ZAPADNI BALKAN
OSNOVNI SKUP POKAZATELJA
STANJA OKOLIŠA 2012
2
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
Ovu publikaciju izdaje Zoi mreža za okoliš, u suradnji s Europskom agencijom za okoliš i partnerima. © Zoï Environment Network 2012 Umnožavanje je dopušteno pod uvjetom da je izvor naveden, ukoliko drukčije nije navedeno. ISBN: 978-2-940490-01-1 Tisak: UMETNIK, Marka Oreškovića 28, Beograd – Zvezdara Izjava o ograničenoj odgovornosti: Ova publikacija pripremljena je uz financijsku pomoć Europske komisije, u okviru projekta “Pripremne mjere za sudjelovanje zemalja kandidata i zemalja potencijalnih kandidata u agencijama Zajednice: Specifični projekt sudjelovanja zemalja zapadnog Balkana u radu Europske agencije za okoliš u razdoblju od 2009. do 2011.” Stavovi izneseni u ovoj publikaciji su stavovi konzultanta i ne predstavljaju službene stavove Europske komisije. U ovoj publikaciji naziv Kosovo* odnosi se na teritorij određen Rezolucijom 1244/99 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Napominjemo da... “... EEA podržava održivi razvitak i pomaže ostvariti značajan i mjerljiv napredak u europskom okolišu osiguravanjem pravovremenih, ciljanih, važnih i pouzdanih informacija kreatorima programa i zakona te javnosti.” Europska agencija za okoliš
3
Tekst Alex Kirby Uredništvo Jasmina Bogdanović Aleksandra Šilijć Karte i grafikoni Emmanuelle Bournay Yann Demont Jasmina Bogdanović Aleksandra Šiljić Fotografija Nemanja Šiljić Reuters Lektura Peter Saunders Stella Britzolakis (pod ugovorom sa Štokholmskim Institutom za zaštitu okoliša)
Suradnici
Gordon McInnes • Europska agencija za okoliš Milan Chrenko • Europska agencija za okoliš Violeta Philippitsch • Austrijska agencija za zaštitu okoliša Tony Zamparutti • Konzultantska kuća Milieu Otto Simonett • Zoi mreža za okoliš
Albanija
Etleva Canaj • Agencija za zaštitu okoliša i šuma Narin Panariti • nacionalni stručnjak
Bosna i Hercegovina
Ševala Korajčević • Agencija za statistiku Mehmed Cero • Ministarstvo okoliša i turizma Goran Krstović • Ministarstvo okoliša i turizma
Hrvatska
Rene Vukelić • Agencija za zaštitu okoliša Mira Zovko • Agencija za zaštitu okoliša Dalia Mejaški • Agencija za zaštitu okoliša
Republika Makedonija
Svetlana Gjorgjeva • Centar za informiranje o okolišu, Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja Katerina Nikolovska • Centar za informiranje o okolišu, Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja Naslovna strana i prijelom Dragan Gjorgjev • Institut za javno zdravlje
Carolyne Daniel
Kosovo*
Originalna zamisao Svetlana Gjorgjeva (Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija)
Rifat Morina • Agencija za zaštitu okoliša Iliriana Orana • Agencija za zaštitu okoliša Rizah Hajdari • Agencija za zaštitu okoliša Afrim Berisha • Agencija za zaštitu okoliša Sabit Restelica • Agencija za zaštitu okoliša
Prijevod sa engleskog Gordana Mijatović
Crna Gora
Dragan Asanović • Agencija za zaštitu životne sredine Vladan Božović • Agencija za zaštitu životne sredine Lidija Šćepanović • Agencija za zaštitu životne sredine
Srbija
Dejan Lekić • Agencija za zaštitu životne sredine Elizabeta Radulović • Agencija za zaštitu životne sredine Maja Krunić-Lazić • Agencija za zaštitu životne sredine Nebojša Redžić • Agencija za zaštitu životne sredine
4
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
PREDGOVOR Gordon McInnes i Otto Simonett
Prikupljanje podataka i izrada pokazatelja koji prikazuju stanje i trendove u okolišu jedne zemlje, grada ili regije možda se se ne smatra naročitio uzbudljivim poslom – vjerojatno vrlo mali broj djece sanja o tome da se u budućnosti bave informacijama o okolišu. Ipak, ako uđete dublje u problematiku, mogli biste osjetiti uzbuđenje – pogotovo kad radite u pograničnim regijama Europe. Na primjer, zabrinjavajući pad udjela obnovljive energije u potrošnji primarne energije u cijeloj regiji tijekom posljednjih 10 do 15 godina, ili još uvijek nizak udio stanovništva priključenog na sustav pročišćavanja otpadnih voda (POV) trebali bi biti razlog za zabrinutost, osobito odgovornim političarima. Predstavljanjеm činjenica, koliko god suhoparne bile, mogli bismo pokrenuti promjene, a posao prikupljanјa podataka i izrade pokazatelja stanja okoliša naposljetku bi se mogao pokazati kao koristan širokom krugu korisnika. Ova je publikacija izrađena zahvaljujući impresivnim promjenama koje se, u području zaštite okoliša događaju na zapadnom Balkanu: državne institucije i Udruge civilnog društva koje se bave zaštitom okoliša, kao i privatni sektor redovno prikupljaju i obrađuju podatke. Informacije se prenose svima onima koji žele znati kakvo je stanje okoliša, kako bi ih mogli usporediti sa zadanim ciljevima i dozvoljenim vrijednostima te kako bi u svojoj domeni mogli napraviti potrebne korake. Više od sto profesionalaca iz regije doprinijelo je ovoj jedinstvenoj kompilaciji podataka i pokazatelja, doprinjevši time izgradnji neophodnog temelja demokracije u regiji, koja korak po korak postaje sastavni dio Europe.
5
Hrvatska Ukupni teritorij (u km2)....................87 661 Ukupni broj stanovnika (u milijunima) 4,43 Prosječna plaća (u Eurima) ................721 Valuta................................................HRK BDP po stanovniku (konstantni USD iz 2000.) ...................6 387 Broj korisnika interneta (na 100 ljudi) ..50 Početak suradnje s EEA ..................2001 Na putu u EU… Zemlja kandidat od 2004. – priključenje je predviđeno za 1. srpanj 2013.
Bosnia i Herzegovina Ukupni teritorij (u km2) ...................51 209 Ukupni broj stanovnika (u milijunima) 3,84 Prosječna plaća (u Eurima) ...............408 Valuta ................................................BAM BDP po stanovniku (konstantni USD iz 2000.) ..................2 158 Broj korisnika interneta (na 100 ljudi) ...38 Početak suradnje s EEA ..................1997 Na putu u EU... Potencijalna zemlja kandidat.
Crna Gora Ukupni teritorij (u km2) ....................13 812 Ukupni broj stanovnika (u milijunima) 0,62 Prosječna plaća (u Eurima) .................477 Valuta ................................................EUR BDP po stanovniku (konstantni USD iz 2000.) ...................2 195 Broj korisnika interneta (na 100 ljudi) ...44 Početak suradnje s EEA ...................20043 Na putu u EU… Zemlja kandidat od 2010. 3
zajedno sa Srbijom; odvojeno od 2007.
Albanija Ukupni teritorij (u km2) ................... 28 748 Ukupni broj stanovnika (u milijunima) 3,19 Prosječna plaća (u Eurima) ................241 Valuta ................................................ ALL BDP po stanovniku (konstantni USD iz 2000.) ..................1 879 Broj korisnika interneta (na 100 ljudi) ...41 Početak suradnje s EEA ..................1997 Na putu u EU … Potencijalna zemlja kandidat.
Napomena: Svi navedeni podaci su iz 2009. godine. 2
6
U skladu s rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a (1999.)
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
Srbija Ukupni teritorij (u km ) ...................77 474 Ukupni broj stanovnika (u milijunima) 7,32 Prosječna plaća (u Eurima) ................336 Valuta................................................RSD BDP po stanovniku (konstantni USD iz 2000.) ..................1 228 Broj korisnika interneta (na 100 ljudi) ..56 Početak suradnje s EEA ..................20043 Na putu u EU … Zemlja kandidat od 2012. 2
3
Zajedno sa Crnom Gorom, odvojeno od 2007.
SADRŽAJ UVOD 8 POKAZATELJI 13 ORGANIZACIJE I STRUČNI SURADNICI REFERENCE
40 42
Kosovo2 Ukupni teritorij (u km ).....................10 908 Ukupni broj stanovnika (u milijunima) .1,81 Prosječna plaća (u Eurima) ..................165 Valuta..................................................EUR BDP po stanovniku (konstantni USD iz 2000.) ....................1 789 Broj korisnika interneta (na 100 ljudi) ....21 Početak suradnje s EEA.....................2010 2
”Daje ti OSJEĆAJ 1 da znaš.” Dežan Le Kik 1
eng. sense (SENSE – Shared European National State of the Environment, program EEA)
Republika Makedonija Ukupni teritorij (u km2) ...................25 713 Ukupni broj stanovnika (u milijunima) 2,05 Prosječna plaća (u Eurima) .................333 Valuta.................................................MKD BDP po stanovniku (konstantni USD iz 2000.) ...................2 143 Broj korisnika interneta (na 100 ljudi) ...51 Početak suradnje s EEA ...................1997 Na putu u EU … Zemlja kandidat od 2005.
Izvori: Institut za statistiku Albanije; Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine; Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske; Državni zavod za statistiku Republike Makedonije; Agencija za statistiku Kosova; Zavod za statistiku Crne Gore; Zavod za statistiku Republike Srbije; Baza podataka Svjetske banke; Svjetski pokazatelji razvoja, Svjetska banka; Internet World Stats; DG Enlargment, Europska komisija, 2011.
7
UVOD Ne postoji lagani način da se predstavi publikacija temeljena na pokazateljima stanja okoliša koji su, na prvi pogled, jednostavni, a opet kompleksni i zahtjevni za izradu.. Pokazatelj se može usporediti s ključem koji otključava “bravu” boljeg razumijevanja, pomoću izmjerenih podataka I jasne prezentacije. Pokazatelji stanja okoliša u Europskoj Uniji razvrstavaju se na temelju usuglašenog sustava procjene Europske agencije za okoliš (EEA) :
Pokretač – Pritisci – Stanje – Utjecaj – Odgovori društva Ili jednostavno, PPSUO (engl. DPSIR) sustav. Sustavom se “opisuje stanje okoliša, njegov utjecaj na ljudska bića, ekosustave i materijale te pritisci na okoliš, pokretačke snage i odgovori društva koje upravljaju tim sustavom“1. Pokazatelji EEA, među ostalim pokazateljima, izabrani su i definirani temeljem vezanih dokumenata Europske Unije, s ciljem praćenja napretka Europskih programa i politika u području okoliša. ЕЕА је pripremila ograničeni broj osnovnih pokazatelja – ukupno 37, kojima se može utvrditi ostvareni napredak pojedine zemlje u ostvarivanju programa u prioritetnim područjima te kojima se olakšava postavljanje definiranih standarda. Ovaj skup pokazatelja također se koristi i kao ključni element Zajedničkog informacijskog sustava o okolišu (SEIS). Proces prikupljanja podataka i procjena pokazatelja čini se naizgled kao beskrajan svijet brojki, grafikona, karata i slika u kojim 1 2
8
se ljudi koji ih izrađuju moraju snaći. Kao što je lokalna tržnica puna slasnih proizvoda, raznovrsnih boja i mreža obskrbljivača, ljudi kojima je povjerena izrada pokazatelja, trebali bi imati sposobnost osmišljavanja višenamjenskih pokazatelja pomoću podataka i informacija dostupnih iz kvalitetno uspostavljenih izvora, čiji je tijek osiguran putem prilagođene verzije Europske informacijske i promatračke mreže (EIONET).
Koja je vaša boja?
Sirovo u usporedbi s kuhanim i iznijetim na švedski stol
Zapravo, trebali bismo započeti s određivanjem prioritetne teme ili sektora. Bez obzira na to je li sivom bojom označeno onečišćenje zraka, narančastom klimatske promjene, ljubičastom energetika ili plavom vode, teme i sektori su predoređeni nacionalnim ili međunarodnim prioritetima. To je lakši dio. Teži dio je prikupljanje, obrada i analiza podataka. Osim toga, možda ćete se zapitati u čemu je razlika između neobrađenih podataka i pokazatelja – zapravo, razlika je obično nejasna. Dok se neobrađeni podaci prikazuju isključivo kao brojevi, pokazatelj “otkriva i pruža dokaz, a njegov značaj nadilazi ono što je izmjereno, kao fenomen od većeg značenja2.”
Fizičko-kemijska obilježja pokazatelja Nakon što ste odabrali jednu ili više boja i osigurali odgovorajući sirovi materijal za kuhanje, trebali biste moći pripremiti vrlo dobar pokazatelj.
EEА, 2011. Environmental Terminology and Discovery Service (ETDS). EEА, 2005. EEA core set of indicators – Guide.
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
Dobar pokazatelj3: • relevantan je za pitanje na koje se odnosi; • može se iskazati kao vrijednost koja je “ispod” ili “iznad” zadanog cilja; • је usporediv na međunarodnoj razini; • se temelji na dostupnim ili isplativim podacima; • je lak za komunikaciju i razumijevanje. Srećom, mi već imamo 37 EEA pokazatelja koji pokrivaju 10 različitih tema i sektora, pojašnjavaju prioritete EU koji su kompatibilni s drugim zemljama ili čak regijama, te važnost programa zaštite okoliša. Međutim, kako biste dali značenje cijelome svome radu (i radu mnogih drugih), morat ćete proći sljedećih pet koraka.
Sve se vraća, sve se plaća… Pet praktičnih koraka za stvaranje pokazatelja okoliša: 1. korak Odaberite prioritet u programu Odaberite popis pokazatelja Koristite priznatu metodologiju i definicije skupa podataka Istovremeno odredite odgovarajuće skupove podataka i tokove podataka na nacionalnoj razini 2. korak Organizirajte podatke po logičnom redoslijedu Pobrinite se da elementi budu točni Napravite izračune Provjerite izračune Izradite grafikon 3. korak Kritički provjerite svaku neobjašnjenu promjenu (nagle padove ili poraste u jednoj ili više godina) Usporedite podatke s drugim zemljama/ regijama Provedite proces provjere podataka 3
4. korak Analizirajte postojeću nacionalnu praksu (glavna procjena) Analizirajte postojeće nacionalno zakonodavstvo (politički kontekst) Potražite predviđanja budućih trendova (npr. nacrte zakonskih ) i podzakonskih akata 5. korak Iznesite svoje rezultate (drugim institucijama, bez obzira na to imate li obvezu podnijeti izvješće ili ne) Objavite svoje rezultate (npr. kroz izvješće o stanju okoliša) Usporedite podatke s ciljevima programa Ažurirajte i pratite rezultate tijekom vremena.
Nakon zabave Možda ćete biti mamurni (tipično), osjećati olakšanje (ne tako tipično), imati vrtoglavicu (rijetko), bit ćete više kod kuće (vaša djeca možda ponovo počnu razgovarati s vama) ili ćete čak biti sretni što je vaše izvješće, procjena ili rezultat objavljen..., ali sačuvajte malo snage za nadolazeće godine, kad ćete ponoviti proces. ОК, možda ne baš od početka – imat ćete otvoren koridor tijeka podataka, imat ćete spremnu Excel tablicu, pripremljene ključne procjene i programski kontekst i, što je najvažnije, imat ćete iskustvo iza sebe. Sljedeći put opušteno popijte kavu s čovjekom koji će obrađivati vaše podatke, prikupite podatke, ubacite ih u Excel tablicu, provjerite slažu li se s drugim brojevima, provjerite izračune, dodajte još jednu vremensku odrednicu svom grafikonu, i potražite najnovije vijesti o novim programima i planiranom zakonodavstvu. Možda ćete se čak iznenaditi brzinom promjena (ili nepostojanjem promjena). Ako vam jedan ili više podataka ili informacija izgledaju čudno, vratite se korak unatrag i konzultirajte originalni izvor. I sretno! Zapamtite da niste sami. Više od sto ljudi radi na pokazateljima za zapadni Balkan.
Cookbook for State of the Environment Reporting on the Internet, GRIDA/Arendal, 1998
9
PROCES SURADNJE SA ZAPADNIM BALKANOM – STATISTIČKI PODACI • Suradnja EEА sa zemljama zapadnog Balkana počela je još 1997. godine u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji, a tek 2010. na Kosovu*, koje se priključilo ostalim zemljama zapadnog Balkana s ciljem ulaska u EU. • IPA projekt je nastavak PHARE, CARDS i EuropAid programa podrške aktivnostima zemalja i unapređenja njihovih rezultata. PHARE - Poland and Hungary: Assistance for Reconstructing their Economies Programme – Poljska i Mađarska: Program pomoći za ekonomsko restrukturiranje ovih dviju država stvoren je 1989. godine kao jedan od pretpristupnih instrumenata kojima se pomaže zemljama kandidatima u pripremi priključenja EU-u. Proširen je kako bi se mogle uključiti zemlje zapadnog Balkana do 2000. godine, kad je zamijenjen programom... CARDS - Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation Programme – Program pomoći Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju ustanovljen je 2000. godine kao jedan od glavnih financijskih instrumenata Procesa stabilizacije i pridruživanja EU za zapadni Balkan, kroz koji je dodijeljeno 5,13 milijardi eura do 2006. godine, kad je zamijenjen programom... IPA - Instrument for Pre-Accession Assistance – Instrument pretpristupne pomoći, koji pokriva i zemlje kandidate i zemlje potencijalne kandidate. • Ukupni rezultati zemalja zapadnog Balkana znatno su poboljšani po pitanju obaveznog izvješćivanja Europskoj agenciji za okoliš; 2009./2010. godine, rezultati zemalja su se kretali između 6% i 78%. Godinu kasnije, zabilježen je porast od 44% do 92%, s Hrvatskom na 11. mjestu, od ukupno 39 EIONET zemalja koje koordinira ЕЕА. • Krajnji cilj ЕЕА је u potpunosti uključiti zemlje zapadnog Balkana u redovna izvješća o procjenama, razviti redoviti sustav izvješćivanja putem pokazatelja (posebice onima iz Osnovnog skupa pokazatelja ЕЕА), i pomoći u razvoju kapaciteta i stvaranju međusobnih kontakata. Kada u Google tražilicu upišete pojam informacijski sustav o okolišu, jedan od mnogih rezultata koji će se pojaviti bit će SEIS, koji je Europska komisija promovirala 2008. godine “kako bi se unaprijedilo prikupljanje, razmjena i korištenje podataka i informacija o okolišu diljem Europe”. Trenutno se razvija s različitim grupacijama zemalja – EEA, zemlje zapadnog Balkana, istočni susjedi i Rusija, južni susjedi i središnja Azija.
Jeste li znali?
Proces utvrđivanja pokazatelja za zemlje zapadnog Balkana (koji traje od 2004.) uključuje slijedeće: 7 godina, 6 projekata, 5 regionalnih radionica i 4 kruga posjete EEA delegacije zemljama, Zapadnog Balkana а rezultirao je skokom od 0 do 25 u broju osnovnih pokazatelja dostupnih iz regije. 10
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
UPUTSTVO ZA UPOTREBU PUBLIKACIJE Radi sveobuhvatnog pregleda i razumijevanja sadržaja ove publikacije, uključeni su sljedeći ključni elementi kako bi čitatelju poslužili kao vodič: • Svaka tema/sektor obilježeni su posebnom bojom: boje su dodijeljene na logičan način: na primjer, sektor poljoprivrede i bioraznolikost označeni su svijetlozelenom i tamno zelenom bojom, klimatske promjene narančastom bojom, a tema vode plavom. • S obzirom da svih sedam zemalja partnera zasebno dostavlja podatke u ЕЕА, za svaku smo zemlju, kroz cijelu publikaciju, primijenili različitu boju, čime je osiguran jednostavan i jasan pregled raspoloživih podataka (vidi primjer karte dolje). • Na većini prikaza pokazatelja na dvije stranice pronaći ćete kartu zemalja zapadnog Balkana; već na prvi pogled moći ćete razaznati koje su zemlje obuhvaćene predstavljenim pokazateljem, а koje nisu (obuhvaćene zemlje su adekvatno obojene). Definiranje Europske Unije: EU-10: Republika Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija, Letonija, Litva, Estonija, Cipar i Malta EU-12: EU-10 + Bugarska i Rumunjska EU-15: Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Španjolska, Švedska, Velika Britanija EU-27 = EU-12 + EU-15
HRVATSKA BOSNA I HERCEGOVINA SRBIJA KOSOVO1 1. u skladu s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a (1999.)
CRNA GORA ALBANIJA MAKEDONIJA
• Odlomci na lijevoj strani objašnjavaju svrhu svakog pokazatelja, analiziraju trendove i pružaju kratak vodič za provođenje programa u EU i na regionalnoj razini. Na kraju ćete pronaći tekst pod naslovom “Jeste li znali?” kao i jasan i sažet odgovor koji će pridonijeti boljem razumijevanju. Ondje gdje smo to smatrali potrebnim, uključili smo i definicije nekih termina specifičnih za određeni pokazatelj. • Za što jasniji prikaz trenutnog stanja ili promjene tijekom godina (trenda), izradili smo karte i grafičke prikaze koji, po potrebi, obuhvaćaju usporedbu na nacionalnoj (po zemljama), regionalnoj (regija zapadnog Balkana), europskoj, pa i svjetskoj razini. 11
REUTERS / Hazir Reka Drveće na Šar-planini na jugoistoku Kosova*, viđeno u jesen. 24. listopada 2010.
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
POKAZATELJI
Poljoprivreda Područja pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom
Biološka raznolikost Zaštićena područja
Klimatske promjene Potrošnja tvari koje oštećuju ozonski sloj
Energetika Neposredna energetska potrošnja po sektorima Energetska intenzivnost ukupne utrošene energije Ukupna potrošnja energije prema oblicima energije Udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije
Promet Prijevoz putnika Prijevoz robe
Otpad Količine proizvedenog komunalnog otpada
Voda Korištenje slatkovodnih resursa Pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje
13
Poljoprivreda
Područja pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom Svrha
Usporedni trendovi u ekološkoj poljoprivredi
Prepoznavanje ili utvrđivanje trendova prema ekološki održivijim praksama u poljoprivrednom sustavu.
Udio iskorištene poljoprivredne površine 5
4,7 %
Trendovi
Udio ekološke poljoprivrede u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji zapadnog Balkana je vrlo nizak, ali je u porastu. 2009. godine iznosio je oko 0,3%; u Euoropskoj Uniji 10 krajem 1990-tih bio je 0,5%. U Albaniji je bilo najviše ekoloških farmi, gotovo 2%, dok je slijedeća bila Hrvatska s 0,6%. U Bosni i Hercegovini bilo je najmanje ekoloških farmi. Nacionalni programi o ekološkoj proizvodnji sporadično se provode, ali gotovo svugdje (osim u Bosni i Hercegovini) ekološka poljoprivreda je u porastu.
Provođenje programa
ЕU smatra da ekološka proizvodnja doprinosi visokoj razini biološke raznolikosti i očuvanju vrsta i prirodnih staništa. 2004. godine Euorpska komisija je objavila “Europski akcijski plan za ekološku hranu i poljoprivredu” kako bi promovirala ovu praksu, međutim nisu postavljeni konkretni ciljevi za zemlje članice. Albanija, Hrvatska i Makedonija žele povećati udio područja pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom, s ciljem da u Albaniji iznosi 5% do 2013, u Makedoniji bar 5% do 2011. i u Hrvatskoj 10% (uključujući pašnjake i šume) do 2010. godine.
Jeste li znali?
Prelazak s konvencionalne na ekološku poljoprivrednu proizvodnju nije ni lagan, niti brz – u prosjeku, potrebno je pet godina za potpuni prelazak.
14
4
EUROPSKA UNIJA 27
3 2 1
ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA 0,3 %
0 2006
2007
2008
2009
Izvori: Eurostat, EEA, 2011.
Broj ekoloških farmi 900
817
HRVATSKA
800 700 600 500
MAKEDONIJA
400
327
300 200 100 0
2006
2007
2008
2009
Izvori: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske (danas Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske); Državni zavod za statistiku, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Makedonije, 2011.
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
Ekološka poljoprivredna proizvodnja u odabranim zemljama Europske Unije 10 i Balkana Razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje i udio u ukupnoj poljoprivrednoj površini Područja pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom 2009 2006
ESTONIJA BALTIČKO MORE
Kvadratni kilometri 3 000
LETONIJA LITVA
2 000
POLJSKA
REPUBLIKA ČEŠKA
1 000
SLOVAČKA
500
MAĐARSKA SLOVENIJA
50 RUMUNJSKA
Udio iskorištene poljoprivredne površine Više od 5%
SRBIJA
HRVATSKA BOSNA I HERCEGOVINA
Od 1 do 5 % Manje od 1%
BUGARSKA ALBANIJA
MAKEDONIJA CIPAR
SREDOZEMNO
MORE
ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA
Izvori: Ministarstvo poljoprivrede, hrane i zaštite potrošača Albanije, Udruga ekoloških uzgajivača, Udruga BioAdria, revija Monitoring iz Albanije; Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine; Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske; (danas Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske); Državni zavod za statistiku, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Makedonije; Organizacija za kontrolu organske proizvodnje, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, Zavod za statistiku Republike Srbije; Eurostat, 2011.
15
Biološka raznolikost
Zaštićena područja Svrha
Zaštićena područja zapadnog Balkana
Mjerenje razine očuvanja i/ili obnavljanja elemenata biološke raznolikosti.
Očuvanje tijekom vremena
Trendovi
U regiji zapadnog Balkana od 1980-tih је porasla ukupna površina nacionalnih zaštićenih područja, te је 2009. iznosila preko 20 000 km2, tj. 7% površine regije. Razina zaštite varira, od 13% u Albaniji, do preko 1% u Bosni i Hercegovini. Albanija, Hrvatska, Kosovo* i Makedonija u svoje su zakonodavstvo integrirale kategorizaciju Međunarodne zajednice za očuvanje prirode (IUCN).
Provođenje programa
Direktiva o pticama (Direktiva 2009/147/ЕC Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. о očuvanju divljih ptica) i Direktiva о staništima (Direktiva Vijeća 92/43/ EEZ od 21. svibnja 1992. о očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune) čine temelj zakonodavstva EU o očuvanju prirode. One pozivaju na očuvanje vrsta i staništa i određivanje zaštićenih područja. Zemlje zapadnog Balkana obvezale su se na zaštitu prirode kroz niz paneuroskih i međunarodnih konvencija (posebice kroz Konvenciju o biološkoj raznolikosti iz 1992. i Konvencije iz Ramsarа1 iz 1971., Helsinkija iz 1974. i Barcelone2 iz 1976.). Većina ih poziva na određivanje područja radi očuvanja posebno ugroženih vrsta ili ekosustava. Najvažniji zakonski okvir je Konvencija o biološkoj raznolikosti iz 1992. čije su potpisnice sve zemlje osim Kosova*. Zaštita prirode temelji se na nacionalnom zakonodavstvu, koje se bitno razvilo tijekom posljednjih godina.
Jeste li znali?
U 39 Europskih zemalja površina nacionalnih zaštićenih područja povećala se do 2008. godine na otprilike milijun km2, tj. 1,5 puta je veća od površine Francuske.
Ukupna površina zaštićenih područja Tisuće kvadratnih kilometara 0
2
4
6
8
10 12 14 16 18 20 22
1950
HRVATSKA SRBIJA 1 KOSOVO 2
1955
ALBANIJA MAKEDONIJA
1960 1965 1970 1975
CRNA GORA BOSNA I HERCEGOVINA 1 - uključujući Kosovo do 2008. 2 - u skladu s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a (1999.)
Napomena: Zaštićena područja Kosova određena prije 2008. godine i zaštićena područja Crne Gore određena prije 2006. godine tada su pripadala Srbiji, iako su prikazana smeđom i crvenom bojom.
1980 1985 1990 1995 2000 2005 2010 Izvori: Common Database on Designated Areas (CDDA), Europska agencija za okoliš; Registar zaštićenih prirodnih dobara, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Agencija za zaštitu okoliša Kosova, Zavod za statistiku Kosova u skladu s UNSCR 1244/99; Institut za zaštitu prirode, Zavod za statistiku Crne Gore, 2011.
16
1 2
Konvencija iz Ramsara iz 1971. је Konvencija o močvarama. Konvencija iz Barcelone iz 1976. је Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja.
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
HRVATSKA
Zaštićena područja Kvadratni kilometri 8 000
Zaštićena područja Prague zapadnog Balkana
udio POLAND morskih područja 12 %
5 000 2 000
CZECH REPUBLIC
GERMANY Napomena: Ista lokacija može biti zaštićena po različitim kriterijima. Preklapanja su uklonjena, a područja zaokružena radi izračuna proporcionalne površine (na susjednoj strani), ali ne i u izračunu nacionalnog udjela (dolje). Neka prikazana područja nisu međunarodno priznata. Vienna
Zaštićena područja
300
BOSNA I HERCEGOVINA
SLOVAK CRNAREPUBLIC. GORA
MAKEDONIJA
1%
Bratislava
AUSTRIJA
SRBIJA1
Budimpešta
ALBANIJA
3%
1 - uključujući Kosovo
MAĐARSKA
SLOVENIJA
Ljubljana 8%
RUMUNJSKA
Zagreb
0
HRVATSKA
Beograd
BOSNA I
1%
100 km
HERCEGOVINA
Sarajevo 6%
SRBIJA
9%
CRNA GORA
Podgorica
Rim 4%
Sofija BUGARSKA
Skopje
Jadransko
MAKEDONIJA
9% ITALIJA
more
13 %
Udio površine zaštićenih područja u ukupnom državnom teritoriju (%)
Priština KOSOVO 2
Tirana ALBANIJA
Sredozemno
GRČKA
more 2 - u skladu s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a (1999.)
Izvori: Common Database on Designated Areas (CDDA), EEА, 2011; Svjetska baza podataka o zaštićenim područjima, UNEP-WCMC, IUCN, 2011.
Atena
17
Klimatske promjene
Potrošnja tvari koje oštećuju ozonski sloj Svrha
Trendovi u regiji zapadnog Balkana
Ustanoviti izbacuju li se iz upotrebe tvari koje oštećuju ozonski sloj u za to predviđenom vremenu.
Potrošnja tvari koje oštećuju ozonski omotač
Trendovi
Potencijal oštećenja ozona u tonama
Zemlje širom svijeta pristale su postupno ukinuti proizvodnju i upotrebu tvari koje oštećuju ozonski omotač koji sva živa bića štiti od štetnog sunčevog ultraljubičastog zračenja. Ukupna potrošnja tvari koje oštećuju ozonski omotač u zemljama zapadnog Balkana smanjila se za gotovo 97% između 1995. i 2009. godine, u skladu s dogovorenom na međunarodnoj razini. Spomenute tvari se ne proizvode u regiji.
Provođenje programa
Cilj Bečke konvencije iz 1985., s njom povezanog Montrealskog protokola о tvarima koje oštećuju ozonski omotač iz 1987. i kasnijih ugovora је zaštita ozonskog omotača, te nadziranje i postupno ukidanje upotrebe klorofluorugljika (CFC), halona i drugih tvari koje oštećuju ozonski omotač. Zemlje zapadnog Balkana1 ratificirale su i konvenciju i protokol. Nakon izmjena i dopuna Montrealskog protokola, ЕU је usvojila još ambiciozniji plan kontrole s ciljem da se postupno ukine proizvodnja i potrošnja CFC od siječnja 1995. godine. Sve to se dogodilo mnogo prije nego što su zemlje zapadnog Balkana ratificirale protokol i stvorile nacionalne programe postupnog isključivanja iz upotrebe tvari koje oštećuju ozonski omotač, te osnovale radne skupine za zaštitu ozonskog omotača u nadležnim ministarstvima.
Jeste li znali?
Rupa u ozonskom omotaču iznad Antarktike 2011. godine је narasla na 26 milijuna km2 i oko 89 puta je veća od regije zapadnog Balkana, а 6 puta veća od površine ЕU.
1
Osim Kosova*
18
2 000
1 800
1 600
1 400
1995 A1
CFC
A2
Halon
E1
Metil-bromid
B1 B2 - B3
Ostali CFC, CTC, MCF
C1 - C2 C3
CHCFC, HBFC, bromklorometan
1 200
1 000
2000 800
600 30 19 2
400
200
2005
2009 0 CFC – klorofluorougljici; CTC – ugljikov tetraklorid; MCF – metilkloroform; HCFC –klorofluorougljikovodici, HBFC – bromofluorougljikovodici
Napomena: Podaci za Crnu Goru dostupni su od 2004. Izvor: UNEP Sekretarijat za ozon
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
Trendovi u regiji zapadnog Balkana
Razvoj u razdoblju od 1995. do 2010.
Potrošnja tvari koje oštećuju ozonski omotač
Potrošnja tvari koje oštećuju ozonski sloj
Potencijal oštećenja ozona u tonama
1995 2010
ALBANIJA
1 000
BOSNA I HERCEGOVINA
874 438
HRVATSKA
900
3
CRNA GORA
SRBIJA
800
600
SRBIJA
BOSNA I HERCEGOVINA
Pod “proizvodnjom” se podrazumijeva proizvedena količina, minus uništena količina, minus količina koja se koristi kao sirovina u proizvodnji drugih kemikalija.
700
8
HRVATSKA
Pod “potrošnjom” se podrazumijeva proizvodnja plus uvoz, minus izvoz nadziranih tvari.
CRNA GORA
MAKEDONIJA ALBANIJA
Ovo objašnjava negativnu vrijednost za Hrvatsku u 2006.
601 Izvor: UNEP Sekretarijat za ozon, 2011.
500
MAKEDONIJA
400
Trendovi u Europskoj Uniji Pad potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj, 1995. – 2009
300
Kilogrami na tisuću stanovnika
200
100 80
100
60
Regija zapadnog Balkana
40
0
20
1996 1998 2000 2002 2004
1995 Izvor: UNEP Sekretarijat za ozon, 2011.
2008 2006
2010
Europska Unija 27
0 1995 1997 1999 2001 2003 2005 2007 2009 Izvor: UNEP Sekretarijat za ozon, 2011.
19
Energetika
Neposredna energetska potrošnja po sektorima Svrha
Promjene u potrošnji energije
Praćenje napretka u smanjenju potrošnje energije u sektorima krajnjih potrošača kroz provođenje programa energetske učinkovitosti i očuvanja energije.
Ukupna potrošnja energije po sektorima Milijuni tona ekvivalenta nafte
Trendovi
Ukupna potrošnja energije u zemljama zapadnog Balkana povećala se u razdoblju od 1995. do 2008. godine za 47%. Pad od 9% tijekom 1999. godine pripisuje se NATOvom bombardiranju koje je utjecalo na industriju i proizvodnju energije u Srbiji, zemlji s najvišom potrošnjom energije u regiji - čak 40% od ukupne potrošnje. Industrija je bila sektor koji je najbrže rastao nakon sektora prometa. U 2008. godini ukupna potrošnja energije u sektoru industrije iznosila je 35%, u sektoru prometa 28%,, u kućanstvima 27% i uslugama 8%, dok je u sektoru poljoprivrede iznosila svega 2%.
Provođenje programa
Programski okviri na regionalnoj razini obuhvaćaju pravne stečevine EU, tj. Protokol iz Kyota iz 1997., Energetsku povelju iz 1991. i Ugovor o osnivanju energetske zajednice iz 2005. Sve zemlje u regiji su kandidati ili potencijalni kandidati za članstvo u EU, ali nisu sve potpisnice Protokola iz Kyota, niti Konvencije UN o klimatskim promjenama. Sve zemlje u regiji potpisnice su Ugovora o osnivanju energetske zajednice, koji stvara kako pravni, tako i ekonomski okvir za pitanja energetike. Kao potpisnice ugovora, zemlje regije prihvatile su zajedničke regulatorne okvire vezane uz europske energetske i okolišne standarde.
Jeste li znali?
Samo jedna trećina energije dobivene sagorijevanjem ugljena stiže do potrošača u obliku električne energije.
20
1995 2008
INDUSTRIJA
[ Zapadni Balkan ]
8 PROMET
7 KUĆANSTVA
6
5
4
3
USLUGE
2
1
POLJOPRIVREDA, RIBARSTVO I OSTALO
0 Izvor: Međunarodna agencija za energetiku, 2010.
Ukupna potrošnja energije uključuje svu energiju koja stiže do potrošača (u sektoru industrije, prometa, kućanstva i u ostalim sektorima) za raznovrsnu upotrebu. Ovdje nije uključena opskrba radi transformacije i/ ili proizvodnji energije, kao niti gubitak energije unutar mreže.
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
Potrošnja energije po sektorima Udio sektora u ukupnoj potrošnji energije u 2008. godini
Zapadni Balkan
Europska Unija 27
Industrija Promet Kućanstva Usluge Poljoprivreda, ribarstvo i ostalo
Izvori: Eurostat, EEA, 2011.
Izvor: Međunarodna agencija za energetiku, 2010.
Trendovi u regiji zapadnog Balkana Ukupna potrošnja energije po stanovniku Tone ekvivalenata nafte na tisuću stanovnika HRVATSKA
1 600 1 400
SRBIJA 1 200 1 000 MAKEDONIJA
800
BOSNA i HERCEGOVINA
600
ALBANIJA
400 200 0 1995 1996
1998
2000
2002
2004
2006
2008
Izvori: Međunarodna agencija za energetiku, 2010.; Institut za statistiku Republike Albanije; Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske; Državni zavod za statistiku Republike Makedonije; Zavod za statistiku Republike Srbije; Svjetska banka, 2011.
21
Energetika
Energetska intenzivnost ukupne utrošene energije Svrha
Trendovi u području energetske učinkovitosti
Ustanoviti razdvajaju li zemlje potrošnju energije od gospodarskog rasta.
Pad na svjetskoj razini
Trendovi
Energetska intenzivnost Indeks = 100 u 1995.
Ukupna potrošnja energije u regiji zapadnog Balkana u razdoblju od 1995. do 2008. godine u prosjeku je rasla za 1,95% godišnje, dok je bruto domaći proizvod (BDP) u konstantnim cijenama u prosjeku rastao 3,17% godišnje. Ukupna energetska intenzivnost je padala po godišnjoj stopi od 2,19% u navedenom razdoblju. Potrebno je provesti daljnja istraživanja kako bi se ustanovilo je li ovo smanjenje povezano s povećanom energetskom učinkovitošću, sa strukturalnim promjenama u gospodarstvenom sektoru, ili s drugim čimbenicima. U promatranom razdoblju trend smanjenja energetske intenzivnosti je varirao.
Provođenje programa
Sve zemlje zapadnog Balkana su kandidati ili potencijalni kandidati za članstvo u EU, te imaju obvezu implementacije međunarodnih i EU propisa u nacionalno zakonodavstvo kao i provođenje istih. Ta je obaveza predviđena Ugovorom o osnivanju energetske zajednice, kojeg su sve zemlje regije potpisnice. Pravne stečevine EU pozivaju na povećanje energetske učinkovitosti, osnivanje zajedničkog energetskog tržišta i smanjenje utjecaja proizvodnje i korištenja energije na okoliš. Glavni instrumenti za to su Protokol iz Kyota (Kosovo* nije potpisnik) i Ugovor o osnivanju energetske zajednice. Po pitanju zakonodavstva u energetskom sektoru zemlje regije različito napreduju.
Jeste li znali?
Kada upalite običnu žarulju sa žarnom niti, samo 10% eletkrične energije se pretvara u svjetlost. Ostalih 90% gubi se u obliku topline.
22
Napomena: indeksirane vrijednosti služe pri usporedbi trendova.
110
Zemlje zapadnog Balkana ALBANIJA
100 SRBIJA 90 HRVATSKA 80
MAKEDONIJA
70
60
1996 1995
120
ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA
BOSNA i HERCEGOVINA 1998
2000
2002
2004
Svjetske regije
2006
2008
BLISKI ISTOK
110
100
SVIJET AFRIKA
90 EU27 80
INDIJA
70
SAD
KINA 60
1996 1995
1998
2000
2002
2004
2006
2008
Izvori: Međunarodna agencija za energetiku, 2010.; Svjetska banka, 2010.
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
Energetska intentivnost u regiji zapadnog Balkana Usporedba razina
Tona ekvivalenata nafte na milijun USD BDP-а
Srbija je najveći potrošač energije u regiji, a ima relativno nizak BDP, a osnovni energetski izvori jesu ugljen i nafta.
1 800 1 600
SRBIJA 1 400 1 200 1 000
BOSNA i HERCEGOVINA
MAKEDONIJA
800
ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA
600
ALBANIJA
400 200 0
Hrvatska ima visok udio plina i najviši BDP u regiji. 1995
1996
1998
2000
2002
2004
HRVATSKA
2006
2008
Izvor: Međunarodna agencija za energetiku, 2010.
Na energetsku intenzivnost može, između ostalog, utjecati životni standard, klima, energetska učinkovitost građevinskih objekata, učinkovitost proizvodnih procesa, opskrba energijom i prometni sustav. Visoka razina energetske intenzivnosti ukazuje na visoke troškove pretvaranja energije u jedinicu BDP-a.
Energetska intenzivnost = veličina koja pokazuje ukupno utrošenu energiju za ostvarenje jedinice bruto domaćeg proizvoda .
23
Energetika
Ukupna potrošnja energije prema oblicima energije Svrha
Ukupna potrošnja
Definiranje trendova energetskih kombinacija u bruto potrošnji energije (BPE) u regiji.
energije po energentima
Trendovi
Udio fosilnih goriva (ugljena, lignita, nafte i zemnog plina) u BPE zemalja zapadnog Balkana povećao se s 84% u 1995. na 87% u 2008. godini. Potrošnja fosilnih goriva povećala se za 42%, dok je potrošnja obnovljivih izvora energije pala s 15% na 11%. Najveći porast u potrošnji fosilnih goriva zabilježen je u potrošnji nafte (gotovo 2,6% godišnje), nakon čega slijedi potrošnja plina (s 2,1%). U usporedbi s ЕU-27 i svijetom, na zapadnom Balkanu je visok udio potrošnje ugljena i lignita. Ukupna BPE se povećala za 38%. Smanjenje potrošnje tih energenata zabilježeno je 1999., kada je NATO-vo bombardiranje Srbije utjecalo na industriju i proizvodnju električne energije te zemlje te u razdoblju od 2004. do 2006. godine za koje se pretpostavlja da je radi lošijih hidroloških prilika udio vodnih snaga u proizvodnji energije bio smanjen.
Provođenje programa
Energetski zahtjevi EU prema zemljama zapadnog Balkana, kao i zemaljama kandidatima ili potencijalnim kandidatima za članstvo u EU su: “20-20-20” klimatski i energetski ciljevi, koji, između ostalog, pozivaju i na povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na 20% do 2020. godine. Najvažniji elementi međunarodnog regulatornog okvira jesu Protokol iz Kyota, Energetska povelja i Ugovor o osnivanju energetske zajednice.
Jeste li znali?
24. ožujka 1989. Izlijevanjem nafte iz tankera u uvali Princ William na Aljasci nastala je najveća, do sada zabilježena naftna mrlja.. Nesreća u kojoj je izliveno 40 000 tona sirove nafte smatra se najvećom ekološkom katastrofom na moru prouzročenom ljudskim faktorom. 24
Trendovi u regiji zapadnog Balkana Milijuni tona ekvivalenata nafte
16
UGLJEN I LIGNIT
14 NAFTA
12
2008
10
1995
8 6
PLIN
4
OBNOVLJIVI IZVORI
2
OSTALO1
0 1 - Industrijski otpad i neto uvoz električne energije Izvor: Međunarodna agencija za energetiku, 2010.
Zapadni Balkan Ugljen i lignit Nafta Plin Obnovljivi izvori energije Ostalo Ukupno
Prosječna godišnja promjena 1995.-2008. (%)
Promjena 2007.-2008. (%)
+ 1,71
+2,53
+ 2,59
- 1,82
+ 2,10
- 0,61
- 0,06
+ 2,70
+ 4,86
- 4,04
+ 1,95 %
+ 0,48 %
Primarna energija je energija uzeta iz prirode bez pretvorbe, bilo da se radi o kemijskom potencijalu fosilnih goriva, drva ili biomase, nuklearnoj energiji, kinetičkoj energiji vjetra, potencijalnoj energiji vodenih tokova ili toplinskoj energiji geotermalnih izvora. Ukupna potrošnja primarne energije predstavlja količinu energije potrebnu da zadovolji energetske potrebe određene zemlje.
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
Usporedba s Europskom Unijom
Struktura oblika energije u 2008. godini
Potrošnja primarne energije u 2008.
Zemlje zapadnog Balkana Milijuni tona ekvivalenata nafte 16
Tisuće milijuna tona ekvivalenata nafte
SRBIJA
EU-27
Ugljen i lignit Nafta
14
18
Plin Obnovljivi izvori energije
12
16
Nuklearna energija Ostali1
10
14
HRVATSKA
8
BOSNA I HERCEGOVINA
12
6 4
MAKEDONIJA ALBANIJA
2
Potrošnja primarne energije u EU-27 је 50 puta veća od potrošnje u zemljama zapadnog Balkana.
10
8
6
0
Usporedba strukture oblika energije
Izvori: Međunarodna agencija za energetiku, 2010.; Eurostat, 2011.
Svjetska, europska i razina zemalja zapadnog Balkana
ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA
Udjeli energenata Udio potrošnje primarne energije (%) 50
0 SVIJET
33 %
Nafta
100 %
Ugljen
Plin
27
4
2 1 0
O. N.
21
13
6
EU-27
36 %
17
24
8
13
ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA
34 %
39
14
11
1 - Industrijski otpad i neto uvoz električne energije. Izvor: Međunarodna agencija za energetiku, 2010.
25
Energetika
Udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije Svrha
Udio obnovljivih izvora u
Utvrditi trend rasta energije dobivene iz obnovljivih izvora u ukupnoj bruto potrošnji (BPE) u regiji.
ukupnoj potrošnji
Trendovi
Udio (%)
Udio obnovljive energije u BPE u zemljama zapadnog Balkana smanjen je s 15% u 1995. godini na 11% u 2008., no ipak je bio viši od registriranih 9% u EU-27 2009. godine. Pad se može objasniti porastom potrošnje ukupne primarne energije od 38% koje je zabilježeno u tom razdoblju, dok se proizvodnja iz dva glavna obnovljiva izvora, vodnih snaga i biomase, nije značajno povećala. Navedeni energetski izvori (uz otpad kao energent) čine više od 99% obnovljivih izvora energije u regiji. Drugi izvori, kao što su vjetar, solarna i geotermalna energija, gotovo se i ne koriste u zemljama zapadnog Balkana. Silazni trend, zajedno s nedostatkom odgovarajućih ili neprovođenjem postojećih programa moglo bi zaustaviti smanjenivanje emisija stakleničkih plinova.
Provođenje programa
Ciljevi EU “20-20-20“, između ostaloga, pozivaju i na povećanje udjela obnovljivih izvora na 20% od ukupne potrošnje energije. Zemlje u regiji različito napreduju u usklađivanju propisa EU-a s nacionalnim propisima u sektoru energetike.
Jeste li znali?
Obnovljivi izvori energije koriste se još od davnih vremena. Stanovnici Kine i Bliskog Istoka koristili su vjetrenjače za crpljenje vode i mljevenje žitarica još 200.-te godine prije nove ere. Osim toga, Rimljani su među prvima koristili geotermalnu energiju za grijanje kuća.
Zemlje zapadnog Balkana ALBANIJA
1995
50 BOSNA I HERCEGOVINA
40
2008
HRVATSKA
30 20
MAKEDONIJA SRBIJA
10 5 0 Izvor: Međunarodna agencija za energetiku 2010.
Promjena u udjelu obnovljive energije u potrošnji primarne energije Zemlje zapadnog Balkana Udio (%) 60
ALBANIJA
50 40 30 25 20
ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA BOSNA I HERCEGOVINA
15 10 5 0
HRVATSKA
MAKEDONIJA SRBIJA
Izvor: Međunarodna agencija za energetiku, 2010.
26
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
Udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji
Regionalna razina
Svjetska razina
Udio (%)
Udio (%)
50
50
40
40
30
ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA
1995
AFRIKA
2008
INDIJA
30 KINA
20
20
SAD
EU-27
10
10
5
5
0
0
izvori: Međunarodna agencija za energetiku, 2010; Eurostat, 2011.
Izvor: Eurostat, 2011.
RUSIJA BLISKI ISTOK
Potrošnja energije po energentima Udio (%) 100 90 80
OSTALI
11 %
Obnovljivi izvori energije Biomasa Vodne snage Ostali
OBNOVLJIVI IZVORI
14 %
PLIN
34 %
NAFTA
0.1 % 0.3 %
VJETAR
SOLARNA
70 60
40
Prosječne godišnje promjene u potrošnji OIE, 1995.-2008.
30 20 10 0
0.5 % GEOTERMALNA
Zapadni Balkan, 2008.
50
39 %
UGLJEN I LIGNIT
Solarna Vjetar Geotermalna Vodne snage Biomasa i otpad Obnovljivi izvori ukupno
7,14 % 7,14 % 1,32 % -0,63 % 0,18 % -0,24 %
Izvor: Međunarodna agencija za energetiku, 2010.
27
Promet
Prijevoz putnika Svrha
Razvoj prometne mreže u Hrvatskoj
Utvrditi odnos putničkiog prometa i gospodarskog razvoja.
Kilometri mreže Indeks = 100 u 1990. 400
Trendovi
Potražnja za putničkim prometom u regiji zapadnog Balkana konstantno je rasla između 2001. i 2009. godine, ali znatno sporije od rasta BDP-a. Poboljšane ekonomske prilike u regiji dovele su do dodatnog pritiska na okoliš. Iako je cestovni promet ostao dominantan oblik putničkog prometa, zračni je promet postigao najveći rast. Iznenadno restrukturiranje gospodarstva, ekonomska kriza i politička previranja u nekim zemljama regije možda su doprinjeli tom trendu, zajedno s drugim lokalnim prilikama, kao što je npr. povećanje cijene goriva.
350
Autocesta
300 250 200 150
Pruge
100 50
Ostali putevi
Plovne rijeke
0 1990
1995
2000
2005
2009
Izvor: Eurostat, 2011.
Provođenje programa
Pravne stečevine EU u sektoru prometa definiraju standarde emisija plinova motornih vozila. Prema posljednjoj procjeni Europske komisije iz 2010. godine za zemalje zapadnog Balkana u većini zemalja potrebni su daljnji napori i poboljšanja na području usvajanja i provođenja zakonodavstva EU-a u sektoru prometa (osim za Hrvatsku i Makedoniju koje su pokazale značajan napredak). Na EU razini , cilj razdvajanja prijevoza od rasta BDP-a prvi je put definiran u Strategiji integracije prometa i okoliša, usvojenoj u Helsinkiju 1999. godine. Bijela knjiga Europske komisije iz 2011. godine o jedinstvenoj prometnoj politici Europe – ka konkurentnom i učinkovitom prometnom sustavu, poziva na prometni sustav s niskim udjelom ugljika te na smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektoru za 60% do 2050. godine.
Jeste li znali?
U 1970. godini stanovnici Europe su u prosjeku putovali 17 km dnevno. Danas putuju 35 km dnevno.
Oblici putničkog prometa u zemljama zapadnog Balkana Milijarde putničkih kilometara 25
Cestovni
Od ukupnog prometa 2009. godine
Zračni 20
78 %
Željeznički
81 %
15
10
5
11 %
12 %
8%
10 %
0
2001
2005
2009
Izvori: Institut za statistiku Republike Albanije, Ministarstvo javnih radova i prometa Republike Albanije; Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine; Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske; Državni zavod za statistiku Republike Makedonije; Zavod za statistiku Crne Gore; Zavod za statistiku Republike Srbije, 2011
28
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
Prijevoz putnika u usporedbi s nacionalnim bogatstvom Razdvajanje? Putnički kilometri Indeks = 100 u 2001. 200
Napomena: označene vrijednosti samo pomažu pri usporedbi trendova.
Potražnja za prometom
180
Potražnja za prometom brzo raste u Bosni i Hercegovini i Albaniji. BOSNA I HERCEGOVINA
Putnički kilometar je mjerna jedinica koja predstavlja prijevoz jednog putnika na udaljenosti od jednog kilometra.
160
ALBANIJA
140 120
HRVATSKA
100
SRBIJA
80
MAKEDONIJA
60
CRNA GORA
40 2001
2002
2003
2004
2005
2006
Stalni tečaj USD iz 2000. Indeks = 100 u 2001. 160
2007
2008
2009
BDP svugdje raste, ali najbrže u Albaniji.
Nacionalni BDP
140 120
Zemlje zapadnog Balkana
100 80 2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
izvori: Institut za statistiku Republike Albanije, Ministarstvo javnih radova i prometa Republike Albanije; Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine; Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske; Državni zavod za statistiku Republike Makedonije; Zavod za statistiku Crne Gore; Zavod za statistiku Republike Srbije, 2011.; Pokazatelji s vjetskog razvoja, Svjetska banka, 2011.
29
Promet
Prijevoz robe Svrha
Prijevoz robe kopnom u 2009.
Utvrditi razdvajanje između prijevoza robe i gospodarskog razvoja.
Milijarde tona po kilometru
Trendovi
Prijevoz robe na zapadnom Balkanu gotovo se udvostručio između 2001. i 2006., pa je sve teže ograničiti utjecaj ovog sektora na okoliš. U navedenom razdoblju porast prijevoza robe kontinuirano je bio veći od rasta BDP-a. Između 2007. i 2009. godine, zabilježen je njegov trend pada od 7% godišnje. Pretpostavka je da podaci reflektiraju promjene u sektoru Prometa izazvane ekonomskom krizom koja je započela 2008. godine, kao i lokalne prilike kao što je npr. porast cijena goriva.
Provođenje programa
Prebacivanje prijevoza robe s cestovnog na prijevoz vodenim putovima te na željeznički prijevoz po prvi je puta utvrđeno kao važan strateški element u Strategiji održivog razvoja, koji je Europsko vijeće usvojilo u Gothenburgu u lipnju 2001. Iste godine u Bijeloj knjizi Europske komisije o jedinstvenoj prometnoj politici Europe “Europska prometna politika za 2010: Vrijeme odluke” predložene su brojne mjere s ciljem prelaska s jednog vida prijevoza na drugi i razdvajanje BDP-a od prometnog sektora. Bijela knjiga Europske komisije o prometu iz 2011. predlaže prelazak na prometni sustav s niskom emisijom ugljika do 2050. godine, i smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektoru od 60%. Jedan od ciljeva postizanja učinkovitog prometnog sustava jest da se 30% cestovnog prijevoza koji se odvija na udaljenostima većima od 300 km prebaci na druge oblike prijevoza, npr. željeznički ili pomorski, do 2030. Godine te da se isti poveća za više od 50% do 2050. Za postizanje ovog cilja bit će potrebno razviti odgovarajuću infrastrukturu.
Jeste li znali?
Oko 90% prijevoza roba u svjetskoj trgovini odvija se putem brodarskog prijevoza.
13
HRVATSKA
12 11
Podaci za Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Crnu Goru ne obuhvaćaju riječni promet.
10
Udio cesta
9
77 %
8
U Srbiji, 59% robe još se uvijek prevozi željeznicom, а 17% unutarnjim plovnim vodama.
7
SRBIJA 6
ALBANIJA MAKEDONIJA
5 93 %
4
89 %
BOSNA I HERCEGOVINA
3 2
63 %
1
24 %
CRNA GORA 64 %
0
Izvori: OECD/Forum o međunarodnom prometu (ITF), Institut za statistiku Republike Albanije, Ministarstvo javnih radova i prometa Republike Albanije; Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine; Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske; Državni zavod za statistiku Republike Makedonije; Zavod za statistiku Crne Gore; Zavod za statistiku Republike Srbije, 2011.
Milijarde USD 30 Izvor: Godišnja tablica ukupnog uvoza i izvoza, Odjel za statistiku Ujedinjenih naroda, 2010.
25 20
Milijarde USD 15
15
Izvoz
vrijednost
10
10
5 0
30
Uvoz
vrijednost
5
2000
2002
2004
2006
2008 2009
0
2000
2002
2004
2006 200
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
Glavni koridori prijevoza robe na zapadnom Balkanu Izvori: Studija regionalne prometne infrastrukture na Balkanu, REBIS, 2003. Izvješće Europske komisije, 2003.; ViaMichelin, 2011.
Autocesta (zajedno sa željeznicom)
Željeznica za koju ne postoji alternativa u obliku autoceste
Paneuropski koridori
Trgovačke luke važne za promet roba regijom zapadnog Balkana
Prema Njemačkoj
Venecija
Prema Poljskoj i istočnoj Europi
SLOVENIJA
Trst Kopar
Dr
Zagreb
Rijeka
Hrvatska Sa
Ravenna
Ancona
av
More
š
Osijek
i Crnom moru
Novi Sad
va
Tuzla
BOSNA I HERCEGOVINA
Beograd
Sarajevo
SRBIJA Dunav
Split
CRNA GORA Dubrovnik
Rim
BUGARSKA
Niš
Mostar
Jadransko
Sofija
Priština
Podgorica
KOSOVO 1 ina
more
Dr
Bari ITALIJA
Hrvatska
Prema Rusiji
a
Banja Luka Zadar
100 km RUMUNIJA
Duna
Ljubljana
0
Tis a
Prema Italiji i zapadnoj Europi
MAĐARSKA
Budimpešta
AUSTRIJA
Durrës
Tirana
Prema Turskoj i Aziji
Skopje
Brindisi
Bitola
ALBANIJA
Taranto
MAKEDONIJA
Solun
Srbija
Prema Grčkoj i Sredozemnom moru
Bosna i Hercegovina Makedonija Albanija Crna Gora
08 2009
Sredozemno
GRČKA
more 1 - u skladu s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a (1999.)
Patra
Atena Pirej 31
Otpad
Količine stvorenog komunalnog otpada Svrha
Nastanak otpada
Procijeniti učinkovitost korištenja prirodnih resursa.
Usporedni trendovi
Trendovi
Količine stvorenog komunalnog otpada na području zapadnog Balkana porasle su od 2003. godine za gotovo 53% , te u 2009. dosegle količinu od 340 kg po stanovniku. Ovaj podatak govori da je zapadni Balkan u stvaranju komunalnog otpada već dostignuo neke zemlje EU. Rast u stvaranju komunalnog otpada slijedio je trend rasta BDP-a u regiji, što bi se moglo pripisati otvaranjem tržišta ali i uspostavi stabilnosti. Loše upravljanje otpadom često predstavlja prijetnju za zdravlje i okoliš. No, čini se da je i sama kvaliteta statističke obrade podataka vezanih za upravljanje otpadom porasla od 2003. godine, pa se gore navedeno povećanje u stvaranju otpada moguće odnosi na tu činjenicu.
Provođenje programa
Novi zakoni o gospodarenju komunalnim otpadom usvojeni su u većini zemalja zapadnog Balkana te su usklađeni s direktivama EU, a prvenstveno s Okvirnom direktivom o otpadu (Direktiva 2008/98/ EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008. o otpadu, kojom su ukinute neke druge direktive), no čest je slučaj da se u potpunosti ne primjenjuju. Zakonodavstvo ЕU-a zahtijeva pripremu strategija za gospodarenje otpadom i programa sprečavanja stvaranja otpada. Ciljevi za smanjivanje količine otpada definirani su samo u Hrvatskoj i Makedoniji.
Jeste li znali?
Prosječno komunalno odlagalište otpada može proizvesti do 150 m³ procjednih voda1 dnevno, što je ekvivalent količini slatke vode koju prosječno domaćinstvo potroši u jednoj godini. 1
Procjedne otpadne vode nastaju procjeđivanjem obor-
inskih voda kroz čvrsti otpad na odlagalištu.
32
Stvorene količine komunalnog otpada Kilogrami po stanovniku 600 500
EU-27
400
EU-12
300 200
Zemlje Zapadnog Balkana
100 0
1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 1995 2009
Proizvedeni komunalni otpad Kilogrami po stanovniku 500 BOSNA i HERCEGOVINA 400 300
HRVATSKA SRBIJA ALBANIJA
200 100 0 2003
MAKEDONIJA
KOSOVO 1
CRNA GORA (samo za 2009.) 2004
2005
2006
2007
2008
2009
1. u skladu s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a (1999.) Izvori: EEА, 2010; Ministarstvo javnih radova i prometa Republike Albanije, Ministarstvo okoliša, šumarstva i poljoprivrede Republike Albanije; Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine; Agencija za zaštitu okoliša Republike Hrvatske, Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja Republike Makedonije; Zavod za statistiku Kosova1; Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore; Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije; Svjetska banka, 2011.
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
Odnos između količina proizvedenog otpada i prihoda Odabrane europske zemlje Količina proizvedenog komunalnog otpada Kilogrami po stanovniku
DANSKA
800
ŠVICARSKA
CIPAR
700
VELIKA BRITANIJA
MALTA
NJEMAČKA NIZOZEMSKA
600 SRBIJA
500
ESTONIJA PORTUGAL
BOSNA i HERCEGOVINA
400 300
ALBANIJA
Stanovništvo u milijunima 80 50
MAKEDONIJA
25
100 Zemlja kandidat (Turska) 0
SLOVENIJA
REPUBLIKA ČEŠKA
CRNA GORA
200
NORVEŠKA
BELGIJA HRVATSKA
0
5
10
15
Zemlje Zapadnog Balkana
EU-15
10
EU-12
EFTA 1
3
20
25
30
35
40
45
50
Tisuće međunarodnih dolara iz 2005 2 Bruto domaći proizvod u odnosu na kupovnu moć
1 - Europsko udruženje za slobodnu trgovinu (Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska). 2 - Međunarodni dolar uzima u obzir odnos kupovne moći valuta i prosječne cijene robe radi bolje usporedbe životnog standarda u različitim zemljama u određenom vremenskom razdoblju. Izvori: Nacionalni izvori zemalja zapadnog Balkana, 2011; Odjel UN-a za stanovništvo, 2009.; Svjetska banka, 2011.
Količine stvorenog komunalnog otpada po djelatnostima U Hrvatskoj
VODOVOD; KANALIZACIJA, UPRAVLJANJE OTPADOM I REMEDIJACIJA PROIZVODNJA
POLJOPRIVREDA, RIBARSTVO I ŠUMARSTVO
1 800 1 400 1 200 1 000 800
STRUJA, PLIN, PARNA I ZRAČNA KLIMATIZACIJA RUDARSTVO I KAMENOLOMI
2 000 1 600
Udio opasnog otpada
Izvor: Eurostat, 2011. (podaci za 2008.)
Tisuće tona
600
GRAĐEVINARSTVO
400 12 %
200 0
33
Voda
Korištenje slatkovodnih resursa Svrha
Indeks ekspolatacije vode
Utvrditi pritisak na slatkovodne resurse tijekom vremena, fokusirajući se u najvećoj mjeri na održivost korištenja vode u pojedinim sektorima.
Odabrane europske zemlje Količina zahvaćene vode kao udio raspoloživih vodnih zaliha
Trendovi
U 2009. godini u zemljama zapadnog Balkana više od 55% ukupnih slatkovodnih resursa iskorišteno je za rashlađivanje u proizvodnji električne energije, oko 27% za javnu vodoopskrbu, gotovo 12% iskorišteno je u industrijskoj proizvodnji, а 6% za navodnjavanje. U razdoblju od 2004. do 2008. godine, korištenje radi javne vodoopskrbe bilo je prilično stabilno, dok se u industrijskoj proizvodnji smanjio udio. Udio poljoprivrede je varirao u razdoblju od 2002. do 2009. godine. Indeks eksploatacije vode (Water Exploitation Index – WEI) u Makedoniji je dosegao najvišu vrijednost 2004. godine, kada je bio vrlo blizu praga upozorenja od 20% te је to bila godina kada je u zemlji zabilježen najveći pritisak na vodne resurse.
40 % BELGIJA
35 ŠPANJOLSKA
30
25 Vodni stres Kritični prag
20
MAĐARSKA
Provođenje programa
Najvažniji zakonski akt kojim se regulira ovo pitanje je Okvirna direktiva o vodama, koja zahtijeva da zemlje unaprijeđuju drživo korištenje kroz dugoročnu zaštitu postojećih resursa te da osiguraju ravnotežu između zahvaćanja podzemnih voda i njihovog prirodnog punjenja. Krajnji cilj direktive jest da se postigne dobar ekološki status površinskih i podzemnih voda u svim vodnim tijelima. Na regionalnoj razini izrada novih zakona još je u tijeku.
15
LITVA
10 MAKEDONIJA BUGARSKA
5
ŠVICARSKA
Jeste li znali?
Za jednu šalicu kave potrebno je 140 litara vode (uzimajući u obzir cijeli životni ciklus proizvoda). Kad bi svi na svijetu svakog jutra popili po šalicu kave, to bi nas koštalo oko 120 milijardi m3 vode godišnje (što je ekvivalent zapremine više od 45 milijuna olimpijskih bazena).
34
REPUBLIKA ČEŠKA
RUMUNJSKA SLOVENIJA
0 1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
Izvori: Eurostat, 2009.; EEА, 2010.; Državni zavod za statistiku i vodoprivredu Republike Makedonije, Javna poduzeća za vodovod i kanalizaciju Republike Makedonije, 2011.; Raskin et al. 1997.
2009
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
Količina zahvaćene vode u zemljama zapadnog Balkana Zahvaćena voda is slatkovodnih resusa korištena za navodnjavanje, industrijsku proizvodnju, proizvodnju električne energije (hlađenje) i javnu vodoopskrbu GRANICA BAZENA SREDOZEMNOG I CRNOG MORA
0
MAĐARSKA
AUSTRIJA
Prema Crnom moru
Tisa
Jezero Balaton a
va
Ukupna godišnja količina zahvaćene vode 2009 1 2001
RUMUNJSKA
Dun
Dra
SLOVENIJA
100 km
Moriš
HRVATSKA
Milijuni kubičnih metara godišnje 4 000
Sava
SRBIJA
3 000
v Mora
BOSNA I HERCEGOVINA
a
Duna
v
BUGARSKA
Jadransko
CRNA GORA
KOSOVO 2
1 000
a
more
in Dr
Varda
ITALIJA
r
ALBANIJA
MAKEDONIJA
Sredozemno 1 - 2005. za Albaniju.
500
Prema Sredozemnom moru
GRČKA
100
Kubični metri po stanovniku godišnje 500 do 700 200 do 500
more
2 - u skladu s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a (1999.)
Ispod 200
Izvori: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine; Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske; Državni zavod za statistiku Republike Makedonije; Zavod za statistiku Crne Gore; Zavod za statistiku Republike Srbije, 2011.; AQUASTAT, Odjel za zemljište i vodu, Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu, 2010.; Eurostat, 2010.
Korištenje vode prema namjeni u pojedinom sektoru Srbija
Makedonija
Hrvatska
Crna Gora
Udio pojedinog sektora u zahvaćanju vode u 2009. godini JAVNA VODOOPSKRBA PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE (HLAĐENJE) NAVODNJAVANJE
Izvori: Nacionalni zavodi za statistiku (vidi gore), 2011.
35
Voda
Pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje Svrha
Komunalne otpadne vode prema
Utvrditi učinkovitost postojećih politika za smanjivanje količina ispuštenih hranjivih i organskih tvari u vodu.
vrsti prerade
Trendovi
Pročišćavanje otpadnih voda u regiji zapadnog Balkana postupno se poboljšava od 2001. godine. Udio stanovništva priključenog na uređaje za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) 2008. godine porastao je iznad 12%, no stupanj pročišćavanja i napredak u razvoju infrastrukture značajno se razlikuju među zemljama. U usporedbi sa sjevernim i južnim zemljama članicama EEA, u kojima je udio priključenosti stanovništva na UPOV veće od 80%, ovaj je udio u zemljama zapadnog Balkana vrlo nizak, a pretpostavlja se da je uzrok mali broj uređaja.
Provođenje programa
Zemlje zapadnog Balkana rade na usklađivanju nacionalnih zakona s Direktivom EU о komunalnim otpadnim vodama (Direktiva Vijeća 91/271/EEЗ od 21. svibnja 1991. о pročišćavanju komunalnih otpadnih voda). Cilj direktive je zaštita okoliša od negativnih utjecaja komunalnih otpadnih voda које mogu dovesti do pogoršanja kakvoće površinskih i podzemnih voda. Direktiva zahtijeva da sva naselja s više 2 000 stanovnika imaju sustave javne odvodnje s UPOV-ovima, a propisuje i razinu pročišćvanja voda prije ispuštanja. U zemljama članicama ЕU-15 zа 2005. godinu zahtijeva se njeno potpuno provođenje, а u 10 novih država članica rok je produžen na razdoblje između od 2008. do 2015. godine.
Jeste li znali?
Prosječna osoba provede tri godine svog života na toaletu.
36
u Makedoniji Udio stanovništva priključenog na UPOV u ukupnom broju gradskog stanovništva Udio (%) 16
Ostali stupnjevi pročišćavanja otpadnih voda
14
12
Biološko pročišćavanje
10
8
6 Mehaničko pročišćavanje 4
2
0
1990 2000 2005 2008
Izvor: Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja Republike Makedonije, Državni zavod za statistiku Republike Makedonije, 2011.
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
Udio stanovništva priključenog na sustav pročišćavanja otpadnih voda Udio stanovništva priključenog na UPOV u ukupnom broju gradskog stanovništva Udio (%) 30
Zemlje zapadnog Balkana
25
HRVATSKA
Na Kosovu (u skladu s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a (1999.) trenutno ni jedno postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda nije u pogonu.
Nagli porast kapaciteta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Hrvatskoj
20
MAKEDONIJA
15
CRNA GORA
10
SRBIJA
Zemlje zapadnog Balkana
[ Procjene ]
ALBANIJA
5 0
BOSNA I HERCEGOVINA
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
Udio (%) 14
Tisuće priključenih 3 000 2 500 2 000
12
Regija zapadnog Balkana
10 8
Udio
6
1 500 Izvori: Ministarstvo okoliša, šuma i vodoprivrede Republike Albanije; Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine; Eurostat za podatke za Hrvatsku; Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja Republike Makedonije, Državni zavod za statistiku Republike Makedonije; Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore; Zavod za statistiku Republike Srbije, 2010.
1 000 500
Tisuće
0 2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
4 2 0
37
Nemanja Šiljić Izložba meda (Tašmajdan, Beograd, 30. rujan 2010). U današnje vrijeme, u Beogradu se na različitim lokacijama često održavaju izložbe meda,. Za razliku od drugih industrija, posao malih proizvođača meda je procvjetao u vrijeme ekonomske krize. Nakon zatvaranja tvornica, mnogi su se se ljudi, uvidjevši da je proizvodnja meda isplativ posao, počeli baviti njime.
38
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
REUTERS - Ognen Teofilovski Nevjesta Vanja Ristovska, s velom na glavi, jašući konja ide u susret mladoženji. Oboje nose narodne nošnje na tradicionalnom vjenčanju u selu Galičnik, otprilike 150 km zapadno od glavnog grada Makedonije, Skopja. (12. srpanj 2009). Vjenčanje u Galičniku tradicionalno traje tri dana, održava se svakog Petrovdana, i uključuje tradicionalne običaje, narodne nošnje, rituale i plesove koji se stoljećima prenose s koljena na koljeno.
39
ORGANIZACIJE I STRUČNI SURADNICI ALBANIJA Agencija za okoliš i šumarstvo Etljeva Canaj Špresa Bakri Albanski geološki pregled Nazmie Puca Sonila Marku Udruga ekoloških proizvođača Lavdoš Feruni Glavni tehnički inspektorat, Ministarstvo gospodarstva, trgovine i energetike Bajram Celja Institut za statistiku Elsa Dulji Institut za prometne studije Škeljćim Đevori Ministarstvo poljoprivrede, hrane i zaštite potrošača Tatjana Dišnica Ministarstvo gospodarstva, trgovine i energetike Stavri Dima Ministarstvo okoliša, šuma i poljoprivrede Roland Kristo Skender Hasa Nacionalna agencija za energetiku Alma Sarac Piro Mitruši Nacionalni ured za provođenje projekata o ozonu Gazmend Đilji Institut za javno zdravlje Agron Deliu Luljeta Leno Nacionalni stručnjak Narin Panariti Program UNPD-a za klimatske promjene Mirela Kamberi
BOSNA I HERCEGOVINA Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Ševala Korajčević Fond za zaštitu okoliša Republike Srpske Velena Komlenić Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu Senka Barudanović Federalni meteorološki zavod Esena Kupusović Martin Tais Federalno ministarstvo okoliša i turizma Goran Krstović Mehmed Cero Vlada distrikta Brčko Suada Ćatović Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
40
Nada Mlinar Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Ozren Laganin
HRVATSKA Agencija za zaštitu okoliša Anica Juren Bernarda Rožman Biserka Mladinić Dalia Mejaški Dejana Ribar Pope Dunja Pofuk Đurđica Požgaj Gordana Kolačko Goran Graovac Hana Mesić Ines Katić Jasna Kufrin Mario Čulek Melita Došen Mira Zovko Rene Vukelić Željko Crnojević
BIVŠA JUGOSLOVENSKA REPUBLIKA MAKEDONIJA Makedonska akademija znanosti i umjetnosti Nataša Markovska Makedonsko ekološko društvo (nevladina organizacija) Robertina Brajanoska Makedonski informativni centar za okoliš, Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja Aleksandra Nestorovska Krsteska Aneta Stefanovska Arminda Rušiti Azemina Šakiri Katerina Nikolovska Ljupka Dimovska Zajkov Margareta Cvetkovska Marijonka Vilarova Risto Jordanovski Svetlana Gjorgjeva Ured za okoliš Aleksandar Nastov Saško Jordanov Institut za javno zdravlje Dragan Gjorgjev SARIS d.o.o. Zoran Veličkov Državni zavod za statistiku Suzana Stojanovska Violeta Panovska
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
KOSOVO* Hidrometeorološki institut Ljatafete Ljatifi Zećir Imeri Agencija za zaštitu okoliša Kosova Adriana Pllana Afrim Beriša Ajet Mahmuti Fadilj Bajraktari Iliriana Orana Merita Mehmeti Mimoza Hyseni Ćenan Mađuni Rifat Morina Rizah Hajdari Sabit Restelica Sami Behrami Tafe Veselai Vljora Spanca Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja Ljumnije Rama Nurtene Hasolli Ministarstvo trgovine i industrije Ramadan Bužalja Visar Bajraktari Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja Fatilje Buza Fidaim Sahiti Gani Beriša Visare Hođa
CRNA GORA Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore Aleksandar Božović Bosiljka Milošević Dragan Asanović Gordana Đukanović Irena Tadić Ivana Bulatović Jelena Pejović Lidija Ščepanović Marija Pulević Milena Bataković Milica Vukčević Tatjana Đoković Vesna Novaković Vesna Vlahović Vladan Božović Hidrometeorološki zavod Crne Gore Darko Novaković Zavod za zaštitu prirode Gordana Kasom Kancelarija za održivi razvoj, Vlada Crne Gore Bosiljka Vuković
Ministarstvo ekonomije Anton Ljucović Vuko Dabović Zavod za statistiku Crne Gore Nataša Vučković
SRBIJA Agencija za zaštitu životne sredine Dejan Lekić Dragana Vidojević Elizabeta Radulović Ljiljana Đorđević Maja Krunić Lazić Milenko Jovanović Milorad Jovičić Nada Misajlovski Nebojša Redžić Nebojša Veljković Nikola Pajčin Slaviša Popović Tihomir Popović Zavod za statistiku Republike Srbije Milijana Ceranić
OSTALI Europska agencija za okoliš Adriana Gheorge Gordon McInnes Milan Chrenko Roberta Pignatelli Stojan Blagoev Agencija za okoliš Austrije Violeta Philippitsch Konzultantska kuća Milieu Tony Zamparutti Regionlani centar za životnu sredinu, Nacionalna kancelarija Crna Gora Mira Vasiljević Srna Sudar ZOI mreža za okoliš Aleksandra Šiljić Carolyne Daniel Emmanuelle Bournay Florian Krautzer Jasmina Bogdanović Otto Simonett Yann Demont
41
REFERENCE Institucije Albanija, Zavod za statistiku (INSTAT), 2011.; http://www.instat.gov.al/ Albanija, Ministarstvo javnih radova i prometa, 2011.; http://www.mppt.gov.al/ Albanija, Ministarstvo okoliša, šuma i vodoprivrede, 2011.; http://www.moe.gov.al/en/ Bosna i Hercegovina, Agencija za statistiku, 2011.; http://www.bhas.ba/ Bosna i Hercegovina, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, 2011.; http://www.fmoit.gov.ba/# Kosovo, Agencija za zaštitu okoliša Kosova, 2011.; http://www.ammk-rks.net/?page=2,1 Kosovo, Zavod za statistiku Kosova, 2011.; http://esk.rks-gov.net/eng/ Makedonija, Državni zavod za statistiku, 2011.; http://www.stat.gov.mk/Default_en.aspx Makedonija, Makedonski informativni centar za okoliš, Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja, 2011.; http://www.moepp.gov.mk/default-en.asp Makedonija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, 2011.; http://www.mzsv.gov.mk/ Srbija, Agencija za zaštitu životne sredine, 2011.; http://www.sepa.gov.rs/ Srbija, Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede, 2011.; http://www.mpt.gov.rs/ Srbija, Zavod za statistiku Republike Srbije, 2011.; http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/ Hrvatska, Agencija za zaštitu okoliša, 2011.; http://www.azo.hr/EnglishNoviDizajn Hrvatska, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, 2011.; http://www.mps.hr/ Hrvatska, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2011.; http://www.dzs.hr/default_e.htm Crna Gora, Agencija za zaštitu životne sredine, 2011; h http://www.epa.org.me/index.php/en Crna Gora, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, 2011.; http://www.mpr.gov.me/en/ministry Crna Gora, Zavod za statistiku Republike Crne Gore, 2011; http://www.monstat.org/eng/index.php
42
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
Projekti Projekti na temu pokazatelja, 2006.–2010.: •
„Pomoć Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori u primjeni Osnovnog skupa pokazatelja ЕЕА i sustava izvještavanja kao doprinos beogradskom izvješću o četvrtoj paneuropskoj ocjeni stanja okoliša iz 2007. godine.“ (2006.-2007.)
•
„Izrada 12 informativnih listova za regionalni Osnovni skup pokazatelja zemalja zapadnog Balkana.“ (2007.)
•
„Razvoj sustava redovitog izvještavanja o stanju okoliša u skladu s Osnovnim skupom pokazatelja ЕЕА u zamljama zapadnog Balkana.“ (2008.)
•
„Podrška razvoju Osnovnog skupa pokazatelja ЕЕА radi uključivanja u SOER izvještavanje – fokus na podatke iz zamalja zapadnog Balkana.“ (2010.)
Izvješća Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2005.-.2008., Agencija za zaštitu okoliša, 2012. http://www.azo.hr/Publikacije24 Environmental indicators: Typology and overview; EEA, 1999. http://www.eea.europa.eu/publications/TEC25 EEA core set of indicators – Guide; EEA, 2005. http://www.eea.europa.eu/publications/technical_report_2005_1 Okoliš u Europi – Stanje i izgledi, ЕЕА, 2010.; http://www.eea.europa.eu/soer/synthesis/translations/europsko-izvjesce-o-okolisu-2014 Enlargement Strategy and Progress Reports, 2010; http://ec.europa.eu/enlargement/press_corner/key-documents/reports_nov_2010_en.htm European Commission Enlargement, 2011; http://ec.europa.eu/enlargement/candidate-countries/index_en.htm Izvještaj o stanju okoliša u Republici Makedoniji, Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja, 2010.; (na makedonskom jeziku) http://www.moepp.gov.mk/default-mk.asp?ItemID=84F1C8FBC7AC644E9546F523C7B81FBC Cookbook for State of the Environment Reporting on the Internet, GRIDA/Arendal, 1998.; http://www.grida.no/publications/list/3181.aspx Kosovo*, KEPA, 2008. Kosovo State of Environment Report, 2006-2007; http://www.ammk-rks.net/?page=2,25 Izvještaj o stanju životne sredine u Crnoj Gori za 2010., Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore, 2010.; http://www.epa.org.me/index.php/me/sektor-za-monitoring-analizu-i-izvjetavanje Izvještaj o stanju životne sredine u Republici Srbiji, Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije, 2010.; http://www.sepa.gov.rs/download/Izvestaj_o_stanju_zivotne_sredine_za_2010_godinu.pdf
43
KRATICE CARDS – Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation Programme (Program pomoći Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju) CSI – Core Set of Indicators (Osnovni skup pokazatelja ЕЕА) DPSIR framework: Driving forces – Pressures – State – Impact – Responses (sustav ocjene EEА – PPSUR okvir: Pokretačke sile – Pritisci – Stanje – Utjecaj – Reakcije) ЕЕА – European Environment Agency (Europska agencija za okoliš) EIONET – European Environment Information and Observation Network (Mreža za informiranje i promatranje okoliša) IPA – Instrument for Pre-Accession Assistance (Instrument pretpristupne pomoći) IUCN – International Union for Conservation of Nature (Međunarodna zajednica za očuvanje prirode) OECD – Organisation for Economic Co-operation and Development (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) PHARE – Poland and Hungary: Assistance for Reconstructing their Economies Programme (Poljska i Mađarska: Program pomoći za ekonomsko restrukturiranje ovih dviju država) REBIS – Regional Balkans Transport Infrastructure Study (Studija regionalne prometne infrastrukture) SEIS – Shared Environmental Information System (Zajednički informativni sustav o okolišu) SOER – State of Environment Report (Izvješće o stanju okoliša) UNEP – United Nations Environment Programme (Program Ujedinjenih naroda za okoliš) WCMC – World Conservation Monitoring Centre (Centar za monitoring svjetskog očuvanja) WEI – Water Exploitation Index (Indeks eksploatacije vode)
44
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
45
46
Osnovni skup pokazatelja stanja okoliša zapadnog Balkana
47