Priroda i okolis no 2 by Tomislav Dalmatin

Vela Spila © Marlena Ćukteraš

riječ urednice ... and here we go again. Riječi koje su me dočekale od ekipe. Nisi još napisala Uvodnu. Bar nešto nabaci, pa nije ti prvi put. A meni se čini da je još teži nego prošli. Što sad napisati da bih popunila The stranicu. Opet se vrtim u krug, listam No. 2, ali ovaj put ništa. Ne da sive stanice ne rade nego rade previše. Pa ovako, pa onako, pa mogla bih... uhh!! Možda me jednog dana budete razumjeli ali najteže je, bar meni, hvaliti nešto svoje, nešto što ste zamislili baš tako i dajete u ruke drugima da sude o tome. Ponavljati riječi priroda, okoliš, ekologija... po tko zna koji put ste ih već čuli i sigurna sam da i vama postaju dosadne, iako ne bi smjele. Iz ovog razmišljanja trgnu me zvuk mobitela. Moji. Već kukam na veliko kako mi ništa ne ide od ruke i kako nemam inspiracije za napisati par riječi. Čujem s druge strane onaj poznati blagi glas koji me smiruje, kuckanje ruku po mobitelu čiji mi je zagrljaj sad tako potreban i riječi već tako poznate. Jesmo te zato u školu slali??! Da se sekiraš. Drmni jednu višnju i vidjet ćeš kako ćeš napisati. Nadam se da ćete jednom biti u prilici probati višnju moje mame. Pravi ekološki proizvod iz domaćeg uzgoja, a rakija prava prepečenica. Čelja. Pogledah na sat, tek je 11:43. Ma može jedna, ionako je neradni dan. I već sam na pola stranice a da ništa nisam rekla o časopisu. Da će vas ovaj put pogledati oči velikog Ruđera i probuditi možda malog znanstvenika u vama. Da ćemo vas malo odvesti na put u središte znanja i otkriti možda neku tajnu Svemira. Da pronalazimo prave riječi u Dijalogu za budućnost i da je Neretva jedna od onih rijeka koja nas povezuje. Da su ptice bez granica i da još uvijek postoje prirodne ljepote koje tek trebamo otkriti i zaštiti. Da se sjetite nekom pokloniti mali cvjetić a nagrada će vam sigurno biti osmijeh od uha do uha. Sve to i još puno više skriveno je između ovih korica. Potrebni ste samo vi koji ćete se zavući u neki topli kutak i zalijepiti se za ove stranice. I pronaći sebe u ovoj Prirodi i Okolišu. I kao što pjesma kaže sve je isto, ali isto ništa nije pa tako niti potpis na kraju ove stranice. Zalijepilo se još tu par slova ovog ljeta i dokaz su da su moji bili u pravu. Da je znanje jedino što uvijek nosite sa sobom, da vam ga nitko ne može oduzeti i da s njim možete poboljšati svijet. Do nekih novih priča pozdrav od cijele ekipe, uz najbolje želje za blagdane i Novu 2016. Vaša urednica dr. sc. Marlena Ćukteraš

priroda i okoliš | 3

>>>>>>>> I M P R E S S U M >>> Nakladnik Ekološka udruga “Lijepa naša” - Čapljina Ante Starčevića 43c, 88300 Čapljina, Bosna i Hercegovina tel./fax: ++387 36 810 320 mobitel: ++387 63 323 811 www.eulijepanasa.ba | info@eulijepanasa.ba ID broj: 4227159410004

Ruđer Bošković Tko, što, zašto?

Kata Jozović

Žiro-Račun: Hypo Aple Adria d.d. 306-027-00000-11742 Devizni račun: Hypo Aple Adria d.d. IBAN: BA393060203710182060 SWIFT: HAABBA22 Account currency: EUR Account number: 30602037101820060

6-7

Partner Neretva Delta Forum - Mostar Ante Starčevića bb, 88300 Čapljina, Bosna i Hercegovina tel./fax: ++387 36 807 731 neretva.delta.forum@tel.net.ba

Glavni i odgovorni urednik dr. sc. Marlena Ćukteraš

Mobitel: +387 63 640 369 - mcukteras@gmail.com

Zamjenik glavnog urednika Marinko Dalmatin, dipl. biolog

Mobitel: +387 63 323 811 - marinko.dalmatin@tel.net.ba

Uredništvo

Tomislav Lukić, Ivan Buntić, dipl. biolog, Kamilo Čuljak, dipl. iur., Ana Soldo, prof., Mario Dalmatin, dipl. oec., Josip Vekić, Irena Rozić, mag., Mario Zovko, dipl. ing. stroj., Ante Vujinović, mag. arh./pov., Zdravko Kutle

PUT U SREDIŠTE ZNANJA

Znanstveni odbor

prof. dr. sc. Mirjana Miličević, prof. dr. sc. Jaroslav Vego, prof. dr. sc. Nevenko Herceg, prof. dr. sc. Božo Vukoja, prof. dr. sc. Branko Glamuzina, mr. sc. Milenko Raguž, mr. sc. Krešimir Šaravanja, mr. sc. Nebojša Jerković, mr. sc. Osman Delić

Marlena Ćukteraš

Lektura i prijevod

8 - 13

Marica Tolić, dipl. novinar, Marijana Matić, prof.

Grafički urednik Toni-Tomislav Dalmatin, dipl. oec.

Mobitel: +387 63 353 548 - tomislav.dalmatin@tel.net.ba

Obrada fotografija Josip Dalmatin, dipl. ing. građ., Igor Knežević

Tisak

Na naslovnici: Presjek LHC dipola u tunelu © Maximilien Brice, CERN

Grafotisak d.o.o. Grude

Naklada 1000 komada

INFO

ČASOPIS FINANCIRAN U SKLOPU AKTIVNOSTI “NERETVA - rijeka koja povezuje”:

Dobro je poznavati pojmove

Projekt „Dijalog za budućnost“ implementiraju UNDP, UNICEF i UNESCO u partnerstvu s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Projekt „Dijalog za budućnost” se financira sredstvima Ureda Ujedinjenih nacija za podršku izgradnje mira / Fonda za izgradnju mira (PBF). 4 | priroda i okoliš

“Tangled by G” - umijeće reciklaže

38 - 39

Flora Herc 2015.

40 - 41

Božićna zvijezda - Cvijet za zimske praznike

42 - 43

Bundeva (Cucurbita pepo)

SADRŽAJ TEMA BROJA

Dijalog umjetnosti i tehnologija IT_ART

Deklaracija o platformi dijaloga

14 - 15

Meliha Gekić-Lerić

NERETVA

20-21

rijeka koja povezuje

16 - 18

Nebojša Jerković

Mostovi prijateljstva 2015. Sajam srednjih škola Vijeće mladih Grada Mostara

SIMPOZIJ u Parku prirode “Blidinje” Marinko Dalmatin 22 - 25 Promatranje ptica kao održiva aktivnost u upravljačkim dokumentima zaštićenih područja

Marinko Dalmatin & Marlena Ćukteraš

ORNITOLOŠKI FESTIVAL Josip Vekić

u Nacionalnom parku KOZARA

27 - 29

NOVI IZAZOVI ZA LOVAČKA DRUŠTVA Mijo Vukšić 30 - 31

Vela Spila

Marlena Ćukteraš

32 - 34

Trsteno

Maja Grbavac i Ines Varović

35 - 36

priroda i okoliš | 5

Ruđer Bošković

Tekst

Kata Jozović

TKO, ŠTO, ZAŠTO

Ruđer Josip Bošković rođen je 18. dana mjeseca svibnja godine 1711. u Dubrovniku, kao osmo dijete oca Nikole i majke Pavle. Bio je svestran: isusovac, matematičar, astronom, geodet, fizičar, filozof, inženjer, pjesnik, diplomat. Osnovno obrazovanje stekao je u Dubrovniku, a s 15 godina odlazi u Rim, stupa u isusovački Collegium Ragusinum 1732. godine, gdje završava filozofiju a nedugo potom i teologiju. Zaređuje se za svećenika i stupa u isusovački red. 6 | priroda i okoliš

Profesorom matematike postaje 1740. godine, a 1741. vrši geodezijska mjerenja i objavljuje knjigu o tom. Postavlja svoju teoriju atoma i osnove za rad Michael Faradaya koje objavljuje u knjizi 1758. Po ukidanju isusovačkog reda Francuska ga imenuje ravnateljem optike za mornaricu 1773., a član je i Ruske akademije znanosti, te londonskog Royal Societyja. Kao inženjer, na zahtjev pape Benedikta XIV., napravio je planove za popravak apsida i kupola crkve Svetog Petra u Rimu i radio na isušivanju močvara u Italiji. Kao diplomat odlazi u London kako bi ublažio sumnje Velike Britanije da Dubrovnik pruža usluge Francuskoj i na taj način krši svoju neutralnost. Tada biva i primljen u londonski Royal Society. Objavio je pet knjiga iz astronomije 1785. Ruđer Bošković umro je 13. veljače 1787. godine u Milanu. Pokopan je u crkvi Sv. Maria Podone.

Rad i značajna djela

Matemat ika Bavio se mnogim matematičkim problemima, beskonačno malim veličinama, logaritmima negativnih brojeva, problemom tijela maksimalne atrakcije itd. U svojoj knjizi Elementa matheseos universae, Rim 1754., daje znatan broj teorema iz trigonometrije, prvi izvodi četiri osnovne diferencijalne formule sferne trigonometrije, kao i oskulatorni krug. U raspravi De aestu maris (1747.), prvi među matematičarima govori o i predlaže geometriju s tri i više prostornih i jednom vremenskom veličinom, koja se i danas upotrebljava.

corrigendam mappam geographicam, iussu et auspiciis Benedicti XIV (1755.) prvi obraća pažnju na skretanja vertikala, što je, po njemu, posljedica nerazmjerne raspodjele masa na površini Zemlje. U tu je svrhu 1750. izveo mjerenje meridijanskog luka između Rima i Riminija zajedno s Christopherom Maireom i razvio mrežu trokuta s dvjema geodetskim osnovicama kod Rima i Riminija. Knjiga je prevedena i na francuski 1770. godine.

O p t ika Poznat je po instrumentima kao što je prizma s promjenljivim kutom i kružni mikrometar.

A s t r onomij a

Te orij a atoma

Objavljuje pet knjiga pod nazivom Opera pertinentia ad opticam et astronomiam (1785.) U njima izlaže svoju teoriju o aberaciji svjetlosti, te kao i Einstein smatra brzinu svjetlosti konstantnom. Po njemu je sve relativno, kako prostor, tako i vrijeme. Prvi određuje visinu troposfere, rotaciju Sunca i njegov promjer, izvodi jednadžbu šestog stupnja za kretanje kometa, zamišlja zvijezde kao veća ili manja sunca. Njegova atomistika predvidjela je zvijezde s vrlo gustom i vrlo razrijeđenom tvari, divove i patuljke, koji su otkriveni tek u 20. stoljeću. Zvjezdarnica u Breri blizu Milana, za koju je izradio planove, bila je najmodernija u to doba. Osnovao je praktičnu astronomiju, prvi ukazao na potrebu ispitivanja grešaka mjernih instrumenata i dao formulu za ispravke grešaka. Bošković se, iako svećenik, zalagao za Kopernikov sustav. 1761. godine astronomi su se pripremali da promatraju prolaz Venere ispred Sunčeva diska i u tu svrhu ga britanski Royal Society šalje u Carigrad kako bi mogao promatrati taj prolaz.

U djelu Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium, objavljenom u Beču 1758. godine, iznosi da je sve materija i kretanje. Bohrov model atoma je direktan potomak Boškovićeva modela atoma. On uvodi zakon sila, koje su odbojne na malim međuelektronskim udaljenostima, a privlačne na velikim udaljenostima, što kasnije dalje razvija Michael Faraday. Atom svodi na središnju točku oko koje se šire oblaci privlačno-odbojnih sila (Boškovićevo polje).

G e o dez ij a Njegova je ideja o geoidu kao obliku Zemlje. U knjizi De litteraria expeditione per pontificiam ditione ad dimentiendos meridiani gradus et

Ru đer B o š kov i ć danas Ruđer Bošković bio je ugledna osoba u ovom dijelu svijeta, pa nije čudo da ga svojataju ni manje ni više nego tri države: Hrvatska, Srbija i Italija. Ipak, u svojim osobnim pismima kao i u svojim djelima, sam sebe je nazivao “Dalmatincem iz Dubrovnika”. U Zagrebu je 1950. godine osnovan Institut za znanstvena istraživanja na području atomske fizike, koji je na prijedlog hrvatskog fizičara Ivana Supeka dobio ime Ruđera Boškovića. Ime Ruđera Boškovića nosi i Biskupijska klasična gimnazija u Dubrovniku, jedan krater na Mjesecu i tko zna što će još u Svemiru nositi ime ovoga velikana.

priroda i okoliš | 7

Tekst

Marlena Ćukteraš

PUT U SREDIŠTE ZNANJA 3d dipolni integracijski tunel © Maximilien Brice, Daniel Dominguez CERN

Croatian Teachers Programme

www.cern.ch

Ima li crnih rupa i jesi li srela Stephena Hawkinga – samo su neka od pitanja koja su mi bila upućena nakon povratka iz istraživačkog Instituta CERN u Švicarskoj. Na svako sam pokušavala odgovoriti što jednostavnije, iako je to bilo pomalo teško nakon povratka iz središta znanja. I tek po dizanju obrva i tu i tamo začuđenim pogledima znala bih jesam li možda pretjerala u toj mojoj euforiji. Kako sam završila tamo još se i danas pitam, mada mislim da je tu Fortuna odigrala veću ulogu nego ova šaka pameti zaglavljena u još čudnijoj glavi.

10 | priroda i okoliš

Za sve je kriv bio “Croatian Teachers Programme” - program edukacije profesora fizike osnovnih i srednjih škola na CERN-u. Zajedno s još 19 kolega iz Hrvatske u okviru Nacionalnog pilot programa za nastavnike fizike iz RH, pod voditeljstvom tri hrvatska fizičara koja su radila na otkriću Higgsova bozona (riječ je o profesorima Ivici Puljaku s FESB-a u Splitu, Vuku Brigljeviću s IRB-a u Zagrebu i Mirku Planiniću s PMF-a u Zagrebu) bila sam „pilot“ i dobila priliku vidjeti najpoznatiji istraživački centar u svijetu. U sklopu programa pet smo dana prolazili kroz edukaciju koja nam je pomogla da što bolje razumijemo eksperimente u CERN-u i da stečeno znanje primijenimo u budućem radu s učenicima.

CMS piksel detektor © Caraban Gonzalez, Noemi, CERN

Događaj snimljen CMS detektorom 2012. godine pri proton-proton centralnom sudaru energije od 8 TeV. Događaj pokazuje karakteristike očekivane pri raspadu SM Higgsovog bozona u par Z bozona, od kojih se jedan kasnije raspada na par elektrona (zelene linije i zelene kule), a drugi na par miona (crvene linije ). Događaj je također mogao biti za vrijeme standardnih modela pozadinskih procesa. © CERN

S našim voditeljima i domaćinima prisustvovali smo predavanjima o česticama, kozmologiji i astročestičnoj fizici, obišli postrojenja i eksperimente (Datacenter, Magnet testing facility, Antimatter factory,..), upoznali se s poviješću CERN-a i bili u jednom od akceleratora (CMS). Brojke od 100 000 zvijezda u našoj galaksiji i isto toliko galaksija u našem svemiru bile su mi poznate od ranije ali da je to samo 5% svemira kojeg poznajemo i da ostatak čini tamna tvar i tamna energija o čemu nemamo pojma je nešto što u isto vrijeme i plaši ali i potiče na daljnja istraživanja. Upravo za vrijeme naše posjete obavljale su se pripreme za uključivanje Large Hadron Collider-a a među rezultatima tog eksperimenta će se tražiti upravo dokazi o postojanju tamne tvari. Nismo mogli doći do glavnog tunela zbog magnetnog polja detektora od 3,8 Tesla, ali smo se spustili 100 metara ispod zemlje i obišli pomoćne prostorije. Bili smo u tvornici antimaterije koja je mene osobno najviše fascinirala. Ne kako izgleda već što se u njoj proizvodi, nešto što se zove ‘antimaterija’, čija je godišnja proizvodnja manja od jednog miligrama, a jedan gram košta nekih 60 trilijardi eura. Cijeli taj dan sam se pogledavala i zamišljala kako bi izgledala “antija” :) Upoznali smo isto tako postrojenja za magnete, podatkovni centar gdje je nastao World Wide Web kojeg su oni bez ikakve naknade ustupili cijelom svijetu kako bi se mogle razmjenjivati informacije. Dok smo boravili tamo znanstvenici su obavljali pripreme za uključenje glavnog akceleratora, ali se zbog sitnih problema moralo odustati kako nas sve ne bi ‘progutala crna rupa’. Bez imalo napetosti sve je vraćeno u stanje normale i već sljedeći dan je pokrenut LHC.

Selfie iz Tvornice antimaterije

priroda i okoliš | 11

Dosadašnja istraživanja rezultirala su otkrićem Higgsovog bozona ili ‘Božje čestice’. Postojanje same čestice je potvrđeno i detektirana je više stotina puta ali se još ne znaju njene osobine i po čemu je specifična da je glavni krivac za održavanje svemira kakvog sad znamo. Tijekom boravka nisam vidjeli poznatog fizičara Stephena Hawkinga o čijem je životu nedavno snimljen biografski film ‘Teorija svega’ koji se ove godine ovjenčao Oskarom, ali legende o njemu i drugim znanstvenicima kruže kuloarima CERN-a. Nema baš puno znanstvenika iz Hrvatske koji su za stalno zaposleni, ali ima onih koji djeluju kao vanjski suradnici, a tih povremenih je tridesetak. Upoznali smo dvojicu, a jedan od njih je bio vodič Roko iz Splita koji nas je proveo kroz CMS. Među trojicom profesora koji tamo rade je i prof. Brigljević, dubrovčanin koji je bio u kontrolnoj prostoriji u onom trenutku kada je prvi put upaljen akcelerator. Sva trojica profesora koji predstavljaju Hrvatsku značajno su doprinijeli tijekom svih dosadašnjih istraživanja u CERN-u i koji su nas kroz ovaj program proveli s lakoćom. Ipak im nije bilo baš lako jer smo se nas 20 ponašali kao i naši klinci u klupama, ali s pravim profesorima čak i neozbiljno je bilo jako uspješno i poučno. Sve u svemu mogu reći da je bilo jako zanimljivo. Još i danas sam pod velikim dojmom, kao i moje kolege s kojima se dopisujem preko društvenih mreža i svi se slažemo u jednom, da nismo ni svjesni koliki smo srećkovići bili pa su izabrali baš nas. I na kraju..je li me taj CERN toliko fascinirao? Pa i ne baš izgled postrojenja kakva priča se krije iza te gomile kablova, metala i betona. I danas kad otvori mail sjetim se kad su nas pitali u data centru: Šaljete mailove? Idemo sada vidjeti gdje ste sve danas bili i što ste sve skidali s Interneta. Imali su sve podatke. I onda se samo zapitate..a što onda neznaju?!!

12 | priroda i okoliš

Kandidat Ipsilon propadanja dva miona promatrana pri sudaru u LHC. Dvije crvene linije su dva miona, veliki broj narančastih linija prikazuju druge čestice nastale u ovom sudaru a čija se energija mjeri elektromagnetskom kalorimetrom (crveni kvadar) i Hadron kalorimetrom (plavi kvadar) © McCauley, Thomas, CERN

priroda i okoliš | 13

Ključni problemi na koje se projektom Dijalog umjetnosti i tehnologija IT_ART nastoji utjecati su nezaposlenost mladih, niska razina suradnje i razmjene iskustava u području poduzetništva na lokalnom i regionalnom nivou, kao i potreba za razvojem pojedinih specifičnih vještina kod mladih ljudi kako bi povećali svoju konkurentnost na tržištu rada. Sagledavajući trend u razvoju malih i srednjih poduzeća, jedan od odgovora na problem koji INTERA TP nudi jeste korištenje kreativnih industrija i poticanje stvaranja multidisciplinarnih timova.

Dijalog umjetnosti i tehnologija

Tekst

Meliha Gekić-Lerić

IT_ART

www.intera.ba info@intera.ba

Jedan od projekata koji se tijekom 2015. godine implementira u sklopu projekta „Dijalog za budućnost“ jeste i Dijalog umjetnosti i tehnologija IT_ART. Navedeni projekt provodi Zaklada za inovacijski i tehnološki razvitak INTERA, zajedno s udruženjem Kulturni kod iz Beograda. Zaklada za INovacijski i TEhnološki RAzvitak (INTERA) je neprofitna i nevladina organizacija osnovana s ciljem poticanja i podupiranja razvojnih gospodarskih procesa u regiji Hercegovine. Rad inkubatora se zasniva na upravljanju dizajnom i primjenom inovacije u cilju ostvarenja novih vrijednosti u sferama kreativnog poslovanja, edukacije, društvenog razvoja i jačanja lokalnih zajednica. 14 | priroda i okoliš

Projekt je osmišljen na osnovu prepoznate i iskazane potrebe poduzeća koja se bave informacijskim tehnologijama na području Hercegovine za profilom stručnjaka umjetnika i dizajnera koji bi bili voljni raditi s njima na kreiranju i razvoju mobilnih, web i desk aplikacija.

Izrada kvalitetnih mobilnih i desk aplikacija kao i web prezentacija danas zahtijeva uključenje i osoba koje imaju prethodno formalno umjetničko obrazovanje. Stoga se upravo u povezivanju IT sektora i studenata likovnih akademija te mladih umjetnika općenito vidi mogućnost ostvarivanja kvalitetne suradnje mladih i pokretanja novih, odnosno razvoja postojećih perspektivnih malih biznisa u IT sektoru. Ciljne grupe projekta su mladi, studenti i nastavnici sa područja Mostara i Širokog Brijega, te Beograda, zaposlenici IT firmi iz Hercegovine, studenti likovnih umjetnosti kao i svi mladi sa područja Hercegovine koji imaju afinitet prema umjetnosti, dizajneri iz Beograda te Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta. Projektni rezultati pokušat će se ostvariti kroz različite aktivnosti, od kojih su neke već bile uspješne, a druge su tek u pripremi i održati će se u listopadu 2015.

INTERA Tehnološki Park Bišće polje bb 88000 Mostar Bosna i Hercegovina Tel: +387 36 327 972

Prva aktivnost, edukacija putem obuke pod nazivom „Introduction to digital art with Photoshop for artists“ predstavlja petodnevni specijalistički program koji je zainteresiranima predstavio Photoshop iz perspektive umjetnika. Rezultat provedene obuke se očitovao u dva segmenta. Prvi je poboljšano znanje mladih ljudi te samim tim i njihove mogućnosti u traženju posla. Drugi se ogleda kroz ostvarenu suradnja mladih koji prije ove obuke, iako se educiraju u istom području i u istoj regiji, nisu imali mogućnosti za razmjenu iskustava i upoznavanje. Sljedeća provedena aktivnost bila je edukacija i profesionalizacija mladih kreativaca iz domena dizajna i programiranja, u polju razvoja mobilnih aplikacija na temu: UI/UIX Dizajn – Razvoj mobilnih aplikacija.

Polaznici navedenih obuka imali su mogućnost razmjena znanja i iskustava kroz studijsko putovanje u Beograd. Fokus studijske posjete Beogradu je bio na uspostavljanju kontakata između pojedinaca i poduzeća te razmjeni znanja o idejama i mogućnostima u započinjanju novih i razvoju postojećih malih biznisa u IT sektoru. Pored navedenog, cilj je bio i razmjena znanja i najboljih praksi između Mostara i Beograda o startup sceni u ova dva grada, te ostvarivanje kontakata i umrežavanje za suradnju na budućim projektima.

Događaj „Grant sredstva – znam kako i gdje“ organiziran je kao prilika za zainteresirane mlade poduzetnike i one koji to namjeravaju postati da saznaju više detalja o aktualnim poticajima Federalnog ministarstva razvoja poduzetništva i obrta za poduzetništvo kao i raznim programima koje u tom kontekstu provodi INTERA Tehnološki park. Posljednja aktivnost planirana ovim projektom je Startup weekend. Cilj je razmjena ideja i ostvarenje suradnje, odnosno pronalaženje zajedničkih interesnih sfera u cilju pokretanja vlastitog biznisa ili zapošljavanja potrebnog kadra od strane postojećih poduzeća (bilo da se radi o mladim programerima ili umjetnicima). Do sada je u projektu direktno sudjelovalo preko 100 ljudi, studenata, zaposlenika nekoliko IT firmi, članica inicijative Mostar Software City, članova inkubatora INTERA TP i posjećenih inkubatora u Beogradu, predstavnika javnih institucija te nevladinog sektora. Mada je vrijeme potrebno da rezultati projekta budu vidljivi nešto duže, dosadašnje pozitivne povratne informacije govore u prilog uspjehu pri ostvarivanju umrežavanja, unaprijeđenja znanja, razmjene iskustava i novih zapošljavanja mladih ljudi. priroda i okoliš | 15

NERETVA rijeka koja povezuje

Tekst

Nebojša Jerković

Projekt „Dijalog za budućnost“ realizira se na osnovu zajedničke inicijative Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) i generalnog tajnika Ujedinjenih nacija (UN), kao i prepoznate potrebe za stvaranjem prostora za dijalog i promociju suživota u BiH. Tim UN-a u BiH pod vodstvom rezidentnog koordinatora UN-a, uz suradnju s Predsjedništvom BiH, je razvio projekt pod nazivom „Dijalog za budućnost: promocija suživota i različitosti u Bosni i Hercegovini“, koji će zajednički provoditi agencije UNESCO, UNICEF i UNDP.

Ekološka udruga “Lijepa naša” - Čapljina Ante Starčevića bb, 88300 Čapljina Bosna i Hercegovine www.eulijepanasa.ba Stručna ekskurzija Osnovnih škola i posjeta špilji Vjetrenica © Mario Dalmatin

Ekološka udruga „Lijepa naša“ Čapljina u partnerstvu sa Centrom za okoliš i održivi razvoj „CORIE“ – Trebinje provodi projekt: NERETVA – rijeka koja povezuje koji se realizira u sklopu projekta “Dijalog za budućnost“.

16 | priroda i okoliš

U projekt je uključeno 8 škola: dvije osnovne škole iz Republike Srpske (Trebinje), te 6 osnovnih škola iz Federacije BiH (Ravno, Stolac, Čapljina, Mostar-Buna, Ljubuški i Grude).

Ekološka udruga “Lijepa naša” - Čapljina provodi aktivnost “NERETVA - rijeka koja povezuje” u sklopu projekta „Dijalog za budućnost“ koji implementiraju UNDP, UNICEF i UNESCO u partnerstvu s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Projekat „Dijalog za budućnost” se financira sredstvima Ureda Ujedinjenih nacija za podršku izgradnje mira / Fonda za izgradnju mira (PBF).

Stručna ekskurzija Osnovnih škola i posjeta nekropoli Radimlja koja je po svojim likovnim odlikama jedna od najvrijednijih i najznačajnijih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini, ali i općenito. Nalazi se u Vidovu polju, 3 km zapadno od Stoca, na putu Čapljina - Stolac. © Mario Dalmatin

Ekološka udruga „Lijepa naša“ – Čapljina, uz suradnju partnera, kreirala je zajedničku projektnu ideju NERETVA - rijeka koja povezuje, kojom želi povezati ljude i prostor te različitim aktivnostima (radionice, stručne ekskurzije, terenska nastava i dječji samit o okolišu) afirmirati ideju suživota i poštivanje različitosti. U projekt je uključeno 8 škola: dvije osnovne škole iz Republike Srpske (Trebinje), te 6 osnovnih škola iz Federacije BiH (Ravno, Stolac, Čapljina, Mostar-Buna, Ljubuški i Grude).

PARTNERI NA PROJEKTU

Centar za održivi razvoj i ekologiju „CORIE“ Trebinje Kulturno turistička – edukacijsko ekološka udruga “EHOO ” Čapljina

„Dijalog za budućnost“ ima za cilj stvaranje prostora za dijalog koji će omogućiti proces izgradnje razumijevanja u cijeloj zemlji, promoviranje suživota i poštivanja različitosti; povećavanje učešća, svijesti Cilj projekta je doprinijeti unaprjeđenju i utjecaja mladih u dijalogu o politikama obrazovnog procesa u nastavnom predmetu vezanim za pitanja koja utječu na program biologija u osnovnim školama organiziranjem razvoja i reforme u BiH; osiguravanje da vannastavih aktivnosti - škola u prirodi. obrazovanje podržava Specifični cilj projekta je veću društvenu Cilj projekta je doprinijeti unaprijediti znanja dionika koheziju i da građani unaprjeđenju obrazovnog o stanju vodnih resursa u i zajednice ostvaruju procesa u nastavnom predmetu slivu Neretve i Trebišnjice, zajedničke ciljeve u biologija u osnovnim školama uz primjenu znanstveno pogledu izgradnje utemeljene metode praćenja organiziranjem vannastavih suživota putem kulture. zdravlja riječnih ekosustava. aktivnosti - škola u prirodi. Projektom se želi povećati građanski Slijedom programske sheme aktivizam na polju mirovnih inicijativa i organizirane su stručne ekskurzije za učenike poboljšati percepcije prema suživotu i raznolikostima.

i profesore, gdje su se sudionici upoznali s prirodnom i kulturnom baštinom u slivnom području Neretve i Trebišnjice.

priroda i okoliš | 17

temperaturu, transparentnost, ph-vrijednost te prisutnost nitrata i nitrita. Biološka komponenta tražila je od učenika vještinu prepoznavanja pojedinih organizama (ptica, riba, vodozemca, gmazova, sisavca i biljaka).

Učenici utvrđuju zdravstveno stanje riječne dionice pomoću biološkog indikatora © Mario Dalmatin

Grupni rad u istraživanju sastavnica riječne dionice © Mario Dalmatin

Učenici su zavirili u podzemni svijet špilje Vjetrenica, te upoznali život i vrijednosti koje čuvaju monasi u samostanu Svetog preobraženja u Ravnom. Ljepotama rijeke Bregave, Krupe, Hutova blata i delte Neretve nije se moglo odoljeti, te su iste izabrane kao točke nadzora i kontrole. Vodopad Kravice, kasnoantička Villa Rustica – Mogorjelo, nekropola stećaka na Radimlji, muzej na Humcu i izvorište Tihaljine u Peć Mlinima učionice su na otvorenom ali i mjesta gdje je povijest učiteljica života.

Terenskom nastavom uz druženje, edukaciju i prezentaciju metodologije praćenja zdravlja riječnih ekosustava profesori i učenici su upoznavali sve sastavnice rijeke na izabranoj riječnoj dionici gdje su mjerili duljinu, širinu i dubinu riječne dionice, utvrđivali fizičko-kemijske karakteristike vode mjereći

18 | priroda i okoliš

Učenici utvrđuju ph-vrijednosti vode na dijelu riječne dionice © Mario Dalmatin

Od učenika se tražila i određena kreativnost u izboru slobodnih aktivnosti pisanjem literarnih radova, slikanje i fotografiranje pojava, ljudi i detalja u prirodi. Sve ove aktivnosti tražile su dodatni angažman i profesora koji su kroz mentorski rad vodili učenike i usmjeravali ih na pojedinosti i detalje koji su rezultirali prezentacijom samih radova na završnom događaju - „Dječjem samitu o okolišu“. Prezentirani dječji radovi i podijeljene nagrade pokazali su da se vannastavne aktivnosti mogu uključiti u nastavi plan i program osnovnog obrazovanja te da prirodna i kulturna baština u slivu Neretve pruža sve mogućnosti da se nastava odvija u prirodi ali i otvara nove mogućnosti za otvaranje dijaloga među ključnim donosiocima odluka, te da se nastavni planovi moraju prilagoditi potrebama učenika koji će moći iskazati svoje sklonosti, vještine i usvajati nova znanja i spoznaje koje im priroda pruža.

MOSTOVI PRIJATELJSTVA 2015. SAJAM SREDNJIH ŠKOLA

Aktivizam mladih postaje jedno od ključnih pitanja današnjice, naročito u sredinama koje su imale burnu prošlost kao što je Bosna i Hercegovina. Grad Mostar koji u javnosti slovi kao podijeljen grad i danas živi s ovom predodžbom. Stoga je i bila logična inicijativa mladih da okupe takve snage koje će raditi na promjeni ovih predodžbi, pomirbi, suživotu, uvažavanju različitosti s ciljem stvaranja pozitivne klime i ozračja u Gradu Mostaru, da on postane grad suživota, sastajanja i druženja mladih. Formiranjem Vijeća mladih Grada Mostara stvorena je platforma za razvoj multikulturalnog dijaloga čiji će akteri biti mladi kao progresivna društvena snaga koja može nadvladati partikularne interese pojedinih političkih skupina.

Vijeće mladih Grada Mostara UN-ov projekt „Dijalog za budućnost“ pružio je mogućnost Vijeću mladih Grada Mostara da kroz svoj projekt „Sajam srednjih škola“ afirmiraju svoju ideju. Osnovni cilj projekta je promovirat suživot kroz povećano povjerenje, poštivanje različitosti, te jačanje građanskog i međukulturalnog dijaloga među građanima, posebno mladima, sve u cilju smanjenja opasnosti od ponovnog sukoba i nasilja. Dostizanje ovog cilja planirano je poboljšanjem komunikacije i suradnju između profesora i učenika iz škola koje primjenjuju nastavne planove i programe na drugom jeziku (bosanski, hrvatski, srpski, engleski) – Mostar, Ljubuški, Široki Brijeg. Aktivno sudjelovanje u projektu uzeli bi učenici srednjih škola, učenici osnovnih škola, nastavnici, studenti, ravnatelji srednjih i osnovnih škola, pedagozi i nastavnici, roditelji, mediji. Projekt je osmišljen po principima metodologije Indeks inkluzivnosti, samoprocjena škola – sveobuhvatni dokument koji pomaže pri utvrđivanju narednih koraka u razvoju škole. Tijekom cijelog trajanja projekta postignuti su rezultati: »»

Vijeće mladih Grada Mostara čine omladinske organizacije s područja Grada Mostara, a svaka od organizacija ima jednog ili više predstavnika u Vijeću. Sve ove organizacije aktivne su među mladima i bave se pitanjima mladih, a njihova uloga u Vijeću je da zajedničkim snagama djeluju za poboljšanje stanja mladih grada Mostara kroz aktivizam, sport, kulturu i omladinsku politiku.

Tekst

»» »»

»»

Ostvaren i poboljšan kontakt, suradnja između škola iz navedenih gradova i općina (Mostar, Ljubuški i Široki Brijeg). 200 učenika i 50 profesora aktivno sudjelovalo u realizaciji aktivnosti Sajma. 60 volontera - studenata - članova vijeća učenika će biti uključeno u realizaciju različitih aktivnosti sajma. Osnažen Organizacijski odbor Sajma i inicirana komunikacija s obrazovnim vlastima i stručnim tijelima na lokalnoj i županijskoj razini. priroda i okoliš | 19

Bosna i Hercegovina, travanj 2015. god.

Deklaracija o platformi dijaloga Predsjedništvo Bosne i Hercegovine Предсједништво Босне и Херцеговине

Ujedinjene Nacije Уједињене Нације

Prva Konferencija Platforme dijaloga ”Dijalog - put ka budućnosti“ © Marinko Dalmatin

20 | priroda i okoliš

Potvrđujući naše uvjerenje da je kontinuirani dijalog jedini način za rješavanje izazova s kojima se suočava Bosna i Hercegovina; Naglašavajući potrebu jačanja koordinacije i suradnje između institucija na svim razinama vlasti, civilnog društva i konstitutivnih naroda i građana Bosne i Hercegovine; Pozivajući sve aktere da nastoje pronaći zajednički jezik i postignu dogovore koji će dovesti do konkretnih rješenja ključnih pitanja na korist svih naroda i građana BiH; Podsjećajući na Rezoluciju Generalne skupštine UNa, br. 67/104 od 26.03.2013. godine o unaprjeđenju međureligijskog i međukulturalnog dijaloga, razumije vanja i suradnje za mir;

Svečano potisivanje Deklaracije © Marinko Dalmatin

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine smatra da platforma dijaloga treba da služi za ostvarivanje slijedećih rezultata: • Konkretnih prijedloga zajedničkih politika institucija na svim razinama vlasti, civilnog društva i drugih zainteresiranih aktera.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

• Produbljivanja partnerskih odnosa između institucija vlasti na državnoj, entitetskoj, kantonalnoj i općinskoj razini civilnog društva.

Izražava punu posvećenost aktivnom radu na uspostavljanju i njegovanju inkluzivnog dijaloga i promoviranju raznolikosti u Bosni i Hercegovini.

• Konkretnih prijedloga politika za povećanje učešća javnosti u dijalogu i procesu donošenja odluka na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini.

Poziva sve narode i građane Bosne i Hercegovine, a posebice mlade, da budu aktivni sudionici i pokretači promjena i da rade zajedno sa nama na razvijanju politika usmjerenih na ključne izazove s kojima se Bosna i Hercegovina suočava. Izražava uvjerenje da dijalog i suradnja predstavljaju najbolji način za izgradnju povjerenja i pronalaženje rješenja za izazove koji pogađaju cjelokupno bosanskohercegovačko društvo. Daje punu podršku organizacijama civilnog društva, neformalnim grupama, aktivistima i pojedincima koji rade na izgradnji povjerenja i njegovanju kultura dijaloga i suradnje u svim sferama bosanskohercegovačkog društva. Potvrđuje da će i dalje aktivno sudjelovati u ovom procesu i učiniti sve da osigura da ova platforma dijaloga ostane insturment za komunikaciju s mladima Bosne i Hercegovine.

• Formuliranje konkretnih mjera koje imaju za cilj održiv i socijalno pravedan ekonomski razvoj i zapošljavanje, naglašavajući ključnu ulogu obrazovanja i kulture u tom kontekstu. • Podrška i promocija aktivnosti u okviru projekta Dijalog za budućnost širom Bosne i Hercegovine. • Povećanje fokusa na regionalnoj suradnji i pomirenju, korištenjem platforme dijaloga kao podstreka zemljama u okruženju da prihvate aktivan pristup procesu pomirenja i izgradnje povjerenja. Procesi pomirenja i izgradnje povjerenja zahtijevaju vrijeme, odlučnost, usredotočenost i razumijevanje. Platforma dijaloga je samo jedan dio tog složenog procesa koji otvara mogućnost za veću uključenost u svim sferama života u Bosni i Hercegovini. Razvijajući kapacitete, produbljujući povjerenje i gradeći partnerstva tako da svi akteri u Bosni i Hercegovini mogu doprinijeti stvaranju pravednijeg društva.

Ističe da platforma dijaloga treba da okupi sve zainteresirane aktere i da predstavlja katalizator za unaprjeđenje inkluzivnog dijaloga, uzajamnog razumijevanja, pomirenja, kulturalne raznolikosti i individualne i kolektivne jednakosti. Poziva međunarodnu zajednicu u Bosni i Hercegovini da kao razvojni partner preuzme aktivnu ulogu u promoviranju, podršci i omogućavanju boljeg funkcioniranja platforme dijaloga. priroda i okoliš | 21

SIMPOZIJ u Parku prirode

„BLIDINJE“ Tekst

Marinko Dalmatin

Vidikovac za posjetitelje na ulazu u Park prirode Blidinje © Marinko Dalmatin

22 | priroda i okoliš

Drugi po redu Međunarodni znanstveni simpozij u Blidinju donio je 35 interesantnih znanstvenih radova o ovom prostoru objavljenih u Zborniku radova. Svi autori suglasni su u jednom, da je ovo iznimano vrijedan prirodni prostor koji se po svojim biološkim, krajobraznim, geomorfološkim, hidrološkim i klimatskim karakteristikama s razlogom uvrštava u sami vrh svjetskih rariteta. Posebno se ističe bogastvo flornog elementa koji je na ovom širem prostoru zastupljen s preko 1500 biljnih vrsta i drugih nižih taksona s velikim brojem biljnih rodova i porodica. Od toga, veliki broj je endemičnih vrsta od kojih su neke isključivo vezane za uže područje (stenoendemi) gdje su najzastupljeniji hercegovački zvončić (Campanula hercegovina), franjev karanfil (Dinatus freynii) i munika (Pinus heldreichii), te s razlogom ovo područje u znastvenim krugovima slovi kao „Hercegovački razvojni endemski centar“. Uz sve činjenice koje su znanstvenici potvrdili tijekom proteklih godina o ovom prostoru, priroda kao i sva živa bića traže i zahtjevaju odgovarajuću brigu, skrb i zaštitu koja je u ovom slučaju prepoznata u kategoriji Parka prirode.

Slušajući mnoge izlagače o svim pozitivnim aspektima prirodnih obilježja (turističkih, gopodarskih) pa do povijesnih i tradicijskih vrijednosti ljudskog djelovanja na ovom prostoru, ostaje gorak osjećaj spoznaje da se među posljednjim radovima pojavi jedan kritički osvrt na upravljanje okolišem u Parku prirode Blidinje, autora Zdenka Mandića – djelatnika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša u županiji Zapadno-hercegovačkoj. Upravo u ovom radu sažeta je sva surova stvarnost ovog prostora pa i samog Parka prirode „Blidinje“. Predavanje na Međunarodnom znanstvenom simpoziju u Masnoj Luci, Parku prirode Blidinje © Marinko Dalmatin

Kategorija Parka prirode po svojoj definiciji pruža široku lepezu aktivnosti koje se zasnivaju na interakciji ljudi i prirode. Zbog prirodnih i raspoloživih gospodarskih vrijednosti prostora, kategorija Parka prirode pruža svu širinu upravljaču da osigura sve elemente zaštite, očuvanja i korišetnja prirodnih resursa sukladno principima održivog razvoja. Vođeni širinom koju kategorija Parka prirode dopušta upravljaču, vlada Republike Herceg - Bosne utemeljila je 1995. godine Javno poduzeće Park prirode „Blidinje“. Iste godine Vlada HR H-B utemeljila je i drugo zaštićeno područje, Park prirode “Hutovo blato“. Ovo su ujedno bila i prva uspostavljena zaštićena područja po novoj klasifikaciji zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini od raspada bivše Jugoslavije. Kroz izlaganja mnogih autora upravo je naglašavan značaj Parka kao institucionalnog oblika koji će prije svega skrbiti o zaštiti prirodnih vrijednosti, a potom razvijati kompatibilne turističke, edukativne, obrazovne i druge sadržaje koje dopušta kategorija parka prirode i na kojima se može graditi održivost Parka.

Autor navodi podatak da je u prvim godinama osnutka Park imao 22 uposlena djelatnika, da bi se vremenom broj djelatnika smanjivao, a u u 2015. godini sveo na samo 2 djelatnika (ravnatelj i djelatnik u računovostsvu) s mjesečnim financijskim dotacijama od 3700 KM. Iz ovog podatka je vidljivo da je bilo više volje, htjenja i entuzijazma za očuvanjem prirode devedesetih godina kad je bilo ratno vrijeme nego danas kad je životni standard znatno viši, a ekološka svijest o zaštiti prirode i okoliša postala svijetski trend.

Mjesto održavanja Međunarodnog znanstvenog simpozija, Masna Luka - Park prirode Blidinje © Marinko Dalmatin

priroda i okoliš | 23

Postavlja se retoričko pitanje, čemu onda tolika znastvena retorika kad nismo, kroz dvadest godina postojanja, osigurali Parku odgovarajući ljudski kadar i stabilno poslovanje. Možda pozadina ovog nefunkcioniranja Parka leži u problemu koji se može iskazati brojkama, a to je da se do danas na prostoru Parka i njegovom okruženju u ovih dvadeset godina izgradilo preko 350 vikendica (raskošnih vila) kojih se ne bi postidjeli ni na prestižnim svjetskim turističkim destinacijma. Imati tako vrijedan prostor u srcu Hercegovine, biti istovremeno svjestan njegovih vrijednosti i potencijala, a istovremeno isti devastirati i urušavati mu osnovne upravljačke elemente, vodi izravno ka samouništenju.

24 | priroda i okoliš

Možda je još ovo jedna od globalnih pojava koja je zahvatila naše društvo, gdje su poljuljani osnovni ljudski principi, gdje je materijalno prevladalo nad etičkim, a moralnost se pretvorila u egoizam i pohlepu. Park u svojoj definiciji protažira interakciju ljudi i prirode ali u ovom slučaju čovjek je zanemario tu interakciju, izdigao se iznad nje, urušava onu prirodnu vrijednosti što ga je privuklo u ovaj prostor. Po logici stvari, nastavi li se s ovakvom praksom (deklarativno smo za Park, a praktična pomoć izostaje) sljedeći scenarij je da će vikendice (čitaj vile) dalje nicati kao gljive poslije kiše sve do stadija kada same sebe ne uguše i kad prirodna sredina postane toliko urbana da ih počne frustrirati. Nakon toga slijedi napuštanje ovog prostora, ostavljajući iza sebe kamena zdanja kao svoje spomenike koji se nikad neće uklopiti u prirodni ambijent. Čak i neki novi prijedlozi da se granice Parka prošire i na susjedni Prenj idu u prilog ovome, misleći možda da treba urbanizirati i uništiti i ovu flornu i krajobraznu komponentu po čemu je cijeli prostor i dobio ime – „Hercegovački endemski centar“.

Upravo kreatori takvog koncepta uopće ne shvaćaju značenje i ulogu NATURE 2000 po kojoj nije nužno neko područje staviti u kategoriju zaštite da bi se sačuvale njegove prirodne vrijednosti. Upravo NATURA 2000 daje riješenje kako upravljati stanišnim tipovima i vrstama koje će biti sukladno europskim direktivama (Direktivi o staništima i Direktivi o vrstama). Gotovo svi zaključci sa simpozija su obećavajući, ali nitko ne govori o sadašnjosti i potrebi da se uspostavi stabilano i funkcionalano upravljanje parkovima prirode na području regije Hercegovina. Jedno je sigurno, agonija zaštićenih područja i upravljanja prirodnim resursima i dalje će se produbljivati, jer upravljačkih akti (Planovi upravljanja) ne mogu zaživjeti u praksi budući da su rađeni na način da ne oslikavaju trenutnu snagu, potrebe i prioritete samih zaštićenih područja nego se vizija i modeli upravljanja resursima preslikavaju i isti postaju sami sebi cilj i svrha.

Sve dotle dok ne napustimo ovaj model upravljanja prirodnim resursima po principu pogodnih, a ne stručnih i kompetentnih osoba, upravljačka struktura zaštićenih područja ostat će zarobljena u svojoj nemoći. Kreiranje politike parkova iz toplih prostorija, bez spoznaja s terena, da se ne osjeti zima u svoj svojoj surovosti (temeparatura ispod 20oC, zakovane prometnice, smetovi i dr.) neće dovesti do razumnog promišljanja niti donošenja odluka koje će unaprijediti poslovanje zaštićenih područja. Nama, kao prirodnjacima ostaje zaključiti, kao što sam autor navodi u svom radu, da su parkovi prirode nakon dvadeset godina postojanja samo „papirnati parkovi“.

Blidinje jezero, Park prirode Blidinje © Marinko Dalmatin

priroda i okoliš | 25

Promatranje ptica kao održiva aktivnost u upravljačkim dokumentima zaštićenih područja Tekst

Marinko Dalmatin Marlena Ćukteraš

26 | priroda i okoliš

Ptice su odlični indikatori stanja biodiverziteta, ali i resurs kojim se može kvalitetno upravljati i koristiti kroz održive turističke aktivnosti (birdwatching). Na području Bosne i Hercegovine registrirano je 329 ptičjih vrsta, od kojih je 227 gnjezdilica. Kao pravi subjekti u prostoru, zaštićena područja u FBiH su planovima upravljanja definirali svoje vizije razvoja, utvrdili dugoročne ciljeve, mjere i aktivnosti zaštite, održivog upravljanja i korištenja prirodnih, kulturnih i drugih resursa. Međutim, u planovima upravljanja je slabo uključena i definirana komponenta ptica, i kao takvoj joj se ne pruža mogućnost razvoja kao održive turističke aktivnosti. Također, slabo je obrađena u svim zaštićenim šumskim ekosustavima i ne pruža joj se dovoljna zaštita ni mogućnost održivog razvoja. Zaštićena područja su uključena u NATURA 2000 i čine njenu okosnicu kroz Direktivu o pticama i Direktivu o staništima. Sukladno NATURA 2000 i domaćem zakonodavstvu, zaštićena područja moraju imati popis stanja biodiverziteta, brojnosti vrsta i populacija ptica, elemente ugroze i mogućnosti korištenja kroz turističke aktivnosti (promatranje ptica). Stoga je sve veća potreba za izmjenom/revizijom planova upravljanja zaštićenih šumskih područja u FBIH u pogledu zaštite, korištenja i upravljanja ptičjim vrstama, populacijama i njihovim staništima. Izmjene bi dovele do uspostave trajnog monitoringa ptica u zaštićenim područjima na temelju kojeg bi se radili detaljni akcijski planovi zaštite vrsta i staništa, održivog korištenje i upravljanja na razini BiH i Jadranskog migratornog puta.

Čitajući sam naslov, mnogi će pomisliti, evo još jedna manifestacija u nizu, samo o čemu sad ova govori. Ornitološki festival, što bi to moglo biti? Najlakše vam je je ukucati na Google i evo nekih od definicija koje će dati odgovore zašto Ornito - festival: Festival - označava javni događaj ili seriju svečanosti koja se redovno održava u nekom gradu ili lokaciji te je posvećena određenom aspektu umjetnosti i života. Sadržaj festivala ovisi o povodu, mjestu i vremenu, u našem slučaju se radi o zaštiti i očuvanju ptica močvarica i njihovih staništa iskazanih kroz Ramsarsku konvenciju i NATURA 2000.

ORNITOLOŠKI FESTIVAL Tekst

Kulturno–turistička manifestacija „ORNITOFEST“ predstavlja oblik izražavanja ideje, kulture i tradicije života lokalnih ljudi u sferi zaštite, očuvanja ptica i njihovih staništa u kontekstu međunarodnih kriterija i inicijativa za povećanje IBA područja – područja od međunarodnog značaja za ptice.

Ornitologija - predstavlja biološku disciplinu koja se bavi proučavanjem ptica. Ljudi koji se bave proučavanjem ptica nazivaju se ornitolozi. Ornitolozi proučavaju morfologiju i anatomiju ptica, dakle njihove osobine, kao i srodničke odnose među njima, ponašanje, staništa i ekologiju uopće. Primenjena ornitologija se bavi i uzajamnim odnosima ljudi i ptica. Natura 2000 je ekološka mreža zaštićenih područja na području Europske unije. To je najveća koordinirana mreža područja očuvanja prirode u svijetu.

u Nacionalnom parku KOZARA

Josip Vekić

Radionica u Nacionalnom parku Kozara © Marlena Ćukteraš

www.natura.org

Postava se logično piranje, zašto ptice? Zato što ptice po svojoj brojnosti su najbogatiji razred kralježnjaka nakon riba. Prema podacima BirdLife International-a na Zemlji trenutno žive 10 064 ptičje vrste (www.birdlife.org). Od tog broja u Europi se redovno nalazi 526 vrsta ptica (Heath & Evans, 2000), dok je u Bosni i Hercegovini zabilježeno 338 vrsta (Kotrošan & Drocić, 2012). Birdwatching (promatranje ptica) predstavlja poseban oblik turizma baziranog na prirodnim vrijednostima, koji je upravljen na promatranje ptica. Ovaj tip turizma koristi sve aspekte (događaje, destinacije, proizvode itd.) povezane sa pticama kao glavnim elementima razvoja turističkog programa.

priroda i okoliš | 27

Smatra se da je birdwatching najbrže rastući vid ekoturizma na svijetu, koji godišnje dostiže porast prihoda od 115%. U svijetu se organizacijom promatranja ptica bavi 127 turističkih kompanija. S druge strane, Europska unija ukazuje na činjenicu da je od 1996. Ramsarska konvencija je konvencija o močvarama koja do 2006. godine broj promatrača je nastala kao plod borbe za ptica povećan za 17% , a broj lovaca zaštitu močvara 2. veljače 1971. u iranskom gradu smanjen za 12-15%. Procjenjuje se Ramsaru, a dan usvajanja da u EU postoji oko šest milijuna konvencije proglašen je promatrača ptica (Kenward, R. & Međunarodnim danom zaštite močvara. Sharp, R., 2008). Vodeća svjetska www.ramsar.org ornitološke organizacija, BirdLife International okuplja 2,77 milijuna članova i 10,8 milijuna simpatizera koji ih podržavaju u radu, iz 121 zemlje. Gdje je ovdje Bosna i Hercegovina?

Promatranje ptica u Nacionalnom parku Kozara © Marlena Ćukteraš

listu IBA područja nalaze se na crnoj listi područja s kojima se adekvatno ne upravlja i gdje je povećan krivlov na ptice močvarice ( w w w. b i r d l i f e . o r g /d a t a z o n e / i n f o / IBAsInDanger).

Međutim, uz sve ove probleme s kojim se Bosna Bosna i Hercegovina, iako mlada zemlja, ima i Hercegovina suočava oko neadekvatnog dugu tradiciju proučavanja ptica. Međutim, upravljanja Ramsarskim i IBA područjima, još uvijek se nedovoljno zna o bosansko- potencijal u domeni zaštite i očuvanja hercegovačkoj ornitofauni, posebno kada su u močvarnih ekosustava i ptica močvarica pitanju trendovi veličine populacija pojedinih postoji. U Bosni i Hercegovini ima još 40 vrsta. Kada su u pitanju staništa i područja potencijalnih područja koja mogu ući na listu značajna za ptice u Bosni i Hercegovini, u IBA područja te čine dobru resursnu osnovu ovom trenutku se četiri područja nalaze za razvoj turističke djelatnosti - promatranja na listi IBA područja (IBAs ili Important ptica. Uz sve ove probleme ali i potencijale Bird Areas - područja od međunarodnog s kojim raspolaže BiH u pogledu razvoja značaja za ptice): Bardača, birdwatchinga daju nam za pravo Hutovo blato, Livanjsko polje da razvijamo i populariziramo i Boračko jezero. Područje ovu priču kroz Ornitofestival koji koje ima status zaštićenog i čini prepoznatljiv oblik ka bržoj Ramsarskog područja je PP popularizaciji i razvoju ove mlade Hutovo blato, dok Livanjsko turističke aktivnosti. Među polje i Bardača su samo značajne manifestacije ubrajaju Ramsarska područja. se mnogobrojne međunarodne akcije koje je pokrenuo Bird Prema podacima BirdLife BirdLife International je krovna Life International, a koje u svjetska organizacija za zaštitu International-a za 2013. ptica, njihovih staništa i pojedinačnim državama svake godinu, Bardača i Hutovo svjetske biološke raznolikosti. godine realiziraju partnerske blato koja su uvrštena na www.birdlife.org organizacije.

28 | priroda i okoliš

Nacionalni park Kozara se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Površina parka iznosi 3 520 ha, a nacionalnim parkom je proglašena 1967, sa ciljem zaštite kulturno-povijesnih i prirodnih vrijednosti planine Kozare.

Prvi vikend u listopadu

VA ŽNE AKCIJE Z A PROMATRAČE PTICA

Uz sve ove potencijale koje želimo da promoviramo kroz ornitofestival, jedan od ciljeva nama je i brže približavanje BiH europskoj obitelji koja ide preko obvezujućih dokumenta - Direktive o pticama (79/409/ECC) koja je sastavni dio zajedničke politike Europske unije u zaštiti i upravljanju staništima i vrstama, iskazana kroz dokument NATURA 2000.

EUROBIRDWATCH

EUROPSKI DAN PROMATRANJA PTICA www.eurobirdwatch.eu Drugi vikend u svibnju

WORLD MIGRATORY BIRD DAY SVJETSKI DAN PTICA SELICA www.worldmigratorybirdday.org Svake druge godine

WORLD BIRD FESTIVAL SVJETSKI FESTIVAL PTICA www.birdlife.org 2. veljače

WORLD WETLANDS DAY SVJETSKI DAN MOČVARA www.worldwetlandsday.org

U periodu od ožujka do srpnja

SPRING ALIVE!

OBRAZOVNI PROGRAM SPRING ALIVE! www.springalive.net

priroda i okoliš | 29

Potpuno zadovoljstvo današnjeg suvremenog lovca je u zaštiti, boravku u prirodi, promatranju, uzgoju, odmoru pa tek onda lovu. Sukladno Zakon o lovu, lovstvo predstavlja javnu djelatnost i obuhvaća mjere zaštite i uzgoja divljači, uređenje lovišta, lovljenje divljači i racionalnu uporabu divljači i lovišta, koji doprinosi očuvanju biološke raznolikosti ekoloških sustava i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači. Na ovaj način lov kao skup osmišljenih aktivnosti čovjeka u svrhu odstrela ili hvatanja životinja, zakonom određenih kao divljač, postaje primjenjiva u praksi.

Za održanje svoje vrste čovjek je kroz povijest koristio prirodu, što zbog hrane koju su mu predstavljale divlje životinje, što zbog životinjskog krzna koje mu je omogućilo da se zaštiti od hladnoće i da si rasprostre prve ležajeve. U kasnijim fazama, babilonski i egipatski kraljevi svoje su vojske uvježbavali u lovu na divlje zvijeri. Tako prve klesane spomenike s temom lova nalazimo iz vremena starih Grka i Rimljana, iz čijeg vremena i potiču hramovi božica lova Artemide (grčke) i Dijane (rimske). Rimljani postavljaju temelje lovnog prava, označuju divljač kao vlasništvo i temelj lova čini vlasništvo nad zemljom, tzv. domicilni princip lova. Potom lov prerasta jednim dijelom u sport i gospodarstvo, počinju se razvijati i klopke, zamke, omče, mreže i sl.; slijedi razvoj luka i strijele, praćaka, kopalja do pušaka. Razvojem inteligencije razvijaju se i tehnike lova, gdje se u lovu koristi pas, lovi pogonom, prigonom, jamama i sl. Međutim, lovstvo danas ostaje značajni čimbenik gospodarstva jedne države, nosi veliku ekonomsku i društvenu ulogu, preko zaštite i uzgoja divljači, očuvanja ekoloških faktora i cjelokupne biocenoze, buđenja ljubavi u onih koji nas nasljeđuju prema prirodi, sve do promicanja naših prirodnih bogatstava putem lovnog turizma.

30 | priroda i okoliš

društva Tekst

Mijo Vukšić

Lovstvo treba biti kreativna djelatnost zasnovana na zaštiti, uzgoju, uređenju lovišta, racionalnoj uporabi divljači i lovišta koja doprinose ukupnom očuvanju biološke raznolikosti ekoloških sustava i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači. Međutim, sve se više problema javlja u načinu i modelima upravljanja lovištem jer se na jednoj strani trebaju zadovoljiti zahtjevi članstva, a na drugoj strani treba osigurati dovoljne kapacitete divljači u lovištu da bi se moglo kvalitetno gospodariti istim. Činjenice s terena pokazuju da je sve više lovaca u lovačkim organizacijama, manje je divljači u lovištima, lovne površine se smanjuju što pod utjecajem prirodnih nepogoda (požari, sukcesije) što kroz urbanizaciju, izgradnju infrastrukturnih objekta - autoceste do rekultivacije šikare i pretvaranje u monokulturu.

Dodatni problem za lovačke organizacije predstavljat će i upravljanje područjima i vrstama koje su ušle u prijedlog NATURA 2000 jer iste nemaju iskustva u provedbi ovih europskih direktiva niti su to predvidjeli u svojim planovima upravljanja. Upravo u ovom dijelu neophodno će biti usklađivanje postojećeg zakona o lovu sa europskim direktivama (Direktiva o staništima i Direktiva o pticama) koji je u ovoj formi nedorečen i neusuglašen.

Svi ovi problemi postali su ograničavajući čimbenici u kvalitetnom upravljanju i korištenju lovišta, te je logično da lovačka udruženja moraju tražiti alternativne vidove korištenja i gazdovanja lovnim površinama i divljači. Jedan od modela je i stvaranje vlastitih uzgojnih poligona, putem kojih će se povećavati kapacitet divljači u lovištu, a time stvoriti veća mogućnost korištenja. Uvođenje novih sadržaja „streljane na glinene golubove“ jedna je od kompenzacijskih i alternativnih mjera za lov u prirodi. Rekultivacija opožarenih površina, kontrola sukcesijskih procesa/zarastanja prirodnog ekosustava uz stvaranje novih produktivnijih površina (plana) jedna je od neophodnih mjera koje lovačke organizacije kontinuirano moraju provoditi. U nizinskim lovištima, kakvo je područje općine Čapljina, produktivne površine/ poplavne livade zarasle su u nepregledne tršćake, žitne parcele/ strnjine, brzo se preoravaju nakon kosidbe, kukuruzišta se skidaju u zelenom stanju pri čemu ptice i divljač ostaju bez potrebne hrane i slijedom toga njihova migracija je neizbježna u bogatija područja hranom. Gubitak produktivnih površina uz neadekvatne mjere kompenzacije, sanacije i rekultivacije dovest će do osiromašenja mnogih lovišta, a time dovesti u pitanje i njihovu provedbu godišnjeg, odnosno desetogodišnjeg plana upravljanja lovištem.

Slijedom ovih spoznaja lovačka društva morat će znatno više ulagati u stručne kadrove i izobrazbu svojih članova koji će moći odgovoriti potrebama društva. Kreiranje i provedbu kompenzacijskih mjera uz sustavno praćenje i prebrojavanje divljači/ monitoring koji je osnova za donošenje upravljačkih dokumenta /lovno gospodarskih osnova. Iste moraju odražavati pravo stanje u lovištu, a nikako biti dokumenti koji se prepisuju iz godine u godinu. Upravo u ovom dijelu za očekivati je najveće probleme u dosljednoj implementaciji godišnjih planova koje će se reflektirati i na održanje koncesijskog ugovora. Na ovom polju lovačke organizacije će biti primorane na suradnju sa ostalim dionicima u prostoru: zaštićenim područjima/parkovima prirode, nevladinim organi zacijama koje se bave zaštitom prirode i okoliša, gospodarskim subjektima u čijem se vlasništvu nalaze značajne poljoprivredne površine, a napose s lokalnim stanovištvom koje je neizostavni čimbenik u cijelom procesu korištenja prostorom i divljači. Liska (Fulica atra) © CURIOSO.PL

priroda i okoliš | 31

Vela Spila Tekst

Marlena Ćukteraš

Na zapadnom dijelu otoka Korčule nalazi se gradić Vela Luka, smješten u dnu duboko usječenog i prostranog zaljeva razvedenog u mnoštvu uvala, čije se obale, obrasle vinogradima, maslinama, smokvama i borovima blago spuštaju prema moru. Široki panoramski vidici, blaga sredozemna klima, čisto more, zanimljiva i bogata kulturna baština te razni sportsko-rekreativni i zabavni sadržaji čine Vela Luku jednim od onih mjesta na koje biste rado otišli i uživali. Ovaj gradić sa 2671 sunčanim satom godišnje drugo je po veličini mjesto na jadranskim otocima i sigurno je sidrište i luka za nautičare. Na južnom obronku brda Pinski rat, na nadmorskoj visini od oko 130 m, nalazi se iznimno vrijedan arheološki lokalitet Vela Spila, jedan od najznačajnijih prapovijesnih nalazišta u Europi koji nam pruža sliku života na Sredozemlju u posljednjih dvadeset tisuća godina. Ulaz špilje širok je od 1 do 10 m, a visok 4 m, okrenut je prema jugu, odakle se može nadgledati prostrani zaljev, plodno Blatsko polje, a pogled se pruža prema bližim otočićima te prema pučini. Špilja se sastoji od eliptičnog oblika kaverne koje mjere 40 metara dužine, 17 metara u visinu, i oko 40 metara širine. Postoje dva otvora na krovu špilje koja su nastala kolapsom svoda. Vremenski okvir nastajanja ova dva otvora još uvijek je neodređen. Špilja je spomenuta u korčulanskom statutu još u XV. stoljeću, a prva osoba koja ju je opisala bio je Nikola Ostojić, lokalni povjesničar, u Kompediju povijesti otoka Korčule. Znanstveno istraživanje započeo je Marinko Gjivoje u kasnim 1940-im, a prva iskapanja 1951. Od 1974. godine terenski rad se provodio gotovo svake godine. Na samim početcima ga je vodio Grga Novak, a od 1978. vodi ga Božidar Čečuk. Franko Oreb je stalni član posade iskopa i Dinko Radić pridružio se iskopavanjima 1986. godine.

priroda i okoliš | 33

Istraživanja su pokažala da je dno špilje ispunjeno je 4 m U plićim slojevima postoje nalazi iz mezolitika i debelim naslagama, u kojima su nađene mnogobrojne neolitika koji datiraju iz 7380. - 7080. godine prije kamene i keramičke izrađevine, ognjišta i vatrišta, kosti Krista. Tijekom neolitika špiljom su se koristili nositelji divljih i domaćih životinja i riba te nekoliko ljudskih rane kulture impresso-keramike, osebujne lokalne ukopa, što upućuje na to da je služila kao ljudsko skupine slikane keramike te klasične hvarske kulture. boravište od gornjega paleolitika sve do brončanoga Špiljski se nalazi uspoređuju s onima iz Grapčeve špilje doba. Najstariji su slojevi datirani u kraj pleistocena na otoku Hvaru. Nadalje u dubljim slojevima nalazi (epoha kenozojske ere), odnosno između su datirani od 13500. do 12600. godina 20000. i 10000. godine prije Krista. Ti prije Krista. Radiokarbonsko datiranje Vela Spila je još jedan slojevi pripadaju kraju starijeg kamenog je pokazalo da je ljudska aktivnost u u nizu bisera koji traži doba, kulturi epigravetien. Tada je razina Veloj Spili ide unatrag 20 000 godina. sustavnu zaštitu. Jadrana bila oko 100 metara niža pa je Postneolitski nalazi u slojevima Vele Korčula bila gora pored koje teče Neretva, Spile dokaz su da je stanovništvo a zaljev Vele Luke dolina sredinom koje živjelo u špilji, dok nalazi eneolitičkog je protjecao potok. U okolici su bile travnate ravnice razdoblja su se pokazali kao referentni sa hvarskom nastanjene brojnim životinjskim stadima. Najčešci kulturom tog razdoblja. Ova faza je praćena slojem iz plijen stanovnika Vele spile bio je jelen, a uz njega brončanog doba. Godine 1986. pronađeni su ostaci divlje govedo i divlji magarac, sporadično su se lovile dvije odrasle osobe. Znanstvena istraživanja njihovih divlje svinje, srne, zečevi, ptice. Temeljno obilježje tijela pokazuju rezultate da su živjeli najvjerovatnije materijalnoj kulturi daju tisuće kremenih predmeta, za kasnog neolitika. Lokalni ljudi iz Vele Luke zovu uglavnom oruđa minijaturnih dimenzija, a koštane ih Baba i Dida. Arheološki nalazi pronađeni u špilji su alatke su znatno rjeđe. izloženi u Centru za kulturu u Veloj Luci.

34 | priroda i okoliš

U malenom primorskom mjestu Trstenom smjestio se najstariji spomenik parkovne arhitekture i jedini arboretum na hrvatskoj jadranskoj obali – Arboretum Trsteno.

Trsteno

Tekst

Maja Grbavac i Ines Varović

Specifičnost arboretuma je ta što je on zbirka drveća i grmlja iz cijeloga svijeta, za razliku od klasičnog botaničkog vrta koji sadrži cjelovitu floru određene šire regije. Bujnost arboretuma čini zbirka od 400 svojti drveća, grmova, polugrmova, trajnica, jednogodišnjih biljaka svrstanih u oko sto porodica.

Park je podignut uz renesansni ljetnikovac GučetićGozze (15. st.) čiji je vrt nastajao od petnaestog stoljeća, a nastaje još i danas. Arboretum je na istočnoj strani odijeljen terasama od naselja Trstenog, a na južnoj strani je podignut zid. Arboretum je u blizini mora pa se perivoj postepeno spušta niz strmi obronak preko kamenih stubišta, vidikovaca i terasa sve do obale. Park se prostire na 28 hektara. Objedinjuje prirodnu vegetaciju i posađene biljke. Prirodna vegetacija obuhvaća šume hrasta medunca, alepskoga bora i čempresa te vegetaciju makije. Također su tu i stabla masline od kojih se još i sad dobiva isto ono ulje koje se iz njih dobivalo i prije par stoljeća.

Egzotično drveće i mirisi daju iznimnu posebnost trstenskom arboretumu. Važno je spomenuti i endemsku vrstu slatkovodne kornjače (Mauremys rivulata) koja obitava jedino na području Trstenoga i Majkova. Oklop joj je plosnat i maslinastozelene je boje. Ima karakteristične žute linije po glavi, vratu i nogama. Arboretum se brine o očuvanju, zaštiti i istraživanju biološke raznolikosti. Njegova djelatnost je i stvaranje žive zbirke u smislu stvaranja genetičke raznolikosti. Zaštićen je zakonom te se na njegovom području ne smiju činiti nikakve radnje koje na bilo koji način mogu nanijeti štetu arhitetkonskim i vrtim spomenicima kao i ugroziti živote biljnih i životinjskih vrsta.

Na terasastom dijelu oko ljetnikovca nalazi se mnoštvo parkovnih terasa s brojnim vrstama stabala palmi, eukaliptusa, lovora, kamforovca, kaktusa i raznog egzotičnog drveća i grmlja čije su sadnice donosili pomorci sa svojih dalekih putovanja i darovali ih arboretumu. Trsteno je također poznato po ogromnim platanima orijentalnoga podrijetla (pretpostavlja se iz Indije) koje se ubrajaju u najveća i najstarija stabla Europe (stare su preko 400 god.). Visoke su oko 50 m, a opseg im doseže čak 15 m. Arboretum Trsteno © Wikimedia Commons, Modzzak

36 | priroda i okoliš

dobro je poznavati

POJMOVE

ŽIVOTNA SREDINA I BIOTOP ŽIVOTNA SREDINA – dio Zemljinog prostora koji omogućava život organizmima. Različita je za svako živo biće jer svaki organizam naseljava određeni životni prostor koji posjeduje određene fizičko-kemijske osobine koje utječu na raspoložive resurse (hrana, voda, energija), a u okviru tog prostora uključeno je djelovanje i drugih organizama. Postoje dva osnovna tipa životne sredine: 1. Vodena (mora, oceani i kopnene vode) 2. Kopnena ili suvozemna Vodenu životnu sredinu naseljava ogroman broj organizama budući da je 2/3 našeg planeta prekriveno vodom. Postoji razlika u kemijskom sastavu vode između mora i oceana i kopnenih voda, te ih naseljavaju i različiti organizmi. Kopnena (suvozemna) životna sredina čini trećinu Zemljine površine. Kako samo ime kaže, život se odvija na kopnu mada postoji i manji broj organizama koji žive pod zemljom odnosno u samom zemljištu. Životno stanište ili biotop – manji, ograničeni dio životne sredine u kojoj se odvijaju sve aktivnosti organizama. U svakom biotopu živa bića imaju određene potrebe u odnosu na okruženje (potreba za hranom, skloništem, mjestom za podizanje mladih itd.). Svaki biotop karakterizira određeni fizičko-kemijski sastav i različiti uvjeti za život. Svaki biotop podložan je promjenama. Nagle promjene u pogledu kemijskog sastava mogu dovesti do promjena u sastavu i brojnosti organizama koji tu žive. Čovjek je vrlo često uzrok negativnih promjena životne sredine pa tako i samog biotopa. Prirodni okoliš ili prirodna sredina – skup svih živih bića i nežive prirode, koji se prirodno pojavljuju na nekom prirodnom staništu. U suprotnosti je s izgrađenim okolišem. Tijekom svojih aktivnosti, koje mogu biti urbanizacija ili eksploatacija, čovjek mijenja prirodni okoliš i to često tako da ga narušava. Izgradnjom hidrocentrala i akumulacija, sječom šuma, eksploatacijom mineralnih sirovina, stvaranjem deponija, emisijom plinova, nuklearnim probama i dr. čovjek utječe na promjenu čitavih područja. Kao rezultat čovjekovih aktivnosti dolazi do promjena ili narušavanja ekosustava i klimatskih promjena na lokalnoj i globalnoj razini. Velika strnadica (Miliaria calandra) © Dmytro Pylypenko, dreamstime.com

“ G y b d

e l g n a T „

umijeće reciklaže

U današnje doba „globalnog sela“ kada je sve manje–više dostupno, kada je sve jednako i unificirano, izazov je ali i moda biti drugačiji. No, u današnjem svijetu „kineskog“ i „plastičnog“ još je veći imperativ onog „eko“, „recikliranog“ ali opet drugačijeg. Na prvu, kada kažete „Eco“ obično je prva asocijacija smeđi karton i dosadna forma recikliranih stvari. Ipak, sve to ne mora biti tako dosadno, bezlično i demode. Moguće je reciklirati i uz to imati fantastično moderne stvari koje su jedinstvene i neponovljive.

Tekst i fotografije

Blanka Bradvica

Grozdana Bradvica Gabela 213, 88300 Čapljina Bosna i Hercegovina Telefon: +387 36 821 336 Mobitel: +387 63 366 826 grozdana.bradvica@gmail.com blanka.bradvica@gmail.com

Dokaz toga je brand „Tangled by G“ koji iz starih stvari stvara neponovljive modne dodatke a sve u svom prepoznatljivom stilu.

Kako? Tko ? Zašto? Već zasićena sa svim istim, jednoličnim a zgrožena nad nekvalitenim stvarima kojima smo okruženi, Grozdana Bradvica koja se krije iza branda „Tangled by G“ odlučuje pokazati svoju kreativnost.

Na koji način? Tako što od starih stvari (stare odjeće i materijala) stvara unikatne predemete – torbe, tepihe i ogrlice.

Kako? Početak i nije toliko zabavan. Prvo se stara odjeća reže na trake (onaj dosadni dio) i tek se kasnije pletu u željene oblike. Na taj način moguće je starim stvarima dati novi život i iskoristiti ih umjesto da ih bacimo i zagadimo okoliš. Tako je moguće od stare majice dobiti novu torbu, tepih... Osim od stare odjeće, “Tangled by G” izrađuje i nakit od smjese koja se dobije od starog papira, novina i sličnih materijala. Miješanjem, dobivena smjesa lagana je za oblikovanje pa se od nje izrađuju kuglice, posudice, malene sličice... i uz malo mašte i volje daje se ponovni život onom već zaboravljenom.

Gdje smo? Jedan od prvih koji je prepoznao potencijal i mogućnosti reciklaže, tj. kako reciklaža može biti i glamurozana, je i menadžment hotela “Mogorjelo” Čapljina čije prostore već godinu dana, prema sezoni, ukrašava “Tangled by G”. Iako još na početku, ovaj brand dokazuje kako dobra ideja i malo upornosti mogu postići mnogo više, te kako hobi preraste u posao a otpaci u odličan repromaterijal čiji potencijal tek treba otkriti. Ovo je samo maleni pokazatelj kako i sami možemo učiniti puno toga po pitanju reciklaže – tog zaboravljenog umijeća kojeg zbog današnjeg brzog ritma života sve više zanemarujemo. Jer, zaboravljamo kako od prirode previše uzimamo a premalo vraćamo. I možda ova priča potakne još neke neotkrivene kreativce koji će se na sličan način odužiti prirodi. priroda i okoliš | 39

Flora Herc 2015. Flora Herc Međugorje HERCEG Etno selo Međugorje Gospodarska zona Tromeđa bb 88269 Međugorje Bosna i Hercegovina +387/36/653-400

Kakva je budućnost cvjećarstva kao gospodarske djelatnosti i koje su prednosti Hercegovine kao pogodnog područja za njen razvoj samo su neka od pitanja na koja se tražilo odgovor na Sajmu cvijeća pod nazivom „Flora Herc 2015.“ u organizaciji Union Foods-a d.o.o Čitluk i suorganizatora Herceg Etno sela Međugorje. „Sajam cvijeća, ali i Etno selo samo po sebi je ključ proširivanja turističke ponude na ovom prostoru u srcu Hercegovine. Gosti ovdje pronalaze mir a organiziranjem ovakvog događanja mogu još više uživati u ljepotama Hercegovine. Nadam se da će ovaj sajam postati tradicionalan i čestitam organizatorima“ na početku sajma je rekao načelnik, g. Ivo Jerkić.

Tekst

Branimir Penava Fotografije

Marinko Dalmatin

Direktor Herceg Etno sela i projekt menadžer sajma g. Branimir Penava se zahvalio svima na dolasku te naveo kako je Herceg Etno selo u svojoj sedmoj godini postalo turistički proizvod kako Hercegovine, tako i šire regije. Naglasio je kako se svake godine trude uvrstiti nove sadržaje koji će privući goste iz cijeloga svijeta, a ove godine to je sajam “Flora Herc”. Ovaj izniman gospodarski i kulturni događaj obuhvatio je gotovo sve, od tradicije koja se veže uz cvjećarstvo i hortikulturu, pčelarstvo i med, do modernih cvjećarskih tehnologija i plasmana cvijeća i meda kroz turističku potrošnju.

Sajam se pokazao mnogo više od poslovnih prilika i predstavljanja proizvoda i usluga. „Bila je to prilika za upoznavanje vlastitih mogućnosti i kvalitete, upoznavanje konkurencije, ali i stjecanje novih znanja.“ složili su se izlagači koji se bave proizvodnjom i prodajom cvijeća i bilja, pčelari te predavači iz područja agronomije, hortikulture, fitoaromaterapije, botanike i pčelarstva.

Posebni posjetitelji koji su se upoznali s ljepotama cvijeća bili su oni najmlađi, djeca iz vrtića Čapljina a kako je božica Flora u svojoj dobroti ljudima poklonila sjeme cvijeća i meda naučili su učenici osnovnih i srednjih škola. Za stjecanje novih znanja o cvijeću pobrinuli su se predavači s Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta koji su svojim izlaganjima poticali proizvodnju cvijeća, bavljenje pčelarstvom i medom ali i povratak kulture proizvodnje, kupovanja i poklanjanja cvijeća u svakodnevnicu. Izlagače je obradovao veliki broj posjetitelja i svi su se složili kako je ovo bila izuzetna prilika za promociju i prodaju hvale vrijednih proizvoda, a s obzirom na bogatstvo cvijeća i meda u Hercegovini, sve su prilike da je ovdje Flora bila jako darežljiva.

www.etno-herceg.com www.flora-herc.com

priroda i okoliš | 41

Tekst

Marija Pavlović

Jedan od najčešćih i najljepših ukrasa bez kojeg je teško zamisliti ugođaj Božića je euforbija (Euphorbia pulcherrima), biljka iz porodice Euphorbiaceae a svima poznata kao božićna zvijezda. Porijeklom iz Meksika, botaničko ime je dobila po Euphorbusu, omiljenom doktoru numidijskog kralja Jube koji je, po predaji, prvi upotrijebio njen otrovni sok kao lijek. Prema vjerovanju prastanovnika Centralne Amerike, božićna zvijezda svoj privlačan izgled duguje asteškoj boginji, kojoj je zbog neuzvraćene ljubavi prepuklo srce. Legenda kaže da je iz kapljica njene krvi izrastao vatreni cvijet žarkocrvene boje okružen tamnozelenim listićima. Neki je još zovu i poiznecija, po Robertu Poinzecu koji ju je u XVIII. stoljeću prvi iz Južne prenio u Sjevernu Ameriku.

42 | priroda i okoliš

Božićna zvijezda CVIJET ZA ZIMSKE PRAZNIKE

Božićna zvijezda u prirodi raste kao grm u visini do 3 metra, a kao kućna biljka je znatno gušća i manja, između 30 i 45 cm. Ono što mi nazivamo cvjetovima u stvari su listići – brakteje (lažni cvjetovi crvene, žute, narančaste, bijele i krem boje dugi i do 25 centimetara) koji okružuju gotovo neprimjetne cvjetove. Cvijet je vrlo mali i sastoji se od zelenih ili žutih bobica, sakupljenih u štitastu cvast na kraju grane, okruženih vijencem listova koji u vrijeme cvjetanja dobivaju sjajnu i intenzivnu crvenu boju. Uloga brakteja je da različitim bojama privuku insekte koji oprašuju biljku.

vijek, pa je potrebno izbjegavati blizinu radijatora, klima uređaja, ventilacija i mjesta gdje se često otvaraju prozori i vrata. Noćna temperatura između 12 i 15°C produljuje njen period cvjetanja.

Zalijevanje Biljka kratkog dana Božićna zvijezda kao fotoperiodična biljka zahtjeva karakterističnu i dugotrajnu njegu. Idealna temperatura na kojoj raste je 12-25°C, a optimalna temperatura za vrijeme cvjetanja je između 1518°C. Potrebna joj je velika vlažnost zraka, stoga je potrebno svakodnevno prskati zeleni dio biljke pazeći da brakteje i cvjetovi ostanu neprskani. Da bi procvjetala, zahtjeva najmanje 12 do 14 sati tame svake večeri pa zato i kažu za nju da je biljka kratkog dana. Da bi se unaprijedilo cvjetanje krajem listopada, biljku treba prekriti tamnim platnom, kutijom ili nekim sličnim tamnim neprozirnim materijalom u trajanju od najmanje 14 sati dnevno (od podneva do narednog jutra) svakog dana. Ovako skraćivanje dana treba vršiti svakodnevno oko 8 nedjelja. Ukoliko do biljke dopre i tračak svjetla narušit će se proces formiranja crvenih listova.

Njegovanje oko Božića Božićnu zvijezdu bi trebalo postaviti u blizini prozora ili na neko drugo osvijetljeno mjesto, pazeći da ne dodiruje hladno prozorsko okno. Visoke temperature i kratke temperaturne razlike skraćuju njen životni

Vlažnost zemljišta potrebno je provjeriti svaki dan i zaliti biljku kada je zemlja potpuno suha. Višak vode je potrebno izliti iz podmetača, jer od prekomjerne količine donji listovi počinju žutjeti i venuti. Također, slično se dešava i uslijed nedostatka vode.

Cvjetanje Krajem zime i početkom proljeća biljka završava sa cvjetanjem i brakteje počinju opadati. Tad je potrebno skratiti sve grane na oko 10-15 cm visine i biljku staviti na hladnije mjesto. Ovako se potiču pupoljci da ponovo rastu i razvijaju se. U periodu od ožujka do listopada potrebno je provjeravati je li biljka prerasla posudu u kojoj se nalazi i ako da, presaditi je u veću. Pri tom, dno posude treba pokriti slojem šljunka pa tek onda staviti humusnu zemlju, a biljku zalijevati obilno i to jedanput tjedno. Jesen je najkritičnija za razvoj ove biljke radi temperaturnih oscilacija. Danju se može ostaviti na otvorenom prozoru ili balkonu, ali je za vrijeme noći unijeti u prostoriju radi zaštite od mraza. I na kraju, kada opet dođe zima ova biljka će se zahvaliti za sav trud, te ponovo zasjati u svoj svojoj ljepoti i učiniti Božić tako čudesnim.

priroda i okoliš | 43

Bundeva

Tekst

Nada Decovski Cucurbita pepo

Još su stari Egipćani i Rimljani poznavali tajne ove namirnice i koliko je ona bitna u svakodnevnoj prehrani. Ovaj predivan plod jeseni iz Južne Amerike je pristigao u Europu i već se toliko domaćio da samo rijetki znaju njeno porijeklo. Što zbog svoje divne narančaste boje a što zbog ukusa jedna je od najatraktivnijih namirnica, a žućkasto-narančasto meso sadrži niz dragocjenih i ljekovitih sastojaka. Pored manjih količina bjelančevina, ugljikohidrata i masti, tu je niz vitamina (karotina ili provitamina A, vitamina C, E i K i vitamina B grupe B1, B2, B6, zatim niacina, folne kiseline i dr.), kao i mineralnih sastojaka (kalija, fosfora, kalcija, željeza). A tu su pektini, celuloza i druga biljna vlakna. Energetska vrijednost bundeve je mala; iznosi oko 111 kJ, odnosno 26 kcal na 100 grama. Bundeva se uzgaja ne samo zbog jestivog ploda, nego i zbog sjemenki. Kao namirnica, sjemenke bundeve imaju neusporedivo veću hranjivu vrijednost od mesnatog dijela, a čine oko 10 % težine ploda. Bogate su mastima (45 %), bjelančevinama (oko 25 %) i ugljikohidratima (oko 18 %). Znatno su bogatije i vitaminima i mineralima, posebno željezom, fosforom, kalijem i kalcijem. Energetska vrijednost sjemenki dvadesetak puta je veća od energetske vrijednosti mesnatog dijela bundeve. Svojstva bundeve odavno su poznata u narodnoj i službenoj medicini. Hranjive i ljekovite supstance nalaze se u takvoj kombinaciji da ih organizam lako usvaja i apsorbira jer potiču reapsorpciju ostalih hranjivih tvari. Idealna je namirnica za osobe s bolesnim želucem i crijevima. Bundeva sadrži veliki postotak vode (do 95%), a sasvim mali postotak masti, tako da je korisna u svim dijetama.

44 | priroda i okoliš