National Geographic - Enciklopedija

Page 1

ENCIKLOPEDIJA

ENCIKLOPEDIJA 6YH äWR WUHEDWH ]QDWL X VWROMHýX

4

ENCIKLOPEDIJA Copyright © 2007 Peter Delius Verlag GmbH & Co. KG, Berlin Copyright za Hrvatsku © 2009 Naklada Uliks, Rijeka National Geographic je registrirani zaštitni znak društva National Geographic Society. 6YD VX SUDYD SULGUæDQD 1LMHGDQ GLR RYH NQMLJH QLMH GRSXäWHQR XPQDæDWL L SUHQRVLWL QD ELOR NRML QDÿLQ EH] SUHWKRGQRJ pismenog odobrenja nositelja prava. Nakladnik: NAKLADA ULIKS þDYDOVNR 51000 Rijeka Tel: 051/ 648 068 Fax: 051/ 648 069 Mob: 098/431 513 Za nakladnika: 6LOYDQR )UDQÿLäNRYLý Urednik hrvatskog izdanja: 0LUR %RæLý Prijevod: 1HYHQND )DELMDQLý 6WUXÿQD UHFHQ]LMD KUYDWVNRJ L]GDQMD PU VF 1DWDäD 7HSLý PU VF 6XQÿLFD %DUWROXFL %RMDQ .RYDÿHYLý SURI Mirela Kessler, dipl. oecc. GU -DVQD )DELMDQLý 9MHNRVODY )DELMDQLý LQJ HO GU VF $QGUHMD 5DGRYLý Priprema za tisak: Naklada Uliks, Rijeka &,3 ]DSLV GRVWXSDQ X UDÿXQDOQRP NDWDORJX 6YHXÿLOLäQH NQMLæQLFH 5LMHND SRG EURMHP

Autori: &RULQQD %DXP 3VLKRORJLMD $QNH %UHPHU ,VODP $QMD %UXJ /LNRYQD XPMHWQRVW 0DWWKLDV 'HOO )LOP &OLYH 'HQQLV $UKLWHNWXUD +HLNH 'HWWPDU 0HGLML 'U )UDQN )ULFN .HPLMD $QMD )ULHEQHU 6XYUHPHQL æLYRW =GUDYOMH 'LDQD )ULHGHPDQQ )L]LND L WHKQRORJLMD -XOLD )U|KOLFK +LQGXL]DP %XGL]DP -DQD *DOLQRZVN\ 6XYUHPHQL æLYRW 0HGLML 8ZH *OR\ =HPOMD 9LFWRU +DEHUPDQQ 0DWHPDWLND 0DUNXV +DWWVWHLQ 3RYLMHVW NXOWXUH Pravo, Tradicionalne religije, Religije Kine i Japana, Nove religije, 6HNWH 'U &KULVWLDQ -lJHU )LOR]RÀMD 'U &KULVWLDQH -DNRE %LRORJLMD *LOOHV .HQQHG\ 6XYUHPHQL æLYRW .XOWXUD PODGLK 3URI 8UVXOD .RFKHU .QMLæHYQRVW 'U $QQD &DUROD .UDXVVH /LNRYQD XPMHWQRVW &KULVWRSK 0DU[ 'UXäWYR L SROLWLND 0DUWLQ 0RKQ )L]LND L WHKQRORJLMD 0LFKDHO 0 OOHU 6YHPLU $OH[ 5DG]\QHU (NRQRPLMD L GUXäWYR 3URI %ULWWD 6ZHHUV *OD]ED 'U 0LFKDHO 7LOO\ åLGRYVWYR .UäýDQVWYR 'U 0HODQLH 8QVHOG *OD]ED 'U 0DUF )LOLS :LHFKPDQQ =HPOMD

6DYMHWQLFL 'U /RZHOO $EUDPV SURIHVRU PDWHPDWLNH 6YHXÿLOLäWH *HRUJH Washington; Dr. George Allen, doktor kemije; Dr. Ghazala Anwar, SURIHVRU ÀOR]RÀMH L UHOLJLMH 6YHXÿLOLäWH X &DQWHUEXU\MX 'U 0LFKDHO %DU]HOD\ SURIHVRU MDYQRJ XSUDYOMDQMD /RQGRQ 6FKRRO RI (FRQRPLFV DQG 3ROLWLFDO 6FLHQFH 'U &KULVWRSKHU / &DKLOO SURIHVRU NHPLMH 6YHXÿLOLäWH *HRUJH :DVKLQJWRQ 0LFKDHO &URPDUWLH SRWSUHGVMHGQLN Ethics and Public Policy Center, Washington DC; Dorothea Diehl, ELRORJ UDGLOD X 3ULURGRVORYQRP PX]HMX X / EHFNX 'U 0DULD / 'LWWULFK SURIHVRU .DWHGUD ]D SVLKRORJLMX 6YHXÿLOLäWH *HRUJH :DVKLQJWRQ 'U 5REHUW 3 'RQDOGVRQ SURIHVRU ELRORJLMH .DWHGUD ]D ELRORJLMX 6YHXÿLOLäWH *HRUJH :DVKLQJWRQ 6XVDQ 7\OHU +LWFKFRFN GRNWRU HQJOHVNRJ MH]LND 6YHXÿLOLäWH 9LUJLQLD ,UD + Klugerman, direktor i izvršni producent, Educational Film Center ()& :DVKLQJWRQ '& 'U .HLFKL .RGDLUD SUHGVHGQLN 62.(1'$, -DSDQ 'U 6XVDQ 1RUODQG SUHGDYDÿ QMHPÿDNH NQMLæHYQRVWL 6YHXÿLOLäWH *HRUJH :DVKLQJWRQ 'U 6DXOR 5RGULJXHV JHRORJ &HQWHU IRU 6XVWDLQDEOH 'HYHORSPHQW 6YHXÿLOLäWH %UDVtOLD 'U 3HWHU 5ROOEHUJ SURIHVRU VODYLVWLNH L ÀOPD 6YHXÿLOLäWH *HRUJH :DVKLQJWRQ 'U $QGUp 5RVRZVN\ 6$&/$< )UDQFXVND 'U 6XZDQQD 6DWKD $QDQG SURIHVRU QD .DWHGUL ]D SVLKRORJLMX 6YHXÿLOLäWH &KXODORQJNRUQ 7DMODQG 'U 5REHUW : 7XWWOH SURIHVRU SUDYD 6YHXÿLOLäWH *HRUJH :DVKLQJWRQ 'U $QJOLND :LW]HO OLMHÿQLN

ISBN 978-953-7306-46-5 7LVNDQR X .LQL YHOMDÿD www.naklada-uliks.com

Ilustratori: Johann Brandstetter, Dirk Brauns, Uwe Gloy, Cybermedia India, Anna Krenz, Michael Römer

)RWRJUDÀMH DNJ LPDJHV %HUOLQ /RQGRQ 3DULV 9* %LOG .XQVW %RQQ %HFNPDQQ %UDTXH &DOGHU &KDJDOO 'DOĚ 'XFKDPS -XGG .DQGLQVN\ .RROKDDV GH .RRQLQJ /LFKWHQVWHLQ 0DJULWWH 0DQ 5D\ 0LUR 0RKRO\ 1DJ\ 0XQFK 1DXPDQ 1HZPDQ 3LFDVVR 3ROORFN 5DXVFKHQEHUJ 6FKZLWWHUV 7KH (VWDWH RI )UDQFLV %DFRQ 9* %LOG .XQVW %RQQ 6DOYDGRU 'DOt )XQGDFLy *DOD 6DOYDGRU 'DOt 9* %LOG .XQVW %RQQ 'DOt 6XFFHVVLRQ 0DUFHO 'XFKDPS 9* %LOG .XQVW %RQQ 'XFKDPS $UW -XGG )RXQGDWLRQ /LFHQVHG E\ 9$*$ 1HZ <RUN 9* %LOG .XQVW %RQQ -XGG 7KH :LOOHP GH .RRQLQJ )RXQGDWLRQ 1HZ <RUN 9* %LOG .XQVW %RQQ GH .RRQLQJ 0DQ 5D\ 7UXVW 3DULV 9* %LOG .XQVW %RQQ 0DQ 5D\ 6XFFHVVLRQ + 0DWLVVH 9* %LOG .XQVW %RQQ 0DWLVVH 6XFFHVVLy 0LUy 9* %LOG .XQVW %RQQ 0LUy 0XQFKRY PX]HXM 7KH 0XQFK (OOLQJVHQ *URXS 9* %LOG .XQVW %RQQ 0XQFK 6XFFHVVLRQ 3LFDVVR 9* %LOG .XQVW %RQQ 3LFDVVR 3ROORFN .UDVQHU )RXQGDWLRQ 9* %LOG .XQVW %RQQ 3ROORFN 5REHUW 5DXVFKHQEHUJ 9* %LOG .XQVW %RQQ 5DXVFKHQEHUJ $UWLÀFH ,PDJHV $VWURIRWR ELJ VWRFN SKRWR &DQVWRFNSKRWR &ODXGLD &DVDJUDQGD GSD 'HXWVFKH 3UHVVH $JHQWXU 'LJLWDOVWRFN (6$²(XURSHDQ 6SDFH $JHQF\ (62²(XURSHDQ 2UJDQLVDWLRQ IRU $VWURQRPLFDO 5HVHDUFK LQ WKH 6RXWKHUQ +HPLVSKHUH IRWROLD ,QWHUIRWR ,VWRFNSKRWR /HEUHFKW 0XVLF $UWV 0XVHXP I U 1DWXUNXQGH %HUOLQ 1$6$²1DWLRQDO $HURQDXWLFV DQG 6SDFH 3KRWRJUDSKHUV GLUHFW FRP 3L[HOTXHOOH 6HLOQDFKW :LNLSHGLD FRPPRQV =$. $UFKLYH 'HOLXV 3URGXFLQJ 8QLYHUVLW\ RI :DVKLQJWRQ %HUOLQHU 9HUNHKUVEHWULHEHQ %9* 6WDQG %LRORJLHEXFK /LQGHU 9HUODJ %0: 0RWRUUDG 0 QFKHQ %XQGHVYHUEDQG :lUPH3XPSH %:3 H 9 &DQWRQ (OHNWURQLN *PE+ &R .* &RROLQJ 6WDWLRQ QHW &RS\ULJKW /LQGHQ 5HVHDUFK LQIR#DSKDOLQH FRP $3+$/,1( .ULP $* 07 $HURVSDFH $* (ED\ )LUPD &DQQRQGDOH 0RGHOO 3HUSHWUDWRU )DFKKRFKVFKXOH /LSSH XQG +|[WHU $EW 3K\VLN /HPJR )RUVFKXQJV]HQWUXP - OLFK *LJD %\WH 7HFKQRORJ\ &R /WG 8ZH *OR\ 'U +HEHUW ,QF 0HGYHGHY#SLFOHDVH .RGDN ´/D 4XLQ]DLQH /LWWHUDLUHµ 'DYLG /LQGURWK ,QF 3ÁDQ]HQOLHEH GH 3KLOLSSV .RPSHWHQ]]HQWUXP +DQVH1DQR7HF 630 *UXSSH YRQ 3URI 5RODQG :LHVHQGDQJHU 8QLYHUVLWlW +DPEXUJ *HRUJ 0DGHU 1DWLRQDO *HRJUDSKLF 6RFLHW\ *HRUJ 2OHVFKLQVNL SDQJHD VWDQIRUG HGX 3UHVVHUHIHUDW F 5 ( :DOODFH 8 6 *HRORJLFDO 6XUYH\ 0HGLHQ]HQWUXP NOLQLNXP XQL KHLGHOEHUJ GH 0HUFHGHV %HQ] GH 06, 7HFKQRORJ\ *PE+ -DQH 5HHG +DUYDUG 1HZV 2IÀFH 5DPJHLV 6FKLHEHO (OHNWURQLVFKH *HUDHWH *PE+ 'LHWHU 6FKXOWH 6LHPHQV $* 0 QFKHQ %HUOLQ 6WRFKDVWLN HGLWLRQ FQQ FRP 3HJJ\ 6HHJHU 6KXUH (XURSH *PE+ VRODUFRVD GH 6RQ\ 'LUN 7UHEEHOV 6YHXÿLOLäWH X :DVKLQJWRQX :LNLSHGLD *18 :LNLSHGLD +HUUHQNQHFKW :HUNVIRWR '* )OXJ]HXJEDX %UXFKVDO ZZZ GGHVLJQPHGLD GH ZZZ RWLV FRP ZZZ PDULQHWXUELQHV FRP ZZZ JOREHWURWWHU GH FHR#VKDUNED\ ZD JRY DX FV# VXHVVZDVVHUWDXFKHQ FRP ZZZ $IIHQEHUJ 6DOHP GH ZZZ I]N GH LPYW ZZZ IUHLJHLVW FF ZZZ H OHDUQLQJ IRU NLGV RUJ ZZZ HEHUVSDHFKHU FRP ZZZ FRQWL RQOLQH FRP ZZZ VFKLHEHO QHW ZZZ LWN PHVVWHFKQLN GH ZZZ OLYLQJRQZDWHU GH ZZZ PWIRWR GN PDOHQH =LPEDUGR ZZZ SULVRQH[S RUJ KWWS SHQ SK\VLN XQL NO GH PHGLHQ 00 ,OXVWUDFLMH QD NRULFDPD SUHGQMH NRULFH 6YH IRWRJUDÀMH L] 6KXWWHUVWRFN RVLP KLGURJHQVNH ERPEH NRMD MH L] DPHULÿNH $LU )RUFH 'HIHQVH 1XFOHDU $JHQF\ EHUOLQVNRJ ]LGD L] .QXG 1LHOVHQ L6WRFNSKRWR L OHWMHOLFH 'LVFRYHU\ L] 1$6$ H 6WUDæQMH NRULFH 6YH IRWRJUDÀMH L] 6KXWWHUVWRFN RVLP SWLFH GLQRVDXUD NRMD MH L] 2 /RXLV 0D]]DWHQWD 1*6 ,PDJH &ROOHFWLRQ L PHWHRULWD L] 'DYLV 0HOW]HU NGS Image Collection. =D GHWDOMQMLH SRGDWNH R IRWRJUDÀMDPD L FUWHæLPD SRVMHWLWH ZZZ 7KH.QRZOHGJH3DJH FRP

KAKO SE KORISTITI KNJIGOM 5

KAKO SE KORISTITI KNJIGOM -HGLQVWYHQL GL]DMQ L RUJDQL]DFLMD RYH NQMLJH RODNäDYDMX QMH]LQR NRULäWHQMH L XÌLWDN ÿLWDQMD $NR NQMLJX RWYRULWH QD ELOR NRMRM VWUDQLFL PRÌHWH EU]R L V ODNRýRP XRÿLWL R NRMRM VH WHPL JRYRUL

Naslovi poglavlja odnose se na naziv WHPH NRMD REXKYDýD stranice u sklopu poglavlja.

.OMXĂżQL SRGDFL L]QRVH QDMYDĂŚQLMH podatke poglavlja.

Uvodni dio VDÌLPD WHPX R NRMRM se govori na stranici. . *UDÀÿNL SULND] REXKYDýD slike, karte i dijagrame.

Popratni podaci naglaĹĄavaju glavni tekst zanimljivim i relevantnim dodatnim podacima.

394 POÄŒECI

POÄŒECI 395 ÄŒINJENICE

Naseljavanje | Arhitektura ranih civilizacija | Rane civilizacije: 3500.-500. pr. Kr. PALEOLITSKE građevine bile su od prirodnih materijala koje je izgradio Homo erectus prije oko 500.000 g. LOVCI-SAKUPLJAČI su izgradili kamene hramove za vrijeme neolitika, oko 9000 g. pr. Kr.

ARHITEKTURA PRVIH CIVILIZACIJA Rana naselja su imala sustav vodovoda do 6. tis. pr. Kr. i do 3. tis. pr. Kr. sagrađeni su ceste, viťekatne zgrade i kanalizacijski sustav.

POÄŒECI Poznavanje drevnih kultura je postalo moguće prouÄ?avanjem njihovih arhitektonskih ostataka. Menhiri i kromleci pretpovijesni su dokazi sposobnosti skupina ljudi koje su Ĺživjele prije nekoliko tisuća godina, a koji su postigli veliÄ?anstvena inĹženjerska rjeĹĄenja koristeći jednostavnije alate od danaĹĄnjih. Razvoj uzgoja stoke i biljnih kultura povećali su arhitektonske projekte na razinu gdje su se mogle graditi ogromne strukture, poput piramida u Egiptu.

katova, vodu je dobivala izgubljena. Oni koji su akveduktom i imala je otkriveni pokazuju razliÄ?ite stilove hramova, kanalizacijski sustav. Posebna karakteristika minojske sagraÄ‘ene s kamenim arhitekture je oblik stupova koji stupovima i gredama ili PalaÄ?a u Knososu, Kreta (sagraÄ‘ena su bili uski kod baze i ĹĄirili se u urezane u stijene, kao i izmeÄ‘u 1700. i 1400. pr. Kr.) P Prve zgrade su nastale prije nego su moderni ljudi postojali. promjeru razmjerno s visinom. piramide. To je bilo stoga jer su debla estetika zadrĹžana i kad su Minojci Piramide, velike poÄ?eli koristiti kamene stupove. grobnice faraona, razvile Ä?empresa koja su se prvo koristila za stupove stupove bila bila postavljena postavljena Mikenjani Mikenja ni, suvremenic suv remenicii Minojaca, Minojaca, Minojaca Mikenjani, suvremenici su se iz iz skromnih skromnih Klimatske promjene ene ep pr prije ije j oko 10.000 10 000 godina g promijenile promij p jenile enile su su g globa globalnu lnu okolinu okolinu tako tako da su su u naopako kako bi bi se sp rijeÄ?ilo rijeÄ?il Ä? o sprijeÄ?ilo Ĺživjeli su na kopnu kopnu. Njihov je mastaba t b – pravokutnih pravokutnih k t ih Velika e ap piramida iramida u G Gizi ((sagraÄ‘en (sagraÄ‘ena sag aÄ‘e a 2570. sagraÄ‘en 2570 p pr Kr pr. Kr.)) Ä?jiima ma svijeta ljudi lj di poÄ?eli Ä? li uzgajati g j ti Ĺživoti Ĺži tinje j i Ĺživjeti Ĺži j ti u zbij bijenim i naseljima. naseljima. lji odreÄ‘enim podruÄ?jima Ĺživotinje zbijenim ponovno ukorijenjivanje. Ova je graditeljski stil obiljeĹžen stvaranjem nadzemnih struktura bila je najviĹĄa zgrada do 1300. g. masivnih struktura od vapnenca sagraÄ‘enih za ukop. 104 RAZNOLIKOST Ĺ˝IVOTINJSKOG SVIJETA RAZNOLIKOST Ĺ˝IVOTINJSKOG SVIJETA Najranija naselja koja ko oja a su su koristili Najranije civilizacije nastale su znanstvenog projekta, uzrok kao i utvrÄ‘enih naselja. Gradnja slijeda mastaba ljudi bila su privremena na mnogobrojnim lokacijama na ena a i pokretna, pokretna, motivacije i dalje ostaje nepoznat. koje se smanjuju po IzmeÄ‘u vode i kopna Ĺžaba, kreću se su ojaÄ?ani kalcijevim fosfatom, za odraĹžavala su naÄ?in svijetu, ukljuÄ?ujući i Amerike i Kinu. veliÄ?ini bio je prvi korak n Ĺživota Ĺžiivota lovacaKao potomci koĹĄtanih riba koje meÄ‘u vodenim i razliku od eksibilnih hrskaviÄ?nih Catal HĂśyĂźk sakupljaÄ?a koji su ih MeÄ‘utim, one koje su nastale na h koristili. korisstili. Lako prema stepenastoj Kao najstarija skupina kraljeĹžnjaka, ribe predstavljaju i najveću Vodozemci su potomci prvih kraljeĹžnjaka koji su izaĹĄli na obalu. su izmigoljile na kopno s ojaÄ?anim kopnenim staniĹĄtima u Za vrijeme neolitika (8000 – riba poput morskih pasa i raĹža koje prenosivi materijali, kosti, Bliskom istoku, oko Sredozemlja ko osti,, drvo, drvo, piramidi iz oko 2700. raznolikost, s preko 30 tisuća vrsta, a 10% ih Ĺživi u slatkim vodama. uglavnom Ĺžive u oceanima. JoĹĄ uvijek vode dvostruki Ĺživot provodeći vrijeme kao larve u perajama vodozemci pokazuju 3000 g. pr. Kr.) promjena klime glina i blato bili su glavni i u sjevernoj Indiji su meÄ‘u lavvni g. pr. Kr. Prve piramide MEZOPOTAMIJA M EZOPOTAMIJ J A se odnosi na regiju izmeÄ‘utijeku godine ili u tijeku Stonehenge, Engleska: megalitska vodi i ostatak Ĺživota na kopnu. E ufrata i Tigrisa, Tigrissa,i uvodenih Eufrata danaĹĄnjem Iraku. karakteristike i kopnenih Ĺživota. To moĹže ukljuÄ?iti omogućila je razvoj i ĹĄirenje graÄ‘evinski materijali najstarijima i najbolje istraĹženima. ali u to to vrijeme, i glatkih stranica struktura sagraÄ‘ena oko 3000. g. pr. Kr. Anatomija ribe kraljeĹžnjaka. Najzanimljivija je i putovanja od nekoliko BABILONSKA B ABILONSKA K KULA ULA iz Biblije se vjerojatno poljodjelstva, zbog Ä?ega su nastala malo je takvih graÄ‘evina evin na ostalo. ostalo. sagraÄ‘ene su 2600. pr. Iskopine kod Terra Amate kod Nice, ttemeljila emeljilametamorfoza na zziguratima ig guratima koje su gradili Tijelo ribe je već graÄ‘eno oko g. pr. Kr. njihova od plivaÄ?a sa kilometara ili Koncentracija moći trajna naselja koja su svoju Najstarija otkrivena skloniĹĄta sk klo oniĹĄĹĄta je postojalo oko 7000 Kr., najveća je Velika Francuska, otkrile su ostatke Bubreg B abilonci. Babilonci. naulica, koju su spojena ĹĄkrgama kao ĹĄto su punoglavci ili viĹĄe. Prepreke Prve civilizacije općenito energiju poÄ?ela ulagati u gradnju kraljeĹžnice sagradio Homo erectus ctu us prije prije ij Nije bilo najvjerojatnije su piramida u Gizi. paleolitskog skloniĹĄta Bubreg i slobodne riblje larve u Ĺžabu ili daĹždevnjaka koji poput cesta se razvijaju sa sustavom trajnih kuća od drveta, pletenog rebrakrovovi 500.000 godina na mjestu mjjestu kod sluĹžili kaokosti. puteviOblik i Plivajući odreÄ‘enom udiĹĄu zrak. mogu biti Monolitne hramove kod GĂśbekli Dolina Inda navodnjavanja. Ove koncentrirane, ĹĄiblja, cigle i kamena. Catal HĂśyĂźkje prilagoÄ‘en Chichibua u Japanu,, gdje gdje e su su stanovnici su ulazili unaÄ?inu svoje kuće mjehur GuĹĄteraÄ?a Rekonstrukcija a Vrata IĹĄtar u Babilonu, vrste scigle dnakroz mora, kao u Vodozemci su hladnokrvni jer Ĺ˝ućni mjehur Civilizacija doline Tepea iz oko 9000 g. pr. Kr. mogli sjedilaÄ?ke zajednice koje su je jedno od najranijih i najvećih Ĺživota. pronaÄ‘eni iskopani otvori otvvori u odNeke nepeÄ?ene otvore ssagraÄ‘ena agraÄ‘ena oko ok ko 575. pr. Kr. Arterija Mokraćni mjehur riba list su plosnate. Brzi lovci ne mogu regulirati svoju tjelesnu IzluÄ?evine koĹžnih Inda, subrahijalnog sagraditi jedino lovci-sakupljaÄ?i, poznatih nastale u ovim uvjetima imale su vulkanskom pepelu.. MlaÄ‘i MlaÄ‘i ostaci, krovu. ÄŒini se da naselje nije imalo Jetra Ä?iji su ostaci Jajnik neolitiÄ?kih nalaziĹĄta Jetra Ĺžlijezda luka poput ĹĄtuke tijelo oblika zidne temperaturu te preuzimaju otkriveni poÄ? 19. st. druĹĄtvenu organizaciju koja je Mokraćni i naselje od prije 400.000 godina odina a pronaÄ‘eni pronaÄ‘eni budući da u to vrijeme, javne jav javn neimaju zgrade. Ĺ˝ivopisne Ĺ˝ućni koje mjehurje pjegavog mjehur GuĹĄteraća torpeda. Peraje pomaĹžu u su na temperaturu okoline. Mnoge postojala je izmeÄ‘u 3300. i 1700. poljoprivreda nije nigdje razvijena razzvijena su kod Terra Amate u Francuskoj Francuskoj sslike sl ike pronaÄ‘ene Migracijeomogućila riba i pojednostavljenje daĹždevnjaka POVIJEST ARHITEKTURE Mezopotamije zapoÄ?e ela jezimu 4000. pr. Kr. sa Sumera- ĹĄtite ih od upravljanju i kretanjui prema vrstezapoÄ?ela provode u rupama Ĺžuto–ŞivÄ?ani, zeleno-probavni, pr. Kr. nam nevjerojatnu u svijetu. Struktura se sastoji sasttoji svjetloplavo-diĹĄni, ljubiÄ?asto-izluÄ?evni, gradnje i odrĹžavanje sustava gdje je niz kamenja no nosio osio skloniĹĄta skloniĹĄtaSustavi: unutarnjim u un nutarnjim vanjskim riblje ljestve Sustavi: Ĺžutoi pokazuje – ĹživÄ?ani, zeleno-probavni, svjetloplavo-diĹĄni, ljubiÄ?asto-izluÄ?evni, podruÄ?je kasnije doĹĄlo pod vlast Asiraca i Babilonaca, razliÄ?ite nima. Iako je vlas s t naranÄ?asto-reproduktivni, ruĹžiÄ?asto-miĹĄićni grabeĹžljivaca. naranÄ?asto-reproduktivni, ruĹžiÄ?asto-miĹĄićni pod zemljom ili ispod hrpe liťća. razinu arhitektonskih postignuća od monolitnih stupova od napravljena od ĹĄtapova. povva. zi idovima. naprijed. zidovima. Neke ribe migrirajunavodnjavanja izmeÄ‘u slatkih i drugih velikih mezopotamske civilizacije su pokazale visoku u razinu kontinuiteta u svojoj arUparene Njihova osjetljiva koĹža – koja i slanih voda u druga staniĹĄta.gradnje. Lotog vremena. Ulice su bile u vapnenca oblika slova projekata hitekturi. sos migrira iz mora u rijeke zbog hladnokrvne prsne i skakanje. Tri Ĺžabe imaju ljepljive Skupina vodozemaca ukljuÄ?uje se ne smije isuĹĄiti - ima funkciju Arhitektura lovaca-sakupljaÄ?a a-ss a k u pljaÄ?a Ribe pravilnom geometrijskom T, s–urezanim NAJISTAKNUTIJE od svih graÄ‘evina regije bili su su zigurati: stepenaste piramide NEPOZNATO O POZNATOME polaganja jaja, a europske jegulje (str. 105)likovima, koje diĹĄu zdjeliÄ?ne na nogama zbog Ä?ega se Ĺživotinje s repomi poput disanja, zamjenjuje pluća. Do nedavno se vjerovalo ero ovalo da je Ĺživotinje Drevni Egipat rasporedu sve su pravokutne jastuÄ?iće Ĺživotinjskim od nepeÄ?ene poploÄ?ene ciglo o m erozije. Ove se strukture gline, peÄ?enom ciglom radi napuĹĄtaju slatke vode kako bi se – nalaze sei teĹĄkim u peraje pomaĹžu mogu odliÄ?no penjati. kaopovezane i Ĺživotinje Opremljeni sunego i Ĺžlijezdama kojeu koje su DIVOVI I PATULJCI: Japanski divovski Budući da su gradovi drevnog daĹždevnjaka jedino sjedilaÄ?ka, zemljoradniÄ?ka em mljjora adniÄ?kaĹĄkrgama zgrade bile visokim do 7m oko o nisu koristile kao u Egip ptu, grobnice, ĹĄto je sluÄ?aj Egiptu, kao hramovi, razmnoĹžavale u moru. Larve obiju staniĹĄtima. kod manevriranja, a poput Ĺžaba. sustavom, koji je izluÄ?uju ili gorke cigle, tekućine Egipta od nepeÄ?ene cigle i bez repa populacija imala sposobnost oso obnost gra- vodenim kanalizacijskim 50 tona. Ovo je nalaziĹĄte b bilo ilo smjeli jedino svećenici. Kuće u gradovima suotrovne b ile od nepeÄ?ene bile ali budući daĹždevnjak je dug do 1,5 m, dok vrsta se vraćaju kako bi bili dovrĹĄile su neke tropske Ĺžabe manje od Ä?ine veliku leÄ‘na, analna i repna kako bi otjerali da je takva cigla osjetljiva na eroziju, je Ä?estograbeĹžljivce. zgrade je trebalo obnavljati. Nove nastali poplavnim mjestima diti monumentalne spomenike. spo omenike. KoĹĄtane tako sloĹžen da su kanalizacijska prvoribe na svijetu koje je pokazalo poka azalo da ovaj ciklus. Prepreke poputna brana 2,5 cm. su strukture graÄ‘ene na ostacima starih ĹĄto znaÄ?i da je razina naselja polaRepaĹĄi i bezrepci usporedbi s hrskaviÄ?nim peraja pomaĹžu u blokiraju ove migracije. ri- je zauvijek rijeke Danas Nil većina Posljednja otkrića kod od d GĂśbekli GĂśbekli većinu, voda i pitka voda odvojene. Ljudi su ulovci-sakupljaÄ?i znali graditi gra aditi DOMOROCI koriste otrovnu izluÄ?evinu gano rasla zbog Ä?ega su blje ljestve funkcioniraju sliÄ?no RepaĹĄi u koje iz spadaju ZaĹĄto Ĺžabe krekeÄ?u OvesloĹžene prve nastanjuju stabiliziranju. Jedinstveni Tepea u Turskoj promijenili miije enili su ribama. civilizacija doline Inda bili su velike, trajne strukture. struk kture. Ribe u Ĺžabe otrovne strelice kako bi im naselja rasla na umjettropskim kao ustave kanala kako bi pomo21. STOLJEĆE Ĺ˝abe imaju odliÄ?an osjet sluha – daĹždevnjaci ukljuÄ?uju oceanske dubine (7.620 m), rijeke, pokret plivanja rezultira ovo stanoviĹĄte. meÄ‘u prvima su koristili luk. koji400 Bilo kao dio vjerskog obreda da ili oruĹžje bilo uÄ?inkovitije. nim breĹžuljcima. morima su Ä?esto Ĺžarkih boja. Losos gle ribama savladati ove prekao i snaĹžan glas. MuĹžjaci su vrsta koje Ĺžive na Sjevernoj polutki Ä?ak i jezera. Neke migriraju izmeÄ‘u iz guranja repne peraje CATAL H HĂ–YĂœK, Ă–YĂœK, GĂ–BEKLI TEPE i drugi je tipiÄ?na migracijska riba. OPEKOTINE KOD Ĺ˝ABA: preke. lokaliteti drevni lo okaliteti nastavljaju se razvili ljubavni zov kako bi i ameriÄ?kim slatke i slane vode. Njihovi kosturi prema naprijed i simultanog GrÄ?ka tropima. i Kreta Imaju UltraljubiÄ?asto zraÄ?enje moĹže oĹĄtetiti iskapati i joĹĄ boljim tehnikama kako koĹžu vodozemaca. iznad: Riblje ljestve u rijeci privukli Ĺženke. DaĹždevnjaci, izduljenaKreta tijela,jedva savijanja tijela. bilapara dom najranije GĂśbekli Tepe, oko 9000. g. pr. Kr., bi se otk krio naÄ?in Ĺživota naĹĄih otkrio s druge strane, će privući sliÄ?nihpoznate nogu i dugi rep. Velike Ribe reguliraju svoje plutanje VELIKA BIJELA PSINA moĹže narasti izmeÄ‘u 3 i 7 m najstarije je poznato svetiĹĄte civilizacije – europske predaka a. predaka. duljine i teĹžiti 1500 kg. a muĹžjak ispuĹĄta mlijeÄ? u vodu smrtonosne. JoĹĄ jedan razlog za partnere ispuĹĄtanjem mirisa oÄ?i suminojske. tipiÄ?no svojstvo. zrakom ispunjenim plivajućim MinojciOko su sagradili DANAĹ NJI DANAĹ N N JI SUSTAV podjele sata i RAĹ˝E imaju velike prsne peraje poput krila koje su otprilike u isto vrijeme. Broj opadanje broja vodozemaca u ili Ĺžarkim bojama. Rituali 4.000velike vrsta palaÄ?e u skupini mjehurom. Lateralna linija tijela je i naselja s vremen na na 12, nasljeÄ‘e je od vremena UtvrÄ‘eni grad Babilon, se stopile s njihovim glavama. ispuĹĄtenih jajaĹĄca ovisi o vrsti svijetu je ĹĄiroka primjena snubljenja kod vodozemaca bezrepaca – Ĺžabe cestama i Sumera ana. Sumerana. poploÄ?enim oko 2000. pr. sagraÄ‘en na obali NEPOZNATO O POZNATOME Naselje Turska postojalo je izmeÄ‘u Eufrata, bio je prijeKITOPSINA je najveća riba na svijetu. HraniCatal se HĂśyĂźk u Anatoliji, ribe. insekticida i otrova za korov mogu biti vrlo sloĹženi. krastaÄ?e – Ĺžive u Knososu, sagraÄ‘ena Kr. PalaÄ?a NEDAVNA NEDAVN N A ISKOPAVANJA u Peruu 8000 i 6500 g. pr. Kr. Pretpostavlja se da je na vrhuncu moći stolnica Babilonskog planktonom i drugim malim organizmima. pokazuju pokazuj ju da je civilizacija Caral Supesvugdje Samo nekoliko, ukljuÄ?ujući kojim se uniĹĄtava njihov izvor MuĹžjak ispuĹĄta spermu u pr. Kr. sadrĹžavala je Ĺ˝arke boje okoosim 1500. MORKI ondje Ĺživjelo oko 10 tisuća ljudi.KONJIĆI su ribe unatoÄ? carstva. Ĺžabe otrovne strelice gradila piramide istovremeno s piramide hrane ili se apsorbira kroz njihovu crnopjegavog ĹĄaranÄ?ića i morske kako bi oplodio jajaĹĄca koja su polarnim podruÄ?jma. Njihovena duge njihovom neobiÄ?nom vanjskom preko 1000 prostorija viĹĄei signaliziraju: Upozorenje, otrovna sam! Egipćan nima. Egipćanima. Boja omogućuje raĹžama da se stope s okolinom, a izgledu. tanku koĹžu. pse, raÄ‘a Ĺžive mlade. Jaja se poslagana u nakupini u vodi snaĹžne straĹžnje noge koriste se za neke imaju otrovne bodlje. P vidi joĹĄ: Rane kulture, Povijest kulture, str. 20-21 RIBA ÄŒISTAÄŒ Ä?isti parazite i mrtvu oploÄ‘uju u Ĺženki s muĹĄkim (jezerske Ĺžabe) ili koĹžu s drugih riba. organom koji se zove gonopodijum. Ĺženka uzima spermu za MUĹ˝JAK koljuĹĄke preuzima obavezu Nakon raÄ‘anja mladunci obiÄ?no unutraĹĄnju oplodnju brige za mlade. I REPAĹ I I BEZREPCI se razmnoĹža- Jaja su omotana Larva ili punoglavac diĹĄe MORSKI PSI POSTOJE u gotovo neizmijenjenom izgledu već posljednjih 300 miĹ˝abe penjaÄ?ice koriste ljepljive mogu samostalno plivati unutar (daĹždevnjaci). Nakupine ĹĄkrgama i ima rep. vaju u proljeće. ZapoÄ?inju polaga- Ĺželatinoznom masom. jastuÄ?iće na nogama kako bi se lijuna godina kao vrhunski plivaÄ?i otvorenih oceana. Posjeduju precizan osjet 24 sata. jajaĹĄca mogu biti vrlo mogle penjati. njem jaja, najÄ?eťće u jezeru. Nakon mirisa, te u velikom radijusu osjete malene koliÄ?ine krvi i druge tvari koje izluslijed organa koji osjete strujanje velike (preko 10 tisuća razvoja iz oploÄ‘enog jajaĹĄca – puÄ?uje plijen. Neki morski psi polaĹžu jaja s velikim Ĺžumanjcima, a drugi raÄ‘aju vode i blizinu predmeta, dna mora i jaja) ili male, u nekim noglavci, u sluÄ?aju Ĺžaba – mogu se Ĺžive mlade. Specijalizirane zdjeliÄ?ne peraje koriste se za unutraĹĄnju oplodnju. pretvoriti u odrasle Ĺžabe u nekoliko druga Ĺživa bića. sluÄ?ajevima je Njihovi izuzetno ratjedana. Ĺ˝abe i krastaÄ?e prolaze zvijeni zubi koji su Ribama je koĹža presvuÄ?ena poloĹženo samo jedno kroz vrlo dramatiÄ?nu promjenu. Rase razvili iz oÄ?vrsnuzaĹĄtitnim ljuskama. One su obiÄ?no jaje. Neki vodozemci zvijaju noge i pluća kako postupno lih ljuski nisu ďŹ ksinaÄ?injene od koĹĄtanog materijala. Ä?ak raÄ‘aju Ĺžive mlade. gube rep i vidljive ĹĄkrge. Punoglavci rani u Ä?eljusti. Mor21. STOLJEĆE Samo se nekoliko vrsta su vegetarijanci, a larve daĹždevski psi mogu proguPrehrana i razmnoĹžavanje razmnoĹžava izvan vode RIBOLOV vojgama moĹže biti vrlo njaka se hrane kukcima. tati cijeli plijen ili raproduktivan budući da neke vrste Ribe se hrane biljkama, polaĹžući jaja u trulom skomadati dijelove (sardine i haringe) tvore jata od svojim snaĹžnim Ä?eplanktonom ili drugim ribama. liťću ili ĹĄupljim deblima. nekoliko milijuna riba. ljustima. PoloĹžaj ustiju Ä?esto je pokazatelj GODIĹ NJI ULOV svjetskog ribolova je Opasnost iz zasjede njihovih prehrambenih navika. Odrasla Ĺžaba ima oko 140 milijuna tona. Morski psi dominiraju svjetskim oceanima već Razvijaju se prednje noge, noge i udiĹĄe zrak. Mnoge vrste Većina se riba razmnoĹžava rep postupno nestaje. milijunima godina. PRETJERANI IZLOV uzrokuje veliko vodozemaca, poput vantjelesno. Ĺ˝enka poloĹži jajaĹĄca, smanjenje broja riba.

RANE CIVILIZACIJE, koje su se prvi put pojavile oko 3500 g. pr. Kr., intenzivno su obraÄ‘ivale zemlju i izgradile sustav navodnjavanja, palaÄ?e, ceste i kanalizaciju.

ARHITEKTURA

RIBE

VODOZEMCI

105

Životni ciklus vodozemaca

Morski psi

Tematska polja daju detaljne podatke YH]DQH X] RGUHÄ€HQX temu i pojaĹĄnjavaju sam tekst.

BIOLOGIJA

Mezopotamija Mezopota Mezo pota tamija mij mija

BIOLOGIJA

ARHITEKTURA

NASELJAVANJE

Nepoznato o poznatome SUXÌD ]DQLPOMLYH ODNR SDPWOMLYH ÿLQMHQLFH NRMH ýH ]DRNXSLWL ÿLWDWHOMD

VWROMHýH iznosi najsuvremenije podatke vezane uz temu.

Obojene zastavice R]QDĂżXMX QD]LY SRJODYOMD $QDOLWLĂżND SROMD GDMX DQDOL]X RGUHÄ€Hnog pojma i koncepta YDĂŚQRJ ]D VDPX WHPX na stranici.

3RYLMHVW NXOWXUH VYLMHWD Stonehenge, jedan od najpoznatijih pretpovijesnih kulturnih spomenika u svijetu, str. 18

12

6YHPLU Maglica Orion, mjesto nastanka mnogih zvijezda, str. 44

=HPOMD 71% Zemljine povrĹĄine je prekriveno vodom, str. 80

PREDGOVOR

3/$9, 3/$1(7 16

POVIJEST KULTURE SVIJETA

40 42

SVEMIR Pozornica naťeg postojanja =YLMH]GH ² L QDVWD VYMHWORVW 3ODQHWDUQL VXVWDYL ² VYHPLUVNL YUWXOMFL 1HEHVND WLMHOD QDäHJ 6XQÿHYRJ VXVWDYD

56 58 60 68 76 80

ZEMLJA Karta svijeta Porijeklo Zemlje *UDÄ€HYQL PDWHULMDO =HPOMH ² PLQHUDOL L VWLMHQH 3RYLMHVW =HPOMH ² SULOLNH ]D ĂŚLYRW Zemlja u pokretu Sirovine Zemlje Mora i oceani $WPRVIHUD ² =HPOMLQ SOLQVNL äWLW

=HPOMD Nastanak planina subdukcijom, str. 70

=HPOMD NaĹĄ je planet sadaĹĄnji oblik dobio prije oko 30 milijuna godina, str. 60

%LRORJLMD /MHSRWD L IXQNFLRQDOQRVW ĂżHVWR idu ruku pod ruku u prirodi, str. 97

.HPLMD Vidljiv proces kemijske reakcije, str. 134

)L]LND L WHKQRORJLMD Dijelovi CPU-a, str. 184

0DWHPDWLND *UDĂ€ND GRELYHQD PDWHPDWLĂżNRP IRUPXORP VWU

27.5,Ăź$ , ,=80,

%LRORJLMD .ROLEULĂ˝ zamahne svojim krilima 80 puta u sekundi, str. 107

90 94 96 108 116 118

BIOLOGIJA 3RULMHNOR ĂŚLYRWD Rast i reprodukcija Svijet biljaka 5D]QROLNRVW ĂŚLYRWLQMVNRJ VYLMHWD Sisavci PonaĹĄanje: akcija i reakcija Ljudi

128

KEMIJA 7YDU ² VYLMHW PDWHULMD .HPLMVNH WYDUL ² PDWHULMD X SRNUHWX 6YDNRGQHYQH WYDUL ² NHPLMD RGUHÄ€XMH QDäH ĂŚLYRWH *RVSRGDUVWYR L HNRORJLMD ² QHSUHNLQXWD VXUDGQMD 5DG NHPLĂżDUD 0DWHULMDOL EXGXĂ˝QRVWL

146 154 170 176 190

FIZIKA I TEHNOLOGIJA 2VQRYH À]LNH Automobilska industrija *UDĀHYLQDUVWYR Energija Proizvodna tehnologija 5DÿXQDOQD WHKQRORJLMD Komunikacija i tehnologija za razonodu

196 198 208

MATEMATIKA Predmet matematike .ODVLĂżQD PDWHPDWLND $QDOLWLĂżND JHRPHWULMD ,QĂ€QLWH]LPDOQL UDĂżXQ .DG EURMHYL ODĂŚX Stara i nova matematika

%LRORJLMD .UYRĂŚLOQL VXVWDY ĂżRYMHND VWU

'UXäWYR SROLWLND L SUDYR 0LURYQL DNWLYLVWL VWDOQR SULYODÿH SR]RUQRVW QD VYRMD pitanja spektakularnim akcijama, str. 231

*RVSRGDUVWYR L GUXäWYR 7YRUQLÿNH WUDNH X DXWRPRELOVNRM LQGXVWULML VX VUFH mnogih gospodarstava, str. 274

'58ã79(1, å,927 210 216 248

DRUÅ T VO, POLITIKA I PRAVO 'UXäWYR REOLFL GUæDYD L YODGD Diktatorski oblici vladanja 1DÿHOD GHPRNUDFLMH 3ROLWLÿNH LGHRORJLMH 0HÄ€XQDURGQH RUJDQL]DFLMH 7UHQGRYL VWROMHýD 3UDYGD L UHG ² RVQRYH SUDYD Primjena prava

252 254 256 264 270 276

GOSPODARST VO I DRUŠT VO Nacionalna gospodarstva Upravljanje gospodarstvima Globalizacija Ekonomija i poslovanje 1DÿLQ SRVORYDQMD Pokretanje vlastite tvrtke

'UXäWYR SROLWLND L SUDYR Justitia, simbol pravde, str. 242

'UXäWYR SROLWLND L SUDYR Capitol u Washingtonu, str. 225

)LOR]RÀMD Rodinov poznati 0LVOLODF predstavlja kontemplaciju, str. 326

5HOLJLMD åLGRYVNL SUD]QLN +DQXNNDK VODYL ÿXGRWYRUQR SDOMHQMH VYLMHýD X +UDPX 164. pr. Kr., str. 300

3VLKRORJLMD Izrazi lica govore univerzalnim jezikom, str. 350

5$=80 , '8ã$ 280 282 296 314

RELIGIJA Temelji religije i tradicionalne religije +LQGXL]DP ² VYMHWVND UHOLJLMD L]PHÄ€X MHGLQVWYD L UD]OLÿLWRVWL %XGL]DP ² VUHGQML SXW ND QLUYDQL Religije Kine i Japana Ã¥LGRYVWYR ² æLYRW SUHPD %RæMLP ]DSRYLMHGLPD .UäýDQVWYR ² RG æLGRYVNH VHNWH GR VYMHWVNH UHOLJLMH ,VODP ² SRNRUQRVW $ODKX Nove religije i kultovi

316 322

FILOZOFIJA )LOR]RÀMD SRÿHFL Znanje i vjera 3RÿHWDN QRYRJ GRED )LOR]RIVNL VXVWDYL L NOHYHWQLFL VXVWDYD 2YDM VYLMHW L L]YDQ QMHJD ² MH]LN )LOR]RÀMD QD SUHNUHWQLFL

344 346 350 356 360

PSIHOLOGIJA Pojava psihologije kao znanstvene discipline Osnove psihologije Primjene psihologije Psihoanaliza

5HOLJLMD +LQGXLVWLÿND ERæLFD ãLYD izvodi sveti ples, str. 287

$UKLWHNWXUD S Muzejom Guggenheim u Bilbaou, Frank Gehry je stvorio PHÄ€XQDURGQX LNRQX PRGHUQH DUKLWHNWXUH VWU

/LNRYQD XPMHWQRVW Vermeerova Djevojka V ELVHUQRP QDXäQLFRP, str. 379

.QMLæHYQRVW Orhan Pamuk, dobitnik Nobelove nagrade, str. 439

80-(71267 362 366 368 370 372 376 392 398 400 402 408

LIKOVNA UMJETNOST 3UHWSRYLMHVQD L XURÄ€HQLÿND XPMHWQRVW Umjetnost starog vijeka Azijska i islamska umjetnost Umjetnost srednjeg vijeka Renesansa i manirizam Barok VWROMHýH VWROMHýH VWROMHýH ARHITEKTURA 3RÿHFL .ODVLÿQD DUKLWHNWXUD Arhitektura izvan Europe Srednjovjekovna arhitektura Rana moderna arhitektura Arhitektura od industrijskih vremena do danas

/LNRYQD XPMHWQRVW ,]QLPQR UHDOLVWLÿQR SRSUVMH NUDOMLFH 1HIHUWLWL VWU

$UKLWHNWXUD 'YRUDF &KDPERUG VDJUDÄ€HQ X VWLOX IUDQFXVNH UHQHVDQVH VWU

*OD]ED Kralj Sunce, Luj XIV. PleĹĄe u baletu J. P. Lullyja, str. 446

)LOP 8PD 7KXUPDQ X ÀOPX Pakleni ťund 4XHQWLQD 7DUDQWLQD VWU

3UHKUDQD L ]GUDYOMH Zdrava hrana, str. 483

0HGLML 6YDWNR PRĂŚH ELWL ]YLMH]GD QD internetu, str. 495

412

.1-,ü(91267 3RÿHFL ² PLWRYL L VOLNH .ODVLÿQD DQWLND ² DUKHWLS L VPMHU 6UHGQML YLMHN ² YMHURYDQMH OMXEDY L MXQDäWYR 5DQL PRGHUQL]DP ² UHIRUPD L RELOMH 5DFLRQDOL]DP L ]DQRV ² RG SURVYMHWLWHOMVWYD GR URPDQWL]PD 5HDOL]DP L QDWXUDOL]DP ² SUHWHÿH PRGHUQL]PD 0RGHUQL SOXUDOL]DP ² L]ULÿDM L REMHNWLYQRVW =DNOMXÿLYDQMH L UD]LODÌHQMH

440 442 460 464

GLAZBA Srednji vijek i renesansa %DURN ² DSVROXWLVWLÿNL VMDM .ODVLFL]DP ² ÿLVWRýD IRUPH 5RPDQWL]DP ² SRJOHG XQXWUD Moderna glazba 1RYD JOD]ED ² PQRJREURMQH PRJXýQRVWL Svjetska glazba

468

FILM )LOP ² VHGPD XPMHWQRVW

6895(0(1, ĂĽ,927 480

Zdravlje 0HGLML ² VYH SULVXWQL SUDWLWHOML .XOWXUD PODGLK ² äWR VH YLäH PLMHQMD YLäH RVWDMH LVWD

504

Kazalo

6XYUHPHQL ĂŚLYRW 8OLĂżQR SOHVDQMH je dio kulture mladih, str. 501

12 PREDGOVOR

2GDELU UHOHYDQWQLK SRGDWDND L SULVWXS YHOLNRP EURMX ÿLWDWHOMD YHý MH VWROMHýLPD ]DGDWDN L]GDYDÿD NQMLJD NDR L NQMLÌQLFD

ZaĹĄto znanje?

O

GUDVWDR VDP RNUXĂŚHQ NQMLJDPD X VYDNRM

moji su roditelji umrli, i ja imam svoju djecu, pa

SURVWRULML 2GUDVWDMXýL ]D YULMHPH 'HSUHVLMH LSDN MRä XYLMHN XÌLYDP LVWUDÌXMXýL VYLMHW ]QDQMD L MRä XYLMHN XÌLYDP XÿLWL R VYHPX L VYDÿHPX moji roditelji si nisu mogli priuťtiti odlazak na IDNXOWHW DOL QLNDG QLVX SUHVWDOL SURPDWUDWL VYLMHW

0RJDR ELK YDP UHýL GD VDP PRWLYLUDQ QDÿHORP

NDR MHGQX YHOLNX SULOLNX ]D XÿHQMH .RG QMLK VDP ´]QDQMH MH PRý¾ LOL GD ]QDQMH YRGL GR YHýLK YLGLR XÌLWDN NRML MH L]D]LYDOR ÿLWDQMH WDNR GD VDP prihoda, ali istina je, da me je pokretala PDMNX ]DPROLR GD PH QDXÿL ÿLWDWL SULMH QHJR VDP MHGQRVWDYQD ]QDWLÌHOMD 1DWLRQDO *HRJUDSKLF (QFLNORSHGLMD SUXÌD ÿLWDWHOMX SUHJOHG OMXGVNRJ krenuo u ťkolu. Roditelji su mi dali (QFLNORSHGLMX VYLMHWD L SRÿHR VDP MX ÿLWDWL

]QDQMD 8 RYR YULMHPH VSHFLMDOL]DFLMH SRGVMHýD

vikendom ujutro dok su moji roditelji joť spavali. nas da postoji veliki raspon tema koje se mogu SURXÿDYDWL %XGXýL GD NQMLJD RPRJXýXMH 1D NUDMX YHýLQH ÿODQDND X (QFLNORSHGLML ELR MH SRSLV GRGDWQH OLWHUDWXUH D MD VDP L WR SURÿLWDR

MHGQRVWDYDQ SULVWXS RYRP PQRäWYX ÿLWDWHOMD

ĂžHVWR ELK VH WROLNR ]DGXELR X QHNX WHPX NRMD

uvodi u teme o kojima malo zna, ali koje se

YLäH QLMH LPDOD YH]H V RQRP V NRMRP VDP SRÿHR mogu pokazati vrlo uzbudljivima. Kad smo moj otac Irving Wallace i ja dovrťili prvi svezak The Ponekad bih knjigu otvorio nasumce, preťao SUVWRP SR VWUDQLFL L ]DWLP SURÿLWDR ÿODQDN QD

3HRSOH¡V $OPDQDFK 1975. rekli smo da je to

NRMHP VH ]DXVWDYLR PRM SUVW 'HVHWOMHýD NDVQLMH NQMLJD ]D ÿLWDQMH V XÌLWNRP 1DWLRQDO *HRJUDSKLF

PREDGOVOR 13

GRJDÄ€DMLPD L] SURäORVWL EROMH PRĂŚHPR UD]XPMHWL DVSHNWH VDGDäQMRVWL NRML EL VH LQDĂżH ĂżLQLOL ]EXQMXMXĂ˝LPD L PRĂŚHPR ODNäH DQWLFLSLUDWL WUHQGRYH X EXGXĂ˝QRVWL 6DGDäQMRVW MH L]QDG VYHJD VDPR WRĂżNLFD NRMD VH NUHĂ˝H X NRQWLQXXPX NRML SRYH]XMH SURäORVW V EXGXĂ˝QRäýX ´3RYLMHVWÂľ NDNR MH QDSLVDR 1RUPDQ &RXVLQV ´MH RJURPDQ VXVWDY UDQRJ XSR]RUHQMD Âľ %DUHP EL SRYLMHVW WR WUHEDOD ELWL 1DĂŚDORVW PQRJL GRQRVLWHOML RGOXND pretpostavljaju da se moderni svijet uvelike razlikuje od onoga prije tako da ignoriraju OHNFLMH L] SRYLMHVWL L ĂżLQH SRJUHäNH NRMH VH PRJX 3RSXW .RSHUQLND VYL ĂŚHOLPR EROMH UD]XPMHWL VYRM VYLMHW L SREROMäDWL YODVWLWH sposobnosti. Znanje prethodi i olakĹĄava ovakvu potragu.

L]EMHýL Dok sam iťao u srednju ťkolu moj je otac napisao roman The Prize, o jednom dobitniku

(QFLNORSHGLMD je joĹĄ jedan primjer koji pokazuje

Nobelove nagrade. Nije imao problema stvoriti

GD SRYLMHVW ]QDQRVW L XĂżHQMH QH PRUDMX ELWL

radnju i likove, ali kad je trebao izmisliti neki

dosadni. G. K. Chesterton je 1905. napisao,

L]XP ]ERJ NRMHJ ýH QMHJRY OLN GRELWL 1REHORYX

´1H SRVWRML QD =HPOML LäWD QH]DQLPOMLYR MHGLQR

QDJUDGX X NDWHJRULML NHPLMH IL]LNH L IL]LRORJLMH

PRĂŚH SRVWRMDWL QH]DQLPOMLYD RVRED Âľ

ili medicine, ostao je zbunjen jer je imao

ĂĽLYLPR X YULMHPH YHOLNH VORĂŚHQRVWL L SRSODYH

VDPR RVQRYQR ]QDQMH L] RYLK SRGUXĂżMD 6

LQIRUPDFLMD 6DYODGDYDQMH RYLK SUHSUHND

oduťevljenjem sam pratio sustavni pristup koji ]YXNRYD LGHMD RGYODÿHQMD SDÌQMH PRÌH ELWL YUOR je imao moj otac u pokuťaju rjeťavanja ove X]QHPLUXMXýH $NR VH QDYLNQHPR QD YHOLNL GLOHPH 3UYR MH ÿLWDR R RVQRYQLP QDÿHOLPD VYDNH UDVSRQ ]QDQMD PRÌHPR VWHýL VDPRSRX]GDQMH

RG RYLK GLVFLSOLQD =DWLP MH ĂżLWDR R SRYLMHVWL

kako bismo odabrali o kojim idejama i NRQFHSWLPD ÌHOLPR YLäH QDXÿLWL 3UHPD ULMHÿLPD 9HURQLNH :HGJZRRG ´8ÿHQ ÿRYMHN EL R QHÿHPX VYH WUHEDR ]QDWL L QHäWR R VYHPX ¾ 6XVUHýHP ljude, mlade i stare, koji ne vide smisao u XÿHQMX SRYLMHVWL MHU PLVOH GD QLMH YDÌDQ ]D QMLKRYH ÌLYRWH 6ODÌHP VH GD RQR äWR VH GRJRGLOR MXÿHU LOL GDQDV LPD YLäH XWMHFDMD QD QDV QHJR ono ťto se dogodilo prije 100 godina, ali odluke NRMH GRQRVLPR X VYDNRGQHYQRP ÌLYRWX VX SRG VQDÌQLP XWMHFDMHP JHQHUDFLMD NRMH GROD]H EH] RE]LUD VKYDýDPR OL PL WR LOL QH 8ÿHýL R LGHMDPD NRMH VX SUHYODGDYDOH X GUXJLP SRGUXÿMLPD L

8 LQIRUPDFLMVNRP GREX ]QDQMH MH ]QDÿDMQL HOHPHQW PRýL

14 PREDGOVOR

znanosti i njezinim granama. Nakon toga je

VSRPLQMHP SUDYR ERUEX LOL ILOR]RILMX 8VWYDUL

ĂżLWDR R VYDNRP GRELWQLNX L] RGUHÄ€HQH NDWHJRULMH VYDND RVRED NRMD MH LNDG ĂŚLYMHOD L]D VHEH MH 1D NUDMX MH SURXĂżDYDR WDGDäQMH WUHQGRYH X RVWDYLOD EDäWLQX VYRMLK GMHOD L RVMHĂ˝DMD %LOR GD LVWUDĂŚLYDQMX VYDNH RG RYLK GLVFLSOLQD =DWLP MH

QD QMLK REUDýDPR SR]RUQRVW LOL QH ÌLYLPR VYRMH

SRÿHR UD]PLäOMDWL R EXGXýLP RWNULýLPD NRMD EL

ÌLYRWH X VNORSX DNXPXODFLMH RYLK EDäWLQD $NR

mogla donijeti nagradu i vratio se pisanju svog

QH ĂŚHOLPR XĂżLWL R GUXJLP UHOLJLMDPD RVLP R VYRMRM

romana. Na kraju je proĹĄla svaka od njegovih

na putu smo ka propasti. Neki se ljudi boje

L]PLäOMHQLK L]XPD 0DUOMLYLP LVWUDĂŚLYDQMHP PRM MH XĂżHQMD R GUXJLP UHOLJLMDPD NDR GD VH L]ODĂŚX RWDF QDXĂżLR GRYROMQR R RGUHÄ€HQRP SRGUXĂżMX GD UD]QROLNRVWL YMHUVNLK L ILOR]RIVNLK LGHMD NRMH Ă˝H LP MH PRJDR WRĂżQR SUHGYLGMHWL ]QDQVWYHQH

SRNYDULWL ]QDQMH LOL LK ]EXQLWL LOL ĂżDN SRUHPHWLWL

trendove. Nikad nisam zaboravio ovu lekciju:

UDYQRWHĂŚX 9MHUXMHP GD MH VXSURWQR LVWLQLWR

umjesto izbjegavanja novih tema mogu o njima

8ĂżHQMH R GUXJLP UHOLJLMDPD SRPDĂŚH EROMH

QDXĂżLWL DNR NUHQHP RG RVQRYD L VWUSOMLYR

razumjeti vlastitu. OlakĹĄava razumijevanje

SURäLUXMHP VYRMH LVWUDÌLYDQMH

VYMHWVNLK GRJDÄ€DMD 1D SULPMHU X 6$' X QDNRQ

6YLMHW LQIRUPDFLMD VYLMHW ]QDQMD MH VWYDUQR

WHURULVWLĂżNRJ QDSDGD UXMQD PQRJL VX

VYLMHW OMXGL ,]D VYDNRJ ]QDQVWYHQRJ RWNULýD

$PHULNDQFL EXGXýL GD QLäWD QLVX ]QDOL R LVODPX

LQĂŚHQMHUVNRJ SRWKYDWD ILOPD SMHVPH LOL

pretpostavili da su svi muslimani potencijalni

XPMHWQLĂżNRJ GMHOD SRYLMHVQRJ GRJDÄ€DMD QDOD]L

WHURULVWL $OL ]D RQH $PHULNDQFH NRML VX RGOXĂżLOL

VH ĂżRYMHN 2YL OMXGL VWYDUQL OMXGL NRMH

QDXÿLWL QHäWR R RVQRYDPD LVODPD SRVWDOR MH

VYDNRGQHYQR VXVUHýHPR SRVWLÌX VYRMH UH]XOWDWH jasno da su teroristi koji su izveli napad kao i razmiťljanjem, radom i konzultiranjem. QMLPD VOLÿQL YUOR HNVWUHPQH L]QLPNH XQXWDU 5D]PLVOLWH R SRVOMHGQMHP ILOPX X NRMHP VWH

YMHUVNH ]DMHGQLFH NRMD REXKYDýD JRWRYR

XÌLYDOL 9HýLQD VH RERÌDYDWHOMD VMHýD LPHQD

milijardu i pol ljudi.

JODYQLK JOXPDFD L JOXPLFD 6WXGHQWL ILOPD SDPWH

ÞHVWR VH NDÌH GD MH ´PDOR ]QDQMD RSDVQD

UHĂŚLVHUH L VFHQDULVWH 8 VWYDUQRVWL X QDVWDQDN

VWYDUÂľ 8 QHNLP VOXĂżDMHYLPD WR EL PRJOR ELWL

ILOPD MH XNOMXÿHQR QD WLVXýH OMXGL NDNR EL ILOP

istinito. No, neznanje je opasnije od malo

stigao do publike. Posljednji Harry Potter, na

znanja i najbolje je ako se stekne malo viĹĄe od

primjer, daje u popisu 750 ljudi, s tim da oni ne

PDOR ]QDQMD 'RN ĂżLWDWH RYH ULMHĂżL ]DXVWDYLWH VH

XNOMXÿXMX OMXGH X PDUNHWLQJX RJODäDYDQMX

na trenutak i razmislite o vlastitom svijetu.

distribuciji i kinima. Nemojmo zaboraviti ljude

9MHURMDWQR VWH RNUXĂŚHQL SURVWRULMRP NRMD MH GLR

NRML VX L]XPLOL ILOP L RQH NRML VX XVDYUäLOL RYDM

]JUDGH ,]YDQ QMH MH VYLMHW OMXGL ĂŚLYRWLQMD L

medij, kao i one koji su izumili i usavrĹĄili

predmeta. Postoji grad, narod, kontinent,

SRVHEQH XUHÄ€DMH SRSXW NDPHUD UHIOHNWRUD

]HPOMD GUXJL SODQHWL 6XQĂżHY VXVWDY GUXJL

opreme za snimanje i projektora. Mnogo od njih

VXQĂżHYL VXVWDYL L VYHPLU =DWLP VH YUDWLWH L

VX GDYQR RWLäOL SD LSDN NDG JOHGDPR ILOP

UD]PLVOLWH R VYLMHWX X VHEL 9DäD NRÌD L]JOHG

moramo biti svjesni da su svi oni doprinjeli

VDPR VX GLR NRML SULND]XMHWH VYLMHWX 8 WRM MH NRĂŚL

QDäHP LVNXVWYX 2QR äWR YULMHGL ]D ILOP YULMHGL L

L]QLPQR VORĂŚHQ VXVWDY R NRMHP ULMHWNR NDG

za arhitekturu ili web stranicu, a da ne

razmiĹĄljamo osim ako se neĹĄto poremeti.

PREDGOVOR 15

3RYHýDQRP EU]LQRP NRPXQLNDFLMH UD]OLÿLWH NXOWXUH VXUDÄ€XMX L XYHOLNH UDGH ]DMHGQR YLäH QHJR LNDG SULMH NDNR EL L]JUDGLOH JOREDOL]LUDQR GUXäWYR %H] GXERNRJ SR]QDYDQMD VYLK SROMD NDR L PHÄ€XVREQRJ SR]QDYDQMD WR VH QLNDG QH EL PRJOR SRVWLýL

Naravno, ono Å¡to je u nama nisu samo organi,

äWR MH MHGQDNR YDæQR ]ERJ REOLND RKUDEUXMH

nego i misli, uvjerenja, strahovi i nadanja.

ÿLWDWHOMD GD VNDÿH V WHPH QD WHPX SUHPD

2YD NQMLJD QDP PRæH SRPRýL EROMH UD]XPMHWL

]QDWLæHOML þLWDMXýL SRJODYOMD NQMLJH QH VPLMHPR

VYLMHW NRML QDV RNUXæXMH L VYLMHW NRML PL

]DERUDYLWL GD NROLNR JRG MH ]QDQMH YDæQR

RNUXæXMHPR

QDMYHýD RWNULýD L SRVWLJQXýD VH QH PRJX

3RVYHWLR VDP YHýLQX VYRMHJ æLYRWD

ostvariti jedino znanjem. Kao Å¡to je rekao

SURXÿDYDQMX ÿLQMHQLFD LGHMD L NRQFHSDWD

$OEHUW (LQVWHLQ ´0DäWD MH YDæQLMD RG ]QDQMD µ

L ]DWLP SUHGVWDYOMDP RQR äWR VDP QDXÿLR QD

0DäWD MH NYDOLWHWD NRMD QDP RPRJXýXMH VDQMDQMH

QDÿLQ NRML ýH QDGDP VH PRMLP ÿLWDWHOMLPD

o tome kakav bi svijet trebao biti, a znanje je

RPRJXýLWL QDGDKQXýH ]D GDOMQML LQWHOHNWXDOQL

PDWHULMDO NRML QDP RPRJXýXMH GD WH VQRYH

razvoj. Vjerujem da 1DWLRQDO *HRJUDSKLF

pretvorimo u stvarnost.

(QFLNORSHGLMD PRæH VOXæLWL NDR RGVNRÿQD GDVND 2QD MH DODW NRML ÿLWDWHOMX RPRJXýXMH XÿLWL David Wallechinsky je autor knjige The 20th Century: History With Boring Parts Left Out. bez da se brine oko kasnijeg testiranja. I ono

16

17

POVIJEST KULTURE SVIJETA 2G SRMDYH MH]LND X SUHWSRYLMHVWL GR GDQDäQMH VYH YHýH WHQGHQFLMH ND JOREDOL]DFLML SRYLMHVW NXOWXUH ÿRYMHÿDQVWYD VH SURWHæH NUR] YULMHPH ,VSUYD MH NXOWXUD LPDOD XORJX OMHSLOD GD VSRML ]DMHGQR VNXSLQH UDGL SUHæLYOMDYDQMD 1DVWDjanje prvih naselja postaje jasan dokaz o naglašenoj poOLWLÿNRM RUJDQL]DFLML NDR NRG HJLSDWVNLK SLUDPLGD .ODVLÿQR GRED MH XWHPHOMLOR RVQRYH UHQHVDQVH NRMD MH XWUOD SXW L]D]RYLPD GUXäWYHQLK L SROLWLÿNLK NRQYHQFLMD X SURVYMHWLWHOMVWYX NRMH VX XYHOLNH XWMHFDOH QD QDÿLQ NDNR GDQDV UD]PLäOMDPR R XSUDYOMDÿNLP VWUXNWXUDPD .RG XÿHQMD R SRYLMHVWL NXOWXUH ÿRYMHÿDQVWYD QH VDPR GD VX YH]H L]PHĀX SURäORVWL L VDGDäQMRVWL MDVQLMH QHJR SRPDæX X EROMHP UD]XPLMHYDQMX UD]OLÿLWLK NXOWXUD QDäHJ VXYUHPHQRJ VYLMHWD ÿLMH PHĀXVREQH XGDOMHQRVWL QHVWDMX X jeku globalizacije i novih komunikacijskih medija.

18 32Ăž(7$. Lov, vatra i jezik

329,-(67 .8/785( 69,-(7$

3RULMHNOR FLYLOL]DFLMH ÿRYMHÿDQVWYD nalazi se dva milijuna godina u proťlosti kad je Homo habilis QDSXVWLR ]DäWLWX DIULÿNH äXPH NDNR bi lovio u savanama. Ovaj prijelaz RG VDNXSOMDÿNRJ GUXäWYD NRMH MH ÌLYMHOR LVNOMXÿLYR QD YRýX L GUXJLP biljkama, u lovce koji jedu meso ELOR MH ]QDÿDMQLMH RG VDPH promjene prehrane. Lov je zahtijevao napor skupine i sredstva komunikacije kako bi se ljudi organizirali u lovne grupice. Tako je razvoj govornog MH]LND SRVWDR YDÌDQ ]D SUHÌLYOMDYDQMH -HGQDNR YDÌQR UDQL VX OMXGL QDXÿLOL

kontrolirati vatru, koju su koristili da ugriju spilje i kuhaju hranu.

Izgradnja zajednica ĂĽLYHĂ˝L X PDOLP RELWHOMVNLP VNXSLQDPD UDQL VX OMXGL SRĂżHOL organizirati aktivnosti prema podjeli rada. Lov je bio posao PXäNDUDFD D ĂŚHQH VX VH brinule za vatru i djecu. 6SLOMVND VOLND X $OWDPLUL ĂŁSDQMROVND Najraniji tehnoloĹĄki razvoj XNOMXĂżLYDR MH SURL]YRGQMX L REUDGX alata od kamena, drveta i kosti. No, RGUHÄ€HQL NXOWRYL L XNRSQL RELĂżDML QDM]QDĂżDMQLMD NXOWXURORäND LQRYDFLMD .XWXUD VH NRULVWLOD GD SRYHĂŚH ranih ljudi bio je nastanak jezika zajednice. kompozicijom glasova i simbola. -H]LN MH RPRJXĂ˝LR OMXGLPD GD L]UD]H Ljudi osnivaju naselja Dokazi o razumijevanju svijeta VYRMH PLVOL L RVMHĂ˝DMH L GD UDQLK OMXGL XNOMXĂżXMH XPMHWQLĂżNH razmjenjuju podatke o radove kamenog doba poput VYDNRGQHYQRP ĂŚLYRWX .DNR VH UDVSRQ L]UDĂŚDYDQMD UDQLK spiljskog slikarstva, obrade kamena i malene skulpture, kao i OMXGL SRYHĂ˝DR UD]YRMHP MH]LND njihova percepcija svijeta oko sebe radove koji govore o vjerovanjima i VH WDNRÄ€HU SURäLULOD 2G SRĂżHWND VX ukopnim obredima. Premda njihovo promatranje i interpretacija bili AZIJA povezani. Ljudsko iskustvo je prije oko 1,7 mil. postalo razumljivo kad je do 300.000 god.: REMDäQMHQR X WHUPLQLPD RGUHÄ€HQRJ ĂžRYMHN V -DYH svjetonazora. Tako su nastali AFRIKA SVIJET

prije oko 1,8 milijuna godina: +RPR HUHFWXV QDSXäWD $IULNX

1HROLWVND VMHNLUD L ĂżHNLĂ˝

prije oko 1,8 do 1 milijun godina: Razvoj jezika za komunikaciju

AFRIKA prije oko 6 milijuna godina: Prvi hominRLGL Orrorin tugenesis SRMDYOMXMX VH X LVWRĂżQRM $IULFL

AFRICA

SVIJET prije oko 2,3 do 1,5 milijuna godina: Homo habilis koristi NDPHQR RUXÄ€H 3UYL znakovi kulture i ĂŚUWYRYDQMD ĂŚLYRWLQMD

prije viĹĄe od 6 milijuna godina: Prvi dokaz hominoida u $IULFL

SVIJET

J

prije oko 1,8 milijuna godina: Hominoidi migriraju sjeverno L LVWRĂżQR RG $IULNH

SVIJET prije oko 500.000 godina: Prva upotreba vatre

prije oko 2,5 milijuna do 10.000 godina: Staro kameno GRED SDOHROLWLN

PRETPOVIJEST

AFRIKA

J

J

32Ăž(7$. 19 QDVHOMHQLK ]HPOMRUDGQLND L OXWDMXĂ˝LK GXJRURĂżQL XVSMHK X SROMRSULYUHGQRP druĹĄtvu bio je potreban sustav nomadskih plemena. QDYRGQMDYDQMD 6WRJD VX SUYD YHĂ˝D Metalni alati i nakit QDVHOMD L UDQH GUĂŚDYH VPMHäWHQL X] 8 WUHĂ˝HP WLVXĂ˝OMHĂ˝X VX WNDQLQH L ULMHNH 8 PHÄ€XYUHPHQX L]JUDÄ€HQH GUYHQR SRVXÄ€H NDR L SRVXGH RG su brane i kanali kako bi se dobile NDPHQD L NHUDPLNH ELOL XRELĂżDMHQL X plodne ravnice. Promatranje svakodnevnoj upotrebi. No, joĹĄ je zvijezda, kao i ciklusi poplava i jedan pomak postignut u razvoju ĂŚHWYH GRYHOL VX GR UD]YRMD SUYRJ ljudske civilizacije razvojem NDOHQGDUD 7R MH R]QDĂżLOR vjeĹĄtina obrade metala. Prvo su se RULMHQWDFLMX OMXGL SUHPD QDĂżHOX RG ]ODWD L EDNUD L]UDÄ€LYDOL QDNLW L YUHPHQD 2G VDPRJ SRĂżHWND ĂżLQL VH upotrebni predmeti. Kasnije su da je ovaj zadatak imao vjersku EURQFD L ĂŚHOMH]R NRULäWHQL NDNR EL VH YDĂŚQRVW L ]DWR VX JD SURYRGLOL L]UDGLOL RUXÄ€H L RUXĂŚMH 6WRJD VX SROLWLĂżNL YRÄ€H L VYHĂ˝HQLFL metalne rude postale vrijednost 3RQDYOMDMXĂ˝L FLNOXVL SURPDWUDQL zajedno sa solju, krznom, tekstilom na nebu su se interpretirali u i poljoprivrednim proizvodima. Ovim duhovnom kontekstu, a arheoloĹĄki se dobrima uskoro trgovalo iz regije QDOD]L JRYRUH GD VX YMHUVNL IHVWLYDOL u regiju i tako je uspostavljena bili organizirani s tim u skladu. kulturoloĹĄka razmjena. Ovi su tehnoloĹĄki pomaci poticali razvoj UD]OLĂżLWLK ]DQLPDQMD äWR MH GRYHOR GR SRYHĂ˝DQH SRGMHOH UDGD X druĹĄtvu i daljnjeg raslojavanja druĹĄtva. U zemljoradnji, izum pluga koji PRĂŚH YXĂ˝L VWRND LOL NRQML SRYHĂ˝DR MH produktivnost. No, kako bi imali

329,-(67 .8/785( 69,-(7$

]QDĂżHQMH L GDOMH RVWDMH QHSR]QDQLFD RYD RWNULĂ˝D SRND]XMX GD MH SRJOHG QD VYLMHW UDQRJ ĂżRYMHND ELR L]YDQ RVQRYQRJ IXQNFLRQDOQRJ RGQRVD 8PMHVWR WRJD UDQL VX OMXGL ĂŚHOMHOL VDYODGDWL RNROLQX X] SRPRĂ˝ UHOLJLMVNLK L PDJLĂżQLK YMHURYDQMD kao i kreativne umjetnosti. 3RVHEQR GDOHNRVHĂŚDQ UD]YRM ELOD je neolitska revolucija koja je ]DSRĂżHOD RNR J SU .U 1DSXVWLYäL ĂŚLYRW ORYDFD L VDNXSOMDĂżD neke su se skupine smjestile na jednom mjestu kako bi sijale usjeve L X]JDMDOH ĂŚLYRWLQMH 2YDM QRYL QDĂżLQ ĂŚLYRWD GRQLR MH QRYRVWL NDR posjedovanje imovine i akumulaciju viĹĄka hrane. To je bio posebno YDĂŚDQ UD]YRM MHU MH RPRJXĂ˝LR YLäH rada i tako druĹĄtveno raslojavanje. Kod ovih su agrikulturalnih GUXäWDYD UH]HUYH KUDQH ELOH YDĂŚQH ]D SUHĂŚLYOMDYDQMH X WHäNLP vremenima, a i njihova je zaĹĄtita ELOD YDĂŚQD 7DNR VX QDMUDQLMD naselja nastajala na strateĹĄki YDĂŚQLP EUHĂŚXOMFLPD L XVNRUR VX ELOD RNUXĂŚHQD ]LGLQDPD 3RYLMHVW UDQLK OMXGL LVSXQMHQD MH VXNRELPD L]PHÄ€X

Keramika iz neolitske kulture

AFRIKA I AZIJA od 3000 g. pr. Kr.: Prve visoke kulture u Mezopotamiji 6XPHUDQL Egiptu, Pakistanu

SVIJET EUROPA prije oko 150.000 do 30.000 godina: Neandertalac, Homo neanderthalensis

od oko 10.000 g. pr. Kr.: Neolitik ² SULMHOD] QD poljoprivredu i VWRÿDUVWYR

BLISKI ISTOK od oko 7000 g. pr. Kr.: Veliko naselje Çatal +|\ N X $QDWROLML u Turskoj

AZIJA od oko 4500 g. pr. Kr.: Kultura Long Shang u Kini

EUROPA prije oko 40.000 g.: Kromanjonci u (XURSL Homo sapiens sapiens

AZIJA

BLISKI ISTOK BLISKI ISTOK BLISKI ISTOK

prije oko 600.000 do 200.000 g.: 3HNLQäNL ÿRYMHN

od oko 9000 g. pr. Kr.: Veliko naselje Jerihon u Palestini

J

J

od oko 5000 g. pr. Kr.: Proizvodnja i obrada metala na Bliskom istoku, zajedno s bakrom

J

5. do 4. tis. pr. Kr.: Kulture Tell u Mezopotamiji

SVIJET Od 3. tis. pr. Kr.: Proizvodnja i obrada bronce

J

PRETPOVIJEST

Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.