Eko radionica OŠ Voltino – Zagreb Voditelj: Josip Rukelj, prof. vjeronauka 1. veljače 2002.
SVIJET U OPASNOSTI – VOLTINO U OPASNOSTI
Moto radionice: Opasno je otpad, korisno je otpad ??? Misao vodilja:
Svrha radionice:
Ciljevi radionice:
I reče Bog: "Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci – svoj zemlji – i svim gmizavcima što puze po zemlji!" Post 1, 26
Vidjeti i snimiti situaciju, da bi se moglo početi ispravno djelovati. (Svaka prava akcija počiva na dobro pripremljenoj analizi situacije.) Prošetati se naseljem Voltino i snimiti fotografije koje pokazuje kakav odnos imaju stanovnici prema svom okolišu, posebno prema zbrinjavanju otpada. Uz foto materijal stvarati novi govor ekologije (novi govor vjere) koji će biti zabilježen u obliku eko misli i izreka.
1. Senzibilizirati učenike na temu eko-radionice, da je svijet u opasnosti od lošeg zbrinjavanja otpada (osnovni podaci, statistički podaci i dr.), a time i naše naselje (Makro svijet – mikro svijet). 2. Upoznati se s biblijskim tekstom koji čovjeka poziva na brigu o stvorenom svijetu (misao vodilja). 3. Pripremiti učenike na obilazak naselja Voltino, posebno ih motivirati na neke motive koje će snimiti fotoaparatom, zatim izvjestitelje koji će opisati stanje i dati prijedloge za rješavanje loše odlaganog otpada ili dobro zbrinutog otpada. 4. Izrada plakata s fotografijama i raznim eko mislima i izrekama stvorenim uvidom u konkretnu situaciju naselja. 5. Prijedlozi za izradu web stranice (OŠ Voltino) s materijalima koji su skupljeni u eko-radionici (mogućnost povezivanja s materijalima drugih eko-radionica). 6. Pokušati odgovoriti na pitanje: što znači ispravno shvatiti biblijsku misao "…da bude gospodar…"? Zagreb, 17. siječnja 2002. OKVIRNI PLAN RADIONICE Josip Rukelj
2 nedjelja, 29. travanj 2012 FAZA:
SADRŽAJ I ODVIJANJE
MEDIJI KOMUNICI RANJA, OBLICI RADA, METODIČ KI POSTUPCI
1.
MOTIVACIJA
15 minuta
Ime naše radionice je SVIJET U OPASNOSTI – VOLTINO U OPASNOSTI. Kada se kaže svijet, na što vas podsjeća ova riječ?
asocijacija
Kada se kaže opasnost na što prvo mislite? Čovjek je dobio mogućnost da živi na zemlji, koju je dobio na dar od Boga. Mnogi su se pitali kako se to dogodilo? Sveto pismo ili Biblija nas o tome izvještava na već poznati način. 2.
ČITANJE TEKSTA Post 1. U početku stvori Bog nebo i zemlju. 2 Zemlja bijaše pusta i prazna; tama se prostirala nad bezdanom i Duh Božji lebdio je nad vodama. 3 I reče Bog: "Neka bude svjetlost!" I bi svjetlost. 4 I vidje Bog da je svjetlost dobra; i rastavi Bog svjetlost od tame. 5 Svjetlost prozva Bog dan, a tamu prozva noć. Tako bude večer, pa jutro - dan prvi. 6 I reče Bog: "Neka bude svod posred voda da dijeli vode od voda!" I bi tako. Bog načini svod i vode pod svodom odijeli od voda nad svodom. 8 A svod prozva 7 Bog nebo. Tako bude večer, pa jutro - dan drugi. 9 I reče Bog: "Vode pod nebom neka se skupe na jedno mjesto i neka se pokaže kopno!" I bi tako. 10 Kopno prozva Bog zemlja, a skupljene vode mora. I vidje Bog da je dobro. 11 I reče Bog: "Neka proklija zemlja zelenilom - travom sjemenitom, stablima plodonosnim, koja, svako prema svojoj vrsti, na zemlji donose plod što u sebi nosi svoje sjeme. I bi tako. 12 I nikne iz zemlje zelena trava što se sjemeni, svaka prema svojoj vrsti, i stabla koja rode plodovima što u sebi nose svoje sjeme, svako prema svojoj vrsti. I vidje Bog da je dobro. 13 Tako bude večer, pa jutro dan treći. 14 I reče Bog: "Neka budu svjetlila na svodu nebeskom da luče dan od noći, da budu znaci blagdanima, danima i godinama, 15 i neka svijetle na svodu nebeskom i rasvjetljuju zemlju!" I bi tako. 16 I načini Bog dva velika svjetlila - veće da vlada danom, manje da vlada noću - i zvijezde. 17 I Bog ih postavi na svod nebeski da rasvjetljuju zemlju, 18 da vladaju danom i noću i da rastavljaju svjetlost od tame. I vidje Bog da je dobro. 19 Tako bude večer, pa jutro - dan četvrti. 20 I reče Bog: "Nek' povrvi vodom vreva živih stvorova, i ptice nek' polete nad zemljom, svodom nebeskim!" I bi tako. 21 Stvori Bog morske grdosije i svakovrsne žive stvorove što mile i vrve vodom i ptice krilate svake vrste. I vidje Bog da je dobro. 22 I blagoslovi ih govoreći: "Plodite se i množite i napunite vode morske! I ptice neka se namnože na zemlji!" 23 Tako bude večer, pa jutro - dan peti. 24 I reče Bog: "Neka zemlja izvede živa bića, svako prema svojoj vrsti: stoku, gmizavce i zvjerad svake vrste!" I bi tako. 25 I stvori Bog svakovrsnu zvjerad, stoku i gmizavce svake vrste. I vidje Bog da je dobro. 26 I reče Bog: "Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična, da bude
10 minuta
3 gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci - svoj zemlji - i svim gmizavcima što puze po zemlji!" 27 Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih. 28 I blagoslovi ih Bog i reče im: "Plodite se, i množite, i napunite zemlju, i sebi je podložite! Vladajte ribama u moru i pticama u zraku i svim živim stvorovima što puze po zemlji!" 29 I doda Bog: "Evo, dajem vam sve bilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu! 30 A zvijerima na zemlji i pticama u zraku i gmizavcima što puze po zemlji u kojima je dah života - neka je za hranu sve zeleno bilje!" I bi tako. 31 I vidje Bog sve što je učinio, i bijaše veoma dobro. Tako bude večer, pa jutro - dan šesti.
3.
ANALIZA (INTERPRETACIJA) BIBLIJSKOG TEKSTA
60 minuta
Što vam se svidjelo u biblijskom tekstu? Koji dio bi izdovoljili kao najvažniji, za našu temu o kojoj ćemo razgovarati? 26 I reče Bog: "Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci - svoj zemlji - i svim gmizavcima što puze po zemlji!" 27 Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih. Koju dio smatrate posebno važnim u ovom odlomku?
Napisati na papir
Kako bi još drugačije rekli gospodariti? upravljati, brinuti se, ekološki misliti i djelovati, biti odgovoran za stvoreni svijet i posebno Zemlju, odgovornost za okoliš i dr. Gospodariti ne znači…
dovršiti rečenice
Gospodariti znači… (zapisati rečenice i pokušati ih iskoristiti na plakatu ili kao eko misli, tj. novi govor vjere?) 4.
PRIPREMA (UVOD) U PRAKTIČAN RAD Stvoriti deset zapovijedi za čuvanje Zemlje, imajući pred očima biblijski tekst, Deset zapovijedi Božjih, skupljanje otpada, očuvanje Zemlje, ekologiju i dr. DESET BOŽJIH ZAPOVIJEDI 1. Ja sam Gospodin Bog tvoj: nemaj drugih bogova uz mene. 2. Ne izusti imena Gospodina Boga svoga uzalud. 3. Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji. 4. Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji. 5. Ne ubij. 6. Ne sagriješi bludno. 7. Ne ukradi. 8. Ne reci lažna svjedočanstva. 9. Ne poželi tuđega ženidbenog druga. 10. Ne poželi nikakve tuđe stvari. 1. Imaš samo jednu Zemlju, koju si dobio na poklon, i "gospodari" s njom tako da je očuvaš za druge generacije. 2. Poštuj Zemlju tako da je još bolje upoznaš i očuvaš. 3. Spomeni se da je to tvoja Zemlja (i tvoje naselje) na kojoj živiš i da nema drugog mjesta gdje bi mogao živjeti. 4. Poštuj Stvoritelja, jer tako poštuješ Zemlju i samoga sebe. 5. Ne ubijaj svoju Zemlju zagađivanjem i nemarnim odnosom prema njoj. 6. Čuvaj zdravlje Zemlje jer ćeš tako očuvati zdravlje sviju nas.
Primjeri
4 7. Ne kradi ili ne uzimaj od prirode (Zemlje) više nego što ti je potrebno. 8. Spoznaj pravu istinu o Zemlji i ne pravi se da je sve u redu te da ne možeš nešto učiniti. 9. Ne poželi drugu Zemlju, jer je ne možeš dobiti. 10. Ne želi tuđe more, ravnice i šume već voli, cijeni i čuvaj ono što ti je Stvoritelj dao. Kako ljudi gospodare svijetom? Kako ljudi u Voltinom gospodare ili upravljaju? Kakav odnos imaju prema Voltinom, kao naselju? Držimo li se Deset pravila / zapovijedi za život na Zemlji? Na kojim bi mjestima u naselju Voltino, mogli imati još bolji odnos prema otpadu? GDJE SE U VOLTINOM KRŠE ZAPOVIJEDI ILI PRAVILA?
OSNOVNE INFORMACIJE O OTPADU U SVIJETU, GRADU ZAGREBU Podaci o otpadu, koliko ga ima na dan, mjesečno, godišnje? Zašto imamo takav odnos prema otpadu, kad nas on guši? Kakav je naš odnos prema Zemlji, koju ćemo ugušiti u otpadu? KAKO DO 30% MANJE OTPADA ? Mnoge novinske izdavačke kuće za tiskanje dnevne naklade utroše preko 20 tona papira. Kada bi se poštivao princip odgovornosti u radu tvrtke, novinske izdavačke kuće bile bi najodgovornije za (ne)prikupljanje novinskog papira (njihove "ambalaže"). Pozvane su da napokon nešto naprave. Prijedlog novinskim izdavačkim kućama za poticanje sakupljanja papira. Što možemo mi učiniti? Kako se skuplja papir u našem naselju? Ima li dovoljno spremnika za stari papir i prazne li se na vrijeme? JUCER JE POSJEĆENO 35,5 STABALA DA BI SE TISKALA NAKLADA SAMO JEDNOG DNEVNOG LISTA. DANAS TAKODJER TOLIKO. A SUTRA ? Ako bismo sakupljali stari papir, na recikliranom papiru današnje naklade moglo bi se tiskati sutrašnje izdanje. Tako smanjujemo volumen smeća, štedimo energiju i čuvamo šume. Za proizvodnju jedne tone papira potrebna su dva stabla, 240 000 litara vode i 4700 kWh el. energije, a za jednu tonu recikliranog papira nije potrebno niti jedno stablo,
20 – 30 minuta
5 nego samo 180 litara vode i 2750 kWh el. energije.* To je samo jedan primjer kako možemo zaštiti svoje naselje od otpada, a ujedno i pomoći da se ne uništavaju šume. Skupljati se još mogu: – nepovratna PET ambalaža –
limenke (to je ono kaj oni rabe)
–
baterije
– staklo (boce) Mogli bismo izaći u Voltino i vidjeti kamo i kako stanovnici našeg naselja odlažu kućni otpad te imaju li naviku razvrstavanja otpada u označene spremnike. Pri tome ćemo zatečeno stanje i snimiti. Pripremiti učenike na obilazak naselja Voltino. Posebno im skrenuti pozornost (motivirati ih) na određene motive koje će snimiti fotoaparatom, te izabrati izvjestitelje koji će opisati stanje i dati prijedloge za rješavanje loše odlaganog (odloženog) otpada ili dobro zbrinutog otpada. Tko će snimati? Tko će zapisivati glavna zapažanja i mjesta gdje se otpad dobro ili loše prikuplja, koliko ima mjesta za odlaganje i druge zanimljivosti.
5.
PRAKTIČNI RAD NA TERENU
60 – 90 minuta
OBILAZAK NASELJA SNIMANJE FOTOGRAFIJA PRIKUPLJANJE INFORMACIJA (ZAPISIVANJE) RAZGOVOR O PRIJEDLOZIMA ZA RJEŠAVANJE Koliko nam je naselje čisto i ekološki zbrinuto? 6.
IZRADA PLAKATA S FOTOGRAFIJAMA I RAZNIM EKO MISLIMA I IZREKAMA STVORENIM UVIDOM U KONKRETNU SITUACIJU NASELJA. Izdvojiti glavne misli i tekstove koji su nastali na Radionici i predložiti za objavljivanje (u pisanom ili elektroničkom obliku).
60 minuta
Izreke učenika koje su nastale u radionici. 1. Ja sam tvoja Zemlja i nemaš druge zemlje osim mene. 2. Čuvaj prirodu i ne zagađuj je. 3. Ne zagađuj vodu i zrak. 4. Ne ponašaj se da si "gospodar" nego zaštitnik Zemlje. 5. Nije dovoljno samo govoriti o očuvanju prirode već se i toga pridržavati. 6. Čovjek ima samo jednu Zemlju i ne treba je uništavati. 7. Spomeni se da svetkuješ Dan planete Zemlje. 8. Poštuj prirodu da ti bude dobro na Zemlji i da dugo živiš. 9. Ne ubijaj životinje. 10. Priroda nam je poklonila sebe, a mi njoj pomognimo da opstane. 11. Ako uništavaš prirodu uništavaš svoj i tuđi život. 12. Bog je stvorio prirodu i darovao je čovjeku da je koristi, a ne da bude njen vlasnik. 13. Ne beri cvijeće jer si ukrao dio Zemlje. 14. Ne kradi od prirode ono što ti ne pripada. 15. Ne laži, da ne zagađuješ prirodu već priznaj i prestani zagađivati, jer ona neće još dugo izdržati. 16. Ne poželi što pripada prirodi. 17. Ne poželi zavladati prirodom, nego živi u skladu s prirodom.
6
Eko radionica OŠ Voltino – Zagreb Voditelj: Josip Rukelj, prof. vjeronauka 31. siječnja 2002.
VODA I BIBLIJA
Moto radionice: Voda Božji znak (života na Zemlji, ali i u Svemiru) Misao vodilja: "Duh Božji je lebdio nad vodama" (Post 1,2). Kao što Duh Božji stvara život na Zemlji (pramasi, pramateriji) tako voda kao znak oživljavanja i Novoga života. Jedan od najjačih simbola koji se pojavljuje oko 100 puta u Bibliji.
Svrha radionice:
Ciljevi radionice:
Otkrivati i produbljivati značenje vode u biblijskoj Objavi i otkrivati poruke od posebnog značenja za ekologiju (svijest čovjeka da se brine za stvoreni svijet, a ne samo da ga uništava svojim nemarnim i pohlepnim odnosom). 1. Senzibilizirati učenike na temu eko-radionice: općenito značenjem i važnošću vode za nastanak i održavanje života i povezivati s biblijskim događajima koji govore o tom elementu (stvaranje, Noa, Crveno more, Jordan, voda u pustinji, voda za pranje i čišćenje, voda za piće, voda za krštenje, oblak na Sinaju, Galilejsko jezero, Mrtvo more, Nil i dr.) 2. Evocirati učenike na neke biblijske događaje/tekstove u kojima se pojavljuje voda (more, rijeka, potok, kiša, oblak i dr.). 3. Upoznati učenike s nekim biblijskim tekstovima u kojima se spominje voda (misao vodilja). 4. Pripremiti učenike na istraživački rad: pronalaziti tekstove koji govore o vodi, otkrivati značenje (prisutnosti vode) za biblijske događaje i povezivanje s ekološkim razmišljanjem. 5. Potaknuti učenike na izradu plakata s fotografijama, učeničkim radovima, biblijskim citatima i komentarima na temu: Voda i Biblija (stvaralačko izražavanje: usmeno, pismeno, likovno) i stvaranje nove spoznaje o značenju vode za ljudski život (spasenje, novi život) i novoga govora vjere. 6. Uvoditi učenike u računalno pretraživanje Biblije i pronalaženje nekih zanimljivih događaja koji su povezani s vodom i njezinim značenjem.
Zagreb, 24. siječnja 2003. OKVIRNI PLAN RADIONICE Josip Rukelj
2 FAZA:
MEDIJI
SADRŽAJ I ODVIJANJE
KOMUNICIRANJA, OBLICI RADA, METODIČKI POSTUPCI
1. a)
15 minuta
MOTIVACIJA slušanje zvukova vode: slapovi, rijeka, kiša i dr.
CD: The Sound of Nature
gledanje simboličkih fotografija:
asocijacija:
iznošenje dojmova o fotografijama i zvukovima b)
Općenito o vodi i njezinom značenju:
Vidi Prilog 1
Važnost vode za održavanje života, za njegovo bujanje i puninu izuzetno je velika. Što više, život kakav poznajemo na Zemlji bez vode je nemoguć. Znanstvenici su mišljenja da je život nastao u vodi. Naravno ovo je samo hipoteza i teško ju je dokazati, ali i obezvrijediti. Međutim, život kao pojava i stvarnost usko je povezana s vodom. Stoga je čovjek od svojih početka imao poseban odnos prema vodi. Tako su antički filozofi imenovali vodu jednim od četiri prapočela. U raznim kulturama, civilizacijama, religijama voda je tijekom povijesti imala i religiozno-obredno značenje. Ima ga i danas. Vodena masa prekriva čak 71% površine našega planeta. Međutim i uz tu činjenicu danas se sve više osjeća nedostatak kvalitetne, pitke vode. Posebno to dolazi do izražaja u nekim dijelovima Zemlje. A u idućim desetljećima i stoljećima to će možda biti i žarište sukoba između pojedinih država. Razlog tome treba tražiti u činjenici da je samo mali dio vodene mase na Zemlji prikladan za piće, te u neprestanom onečišćavanju tih voda od strane čovjeka. Stoga je nužno vodu štititi i čuvati. Čak i zakonskim odredbama. Međutim, nije samo pitka voda u opasnosti. Oceani i mora također su ugroženi od raznih onečišćivača. Svuda gdje dopire naša, današnja civilizacija dolazi do onečišćenja. Čak i duboka podmorja nisu pošteđena te pošasti naše civilizacije. Stoga nije ni čudno da su se i vlade svih država osjetile ponukanim progovoriti u zaštitu okoliša, a posebno voda.
rezervoari vode Oceani i mora Polarne kape i ledenjaci Voda temeljnica Rijeke i jezera Atmosfera
postotak od ukupne količine 97,96%
dubina (debljina) sloja 2685 metara
1,64%
45 metara
0,36% 0,04% 0,001%
10 metara 1 metar 0,03 metra
3 Vode na Zemlji dijelimo na morske i kopnene. U morske spadaju oceani i mora, a u kopnene rijeke, jezera, podzemne vode, te vode u obliku leda i snijega. Sam raspored i razdioba vodene mase na našoj Zemlji vrlo je zanimljiv. Površina našega planeta velikim dijelom pokrivena je vodenom masom. Tako vodene mase čine 70,8% ukupne površine naše zemlje, a kopneni dio iznosi samo 29,7%, odnosno 1,32 milijarde km3 . Slatka voda tvori vrlo maleni dio vodene mase na našem planetu i to u ovim oblicima: ledenjaci i snijeg na polovima čini 2,14% ili 29,1 milijarde km3 ukupne količine vode, voda u atmosferi čini 0,001%, odnosno 0,0136 milijardi km3 , površinska voda tvori 0,017%, odnosno 0,23 milijarde km3 i na kraju voda temeljnica 0,625% odnosno 8,2 milijarde km3 .
Kopnene vode: Kopnene vode možemo razlikovati bilo po agregatnom stanju (tekuće, kruto, plinovito) ili po mjestu gdje se nalazi (podzemne i površinske vode) ili pak na tekućice, odnosno stajaćice. Važnost kopnenih voda za održavanje života na zemlji, a posebno čovjeka je izuzetno velika.
STAJAĆE VODE: Stajaće vode na kopnu možemo podijeliti na : LOKVE (plitke udubine ispunjene vodom i redovito u sušnom razdoblju presuše); MOČVARE (osobitosti močvare su u niskom pH, niskoj koncentraciji soli i obilju dentritusa); BARE (ovu vrstu kopnenih voda karakteriziraju plitkost vodene mase, razvijenost vodenog bilja jer sunčane zrake probijaju do dna); JEZERA (kod jezera mogu se u pravilu razlikovati dva sloja vode, gornji koji je osvijetljen – eufotički – pa je to i produktivni dio jezera – trofogeni; donji ili dublji sloj je neosvijetljen – afotički – te je on neproduktivan – trofolitički).
TEKUĆICE ILI TEKUĆE VODE Tekućice ili tekuće vode također spadaju u kopnene vode. Dijele se na : IZVORE, POTOKE (to je vrsta tekućica koje imaju do 5 metara širina korita), RIJEKE (ovo su tekućice čije korito ima širinu veću od 5 metara). Treba na ovom mjestu spomenuti i boćate vode, koje su karakteristične po velikom kolebanju temperature i slanosti. Nalaze se u području ušća rijeka u more. To specifično životno područje nastavaju ribe: iverak (Pleuronectes flesus luscus), cipal (Mugil i Liza), lubin (Dicentrarchus labrax), jegulja (Anguilla).
2.
UVOD U ISTRAŽIVAČKI RAD
a)
KRATKI UVOD U BIBLIJU (vrijeme nastanka, okolnosti, nadahnutost, podjela, glavne teme) Vrijeme nastanka Biblije Glede vremenskog raspona u koji treba staviti postanak i rođenje ove zbirke, možemo reći: Biblija nastala između 2000 godina prije Krista do 100 godina po Kristu, tj. između Abrahamova i Kristova vremena. Valja naglasiti da definitivni oblik prvih knjiga trebalo bi ipak pomaknuti bliže nama, od godine 600 prije Krista na niže. Različite knjige Biblije napisali različiti autori ali uvijek tako da je svoj neotuđiv udio u tom odigrala i zajednica u kojoj i za koju su pisane. Zato je pitanje autorstva pojedinih knjiga Svetog pisma uvijek dosta složeno. Biblija je, prema tome, u isto vrijeme plod pojedinih pisaca, povjesničara, pjesnika, proroka, ali također i knjiga naroda. Po uvjerenju samog naroda koji ju je kao najdraže blago čuvao, Bibliji je suautor sâm Bog,
45 minuta
CD Biblija 3 (Pomoć)
4
ona je također Božja knjiga, Božja riječ, Božja poruka. Biblija je inspirirana, bogoduhna Crkva smatra Bibliju Božjom knjigom, Božjom porukom, Božjom riječju. Biblija je napisana pod izuzetnim Božjim zahvatom, snagom Božjega Duha ,,koji je govorio po prorocima". Taj se Božji zahvat naziva inspiracija ili nadahnuće. Najljepši stavak o tom čitamo u samom Svetom pismu, u drugoj poslanici Timoteju (3,16): ,,Sve je Pismo bogoduhno", to jest Duhom Božjim nadahnuto. Cijela se zbirka svetih knjiga, Biblija, dijeli se u dva glavna dijela: Stari i Novi zavjet. Biblija je vrlo zanimljivo književno djelo. Ona je zanimljiva čak i bez obzira na njezin sveti sadržaj: i po svom postanku i po svom prenošenju, a osobito po svom književnom sadržaju. Biblija zapravo zbirka knjiga. Ona je ujedno primjer najrazličitijih književnih oblika. Ponajprije, razlikujemo u Bibliji tri glavna biblijska oblika: povijesne, mudroljubne i pjesničke te proročke knjige. Unutar te razdiobe u Bibliji nalazimo klasične primjere za pojedine književne oblike: povijesti, povjestice, poslovice, aforizme, psalme - tako tipične za biblijsko pjesništvo - proročanstva. Spomenimo još tzv. evanđeoske parabole ili prispodobe, koje se pod književnim vidom mogu smatrati Isusov doprinos svjetskoj književnosti.
b)
EVOCIRANJE (tema koje u Bibliji govore o vodi) u SZ: stvaranje, Potop – Noa, Jakovljev zdenac, prijelaz preko Crvenoga mora, voda u pustinji (mara), voda iz stijene u Masi i Meribi, prijelaz preko rijeke Jordan u NZ: Ivanovo krštenje na rijeci Jordan, Genezaretsko jezero, Mrtvo ili Slano more, Sredozemno more (Pavlova putovanja)
zapisati na ploču
VODA KAO BOŽJI STVOR – Kao gospodar svega, Bog dijeli vodu prema svojoj volji, držeći tako u vlasti i ljudske sudbine. Izraelci zadržavaju predodžbu stare babilonske kozmogonije: (crtež) - objasniti crtež "Gornje vode"- počivaju na nebeskom svodu, koji se zamišlja kao kruta površina (Post 1,7; Ps 148, 4; Dn 3, 60, usp. Otk 4,6). Za njih se otvaraju posebne ustave ili ventili i omogućuju im da padaju na zemlju kao kiša ili rosa što se noću spušta na zelenilo. Izvori i rijeke ne nastaju od kiše, već su odvir goleme vodne zalihe na kojoj počiva zemlja, to su "dubinske vode", bezdan (Post 7,11; Pnz 8,7; Ez 31,4). Bog koji je tako uredio vode jest gospodar voda. On ih oslobađa ili zadržava po svojoj volji, i one nad svodom i one dubinske, izazivajući tako sušu ili poplavu (Job 12,15). Bog bdije da one uredno padaju "u pravo vrijeme." Kada bi došla prekasno bila bi ugrožena sjetva, a tako i ubiranje plodova kad bi kiša prerano prestala "tri mjeseca prije žetve". U pustinjskim predjelima postoje izvori i zdenci. Ps 104 – Čudesno sažima Božje gospodarenje vodama. Bog je stvorio vode nad vodama kao i vode bezdana. On ravna mjerom njihova toka, zadržava ih da ne preplave zemlju, daje da prodru izvori i da pada kiša i tako se zemlja širi blagostanje. VODA U POVIJESTI IZRAELSKOG NARODA
Rječnik biblijske teologije, voda, str. 143-149. Biblija u stripu, br. 18, str. 14.
(papir) biblijskazemljopisna karta
Razgovor
Pohvala Bogu Stvoritelju
Ps 104 -Biblija
Nabrojite neke događaje kojih se sjećate? Voda se povezuje s pojmovima: 1.VREMENITA NAGRADA: BOŽJI BLAGOSLOV, KAZNA ILI PROKLETSTVO ZA BEZBOŽNIKE, MOĆ (Crveno more), NAGRADA ZA PRAVEDNIKA (Job i Potop). 2. VODA KOJA PROČIŠĆUJE: VODOM SE PERE I UKLANJA LJAGA, GOSTOLJUBLJE (gostu se pere noge i skida prašina s puta) SREDSTVO FIZIČKE I MORALNE ČISTOĆE, Bog PERE GREŠNIKA KOMU OPRAŠTA PRIJESTUPE (NA SVADBI U KANI GALILEJSKOJ – Isus na simbolički način navješćuje pretvarajući vodu za obredno čišćenje u vino koje je znamenje Duha ili Riječi koja pročišćava)
NOVI ZAVJET 1. ŽIVOTVORNE VODE – Krist je došao da ljudima donese životvorne vode (Iv 19,
Slika Isusova
c)
5
34), iz boka mu je potekla krv i voda, koje mogu ugasiti žeđ naroda na putu prema istinskoj Obećanoj zemlji. 2. KRSNE VODE – Ivan krštava u vodi radi obraćenja, a ne tijela nego duše, tj. savjesti. Uranjanje i izranjanje novo krštenika simbolizira Isusov ukop s Kristom i njegovo duhovno uskrsnuće.
kršenja
IGRA – otkrivati i povezivati biblijska mjesta i događaje:
Prilog 2
Pronalaziti parove koji si međusobno odgovaraju.
Razgovor
Sve ove pojmove bi mogli naći u Bibliji kao i još mnoge druge. 3.
UPOZNAVANJE S RAČUNALNIM PROGRAMOM: BIBLIJA 3
25 minuta
Program Biblija 3 ima grafičko sučelje podijeljeno na 4 dijela:
CD i računalo
1. Desni prozor s Biblijskim tekstom 2. Lijevi gornji prozor sa 4 glavne mogućnosti: Naslovi, Editor, Tražitelj, Motritelj 3. Glavni menu (izborne ponude) programa: Biblija, Najdraža, Postavke, Pomoć 4. Lijevi donji prozor: prozor brze pomoći.
BIBLIJA 3, KS, Zagreb, 2002.
Praktični rad s računalom i demonstracija rada programa.
Pretraživanje pojmova na zadane teme uz pomoć programa. 4.
PRAKTIČNI RAD PO SKUPINAMA
60 minuta
Učenici se podijele u 4 skupine (oko 4 učenika), u kojoj izaberu voditelja i zapisničara koji će voditi bilješke o njihovom radu. Zadaci za grupe: Dok jedna skupina pretražuje Bibliju na zadane pojmove koji su povezani s vodom, druge grupe traže/zamišljaju i zapisuju pojmove koji bi mogli biti vezani uz pojam vode. Zadaci za skupinu koja radi s računalom: Pronalaziti mjesta u Bibliji koja bi se mogla primijeniti na ekološke teme (čovjekov odnos prema prirodi) ili koje naglašavaju čovjek odnos prema vodi (posebnoj pitkoj vodi, morima, jezerima, potocima i dr.) ili koje naglašavaju ispravan odnos prema stvorenoj prirodi. Tom istraživanju mogu poslužiti pojmovi iz "IGRA – otkrivati i povezivati biblijska mjesta i događaje" (Prilog 2) i drugi razni pojmovi koje smo danas spominjali. Zadaci za skupine koje s pripremaju za rad s biblijskim tekstovima: Nadopuniti rečenicu: Voda je kao… Bez vode je kao… Budi/Biti kao voda… Misli/ti kao voda… Gledaj/ti kao voda… Kad bi bio voda… Napišite nekoliko ekoloških misli o vodi i razmišljaj što bi mogao naći u biblijskim tekstovima o značenju vode (vezane uz neki biblijski događaj).
Radni list izražavanje
6 RAZGOVOR O ISTRAŽIVAČKOM RADU Nakon što su učenici pronašli rečenice (događaje, likove) iz Biblije povezuju ih s razmišljanjima o EKOLOGIJI posebno ZAŠTITI VODE. Možemo se voditi nekim mislima koje možemo dovoditi u vezu s izrazima: BRINIMO SE ZA VODE, ČUVAJMO VODE, VODA JE ŽIVOT, i dr. Izdvojiti glavne misli i zaključke zajedničkog rada. Istaknuti GLAVNE EKOLOŠKE PROBLEME: poplave i suše, vode u gospodarstvu (industrija, tvornice), onečišćenje vode, kisele kiše, onečišćenje mora i dr.) 5.
Razgovor Goran Horvat i Željko Obad: Voda.
SINTEZA Izvještaji rada po grupama (što je bilo dobro, što je moglo biti još bolje). Mogućnosti da se isprave pogreške. IZRADA PLAKATA Izrada plakata uz pomoć likovnog materijala (kolaž i boje), fotografija i tekstova koje su učenici izabrali (biblijski tekstovi, tekstovi nastali u razmišljanjima učenika).
Razgovor
7 Prilog 2
Crveno more
Mojsije
Tuča i kiša
Egipatska zla
Jordan
Ivan
Mara
Gorka voda
Pranje s
Posljednja
vodom
večera
Potok Kerit
Prorok Ilija
Jafa
Sredozemno
Krstitelj Oblak
Sinaj
Genezaretsko
Petar i
jezero
Andrija
Masa i
Voda iz
Meriba
pećine
Rosa
Mana
12 izvora
70 palma
Krv i voda
Isusova smrt
Vode žive
Samarijanka
more
Eko radionica OŠ Voltino – Zagreb, Vinkovačka 1 Voditelji : JOSIP RUKELJ i JOSIP ŠTEFANAC Gost predavač: JULIJA KOŠ, voditeljica knjižnice Židovske općine u Zagrebu Vrijeme održavanja: 30. ožujka 2004., od 9 do 12 sati zdrav život: odnos prema hrani i prehrani u Bibliji / kod židova
Moto radionice:
Hrana je Božji dar čovjeku Reci mi što i kako jedeš, pa ću ti otkriti tko si i kakav si
Misao vodilja: "29I doda Bog: "Evo, dajem vam sve bilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu! 30A zvijerima na zemlji i pticama u zraku i gmizavcima što puze po zemlji u kojima je dah života - neka je za hranu sve zeleno bilje!" (Post 1, 29-30)
Poštivanje hrane je iskaz Božje ljubavi prema čovjeku i znak Božjeg stvaranja.
Svrha radionice: Problem: Danas, kada svi teže jesti "brzo" (Fastfood), hrana sve češće postaje izvor zarade za one koji je pripremaju. Istovremeno je uočljivo (s druge strane) da se gubi dostojanstvo hrane kao Božjeg dara. Jede se u svim prilikama i hrana ima više tržišnu vrijednost. Proizvodnjom nezdrave, "brze" hrane, koja treba mnoštvo obradivih površina, uništavaju se šume u Amazoni. Mnogi gladuju u svijetu, a jedan od uzroka je i nepoštivanje hrane kao dara Božjega. (Izvori) Uzroci mnogih bolesti leže u nezdravoj prehrani (su zbog nezdravog hranjenja), a mnoštvo ljudi umire zbog izgladnjelosti i neishranjenosti. Hrana se baca u velikim količinama. Možemo li osvijestiti danas te probleme suvremene civilizacije. Izraelski se narod, već u samom početku Objavom u Svetom pismu (Bibliji), posebno odredio prema ispravnom poštivanju i uzimanju hrane i time dao Bogu zahvalu za stvaranje. Molitva prije i poslije jela, daje vjerniku mogućnost da se uvijek prisjeti da je hrana dar Božji. Zauzeti ispravan stav prema hrani i prema proizvodnji i pripremanju te prema uzimanju hrane je čovjekov zadatak ako se želi ispravno odgovoriti na Božji poziv sustvaranja. Židovi su svoj odnos prema hrani definirali kroz kašrut (korijen te riječi dolazi od kašer, u aškenaskome se kaže košer, a znači obredno čist, ispravan, odgovarajući). U prenesenom značenju riječ se može odnositi i na čovjeka, načelo ili postupak, no najčešće je povezana s hranom i njezinom pripravom. 1 Hrana se čuva, priprema i uživa s osjećajem zahvalnosti i poštovanja, a jelo se ne smije uživati stojeći ili u hodu, budući da se takvo uzimanje hrane drži nedostojnim čovjeka i poštovanja što ga duguje Stvoritelju. 2 Kršćanska tradicija je hrani davala značenje kroz post i nemrs. Odricanje od hrane, post i nemrs, posebno u Korizmi i na dva blagdana: Pepelnica ili Čista srijeda i na Veliki petak. Post je odricanje od jela kao znak pokore i kajanja i priprave na blagdan. Obvezan je od 18 (14 – nemrs) od 60 godine život. Na dan posta treba uzeti samo jedan puni obrok (nemrs je odricanje od mesnih jela u Istočnoj crkvi i od vina i ulja). Danas se ponovo otkriva 1 2
Usp., Julija Koš: ALEF BET ŽIDOVSTVA, Zagreb, 1999., str. 78. Usp. Julija Koš: ALEF…, str. 88-89.
2 vrijednost posta za tjelesno i duševno zdravlje: u odricanju od hrane i užitaka (gledanje TV, pušenje i dr.). Ciljevi radionice:
1. Senzibilizirati i uvoditi učenike na temu eko-radionice: preko susreta/predavanja s Julijom Koš (voditeljica knjižnice Židovske općine u Zagrebu, objavila tridesetak kratkih tekstova o židovstvu u emisiji Duhovni zov Religijskog programa Hrvatske televizije, napisala članke o hebrejskim i jidiš tekstovima i piscima i surađuje na pripremi leksikona stranih književnosti nakladnika Školske knjige te napisala je knjigu Alef bet židovstva, Zagreb, 1999.). 2. Evocirati učenike na neke biblijske događaje/tekstove u kojima se pojavljuje hrana kao znak Božjeg stvaranja i darova koje nam Bog daje. 3. Upoznati učenike s hranom i prehranom u Židova, nekad i danas. 4. Pripremiti učenike na istraživački rad: pronalaziti tekstove koji govore o hrani, otkrivati značenje za biblijske događaje i povezivanje s ekološkim razmišljanjem. 5. Potaknuti učenike na izradu plakata s fotografijama, učeničkim radovima, biblijskim citatima i komentarima na temu: Hrana i Biblija (stvaralačko izražavanje: usmeno, pismeno, likovno) i stvaranje nove spoznaje o značenju hrane i prehrane za ljudski život i novoga govora vjere. 6. Uvoditi učenike u računalno pretraživanje Biblije i pronalaženje nekih zanimljivih događaja koji su povezani s hranom i njezinim značenjem.
Raspored: 9,00 – 10,30 sati 10,35 – 10,50 10,50 – 12,00
Predavanje i susret s Julijom KOŠ (predavanje, razgovor, demonstracija, i dr.) Odmor Samostalni istraživački rad i izrada plakata
Mediji komuniciranja: - prijenosno računalo (Notebook) i program Biblija 3 - Televizor s SCART ulazom - DVD kamera Zagreb, 22. ožujka 2004. OKVIRNI PLAN RADIONICE Josip Rukelj
3 utorak, 31. ožujka 2004. Voditelji: Josip Rukelj i Josip Štefanac Gost predavač: Julija Koš EKO RADIONICA
Šk. god. 2003/04.
ZDRAV ŽIVOT: ODNOS PREMA HRANI I PREHRANI U BIBLIJI / KOD ŽIDOVA
VRIJEME:
9,00-9,15
SADRŽAJ I ODVIJANJE:
UVODNI DIO (MOTIVACIJA) ♥ predstavljanje i upoznavanje sudionika radionice (voditelji, predavač i učenici) POZDRAV. Predstavljanje učenika i gošće gđe. Julije Koš, voditeljice knjižnice Židovske općine u Zagrebu, koja je objavila tridesetak kratkih tekstova o židovstvu u emisiji Duhovni zov Religijskog programa Hrvatske televizije, napisala članke o hebrejskim i jidiš tekstovima i piscima, surađuje na pripremi leksikona stranih književnosti nakladnika Školske knjige te je napisala knjigu Alef bet židovstva, (Zagreb, 1999.) koja me je posebno nadahnula da je pozovem u ovu našu radionicu. Našem zajedničkom radu prisustvovat će i gosp. Josip Štefanac, moj kolega i vjeroučitelj u OŠ August Šenoa, posebno u drugom dijelu kada ćemo pokušati izraziti svoja razmišljanja i stavove o našem zajedničkom radu.
♥ izložiti glavne dijelove zajedničkog rada i neke faze/etape te način rada
U prvom dijelu našeg zajedničko susreta i druženja od 9 do 10,30, tj. do odmora, gđa. Julija Koš imat će predavanje koje je pripremila posebno za ovu našu ekoradionicu. U drugom dijelu od (otprilike) 10,30 pa do 12 sati pokušat ćemo izraditi plakat koji će sadržavati neke naše dojmove i nove spoznaje koje smo dobili sudjelujući u razgovoru.
♥ pripremiti učenike za primanje sadržaja i uvoditi ih u izlaganje i demonstracijski rad (tehnički osmisliti način prezentacije)
Hrana je Božji dar čovjeku Reci mi što i kako jedeš, pa ću ti otkriti tko si i kakav si "29I doda Bog: "Evo, dajem vam sve bilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu! 30A zvijerima na zemlji i pticama u zraku i gmizavcima što puze po zemlji u kojima je dah života - neka je za hranu sve zeleno bilje!" (Post 1, 29-30)
Poštivanje hrane je iskaz Božje ljubavi prema čovjeku i znak Božjeg stvaranja.
Kašrut i košer (kašer) su izrazi koji nas podsjećaju da izraelski ili židovski narod imaju poseban odnos prema hrani, o tome i o drugim važnim pojedinostima govorit će nam naša gošća, Julija Koš. 9,15 – 10,25
PREDAVANJE JULIJE KOŠ (izlaganje/predavanje s elementima demonstracijsko-prikazivački pristup) Materijali koje je predavač donio.
MEDIJI KOMUNICIRANJA, OBLICI RADA, METODIČKI POSTUPCI:
4 10,30 – 10,45
Odmor
10,45 – 12,00
ISTRAŽIVAČKI RAD I IZRADA PLAKATA ♥ Uz pomoć video materijala izraditi zanimljive fotografije: slike i DVD kamera računalo tekstovi iz predavanja gđe. Julije Koš, biblijski tekstovi, zapažanja pisač sudionika Radionice i dr. ♥ Istaknuti misli i ideje koje su važne za razumijevanje teme.
razgovor
PRETRAŽIVANJE BIBLIJE Istaknuti posebna odnos Biblije prema hrani i uzimanju hrane, posebno kod Židova i kršćana.
Literatura: Jeruzalemska Biblija (ekumenski prijevod); Biblijski priručnik. Mala enciklopedija, KS i GZH, Zagreb, 1989., Julija Koš: Alef bet židovstva, Zagreb, 1999., Internet, Mali liturgijski leksikon, Rubert Dergen, KS, Zagreb, 1993.
5 Pasha (Izl 12, 1, 13) Jahve reče Mojsiju i Aronu u zemlji egipatskoj: 2"Ovaj mjesec neka vam bude početak mjesecima; neka vam bude prvi mjesec u godini. 3Ovo objavite svoj zajednici izraelskoj: Desetog dana ovoga mjeseca neka svatko za obitelj pribavi jedno živinče. Tako, jedno na obitelj. 4Ako je obitelj premalena da ga potroši, neka se ona priključi svome susjedu, najbližoj kući, prema broju osoba. Podijelite živinče prema tome koliko koja osoba može pojesti. 5Živinče neka bude bez mane, od jedne godine i muško. Možete izabrati bilo janje bilo kozle. 6Čuvajte ga do četrnaestoga dana ovoga mjeseca. A onda neka ga sva izraelska zajednica zakolje kad se spusti suton. 7Neka uzmu krvi i poškrope oba dovratnika i nadvratnik kuće u kojoj se bude blagovalo. 8Meso, pečeno na vatri, neka se pojede te iste noći sa beskvasnim kruhom i gorkim zeljem. 9Da ništa sirovo ili na vodi skuhano od njega niste jeli, nego na vatri pečeno: s glavom, nogama i ponutricom. 10Ništa od njega ne smijete ostaviti za sutradan: što bi god do jutra ostalo, morate na vatri spaliti. 11A ovako ga blagujte: opasanih bokova, s obućom na nogama i sa štapom u ruci. Jedite ga žurno: to je Jahvina pasha. 12Te ću, naime, noći ja proći egipatskom zemljom i pobiti sve prvorođence u zemlji egipatskoj - i čovjeka i životinju. Ja, Jahve, kaznit ću i sva egipatska božanstva. 13Krv neka označuje kuće u kojima vi budete. Gdje god spazim krv, proći ću vas; tako ćete vi izbjeći biču zatornomu kad se oborim na zemlju egipatsku."
Blagdan beskvasnih kruhova (Izl 12, 14- 20) "Taj dan neka vam bude spomen-dan. Slavite ga kao blagdan u čast Jahvi. Svetkujte ga po trajnoj uredbi od koljena do koljena. 15Sedam dana jedite beskvasan kruh. Prvoga već dana uklonite kvasac iz svojih kuća. Jer, tko bi god od prvoga do sedmoga dana jeo ukvasan kruh, taj se ima iskorijeniti između Izraelaca. 16Prvoga dana držite sveto zborovanje, a tako i sedmoga dana. Nikakva posla tih dana nemojte raditi. Jedino jelo, što kome treba, možete pripraviti. 17Držite blagdan beskvasnog kruha! Toga sam, naime, dana izveo vaše čete iz zemlje egipatske. Držite zato taj dan kao blagdan od koljena do koljena: to je vječna naredba. 18Od večeri četrnaestoga dana prvoga mjeseca pa do večeri dvadeset prvoga dana toga mjeseca jedite beskvasan kruh. 19Sedam dana ne smije biti kvasca u vašim domovima. Tko bi god jeo bilo što ukvasano, taj neka se ukloni iz izraelske zajednice, bio stranac ili domorodac. 20Ništa ukvasano ne smijete jesti: u svim svojim prebivalištima jedite nekvasan kruh." 14
Pasha (Pnz 16- 1-8) Drži mjesec Abib i slavi Pashu u čast Jahvi, Bogu svome, jer te Jahve, Bog tvoj, u mjesecu Abibu izveo noću iz Egipta. 2Kao pashu u čast Jahvi, Bogu svome, žrtvuj ovce i goveda u mjestu koje Jahve odabere da u njemu nastani ime svoje. 3Ništa ukvasano nemoj s njome jesti; nego sedam dana jedi beskvasan kruh - kruh nevoljnički - budući da si u žurbi izišao iz zemlje egipatske: da se svega svog vijeka sjećaš dana kad si izišao iz zemlje egipatske. 4Neka se sedam dana u tebe ne vidi kvasac na svemu tvome području i ništa od mesa žrtve što je zakolješ navečer prvoga dana ne smije ostati preko noći do jutra. 5 Nije ti dopušteno žrtvovati pashu u bilo kojem gradu što ti ga dadne Jahve, Bog tvoj, 6nego u mjestu koje odabere Jahve, Bog tvoj, da ondje nastani ime svoje; samo tu žrtvuj pashu u predvečerje, o zalasku sunca, jer u to si vrijeme izišao iz Egipta. 7Skuhaj je i pojedi na mjestu koje odabere Jahve, Bog tvoj. Ujutro se onda okreni i zaputi svojim šatorima. 8Šest dana jedi beskvasan kruh, a sedmoga dana neka bude svečani zbor u čast Jahvi, Bogu tvome. Posla nikakva ne radi!
Čista i nečista hrana (Pnz 12, 3-21) Ništa odvratno nemojte jesti. 4Ovo su životinje koje možete jesti: vol, ovca, koza, 5jelen, srna, srndać, kozorog, antilopa, bivol i divokoza; 6možete jesti svaku životinju koja ima razdvojene papke - nadvoje posve razdvojene - i koja preživa. 7Samo od preživača ili od životinja s razdvojenim čaporcima ne možete jesti ove : devu, arnebeta i svisca. Te, naime, iako preživaju, nemaju razdvojenih papaka; neka su za vas nečiste. 8A svinja, premda ima papke razdvojene, ne preživa: neka je za vas nečista. Njezina mesa nemojte jesti niti se njezina strva doticati. 9 A od svega što u vodi živi ovo možete jesti: što god ima ljuske i peraje, možete jesti. 10A što nema ljusaka i peraja, ne smijete jesti. To neka je za vas nečisto. 11 Svaku čistu pticu možete jesti. 12Ali ovih ne smijete jesti: orla strvinara i jastreba, 13tetrijeba, sokola bilo koje vrste; 14gavrana bilo koje vrste; 15noja, kopca, galeba ni kraguja bilo koje vrste; 16sove, jejine i labuda; 17pelikana, bijelog 3
6 strvinara i gnjurca; rode, čaplje bilo koje vrste; pupavca i šišmiša. Svi krilati kukci neka su za vas nečisti - ne smijete ih jesti. 20Sve krilato čisto možete jesti. 21 Ne smijete jesti ništa što crkne. Daj to pridošlici koji boravi u tvojim gradovima neka jede ili pak prodaj tuđincu. Jer ti si narod posvećen Jahvi, Bogu svome. Ne kuhaj kozleta u mlijeku njegove majke! 18
19
Pnz 8,8 Tâ Jahve, Bog tvoj, vodi te u dobru zemlju: zemlju potoka i vrela, dubinskih voda što izviru u dolinama i bregovima; 8zemlju pšenice i ječma, loze, smokava i šipaka, zemlju meda i maslina; 9zemlju u kojoj nećeš sirotinjski jesti kruha i gdje ti ništa neće nedostajati; zemlju gdje kamenje ima željeza i gdje ćeš iz njezinih brdina vaditi mjed. 10Do sita ćeš jesti i blagoslivljati Jahvu, Boga svoga, zbog dobre zemlje koju ti je dao.
1 Kr 5, 25 Hiram je davao Salomonu drva cedrova i čempresova koliko je htio, 25a Salomon je davao Hiramu dvadeset
tisuća kora pšenice za hranu ljudstvu, i dvadeset tisuća kora ulja od tiještenih maslina. Toliko je Salomon davao Hiramu godinu za godinom. 26Jahve je dao mudrost Salomonu, kako mu bijaše obećao; između Hirama i Salomona vladao je mir te oni sklopiše savez.
Izl 3, 8 Zato sam sišao da ga izbavim iz šaka egipatskih i odvedem ga iz te zemlje u dobru i prostranu zemlju - u zemlju kojom teče med i mlijeko…
"Prije početka blagdana, na obiteljskom stolu obvezno se nalazi lijep stolnjak s dva šabatna svijećnjaka, dvije hale (bijeli kruh u obliku pletenice) pokriven šabatnim vezivnim pokrivačem, sol, vino, čaša za kiduš (blagoslov vina) te tradicijska hrana: pileća juha, piletina, čolent odnosno šolet (grah s mesom), riba losos, kolači... Pritom, stolnjak simbolizira manu kojom je Bog u pustinji hranio Izraelićane; svjetlost svijeća simbolizira svjetlost hramskog svijećnjaka Menore; dvije pletenice kruha simboliziraju dvostruk obrok mane što ga je Bog davao petkom i iskazuju sigurnost da će potrebe za hranom biti zadovoljene i uz subotnji odmor od rada; vezeni pokrivač za kruh simbolizira rosu što je u pustinji pala po mani; stol podsjeća na Božje upozorenje Adamu da će jesti kruh u znoju svoga lica a vino simbolizira poštovanje i radost. U novije vrijeme na stolu. U novije vrijeme na stolu se nađe i mnogo više povrća nego je to uobičajeno u tradicijskoj kuhinji. Iako se može proslavi i drugdje, Šabat se prije svega slavi u obitelji." (Iz knjige Alef bet židovstva, autorice Julije Koš, str. 151-152.)
Eko radionica OŠ Voltino – Zagreb, Vinkovačka 1 Voditelj : JOSIP RUKELJ Vrijeme održavanja: 22. travnja 2005., od 12 do 16 sati ŠUME – ZDRAV ŽIVOT U MAKSIMIRU
Svrha radionice: Upoznati se s perivojem Maksimir kao jedinstvenim objektom parkovnog naslijeđa Zagreba i Republike Hrvatske kojeg je Haulik kreirao kao javni park građanima Zagreba na uživanje. To je u to vrijeme bio prvi takav park u Europi.
Ciljevi radionice:
1. Senzibilizirati i uvoditi učenike na temu eko-radionice: upoznati ih s poviješću nastanaka perivoj Maksimir (Jurjevac). 2. Evocirati učenike na neke pojmove, događaje i pojave koje se mogu vidjeti u parku. 3. Upoznati učenike (preko zemljovida – karte) s glavnim znamenitostima perivoja: Portal, Vratarska kućica (stražarnica), Vidikovac, Švicarska kuća Piramida (Obelisk), Ljetnikovac, Mogila, Kapelica sv. Jurja (Cirkvica), Paviljon Jeka, Ribar i Prvo do peto jezero te obilježjima Maksimira: položajem, površinom, tlom, vegetacijom i faunom. 4. Pripremiti učenike na istraživački rad. 5. Potaknuti učenike na izradu plakata s fotografijama i tekstovima.
Raspored: 12,00 – 15,00 sati 15,00 – 15,20 15,20 – 16,00
Razgledavanje perivoja Maksimir Odmor Samostalni istraživački rad i izrada plakata
Mediji komuniciranja: - prijenosno računalo (Notebook) - http://www.maksimir-javnaustanova.hr - DVD kamera i digitalni fotoaparat
Zagreb, 21. travnja 2005. Josip Rukelj
2 petak, 22. travnja 2005. Voditelji: Josip Rukelj EKO RADIONICA
Šk. god. 2004/05.
ŠUME – ZDRAV ŽIVOT U MAKSIMIRU VRIJEME:
12,00-12,15
SADRŽAJ I ODVIJANJE:
MEDIJI KOMUNICIRANJA, OBLICI RADA, METODIČKI POSTUPCI:
UVODNI DIO (MOTIVACIJA) Prostor na kojem se nalazi park Maksimir bio je višestoljetni posjed zagrebačke nadbiskupije. Kako je još od najstarijih vremena prostor od obronaka Medvednice do rijeke Save obuhvaćala gusta hrastova šuma, služio je uglavnom lovu i sječi. Ime parka Maksimir vezano je, dakako, uz ime Maksimilijana Vrhovca (Karlovac, 1752 Zagreb, 1827). Tijekom života bio je rektor Teološkog sjemeništa u Zagreb i rektor Centralnog teološkog sjemeništa u Budimpešti. Zagrebačkim biskupom postao je 1787. i na tom mjestu bio je sve do svoje smrti. Nakon što je postao biskupom, Maksimilijan Vrhovec, poznat kao veliki ljubitelj prirode, odlučio je biskupski posjed, staru, gustu šumu pretvoriti u perivoj nalik onom koji su velikaši imali uz dvorce na svojim posjedima, ali ne za velikaše nego za građane. Za taj veliki pothvat - pretvaranje šume u perivoj biskup Vrhovac imao je razrađen detaljan plan prema kojem se činilo da se radi o oblikovanju baroknog parka. Prokrčeni su mnogi dijelovi guste, gotovo neprohodne šume te je tako nastala glavna aleja i niz prosjeka a svi su vodili prema središnjem brežuljku koji je tada uređen. Tako su zasađene i uređene skupine raznog grmlja i cvijeća. Tijekom tih radova sagrađene su i gospodarske zgrade i gostionica nasuprot glavnom ulazu.(porušena 1953. god. radi proširenja Dinamova stadiona). Gradski perivoj - park Maksimir svečano je otvoren 1794. godine. Svečanom otvorenju parka je prisustvovalo mnoštvo građana i pripadnika plemstva, ali i sam utemeljitelj koji je zajedno s nazočnima obišao park. Na ulazu u perivoj bio je slavoluk na kojem je bilo ispisano i ime perivoja - Maksimir. Započet posao, zagrebački biskup bio je prisiljen prekinuti zbog optužbi da je sudjelovao u "jakobinskoj zavjeri". Za vrijeme biskupovanja Aleksandra Alagovića (1829 - 1837) nije mnogo učinjeno na daljnjem uređivanju Maksimira bez obzira što je biskup imao želju nastaviti započeto stvaranje parka - parka prirodnog stila, kako se u to doba govorilo. Nasljednik biskupa Alagovića je Juraj Haulik, zagrebački biskup od 1837, nadbiskup od 1852. i kardinal od 1856. jedan je od utemeljitelja Gospodarskog društva u Zagrebu. Pomagao je narodni pokret i zalagao se za uvođenje hrvatskog jezika u sve državne urede i ustanove. Juraj Haulik raspolagao je velikim materijalnim sredstvima i imao poseban osjećaj za prirodu, odlučio je nastaviti stvaranje i uređivanje maksimirskog perivoja i da ga preuredi u prirodnom stilu. Godina 1838. smatra se godinom početka velike izgradnje Maksimira. Planove za hortikulturna ostvarenja izradio je Michael Riedl, a za većinu građevinskih objekata bio je zadužen Franz Schücht. Punih devet godina (do 1847. godine) krčena je šuma pri čemu je uklonjeno nekoliko tisuća stabala, niveliran je teren, uređivane su livade i proplanci, građeni su putevi, mostovi, oblikovana jezera i regulirani potoci. Prirodna hrastova šuma obogaćena je dekorativnim vrstama drveća, grmlja i cvijeća, a sagrađene su i mnogi građevine i postavljene razne skulpture, a na gospodarskom dijelu parka sagrađen je niz privrednih i pomoćnih objekata. Od 1839. godine naziv parka promijenjen je u Jurjevac (Jurjaves ili Jurjeva ves) no taj naziv nikada nije zaživio među Zagrepčanima te je prvotno ime perivoju vraćeno nedugo nakon Haulikove smrti. U vrijeme Haulika izgrađeno je Prvo i Drugo maksimirsko jezero i završena izgradnja Haulikova ljetnikovca. Ispred pročelja uređen je i prostrani vrt s raznolikim vrstama cvijeća, trajnica i ukrasnim grmovima. Kod Prvog jezera sagrađen je nakon 1840 godine paviljon. Glavna ulazna vrata sagrađena su 1841. godine dok se iza njih prostirao tzv. Pješčani trg pogodan za zaustavljanje kola i kočija, a sa zapadne (lijeve) strane bila je Koliba za goste. Na tom mjestu nalazi se današnja vrtna restauracija. Švicarska kuća sagrađena je 1842. godine. Nedaleko od nje bio je veliki prostor jelenjak (zvjerinjak) i fazanerija (fazani, plemeniti kokoti, biserke, turske guske, paunovi, talijanski pilići, .....) i golubinjak. Potkraj XIX. stoljeća Maksimir je imao uzorno gospodarstvo s raznolikom poljoprivrednom proizvodnjom, među ostalima tu su bili - svilarnik, pilana, pčelarnik i staje za plemenite vrste stoke, potom mlinovi i drugi gospodarski objekti. Za vizualni dojam parka bitna je i 1843.
godina kada su sagrađeni Vidikovac i Obelisk. Tom prigodom Haulik je nabavio za vožnju Prvim jezerom i plovni objekt - lađicu jedrilicu. U razdoblju od dvije godine 1844-1845 Prvo jezero znatno je prošireno, a 1846. godine dovršeno je novo - Drugo jezero. 12,15 – 15,00
RAZGLEDAVANJE PERIVOJA MAKSIMIR Portal, Vratarska kućica (stražarnica), Vidikovac, Švicarska kuća Piramida (Obelisk), Ljetnikovac, Mogila, Kapelica sv. Jurja (Cirkvica), Paviljon Jeka, Ribar i Prvo do peto jezero. Upoznavanje s obilježjima Maksimira: položajem, površinom, tlom, vegetacijom i faunom.
15,00 – 15,20
Odmor
15,20 – 16,00
ISTRAŽIVAČKI RAD I IZRADA PLAKATA
(nastavak na SRZ)
DVD kamera digitalni fotoaparat računalo pisač razgovor
3
Eko radionica OŠ Voltino – Zagreb, Vinkovačka 1 Voditelj : JOSIP RUKELJ Vrijeme održavanja: 29. ožujka 2006., od 9 do 12 sati OVCA I VUNA U BIBLIJI
Svrha radionice: Upoznati sa značenje i važnošću ispravnog odnosa prema stvorenom svijetu, posebno razvijati ekološku svijest prema vuni koja je prirodan proizvod ovce koja već od samih početaka hrani i oblači/štiti čovjeka. Ovca ima i svoje veliko simboličko značenje u Bibliji, svetoj knjizi Židova (Stari zavjet) i kršćana (Stari i Novi zavjet). Ovca je posrednik između Boga i ljudi, kao žrtva, ali i kao simbol bogatstva i blagostanja te i sam Isus ljude uspoređuje s ovcama koje on kao Dobri pastir traži i štiti. Vuna je znak Božje zaštite, njezina mekoća je znak ugode koju čovjek može zadobiti ispravnim odnosom prema Bogu i bližnjemu. Bjelina koju vuna posjeduje znak je čistoće postupaka i ispravnog ponašanja. Ciljevi radionice:
1. Senzibilizirati i uvoditi učenike na temu eko-radionice: upoznati ih s nekim biblijskim mjestima u kojima se spominje ovca i vuna. 2. Evocirati učenike na neke pojmove, događaje i pojave koje su povezane s ovcom i vunom i odrediti značenje za život biblijskih likova/osoba. 3. Upoznati učenike (preko zemljovida, biblijskih i drugih tekstova te uz pomoć fotografija, crteža i DVD materijala) s nekim osobama i događajima koji su obilježili biblijsku povijest, a gdje se posebno spominju ovca i vuna. 4. Pripremiti učenike na istraživački rad. 5. Potaknuti učenike na izradu plakata s fotografijama i tekstovima.
Mediji komuniciranja: biblijski tekstovi, fotografije, glazba, DVD, pribor za crtanje , bojanje i slikanje i Internet (http://www.wga.hu/), Biblijski leksikon i dr.
Zagreb, 20. ožujka 2006. Josip Rukelj
2 Voditelji: Josip Rukelj EKO RADIONICA
Šk. god. 2005/06.
OVCA I VUNA U BIBLIJI VRIJEME:
1.
SADRŽAJ I ODVIJANJE:
MEDIJI KOMUNICIRANJA, OBLICI RADA, METODIČKI POSTUPCI:
UVODNI DIO (MOTIVACIJA) Igra asocijacije: Što povezuje sve ove likove: David, Abraham, Mojsije, Isus, Noa,… OVCA Svi su oni bili u stvarnom ili prenesenom značenju PASTIRI. Možete li se prisjetiti tih događaja? Potom zapita Jišaja: "Jesu li to svi tvoji sinovi?" A on odgovori: "Ostao je još najmlađi, on je na paši, za stadom." Tada Samuel reče Jišaju: "Pošalji po njega, jer nećemo sjedati za stol dok on ne dođe." Jišaj posla po njega: bio je to rumen momak, lijepih očiju i krasna stasa. I Jahve reče Samuelu: "Ustani, pomaži ga: taj je!" Samuel uze rog s uljem i pomaza ga usred njegove braće. Duh Jahvin obuze Davida od onoga dana. A Samuel krenu na put i ode u Ramu. Nato im Isus kaza ovu prispodobu: "Tko to od vas, ako ima sto ovaca pa izgubi jednu od njih, ne ostavi onih devedeset i devet u pustinji te pođe za izgubljenom dok je ne nađe? A kad je nađe, stavi je na ramena sav radostan pa došavši kući, sazove prijatelje i susjede i rekne im: 'Radujte se sa mnom! Nađoh ovcu svoju izgubljenu.' Kažem vam, tako će na nebu biti veća radost zbog jednog obraćena grešnika nego li zbog devedeset i devet pravednika kojima ne treba obraćenja."
2.
David: 1 Sam 16, 11-13
Isus: Izgubljena i nađena ovca (Lk 15,2)
INTERPRETACIJA BIBLIJSKIH I DRUGIH TEKSTOVA Biblijski leksikon, str. 103.: Ovce su i koze bile već od najranijih Biblijski leksikon dobi važne za ekonomiju i za blagostanje pojedinaca… str. 321.: Jobov je život postavljen u razdoblje patrijarha kada se bogatstvo mjerilo stadima ovaca i goveda. Ovdje na slici: skupina beduina na sajmu ovaca u Bee Šebi. str. 93.: Pastiri …već od najranijeg doba čuvanje ovaca bio je važan posao…kako se pastir morao brinuti za hranu ovaca…Vuna i kozja koža bile su potrebne za odjeću. Zašto su ovce bile toliko važne?
Besprijekornost životinja za žrtvu Čista i nečista hrana…
Lev, 22, 19 Pnz 14, 3-21
Propisi o tuđem vlasništvu Vuna se često spominje u Bibliji, u prenesenom značenju tako kod
Pnz 22, 1
3 proroka Izaije imamo tekst: 17Učite se dobrim djelima:
IZAIJA 1, 17-20
pravdi težite, ugnjetenom pritecite u pomoć, siroti pomozite do pravde, za udovu se zauzmite." 18"Hajde, dakle, da se pravdamo," govori Jahve. "Budu l' vam grijesi kao grimiz, pobijeljet će poput snijega; kao purpur budu li crveni, postat će kao vuna. 19Htjednete l' me poslušati, uživat ćete plodove zemaljske. 20U buntovništvu ako ustrajete, proždrijet će vas mač."
Tako usta Jahvina govorahu. Biblijski priručnik (grimiz i purpur su obje postojane boje, jedino ih Bog može izblijediti Jeruzalemska usp. Biblijski priručnik, str. 378-379; Biblija Jeruzalemska Biblija, komentar str. 1072/c: Kao što je sud (Ps 9,9) taji u oproštenje grijeha djelo je Božje (Izl 34, 6+; Hoš 11, 8-9), Milosrdni Bog poništava čovjekov grijeh i čovjeka ponovo postavlja u pravi odnos sa sobom. Nema grijeha koji Bog ne bi mogao oprostiti (Ps 130) Uvjet koji za oproštenje grijeha Bog traži jest priznanje grijeha i kajanje (Iz 57, 15; Ps 19,13; i dr.) te onaj unutarnji obrat koji kajanje pretpostavlja. Oproštenje grijeha također spada uostalom među znakove mesijanskog kraljevstva. Isus će taj znak odjelotvoriti (Mk 2, 5-11p).) 9
Gledao sam: Prijestolja bjehu postavljena i Pradavni sjede. Odijelo mu bijelo poput snijega; vlasi na glavi kao čista vuna. Njegovo prijestolje kao plamenovi ognjeni i točkovi kao žarki oganj.
DANIJEL 7, 9
Vuna se često bojala s prirodnim bojama, služile su kao odjeća ili kao ukras u ŠATORU SASTANKA ILI PREBIVALIŠTU BOŽJEM. Šator - Prebivalište
Izl 26, 1- 4
"Prebivalište načini od deset zavjesa: od ljubičastog, crvenog i tamnocrvenog prediva i prepredenog lana. Na njima neka budu vezeni likovi kerubina - djelo umjetnika. Dužina svake zavjese neka je dvadeset i osam lakata, neka joj je širina četiri lakta. Sve zavjese neka su iste mjere. Pet zavjesa neka su sastavljene jedna s drugom, a drugih pet zavjesa opet jedna s drugom. Napravi petlje od ljubičaste vune pri rubu krajnje zavjese u sastavljenom komadu… Na rubu posljednje od zavjesa sastavljenih u jedno načine petlje od Izl 36, 11
modre vune; jednako ih načine i na rubu posljednje zavjese drugoga dijela; Vuna je bila ukras u bogoslužnom/liturgijskom prostoru, značenje vune je bilo jako važno za Šator koji je bio Pokretan, jer su Izraelci putovali prema Obećanoj zemlji, to je bilo Svetište koje će kasnije zamijeniti Hram,
jedna
od
najsnažnijih
mjesta
u
štovanju
Boga
kod
Židova/Izraelaca.
Svaki je Izraelac morao davati SVEĆENICAMA dio svojih dobara, jer su se oni brinuli za SVETIŠTE:
Davaj mu i prvine od svoga žita, od svoga vina, od svoga ulja i Pnz 18, 4-5 prvine od vune svojih ovaca, jer je njega odabrao Jahve, Bog tvoj, od svih tvojih plemena; njega i njegove sinove, da zauvijek stoje pred Jahvom, Bogom tvojim, te da obavljaju službu i blagoslivljaju u ime Jahve. Zanimljivo: Ne oblači se u tkaninu otkanu od vune i lana Pnz 22,11 zajedno. (to je neka primitivna odredba, kaže Jeruzalemska Biblija) 3.
IZRADA PLAKATA Pokušajte ispričati priču u prvom licu (kao da smo mi "ovca") što se sve dogodilo kroz njezinu BIBLIJSKU POVIJEST. Sjetite se svih događaja gdje se ona pojavljuje i svih važnih biblijskih osoba. Npr.: -
kod stvaranja svijeta;
-
kod putovanja Abrahama;
-
kod susreta Mojsija na brdu Sinaj ili Horeb;
-
pastira Davida;
-
pastira koji se dolaze pokloniti malom Isusu;
-
Isusa i njegove izgubljene ovce;
-
proroka i njegove vune kao znak bjeline;
-
i dr.
Svaka skupina neka sastavi jednu priču. Poslije ćemo sastaviti zajednički plakat. Razmišljajte koji bi bio naslov plakata kao i dr. detalje.
4
5 JA SAM BOŽJA OVČICA I ISPRIČAT ĆU VAM PRIČU O SEBI KROZ OVAJ PLAKAT
DAVNO, DOK JOŠ NIJE BILO ČOVJEKA, BOG ME STVORIO. KAD SAM PRVI PUT VIDJELA LJUDE, SHVATILA SAM DA SU VRLO KORISNA BIĆA ODLUČILA ŽIVJETI S NJIMA. BILO JE SVIMA DOBRO. JEDNOM, DOK SAM S NOOM BILA NA NJEGOVOJ ARCI, VIDJELA SAM DA TU IMA I DRUGIH ŽIVIH STVOROVA, NO SVIMA NAM JE BILO DOBRO. ČAK MI NI VUK NIJE HTIO NAUDITI. BILA JE TO POSEBNA PRILIKA DA SE UPOZNAMO I SVE JE PROTEKLO U NAJBOLJEM REDU. S ABRAHAMOM SAM KRENULA NA PUT U OBEĆANU ZEMLJU. DOK ME MOJSIJE ČUVAO, BOG GA JE POZVAO DA IZVEDE IZRAELCE IZ EGIPATSKOG ROPSTVA. DAVID ME JE OBOŽAVAO. VOLIO SE SA MNOM IGRATI I SVIRATI MI HARFU, DOK GA SAMUEL NIJE POMAZAO ZA KRALJA. GRIJALA SAM MALOG ISUSA U BETLEHEMSKOJ SPILJI.
ISUS JE OD MENE UČINIO LEGENDU. MORAM PRIZNATI DA ME NIŠTA TOLIKO NE RADUJE NEGO KAD ME ON TRAŽI KADA SE IZGUBIM UGLAVNOM, S LJUDIMA SAM SE UVIJEK DOBRO SLAGALA. PROROCI SU MOJU VUNU UZIMALI KAO ZNAK ČISTOĆE (BJELINE) DA BI NAGOVIJESTILI DOLAZAK ISUSA.
Čista i nečista hrana (Lev, 22, 19)
6
3Ništa odvratno nemojte jesti. 4Ovo su životinje koje možete jesti: vol, ovca, koza, 5jelen, srna, srndać, kozorog, antilopa, bivol i divokoza; 6možete jesti svaku životinju koja ima razdvojene papke - nadvoje posve razdvojene - i koja preživa. 7Samo od preživača ili od životinja s razdvojenim čaporcima ne možete jesti ove : devu, arnebeta i svisca. Te, naime, iako preživaju, nemaju razdvojenih papaka; neka su za vas nečiste. 8A svinja, premda ima papke razdvojene, ne preživa: neka je za vas nečista. Njezina mesa nemojte jesti niti se njezina strvina doticati. 9A od svega što u vodi živi ovo možete jesti: što god ima ljuske i peraje, možete jesti. 10A što nema ljusaka i peraja, ne smijete jesti. To neka je za vas nečisto. 11Svaku čistu pticu možete jesti. 12Ali ovih ne smijete jesti: orla strvinara i jastreba, 13tetrijeba, sokola bilo
koje vrste; 14gavrana bilo koje vrste; 15noja, kopca, galeba ni kraguja bilo koje vrste; 16sove, jejine i labuda; 17pelikana, bijelog strvinara i gnjurca; 18rode, čaplje bilo koje vrste; pupavca i šišmiša. 19Svi krilati kukci neka su za vas nečisti - ne smijete ih jesti. 20Sve krilato čisto možete jesti. 21Ne smijete jesti ništa što crkne. Daj to pridošlici koji boravi u tvojim gradovima neka jede ili pak prodaj tuđincu. Jer ti si narod posvećen Jahvi, Bogu svome. Ne kuhaj kozleta u mlijeku njegove majke!
Besprijekornost životinja za žrtvu (Pnz 14, 3-21) 17Jahve reče Mojsiju: 18"Govori Aronu, njegovim sinovima i svim Izraelcima i reci im: 'Svaki čovjek doma Izraelova ili stranac u Izraelu koji donosi svoj prinos kao zavjet ili kao dragovoljan dar da se prinese Jahvi kao žrtva paljenica - da bude primljen - 19mora prinijeti muško bez mane, bilo to goveče, ovca ili koza. 20Nikakvo s manom na njemu nemojte prinositi jer vam to neće biti primljeno. Propisi o tuđem vlasništvu (Pnz 22, 1) Kad vidiš kako luta vol ili ovca tvoga brata, nemoj proći mimo njih nego ih otjeraj svome bratu. 2Ako ti brat nije blizu ili ga ne znaš, kući ih svojoj dotjeraj pa neka ostanu kod tebe dokle brat tvoj ne dođe po njih. Tada mu ih vrati. 3Tako čini s njegovim magarcem, s njegovim ogrtačem i sa svime što brat tvoj izgubi, a ti nađeš. Nije ti dopušteno prolaziti mimo njegovo.
Eko radionica OŠ Voltino – Zagreb, Vinkovačka 1 Voditelji : TIHOMIR DRUGČEVIĆ I JOSIP RUKELJ Vrijeme održavanja: srijeda, 21. ožujka 2007. BIBLIBILJE Biljni svijet Biblije - u povezanosti s biljnim svijetom Hrvatske Svrha radionice: Upoznati biljni svijet Biblije, posebno one vrste biljaka koje možemo uvrstiti među začine i ljekovito bilje. Razvijati ekološku svijest prema biljkama kao znak ispravnog odnosa prema stvorenom svijetu. Uz pomoć biblijskih tekstova u Starom i Novom zavjetu otkrivati značenje biljaka (simboličko, tradicijsko i dr.) za kršćansku vjeru te općenito za život čovjeka. Biblija je prepuna biljnog svijeta (spominje se oko 200 biljnih vrsta) od kojih neke biljke imaju samo usputno značenje, neke simboličko, neke ukrasno, neke služe kao hrana, a neke su ljekovite. Njihova posebnost je i u tome što su i one doprinijele stvaranju nadahnutog biblijskog teksta; i biljka je bila podloga (papirus) koju je Bog izabrao za svoju riječ. Otkrivati što su te biljke značile ljudima, vremenu i podneblju u kojem su rasle znači otkrivati/nalaziti i današnju poruku koja potiče razvijanje ekološke svijesti o očuvanja biljne raznolikosti. U praktičnom radu zasijati u lončanice neke vrste biljaka koje se mogu uzgojiti u zatvorenom prostoru i upoznati kako se za njih najbolje možemo brinuti te tako postati prijatelji/uzgajatelji biblibilja. Ciljevi radionice:
1. Senzibilizirati i uvoditi učenike na temu eko-radionice: upoznati ih s nekim biblijskim tekstovima gdje se spominju biljke. 2. Evocirati učenike na neke pojmove, događaje i pojave koje su povezane s biljnim svijetom i odrediti značenje za život biblijskih likova/osoba/događaja. 3. Upoznati učenike (preko zemljovida, fotografija, crteža, glazbe/pjesme, scenskog izraza) s nekim osobama i događajima koji su obilježili biblijsku povijest, a gdje se posebno spominju biljne vrste (gdje postoji mogućnost povezivati s biljni svijetom Hrvatske). 4. Pripremiti učenike na praktični rad: priprema zemlje i posuda za sijanje sjemena, označavanje posuda/lončanica, upoznavanje s uvjetima uzgoja i rasta (briga oko biljke: zalijevanje, dobar položaj prema suncu, berba plodova i dr.). 5. Potaknuti učenike na izradu plakata s fotografijama i tekstovima, koji će prezentirati rad u eko-radionici "Biblibilje".
Mediji komuniciranja (i sredstva za rad): Biblijski tekstovi, fotografije, glazba (MP3, gitara) i pjesma, sjemenja biljaka, zemlja, lončanice, papir, boje, pribor za pisanje, škare, ljepilo, (ako je moguće: multimedijalni projektor i prenosivo računalo). http://www.deer-haven-farm.com/plants.html
2 Voditelji: Tihomir Drugčević i Josip Rukelj EKO RADIONICA
Šk. god. 2006/07.
BIBLIBILJE VRIJEME ostvarivanja pojedine etape ili faze
5 minuta
SADRŽAJ I ODVIJANJE:
MEDIJI KOMUNICIRANJA, OBLICI RADA, METODIČKI POSTUPCI:
MOLITVENI-MEDITATIVNI POČETAK Biblijski tekst: Sijač Pjesma: Vijek hvaljen budi
1. (15 minuta)
UVODNI DIO (MOTIVACIJA) Igra asocijacije: LIŠĆE BUKVA KORIJEN HRAST DRVO
MUŠKO GREDICE VJEČAN ŽENSKO PLJEVITI STVORITELJ DUŠA ZALIJEVATI SVEMOGUĆ SLIKA BOŽJA CVIJEĆE OTAC ČOVJEK VRT BOG RAJ ili druga mogućnost: Ja sam biljka, koja je uvijek se ispružila da bih veselo primila Božju riječ, samo gušće pero treba meni i evo sigurno znate tko sama ja? (Papirus) Svaka pizza bez mene je bljak, ako začina moga nema… (mravinac iliorigano) Svaka žvakaća ako do sebe drži mene u sebi ima. (metvica ili menta) Kora nisam ja, ali u svom imenu i na stabljici je imam… (koromač) Jedan grad na Jadranskom moru zove se po meni u susjednoj državi… (kopar) Ja sam jedna stara ljekovita biljka, spominju i stari Rimljani, služila sam i skidanje uroka, jakog sam mirisa…a slično ili isto ime nosi i jedna žena iz Biblije Starog zavjeta… (ruta ili rutvica) Pčele me vole, jer je moj cvijet izvrtan za med, protiv kašlja, a još me ljudi i žalfija zovu, jer na latinskom "ljekovita" se kaže "salvia" od riječi "salvus" zdrav… (kadulja) Mnoge biljke se spominju u Bibliji, neke od njih ćemo danas posebno upoznati. Posebnu ćemo pažnju posveti i onome što ste vi pripremili u radu kod kuće. Kasnije ćemo pripremiti se za praktični rad, koji je glavni dio naše radionice. Uz sve to morat ćemo sve i dokumentirati, kako bi napravili plakat za pano. Ima li pitanja? Razgovor 2. (20 minuta)
INTERPRETACIJA BIBLIJSKIH I DRUGIH TEKSTOVA
A)
UČENICIMA PODIJELITI BIBLIJSKE TEKSTOVE Zadatak U KOJIMA SE SPOMINJU BILJKE I POTAKNUTI IH DA PROČITAJU TE DA U NJIMA PRONAĐU BILJKE KOJE SE U NJIMA SPOMINJU UZ POMOĆ FOTOGRAFIJA ILI LCD-projektora UKRATKO UPOZNATI UČENIKE SA NAJVAŽNIJIM BILJKAMA KOJE SE POJAVLJUJU
B)
3 U BIBLIJI. Primjeri: Iz "Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Anić, Novi Liber, na CDROM-u, Zagreb,
Dom je Izraelov tu hranu prozvao mânom. Bijaše kao zrno KORIJANDRA; bijela, a imala je ukus medenog kolačića. Mâna je bila kao zrno KORIJANDERA i nalik na bdelij. Narod išao naokolo, skupljao je, a onda tro kamenom na kamenoj ploči ili stűpao u stűpi. Kuhao ju je u loncu i od nje pravio kolače. Okus joj bijaše kao okus kolača zgotovljena u ulju. Kad bi se noću spuštala rosa po taborištu, s njome bi se spustila i mâna.
Izl 16.31 Br 11, 7-9 (Bdelij - smola balazamova grma, izgleda poput malih žućkastih zrnaca; iz Biblijskog leksikona.)
Miomirisni kad Izl 30,34-38 Jahve još reče Mojsiju: "Nabavi mirodija: natafe, šeheleta i Koromač,Galbanum, HELEBENE. Od ovih mirodija i čistoga tamjana, sve u Heb. khelbenah jednakim dijelovima, napravi tamjan za kađenje, smjesu mirodija kakvu pravi pomastar, opranu, čistu, svetu. Od toga nešto smrvi u prah i jedan dio stavi pred Svjedočanstvo, u Šator sastanka, gdje ću se ja s tobom sastajati. Držite ovu mirodiju presvetom! A miomiris koji napraviš prema ovome sastavu za svoju upotrebu ne smijete praviti. To drži za svetinju Jahvi! Tko sebi napravi što takvo da mu miriše, neka se iskorijeni iz svoga naroda."
Anis
"Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Namirujete desetinu od metvice i KOPRA i kima, a propuštate najvažnije u Zakonu: pravednost, milosrđe, vjernost. Ovo je trebalo činiti, a ono ne propuštati. Slijepe vođe! Cijedite komarca, a gutate devu!"
Mt 23, 23-24
Ali jao vama, farizeji! Namirujete desetinu od METVICE i RUTVICE i svake vrste povrća, a ne marite za pravednost i ljubav Božju. Ovo je trebalo činiti, a ono ne zanemariti."
Lk 11,42
4
Mravinac ili origano ili bib. SZ izop Onda uzmite kitu IZOPA, zamočite je u krv što je u zdjeli i Izl 12,22 poškropite krvlju iz zdjele nadvratnik i oba dovratnika. Hysspos, Hyssop,
Heb. ’ezob, Arab, zufa,
Pošto je svemu narodu priopćio svaku zapovijed zakonsku, uze Heb 9,19-20 Mojsije krv junaca i jaraca s vodom i grimiznom vunom i (lat. Origanum syriacum; IZOPOM te samu Knjigu i sav narod poškropi govoreći: Ovo je Origanum maru) krv Saveza koji vam odredi Bog;
Svijećnjak Od čistoga zlata načini i svijećnjak. Svijećnjak njegovo podnožje i stalak - skova. Njegove čaše - čaške i latice bile su u jednome komadu s njim. Šest je krakova izbijalo s njegovih strana: tri kraka svijećnjaka s jedne strane, a tri kraka svijećnjaka s druge strane. Na jednome kraku bile su tri čaše u obliku bademova cvijeta, svaka sa svojom čaškom i laticama. Na drugome opet kraku bile su tri čaše u obliku bademova cvijeta, svaka s čaškom i laticama. Tako je bilo na svih šest krakova što izbijahu iz svijećnjaka. Na samome svijećnjaku bile su četiri čaše u obliku bademova cvijeta, svaka s čaškom i laticama: čaška, u jednom komadu s njim, pod prva dva kraka; pa konačno čaška, u jednom komadu s njim, pod zadnja dva kraka. Tako na svih šest krakova što su iz njega izbijali. Njihove čaške i njihove peteljke bile su u jednom komadu s njim; sve to od čistoga kovanog zlata. A od čistoga zlata napravi mu i sedam svjetiljaka, usekače i pepeljare. Svijećnjak i sav njegov pribor načini od jednoga talenta čistoga zlata. Simboličko značenje: This wonderful rare plant is a tender evergreen perennial, 3 foot tall stems with purple to reddish-violet flowers. In Israel's dry country, it grows only 16 to 32 inches, and has blue flowers. The shape of this plant most likely provided the model for the 7-branched design of the Menorah, the symbol of the Jewish people for 3000 years.
Izl Kadulja CANDLESTICK Salvia judaica Wild Judean Sage; Judean Moriah
Sedmerokraki svijećnjak (menora) je podsjećao na biljku kadulju.
5 Biljke iz porodica:
Usnatica-usnaća - botanička porodica dvosupnica (Lamiaceae Hrvatski enciklopedijski ili Labiatae) cvjetovi su srasli u cijev i prošireni na kraju dvjema rječnik, Novi Liber, usnama. Npr.: metvica (menta), ružmarin, timijan (majčina Zagreb, 2003, str. 1392. dušica), kadulja (žalfija)
Uvjeti u kojima će biljke najbolje rasti: Tople sunčane prozorske daske, okrenute jugu, sačuvajte za biljke koje uistinu uživaju u vrućini i suncu. Izbor začinskih biljaka poput RUŽMARINA, TIMIJANA, KADULJE ILI BOSILJKA idealan je za kuhinjsku prozorsku dasku… 3. (75 minuta)
PRAKTIČNI RAD: Vjeroučenike podijeliti u skupine. Svaka skupina dobije zadatak proučiti sve o jednoj biljci koju će posaditi u lončanicu. 1. Ime biljke (hrvatski, latinski, hebrejski/biblijski naziv) i glavne karakteristike te biljke. 2. Pripremiti lončanicu i zemlju za sijanje sjemena te upoznati se kako zasijati sjeme. 3. Osmisliti način kako označiti lončanicu i napraviti evidencijski list za redovito zalijevanje i brigu o budućoj biljci. 4. Posaditi sjeme i zaliti ga odležanom vodom.
4. (20 minuta)
IZNOŠENJE REZULTATA RADA - učenici međusobno pokazuje posađene biljke te u kratkom izlaganju i druge učenike upoznaju s najvažnijim podacima vezanim uz biljku
5. (45 minuta)
IZRADA PLAKATA - uz pomoć fotografija, tekstova i likovnog izražanja
http://www.hic.hr/vrt04.ht m
6 Pronađite informacije (u knjižici iz knjiga i od uzgajivača, s Interneta) sve o sadnji, uzgoju i brizi za pojedinu biljku: KORIJANDAR -
KOROMAČ KOPAR RUTVICA METVICE -
MRAVINAC ILI ORIGANO KADULJA Po dvoje/troje učenika zajedno prouče sve o pojedinoj biljci, posebno sve što se tiče njezine sadnje, zalijevanja i uzgoja u lončanici, u kućnim uvjetima (učionica u razredu). Pogledajte koje se od navedenog bilja koristi u vašem kućanstvu i napišite na koji način.