vijek jednokratne ambal Većina smrtnih slučajeva Aivotinja uzrokovana smanjenjemproizvodnjenepotrebneplast je već spomenutim zapetljavanjem u plastični jednokratnu uporabu.

Svakako je hitno potreb otpad ili izgladnjivanjem uslijed nemoguć no nosti istraAiti i realnu primjenu postojećih probavljanja i absorbiranja plastike obvezujuć peroralno ih akata, kao i međunarodnih - spora unesene u organizam. Tuljani, kitovi, kornjače zuma za rje,avanj e oneči,enja ć morskom plas i druge Aivotinje nerijetko se nalaze tikom! doslovno Dobrajevijestdaseglobalnazabrinu zadavljeninapu,tenomribolovnom ili opremom i svijest javnosti o utjecaju plastike odbačenim ribarskim plastičnim prstenovi okoli, svakodnevno povećava, te se neupitn ma. Nadalje, mikroplastika je upronađ vi,e enapoduzimaju i sve adekvatinji pravni napori od 10 0 vodenih vrsta,uključujući ribu,,kampe na međunarodnoj tako i na nacionalnoj razin i ,koljke namijenjene prehrani ljudi! Naravno, kako biuse rije,ilo oneči,enje ć mora. Pritom s mnogim slučajevima ti sitni plastični komadić moAda i najvaAniji takvi dokumenti Konven prolaze kroz probavni sustav te se izbacuju o sprečavanju bez oneči,enja ć mora odlaganje posljedica. No utvrđeno je i pregr,t slučajeva otpada i drugim materijama iz 1972. godine u kojima plastika blokira probavni sustav (Londonska ilikonvencija)Protokol , izgodine 196. perforira unutarnje organe, ,to za posljedicu uz Londonsku konvenciju (Londonski protoko neminovnoimauginućeAivotinje.Ovajproblem, i Protokol iz 1978. godine uz Međunarodnu međutim,nijesamo?morski#;plastiku,sudećikonvenciju po za sprečavanjezagađenja brodov obdukcijskim nalazima, itekako konzumiraju (MARPOL) Međ . i utim,lo,ajevijestdajeprimjena kopnene Aivotinje, uključujući slonove, ovih hijene, propisa u praksi i dalje daleko od idea zebre, lavove, tigrove, deve, goveda te mnoge jednim dijelom zbog ograničenih financijs druge velike sisavceE A neovisno o tome koje sredstava za njihovu provedbu, a drugim zbo su stani,te odabrale za Aivot, di,u li ,krgama nemara onih subjekata na čije se aktivno ili plućima, krajnji rezultat uvijek jepropisi isti:smrt. odnose. Ukratko, koliko god da vam se Zahvaljujući intoksikaciji plastikom, na testovi prvu to moAda su činilo pomalo apsurdno,svij također potvrdili i metaboličke poremeć moAemo aje,spasiti samo vi i ja.ak Č i u slučaju da o,tećenja jetara, kao i poremećaje- reproduk si momentalno ba, i ne pridajete tolikuvaAn tivnog sustava i ciklusa, ,to je na tjeralo nekepoku,ajte uvijek imati na umu da smo uprav vrste ( npr. kamenice) da proizvode manje mi oni krajnji potro, č i radi a kojih se većina te jaja,aca. Nadalje, novo je istraAivanjeplastike pokazalo i proizvodi! Stoga, male razlike u sv ida semlađribanemilicehraninanovlaknima u kodnevnim navikama zaista mogu promijeniti prvim danimavota, Ai automatski postavljajuć svijet ukoliko i seprojicirajuiprihvatiihve nova pitanja o stvarnim učincima plastike ljudi! Svakako vi,e ne bismo smjeli banal na čitave populacije Sada riba! kada znamo zirati npr. uporabu platnenih vrećica, sorti kakve su posljedice na,e plastične revolucije, otpada doma ili ulaganje minimalnog napora postavlja se pitanje : ,to moAe biti učinjeno potragu za adekvatnim kontejnerom po kvar kako bismo prevenirali sveizglednu č nu plasti Jer, budućnost nije tek neka jo, nerealizir katastrofu ubuduć Jer,e?! jednom kada se nađe i nepoznata kategorija u rukama boAansk u oceanu,te,ko je (ako ne i nemoguće!) doći do usuda,kakvu smo si moAda jo, i mogli priu,titi plastičnog otpada. Mehanički sustavi, kao dojučerE ,to su tzv. presreta č i smeća, mogu biti učinkoviti u Budućnostsmomi.Ovdjeisada. sakupljanju velikih dijelova plastike, ali nakon Ivana Janković, ,toseplastikaraspadneumikroplastiku ivode Croatian Wildlife Research nom strujom otpluta u otvorene oceane,gotovo and Conservation Society

7

BBC micro:bit [21]

OK D I R A N J E

Poštovani čitatelji, nakon ljetnog školskog raspuI2Ckratak opissabirniceBBCmicro:bita sta nastavljamo seriju posvećenu BBC micro:bitu. U Zakomunikacijusupredviđenadvaizvoda ovom nastavku bit će obrađena komunikacija preko SDA ( Serial Data), preko kojega se prenose sabirnice I2C. podaci(P20); U digitalnim uređajima glavninom - zadataSCL( Serial Clock)koji , određuje takt prijen ka upravljaju mikrokontrolori koji su podataka okruAeni zasvepriključenekomponente(P raznimdrugimkomponentamaskojima-komuni Unutar samog BBC micro:bita v.1. na -sabir 2 ciraju,kaonaprimjerosjetilima.Prilikom nici projek C I spojena su dva osjetila, akceler tiranja, inAenjeri se moraju opredijeliti i magnetometar između (kod verzije v.2. to nije slu serijske i paralelne komunikacije. Kod serijske Zbog toga preporuka je da se navedeni izv 2 komunikacije prenosi se jedan po jedan bit, koriste dok isključivo C, a tada za I treba pripazit sekodparalelnekomunikacijeistovremeno samopre na adrese novopriključenih kompone nosi cijeli bajt.Zbog toga serijska komunikacija nootomeposlije. zahtijeva manje priključnih točaka od paralelne Brzinaprijenosapodatakailifrekven komunikacije (prijenos informacije ide ovisi preko o broju priključenih komponenti, od jedne ili dviju linija),no paralelna komunikacija o ukupnom pridodanom kapacitetu na SC radi znatno brAe od serijske komunikacije -priključku, (jer jer svaka priključena komp prijenos informacija ide preko 8 ili - vi,epovisuje lini taj kapacitet.Tako se pri 1 nF uku ja). Ipak, serijska komunikacija če,e ć se koristi kapaciteta priključenih komponenti fr zbog jednostavnije izvedbe. Postoji nekoliko takta sniAava na 10 kHz, dok je sa samo 150 različitih sabirnica za serijsku komunikaciju pF ukupnog (na kapaciteta frekvencija takt primjer, USB, Serial ATA. . ), ali jedna od njih, kHz. Drugim riječima, ,to je manje priključen I2 C ( Inter Integrated Circuit) razvijena u Philips komponenti,većajebrzinaprijenosapodat Semiconductorsuposebnojepogodna - zamikroNa oba izvoda ugrađeni su pull-up otpornici kontrolore zbog mogućnosti izravnog spajanja pa je zbog toga, dok se sabirnica ne koris većeg broja komponenata, bile one digitalne prisutna ili logička jedinica, odnosno pris analogne.Ovdje valja napomenuti da se kratica napon između tih izvoda i GND od pribliAno I2 C izgovara ?i na kvadrat ce# od engleskog i 3, V.? squared c#.

Slika 21.1. LCD 16×2 Hitachi HD44780 1602 s ugrađenim I2C modulom PCF8574T (pogled sprijeda i straga)

Slika 21.2. Crvena kružnica označava mjesto (19 i 20) gdje valja zalemiti dva segmenta muških STRIP-konektora.

Strip-konektori prodaju se u nizu od 40 segmenata, vi odsijecite samo dva (crvena strelica)

8

Slika 21.3. Rubni priključak proširen je i spreman za korištenje sabirnice I2C

Praktičnaprimjena Radi boljeg razumijevanja valja na primjeru 2 isprobati sabirnicu C.U tu svrhu I trebate - naba viti Liquid Crystal Display (LCD) 16×2 Hitachi 2 HD44780 1602 s ugrađenim I C modulom PCF8574T,Slika21.

Prije samog sastavljanja, lemljenjem treba te pro,iriti rubni priključak BBC micro:bita s dva segmenta mu,kog STRIP-konektora kako bi električnavezaizmeđuSDAiSCLBBCmicro:bita s LCD-om bila besprijekorna, Slika 21. i Slika 21.3

Prema montaAnoj shemi sa Slike 21.4 sve spojitekakojeprikazano.

Slika 21.5. Fotografija prikazuje uradak sastavljen prema Slici 21.4.

Kodiranje Pokrenite MC E te imenujte novi projekt primjer ?LCD#. Kliknite na simbol zupčanika (na plavoj traci,gore desno)Iz . padajućeg izbornik izaberite i kliknite Extensions#. na ? U traAilici novog prozora upi,ite i2c te kliknite na simbo lupe. U popisu koji se pojavljuje pronađit kliknite na sliku LCD-a s naslovom i2cLCD1602, Slika21.6 Dobit ete ć blokove za upravljanje LCD-om 2 prekosabirnice CBBC I micro:bita,Slika21.7.

Slika 21.4. Montažna shema spajanja BBC micro:bita s LCD-om

Prije je napomenuto da svaka komponent NaSlicividljivo 21.5 jekakobisvetotrebalo priključena na sabirnicu mora imati - odgova izgledati. ću adresu.Za modul PCF8574T tvornički je prdKako za napajanje LCD-a trebate napon od određena adresa 39, no ako ste kojim slučajem 5 V morate predvidjeti vanjsko napajanje. nabavili U tu modul PCF8574AT tada je adresa 63. svrhubite ć dobraibaterijaodV.4,5 Crnu - kroko Ovu adresu valja upisati unutar LCD initibloka? dil-,tipaljku spojite na minus baterije,alize a crvenu with Address 0#gdje trebate umjesto 0 upi krokodil-,tipaljkunaplusbaterije. satiodnosno 39, Ako 63. neznatekojistemodul

9

nabavili,tomoAetepročitatinatijeluu integriranogsklopa,Slika21.8 Isprobajte radi li sve kako valja. U tu prepi,iteprogramsaSlike21.9

Slika 21.6. Ekstenzija potrebna za rad s LCD-om preko sabirnice I²C

Slika 21.9. Program za ispitivanje funkcionalnosti

Program preuzmite i otpremite do B micro:bita. Ako je sve kako valja u prvom r LCD-a ispisat će se ‒ Hello, a u drugom‒ ABC tehnike.U slučaju da je pozadinsko osvje previ,e slabo, onda malim kriAnim odvijač ugodite plavi trimer potenciometar (na pokrajintegriranogsklopa PCF8574T).

Kad ustanovite da sve radi kako-valja stite se u ne,to zahtjevnije programira razumijevanjaxiykoordinatapro,iritepo program,Slika21.0

Slika 21.7. Novi blokovi za rad s LCD-om preko sabirnice I²C

Slika 21.8. Na tijelu integriranog sklopa valja pročitati o kojem se modulu radi

10

Slika 21.10. U ovom programu treba imenovati promjenljivu, na primjer – Brojilo

21.

Poigrajte se i s preostalim blokovima, Slika

Slika 21.13. Primjer prikaza zaporne ure

Zadatak za samostalan rad, napi,ite progr koji e ć prikazivati zapornu uru (,topericu) ko odbrojava vrijeme u sekundama, minutama satima,SlikaPredvidite 21.3 tipkezaporne ure zaSTART,STOPiRESET.TomogubititipkeA,Bi A+BspločiceBBCmicro:bita.

Sretnoiuspje,nokodiranje!

Zaovestevje5betrebali: • BBCmicro:bit, • USB-kabel, • baterijezaBBCmicro:bit, • baterijuodV4,5 zaLCD, • rubnipriključakzaBBCmicro:bit, • spojne Aice u raznim bojama (7 komada) tipa ARDUINO male/female duAine 150 mm (ili duAe), • spojne Aice s krokodil-,tipaljkama (2 komada jednacrnaijednacrvena), • eksperimentalnupločicunaubadanje, Slika 21.11. Ovim se programom upisani tekst pomiče lijevo-desno • LCDHitachi 16×2 HD4s 1602478 ugrađenim IsprobajteiovosaSlike21.

I2 CmodulomPCF8574T(iliPCF8574AT), Preostalo je jo, nekoliko blokova,samostalno • dvasegmentamu,kogSTRIP-konektora, ihisprobajte.

• lemiloimalolema, • kriAniodvijač.

Marino Čikeš, prof.

Slika 21.12. Vrlo zanimljivo rješenje programa za privlačenje pozornosti na LCD

11

Robotski modeli za učenje kroz igru VIATEM”“SUN u STEM-nastavi - Fischertechnik (41) Slike u prilogu

Razvojnovihindustrijskihproizvodapotaknuo konstrukcijeipouzdanradtijekom - radn je niz inovacija koje obuhvaćaju kontinuirane paka. radne procese koje , avaju izvr industrijski roboti.

SlikaR1. Laser Kontinuirani i precizni radni postupci koje Model svarobota za zavarivanje izrađen je od kodnevno izvode roboti u procesu proizvodnje elemenata Fischertechnika, građevnih bl omoguć avaju razvoj novih industrijskih spoj proiz ­nih vodiča, električnih, elektonički voda. menataisenzora.

Robotsko zavarivanje jedna je od najče, Konstrukcija ćih robota za zavarivanje i robotskih primjena u industrijskom proizvod preciznu dinamiku izrade tehničke doku nom procesu,koju proteklih nekoliko ća desetlje tacije koju izrađuje konstruktorski t uglavnom pokreć e automobilska industrija.glavni inAenjer.InAenjer zaduAen za planir Robotsko zavarivanje najproduktivnije pozicioniranje je kada elektrotehničkih- eleme je broj ponavljanja radnih postupaka hovo i količina oAičenje osigurava potpunu funkcional­ zavarenih proizvoda iznimno velik tijekom nost vremodela. OAičavanje elektromotora menskogperioda. zora dodira (tipkala) i sučelja (međusklop Najče,će se primjenjuju u automobilskoj zahtjevan je zadatak koji podrazumije industriji za sastavljanje vozila.Postoji odabir nekoliko veličine vodiča i njihovo poveziva različitih vrsta robotskih postupaka zavarivanja, spojnicama. Programski inAenjer zaduAen j svakisasvojimprednostimainačinomprimjene komunikacijusostalimstručnjacimanak ovisno o kompleksnosti proizvodnog procesa. izrađuje algoritam, programski kod, provje Programabilnost robota osigurava prijefunkcionalnost početka senzora,elektomotorait zavarivanja precizno definiranje niza različitih modela. postupaka tijekom izvođenja radnih zadataka.

Slika2. FTelementi Automatizirani postupak zavarivanja primjenom Sastavljanje i pokretanje konstru programskih algoritamać uje omogu programski matiziranogrobotskogmodela: kodpokrenutunutarsučeljarobota.

• postoljezapostavljanjekonstrukci Robotsko zavarivanje primjenjuje zavarivanje, se u različitim granama industrije radi poveć • sustav anja za rotaciju uz prijenos vrtnj produktivnosti, ubrzanja i pojednostavljenja motora, proizvodnogprocesa.

• senzor dodira (tipkalo1) za pokretanje i Lasersko zavarivanje ‒ laserski generatorstavljanjeprograma, optičkim kabelom prenosi lasersko svjetlo • senzor koje dodira (tipkalo2)za određivanje poč zavarujedvametala.Primjenjujese - uautomobil nogpoloAajalasera, skojindustriji,mediciniiindustrijiizrade • izrada nakita. algoritmairačunalnogprograma sp programima za upravljanje robotskom r Robotskozavarivanje zazavarivanje.

Proizvodni izazovispajanje : metalnih dijelo va Izrada modela Robota za zavarivanje Robotsko zavarivanje najče,e ć se koristi Konstrukcija za modela Robota za zavarivanje, točkastozavarivanjeielektrolučnozavarivanje povezivanje u vodičima s međusklopom, provjera velikim proizvodnim procesima u automobilskoj rada postavljenih električnih elemenata i senzora industriji. dodira.

Konstrukcijski izazovi i zahtjevi određ Izradit uju emo ć model kojim automatski uprav dimenzije, poloAaj i primjenu robotske ruke ljamo upomoću dodirnih senzora (tipkala I1, I2). proizvodnomprocesu.

Pokretanje rada robotazazavarivanje i Odabir elemenata za izradu modela robota ljanje izvr,ava se unutar sučelja pr za zavarivanje omogućava izradu funkcionalne RoboPro.

12

VaAan konstrukcijski zahtjev definira Slika nosač 13. konstrukcijaK postoljarobotazazavarivanjekojijeučvr, Stezna en ć na matica s obrubom smje,tena je na podlogu,pozicioniranje prijenosnog mehanizma, osovini krozkoju prolazi malizupčanik.Posto uredno povezivanje elektromotora i dodirnih zupčanika, zupčanik i stezna matica spojeni s senzora s vodičima, međusklopom, izvoromkao jedan strojni element čime je omogućen napajanja(baterija) iračunalom. rotacijasosovinomnamodelurobota.

Slikakonstrukcija 3.

A Napomena: Donjidioosovinesmje,ten - jeunu Slika4. konstrukcijaB tar provrta donjeg crvenog obostranog spo Nosači postolja pozicionirani su s desne elementainijeudodiruspodlogom. strane u sredini podloge. Mali crveni obostrani Slika14. konstrukcijaL spojni elementi međusobno su udaljeni pet Slika15. konstrukcijaLJ utora.Nanjihsupolegnutaiumetnutatrivelika Spojnigradivnielementipostolja - nosača crnagrađevnaelementakojasuspojenaučvrstu tromotoraumetnutisunagornjustranupo cjelinu. nasuprot zupčanika dodirujući se. Namje,tan Slikakonstrukcija 5.

C i precizno pode,avanje pozicije elektromot Slikakonstrukcija 6.

D (M1)osiguravapouzdanradizakretanjemodela Slika7. konstrukcijaE robota s točnim kutom otklona. Nosač - elekt Slika8. konstrukcijaF motora pode,avamo (naprijed/nazad) ovisno o Na istoj udaljenosti na podlozi - su postav poziciji ostalih rotirajućih elemenata k ljena dva crvena obostrana spojna elementa gućujuzakretanjerobotskeruke. koja osiguravaju izradu nepomičnog postolja Slika za 16. konstrukcijaM robota za zavarivanje.vrsta Č funkcionalnaSlika veza 17. konstrukcijaN između dva duAa kraka postolja ostvarenaSlika je 18. konstrukcijaNJ malim jednostranim crnim građevnim - elemenSlika19. konstrukcijaO tom na koji je povezan mali crveni obostrani Umetanje zupčanog vratila u mehanizam spojni element s provrtom u sredini elementa. prije­ nosaipode,avanjenjegovogpoloAaja omo Na suprotnoj strani postolja umetnutguć je uje unutar regulaciju prijenosa i usporavanje krajnjegvelikogcrnoggrađevnogelementavrtnje mali elektromotora (M1). Prijenosni meha crveni spojni element koji olak,ava zavr, zamsa nozupčanimvratilomolak,avapostavljan povezivanje četvrte strane s bočnim postoljapuAnog vijka u stabilan poloAaj čime - je osi stranama . rano usporavanje brzine vrtnje elektro Napomena: Odabir građevnih i spojnih - elei dovoljna preciznost za određivanje polo menatatenačinnjihovogpovezivanjaosigurava robota. stabilnostpostoljamodelarobotazazavarivanje.

Vratilo (30 mm) umetnuto u puAni vijak - osi Slikakonstrukcija 9.

G gurava stabilnost tijekom zakretanja Slika10. konstrukcijaH prolaskom kroz mali crveni obostrani spo Slika1. konstrukcijaI elementsprovrtomusredini.Visinajeosigu Izgradnjanosačazapokretanjemodelarobota malim crvenim jednostranim spojnim eleme osigurava se nadogradnjom modela - na kom tom s utorom koji je smje,ten iznad posto paktne cjeline postolja. U desnom krajnjem PoloAaj konstrukcije puAnog mahanizma omo kutu postolja smje,ten je uspravno crni gućuje veliki siguran rad i zakretanje nosača post građevni blok. Okomito na njegovoj njoj unutar­ Inpulsnizupčanikumetnut nazavr,etakosovi plohi umetnuta su dva ista građevna spoj­ osigurava stabilan poloAaj puAnog vijka po na elementa kao i na postolju modela robota. nognaprijenosnimehanizam.

Ovime je omogu ć eno pozicioniranje i preciznoSlika20. konstrukcijaP pode,avanje metalne osovine (60 mm) koja Slika21. konstrukcijaR prolazikrozprovrteobacrvenaspojnaelementa.

Slika2. konstrukcijaS Visina dijela osovine na koju se nastavlja Ispod gornji inpulsnog zupčanika smje,ten je mal dio rotirajućeg postolja definirana je jednostrani malim crveni spojni element koji o osiguračem koji olak,ava zadrAavanje pozicije pode,avanje poloAaja dodirnog senzora (tip osovineufunkcionalnompoloAaju. lo1Iznad ). gornjeg dijela postolja pričvr,ena ć j Slika12. konstrukcijaJ stezna matica s obrubom i vijkom leptir-mat

13

za osovinu zajedno s velikim prijenosnim kota Napomena: Dvostrani crni građevni elemen čemsaAlijebomiutorima. na prednjem dijelu gornjeg postolja omo Modelrobota jednim s stupnjem slobodeomo izgradnju upori,ta i čvrstu vezu tijeko gućava rotaciju u dva smjera cw : smjer ( kre elektromotoraivrtnjepuAnogmehanizma tanja kazaljke naccw satu : suprotan i smjer Slika36. konstrukcijaXYW od kretanja kazaljke na satu), unutar radnog Slika37. konstrukcijaXYZ prostora.

Slika38. konstrukcijaXYQ Napomena: Korak pode,avanja pozicije - dodir Slika39. konstrukcijaYZ nog senzora (tipkalo1) nuAan je za precizno Dvije dugačke osovine smje,tene na bočn određivanjepočetnogikrajnjegpoloAajautorima robota. građevnih elemenata učvr,ene ć su Slika23. konstrukcija+ krajevima spojnicima za osovinu s opru Slika24. konstrukcijaT Iznad gornjeg nosača postavljen je usp Slika25. konstrukcijaU dodirni senzor (tipkalo I2) na dvije crvene m Slika26. konstrukcijaV jednostranespojnice.

Slika27. konstrukcijaZ Napomena: Visina dodirnog senzora- defin NavrhvelikogprijenosnogkotačasaAlijebom rana je smjerom kretanja unatrag puAne iutorimapostavljenjevelikicrnigrađevni po puAnom bloks vijku tako da osovinama dota provrtomusredini.Nadogradnjagornjegnosača tipkaloizaustavikretanjeunatrag. postoljascrnimvelikimgrađevnimblokomidva Slika40. konstrukcijaYW mala građevna bloka omogućuje produljenje Slika41. konstrukcijaYQ gornjegnosača.

Slika42. konstrukcijaYZW Napomena: Mali spojnik povezuje veliki crni Slika43. konstrukcijaYZQ građevni blok s velikim prijenosnim kotačemNa saprednjem dijelu smje,ten je -nosač o Alijebom i utorima u jedinstvenu cjelinu vina s obje kroz koji prolaze vrhovi osovina na strane radi osiguranja zajedničke rotacije krajevima oba su četiri spojnika za osovinu dijelakonstrukcije. gom. Ispod nosača osovina spojen je mali cr Slika28. konstrukcijaX dvostrani građevni element. U njegovoj ra Slika29. konstrukcijaY smje,teno je postolje za lampicu s lampi Slika30. konstrukcijaW (laser). Izvor napajanja umetnut je u mali Produljenje nosača na suprotnoj - strani obostrani gor građevni blok koji je pričvr,e ć njeg postolja s malim crvenim jednostukim podlogu lijevo od robota s dva stupnja sl elementom i malim spojnim kutnim elementom rotacija (lijevo, desno) i translacija s nagibom (15°) olak,ava pravilan rad elektro nazad)Ovime . je omogućena brza izmjena bate­ motora uz dva mala crna građevna elementarije. sa Međusklop je smje,ten na nosač izvo spojnicama.Nadonjemprednjemdijelu - umetnu napajanja s druge strane pomoću male crv tajegrađevnapločicasjednimutorom - koja spojnice. osi guravakompaktnostičvrstoćuprednjegdijela.

Slika4. TXT Napomena:Popiselemenataolak,avaodabiriU podnoAju modela robota pozicioniran izradufunkcionalnekonstrukcijemodela tipkalo robota.(I1Njegova ). funkcijajebrojanjeimp Slika31. konstrukcijaQ iodabirpozicijeunutarradneokoline.

Slika32. konstrukcijaXY Napomena: Izvor napajanja ( bateriju Slika3. konstrukcijaXZ međusklop učvrstite na podlogu.Spojite ur Slika34. konstrukcijaXW slo Aenim vodičima pravilne duljine električne Slika35. konstrukcijaXQ elemente s međusklopom i testirajte nji Elektromotor s prijenosnim mehanizmom alatom i uprogramuRoboPro. zupčanikom omogućuje pokretanje dugačkog ShemaspajanjaFT-elemenatasTXT-sučelje vratila na koje su umetnuti crveni krajnji • elektromotore puAni spajamonaizlaze(M1M2, ), vijak povezan u nizu s puAnim vijkom i puAnom • lampicu spajamo na izlaz (O5) i zajedničko maticom. Stezna matica smje,tena na navoju uzemljenje ┴), ( krajnjeg puAnog vijka omogućuje čvrsti• spoj tipkala spajamo vodičima na digitalne između ugrađenih elemenata i olak,ava vrtnju (I1I2, ). puAnematice.

14

Napomena:Duljinavodičasaspojnicama - odre pokretanje programa pritiskom gumba St đena je početnim i krajnjim poloAajem robotske (zeleno)Pokretanjem . program kontrolira rot ruke i međusklopa. Pozicioniranje međusklopa juelektromotoraautomatskimbrojanjem u odnosu na model i izvor napajanja (baterija) sa pomoću impulsnog zupčanika koji broji kada određenojeradnimprostoromiulazno/izlaznim jetipkalopritisnuto(I1=i 1) kadanijepritisn elementima.

(I1 = 0). Veliki zupčanik povezan s postoljem Rad elektroničkih elemenata provjerava mora se seokrenuti za puni krug (360°) u desnu prijeizradealgoritmaiprograma: stranu,zaustaviti na jednu sekundu,okren • povezivanje TXT-sučelja s računalom,ulaznim puni krug (360°) u lijevu stranu i zaustaviti na iizlaznimelementima, jednu sekundu.Program se kontinuirano pon • provjeravanje rada električnih - elemenata: lja dok tip ga ne zaustavimo u programu RoboPro kala,elektromotora,elektromagnetailampica, pritiskomgumbaStopcrveno) ( .

• provjeravanje komunikacijeTXT-međusklopa Slika i 46. FTPC2 programaRoboPro. Okretanjem elektromotora (M1) impulsn Napomena: elektroničke elemente povezati zupčanik osam puta registrira rotaciju p s međusklopom prije spajanja izvora napajanja kruga(360°)četiri , dodiraprekidačatipkala(I1= (baterija,U=V) 9 .

1) i četiri prekida dodira prekidača tipkala (I Impulsni zupčanik ima četiri zupca i program Ovime 0). jeomogu ć enavećapreciznosttijekom automatski broji impulse dodirom Četiri tipkala. rotacijepostoljarobota,24impulsazaokret impulsa kod prijenosa 1:3 broji ako- je tipZadatak_3: Napi,i algoritam i dijagram tijeka kalo pritisnuto (manje precizno brojanje) (program) .Osam koji omogućuje pokretanjem pro impulsa kod prijenosa 1:3 broji ako tipkalograma je i kontrolu robota i upravljanje ti nijepritisnuto(preciznijebrojanje). zavarivanjalaserom.

Zadatak_1: Napi,i algoritam i dijagram tijeka Slika47. RLaserP (program) koji omogućuje u programu RoboPro Glavniprogramupravljaradomrobotatij pokretanje programa pritiskom gumba Start zavarivanja laserom pokretanjem gumb ( Sta (zeleno)Pokretanjem . program kontrolira rotaci Kontrola rotacije elektromotora osigu juelektromotoraautomatskimbrojanjem automatskim impul brojanjem impulsa pomoć - u impul sapomoćuimpulsnogzupčanika.Velikizupčaniksnog zupčanika koji broji kada je tipkalo pr povezan s postoljem mora se okrenuti za puni nuto(I1=1)ikadanijepritisnuto(I1=0). krug (360°) u desnu stranu,zaustaviti na jednu Potprogram Laser_off pozicionira gornje sekundu, okrenuti za puni krug (360°) u lijevu postolje u početni poloAaj (M1 = ccw) pritiskom stranu i zaustaviti na jednu sekundu. Program tipkala (I2 = 1), zaustavlja motor (M2 = stop) i se kontinuirano ponavlja dok ga ne zaustavimo isključilaser(O5=off). u programu RoboPro pritiskom gumba Stop Potprogram Laser_on pokreće elektromotor crveno) ( .

(M2=cw)nagornjempostoljuupoloAajzazava Slika45. FTPC1 rivanjedokjeisključenlaser(O5=off) - uvreme Impulsni zupčanik smje,ten je neposredno nuodjednesekundeiulaziupotprogram var. iznad prekidača tipkala koji svakim dodirom Potprogram var desetputaponavljauključiv prekidačatipkala(I1=u 1) programuautomatski nje i isključivanje lasera (O5) u periodu od 1/0 brojiimpulse.Zajedanokretajimpulsnizupčanik sekunde. broji četiri impulsa zato jer četiri puta prekidač Potprogram time definira period od 1/ 0 tipkala detektira dodir (prekid).PuAni vijak sekunde. spo jen na vratilo elektromotora okreće se (M1Napomena: = Ako je nuAno u procesu proizvod cw) i prenosi vrtnju na veći zupčanik kojemunje je promijeniti vrijeme zavarivanja, tad potrebno za cijeli krug (360°) dvanaest dodira cedura jednostavna i brza unutar potprog tipkala impulsnim zupčanikom. Elektromotor time.

(M1 = ccw) se zaustavi na jednu sekundu i vrti Postupak zavarivanja neprekidno se pona se u drugu stranu.Program neprekidno radidok doknezaustavimoproizvodniproces-zaustav jeuključen. njemizvr,enjaprogramagumb ( Stop).

Zadatak_2: Napi,i algoritam i dijagram tijeka Petar Dobrić, prof. (program) koji omogućuje u programu RoboPro

15

OCKIE G-L

Izolatori za neka buduća kvantna računala?

Ohlađene na gotovo apsolutnu nulu, - popu larne Lego-kockice načinjene od ABS-plastike pokazuju iznimno dobra svojstva toplinske Tkoka5 izo edaLego-kocke nisucool? lacije,aktomeimajuiprihvatljivucijenu.

IstraAivači su,među ostalim,sloAili?tora IstraAivanje znanstvenika sa sveučili, četirikockice, ta ohladiliganaultranisku Lancaster u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazalo turu od ( 70 milikelvina do kelvina) 1,8 , te počeli je da bi skupi izolatori koji se koriste grijati u tehno gornju kockicu. Unatoč tome mje logijama koje rade pri temperaturama bliskima temperaturedonjekockicenisupokazala apsolutnoj nuli (0 kelvina ili -273,15 °C) mogli nikakvozagrijavanje.Na osnovu toga,istr u budućnosti bitizamijenjeni Lego-kockicama : . su zaključili da se takva svojstva Lego-k Temperature tek koji djelić stupnja iznad mogu apso pripisati činjenici da su unutar sl lutne nule bitne su za ostvarivanje kvantnih kockica efikasno zatvorene ,upljine k efekata na kojima se temelje kvantna računala, izolator, a među plastičnim blokovima kont pa svaki materijal koji se dobro pona,a na jetim minimalanpasetudatoplinagotovo ine temperaturama moAe biti od koristi. Pogotovo nosi.Stoga bi ovakvi blokovi mogli biti kor ako je jeftin i dostupan legića napravlje poput u sustavima kvantnih računala, gdje se nihodABS-plastike. koristiti ne samo kao izolator već i-kao di Znanstveni rad koji propituje svojstva porneLegostrukture.Dodatno,ABS-plastika mo -kockicaobjavljenjeučasopisu Scientific Reports, ispisivati 3D-printerima i pa se strukture slič a pokazuje kako Lego-kockice imaju izuzetno Lego- kockicamamoguvrlojeftinoizrađivati dobra svojstva kao izolator.Njihov - dizajn potrebi s velipojedineprimjene. kim ,upljinama i mogućnosti slaganja čvrstih Izvor: https: / www. popularmechanics. com struktura pokazao se kao jeftina alternativa science/a303751/lego-bricks-heat-tolerancenaprednim materijalima, a s gotovo jednakim quantum-computer/ učinkomizolacije.

Sandra Knežević

16

MALA ŠKOLA FOTOGRAFIJE P]PB}]oB}˛]BU}(.

SPAJANJE DVIJE ILI VIŠE FOTOGRAFIJA U JEDNU SLIKU Odvajkada je čovjek želio spojiti dva prizora ‒ i vremenski i prostorno udaljena ‒ u jednu cjelinu, što rukotvorni slikari rade s lakoćom. Danas, s ovom digitalnom tehnologijom, vrlo uspješno to rade i fotografi, premda su i u analogno doba autori skloni eksperimentiranju spajali dva ili više negativa u jednu sliku, tj. jednu fotografiju. U nekoliko nastavaka opisat ćemo i pokazati nekoliko različitih načina spajanja dviju ili više fotografija u jednu. Svaki od načina ima i svoju svrhu ili ulogu i svaki od načina ima i svoje tehničke i metodološke zakonitosti. U ovom prilogu opisat ćemo najjednostavniji način pravljenja kolaž-fotografije u Photoshopu.

Jedna od mogućnosti Photoshopa je i da spabude usklađena rezolucija svih prilo janje vi,e fotografija u jedinstvenu ostali cjelinu. elementi nisu va$ni jer radimo Uz malo strpljenja i vje$be mo$emo stvarati kojem su fotografije odvojene. Osnova n sasvim nove slikovne realnosti.buduć Za počeeslike,panoramaRijeke,snimljenaj tak emo ć krenuti od jednostavnihsmjera kola$amora k prema kopnu.U prvom je planu slo$enijima i porukom slojevitijim velika postuppovr,inamorakojuemo ć iskoristit cima. Va$no je znati da sve fotografije podlogu kojeza fotografije kulturno-histo kombiniramo u jednu sliku trebaju spomenika biti iste Rijeke.Poredrezolucijekoja bitiusklađena,tj.jednaka,uovomslučaju rezolucije,pa tekonda usklađujemo kontrast, dpi, trebamo bojuiton.Uovojprvojvje$bijedino je va$no ujednačitiifizičkuveličinu

nam montirane fotografije ne bi prekrile smo sve dio ovo pripremili ostao je lak,i d grada. Visina ove panoramske fotografije poslaje monta$e. Ispod ovoga teksta vidi 13,2 cm pa emo, ć u ovom slučaju, malim zavr,nu sliku sačinjenu od osam različi fotografijama svesti du$u stranu fotografija. na 5 7, cm Idemo ‒sad korak po korak ‒ i tako e ć prekriti samo povr,inu mora.montirati Kada na,ufotografiju.

Najprije u Photoshopu otvorimo osnovnufotografiju,tj.panoramu,zatim otvaramo jednu po jednu malu fotografiju, ali prije toga napravimo bijelu podlogu kako bismo imali bijeli rub.

Nije nu$no praviti ovaj bijeli ‒ okvir trebaprocijenitihoćelionvi,ekoristiti ili ,tetiti gledatelju. Kada smo napravili bijelu podlogu, samo je kursorom povučemo na panoramsku sliku i smjestimo na $eljeno mjesto. Nakon ,to smo poslo$ili bijele podloge,otvaramo jednu po jednu malu sličicu i isto je tako kursorompovučemo na panoramu, tj. bijelu podlogu i poravnamo je kako bi bijeli obrub bio podjednak sa svih strana.Ovo je jedan od načina pravljenja mozaične slike na kojoj je istaknuto nekoliko va$nih kulturno-povijesnih znamenitosti Rijeke, a sam grad na panoramskoj je slici prikazan tako da promatračima do$ivljajveličine i polo$aja grada s njegovim znamenitostima.

Mo$e se napraviti i mozaik s neutralnom podlogom. To je stvar i namjera autora. U svakom slučaju, mogućnosti su bezgranične, ostalo je stvar ma,te i inovativnosti.

POGLED UNATRAG Sredinomdevetnaestogstoljećafotografijasevećkonstituirala,alijo,uvijek po cijenivećini ljudi nije bila dostupna.

Njenu dostupnost ili popularnost rje,ava gospodin Dizdéri genijalnom idejom u to doba. Ideja se temeljila na smanjenju formata fotografije.Smanjenjem veličine fotografije automatski se smanjila i cijena. Dakle, sada su za mali iznos mnogi mogli imati svoj portret.

Ne jedan,već automatizmom snimanja najmanje osam,a tehnikom umno$avanjaiznatnovi,e.

Portretna fotografija demokratizirala je dru,tvo u smjeru i duhu, tako da se svaka snimana osoba osjeć- ala va$ nom.Te nove mogućnosti i dostupnost fotografije razvile su $elju i osjećaj da pojedinac svoj portret poklanja ?za uspomenu i dugo sjećanje# i s mi,lju i $eljom?nezaboravi me#članovima obitelji,prijateljimainekimdrugimdragim osobamailimuje,pak,portretbioukra-

}uv]P}ivi

PORTRET

,enrazličitimvinjetamaisimbolimaposlako bavio,kakotopokazujuoviprimjeri.

Danas sevi,e ne odlazi profesionalnom fotogr fu na snimanje i samim time izostaje ona pose radostiuzbuđenjekadasefotografiramo.Danas snimajujerimjetoolak,alaiomogućilatehno ja.Snimasestalno,usvimprigodama.Vi,enemamo samonekolikofotografijadrageosobe.Sadaim nebrojenoprimjerakakojinas,akosmobezkri moguvizualnozamoriti.Ovaogromnaumno$enost fotografskih slika daje novo značenje sniml sadr$aju, a i samom mediju fotografije. Jesmo timenaputurelativizacijeisadr$ajaimed

ANALIZA FOTOGRAFIJA AvV}«

Rođen je 1942. u Splitu. Diplomirao je 1973. filmsko i televizijsko snimanje na Akademiji lijepih umjetnosti FAMU-u u Pragu. Fotografijom se bavi od 1958. godine. Do danas je priredio 25 samostalnih i sudjelovao na 90-akskupnih izloAbi uzemlji i inozemstvu,na kojima je dobio i zapaAene nagrade.Oddo 197. godine 196. sustavno je fotografski dokumentirao sve programe i predstave HNK-a u Splitu i Splitskoga ljeta.

Od 192. stalno je zaposlen u Slobodnoj Dalmacijikaourednikfotografijeifotoreporsno autorsko zvanje prvog reda: Majs ter.Paralelnoseuzfotografijubavio isnimafotografije (MF-HFS),prvo takvo u Hrvatskoj njem filmova. Na Umjetničkoj akademiji u ČlanjeFoto-klubaSplitiKino-klubaSplito ( Splitu(UMAS)odnjezinaosnutkagodi197.

Hrvatskog ), 1957. Kolegij dru,tva filmskih djelatnika ne predaje kao izvanredni profesor : HDFD od ( 1975.), ULUPUH-a od ( 1980.), fotografije i filmskog iTV-snimanja.Hrvatski HZSUa od ( ) .

8 9 1 i HNDa od ( ) .

2 9 1 fotosavezmujedodijelio 209. najvi,epoča-

Instalacija velikog postrojenja za hvatanje CO2 iz atmosfere

Tehnologija za izdvajanje ugljikovog dioksida iz zraka (Direct Air Capture) bit će iskorištena za hvatanje čak do milijun tona ovog stakleničkog plina godišnje, što je ekvivalent oko 40 milijuna stabala

CIJEA VNO

nje CO , i sama lokacija jezanimljiva jer e ć s 2 a prema planiranome projektu uhvaćeni uglj dioksid pohranjivati u ,pilje duboko ispo oceana. Čisti CO 2 zanimljiv je i naftnoj indust Tvrtka Storegga iz , VelikeBritanije, usuradnjis koja ga koristi ?ispiranje# za bu,otina, odnosno kanadskim proizvođačem rje,enja za izdvajanje izvlačenje zadnjih zaostataka nafte iz nji ugljikovog dioksida Carbon Engineering planira je dovelo do toga da naftne kompanije ka osmisliti i izgraditi veliko postrojenje hvata veliki za zagađivači uloAe velik novac Carbon u nje CO . Njihova tehnologija poznata Engineering i njihovu tehnologiju. No, u ovom 2 iz zraka kaoDirect Air Capture (DAC) bit e ć prvi put slučaju toga neće biti. Iz tvrtke Storegga ka na europskom tlu instalirana na sjeveroistoku kako plin koji izdvoje iz zraka neće posluAit +kotske,splaniranimpočetkomradagodi 206. proizvodnjudodatnihugljikovodika,veće ć sa ne. Jednom kada ga puste u pogon, postrojenje bititrajnouskladi,ten. će biti u mogućnosti iz zraka izdvojiti izmeđuOvakva tehnologija ima namjeru pomoći u pola milijuna i milijun2 godi, tonanje CO,to je ostvarenjuklimatskihciljeva,odnosno s usporedivo učinkom s oko 40 milijuna staba njukoličinestakleničkihplinovauatmosf la. U tijeku je rad na inAenjerskim rje,uzrokuju enjima, zagrijavanje Zemlje . Osim u +kotskoj, istraAivanju tro,kova i ekonomskog modeliranja, spomenute tvrtke planiraju jedno - slično koji je započeo po uspje,nom dovr,etku studije tonsko postrojenje izgraditi i u SAD-u. Do sad izvedivosti.Uprvomtromjesečjusljedećesu godine u kanadskoj pokrajini Britanska Kolu trebalabibitidonesenaiodlukaotočnoj svojom lokaciji testnom tehnologijom uspjeli od 2015.

DAC-postrojenja. godine iz atmosfere ukloniti oko jedne t Sjeveroistok+kotskeobilujeobnovljivim CO2 na izvo dan. rima energije koji e ć napajati sustav za izdvaja Sandra Knežević

21

ah59>!w{dshhthw!.bLId9IbL2YLIdshw9sLb!

6 2

3

8

5 1

7

Dječja igračka – ljuljačka Nacrt u prilogu

8. Osigurač osovine 7. Vijak nosač 6. Uže 5. Sjedalica 4. Stabilizator 3. Osovina 2. Okvir 1. Podloga Broj Naziv pozicije Izradio: Ivan Rajsz, prof. Naziv: Ljuljačka

Drvena čačkalica Čelik Konac Šperploča Šperploča Drveni štapić Šperploča Drvo Materijal M1:1

2 2 2 2 3 1 2 1 Kom.

10 × ø2 10×20 250 × ø2,5 56×30 108×10 108 × ø6 210×120×3 120×90×10 Dimenzije (mm) Školsko natj.2020./2021.

Dječjaigračkaljuljačkatehničkajetvorevinaprilagođena,kolskojrazini prave natj ljuljačke za djecu deset puta je manja, te se koristeć mjere i uvećanedeset puta moAe izraditi u pravoj veličini.Zaizraduimatemalovremena,aposlajepunopanastojte zadatkeprvo odraditi, sve a ako zatim vamostane vremenaraditi napobolj,anjima.UAivajte radu! u Ivan Rajsz, prof.

22

ONIKAELTR

Shield-A, učilo za programiranje mikroupravljača (17) Podsjetimo se, Shield-A je modul na kojem su smje,teni nizovi od osam jednobojnih i četiri trobojne (RGB) LE-diode, zujalica, dva tipkala, potenciometar, petnaestak otpornika, dva tran zistora te priključci za alfanumerički displej i za I2C komunikaciju. Dimenzije i oblik pločice Shield-A,kaoirasporedigličastihizvodasnjene donje strane,u potpunosti odgovaraju dimenzi jamastandardnepločiceArduinoUno.Zbogtoga se Shield-Alako postavlja naArduino Uno,čime se komponente s pločice povezuju s izvodima mikroupravljača i naponom napajanja u jednu funkcionalnucjelinu(Slika50.)

Slika 51. Konektor J1 omogućuje povezivanje razvojnog sustava Shield-A s različitim kompatibilnim modulima Arduino

?oAivjeti#: iako samostalno obavljaju svo ciju, radom takvih modula uvijek upravlja mikroupravljačkojiimzadajenaredbeiobra iznjihprikupljenepodatke.

To ,to se neki modul reklamira kao Arduino kompatibilan nama neće predstavljati ni prepreku; kao i dosad, sve postavljene zada rje,avat emo ć na dvije programske - platfo me, koristeći programske jezike Bascom-AVR i Slika 50. Pločica Shield-A s modulom Arduino Uno čini ArduinoIDE. funkcionalnu cjelinu No,krenimoredom!ShemanaSlicipojed 52.

Dobilismoučilozaprogramiranjemikrouprav nostavljeno prikazuje koje sve pinove mi ljača,odnosnorazvojnisustav,ukojemLE-diode, pravljača u kombinaciji Arduino Uno + Shield alfanumeričkidisplejizujalicaspločiceShieldmoAemo iskoristiti A za neki oblik komunika s ?vanjskim svijetom#. Pinovi PD0 i PD1 imaju vizualiziraju procese unutar mikroupravljača, vrlo vaAnu i specifičnu namjenu: oni su prek a tipkala i potenciometar sluAe za aktiviranje pojedinihprocesaiusmjeravanjeradaprograma. prilagodnog čipa povezani s USB-konektorom i Analizirajući različite programske zadatke, preko u njih mikroupravljač uspostavlja s prethodnim smo nastavcima postupno ulazili komunikaciju u s osobnim računalom. -Ta komu nikacija upload) programa ( s svijet programiranja mikroupravljača i istovresluAi za prijenos meno se upoznavali s mogućnostima modularačunala u mikroupravljač, kao i za razmjen Shield-A. podataka između razvojnog sustava i osobno Tijekom ove sezone krenut emo ć korak dalje: računala o ( posljednjem smo vi,e govorili . senekoristitiih pokazat emo ć kako se na konektor J1 -modu osmomnastavku)Preporuča la Shield-A (Slika 51.) mogu povezati različitidrugenamjene.

PreostalipinoviportaD,PD2-PD7,izvedenisu ?Arduinokompatibilni#moduli.Dostupnojepuno na letvicu za priključak alfanumeričkog dis takvih modula različitih namjena, jeftini su i zanimljivo je napisati programe kojima emo ć (LCD)Njihova . ih je prvenstvena namjena - upravl

23

Slika 52. Veze razvojnog sustava Shield-A s vanjskim svijetom

nje radom LE-dioda D2-D7i RGB-dioda D8-D11, nili za povezivanje s drugim uređajima. Ta d odnosnoradomLCD-displeja,kadagapostavimo pina su ciljano odabrana, jer imaju vi,e naShield-A.MoAemoihkoristitiizapovezivanje funkcionalnost: osim ,to mogu biti?obični# d s drugim uređajima i modulima, ali samo ako talni izlazi te digitalni i analogni ula ne koristimo LE-diode ili displej. U- prethod mogu programski povezati s priključcima SDA nim nastavcima vidjeli smo kako su svi pinovi SCL komunikacijskog sklopa u mikroupravl porta B, PB0-PB5, kao i prva četiri pina porta otuda ( i potječu oznake uz konektor J1). Na ta C, PC0-PC3, povezani s pojedinim komponen način moAemo najbolje iskoristiti har tama razvojnog sustava Shield-A; kada bismo mogućnosti mikroupravljača za sve čipove k im dodijelili i neku drugu namjenu, to bi imalo podrAavajukomunikacijupremaprotokol neAeljeni utjecaj na osnovne funkcijesamom razvojnog protokolupisatemo ć malokasnije). sustava.Takosunampreostalajo,samo - dvaslo Na konektoru J1 jo, su predviđeni priklju bodna pina mikroupravljača koja na razvojnom za napajanje vanjskog modula, VCC (+5 V) i sustavunisuiskori,tenaninakakavdrugi GND.način: Koliku struju modul moAe ?povući# s tih to su PC4 i PC5.Oni su povezani s priključcima priključaka ovisi o odabranom načinu na SDA i SCL na konektoru J1, i njih smo namije nja pločice Arduino Uno. Koristimo li napaj

Slika 53. Primjer spajanja modula s komunikacijom prema protokolu I2C

24

preko USB-konektora, potro,nja je ograničena signal,koji?razbudi#svečipoveistaviihust osiguračem od 50 mA.Koristimo li napajanje s pripreme.Nakontoga,mikroupravljač-,aljeadr mreAnog adaptera napona ‒12 V i preko 7 ugra sučipaskojimAeliuspostavitikomunikacij đenog naponskog stabilizatora AMS1moAe 17, čipe ć seodazvati,asviostalie ć seuspavati.Sv mo dobiti i vi,e od 1 A. Kako Arduino pločica i sljedeće naredbe i podatke koje mikroupra Shield-Atro,e samo nekoliko desetaka - mA,teo ,alje prihvaćat e ć adresirani čip,po potrebi e ć retskibinakonektorJ1moglispojitidosta onvelike poslati neki podatak mikroupravljaču,d potro,ače.Ipak,zbogstabilnostimikroupravljača uspavani čipovi ignorirati promet na sabi preporučam da se s konektora J1 ne napajaju Komunikacijasadresiranimčipomzavr,avakad moduli koji tro,e vi,e od 20 mA,posebno ako mikrouprvljač generira signal STOP, nakon čeg je potro,nja spojenog modula podloAna naglim e ć seionuspavati. promjenama.

Kako to ostvariti iz programa Bascom-AVI i Konkretan način spajanja nekog modula Arduino na IDE pokazat emo ć u sljedećim nastav konektorJ1razvojnogsustavaShield-Aprikazuje cima.No,upotreba konektora J1 nije ograničena Slika 53.Ovdje se radi o modulu komercijalnog samo na komponente koje koriste protokol nazivaZS-koji 042, na sebi također ima priključ na njega moAemo spojiti sve komponente i ke SDA i SCL, pa je u ovom slučaju dovoljno modulekojizakomunikacijukoristejedani međusobno povezati istoimene priključke voda, na pod pretpostavkom da znamo isprogra modulu i razvojnom sustavu. Modul se takođ mirati er njihov komunikacijski protokol. Od napaja s priključaka GND i VCC konektorasmo J1, a i pisat emo ć o nekoliko interesantnih ko preostaladvapriključkanamodulu ćemo ostavit ponenti i modula različite namjene, a za kr ?u zraku#; time smo se odrekli nekih dodatnih smoostavilipravuposlasticu:povezatemo ć d funkcionalnosti DS3231, ,to čipa nam u ovom Shield-Ainaučitiih?razgovarati# trenutkunijevaAno. Na modul ZS-042 ugrađena su dva inteČeka nas zanimljiva programerska godina,do grirana kruga: sat realnog vremena DS3231 i čitanja! serijski EEPROM 24C32. Oba čipa komuniciraju Vladimir Mitrović i Robert Sedak posredstvomprotokolaI2Ckojijevrlopraktičan: svi čipovi i moduli paralelno se spajaju na istu dvobitnu sabirnicu s linijama SCL i SDA, preko koje mikroupravljač upravlja njihovim radom.

Koriste ga različiti uređaji: alfanumerički i gra fičkidispleji,ulazno-izlaznimoduli,mjerničipovi, različiti čipovi koji se koriste u TV-prijemnicima i drugim elektroničkim uređajima. . Kako bi komunikacija u takvoj konfiguraciji bila moguća, čipovi i moduli spojeni na istu sabirnicu moraju imati različite adrese.Adresa je ne, - to ,to karak terizira određeni integrirani krug pa tako, npr. , svi čipovi DS3231 imaju istu adresu. Kod nekih čipova moAemo birati između nekoliko-ugrađe nih adresa,spajanjem adresnih pinova na masu ili na napon napajanja ‒ primjer za to je prije spomenutiAT29C3on 2: imaadresne 3 linijekoje nudeizborjedneod8mogućihadresa. +to to konkretno za nas znači? Ako su im adrese različite, na konektor J1 moAemo paralelnospojiti vi,eodjednogI2Cčipaimodu laisasvakimodnjihuspostavljatikomunikaciju i upravljati njegovim radom neovisno o drugim čipovima.MikroupravljačnajprijegeneriraSTART

25

Mjerna jedinica volt

ANEMJRPODICTVZS

Neke su mjerne jedinice od XIX. stolje ća nazivane po zasluAnim znanstvenicima.

Danas je u Međunarodnom sustavu jedinica (SI) takvih 19 jedinica,a jo, je jedna iznimno dopu,tena.Takvi nazivi mjernih jedinica sta rih sustava ili izvan sustava (angstrem, gaus, kiri,meksvel,rendgenidr.oti, ) lisuupovijest.

Opisat e ć se kako je 20 danaszakonitih - jedi nica nazvano po znanstvenicima i kako su normirane.

U ovom se nizu1 opisuje i kako se kroz gotovodvastoljećamijenjalooslanjanje jedi nica od tvarnih pramjera, do suvremenog 2 oslanjanja na prirodne stalnice . ili konstante Jedinice su u nizu navedene uglavnom po vremenuusvajanja.

Volt engl. ( volt; znak V) je mjerna jedinica električnog napona, razlike potencijala i elektromotorne sile,izvedena je jedinica Međunarodnog sustava jedinica (SI). Nazvana je po Alessandru Alessandro Volta sa svojim člancima i stupom članaka Volti,a najstarija je mjerna jedinica nazvana po nekomznanstveniku. godineVoltajekonstruiraojednostavn prvi galvanski članak.Bio je to slog dviju pločic Podrijetlonazivamjerne voltjedinice od različitih kovina cink ( i bakar) elektroda, , tzv.

Alessandro Volta ) 1827. (1745.: talijanski je između kojih je bila tkanina natopljena fizičar i izumitelj koji je istraAivao električne đenomsumpornomkiselinomkaoelektrolit pojave,konstruirao?spremi,te#statičkog elektri Elektrode su uslijed elektrokemijsk citeta elektrofor te 1780. godine električni konizmeđu kovine i elektrolita na stalnim ra denzator,jednuodosnovnihelektričnih - ielektro električnim potencijalima. razlika električTa ničkihsastavnica.Voltaseproslaviotumačenjem nih potencijala uzrokuje u zatvorenom strujn električnihpojavanatkivuAivogapodrijetla, krugu električnu koje struju,pa je tako - galva jekrajemXVIII.stoljećazamijetiotalijanski nakizvor liječstalneelektričnestruje.

- Uzrok nik Luigi Galvani p1(1737. 798.) Oči,eni ć Aablji no nazvan elektromotornom silom koja pokreće kraci trzali su se pri dodiru s kovinskim naboje. pred Taj se neispravan naziv susreće i d metima. Galvani je tu pojavu pripisao nekom iako se ne radi o sili, nego razlici o električnih ?Aivotnom elektricitetu#, poslije njemu potencijala u čast izmeđudvijutočaka. nazvanu galvanizmom.VoltajeustanoviokakojeUbrzo je taj galvanski članak Voltinim nazvan to elektrokemijska pojava između kovine člankom. i zakiNjegov je napon reda vrijednosti seljene tekućine koju je sadrAavalo tkivo, noga poslije dana,njegvolta.Pod naponom galvansk nazvane elektrolitom.Naosnovigalvanizma 180. člankamislisenanaponneopterećenogaizv daklena napon praznoga hodaili pranapon,obično označavan U0 ,u pro,losti nazivan elektromo1 Osnovaovoganizaje,uzostaleizvore,iniznapisaopovijesti, tornom silom označavan ( EiliEMS). nazivima i definicijama mjernih jedinica, objavljenih u Volta je ustanovio kako se serijski autorovu Leksikonu mjernih jedinica teučasopisima Svijet po njem vi,e članaka naponi zbrajaju.Tako - je n mjerii Radio HRS. 2 Vidiotomenpr.Z.: J. , Nove definicije osnovnih jedinica SI-a.ABC nio prvu električnu bateriju galvanskih članaka, tehnike,br.veljača 62, str.

2019. , 15-6i21.

26

prvotno nazivanu Voltinim stupom. Volta je tim izumimapostaoslavan.

Tom je baterijom Volta obavljao mnoge pokuse s električnom strujom. Između ostaloga uspostavljao je stalnu električnu iskru između ugljenih ,tapića koji se gotovo dodiruju,poslije nazvanu Voltinim lukom.Unutar uspostavljenoga luka uAareni su plinovi na vrlo visokoj tempe raturi koji su izvor jake, gotovo bijele svjetlosti i ultraljubičastog zračenja. Voltin je luk osnova lučnice, prve električne svjetiljke prije izuma Aarulje i drugih električnih svjetlila. Lučnica se za posebne namjene rabila do u drugu polovicu XX. stoljeća, a njezina inačica s posebnim - elek trodamaidanasserabizaelektričnozavarivanje.

Do Voltina članka električni su - se poku si obavljali samo sa statičkim elektricitetom, nastalim trljanjem smolastih tvari.

Voltin je čla Alessandro Volta 1801. godine prikazuje Napoleonu svoju nak omogućio odrAavanje stalnoga električnog bateriju i njome napajanu lučnicu napona između dviju elektroda,a time - i moguć noststalneelektričnestruje. ustalilo, ali su se do danas zadrAali neki s VaAnost izuma pokazuje i to ,to je Voltino nazivi: galvanska struja, galvanska veza, galvanopredavanje pred Francuskom akademijom u skop, galvanometar, galvanizacija, galvanoplastika Parizu 180. godine slu,ao i konzul Napoleon idr.

Bonaparte, te potom Volti dodijelio grofovski Voltinječlanakimaoiveliknedostatak.N nasloviodličje Legije časti. nekoliko desetaka minuta elektrode su se NapočetkuXIX.stoljećanaziv električanrabio riziralepritijekustrujezbogkemijskihr se za elektrostatičke pojave,a stalna istosmjer elektrolitom,naponjepostajaosveniAi,ač na električna struja (tada samo iz galvanskih gotovo neuporabljiv. Zato se nastojalo n članaka) nazivala galvanizmom se prema prijed galvanski članak u kojem se izbjegava ili ma logu Alexandera von Humbodlta1859.), (1769.: usporava polarizacija elektroda uslij znamenitog njemačkog prirodoslovca.To se nije električne struje.Tijekom XIX. stoljeć - a kons irani su i patentirani brojni galvanski čla sunazivaniponjihovimizumiteljima.Bilisu vaAni izvori električne struje u prvih st godina praktične uporabe elektriciteta.Ve su to bile staklene posude s elektrolito su bile uronjene elektrode,s raznim dodaci dosjetkama kojima je sprječavana polar Dana,njeelektričnebaterijeiakumulator nicisutihprvihgalvanskihčlanaka.

Među njima se za praktičnu uporabu isticao jednostavan, a prilično pouzdan članak koj 1836. godine konstruirao John Frederic Daniell britanski 1845.), (1790.: kemičar i meteorolog.U Daniellovu članku bakrena je elektroda - bila uro njena u elektrolit od bakrenoga sulfata,c uelektrolitodcinkovasulfata,aelektrol odijeljenipolupropusnomopnom.Takojeznat smanjenanepoAeljnapolarizacijaelektr Voltin stup – prva električna baterija

27

jedinica napona! Stoga je ujednačavanj neizbjeAno! Tu su zadaću obavili međunarodn kongresielektrotehničara.

Prvi međunarodni kongres elektrotehničara (iz kojega se razvila dana, Međunarodna nja elektrotehnička komisija (IEC, prema engl. International Electrotechnical Commission)odrAan ), godi 18. ne u Parizu, prihvatio je pet ?apsolutnih tičnih jedinica# (apsolutni volt, kulon om i farad) za koje se nastojalo da budu de malni vi,ekratnici CGS-jedinica. Među njima 8 bioapsolutni volt, vrijednosti CGS10 m jedinice napona.

Međunarodni elektrotehnički kongres odrAan 1893. godine u Chicagu propisao je ostvarenje triju ?praktičnih jedinica#: oma, ampera i volta (poslije su im pridruAeni znakovi T, A i V Te su jedinice u skladnom međusobnom odnos V = A · T.Jedinicaelektričnogvolt napona ostva rena je Clarkovim člankom. Konstruirao godine 1873.

JosiahLatimerClark189.), (182.: engleskiinAenjer,stručnjakzaelektrič Spomenik Alessandru Volti u rodnom gradu Comu u Italiji PridruAena mu je vrijednost U0 = 1,43 V, te je (djelo Francesca Durellija) kao pramjera zamijenio dotada,nji Dani članak.

NaponjeDaniellovačlankaoko1, V.Taje - vri Međunarodna konferencija o električnim jedijednost povijesno zanimljiva,jer- je napon nicama bate i normama, odrAana 1908. godine u rije od stotinu članaka,dakle 10 V,postao prvo Londonu, unazadila je definiranja elekt običajem,a potom normom gradske energetske netskihjedinica. mreAenapočecimaelektrifikacije(,tojeidanas Uvedene su tzv. praktične elektromagnetske u nekim zemljama, npr. u SAD-u), a dvostruko jedinice, osnovane na pramjerama. Smatralo se je 20 V,,to je donedavno bila norma u Europi. da takav sustav jedinica predstavlj Danas je fazni napon gradske energetske mreAe jedinice CGS-a, te da ...dovoljno je ? blizak njemu u Europi normiran na 230 V.Daniellovse članak za potrebe električnih mjerenja i za osnovu zakonovi,e od stoljeća rabio za baterije telegrafskih davstva...#Jedinice su nazvane internacionalnima i telefonskih postaja te kućanskih instalacija om, ( amper, volt i dr.), a valja ih razlikovati (zvonca,kućnihtelefona,pričuvnerasvjetesuvremenih isl.). internacionalnih ilimeđunarodnih jedinica SI. Tako je tada, internacionalni nji volt Povijestmjernejedinice volt (V in) povezan sapsolutnim voltom (V aps) relacijom Kao pramjera etalon, ( normala) napona za V in = 1,0 4 V . aps praktičnu uporabu sluAili su u XIX.stoljeć u gal Kao nova pramjera napona preporučen j vanskičlanci,kojimajeelektromotornaWestonov silareda članak. Konstruirao ga je Edw vrijednosti jednoga dana,njeg volta. Od Weston 1836. američki 1936.), (1850.: kemičar i izumi godineponajvi,esezatorabioDaniellovčlanak telj engleskoga podrijetla, s oko 30 paten snaponomU0 = 1,09dana,njihvolta. većinom iz područja elektrokemije, među nji Elektrotehničari su, sjećajući se-kako galvan kadmijevgalvanski članakvrlo stabilno skičlancipotječuodVolte,tu?praktičnujedinicu# na.Njemu je pridruAen napon U0 = 1,018 65 V,a naponauprvimdesetljećimaXIX.stoljeć - aspon kaomeđunarodnapramjerarabioseoddo 19. tanopočelinazivati voltom.

190. godine.Time je nastao samostalan sustav Danas je te,ko zamisliti kako se oko 180. elektromagnetskih jedinica, naAalost udaljen od godine u svijetu rabilo najmanje 12 različitih jedinica mehanike i topline. Posebna - je

28

koća ,to je u,ao u zakone mnogih zemalja, pa je trebalo vremena i napora mjeritelja da se ponovnovrati apsolutne na jedinice.

Na samom kraju XIX. stoljeća među mjerite ljima se sve vi,e ,irila zamisao o općenitom i suvislom sustavu mjernih jedinica. Na tome su radila brojna međunarodna mjeriteljska tijela, kao ,to je Međunarodna elektrotehnička komisija (CEI), Međunarodna komisija za čistu i primijenjenu fiziku (IUPAP), Opća konferencija za utege i mjere (CGPM)injezinOdbor za utege i mjere (CIPM).

CGPMjegodine 193. odrediorokprijelazana apsolutne jedinice do 1. siječnja 1940. Dijelom rat, a dijelom dugotrajnost vrhunskih mjerenja Suvremeni digitalni voltmetar uvjetovalisudajeCIPMtekgodine, 1946. teme ljem tada najboljih mjerenja objavio pretvor Nakon 1948. godine diljem svijeta umjereni bene faktore izmeđinternacionalnih u jedinica su precizni mjerni instrumenti prema ?no ( ampera, oma, volta, vata, henrija, farada, kulona jedinicama#, pa se u elektrotehnici, elekt i džula) i apsolutnih jedinica (dana,njih jedinica fizici,kemiji i drugdje rabi samo SIvolt, jedinica SI)Po . njimajeapsolutni voltjednak(1/,0 34) bezikakvihpridjevaka. internacionalnih volta.

Zanimljivo je kako je akademik Josip Lonč ( 1 8 9:1 .9 7 3 . ) , dugogodi, nji profesor na SIjedinica volt Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, pr Navedene su jedinice, razgovorno - naziva električnih mjerenja u nas, među prvima ne ?novima#, međunarodno usvojene temeljem svije­ tu već 1930-ih godina na predavanjima i u prijed­ logaCIPM-aizgodine, 1946. nazasjeda 9. svojimknjigamarabioelektrotehničkeje njuCGPM-agodine.

1948.

Tadajeusvojenadefi dana,njemznačenju. nicija jedinice volt pomoću jedinica vat i amper, Nazasjedanju 1.

CGPM-agodine 1960. taj je kojavrijediidanas: općeniti i suvisli sustav Međunarodnim nazvan sustavom jedinica (SI)U. njemu se tadavećnala Volt (znak V) jedinica je električnog potenzila većina dana,njih jedinica SI, među njima i cijala, napona i elektromotorne sile, izvedena je volt kao izvedena jedinica SI s posebnim nazi jedinica SI. Volt je napon između dviju točaka vomiznakom. homogenogkovinskogAičanogvodičakojim pro CIPM je 198.godine odredio novu pramjeru lazi stalna električna struja od jednogvolta, ampera, oslonjenu a na Josephsonov kvantni u utro,ena je snaga između tih dviju točaka jedan UstanoviogajeBrianDavidJosephson(r.1940.), vat,tj.V = W/A. britanski fizičar,za ,to je Nobelovu nagradu fizikugodine 1973. podijelio s Leom Esakijem (r.

1925.)iIvaromGiaeverom(r.192.)

Normirana Josephsonova stalnica izn K{J-90} = 2 e/ h = = 483 59 GHz/ 97, V,gdje je e ele mentarni naboj, h Planckova a stalnica. Ta se pramjera volta primjenjuje od 1. siječnja Time nije promijenjena definicija-mjerne j ce volt, nego je samo oslanjanjem na najnovij znanstvene spoznaje povećana točnost njeg reprodukcije oslanjanjem na prirodnu s cu. Suvremeni precizni voltmetri umjereni osloncem na Josephsonovu stalnicu u razdob godine.

197. 190.: Dr. sc. Zvonimir Jakobović Stari analogni voltmetar

29

XtroMan protiv Crne horde

{CtwL2!

Martinspava.Isanja.

Xtromobil se zaustavi nad trgom i hitr sjuri prema tlu. Podigla su se desna vr *** Leandra, zavaljena u vozačko sjedalo u sv XtroMan je stajao na trgu, lagano ra,irenih haljini,poviče: nogu, stisnutih ,aka. Crveni pla,t padao muruAičastoj je impojačanje!# niz leđa, crni pripijeni kostim ocrtavao mu?Dolazi je snaAne mi,ićeza,tićene fleksioklopom.Samo su XtroManu nije trebalo ponavljati. Sir sad bile sasvim blizu.Iako se vjerojatno mu brada i usta bili nepokriveni, umjesto očiju obračunati barem s pukovnijom Crne horde imao je bijele proreze. Kroz njih je odmjeravao bilo pametnoizazivativraga. stotinjak pripadnika Crne horde-,to su ga opko XtroManpograbiizgaAenipla,tstla,istad lilinatrgu. n Sve ,to se imalo za reći, rečeno je. Poziv na krčitiputpremaxtromobilu,tojelebdio urnoj visini.

Skoči, snaAni ga mi, ić i poput opru predajuodbijenjeprezrivimreAanjem krozsteg nute zube.XtroMan mrzi Crnu hordu. Ima za to odbace s tla, i on se popne u kabinu, sjedne se.Leandraspustivrataipohitauv dobrih razloga. Osjećaj je obostran. I za tozakopča ima sjever,praćenarafalomizte,kestrojnice. razloga.

Napeto i,čekivanje. Tko e ć prvi? Na satu na XtroMan poljubi Leandru u obrazizavali s sjedalo, smije,ećise. zvoniku,duga kazaljka pribliAavala se brojci 12. uo Č se mehanizam kad su kazaljke pale na puni Iovujeborbudobio. sat.Zvono.Petudaraca.Mukkadjezvono - odzvo Crnahordaostalajepraznih,aka.Najtr čovjek u Reichu i svim protektoratima op nilopetpopodne. jeizmakao.

Jedan iz Horde zaurla i stisnutih ,aka pojuri *** na XtroMana. On strgne svoj pla,t, zavitla ga Martin se budi. Istjerava san iz očiju. trzajem ,ake i baci na napadača.Crvena tkanina pogled na pokazivače. Sanjao je. Dobro je. Oko omotasenapadačuokoglave,zastrijev,imuvid, polasatamaterijala.Neznajo,kakvog,ni,t iXtroMangaoborisilovitimudarcem. ostatinakonmontaAe. Sad su i ostali navalili na XtroMana. Njihovi Martinskidakacigu.MR-sustavbiljeAinj udarci htjeli su ga samljeti: ,titio - ga je fleksio moAdane valove,pretvara snove u slike, poh klop. Njegovi udarci bili su, pak, nezaustavljivi. jujeihumemoriju.Kasnijee ć ihMartinmont Obarali su vojnike Crne horde,udari munje, brzi usmislenu cjelinu,ilipakpustitinekase i ubojiti.Vrtlog oko XtroMana nije popu,tao, ali nadrealnoj orgiji prizora.Najkasnije do nionnijeposustajao:činilosekakomujevečeri, snaga nova e ć epizoda XtroMana zavr,iti na neiscrpna.Povici,krici,prigu,eno stenjanje kako Tubeu. setijelaru,eoborenanjegovim,akama - iliudar Martin se smije,i. Broj njegovih pokrov cimanogom. na Tubeu raste.Posljedično,i račun mu se pu XtroMan nijeznao kolikovećtraje borba.Nitko Nije nedajepuno,netkoeuro,netkodva,n imaovremenapodićipogleddosatanazvoniku. ni toliko: gadna su vremena.Martin se ne sj Od stotinjak ljudi na početku, već ih je vi, e od kad nisu bila gadna. Pa ipak, puno puta mal polaleAalonatrgu.Ostalinisuodustajali.

Njihovi jednako puno.Jednostavnamatematika. časnici iznova bi ih poredali u novi val napada, *** ,to bi se lomio pod bujicomXtroManovih - pogo Prvi se put Martin na,ao u vlastitom daka.

Hodao je ulicom, ljudi oko njega stisnut Aondaseizdaljinezačujusirene.Zvuksebrzo kakvi puAevi,,to su se umjesto u kućice uvla pribliAavao. sami u sebe. Gledali su u tlo, da ih- ophod Nadtrgompreletisjena. nje Crne horde ,to su patrolirale ulic XtroManpogledauvis. zapaze. Martin gotovo nagonski uvuče glav

30

među ramena.Odjeća mu se nije razlikovala od one ostalih ljudi oko njega i on je pro,ao pored ophodnje, stegnutoga grla, ali pro,ao jebezdagajeitkoi,tapitao.Nisuznalidaje stranacuovomgradu.Bezobzira,tojetobio gradiznjegovihsnova,biojestranac.

Odjednom,MartinpostanesvjestanAenskih koraka iza sebe. Nije se osvrtao. #ena je ubrzala,pro,laporednjegaidobacilamutiho, dajesamoončuje: ?Pratime,aliodrAavajrazmak!# Martinjojprepoznaglas.Leandra.Udugom sivom kaputu i s crnom beretkom na zlatnoj kosi.

Slijedio ju je moAda pola sata. Odvela ga je u usku,mračnu uličicu.Stala je,pogledala gairekla: ?Pričekajmo!# Nakon pet minuta iztame jedneveAe izro nio jeXtroMan.Leandra je pazila da ih netko nezatekne,aliuličicajeizgledala - zaboravlje na,stisnutaizmeđudvazidastarihkuća,sivih odčađe.Martinususečinilenapu,tenima.Ali, znaoje,izgledmoAevarati.

Nije znao ,to bi rekao svojoj kreaciji.

XtroMan je bio superjunak iz njegovih snova.

Svakako da je podsjećao malo na ovoga, malo na onoga: crni kostim, crveni pla,t, oči skriveneizabijelihproreza. ?Zna, li za,to sam te pozvao,Martine?#,upita ?ZatoCrnahordamorabitiuni,tena.Nedabi XtroMan. sejaimaoskimetući.Većdaovoprestane.# ?Da me bolje upozna,?# XtroMan se nije ?Ali to je samo san#, pobuni se Martin. ?Moj san!Tonijestvaransvijet!Tonijeili : jest nasmije,io. ?Stvoriosiprokletisvijet.Svijetzla.# XtroManjekimaoglavom. ?Stvorio sam ono ,to sam vidio u svome ?Namajest.Ba,kao,tojetebitvoj.# svijetu#, odvrati Martin, kao da se opravdavao.

Martin pogleda u tlo. Nije razmi,ljao da e ć njegovi snovi nekome, nekom isanjanom, ne XtroMansamokimne. stvarnom, ne u njegovu svijetu, donijeti ?DatipokaAem,tosistvorio.# nju, I slike preplave Martina. Osjećao se kao u smrt. Nije razmi,ljao da je stvorio ho čudovi,ta ,to su se skrivala iza crnih zasta noćnoj mori,stegnutoga grla pred uAasima koje jegledao. drevnihkriAevaiispruAenihdesnica. #, pogleda on konačno Spaljeno selo, plamen je proAdirao kuće ?+ito Aelite od mene?

XtroMana uoči. ,tale. Pobijeni ljudi, postrijeljani, gdje se tko zatekao. Mu,karci, Aene, djeca. Mučan zadah ?Da nastavi, sanjati#, odgovori superju ?Beztebe, nematkozaustavitiCrnuhordu.Ako smrti i paljevine, pucketanje proAdrljive vatre, prasak drvenih greda dok se negdje iza njega prestane,sanjati,zloe ć seprelitiiutvojs ?Većjest#,procijediMartin. uru,ava krov. I muhe,zuje nad tijelima, roje se, ?Točno. Ali bilo je poraAeno. Kao ,to emo ć vrte.Nizcestu,lajepseto. ja i meni slični poraziti zlo u na,em svijetu ?Crnahorda#,promrsiLeandra.?Nismostigli na gledajući nas u tvojim snovima, i tvoj e ć svi vrijeme.Alisadvidi,.# znatikako.#

31

?Razumije, li za,to mora, nastaviti - sanja kupio.Ono,tojevećbilonaTubeu,tihoje - skin ti?#, nagne se Leandra prema njemu, vjerna to.I niti jedan od tih naslova nijevi,e dob XtroManovapratiljaisuborac.?Razumije,li?# jednu epizodu,niti stranicu stripa,a kam ?Nisam ni mislio prestati sanjati#, film odvrati ili TV-seriju. Prodaja Legendu bila je Martin.?Za,tomitogovorite?# Bogatakorporacijajednostavnoihjegu ?Saznate, ć Uskoro.# .

A to u slučaju XtroMana znači samo jedn IXtroManiLeandraserasplinu,kaoumagli,a neće vi,e biti nikoga da se suprotstavi C Martinseprobudi,znojan. hordi.SvijetkojiMartinsanjaostate ć p na milost i nemilostzlu.Kao ,to se Martinu č *** Dva tjedna poslije, Martin je dobio ponudu. dajetakoiusvijetuokonjega.

Poziv.Na sastanak s odvjetnicima ,to zastupaju JelitovaAiloizadrugesvjetovekoje j Legend Comics, najvećeg svjetskog nakladnika pio Legend? Martin ne zna,ali naslućuje.Nema stripovaiproducentafilmovaosuperjunacima. vi,e Volcano Girl da brani Arhipelag od Dokt Teknakon,tojepotpisaosporazumotajnosti, ZlogiZlihkohortizla.NemaCapitanaMexica Martin je saznao kako Legend Aeli otkupiti sva trpa narkotrafikante i trgovce u zatvor pravanaXtroMana.Nacijelinjegovsvijet.Ni Octobriane da se bori protiv divovskih Bila je to ponuda iz snova. Da te otkupi aktivnihmorAeva. najveći! Naknada je bila izda,na. +estcifrena Je li Legend Comics znao ,to radi? Jesu li svota. I postotak od bilo kakve buduće zarade. kupovanjem gu,ili superjunake iz nečijih PredloAeni ugovor bio je op,iran,s puno sitnog samoizpohlepeidapokupeidejekojesamiv teksta. Martin ga je preletio očima, dok mu jeimali? Ili je iza svega stajalo-ne,to z nisu srce tuklo kao ludo.Pero je bilo postavljeno na nije,plandasebezbrojnimstvorenimsvje stol, strate,ki, njemu na dohvat ruke.Trebalo je malo-pomalora,irizlo? samo posegnutiza njime i potpisati.Ali,Martina Martinu se vraćaju slike iz spaljenog, je ne,to smetalo. Nije znao točno ,to. Tek, jenog sela. Netko si je dao za pravo odre suzdrAao se da potpi,e ugovor. Rekao je kako kako neki ljudi vi,e nisu vrijedni Aivlj Aelinekolikodanazarazmi,ljanje.Neba,sasvim ih treba istrijebiti. XtroMan je zakasn sretni, odvjetnici su se sloAili, podsjetiv,i ga na uspio spasiti.A ,to ako XtroMana i Leandre v potpisanisporazumotajnosti. ne bude bilo? Ako budu prodani nekome tko e ć I tako je Martin dobio tjedan dana - za razmis ih zauvijek izbrisati u bezdanu zaborava? liti.

Tkoe ć zaustavitizlodjelaCrnehorde? *** vrtiseMartinuuglavi,alitosuio Martin hoda ulicom, večer je. Padala je ki,Kvragu, a snovi!

Kad i svjetla grada odraAavaju se u lokvama na sutosnovipostalistvarnost? koji nude.Ta . svotane,tojeočemuMartinmoA starom,razrovanomasfaltu.Malojeljudina ulici, samousanjati.Samo razvlači,umjesto da pot tmurnih, ,to kao da su se zaboravili radovati, pokupi potjeri za nekim svojim tmurnim poslovima u pareiuAivaAivot.

A onda mu se pred oči vraćaju pobijeni lju tmurnomegradu.

Aene i djeca.

I oni su htjeli uAivati Aivot Martin je proveo dane istraAujući na mreAi. način.

SadMartinshvaćaza,togajeXtroManbio Nije XtroMan bio prvi superjunački serijal koji pozvao u mračnu uličicu. Sad shvaća ,to je to je otkupio Legend Comics.

Volcano Girl, Mr. protivčegaseXtroMan,paiMartin,zapravobor Tomcat, Octobriana, Capitan Mexico, Amazonka. . . shvaćadabiprodajabilaravnaizdaji,por i jo, barem tucet drugih naslova. Svi redom Is kapitulaciji.

Nepobjedivi XtroMan i pr popularno,ću ,to im je prije prodaje rasla iz Leandra ga trebaju.Njihov svijet ga treb mjeseca u mjesec sa svakom novom epizodom zna,takomoAdabraniisvojsvijet! stavljenom na Tube. Imalo je to smisla, shva Sutra istječe rok da odluči. Martin va tio je Martin. Legend je na taj način kupovao dAepamobitel, tipkaporukuglavnomodvje popularne naslove, istovremeno si smanjujuć i Legenda. konkurenciju.

Nemavi,epotrebedačekadosutra.

Ali,uvidio je Martin nakon ne,to istraAivanja, svi su ti naslovi umrli nakon ,to bi ih Legend Aleksandar Žiljak

32

Robotsko serijsko bojanje unikata

TIKEVJSOBR

Automobilska industrija već je desetljećima Prostori daleko ispred drugih područja industrije po za bojanje u tvornicama automobila su kontrolirani. To je jedino mjesto koje broju primijenjenih robota. Bojanje strogo sloAenih se ne smije razgledati za obilaska. Komore za automobilskih karoserija jedna je od najstarijih su ventilirane i temperaturno kondiciprimjena industrijskih robotskih - ruku.bojanje No ?auto onirane. Nalik lakiranje# je i jedan od najskupljih postupaka u su salama u bolničkoj kirurgiji bi se spriječilo taloženje prašine i drugih automobilskoj proizvodnji zbog visokih kako cijena nečistoća na svježe obojenim automobojeiotapala,velikepotro,njeenergijeivanjskih potrebe bilima. i zadovoljavanja ekolo,kih propisa.TeAi se čistoj

kvalitetnoj personaliziranoj proizvodnji s mini malnimudjelomručnograda. prevratnička unapređenja.Robotizirani pos Bojanje automobila u serijskoj proizvodnji tvrtke ABB ?PixelPaint# dvobojnog ?print povezanojesestetikompasevećdanaszahtije­ bojeujednomprolazunakaroserijuautomo vana kvaliteta ne moAe postići ručnim radom. osvojio je ovogodi,nju sedamnaestu po re Isplative su i proizvodnje s malom količinom i svjetsku nagradu. visokom cijenom kod kojih su kvaliteta iKaroserije ujed sestandardnobojeujednojn načenostbojanjanajvaAnijidiotrAi,nog uspjeha. ali se na trAi,tu pojedini model nudi u stot Po učinkovitosti i kvaliteti robotizirano boja nijansi. +tovi,e,s gledi,ta mogućnosti-suvreme nje karoserija u visokoserijskim proizvodnjama ne tehnike povr,inske za,tite i strojeva m doseglojerazinunakojojjeljudskirad prisutan je gotovo beskonačan izbor nijansi.Upravo k jo, u vrlo ograničenim, gotovo manufakturnim izbor boje vidljivje trend prilagodbe proi bojanjima s vi,e boja po posebnim narudAbama. čapojedinačnimzahtjevimakorisnika.Noiako Primjena robota u serijskom bojanju karoserija kvaliteta bojanja čini gotovo presudnim č automobiladanasjeproizvodnistandard. nikom trAi,ne konkurentnosti pri izboru mod Iako se činilo da je dosegnut vrh-u tojsvrha naj bojanjaipaknijesamoestetska. starijoj primjeni robota Robotics nagrada 2021 Boje za automobile mijenjale su se k za inovativnost i poduzetni,tvo u robotici i povijest.

Postajale su manje nezdrave, a automatizaciji(IERA)pokazujedasujo,mogućaekolo,ke. Od visoko hlapivih otapala koja

RUČNO BOJANJE KAROSERIJAX Bojanje je vrlo složen, težak i za zdravlje opasan posao (slika lijevo). Danas su ljudi zadržani za posebne višebojne narudžbe i maskiranja. Roboti su potpuno istisnuli ljude iz procesa serijskog jednobojnog bojanja jer je lakše naučiti nekoga programirati robota nego kvalitetno bojati. Prvi hidraulički roboti za bojanje s početka 80-ih godina nisu mogli obojati cijelu školjku vozila već su se uključivali i ljudi. Primjenom robota u bojanju automobila započela je 1969. mala norveška tvrtka “Trallfa” (slika desno). Roboti nude brzu i jeftiniju prilagodbu kod promjene modela vozila i opsega poslova, no najvažnija je ujednačenost kvalitete postupka.

33

POSEBNAKONSTRUKCIJAROBOTAOJA BAZ NJEX Svi veliki proizvođači nude danas posebno razvijene robote za bojanje automobila. Njihova konstrukcijska posebnost su šuplji ručni zglobovi (slika u sredini) koji omogućuju da se zračna crijeva i kabeli smjeste u šupljinu ruke robota. To povećava doseg robota i pristup izratku, smanjuje trošenje spojeva i vodova te mogućnost onečišćenja okoline. Da bi se doseglo i periferne prostore karoserije ovi roboti imaju sedam zglobova (slika lijevo). Dvostruki zglob baze ili struka omogućava postavljanje robota na zidove i stropove (slika desno) čime se smanjuje volumen komora za bojanje i potrošnja energije za grijanje zraka.

omogućavala brzo su,enje pre,lo se na vodomroboti imaju cerade ili su obloAeni epok razrjeđivaneboje.Bojanjeseidanassmatra premazom vrlootpornimnakemikalije. sloAenim, te,kim i za ljudsko zdravlje opasnim Razvoj postupaka bojanja teAi stalno poslom. Unatoč prelasku na vodene alkalijske njenjuotpada(bojeicijelihproizvoda)po , boje,industrijsko bojanje prskanjem jo, energije, se sma vremenskog ciklusa,ekolo,kog ot tra neekolo,kim. kapitalne opreme.Robotiza bojanje sve su Na jedan automobil nanosi se dva-i pol kilo i učinkovitiji, s većim dosegom i sposobno,ću grama boje u obliku raspr,ene elektrostatičke obrade i zamr,enijih dijelova. Pojednost maglice na temperaturi između 21 i 25 stupnje konstrukcijarobotaiglavazabojanje t va. Nanosi se sedam za,titnih slojeva. Svaki nost jeobavljanjavi,e poslova na manjem pr mikronske debljine i velike izdrAljivosti ru vrlo koja suse vaAni čimbenici koji utječu na k postiAe pečenjem na 140 stupnjeva. Temeljna cijenuproizvoda. antikorozivnaza,tita lima obavlja se u dubokim Suvremeniraspr,ivačibojaimajuvi,esen kadama potpunim uranjanjem cijele karose koji daju povratnu informaciju o stanj rije. Srednji sloj boje ,titi metal od udaraca vačaitrenutnim i uvjetimauprocesuboja ogrebotina,a vi,eslojni povr,inski nanosi Airoskopski boje i se mjeri kretanje i kutno zavr,no lakiranje povećavaju izdrAljivost raspr, na ki, ivača u na ruci robota. Tako se ograni iliUV-zračenje.Bojanjeje,sobziromnatehničke ubrzanjeiizbjegavanjeo,tećenjazračnog m zahtjeve za kvalitetu, vrlo osjetljivra postupak zbog naglog u preusmjeravanja.Senzor - vibr kojem samo zrno pra,ine moAe pokvariti kona jaupozoravaakozvonastača,apostane - neu čanrezultat. noteAena, ,to dovodi do nepravilnog nano,e U komorama za bojanje radi istovremeno boje. i TajsenzorbiljeAiio,tećenjazračnog mo usklađenorazličitbrojrobota.Prijeihjera. bilo Senzor ido temperature prati temperatu deset po karoseriji dok su danas dovoljna primiranog i dva. zrakaioptimizirapotro,njuisp Njihovradjevisokointegriranusmisluda zraka prate sprečavajućikondenzacijuvode. pokretnu traku svozilom,ali i pokrete susjednih Nagrađ eni postupak automobils robota. Cijeli postupak bojanja sa su, PixelPainta enjem je svojevrsno digitalno trajao je i do ,est sati po vozilu.Nakon bojanja mikronskim mlaznicama.Radnu stanicu - za boj vozilaprolazekrozskenergdjeseupostupku nje od činerobota.

2 Postupakje poseban po tome četrdesetaksekundi provjerava kvaliteta ,toseumjesto nanosa prskanjastandardnimrot bojeiglatkoćapovr,ine. raspr,ivačem boje nanose inkjet glavom s Komora za bojanje sa cirkulacijom toplog kom rezolucijom. Boja se ispisuje na pov zraka je ?gutač energije# pa joj se-stalno pomoć sma uglavestisućumikromlaznica.PixelPain njujevolumen,arobotisepostavljajustropno je sustav ili inkjet glave visoke razluči bočno pozidovima komore.Radiza,tite od boje izravno bojanje karoserije automobil

34

RASPRŠIVAČIBOJEX Na vrhu robotske ruke za bojanje je složena glava za rasprskavanje boje teška od pet do deset kilograma.

Na slici desno je klasični rotacijski zračni elektrostatski raspršivač. Zračni motor rotira se velikom brzinom. Rotacijski sustav raspršivanja mehanizam je koji širi uzorak premaza pretvaranjem boje u finu maglu. No osim raspršivanja, sustav omogućuje elektrostatičko lijepljenje čestica boje. Elektrostatička sila koristi se za usmjeravanje fine magle. Uzemljena karoserija ima pozitivan polaritet, a raspršivač boje negativan. Pri visokom istosmjernom naponu od 70 do 100 KV čestice boje negativno se nabijaju pa prianjaju uz pozitivno nabijenu karoseriju. Tako se smanjuje gubitak boje, vrijeme bojanja, onečišćenje, a poboljšava radno okruženje. Standardni mjenjači boja omogućavaju promjenu do 16 boja. Kod promjene boje vrši se ispiranje mlaznica. Na slici desno je “inkjet” glava s visokim DPI (engl. dot per inch) koja boju “ispisuje” na karoseriju. Glava za ispis sadrži više od 1 000 mlaznica, a veličina kapljica na svakoj glavi za ispis može se kontrolirati u rasponu veličina od 20 do 50 µm.

boje.Objebojenanoseseuistom(jednom) pro Jedna od najvećih promjena u odnosu na lazu.Time je povećana personalizacija vanjskog dosada,nju ustaljenu praksu je u mogućno izgleda u serijskoj proizvodnji i znatno izvedbe se sma dvobojne karoserije bez uobičaj njilovrijemebojanja.UstaniciPixelPainta dvostrukog samo prolaskaautomobilakroz - linij su dva robota za bojenje IRB 50, a upravlja nja. Dvobojni dizajn karoserije zahtijeva se korisničkim softverom RobotStudio. Boja vozilo se dvaputaprolazikrozlinijuza-bojanj nanosi bez gubitaka i dvostruko brAe - od posto nomzaprvisloj,azatim,nakonsu,enjai - postup jećemetodesmnogoboljomkvalitetomzavr,ka nemaskiranja,ponovnozadruguboju.Uklonje obrade.U,tedesumilijunske.Standardni postup je skupo maskiranje karoserije prije na ciimajuučinkovitostlijepljenjabojedruge napovr, nijanse inu boje. Na ?maskiranju# karos od 7do Dio 80%. boje gubio se u postupku rasprije nano,enja druge nijanse boje radilo j pr,ivanjazbog nejednolikosti nanosa,lijepljenja radnika 20 posmjeni,advaradnikasutrebalaza bojenapovr,inamaalataitd.Postupaktočkastog uklanjanjemaskenakonnano,enjaboje. raspr,ivanja ima učinkovitost od 10% ,toznači Igor Ratković danemagubitakanizbogprevelikogni-nejedno likognano,enjaboje.

ROBOTIZIRANI POSTUPCI BOJANJAX Integrirana proizvodnja u proizvodnoj stanici postupka automobilskog bojanja nazvanog PixelPaint (slika lijevo) sastoji se od inkjet glave s mnoštvom točkastih mlaznica, svega dva robota za bojenje, paketa za kontrolu dotoka i kvalitetu bojanja te softvera RobotStudio za programiranje postupka bojanja dvobojnih dekorativnih automobilskih površina. Na desnoj slici je “klasično”, a zapravo standardno nanošenje prvog sloja pigmenta na tzv. “bijelu školjku” koja je prošla antikorozivnu zaštitu. Uočljiva je razlika u čistoći komora za bojanje u dva različita postupka.

35

VENO TEOGIHNL JE

Nova tehnologija “sluša” sjevernoatlantske prave kitove jednu od najugroženijih vrsta kitova na svijetu

JednaodnajugroAenijihvrstakitovana izvoditi svijetu noću ili u uvjetima slabe vidl mogla bi dobiti za,titu od prijetnji - koje Automatizirana pred metodazaotkrivanjepri stavljaju ljudske aktivnosti na morima, pravih putem kitova ulijeva puno vi,e nade da bi tehnologije koju je razvilo Sveučili,te mogla Istočna preAivjeti i povećati svoju populac Anglija(UEA). ovog rada je razviti robusne metode otk Usuradnjisa+kotskimudruAenjemzaznanost morski sisavaca uz pomoć uređaja za pasivn o moru (SAMS) i tvrtkom za istraAivanje mora akustičko praćenje u izazovnom okoli,u, ka Gardline Geosurvey Limited,istraAivači izvodeć UEA-e i istraAivač dr.Ben Milner s UEA-ine ,kol razvili su tehnike strojnog učenja kojeračunskih se mogu znanosti. koristitiza otkrivanje prisutnosti sjevernoatlant Mogućnost primjene automatiziranog su skih pravih kitova oslu,kujući zvukove koje va - bilo oni na plutačama, autonomnim povr, in proizvode pod vodom. Otkrivanje prisutnosti skim vozilima ili jedrilicama - koji moAe po Aivotinjaprijenego,todođuuneposrednu blizi visoku razinu otkrivanja u stvarnom v nuvelikihplovilamoAeza,tititiAivotinje presudno iizbjećije za dugoročnu budućnost prav skupazaustavljanjamorskihoperacija.kitova. Sposobnost pouzdanog otkrivanja Otkrića ?Robusno otkrivanje pravog kita kih sje sisavaca vaAna je za praćenje populaci vernog Atlantika kori,tenjem modela dubokog su mnoge vrste ugroAene i za,tićene zakonim učenja za uklanjanje buke# objavljena ookoli, su uu. posebnom izdanju o strojnom učenju u akustici, Cilj tehnologije je pronaći prave ki u časopisu The Journal of Acoustical Society of situacijamaukojimabisemoglipribliAit America. cijalno ,tetnim i bučnim aktivnostima u Sjevernoatlantski pravi kitovi jedna U takvim su od se situacijama od pomorskog prom najugroAenijih morskih vrsta na svijetu moAe sazatraAiti samo da promijeni smjer,a u eks oko 350 preostalih jedinki, a od njih samo oko nim situacijama priobalne aktivnosti s Aenki 10 jeudobizaparenje.Ljudskeaktivnosti zaustaviti,,to moAe predstavljati - veli velika su prijetnja populacijama pravih skikitova, tro,ak. dijelom zbog njihovog zaplitanja u ribarske Objevrsteuobičajenogglasanjapravih mreAe,adijelomzbogudaracabrodova. te,ko je čuti u bučnim uvjetima i vizuali Glasanje pravih kitova često se brka sih bukom na spektrogramima,jer su čja podru s niskom koja dolazi od plovidbe ili drugih podvod frekvencijom često prikrivena bukom pro nih aktivnosti, poput ribolova i bu,enja. brodova, Nove bu,enjem, seizmičkim istraAivanj tehnike koje su razvili UEA i njeni partneri ili zvukovima drugih morskih sisavaca, p moguuklonitioveneAeljenezvukovesasnimaka, pjesme grbavog kita. U mnogim se slučajevim povećavajući tako pouzdanost otkrivanja antropogeni pravih i ,umovi iz okoline preklapa kitova u nepovoljnim uvjetima.Uobičajeni glasanjem način pravih itova, k ,to oteAava njihov lociranja pravih kitova oslanja-se na promatra otkrivanje. če na brodovima, ali to je skupo i nije moguće Izvor:www.scitechdaily.com Snježana Krčmar