dvorac br. 2 by osnovna skola

dvorac

Hej, ekipa! Sigurno nas se sjećate još od prošle godine

Evo nas opet! Tu je nova ekipa novinara, nove teme, nov sadrľaj i joą jedan novi broj Dvorca. Vjerujemo da ste nas s nestrpljenjem očekivali i čekanje će vam se isplatiti. Ima mnogo razloga da se zadubite u ove stranice. I ove godine smo uvjereni da će svatko naći neąto za sebe. Ponosni smo na rezultate svojega rada. Jedini mi znamo kako je bilo teąko i naporno. Vjerujemo da se trud i isplatio. Narode, navali s čitanjem! Glavna urednica: Barbara Kraljičak, 7.a

SADRŽAJ LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE TENJA Tenja, Svete Ane 2, Tel. 031 290 211

Uvod

. . . . . . . . . . . . . . . 2

Vijesti . . . . . . . . . . . . . . . 3

Izdavač:

OŠ TENJA

Predstavimo se . . . . . . . . . . . 12

Za izdavača:

TIHOMIR JURČEVIĆ, ravnatelj

Specijalistički kutak . . . . . . . . . 14

Odgovorna urednica: JADRANKA BERAK, prof., voditeljica novinarske skupine

Susret s književnikom . . . . . . . . 16

Glavna urednica:

BARBARA KRALJIČAK, 7.a

Lektura i korektura:

TATJANA BUDAČ, prof. BORISLAVA DOKIĆ, prof. STANKO MENIČANIN, prof.

Novinari:

MARINA BARTOLOVIĆ, 5.b, LEA BERAJA, 5.a, VALERIJA BRUĆIĆ, 5.a, JELENA CINDRIĆ, 5.a, IVANA JANEGA, 5.b, DOMINIK GLAVAŠ, 5.A, MARINELA KNEŽEVIĆ, 5.a, KRISTINA MAGDIĆ, 5.b, MATIAS MIJIĆ, 5.a, MARINA PRANJIĆ, 5.b, ANDREJA RIHTER, 5.a, ANAMARIJA SERTIĆ, 5.B, BORNA TOBLER, 5.B, IVONA VALENTIĆ, 5.a, TINEA VUKOVIĆ, 5.a,SLAVICA ŠIMIĆ, 5.b, ANA GLAVAŠ, 7.a, BARBARA KRALJIČAK, 7.a, IVANA KRIVAK, 7.a

Suradnici:

UČENICI I UČITELJI RAZREDNE I PREDMETNE NASTAVE

Fotografije:

IVANA KRIVAK, 7.a

Grafičko oblikovanje i prijelom:

VEDRANA PETROVIĆ-HOLIK, graf.inž.

dvorac

Posjetili smo . . . . . . . . . . . . 17 Književni kutak . . . . . . . . . . . 18 Sportske vijesti . . . . . . . . . . . 20 Eko-kutak . . . . . . . . . . . . . 24 Vjerski kutak . . . . . . . . . . . . 26 Kviz

. . . . . . . . . . . . . . . 27

Ekskurzije . . . . . . . . . . . . . 28 Razbibriga . . . . . . . . . . . . . 30 Literarno-likovni kutak . . . . . . . . 33 Dječja prava . . . . . . . . . . . . 34

vijesti... O završetku školovanja u Osnovnoj školi Tenja u Tenji

POSLJEDNJE OSNOVNOŠKOLSKO ZVONO Osamnaesti dan mjeseca lipnja bio je oso-

bit po mnogo čemu. Neki će ga pamtiti po velikoj vrućini, neki po završetku jedne školske godine, a drugi po tome što se osmi razred neće nikada ponoviti. Proteklih godina se nije znalo kada su nam osmaši došli ili otišli. Sve se obavljalo rutinski : išli su u prijepodnevnu smjenu kako bi se izbjegle “opasnosti”. Ove godine je sve bilo drukčije zahvaljujući čovjeku, našem ravnatelju Tihomiru Jurčeviću, koji ima povjerenja u mladost i ta nas mladost nije iznevjerila.

Kako su potekle suze svim uposlenicima i učenicima prilikom ispraćaja osmih razreda, pročitajte u ovom tekstu.

njih dok su zadnji put prolazili našim hodnicima. Nitko nije mogao skriti svoje emocije, od najmlađih učenika do spremačica. Osmaši su otišli, a naši pogledi su ih pratili sve do izlaza iz školskog dvorišta. Koje su uspomene oživjele? To samo oni znaju. Nigdje se nije mogla naći pocijepana bilježnica ili udžbenik. Koja se još škola može s tim pohvaliti? Odgajati buduće ljude je naše životno opredjeljenje i svakodnevno dobivamo potvrde o tome da nismo pogriješili u odabiru svog poziva. U 19 sati je održana prigodna veselica na koju su bili pozvani svi učitelji koji su im predavali tijekom proteklih osam godina. Razišli su se u dogovoreno vrijeme i razrednici nisu imali nikakvu zamjerku u svezi s njihovim ponašanjem.

U 15 sati i 30 minuta su se osmi razredi sastali u učionici sa svojim razrednicima, a u 16 sati preko razglasa se čuo ravnateljev glas. Pozdravio je sve učenike i zamolio da se osmaši isprate do izlaznih vrata škole. Učenici osmih razreda se nisu nadali što ih očekuje izvan učionica u kojima su se nalazili. Zvono je zvonilo. Učenici nižih razreda su mahali, učitelji isto tako i svi su bili uz

Jadranka Berak

O podjeli svjedodžbi našim osmašima

Zvijezde tvoje sudbine kovane su i u ovoj školi Posljednji put su se okupili na jednom mjestu tri osma razreda sa svojim razrednicima i ostalim predmetnim učiteljima . Evo kako je to bilo . Dana 24. 6. 2004. godine u 10 sati u školskoj dvorani podijeljene su svjedodžbe našim osmašima. Pedagoginja Vera Brkić prva se obratila učenicima koji će nas uskoro napustiti. Pohvalila je cijelu generaciju i istaknula uspjehe u učenju, vladanju i rezultate iz mnogobrojnih natjecanja. Učenik Petar Kizivat se zahvalio svim učiteljima i zaželio im mnogo zdravlja,

sreće, uspjeha u radu i da budu manje strogi prema ostalim učenicima. U ime svih osmaša je on s učenikom Markom Žuljevićem podijelio svim učiteljicama i učiteljima po jednu crvenu ružu Poslije toga je uslijedila podjela svjedodžbi po redoslijedu iz imenika. Razrednici su se oprostili sa svojim razredima, a onda je ravnateljev govor dojmio sve nazočne učenike i učitelje. Kada smo pomislili da je susretu kraj, za riječ se javio učitelj Petar Grkinić i odrecitirao prigodnu pjesmu. Ostali smo bez riječi. Nikada više neće biti u istom sastavu, nikada se više neće smijati istim šalama, nikada više iste školske brige... Takav je život. Novinari

dvorac

... vijesti Nastup naših VOKSICA i prodaja proizvoda Školske zadruge Ginko

JESEN U TVRÐI Jedno nezaboravno prijepodne u starom dijelu grada Osijeka, Tvrđi. Evo što se sve dogodilo.

vrđa, stari dio grada Osijeka, bila je mjesto događanja jesenskih manifestacija koje su se održavale u listopadu ove godine. Urešena pozornica mnogobrojnim plodovima, upaljene svijeće i glazba su dale pravi jesenski ugođaj. Posjetitelja je bilo jako malo zbog lošeg vremena, ali je nastup naših VOKSICA, zbora 4. razreda i ritmičke skupine 3. razreda bio zapažen. Našu školu je predstavio i štand s raznolikim proizvodima Školske zadruge Ginko. Najprodavaniji je bio zlatovez i maštoviti magnetići. Cijeli

program je propratila Televizija Slavonije i Baranje. Cijelim sudjelovanjem trebamo biti ponosni na našu školu i naše učenike koji pri nastupu nisu imali nimalo treme. Ana Glavaš, 7.a

eselimo se svakom novom učeniku u našoj školi

I ove godine nas je još više I ove školske godine se možemo pohvaliti velikim porastom broja učenika. Učenika je svakim danom sve više i više, a prostor je i dalje ograničen. Prošle školske godine naša škola je imala po tri odjela u svakom razredu. Ove godine se možemo pohvaliti sa četiri prva, treća i četvrta razreda i sa četiri osma razreda. Dobili smo i veći broj učitelja koji će raditi u našoj školi. Sve bi nas to još više veselilo da nije tako malo prostora u kojemu se izvodi nastava. Nastava se realizira u tri smjene. Prva otpočinje u 7

dvorac

Mali sajam rabljenih knjiga Svaki polazak u školu je stresan i za djecu i za roditelje. Znamo koliko kućni budžet trpi pri kupovini onih najpotrebnijih stvari, osobito knjiga. Najteže je onim obiteljima koje svake godine spremaju više školaraca za polazak u školu.

NOVA ŠKOLSKA GODINA V

U našoj školi su se prodavale rabljene knjige

sati i traje do 11.30, među-smjena od 11.30 do 14.35, a sljedeća od 14.40 do 19.10. Učenici prvih razreda zaštićeni su ranog ustajanja i kasnog odlaska kućama pa oni polaze nastavu u među- smjeni. Da bi se nastava mogla lakše realizirati, sati su skraćeni za 5 minuta. Veliki odmor u jutarnjoj smjeni je poslije trećeg sata, a u poslijepodnevnoj poslije drugog sata.To su velike promjene koje su i nužne pa ih moramo prihvatiti. Nadamo se skoroj obnovi našeg dvorca. Tada će nastava biti podijeljena u dva objekta na zadovoljstvo svih učenika, roditelja i uposlenika naše škole. Novinari

a bi se sve to barem malo ublažilo, krajem kolovoza je održan sajam rabljenih knjiga u našoj školi. Odaziv nije bio velik jer je većina roditelja u to vrijeme nabavila knjige svojoj djeci. Ravnatelj Tihomir Jurčević obećava još jedan sajam, ali na samom kraju ove školske godine gdje će se svi zainteresirani za takvu kupnju moći opskrbiti na jednom mjestu i po garantirano nižim cijenama. To je jedan od načina da naši roditelji predahnu i da se malo rastereti kućni budžet. Svaka knjiga je dobra. Samo neka je očuvana. Učenici će nuditi i kupovati one knjige koje će im trebati. Ne treba zaboraviti i važnu ulogu naših učitelja koji se trude svake školske godine zadržati već postojeće udžbenike istih autora kako bi se stare knjige mogle nasljeđivati. Svi se slažu da je ova ravnateljeva ideja korisna i da će zaživjeti. Zato, učenici, čuvajte svoje knjige jer će i drugi iz njih učiti! Novinari

vijesti...

Jesen je stigla i njezinih plodova je svuda oko nas

Dani zahvalnosti za plodove zemlje Kako su učenici naše škole s učiteljima proslavili ovaj veseli blagdan? Mnogo boja, pjesme i veselja!

ve se to dogodilo 12. listopada 2004. godine u 18 sati na školskom dvorištu. Vrijeme nam je bilo naklonjeno, hladno, ali bez kiše. Na štandu su se prodavali mnogobrojni proizvodi od brašna. Vesele prodavačice su rado davale upute o vrsti proizvoda. Kada se prikupio veliki broj roditelja i male djece, priredba je mo-

gla započeti. Sudionici ove priredbe bili su živopisno odjeveni u odjeću boje jeseni. Program su pripremile učiteljice Draženka Glasovac i Martina Arvaj, a o razglasu se skrbio ravnatelj Tihomir Jurčević. Cijeli program je snimala Slavonska televizija. Pjevalo se, igralo, palile baklje i veselilo plodovima zemlje. Posjetitelji su znali nagraditi sudionike programa jakim pljeskom. Program je trajao tridesetak minuta. U holu škole su se poslije priredbe dijelila peciva koja su ispekla djeca sa svojim marljivim majkama. Novinari

Došli su nam najmlađi učenici

Prvi dan u školi Kako smo dočekali naše najmlađe učenike i njihove roditelje?

eško je naći čovjeka koji se ne bi mogao sjetiti svog polaska u školu i onog prvog dana kada se odvojio na nekoliko sati od svojih roditelja i kada je upoznao svoju učiteljicu i nove prijatelje. Da jedan takav dan ostane u lijepom sjećanju našim ovogodišnjim mnogobrojnim prvašićima potrudili su se: ravnatelj Tihomir Jurčević i učiteljice Vesna Troskot, Jasna Vidović, Dušanka Klasnetić kao i učitelj. Ove godine se možemo pohvaliti s 4 prva razreda. Na početku među smjene, 1. 9. 2004. godine u 11 sati, svi su bili tu i roditelji i učenici. Pozdrav dobrodošlice roditeljima i novim učenicima uputio je gospodin ravnatelj T. Jurčević. Novi učenici i roditelji su pogledali prigodni program koji je pripremila učiteljica Draženka Glasovac i ostali učitelji. Poslije prigodnog programa su učitelji prozvali svoje učenike i uputili ih u svoje učionice gdje su im podijelili male darove. Neko vrijeme su proveli zajedno upoznavajući se. Bilo je i suza i negodovanja i zbunjenosti. Ipak, to nešto novo u njihovim životima. Najmlađi, sretno! Novinari

keta

Mala an

Najmlađi govore...

Evo što su rekli o sebi, svojim učiteljima i o školi. Dini Radić, 1.b

- Učiteljica je dobra. Od predmeta najviše volim engleski jezik.

O susretu velikog broja folkloraša Osječkobaranjske županije

SLAVONIJO, U JESEN SI ZLATNA! Što se sve događalo u kasno subotnje poslijepodne u našoj Tenji? Pjesmi i igri nigdje kraja.

Tenji se 4. 9. 2004. godine održalo okupljanje velikog broja kulturnoumjetničkih društava u narodnim nošnjama iz cijele Slavonije. Ovu manifestaciju organizirao je Centar za kulturu i šport iz Tenje. Na toj manifestaciji pod imenom Slavonijo, u jesen si zlatna, sudjelovala su ova kulturnoumjetnička društva: Šokadija iz Ladimirevaca, Klasje Slavonije iz Antunovca, Dukat iz Svinjarevaca, Josip Kozarac iz Ernestinova, Širokopoljac iz Širokog Polja, Tomislav iz Donjih Andrijevaca, Josip Šošić iz Tenje i najmlađa folklorna skupina naše škole. Folklornu skupinu u našoj školi vodi učiteljica Ružica Dvorski. Ovo im nije bio prvi nastup. Već su se imali prigodu predstaviti na mnogobrojnim priredbama, a ovaj nastup će pamtiti i po tome što ih ovoga puta nisu gledali samo roditelji i učitelji, već i oni drugi koji nisu do sada bili upoznati s njihovim radom. Učiteljica Dvorski je sa svojim folklorašima dugo i marljivo radila što se i vidjelo po nagradi publike. Pamtit će se i nastup Tamburaške škole Batorek, koji su dobili veliki pljesak i nagradu publike. Mnogobrojni gledatelji su uživali u igri i pjesmi i svi su ugodno proveli jedno subotnje poslijepodne. Kristina Magdić, 5.b

Laura Grafina, 1.b

- Volim svoju učiteljicu Jasnu Vidović. Najdraži predmet mi je engleski jezik, a najteži matematika. Tamara Klasnetić, 1.c

- U školi mi se sviđa hrana i učiteljica Dušanka Klasnetić. Od predmeta najviše volim engleski jezik.

David Benke, 1.a

- Volim ići u školu jer mi je zabavno. Od predmeta najviše volim vjeronauk i tjelesni odgoj. Ne sviđaju mi se išarani stolovi i učenje engleskog jezika.

dvorac

... vijesti Sv. Nikola i Krampus

ovome mjesecu je bilo mnogo lijepih i veselih trenutaka. Počet ćemo od samog početka. Na Dan sv. Nikole naši najmlađi učenici, od prvog do četvrtog razreda, imali su najviše razloga za radost i veselje. Pohodili su ih Sv. Nikola, Krampus i u narodnu nošnju odjevene učenice naše škole. U strašnog Krampusa bila je prerušena učenica 6. razreda, Ana Šokčević, a u sv. Nikolu Ivona Relatić, učenica 8. razreda. Učiteljice tih razreda pripremile su i prigodni program za ove drage goste. Gosti su djeci podijelili čokolade i bombone. Stariji učenici, koji su prestali vjerovati u Sv. Nikolu, bili su pomalo ljubomorni na ovaj posjet dragih gostiju. Barbara Kraljičak, 7.a Ana Glavaš, 7.a

Što se sve radilo u najveselijem i najsvečanijem mjesecu u godini?

VESELI PROSINAC U NAsOJ sKOLI Vrijeme darivanja i radosnog ozračja. Evo kako su ga naši učenici učinili još ljepšim.

Voksi na djelu

ijela noć je bila u znaku našega Voksija kojega vodi učiteljica D. Glasovac. Pjevalo se, glumilo, zabavljalo i darivalo. Radnja ove predstave je smještena u jednoj obitelji.

Bogati školski štand Početkom mjeseca prosinca postavljen je školski štand u holu naše škole s mnogobrojnim i raznovrsnim proizvodima naših učenika i učitelja. Najvjerniji kupci su, kao i uvijek, roditelji, učitelji i učenici. Najvažniji podatak u cijeloj ovoj priči je taj da su sve te proizvode načinili naši učenici s učiteljima. Štand je bio prepunjen zlatovezom, čestitkama, nakitom za bor, priborom za školarce itd. Naši prvačići su dali svoj prilog. Marljivo su radili sa svojim učiteljicama i napravili veliki broj ukrasa za jelke. Ivana Krivak, 7.a

Tema je ona naša, predblagdanska. Glavne glumice su bile Marina i njezina mama Emilija- Antonija. među oživljenim kuglicama našao se i Djed Mraz sa svojim sobovima. Na kraju priče su likovi darovali slatkišima sve goste. Poslije programa su darovana djeca svih djelatnika naše škole prigodnim paketićima. Veseli prosinac nije ovdje završio. Sljedećega dana su svi učenici naše škole dobili darove. Radost je bila ogromna. Učitelji su bili tolerantni jer su se pravili da ne čuju šuškanje ispod klupe i otvaranje omiljenih slatkiša. Lea Beraja, 5.a Marinela Knežević, 5.a

dvorac

Predbožićni program za naše učenike i roditelje Od 20. do 23. prosinca 2004.g. u večernjim satima, učenici i učitelji su izveli različite programe za sve zainteresirane posjetitelje. Dana 20. prosinca na programu je bio Božićni koncert. Na karaokama su sudjelovali učenici školskog zbora kojega rukovodi učiteljica Draženka Glasovac. Gostovali su plesači Plesne škole Feniks sa svojim programom. Program je vodila učenica Ivona Relatić. Jedina mana cijeloga programa je u tome što je bilo malo gledatelja. Razlog je možda u vremenu održavanja. Barbara Kraljičak, 7.a

maskama d o p t a s o m s Imali

vijesti...

Bar jedan dan budimo netko drugi! Cijela škola je bila preplavljena mnogobrojnim maskama. Dana 8.2.2005. bilo je nezaboravno. Maske su bile plod mašte učenika i njihovih roditelja. Svake godine skrećemo pozornost roditeljima da ne kupuju maske i da se tako ne izlažu bespotrebnim troškovima jer u natjecateljskom dijelu su uvijek one

bila lijepa i zanimljiva na svoj osobit način. Ipak se moralo odlučiti za najbolje od najboljih maski. Podijeljene su nagrade za dvije skupne i individualne maske. Darovi su podijeljeni, a svi su uživali u zadnjem danu maskenbala. Po dolasku iz škole svi su skinuli maske i opet će biti što su bili i prije. Dolazi Korizma. Čega ćete se odreći? Učenicima predlažem da to bude neučenje, a učiteljima jedinice! Barbara Kraljičak, 7.b

maske koje su napravljene kod kuće. Učiteljice Dubravka Horvat, Miroslava Arvaj i Ružica Kozić su obišle sve razrede pod nastavom i odlučile se za nekoliko maski koje će se natjecati za najbolju krajem poslije podnevne smjene. Odabir najbolje maske je bio u 18:30 u holu naše škole. Voditeljica programa bila je učiteljica Klara Bilić, a u ocjenjivačkom sudu su bile učiteljice Vedrana Petrović-Holik, Draženka Glasovac i Jadranka Berak. Bilo je teško odabrati najbolju masku jer je svaka

NAGRAĐENE SK U

PNE MASKE ZA NIŽE RAZREDE SU: Baka i djed: N ataša Đukelić , 4.d Jovana Kneže vić, 4.d NAGRAĐENE SK UPNE MASKE ZA VIŠE RAZREDE SU: Mama i beba: Tomislav Man dić, 5.a Filip Vidaković , 5.a NAGRAĐENE IN DIVIDUALNE M ASKE IZ NIŽIH RAZREDA SU: 1. Strašilo - D avid Mijić, 3.b 2. Pipi Duga Č arapa - Bojan a Lisica, 2.c 3. Gljiva - Stje pan Tot, 4.a NAGRAĐENE IN DIVIDUALNE M ASKE IZ VIŠIH RAZREDA SU: 1. Pastir - Nik ola Vuksanovi ć, 5.c 2. Stari djed Marko Mikac, 7.b 3. Mlada mlje karica - Tomis lav Halauš, 7. b

dvorac

... vijesti Prvo duže odvajanje od roditelja odlaskom u Orahovicu

Naši učenici u Orahovici Kako su proveli svoje vrijeme u ovome mjestu učenici trećih razreda sa svojim učiteljicama pitali smo učenike i njihove učiteljice. Za roditelje je ovaj borak njihove djece bio možda i predug, ali je djeci prošao prebrzo. Razgovarali smo s učiteljicom Martinom Arvaj o ovome boravku pa pročitajte. Kada ste otputovali u Orahovicu? Početkom mjeseca ožujka je bio planiran naš odlazak, kao i svake godine. Kakav je bio smještaj i hrana? Smještaj je bio odličan. Svi smo bili zadovoljni. Sobe su bile tople i čiste. Po sobama je bilo 6, 8 ili po 10 učenika. Kreveti su bili na kat i nije nitko pao s kreveta. Što su učenici najviše voljeli raditi u slobodno vrijeme? Najviše su se zabavljali ulazeći u sobe svojih prijatelja i trčeći po hodnicima. Izvan soba

su se grudali, trčali, sanjkali. Dečki su imali turnir u Bay Blade. Pitali smo i učenike o njihovom dojmu s ovoga putovanja.

Filip Antunović, 3.b

Svidjelo mi se što smo morali smisliti ime za svoju sobu. Vidio sam uskotračni vlak. Ćiro nam se svidio. Svima sam poslao razglednice. Stigli smo pogledati i serije. Bio sam sretan kada sam doputovao kući. Maja Stipić, 3.c

Prvoga dana u Orahovici mi je bilo dosadno jer nismo ništa radili. Najljepše mi je bilo u disku. Nikada prije nisam tamo bila. Bilo mi je lijepo u Orahovici i voljela bih opet otići. Bojan Klasnetić, 3.d

Ivanica Novaković, 3.b

Cijeli boravak u Orahovici mi se jako svidio. Išli smo u zoološki vrt, vidjela sam dvorac Dore Pejačević, pokušali smo se popeti na Ružicu Grad, ali nismo uspjeli... Valentina Kozić, 3.c

Meni je u Orahovici bilo dobro. Obišli smo mnoga mjesta i mnogo se igrali. Kupila sam mnoge poklone sebi i roditeljima.U vinariji i vinskom podrumu je bilo jako mračno.

Cvjetni korzo u Osijeku

U autobusu na putu u Orahovicu mi je bilo jako zabavno. U zoološkom vrtu mi je bilo super. Tamo sam vidio mnogo lijepih životinja. Ivana Domazet, 3.a

Prvi dan nam je prošao u razgledanju doma i okolice. Lijepo smo se igrali na snijegu kojega je bilo jako mnogo. Na povratku kući smo obišli zoološki vrt. Tamo sam vidjela: medu, pumu, lava, majmune, zmiju i druge životinje. Svi smo bili sretni i veseli.

SVEČANO POKRETANJE PLINSKOG GRIJANJA

Toplije i suvremenije Krajem mjeseca studenog ispred ulaza Otpočeli su radovi na novim plinskim instalacijama u našoj školi.

Tradicija okupljanja mlađih osnovnoškolaca se nastavila i ove godine. Na ovoj manifestaciji pod imenom Cvjetni korzo nastupili su i naši učenici četvrtih razreda sa svojim učiteljicama. Mogli smo vidjeti i učenike OŠ sv. Ane, OŠ Ljudevita Gaja, OŠ Vijenac, OŠ Franje Krežme, itd. Svi su imali odjeću u obliku jednoga proljetnoga cvijeta. Taj izgled su ostvarili trudom svojih učiteljica i učitelja. Iz razgovora s učiteljicom Željkom Martinović saznali smo da su se ona i učiteljica Mirta Primorac pripremale sa svojim učenicima za ovaj nastup

dvorac

oko 2 tjedna. Cijela manifestacija je otpočela u 12 sati na Trgu svetog Trojstva u Tvrđi. Oni koji su željeli, mogli su posjetiti mnogobrojne štandove s maštovitim proizvodima u znaku Uskrsa. Proizvodi su se mogli kupiti po prihvatljivim cijenama. Najzanimljiviji su bili oni gdje smo mogli vidjeti tehniku potkivanja jaja i oni koje su zastupale nacionalne manjine sa svojim kolačima, pićem i ukrasima. Na štandu OŠ I. Štarka smo vidjeli mnogo zanimljivih stvari i nakita. Andreja Rihter, 5.a Marinela Knežević, 5.a

Iza naše škole se radi punom parom. Kopa se i odvozi zemlja. Sve se priprema za uvođenje nove plinske instalacije Ne preporuča se prolaziti tim mjestom u kasnim večernjim satima jer su moguća neugodna iznenađenja. U našoj školi je uvijek toplo, osobito od veselog dječjeg glasa. Otpočela je sezona grijanja, a naše instalacije su odavno dotrajale. Ravnatelj Tihomir Jurčević je odlučio osuvremeniti ono bez čega se ne može. Radovi će se ubrzo privesti kraju. Osim djelatnike jedne tvrtke, u radovima su pomagali i dečki koji u civilu služe vojni rok u našoj školi. U posljednje vrijeme metereološki uvjeti ne idu na ruku izvoditeljima radova, ali se svi nadamo da će biti izvedeni na vrijeme. Ana Glavaš, 7.a

O radnom gostovanju naših učitelja i učenika u Republici Sloveniji.

BUNTOVNICI S RAZLOGOM Nastavnica povijesti Sandra Barić i učenice Kristina Bojčić i Ivona Relatić sudjelovale su na trodnevnom seminaru Pomičemo granice u slovenskom mjestu Pišenice.

Ove je godine naša škola gostovala po drugi put u susjednoj Republici Sloveniji, u mjestu Pišenice. Razlog posjeta bio je seminar pod nazivom Pomikamo meje ili Pomičemo granice. Na seminaru su sudjelovale učenice osmih razreda naše škole Ivona Relatić i Kristina Bojčić te nastavnica povijesti Sandra Barić. Za učenike i mentore su organizirane radionice i izleti. Na njima su se učenici i mentori mogli bolje upoznati te ostvariti suradnju između svojih škola. Nastavnica S. Barić je vodila radionicu Buntovnici s razlogom. Na njoj se putem scenskog nastupa dočarao život seljaka, vlastele, razlozi seljačkih buna... U ra-

dionicama su bili uključeni učenici iz Istre, Hrvatskog zagorja, Slovenije i Slavonije. Scenski nastup je završen porukom o miru, nenasilju,

toleranciji i prijateljstvu. Na ovome druženju trebalo se shvatiti kako granice postoje samo u našim glavama te kako nije bitno koje smo boje kože, vjerske i nacionalne pripadnosti. Puni dojmova vratili smo se kućama i s nadom da ćemo sve to podijeliti s drugim učenicima i nastavnicima naše škole. Nastavnica Sandra Barić

Umjetnička kolonija mladih u Ernestinovu

Mjesto za mlade i kreativne Što se sve događalo u Ernestinovu u vrijeme proljetnih praznika? Kako smo proveli vrijeme? Pročitajte u sljedećim redovima.

U Ernestinovu je krajem mjeseca ožujka održano jedno okupljanje mladih i onih koji se tako osjećaju u kojem su se mogli baviti umjet nošću u brojnim radionicama. Najposjećenije su bile ove: slikarska, grafička, slamarska, kiparska i keramička. Mladi su se družili, stvarali i učili nešto novo. Našu školu je predstavljalo nekoliko učenika sedmih i osmih razreda s učiteljicom

Vedranom Petrović-Holik. Radionice su vodile stručne osobe iz cijele Hrvatske. I slobodno vrijeme je bilo ispunjeno glazbom i susretima s poznatima. Jutromlat je izazvao veliko zanimanje kao i mladi koji plešu latinoameričke plesove. Svatko od polaznika ove Kolonije je mogao naći nešto za sebe. Ana Medić, 7.b

dvorac

... vijesti

Aktiv nastavnika razredne nastave

I učiteljice uče... O susretu učiteljica i učitelja razredne nastave koji je održan na našoj školi 10. veljače 2005 Toga dana je naša škola bila

domaćinom Aktiva nastavnika RN. Teme ovoga susreta bile su:Geometrijski diktat i Kako pomoći učenicima s poteškoćama. Prvi dio vodila je učiteljica iz Zagreba koja je izvanredno izvela ogledni sat iz matematike kroz radionicu za učiteljice koji je bio dinamičan i originalan. Nakon toga je prikazana vrpca s iscrpnim naputcima za rad s djecom koja imaju poteškoća Stručni skup pedagoga Osječko-baranjske županije

AKTIV PEDAGOGA na našoj školi Ovaj susret je bio radnoga karaktera. Razgovaralo se i prenosila nova saznanja iz područja ove znanosti. Naša škola je 26. siječnja ove godine ugostila pedagoge naše županije na Aktivu pedagoga. Na petosatnome susretu s temom Provjera znanja petnaestogodišnjaka razmijenila su se mnogobrojna zajednička iskustva. Saznali smo da se razgovaralo i na temu Strategije odgojnog rada razrednika. Na kraju su poslušali izvješće sa stručnog skupa u Lovranu. Biljana Brocić, 5.c Dragana Raąetić, 5.c

10 10

dvorac dvorac

u učenju. Poslije kratke analize učiteljica Sandra Centner obavijestila je učiteljice iz nekoliko osnovnih škola da svoje priloge mogu objavljivati i u našemu Biltenu. Sudionicima je isto tako omogućen posjet izložbi u holu naše škole na kojoj su predstavnici Školske knjige - Zagreb izloľili svoja najnovija izdanja. Sanja Karaica, 5.c Nataša Budimir, 5.c

Rezultati akcije Konzum djeci Osijeka

Umjesto Umjesto šest, šest, dobili dobili smo smo pet pet računala! računala! Nismo zadovoljni suradnjom s lancem ovih trgovina. Pročitajte i zašto je to tako. Svim roditeljima, učenicima i učiteljima je bila poznata ova nagradna igra koja je trajala nekih mjesec i pol dana. Za jedno računalo je trebalo biti prikupljeno 400 kupona. S pesimizmom smo ušli u ovu nagradnu igru poznavajući kupovne navike naših sumještana koji, zbog daleko nižih cijena, kupuju u Kauflandu. Ali, svi smo se ostavili starih navika

u želji da se što više kupona sakupi za našu djecu i našu školu. Prikupljeno je mnogo kupona. Svakodnevno smo ih prebrojavali radujući se svakome novome kuponu. Roditeljima i učenicima zahvaljujemo na ovoj podršci. Kada je završila nagradna igra, nedostajalo nam je jako malo kupona kako bismo dobili šest računala. Mislili smo da to ne će biti problem jer naša škola svakodnevno kupuje u Konzumovoj trgovini u Tenji pa će se moći «progledati kroz prste» za nekoliko kupona. Nada nas je kratko držala. Ubrzo smo saznali da su pravila ista za sve i da oni nisu željeli odstupati. Umjesto očekivanih šest računala, dobili smo samo pet. Sretni smo što smo sudjelovali u ovoj nagradnoj igri, ali poslije svega ostaje gorak okus. Novinari

Pozitivni primjer svim ostalim učenicima

vijesti...

RAZGOVOR S ANTONIJOM RIHTER I PETROM KIZIVATOM Govorili smo u našem listu o mnogim događanjima tijekom polugodišta. Vrijeme je da se kaže nešto i o onima koji su osnovnu školu završili sa svim peticama i bili nagrađeni za to. Možemo poželjeti veći broj takvih učenika. 1.Dobili ste nagradu za odličan uspjeh i primjerno vladanje u cijelom osnovnoškolskom školovanju. Je li bilo teško? Antonija: Nije bilo teško. Sve sam predmete učila s velikom ljubavlju i zanimanjem. Petar: Nije teško učiti ako se pozorno prati nastava i redovito uči. 2.Jesu li vam neki predmeti bili lakši, a neki teži? Antonija: Niti jedan predmet nije težak ako se dobro organizira vrijeme za učenje i za odmor. Najteži predmet mi je bila fizika. Petar: Fizika je zahtijevala najviše rada. 3. Koji vam je razred bio najlakši, a koji najteži? Antonija: Najlakši mi je bio osmi, a najteži prvi razred. Petar: Najlakši mi je bio prvi, a najteži sedmi.

4. Postoji li neko vaše pravilo za uspješno učenje? Antonija: Treba redovito učiti. Drugog pravila nema. Petar: Maksimalno se treba usredotočiti na ono što se uči. 5. Koji će vam učitelji ostati u lijepom sjećanju? Antonija: Većine učitelja ću se rado sjećati, a izdvojila bih učiteljicu Zdenku Knežević Petar: Sjećat ću se razrednice Zdenke Knežević i učitelja Petra Grkinića. 6. U koju ćete se srednju školu upisati? Antonija: Dvojim između opće gimnazije i srednje ekonomske škole. Petar: Upisat ću se u jednu od gimnazija. 7. Dajte savjet onima koji bi željeli biti kao vi! Antonija: Budite uporni i svaki trenu-

tak propratite s osmijehom! Petar: Pozorno pratite nastavu! Na taj način ćete lakše naučiti zadano gradivo. Zahvalili smo se na razgovoru ovim odlikašima. Bili su skromni. Nisu se hvalili, osobito Petar, koji je ostvario odlične rezultate i u športu. Kada nekomu ide, onda mu ide baš sve! Novinari

O jednodnevnom druženju naših petaša s vukovarskim pročitajte u sljedećim redovima.

Druženje s vukovarskim vršnjacima U četvrtak, 14.4.2005. su Kristina Magdić, 5.b, Dragana Dokić, 5.c i moja malenkost Matias Mijić, 5.a posjetili Četvrtu osnovnu školu u Vukovaru. Gostovali smo na tri radionice u kojima smo i sudjelovali.To su: ekološka, likovna i sportska radionica. Igrali smo nogomet, sadili nove sadnice i crtali po zidovima škole. Upoznali smo mnogo svojih vršnjaka i razmijenili mnoga iskustva. Za uspomenu na taj dan dobili smo jednu sadnicu lipe koju smo zasadili u atriju naše škole. Matias Mijić, 5.b

dvorac

... predstavimo se

NAŠA PEDAGOGINJA O svim aktualnim problemima možete razgovarati i posavjetovati se s našom pedagoginjom. Kraj zbornice pronaći ćete ured gospođe pedagoginje Vere Brkić. To je mjesto gdje svaki učenik može dobiti pomoć ili savjet u svakom trenutku. Došle smo na dogovoreni razgovor. Dočekala nas je s osmijehom. Pitale smo o svemu što nas je zanimalo i što vas može zanimati. Kako ste se opredijelili baš za ovaj posao? Odlučila je moja velika ljubav prema djeci. Nisam se oduvijek željela baviti ovim poslom.U mladosti sam željela biti stomatologinja. Na tom fakultetu je bila velika konkurenciju pri upisu .Nisam uspjela i bilo mi je jako žao. Opišite nam jedan svoj radni dan. Moj posao zahtijeva česte kontakte s roditeljima i učenicima. Danas sam obrađivala ankete u kojima su sudjelovali roditelji. Svakodnevno se susrećem s velikim brojem dokumentacije na kojoj moram raditi. Ima li u našoj školi problema s disciplinom i u savladavanju gradiva? Naša škola je jedna od malobrojnih koje se ne mogu potužiti ni na jedan od tih problema.

Kako se kvalitetno uči? Jako je važno da se prati prdavanje pod satom . Po dolasku kući učenici trebaju sve ispredavano ponoviti. Najteže je učiti kada se gradivo nagomila. Važno je održavati kontinuitet u učenju .Znanje je tada dugotrajnije.Svima je naporno rano ustajanje zbor nastave koja počinje u jutarnjoj smjeni od sedam sati. Do kada će tako biti?Trenutačno se ne može ništa izmijeniti. Ovako mora biti sve dok se ne obnovi dvorac. Obnova će otpočeti na proljeće.U koliko će se smjena tada raditi?Radit će se u dvije smjene. Ivana Krivak, 7.a Martina Biljuš, 7.a

Razgovor s voditeljem tamburaške skupine gospodinom Kolarićem

Svirajte mi, tamburaši!!! O samozatajnom radu naših tamburaša i o njihovim planovima za budućnost. Ne hvale se svojim radom. Ne pričaju koliko je teško uskladiti sviranje sa školskim obvezama. U trenucima kada se naša škola ispuni umilnim zvucima tamburica, onda shvatimo da uče, vježbaju ili se pripremaju za neki nastup. Sljedeće redove smo posvetili njima, našim tamburašima. Razgovarali smo s gospodinom Kolarićem. Kada je u našoj školi osnovan tamburaški sastav ? Osnovan je prije četiri godine. Radimo u dvije skupine. Čine ih mlađa i starija. Mlađa skupina ima 24 člana, a starija 15. Koliko se često sastajete? Sastajemo se dva puta tjedno. Održavamo po jedan sat na svakom druženju. Kako odabirete skladbe koje ćete svirati?

dvorac

Odabiremo ih prema interesu učenika i učitelja. Kakve su to najčešće skladbe koje izvodite? Mnogobrojne i raznovrsne. Ovisi o prigodama. Sviramo narodne (folklorne), zabavne i umjetničke skladbe. Kakve skladbe učenici najviše vole svirati? Najviše vole zabavne pa nekako pronalazimo kompromis. Kada i gdje ste zadnji puta nastupili? Nastupili smo 3. rujna 2004. na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Svi znaju da se niti jedna naša priredba ne može zamisliti bez naših tamburaša. Oni nastupaju i izvan naše škole. Zainteresirani, javite se. Novi članovi su uvijek dobro došli. Dominik Glavaš, 5.a Matias Mijić, 5.a

predstavimo se ... Zlatovez u slobodno vrijeme

RAZGOVOR UGODNI UZ

zlatovez

Odlučili smo vas upoznati s marljivim gospođama iz našega mjesta koje svoje slobodno vrijeme provode u prostorijama naše škole stvarajući prekrasne ukrase od zlatoveza. Voditeljica ove skupine je učiteljica Irena Randović s kojom smo ovom prigodom razgovarali. Od kada se bavite zlatovezom?

Na tu zamisao smo došli prije nekoliko godina. Polazila sam i tečaj zlatoveza. Ubrzo smo počeli i djelovati na našoj školi s mnogobrojnim zainteresiranim gospođama.

Kada se sastajete? Sastajemo se utorkom u večernji satima. Najproduktivniji smo u jesen i zimu. U ostalim mjesecima smo okupirani osobnim obvezama u kućanstvima. Zna li se za vaš zlatovez i izvan naše škole? Naša zadruga je izlagala naš zlatovez i proizvode ostalih izvannastavnih aktivnosti u kojima su uključeni naši učenici i njihovi roditelji. Kako se kreću cijene proizvoda? Cijena ovisi o dimenzijama slika. Manje su 30 kn, a veće do 150 kn.

Tko se sve može uključiti u zlatovez? Mogu sve zainteresirane žene koje žele s nama raditi i provoditi ugodno vrijeme u radu i razgovoru. Učenice 4. razreda uče prve poteze iglom. Koje proizvode najviše pravite? Najčešće su to slike u svim dimenzijama. Njih uramljujemo i prodajemo na školskom štandu. Novac od prodanih slika na neki način je opet namijenjen djeci. Kupuju se darovi onima najboljima koji su ostvarili zavidne rezultate na nekim natjecanjima.

Kako nabavljate konac i platno? Konac, platno i sve ostale potrepštine nabavljamo u osječkom Bagatu i

Unitasu. Troškove pokrivano od prodanih proizvoda. Kako se ispunjava vrijeme pri vašim susretima? Radi se, šali, razgovara. Vrijeme brzo prođe i svima je jako ugodno. Dragi naši, čuli ste. Ako ima zainteresiranih, samo izvolite. Provest ćete vrijeme radeći nešto korisno za našu školu. Barbara Kraljičak, 7.a Ana Glavaš, 7.a Fotografije: Ivana Krivak, 7.a

dvorac

... specijalistički kutak

SVAKODNEVNO ZUBE TREBA PRATI

NAJKRAĆE 3 MINUTE

Pitali smo: Lidiju Petrić dr. stomatologije 1. Kada se preporuča prvi posjet stomatologu ? - Prvi posjet stomatologu bi se trebao izvršiti još u ranom djetinjstvu. Do dvadesete godine života stomatologu bi trebalo odlaziti svaka tri mjeseca. 2. Koja je najčešća bolest zubi i kako se ona može spriječiti ? - To je karijes. Toliko je to česta bolest da se ne može baš nitko pohvaliti da mu nije, bar jedan zub, zahvaćen karijesom. Svoje zube možemo zaštiti tako što ćemo ih prati najkraće tri minute sa svih strana i uz to masirati zubno meso. Važna je i uloga mineralne vode za zdravlje zuba. Najvažnije je od ranog djetinjstva steći naviku dolaženja k stomatologu. Kada počnu rasti trajni zubi, onda se moramo najviše skrbiti o njima. 3. Od kada se već može znati kakve ćemo imati zube ? - Još u vrijeme trudnoće majka utječe na naše zube. Ona to čini svojim odabirom hrane: vitaminskim tabletama, mlijekom, mliječnim proizvodima... Kada se beba rodi i kada joj počnu ni-

dvorac

Lijepi i zdravi zubi su ne samo naš ukras već i nužnost za zdravlje našeg organizma. Kako zube možemo održati što dulje zdravim i o tome što je to još i u modi u svezi sa zubima, pročitajte u sljedećim redovima .

cati prvi zubi, preporuča se skrb o njima poslije svakog obroka. 4. Kada stomatolog preporuča nošenje zubnih proteza ? - Stručni naziv za ovo pomagalo je ortodontski aparat. Postoje dvije vrste: fiksni i mobilni. Fiksni se nosi stalno, a mobilni se može povremeno vaditi iz usta. Mobilni aparat se nosi do 18. godine, a fiksni u kasnijim godinama. Svrha im je estetsko poravnanje nepravilno raspoređenih zuba. Ortodontske aparate treba nositi redovito jer je konačan ishod višestruko koristan: lijepo posloženi zubi koji će biti dulje zdravi. Zubi koji nisu ravno posloženi skloniji su bržem kvarenju jer se teže čiste. 5. Ovisi li kvaliteta zuba od njihove boje ? - Ne. Boja naših zuba ovisi o nasljeđu i o dentinu. Bijeljenje zuba nitko ne preporuča. Svaki stomatolog će rado skinuti naslage kamenca koji nastaje od: kave, čaja ili sokova. 6. Često vidimo ukrase na zubima.O čemu se radi ? - To su cirkoni. Od svih vrsta ugradnji, on je najbezazleniji jer se najmanje

oštećuje sam zub. Zub se ne brusi, nanese se samo malo kiseline koja napravi male rupice u koju se ugradi cirkon. Ugrađen cirkon može stajati na zubu oko tri mjeseca i postupak se može ponoviti tako što će se ta površina prvo temeljito ispolirati. Zub se ne može pokvariti jer je ugradnja s prednje strane zuba. 7. Kakvo je vaše mišljenje o toj ugradnji ? - Nikome se ne može zabraniti. Češće je ugradnja cirkona zastupljena kod uzrasta od petog do osmog razreda. 8. Na raznim dijelovima tijela možemo vidjeti i pirsing. Postoje li neke opasnosti ? - Pirsing je pitanje izbora. Važno je da ga obavi stručna osoba u sterilnim uvjetima. U suprotnom, infekcije su ne mogu izbjeći. Nikada ne bih preporučila pirsing na jeziku ili ustima jer su jako bolni otoci, a može se dobiti i težak oblik hepatitisa. Zahvaljujemo našoj sugovornici na korisnom razgovoru. Nadamo se da će i vama višestruko pomoći . Barbara Kraljičak, 7.a Ana Glavaš, 7.a

... specijalistički kutak Učenici naše škole su se cijepili

Iglice koje čuvaju naše zdravlje Nikome nije ugodno dobiti cjepivo, ali svi znamo da se moramo cijepiti i da nam ono čuva zdravlje koje je najveća dragocjenost svakog djeteta i odraslog čovjeka. Zašto smo se ovoga puta cijepili? Protiv kojih će nas bolesti štititi ova cjepiva i koje su to bolesti, saznat ćete u ovome tekstu. 1. Protiv kojih bolesti smo se cijepili? -Cijepili smo se protiv tuberkuloze i hepatitisa B. 2. Jesu li to zarazne bolesti? -Hepatitis B je virusna zarazna bolest, a tuberkuloza je bakterijska zarazna bolest. 3. Koliko se puta trebamo cijepiti protiv tih bolesti? -Protiv hepatitisa B se treba cijepiti tri puta kako bi se stvorila zaštita, u šestom razredu osnovne škole u razmaku od jednog mjeseca između prve i druge doze. Između druge i treće doze razmak mora biti pet mjeseci. Protiv tuberkuloze ste se cijepili odmah po rođenju, ali to nije dovoljno. Cijepili ste se u drugoj godini života. Cjepivo se dobiva u drugom i sedmom razredu osnovne škole.

4. Kakve su to bolesti? - Hepatitis B je teška upalna bolest jetre koja se prenosi spolnim kontaktom i preko krvi zajedničkom uporabom pribora za intravenoznu primjenu droge. Ne postoji lijek protiv virusa pa se primjenjuje učinkovito cjepivo. Prenošenje tuberkuloza s čovjeka na čovjeka je moguće kašljanjem, kihanjem i govorom. 5. Koji su simptomi tih bolesti? -Inkubacija kod hepatitisa B traje od 2 do 6 mjeseci. Prvi simptomi su: umor, gubljenje teka, povraćanje, vrućica, žutica kože i bjeloočnica. Inkubacija kod tuberkuloza traje od 4 do 8 tjedana. Najčešći znakovi plućne tuberkuloza su: malaksalost, povišena temperatura, bljedilo, pojačano znojenje, gubitak teka i težine i nevoljkost. 6. Jesu li bolesti česte? -Procjenjuje se da u svijetu ima oko 250 milijuna ljudi koji nose virus hepatitisa B. Od tuberkuloza boluje oko 30 milijuna ljudi. Ivana Krivak, 7.a Valerija Brućić, 5.a

Provjera sluha našim učenicima

odgovarajući odjel gdje će se napraviti detaljnije pretrage. Tražit će se uzrok slabog sluha i pokušati na vrijeme otkloniti uzročnik. Razlozi mogu biti: povučeni krajnici ili česte upale uha i nosa. Djeci kojima se nije moglo pomoći na drugi način mora se prepisati slušni aparatić. On će im pomoći u svakodnevnom životu jer zbog slaSvake godine su učenicima sedmih razreda pro- boga sluha takva djeca ne postižu dobre rezulvjerava sluh jednom od najučinkovitijih metoda- tate u školi. dr Mirjana Jakić screening metodom. Nešto više o svemu smo saznali od dr Mirjane Jakić. Svakome učeniku u dobi od 13 godina provjeravamo čuje li dobro na lijevo ili desno uho audiometrom. Ako se dogodi da učenik ne čuje dobro na jedno uho prvo posumnjamo na nakupine u zvukovodu. To možemo pregledati otoskopom. Ako se naše sumnje pokažu opravdanim onda mu te nakupine otklanjamo ispirivanjem. Poslije tog postupka ćemo ponoviti pregled. Ako rezultati ni tada nisu bolji onda učenika šaljemo na specijalistički pregled u KBO, na

Dobro čujemo, ali ne marimo!

dvorac

Susret s književnikom Matkom Marušićem

Najvažnije u životu je škola i čitanje lijepih knjiga Vrijeme je prebrzo prolazilo, a u nama su se rađala mnogobrojna pitanja o životu i radu ovoga znamenitoga pisca za djecu i odrasle. U svojim djelima oživljava mnoge životne teme i pomaže nam u rješavanju mnogih dvojbi koje nas znaju opteretiti. Pročitajte o najvažnijim stvarima u životu ovoga pisca, oca i supruga.

aša škola je bila domaćinom još jednog kulturnog događaja. Ponosni smo što smo ovoga puta ugostili znamenitoga pisca Matka Marušića na Dan zaljubljenih. Ušavši u učionicu broj 12 ispunio ju je istoga trenutka svojim humorom, smijehom, dalmatinskim naglaskom i ljubavlju prema svojoj kćeri Mariji. Odmah nam je rekao najvažniju stvar, to je škola i učenje. Dobri učenici završavaju dobre škole. Kada završe dobre škole dobivaju bolji posao koji je dobro plaćen. -To vam govorim iz osobnog iskustva. Potječem iz jedne jako siromašne obitelji koja mi nije mogla pružiti ni ono najvažnije. Prvi puta sam oprao zube s devetnaest godina. U školi me je usmjeravala moja učiteljica. Škola mi je spasila život. Ona mi je omogućila da iz jednoga teškoga života odem u jedan lijep i normalan. Čitanjem postajete bolji učenici iz svih predmeta. Nema veće radosti i ljepše zabave od lijepe knjige. Nemojte se zadovoljiti filmovima jer oni nikada nisu vjerni prikaz onoga što piše u knjizi.

Sinu sam pisao priče i osluškivao njegove potrebe punih 20 godina. Joško Marušić, znameniti karikaturist, predložio mi je da napišem prvu knjigu. Tako je nastala moja prva knjiga Snijeg u Splitu. Druga knjiga je nastala u Domovinskom ratu i zove se Plaču li anđeli ?Duboko me se dojmila smrt dvojice dječaka u Slavonskom Brodu. Tu knjigu sam posvetio sinu Stjepanu. Kome ste posvetili knjigu Škola plivanja i kako ste se odlučili za taj naslov? -To je jedna humoristična knjiga. U njoj ne možete pronaći prostog i uvrjedljivog humora. Bit ove knjige nije da bude smiješna. Htio sam naglasiti da se problemi mogu riješiti i šalom. Knjiga se ruga roditeljima koji neizmjerno vole svoju djecu pa u toj ljubavi znaju i mnogo griješiti. Iz te beskrajne ljubavi prema djeci nastaje nesporazum od velikih očekivanja. Roditeljstvo je kao škola plivanja. Mnogi mladi postaju roditelji, a ne znaju kako se odgajaju djeca. Najteži posao na svijetu je biti roditelj, a ne postoji škola u

Koje djelo najviše volite? -To je isto kao da pitate roditelje koje dijete najviše voli. Svako dijete je jedinac. Neprocjenjivo i neponovljivo.

Koliko mislite još knjiga napisati? -Želio bih što više ili barem još dvije. Želio bih napisati jednu smiješnu knjigu o medicini. Nju bih posvetio svojoj ženi. Napisao bih Snijeg u Splitu- 2. dio. Nju bih posvetio svojemu ocu.

Koliko dugo pišete jednu knjigu? -Trebam mnogo vremena. Jer mi pisanje nije jedini posao. Radim kao profesor na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Ne mogu pisati kada nema moje male Marije, a ne mogu ni kada je tu jer ona traži svoje stvari i vrijeme za sebe. Ona pregleda moje stranice, ispravlja i pita. Supruga je najstroža čitateljica. Tako moj rad na jednoj knjizi može trajati i do 4 godine. Poznati ste i po čuvanju vrijednosti hrvatskoga jezika? -Istina. Zašto izgovarati tuđe riječi kada imamo svoje. Ljepše je i pravilnije reći računalo nego kompjutor. Jezik je odraz naše duše i tradicije. Imate li neki hobi? - Ništa me ne zanima, samo moja Marija. S njom gledam ozbiljne filmove, vodim ozbiljne razgovore iako ima samo deset godina. Vrijeme s Marijom mi je najvažnije. Važno je s djetetom gledati ozbiljan film i objašnjavati mu sve što ga zanima.

Kada ste postali pisac? - Pisac sam postao iz nesreće, u vrijeme kada me je napustila prva supruga i otišla s našim sinom Berislavom u Švicarsku.

Nedostaje li vam Split? kojoj bismo naučili kako se dobro odgajaju djeca. Djeca najviše vole kada roditelji s njima razgovaraju. Recite to svojima sada kada se vratite kući.. Je li istina da ste izjavili kako o svojoj ženi ne biste napisali knjigu jer bi bila jako smiješna? -Moja žena je pametnija od mene. Marljiva je, fina i inteligentna. Smiješno je koliko smo različiti i pored te velike ljubavi koja nas povezuje. Muški su romantični, a žene su racionalne.

-Tamo sam rođen i odrastao. Mnogo mi znači taj grad. Ne zato što je bolji od Zagreba. U Splitu ne bih mogao dobiti posao koji ovdje radim pa sam zato još uvijek u Zagrebu. Ne znamo jesmo li vam prenijeli barem dio ovoga ozračja? Bilo nam je lijepo. Vrijeme prebrzo proletjelo. Ostatak vremena smo utrošili uzimajući autograme i kupujući novu knjigu. Valentinovo je. Zar knjiga nije najbolji dar voljenoj osobi? Novinari

dvorac

kazališna predstave

Osam žena Održana je 6.11.2004. u 19 sati u HNK-u

posjetili smo... Dragan Babić, 1.c

Predstava mi se jako svidjela. Najsmješniji dio mi je bio kada se pojavio vrag i crvena svjetla.

Sara Hašćić, 1.b

Bilo je zanimljivo i zabavno. Najsmješnije mi je bilo kada su djeca vikala.

Jelena Maslarić, 1.d

Glumci su bili super. Najviše mi se svidio lik postolara.

Sven Barić, 3.cKarlo Bojčić, 7.b

Uživio sam se u tu predstavu. Bila je jako napeta. Očekivao sam nešto više. Uplašio sam se kada su pucali. Jovana Jarić, 7.c

Nije mi ništa bilo zanimljivo. Očekivala sam mnogo više od te predstave.

Sve je bilo odlično. Najviše mi se svidio lik vraga, a najmanje lik bake.

Matea Mikolaš, 4.b

Predstava je bila malo tužna i malo vesela. Najtužnije mi je bilo kada je postolar patio zbog siromaštva i nije imao za kruh, a najsmješnije mi je bilo onda kada su prolaznici vikali. Neke je uplašilo kada je vrag kucao na vrata.

Branimir Kupčarić, 8.d

Scenarij je dobar, kostimi su bili odlični. Nasmijalo me je tipično žensko svađanje. Jovana Karan, 8.d

Pohvalila bih cijelu predstavu, a osobito zvučne efekte.

Magdalena Kraljičak, 4.b

Najviše mi se svidjela postolarova sreća s djecom koja više nisu tražila kruha. Najviše mi se svidio lik postolara koji je radio svoj posao, a nitko mu nije plaćao.

P o s t o l a r i v r a g

Barbara Kraljičak, 7.a

dvorac

STJEPAN TOMAŠ

O M I LJ E N I

P I S A C

M N O G I H

G E N E R A C I J A

Televizijske sapunice su najbolje za poslijepodnevni san!

uzbuđenjem smo očekivali dolazak Stjepana Tomaša i razgovor s njim. Kada je ušao u učionicu, malo nas je zbunio s ispitivanjima kao da smo na satu književnosti. Najbolje je bilo kada smo mi dobili prigodu da nešto novo saznamo o njegovu stvaralaštvu i životu. - Čitali smo mnoga vaša djela, a sada nas zanima ovo najnovije. Nedavno sam objavio roman za djecu Halo, ovdje komandosi. Radi se o jednoj suvremenoj temi. Na pisanje me je potaknuo jedan novinski članak u kojem jedan otac traži nestalo dijete i nudi nagradu za bilo koju informaciju. - Kakvi su likovi i događaji? Događaj je stvaran. Bio sam inspiriram i onda nije teško napisati jedno zanimlji-

dvorac

O posjetu poznatog pisca našoj školi i promociji najnovijeg romana HALO, OVDJE KOMANDOSI! vo djelo. Likovi su: dječak Leon, njegovi roditelji, njegova sestra i studentica koja ih je čuvala. - Najveće inspiracije? Moja najdublja inspiracija bio je Domovinski rat i veliko stradanje svih naših ljudi, osobito djece. Tako su i nastala moja najveća djela, koja vjerojatno, čita-

te za lektiru: Dobar dan, tata!, Moj tata spava s anđelima i Mali ratni dnevnik. Najviše su me dojmile sudbine djece koja su ostala rano bez roditelja i one aktualne, svakodnevne. -Jeste li nekada pisali o sebi? U svim mojim djelima ima ponešto iz moga života, osobito iz djetinjstva. - Koja je razlika između našeg i vašeg djetinjstva? Postoji jako velika razlika. Današnjoj djeci treba više vremena za druženje, više prijatelja i igre. Ja sam sve to imao jer nije bilo računala i televizije. - Kako se zove vaše prvo djelo? Moja prva knjiga je nastala sasvim slučajno. Na početku književnog stvaranja pisao sam samo za odrasle, a

onda je jedna izdavačica zatražila da napišem nešto i za djecu. Tako je nastao Moljac i noćni čuvar, moj prvi roman za djecu. Izvodi se i kao radiodrama. Tiskan je u vrijeme mojih studentskih dana, 1972. godine. - Koliko vam je potrebno vremena za jednu knjigu? Trebam mnogo vremena samo zbog građe koju znam tražiti i po nekoliko mjeseci. Pisanje je za mene samo hobi jer radim kao profesor hrvatskog je-

zika u srednjoj školi. Posao mi je na prvom mjestu, a ostatak vremena provodim pišući. - Što mislite o drugim dječjim piscima? Sve ih cijenim, a osobito Krilića i Gardaša. Sva njihova djela sam pročitao. - Koje vam je djelo donijelo najveće priznanje? Za djelo Dobar dan, tata dobio sam Nagradu Ivane Brlić- Mažuranić. Ono je prevedeno na talijanski i slovački jezik. - Imate li neobjavljenih djela? Nemam. U tisku se nalazi roman o Franji Krežmi, znamenitom violinistu. Njegov život je bio jako zanimljiv. Postoji jedan podatak koji mnogima nije poznat, a to je da je Krežma dobio upalu uha i poslije tjedan dana umro. - O kojem ste zanimanju maštali kada ste bili dijete? Želio sam biti numizmatičar, šahist i nogometaš. Razgovor s našim gostom bio je predviđen da traje dva školska sata, ali

se oduljio mnogo više. Iskoristile smo svaki trenutak kako bismo što više saznali o njemu. Postavile smo mu kratka pitanja.

vanje. Gledajući ih, tako brzo zaspim da ništa ne uspijem zapamtiti. Fabula je tako jednostavna i često smiješna.

1. Najdraža glazba? Nekada sam svirao klarinet. Slušam samo stariju glazbu.

4. Jeste li strog profesor? Nisam jer volim svoj posao. Kao srednjoškolac imao sam slabe ocjene iz hrvatskog jezika.

2. Najdraži filmovi? Ne volim američke filmove. Najviše volim pogledati švedski, češki, mađarski ili poljski film? Imaju više duše i nisu komercijalne prirode.

Na kraju druženja zamolili smo našeg gosta da nešto poruči našim učenicima. Prvi put sam u vašem mjestu i jako mi je drago što sam se odazvao pozivu.

3. Vaše mišljenje o sapunicama? Nemaju nikakvu umjetničku vrijednost, ali se opet gledaju. Divim se njihovim tvorcima koji znaju izmisliti toliko zapleta. Meni one ne smetaju jer u vrijeme njihovog prikazivanje sam kod kuće i spremam se na poslijepodnevno spa-

Učenici su postavljali zanimljiva pitanja. Doći ću opet, samo me pozovite. Pročitajte mnogo zanimljivih knjiga jer je pročitana knjiga najveće bogatstvo. Sandra Ivić i Marina Basić

Lektira je nešto što će se pamtiti...

Joj, ta lektira! Lektira je za mnoge nešto teško ili nešto što se izbjegava kako tko zna i umije. Učiteljica J. Berak se potrudila da taj «lektiritis», bolest nečitanja, ne uzme maha. Zato se sati lektire osmišljavaju na najrazličitije načine, a najpopularnija je sudnica. Nju učenici najviše voleBili smo na jednoj sudnici u 7 razredu 28.10.2004.godine. Sve je bilo kao pravoj sudnici tužitelj, branitelj, svjedoci, porotnici i sutkinja. Mještani jednog velegradskog podzemlja optužili su Miku koji je ubio kći Evicu u alkoholiziranom stanju.

Suđenje je bilo jako napeto i neizvjesno sve do samoga kraja. Sutkinja Jadranka Berak, učiteljica hrvatskog jezika, pomno je pratila tijek suđenja i usmjeravala ga kada je to trebalo. Svi su imali prigodu pokazati svoju kreativnost i jezične sposobnosti. Svi smo se lijepo zabavili. Nadamo se da će i sljedeće sudnice biti tako zanimljive i zabavne. Za radoznale, Mika je oslobođen krivnje zahvaljujući «borbenosti» svoje braniteljice Barbare Kraljičak. Marija Primorac, 7.a

dvorac

... sport

Nogometno nadmetanje našeg Ginka i ladislavačkih Lavova

LAVOVI NISTE JAČI! Laka pobjeda i «brza» nogometna utakmica u Osijeku

Županijsko natjecanje u šahu Najbolji šahisti naše škole našli su se na županijskom natjecanju u Strizivojni. O svim događanjima ćete saznati iz prve ruke od naše natjecateljice Ane Medić, učenice 7.b razreda.

Još jedna pobjeda je naša. Dan 13. 10. nije bio onakav kako bi ga doživjeli praznovjerni. Za nas je bio uspješan i sretan. Naš Ginko je odigrao utakmicu protiv Lavova iz Ladislavaca. Prva dva gola dali su A. Buljević i Siniša Stjepanović. Ubrzo ih je sustigao umor jer su natjecanja u zadnje vrijeme bila učestala. Lavovi su pokušali iskoristiti

našu trenutačnu slabost pa su nam zatresli mrežu. A. Buljević se nije dao zbuniti i Lavovi su dobili još jedan zgoditak u svoju mrežu. Ubrzo je utakmica završila našom pobjedom. Držimo palce našem Ginku! Barbara Kraljičak, 7.a Ana Glavaš, 7.a Fotografirala: Ivana Krivak, 7.a

Nogometna utakmica Ginka i OŠ Vladimira Becića

Bilo je «gusto», ali se isplatilo!

Prije polaska na put bili smo svi uzbuđeni u iščekivanju natjecanja i rezultata koje ćemo ostvariti. Bilo je to ugodno iskustvo. Naš tim su činile ove učenice: Kate Tuzlak, Josipe Puškarić i mene, Ane Medić. Na ovome natjecanju sudjelovalo je pet škola. Na početku susreta smo odigrali nekoliko igara za upoznavanje i zaigravanje. Prve dvije partije smo izgubili i to je utjecalo na naše sljedeće partije. Nismo se vratili na s jednim odličjem kući jer smo osvojili peto mjesto, ali smo bogatiji za mnogo novih prijateljstava i poznanstava. Važno je sudjelovati, zar ne. Ana Medić, 7.b

dvorac

Riječ je o utakmici koja je bila napeta od samog početka pa sve do kraja. Najvažnija utakmica do sada održana je 27.10.2004. godine u Osijeku s OŠ Vladimira Becića. Očekivanje naših igrača i navijača su bila visoka jer smo već navikli na dobre rezultate našeg Ginka. Utakmica je dobro započela za naše, zgoditkom Saše Novakovića. Kada je stiglo izjednačenje, S. Novaković

je zabio dva gola. Onda je došao red na A. Buljevića koji je dao čak 3 gola. Pomislili smo da će i sada biti lagana pobjeda. Ali...Sasvim nenadano smo primili čak 4 gola. Bilo je jako napeto, ali je pobjeda bila naša. Nogometaši će se odmarati do mjeseca ožujka kada će se na Dan športa održati finale. Očekujemo susret s OŠ Mladost. Barbara Kraljičak, 7.a

Omiljeni šport naših mladih - naučite nešto više o njemu

sport ...

ODBOJKA

Naučite nešto o odbojci ili proširite svoje znanje o ovom zanimljivom športu! Sve to vam nudimo u sljedećim redovima Engleski naziv za odbojku je Volleyball i on se rabi u svim zemljama engleskog i njemačkog jezičnog područja.To je kolektivna športska igra u kojoj sudjeluju dvije momčadi.Svaka momčad ima po šest igrača s dvije strane mreže.Igra se dijeli na setove,a setovi se sastoje od bodova.Utakmica traje dok jedna momčad ne dobije tri seta.Set dobiva ona ekipa koja prva osvoji 15 bodova.Razlika u bodovima mora biti najmanje 15:13. Današnji oblik odbojke izumio je Amerikanac G.W.Morgan 1895.godine.U Europi odbojka se igra od 1917.godine.Donijeli su ju američki vojnici koji su sudjelovali u Prvom svjetskom ratu.Od 1923.godine odbojka se igra u Africi. Igralište može biti u dvorani ili u prirodi.Promjer igrališta je 18X9 m.Stupovi mreže ukopani su najmanje pola metra izvan bočnih strana.Gornji rub mreže opšiven je platnom u širini od 5 cm.Razmak između gornjeg ruba mreže i tla je različit.Za seniore243 cm,240 cm za juniore,224 cm za juniore,224 cm za seniorke i 220 za juniorke.

PRAVILA IGRE U igri sudjeluju dvije momčadi.Svaka ima po šest igrača.U trajanju jednog seta dopušteno je šest izmjena igrača. Igrači se mijenjaju u vrijeme igre i to na zahtjev kapetana uz odobrenje pomoćnog ili glavnog suca.Utakmicu vodi glavni sudac i pomažu mu pomoćni suci.Glavni i pomoćni sudac odluke donose zviždanjem.Strane igrališta izmjenjuju se nakon svakog seta, a u petom setu poslije osmog boda.

Dopušteno je :

Zabranjeno je:

- odbijati loptu dvjema rukama istodobno - odbijati loptu bilo kojim dijelom tijela iznad pojasa - odbiti loptu tri puta prije nego što bude upućena preko mreže - pri blokiranju rukom nadvisiti mrežu - blokirati loptu na protivničkom polju - lopta smije dotaći mrežu

zadržavati loptu u ruci odbijati loptu dva puta dotaći tijelom mrežu prijeći središnju liniju igraču iz stražnjeg reda prebaciti loptu ako je ona iznad gornjeg ruba mreže - smečirati nad protivničkim poljem - mijenjati pozicije igrača u trenutku serviranja

dvorac

... sport

Rezultati s međužupanijskog natjecanja iz atletike Najbolje rezultate postigli su ovi učenici: Siniša Stjepanović

3. mjesto

100m

- bronca

Tomislav Halauš

3. mjesto

300m

- bronca

Ivan Tot

3. mjesto

skok u vis

- bronca

Igor Krstić

5. mjesto

skok u vis

Marko Valentić

3. mjesto

bacanje kugle - bronca

Boris Molnar

štafeta

2. mjesto

- srebro

Tomislav Halauš

štafeta

2. mjesto

- srebro

Igor Krstić

štafeta

2. mjesto

- srebro

Siniša Stjepanović

štafeta

2. mjesto

- srebro

Siniša Stjapanović, 8.d

SPORTAŠ I SPORTAŠICA GODINE

Ivan Tot, Dino Majer i Ante Primorac učenici 8.a razreda Boris Molnar i Marin Andrijanić, 8.b

Kata Tuzlak, 8.a

Djevojčice najbolji rezultati: Ivana Krivak

100m i 300m

Sanja Šekerović

100m

Naši atletičari su osvojili i: 2. mjesto u gradskome natjecanju, 2. mjesto na županijskome natjecanju 4. mjesto na poluzavršnom državnom natjecanju. Ivana Krivak, 7.a Marko Valentić i Igor Krstić, 8.c

dvorac

sport ...

Naša novinarka - pobjednica

O natjecanju u krosu i o ostvarenim rezultatima. Neočekivana pobjeda u trčanju na 1200 m naše novinarke Ivane Krivak, učenice 7.a razreda. Dana 19. 10. 2004. godine na osječkom hipodromu održano je natjecanje učenika osnovnih škola u krosu. Na tom natjecanju sudjelovali su i naši učenici u uzrastu od 3. do 8. razreda. Na stazi dugoj 600 m utrkivale su se učenice trećih i četvrtih razreda. Najbolji rezultat, za našu školu ostvarila je učenica Magdalena Kraljičak. Osvojila je 5. mjesto, a deseto učenica Ivana Bojčić. Zatim je uslijedila utrka na 800m za dječake i djevojčice petih i šestih razreda. Naši učenici na toj utrci nisu osvojili neke veće rezultate. Ali, nije tako ostalo. Utrka na

1200 m bila je na zavidnoj razini. Trčali su učenici sedmih i osmih razreda. Naša novinarka je Ivana Krivak je osvojila prvo mjesto. Sretni smo zbog nje. Učenici Kata Tuzlak i Siniša Stjepanović se mogu pohvaliti dobrim nastupom.Naš Ginko je ostvario dobre rezultate i moramo biti zadovoljni. Barbara Kraljičak, 7.a Ana Glavaš, 7.a Fotografirala: Martina Biljuš, 7.a

Spomen na lik i djelo Franje Bućara, promicatelja tjelesne i zdravstvene kulture u hrvatskim školama Sto trideset godina tjelovježbe u hrvatskim školamaKako se taj dan obilježio u našoj školi i tko je sve sudjelovao? Brzo ćemo vam otkriti. Svake godine na dan 25. studenog obilježava se obljetnica uvođenja TZK u hrvatske škole. Tako je bilo i ove godine u našoj školi. Prvi sat u svim smjenama je bio posvećen F. Bućaru koji je i zaslužan za ovo djelo. Članovi naše radijske skupine pročitali su

zanimljive tekstove na tu temu, a učitelj Petar Grkinić je uredio panoe na tu temu. Učenici viših razreda su pokazivali vježbe po učionicama ostalim razredima i svi su zajedno vježbali uz glazbu. Sve aktivnosti je organizirala učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture B. Peller. Mali novinari

dvorac

.. razbibriga ... eko kutak Papir nije smeće. Podignimo ekološku svijest.

Ne zadugo, na igrališta dolaze naši stariji sumještani koji uništavaju ljuljačke i tobogane, bacaju smeće i ometaju djecu u igri. U večernjim satima se od njihove vike ne može spavati. O uništavanju igrališta u Pitamo se s razlogom za koga našemu mjestu. su ta igrališta napravljena U našem selu uređeno je i treba li se smeće odlagati nekoliko dječjih igrališta. na tim površinama koja su Tako su trudom čelnih ljudi i namijenjena dječjoj igri. Dragana Dokić, 5.c donatora djeca dobila prostor za igru i odmor. Sanja Karaica, 5.c Nebriga sumještana o dječjim igralištima

IGRALIŠTA ILI SMETLIŠTA?

Čuvajmo svoje šume i zaradimo za izlet! O rujanskoj akciji skupljanja papira u Osnovnoj školi Tenja. Rezultati bolji od prošlogodišnjih. Poznato nam je da živimo u potrošačkom svijetu, gdje se sve prodaje i kupuje. Nitko i ne pomišlja koliko je stabala moralo biti srušeno za: papirnate vrećice iz pekarnice, dnevni tisak, letke, kartonske kutije i raznovrsnu ambalažu od papira koja se pri kupnji proizvoda samo odlaže u smeće. Svaka naša učionica ima po jednog Papirka, mjesto gdje se odlaže samo papirnato smeće, koje spremačice odlažu u kontejnere predviđene samo za papir. Recikliranjem starog papira čuvamo svoje šume koje nas daruju čistim zrakom. Kada želite baciti u nepovrat i najmanji papirić, sjetite se da je naša šuma time osiromašena za jedno stablo. U mjesecu rujnu se svake organizira akcija prikupljanja starog papira na našoj školi. Tako je bilo i ove godine. Odaziv učenika i roditelja je bio bolji od prošlogodišnjeg. Ivona Valentić, 5.a Rezultati akcije skupljanja papira održane 21. 9. 2004. godine

1. 4.a = 344 kg 2. 6.b = 154 kg 3. 5.c = 129 kg 4. 5.a = 125 kg 5. 4.b = 113 kg 6. 5.b = 110 kg 7. 8.d = 99 kg 8. 3.d = 80 kg 9. 8.b = 80 kg 10. 2.b = 69 kg 11. 6.a = 66 kg 12. 4.c = 64kg

13. 7.a = 48 kg 14. 3.d = 45 kg 15. 1.a = 45 kg 16. 4.b = 43 kg 17. 6.c = 43 kg 18. 3.c = 36 kg 19. 7.b = 21 kg 20. 2.c = 20 kg 21. 7.c = 12 kg 22. 3.a = 11 kg 23. 2.a = 8 kg

Naša škola planira veliku akciju

Uređenje Uređenje školskog školskog okoliša okoliša Zajedničkim akcijama do novoga izgleda školskog dvorišta Izgledom školskog dvorišta već neko vrijeme nismo zadovoljni, a razlozi su opravdani. Zima i sol je učinila svoje kao najnovija plinifikacija koja je sa sobom donijela mnogo razrovane zemlje. Na tu temu smo

dvorac

Maja petrović, 5.c Dragana Rašetić, 5.c

Uz našu postojeću školsku ogradu zasađene su nove sadnice čempresa

Ekološka ograda Zelenilo našeg školskog dvorišta je nadaleko poznato. Svi se trudimo da tako i ostane. Krajem mjeseca listopada zasađene su sadnice čempresa. Učenici sedmih razreda su pomagali pri sadnji ovog prekrasnog drveća. Uspješno su obavili svoj posao. Sljedećih godina, dok ovo drveće bude raslo, pratit će i dočekivati mnoge generacije učenika. Ana Glavaš, 7.a

razgovarali s našim ravnateljem T. Jurčevićem. On nam je obećao da će se oko škole napraviti stazice, klupice za sjedenje i posaditi novo zelenilo. Sve radove će izvoditi učenici sa svojim učiteljima. Ova akcija će sigurno probuditi veću svijest o očuvanju okoliša.

Možemo se pohvaliti čistoćom i zelenilom našeg školskog dvorišta. Odnedavno će ga resiti i sadnice čempresa.

eko kutak ... Kako je naša škola obilježila Dan planeta Zemlje i Dan učeničke zadruge Ginko?

Ekolosški zživimo i djelujemo Odužili smo se našem planetu. Pročitajte na koji sve način. Dana 22. 4. svi ljudi ekološki prosvijećeni slave Dan planeta Zemlje. Naša škola je obilježila i Dan učeničke zadruge Ginko. Od osam sati je počelo prikupljanje staroga papira. Tom akcijom rukovodile su učiteljice Zlata Babić i Anđelka Buzjak. Na tehničkom dijelu posla pomagali su naši domari i ročnici. Odaziv je bio jako velik. Školsko igralište je bilo puno roditelja i učenika koji su stalno donosili papir i nestrpljivo čekali u redu.

Čišćenje školskog dvorišta je predvodila učiteljica Draženka Glasovac sa zainteresiranim učenicima. U školi su u to vrijeme bile u tijeku mnogobrojne radionice koje su vodile naše učiteljice; slikanje na svili - Kornelija Prica, zlatovez - Irena Randović, modeliranje – Jasna Vidović i Ana Šarac, crtanje na staklu – Mirta Primorac, recikliranje staroga papira – Željka Martinović, likovnu radionicu - Vadrana PetrovićHolik, male vezilje - Dušanka Klasnetić

Sve je više obrta koji se gase i nestaju. Jedan naš sumještanin se bavi jednim takvim pročitajte o kojem se obrtu radi.

Šiba do šibe - košara Razgovarali smo o ovom pomalo zaboravljenom zanimanju s Petrom Mijićem, iskusnim košarašem. 1.Koliko dugo se bavite ovim poslom?

Ovim poslom se bavim oko 45 godina. 2. Kako ste se odlučili baviti baš ovim poslom?

Potječem iz mnogobrojne obitelji. Teško se živjelo i moralo zaraditi za život i za platiti porez pa sam počeo raditi s dvanaest godina. 3. Što sve izrađujete?

Pravim sve vrste košara. Najprodavanije su košarice za aranžmane, za rublje i za kućne ljubimce. Tražene su i pleteni stolci, stolci za terasu i police za cvijeće. 4. Koliko vam je potrebno vremena za izradu jednog od ovih predmeta?

Za jednu košaru trebam do dva sata, a za stolac oko 4 sata. 5. Je li naporan ovaj posao i kojim se alatom služite?

Da, vrlo je naporan. Prvo se uzgoji pruće koje se mora okopavati oko 2 godine. Kada naraste u visinu od oko 25cm, onda se ručno reže. Pruće se kuha 6-7 sati, a hladi se i do 12 sati. Na kraju se guli i odlaže na suho mjesto. Alat kojim se služim je veoma oštar. Služim se oštrim nožem, šilom i tucalo kojim se nabija šiba. 6. Od kojeg pruća se prave košare?

Prave se od kuhanog pruća vrbe i bambusa. 7. Hoće li vas netko naslijediti u tom poslu?

Ne, moja djeca to ne žele raditi jer je to težak posao. 8. Zahvaljujemo se na razgovoru i možemo li očekivati vaš dolazak u našu školu i da zainteresiranim učenicima pokažete kako se izrađuju ovi proizvodi? - Da, svakako. Ja ću donijeti pruće.

i Mirjana Stanić...Naš školski štand bio je na svome mjestu i ispunjen mnoštvom naših proizvoda koje je mogao svatko kupiti po prigodnim cijenama. Marljive tete u kuhinji su se skrbile da nitko ne ostane gladan. Kristina Magdić, 5.b Slavica Šimić, 5.b

DUPINI SU NAJINTELIGENTNIJE ŽIVOTINJE Možda niste ni pretpostavili koliko su daroviti i inteligentni.Proširite svoje znanje o ovim lijepim životinjama. Inteligencija ovih životinja je veća od one koju imaju majmuni.Ovaj podatak govori o tome da su dupini po inteligenciji zanimljivija!Dupini nikada ne spavaju! Jedna polovica mozga uvijek im je budna,a nakon dva sata aktivnosti prebacuje se na drugu polovicu. Svoje mladunce doje na jedan jako neobičan način.Zbog karakterističnog oblika čeljusti ženka ispušta gusti mlaz mlijeka ravno u usta mladog dupina. Udaljenost određuju vidom i biosonderom ili zvučnim radarom. Na čelu imaju masno tkivo koje im služi kao akustična leća pomoću koje usmjeravaju zvuk i određuju udaljenost. Zvukove koje dupini ispuštaju mogu biti toliko jaki da njima omame ribu.Ti zvukovi imaju i odgojnu vrijednost kada mama «viče» na svoju bebu dupina.

Sanja Karaica Biljana Brocić

dvorac

... vjerski kutak

VRBICA Дана 23.04.2005. године испред храма Светрог оца Николаја , сабрало се мноштво народа а са народом по традици дошли су и ученици 0.Ш. ‘’Тења’’ од првог до осмог разреда. Заједно са својим учитељима и разредницима тих одељења кренули су у Литију. По узору на Христов долазак у село Витанију, где је Христос васкрсао праведног Лазара и ова Литија креће из правца Цркве кроз село до Православнога гробља у нашем месту. Стигавши на одредиште свештеници су осветили врбине гранчице по узору на оне палмине гранчице, којима су махала деца поздрављајући Христов долазак у Јерусаслим и самом наменом била освећена. Иако је Он Цар Славе, долазио као најскромнији човек, јашући на магарету, деца су чистим срцем познала Спаситеља. Махала су палмовим гранчицама и бацала цвеће на пут којим је Исус Христос пролазио. Код нас нема палмових гранчица, па се беру младе врбове гранчице, које се после вечерње службе освештавају и деле народу, зато се Лазарева субота зове и Врбица. После послужења са кокицама и соком, кренули смо путем Цркве и махали врбиним гранчицама поздрављајући долазак Христов у Јерусалим. По доласку литијско сабрање је своју улогу поздрављајући Христа, наставили у Светом храму по узору на долазак Христов у велики Јерусалимски храм. Овај догађај остао је у сећању и дивној успомени, јер смо били весели и радосни што нас је Господ удостојио да нас прати лепо време, прослављајући овај велики радосни дан, дан дечије

радости.

dvorac

Razgovor s novim vjeroučiteljem

Župnik i vjeroučitelj

Josip Dominković O čemu smo razgovarali sa župnikom i vjeroučiteljem, odmah saznajte. Veliki broj novoupisanih učenika je dočekalo početak nove školske godine u našoj školi. Otuda je i potreba za novim učiteljima i za jednim vjeroučiteljem. Dobili smo novoga i mladoga koji je i župnik u Župi sv. Ane u Tenji. 1. Kakvi su vaši prvi dojmovi u radu s djecom? To je veliki izazov i velika obveza. Sredine u kojima sam do sada djelovao bile su male i nisu pružale velike mogućnost za red. 2. Uspijevate li uskladiti svoje obveze u školi i u župi? Malo teže. Župa je jako velika, ali uspijevam. 3. Od kada postoji želja za ovim pozivom? Da. Još kao dijete bio sam ministrant. Moji roditelji su pjevali u crkvenom zboru. 4. Koliko dugo predajete vjeronauk? Imam relativno mnogo iskustva. Vjeronauk predajem osam godina. Prenijeli smo samo djelić našeg razgovora. Nadamo se da ste zadovoljni. Ivana Krivak, 7.a, Martina Biljuš, 7.a

VASKRS

На васкршње јутро, када се на истоку рађа сунце, литијом се три пута обилази око Цркве и стаје пред затворена врата храма. У муклој, мучној и глувој тишини пролазе последњи тренуци преиспитивања, стрепње, сузне и болне наде, пре бљеска васкршње радости. Тада храм звонима проговара. Отвора своја врата Бљесне светлост. Уместо црних одора, беле. Уместо гроба, смрти и краја – рођење, радости и почетак. Звона проговарају и јављају свету једину и вечну радост и нову истину: ‘’Жив је Господ!’’, док народ устрепталим срцем пева васкршњи тропар. ‘’Христос васкрсе из мртвих, смрћу смрт уништи и онима који су у гробовима живот дарова!’’ Истина васкрсења Христовог, већ два миленијума, а тако ће бити док је света и века, људе обасјава божанском радошћу. Велики Петак је страшан, јер је дело људско. Васкрсење је радост Божије милости, наде и спасењ.

KVIZ

1. Poznati roman za djecu Dubravka Jelačića Bužimskog zove se: a) Hrvatska mafija b) Europska mafija c) Tenjska mafija d) Čepinska mafija 2. Sad već kultni film iz devedesetih u kome vodeće uloge imaju Brad Pitt, Edward Norton i Helena Bonham Carter zove se: a) Klub boraca b) Klub brzaca c) Klub ovaca d) Klub novaka 3. Grobnice drevnih egipatskih vladara smještene su bile duboko u: a) hramovima b) školama c) piramidama d) dvorcima 6. Mujo je uhvatio zlatnu ribicu i poželio postati car, nakon sna budi ga sluga i govori mu hajmo prijestolonasljedniče Ferdinande danas putujete u Sarajevo. Što će se Muji dogoditi u Sarajevu? a) dobro će se natulumariti s prijateljima na Baš- čaršiji b) upoznat će lijepu Fatu i oženiti se. c) bit će žrtva atentata i to će biti povodom Prvom svjetskom ratu. d) bit će žrtva atentata i to će biti povodom Drugom svjetskom ratu. 4. Ovaj je veliki znanstvenik iz Like rođen daleke 1856. odgovoran za nastanak izmjenične struje koju danas koristimo. Njegovo ime je: a) Ivan Krha b) Nikola Tesla c) Thomas Alva Edison d) Albert Einstein 7. Prema Einsteinovoj specijalnoj teoriji relativnosti, s brzinom tijela mijenja se i: a) ljepota tijela b) boja tijela

kviz...

Draga djeco!

I ove smo godine pripremili za vas kviz znanja. Kao i prošle, neka će vam pitanja biti lagana i vjerojatno ćete odmah znati odgovor, a za neka druga morat ćete se potruditi. Želimo vam puno znanja i radoznalosti – jer dokle god želite znati više rastete i oplemenjujete se! c) masa tijela d) vrsta tijela 8. Ako je jedan kut u trokutu jednak 90, a drugi 30 stupnjeva, onda treći kut mora biti a) pravi kut b) šiljati kut c) kut od 0 stupnjeva d) kut od 60 stupnjeva 9. Fotosinteza je proces u kojem biljke a) proizvode energiju pomoću ugljičnog dioksida b) udišu kisik i izdišu ugljični dioksid c) donose plodove d) puštaju korijenje

b) tamburica c) orgulje d) violina 15. Peterostruki zlatni olimpijski plivač Johnny Weissmueller poznat je i po tumačenju uloge: a) Tarzana b) Supermana c) Ramba 2 d) Tita 16. Koji je legendarni zid srušen 1989.? a) kineski b) berlinski c) plača d) boli

10. Proton je čestica u atomu koja a) ima eksplozivni naboj b) nema naboja c) ima pozitivni naboj d) ima emotivni naboj

17. Izbaci uljeza: a) banana b) jabuka c) rajčica d) grah

11. Riba koja se omrijesti u Plitvičkim jezerima i krene nizvodno do mora, završit će u: a) Mrtvom moru b) Jadranskom moru c) Crnom moru d) Lavoru

18. Joseph Niepce je poznat po tome što je a) progutao najviše noževa u jednom danu b) 1826. snimio prvu fotografiju c) otkrio tko je Jack Trbosjek d) 1789. pokrenuo francusku revoluciju

12. U bitci kod Siska 1593. godine vojska hrvatskog bana Tome Bakača Erdoedyja porazila je a) tursku vojsku Hasan-paše b) Napoleonovu vojsku c) vojsku klonova d) Džingis-kanovu vojsku 13. Koji je veliki skladatelj (bio) sretni otac dvadesetoro djece? a) Antonio Vivaldi b) Mladen Grdović c) Johann Sebastian Bach d) Michael Jackson 14. Instrument s najvećim rasponom tonova je: a) frula

19. Što je bilo sloganom Francuske revolucije iz 1789.? a) Sloboda! Jednakost ! Bratstvo! b) Kruha i igara! c) Neka cvate tisuće cvjetova! d) Smrt fašizmu, sloboda narodu! 20. Natpis na vratima američkih tramvaja »Keep hands clear« znači: a). Operite ruke prije ulaska u tramvaj. b) Operite ruke po izlasku iz tramvaja. c) Držite ruke podalje od vrata. d) Pazite na osobnu higijenu.

dvorac

... ekskurzije

Izlet u Jankovac

U mjesecu travnju su svi zainteresirani učenici mogli jedno subotnje poslije podne provesti u prirodi. Organiziran je jednodnevni izlet u Jankovac po povoljnoj cijeni. Učenike su vodile učiteljice Branka Peler, Klara Bilić i Tatjana Budač.

Pješačenje nikome nije teško palo jer je u društvu sve lakšąe. Čist zrak, šuma, nadmorska visina od 470m i pješačenje od oko jednoga sata utjecalo je povoljno na povećanu potrebu za hranom. Grah s kobasicom je mnogima dobro došao, a oni izbirljivi su se morali zadovoljiti hranom koju su ponijeli od kuća. Poslije objeda je učiteljica Branka Peler organizirala natjecanja u trčanju na 60m i u bacanju loptice u dalj. Pobjednike su očekivale zanimljive nagrade. Ugodno smo proveli vrijeme na ovome izletu. Uslijedilo je silaženje s Jankovca koje i nije bilo naporno kao uspinjanje. Stigli smo ubrzo svojim kućama. Ovo lijepo druženje ćemo svi pamtiti. Karlo Bojčić, 7.b

Izlet četvrtih razreda u Splitu Prikaz s ove ekskurzije nam je na ovaj zanimljiv način predočila učenica Josipa. O svome boravku u Splitu je pisala u pismu jednoj prijateljici. Pročitajmo ga!

dvorac

Draga Iva

na! Super sam se provela u gradu S ma. Lijep plitu. Poz o mi je bil nat je po o p rvoga dan mnogim z na oko 60 a na Marj namenitos 0 stuba. N anu iako tie k i s e sam se m nisu mogli naporno. o Vidjela sa ra u la s p uspeti eti do kra m noąnje ja jer im je du je bio, primorsko to također, z b il g o a jako k raja. Drug animljiv je brodove k i dan u ov r smo obią oji su nek o m li jedan m e graada plovil uzej. Vidje starine ko i morima. la jima su se s a m L ij razne e po je bilo nekada lju koja ima ľ vidjeti mn di sluľili. eljezna, zla o g obrojne Vidjela sa tna i mede m Dioklec gradu sam na vrata. O ia n o vidjela kip v u palaču bilaze ju m Marka Ma ﬁrali smo nogobrojn rulića, oca se kraj nje i turisti. U hrvatske k ga kao kra njiľevnos učiteljici s j jedne ve ti vidjele orh . F li otograke cvjećarn ideje. Bili ice u kojo ti na tribin s m o j i s na Poljud e. Na kraju u se naąoj u, ali se nis smo obiąli na ovoj ek mo smjeli Trogir. Eto skurziji. penja, tako je z avrąio mo Pozdravlj j boravak a te tvoja Josipa.

... bilo je SUPER! Ukratko o ekskurziji osmih razreda PETAK Polazak u 21.00 sati. Putovali smo luksuznim autobusom starim oko četrnaest dana. U Zagreb smo svratili po vodiča koji nas jeupoznavao s mjestima, običajima, znamenjima... SUBOTA Ujutro stajemo u Makarskoj. Posjećujemo muzej školjaka. Nakon Makarske idemo u hotel koi izgleda

užasno, no to nas nije spriječilo da se ludo zabavimo.

Zelenci - Maro I Baro (gore) i palača Sponza (dole)

NEDJELJA Nakon doručka krenuli smo trajektom prema Korčuli. Poslije razgledavanja, okupali smo se u moru. Korčula je zbilja prekrasan gradić. Navečer smo išli u Disco; provod je bio dobar. PONEDJELJAK Krenuli smo u razgledavanje Dubrovnika koji je meni osobno najljepše mjesto koje smo posjetili. Kada smo se vratili u hotel, slijedila je zabava do ponoći. To je bila luda i nezaboravna noć. UTORAK Imali smo cijeli dan slobodan. Iskoristili smo ga kako smo htjeli. Vrijeme je bilo predivno. Neki su se i kupali. Navečer smo se pakirali ali i zabavljali. Pogled na Korčulu

SRIJEDA Krećemo kući, no prvo idemo u Split gdje nas dočekuje simpatični vodič koji nas upoznaje s tim prelijepim gradom. Kasnije smo imali slobodnog vremena. Nakon Splita krenuli smo kući, a u Tenju smo stigli u 3 ujutro. Sve u svemu bilo je SUPER! Kristina Bojčić, 8.b

U KOPAČKOM RITU Dan je bio obasjan suncem, kao stvoren za izlet. U 8.00 ispred naše škole je kreuo autobus u pravcu Baranje, krajnji cilj “Kopački rit”. Do mjesta gdje smo trebali pogledati dokumentarni film o “Kopačkom ritu” trebalo nam je oko pola sata vožnje. Film je trajao desetak minuta i bio je vrlo obavještajan. U 11 sati smo kenuli u obilazak “Kopačkog rita” brodicom. U obilasku smo vidjeli mnoge zanimljive biljke i životinje. Dolazak u Kneževe Vinograde bio je predviđen za 13 sati. Nakon odličnog ručka imali smo slobodno vrijeme koje smo iskoristili na najbolji mogući način: špricajući se vodom iz balona. Igrali smo i odbojku, a pred kraj našeg posjeta

28. svibnja 2005., šesti razredi proveli su na izletu Kneževim Vinogradima nek su se odlučili rashladiti kupanjem u svježoj dunavskoj vodi. Nakon zabavnog posjeta i kupanja, otišli smo u Batinu pogledati spomenike. Tamo smo se zadržali sat vremena. Nakon napornog i zabavnog dana, iscrpljani i umorni, ali s malo više znanja, oko 18.30 vratili smo se pred našu školu. Ivona Matijević, 6.a

dvorac

... razbibriga

Big Brotheri za Osmijeh djeteta Velike zvijezde RTL –a sudjeluju na preduskrsnom humanitarnom koncertu za djecu s posebnim potrebama iz našega grada.

I nama je važan dječji osmijeh! Što si prvo uradio kada si došao kući?

Konferencija za novinare je održana u Hotelu Osijek 20. ožujka s početkom u 17 sati. Marina, Alen, Saša i Zdravko bili su na svojim mjestima u točno dogovoreno vrijeme. Time su pokazali svoju profesionalnost i ozbiljnost kojom nose svoju slavu unatoč njihovom opuštenom nastupu pred novinarima. Saša je prednjačio sa svojim biserima. Pisao je ljubavne poruke, mene pošarao po ruci kada sam zatražila zajedničku fotku, smijao se međusobnim šalama i upadicama...Ja sam bila pomalo začuđena i pitala sam se zar se baš ni malo nisu izmijenili. Ono što mi se svidjelo je to da nisu opterećeni svojom slavom. To je pokazao svatko od njih, osobito Alen koji nam je svima prišao i pozdravio se pri ulasku u dvoranu.

dvorac

Alen: Na znam. Ne sjećam se. Znam samo da sam se dobro istulumario. Kako se nosiš s velikom slavom? Saša: Dobro, nije teško. U početku je bilo malo čudno i naporno, a sada sam se već prilagodio tome da me ljudi prepoznaju na ulici i traže fotkanje. Zdravko: Nisam se nadao da će ovako dugo trajati. Drago mi je zbog toga. Marina: Nadala sam se tako nečemu i ostvarilo mi se.

Izgleda da se jedino ugodno osjećate kada vas snimaju. Saša: Da, bez kamere smo razbacani poput grincaga po cesti. Koje ćete dojmove ponijeti iz našeg grada? Marina: Osijek mi je prelijep. Alen je razgledao građevine, a Saša motore. Saša: Nisam prvi puta u Osijeku. Dolazio sam i prije na utakmice. Doći ću opet. Planiram dolazak na motorijadu u šestom mjesecu.

Jesi li potrošio novce?

Riječ ima udruga Za osmijeh djeteta...

Saša: Ne. Ima još. Sada na tržnici prodajem grincag. Ovo nemojte snimiti, a vi objaviti.

Kristijan Subašić, glasnogovornik udruge Za osmijeh djeteta dao je važne detalje iz onoga

razbibriga... što će se dogoditi ove večeri. Organiziran je humanitarni koncert na koji su se rado odazvali Edo Maajka, Shorty i ekipa Big Brothera sa svojim glazbeno-scenskim nastupom. Ovaj koncert je organiziran u svrhu prikupljanja novaca za uskrsne darove djeci s posebnim potrebama. Darove će dobiti djeca vrtića Kosjenka i dječji odjel KBC-a u Osijeku. Njima će sami gosti sutra, 21. ožujka podijeliti darove, a ne će biti zaboravljena niti djeca hrvatskih branitelja i djeca nestalih i poginulih branitelja. Sve su ulaznice za dvoranu na Zrinjevcu prodane, njih 3000. Važnu ulogu je odigrao i organizator ovoga humanitarnog koncerta, osječko Poglavarstvo. Surađivale su i ove tvrtke: Končar, Noćni bar Patika, LURA, BOBI za osmijeh djeteta, Emanita... Ova Udruga ima i dugoročne planove u budućnosti.

Zdravko: Čekam neki dobar posao. Živim u Zagrebu. Uživam intenzivno u životu. Mogu reći da nam se na neki način onih sto dana u kući polako isplaćuje. Alen: Ženio bih se. Uživam. Tulumarim. Malo sam kod kuće.

BISERČIĆI Što je televizija? Pametno tele koje ima vizije.

Pomaže li vam Saša materijalno? Marina: Da, da, sigurno. Čuli smo da ćete biti angažirani na nekim projektima na RTL-u. O čemu se radi? Marina: Na znam što bih novo rekla, osim da je sve u pregovorima. Oni su prepoznali našu popularnost pa nas žele iskoristiti. Ima li nešto zbog čega žalite? Marina: Za sada ne žalim ni za čim. Zdravko: Zbog milijun kuna...

Što znači obratiti se? Znači dobiti brata. Što se prerađuje u rafinerijama? Drva. Koji je najveći morski sisavac? Morski lav. Kamo ide hrana iz želuca? Hrana iz želuca ide u pluća. Čime dišu žabe? Škrgama. Što je tempo? Tempo je dinamika. Što su to mediji? To je skup riječi koji prenosi poruku. Što su zbirne imenice? Zbirne imenice su izbirane.

Imaju želju za izgradnjom jednog centra gdje bi se sva spomenuta djeca mogla okupljati oko zanimljivih aktivnosti u želji da im se stavi osmijeh na usne i da ih se skloni od negativnog utjecaja ulice. Nastavljamo razgovor ugodni... Koliko će trajati show i što ste to pripremili? Saša: Trajat će nekih četrdesetak minuta. Na ovome šalabahteru sve piše, a ja vam ne ću ništa reći. Ha-ha-ha. Alen: Želimo se svima zahvaliti i djeci staviti osmijeh na lice. Što sada radite? Saša: Radim u jednoj marketinškoj tvrtci i zadovoljan sam. Marina: Preselila sam se u Zagreb. Još se nisam zaposlila. Trošim polako roditeljski novac.

Saša: Zbog nekih dvoličnosti jedne osobe iz kuće o kojoj sam imao dobro mišljenja. Što kažu prijatelji o boravku u kući? Zdravko: Rekli su mi da me je Antonija nominirala, a od nje se nisam nadao. Saša: Ne bih više komentirao.

O čemu govori pjesnik u pjesmi Jesen? Govori nam o izgledu jeseni u jesen. Kakva je to višestruko složena rečenica? To je rečenica koja ima više slogova.

Koliko ste svojih dana iz kuće odgledali? Marina: mislim da još nije došlo vrijeme za to. Čekam dan kada će želja i radoznalost sazrijeti. Zdravko: Možda tri. Ne znam. Ovi dragi gosti su ubrzo otišli na jedan đir promenadom s jednom snimateljskom ekipom, a ja sam se još malo zadržala u predvorju hotela gledajući šale i zabavljanje ovih mladih i otkačenih ljudi. Tuga što nisam dobila priču od Ede Maajke je zamijenjena zadovoljstvom u druženju s ekipom Big Brothera.

Gdje nastaju muške spolne stanice? Nastaju u mozgu i jajnicima. Što je srčani zalistak? Frizura kada se zaliže kosa. Što je snob? Vrsta skupocjenog konja.

Ivana Krivak, 7.a

dvorac

Mama i ja Moja mama se zove Jasminka.Ima 39 godina. Srednjeg je rasta.Ima dugu smeđu kosu i smeđe oči.Moja mama i ja se u svemu slažemo.Između nas nema tajni.Ako nešto skrivim malo viče,ali brzo sve zaboravi i oprosti mi.Nastoji mi ispuniti svaku želju.U svemu mi pomaže.Nikuda ne ide bez nas i sve slobodne trenutke provodi sa mnom u igri i šali.Ja volim svoju mamu i ona je najljepša mama na svijetu.Kad odrastem i budem imao novaca,kupit ću joj sve što poželi! Predrag Milisav 4.d

Nikolina Mijatović, 8.d - Koloristička perspektiva (gore lijevo) Dolores Beraja, 8.b - Koloristička perspektiva (desno)

Moja baka Moja baka se zove Jovanka. Ona ima sijedu kosu i smeđe oči. Nosi naočale jer ne vidi dobro. Ona je stara. Ja svojoj baki pomažem brisati suđe. Tamara Čivčija 2.c

Ivana Šimić, 8.b - Valerske skale (dole) Ana Šokčević, 6.b - Valerske skale (dole)

Moj djed Moj djed se zove Mirko.On je nizak i ima sijedu kosuMoj djed i ja idemo u gradSvog djeda ja jako volimSvom djedu ja donesem drva. Boris Roksandić 2.c

Ja kao roditelj Djeci ću dopustiti:da se igraju,da se druže s ostalom djecom,da idu kod prijatelja i da mogu ići sa mnom na bazene. Branit ću im:druženje s djecom koja bacaju petarde,drogiranje, penjanje po drveću i uništavanje onoga što imaju.Neću biti strog. Bit ću nježan i dobar prema njima. Milan Penić 3.razred u Silašu

dvorac

Radovi s motivima seoskih stambenih i gospodarskih zgrada te konja sudjelovali su na likovnom natječaju Studija Tanay i UHULI-a Tradicija i suvremenost Kristina Bojčić, 8.b - Koloristička perspektiva (gore) Marija Filipović, 8.b - Hladne boje (dole)

Moj prijatelj

Zima Zimo draga, zimo mila, Zašto ne bi sretna bila? Zašto nam ne bi sunce podarila? Zubato ili blago da nam bude drago!

Moj najbolji prijatelj je Jakov. Visok je, snažan, pametan, duhovit, vješt je na računalu i voli lijepe djevojke. Obožava glazbu kao i ja. Voli se lijepo odijevati i lijepo izgledati. To mu i uspijeva. Vrlo je mudar i vjeran prijatelj. U njega se mogu uvijek pouzdati i znati da neće nikada odati moje tajne. Često je šarmantan i romantičan. Obožavam naše šetnje i razgovore. Zainteresirane za ovakvog dečka, navalite! Branimir Luc, 5.b

Jesen

Igrat ćemo se do mile volje. I tebi će biti bolje. Sretni bi bili svi, a najviše ti. Marina Bartolović, 5.b

Ines Farkaš, 7.a - Deriviranje komplementarnog para bijelom bojom (gore) Svjetlana Orsag, 7.b - Valerske skale (dole) Anita Žalac, 7.a - Valerske skale (dole)

Anđa Alilović, 7.a - Koloristički izraz na plohi (gore) Veronika Krešo, 7.b - Deriviranje komplementarnog para bijelom bojom (lijevo) Anita Žalac, 7.a - Valerske skale (dole)

M ore

Zlatna i kasna jesen puna je zrelih grana. Volim te plodove sočne, to mi je najbolja hrana. Volim te, jeseni moja, puna si najljepših boja. Sve si nam dala i zato tebi hvala. Matej Jukić 5b

More je beskrajno modro prostranstvo. Kad se sjetim mora, pomislim na slobodu. Ono može raditi što želi. Kada je ljuto, svom jačinom udara u obalu. Blistave kapljice prskaju posvuda, a pjenasti valovi potapaju obalu. Kada je more tužno, svuda oko nas je mirna površina. Čuje se šum nekih dalekih valova, glasanje galebova koji kao da pozdravljaju more. Kad je sretno, maleni razigrani valovi plivaju posvuda tako da niti jedan kutak mora ne ostane miran. Ako se itko pokuša približiti moru ili ga dodirnuti, maleni valovi će ga istog trena popljusnuti. Svuda se osjeti miris soli i puše lagan i topao vjetar. I tako more radi što god želi i kada god želi. Nitko ga ne može ukrotiti pa čak ni čovjek. Dolores Beraja, 8.c

dvorac

I DJEC A IMAJU PRAVO NA SVOJA PRAVA vima ta govorio pra te je d a im v e ra p ovori i o tom g Konvencija o ,a ti a v to š o ju isp di koji koje se mora nome što lju o o i i it d ra o ije iti da bi svak in č što dijete sm ju ra o m u poza djec su odgovorni rno.Znaš li da u ig s i o v ra d tno,z a o pradijete bilo sre ve Konvencij o z e s ji o k t jim n govori o tvo stoji dokume a ij c n e v n o K ?Ova raditi. vima djeteta e što smiješ m to o ri o v o jeg ma drugoj d re pravima.Ona p t s o rn o v ju odgo rava. I ti imaš svo imali svoja p i n o i i b o k ,ka a koje će cii odraslima među zemalj iz r o v o g o d aju ine se događ Konvencija je d o g e k a v .S n zako o. poštovati isti zato ponovim i, c je d ri a tv s ružne

dvorac

obr

azovanj Republika e Hrvatska ma djete p ta 1992.g rihvatila je Konv enciju o odine.To sada mora praviznači da p se naša va iz Kon obrinuti za to da s vlada vencije.U vako dije te ima sv druga Am bori za z a nestyInte aštitu lju rnacional, pradskih pra i dječja p k o v ja se a ,a ona,daka rava,na s ko,uključ vojim we nesty.hr rj uje b-stranica ečnikom ma www koje svak ti objasn .a mila koja o dijete m su ože razum tvojih pra va da bud to dječja prava.J jeer,jedno eš upozn krenemo je od at sa svo od obraz jim pravim ov obrazova a! Da nje.Osnov anja.Svako dijete noškolsko ima prav besplatno o obrazova ,a svrha nje mora na je svoju oso biti bnost,tale tvojega obrazovan nte te svo ja da raz sobnosti viješ je mentaln u najveć e i fizičke oj mogu te,takođe ćoj mjeri spor,trebalo .O p b ripremiti vornog živ u vođenju razovanje bi ota u mir mirnog i noj sredin odgoi.

je.Ni ajbol ji te n o itel sam činiti ijediti.Rod uti za b u j a o r l o oz brin m Biti bom ne smije moraju po ivanja:ni o t s mar ije zavezi av način rasli se zane d sli u Odra ni na kak dgajati.O avljanja i o ti ne sm u koja e Nitk no o zlost dluk tko t zajed šćeni od ozlijediti. u neku o eći svoje u j a i s r iju ašt treb one vo iz e je ste z ne sm odrasli d e pra iljno.Tvoj što j e to da roditelji j d o te i ozb če,tv ad go rtati tvoji gru,k i način ti ju shvatit ti ili nac goga. i i n i j t a a ru brani a bilo ko rasli mor reći,napis nekoga d acije n d rm te se je,koje o š stvari i šiti pravo biješ info acije r n e o j rm k e mišlj da sazna ećeš pre za to da d ljati info vijeta. p n s i u o t prav ako time pobrinu pravo sk h strana ači da i u j š š v i z s a o n misl i se mora jeti.Im ,knjiga,sa to, recim pročitati. m l s u a z i t ,a ije Odr š ra ,iz tiska govor n živo e može ne sm koje a,televizij ati privata tko drugi aki od njih djeca i ij a v s rad e pravo im vnik koji n lanka,a s azumiju d omoći j č r e i e 4 n i j d c d o 5 e p i ju Tv vodit a ukupno Što više l će svoj dj š e ž . mo vu da a im ije nost encij avon m pra sa Sl Konv m dječje je moguć bodna. a l G iz a lo no zeto o jed prava,već igurna i s Preu s , imaju tu zdrava s da ra

šten e j i v a

Pravo na