136 - 1.5. Matematička pismenost i mozak
Zaključci Iako je neuronauka matematike tek u povoju, oblast je načinila velike po make u protekloj deceniji. Naučnici su počeli da otkrivaju relevantne biološke obrasce poput veze između broja i prostora i povezuju ih sa rapidno širećim poljem genetike. Istraživači tek počinju da analiziraju efekte matematičke obuke na mozak, što zahteva dinamičnu razvojnu perspektivu tako da se mo gu mapirati različiti razvojni putevi. Poput pismenosti, razumevanje pozadin skih matematičkih razvojnih puteva iz biološke perspektive omogućiće krei ranje raznolikih modela podučavanja koji odgovaraju različitim učenicima. Trenutno se većina neuronaučnih istraživanja fokusira na osnovnu mate matiku, što pruža značajne implikacije za obuku iz matematike. Za razliku od napredne matematike, ovo je neupitno značajno za sve učenike, jer je reč o sposobnostim bez kojih funkcionisanje u modernom društvu ne bi bilo mo guće i koje omogućavaju praktične aktivnosti poput gledanja na sat, kuvanja ili baratanja novcem. Sa sve boljim razumevanjem uticaja matematike na mozak, rašće neuro načni doprinos ključnim pitanjima o načinima na koje treba podučavati ma tematiku. Ako se, na primer, otkrije da učenje više matematike oblikuje mo zak tako da omogućuje korisne načine razmišljanja, potvrdiće se argumenti u prilog uključivanju napredne matematike u standardni kurikulum. Ako su, sa druge strane, efekti napredne matematike ograničeni na usvajanje viših ma tematičkih veština, bilo bi korisno razmotriti da li treba ovaj nivo matematike preneti samo učenicima kojima će to biti korisno za nastavak studija. Na ovaj način neuronaučna istraživanja mogu obezbediti korisne uvide za podučava nje matematike u osnovnim školama i, još važnije, mogu oblikovati kurikulum matematike i metode nastave u srednjim školama.
Razume ti mozak: Rođenje nauke o učenju