Issuu on Google+

 

Ivana Simić, Sanja Peterlić IVANA SIMIĆ, SANJA PETERLIĆ SUPERA KVALITETA d.o.o., Zagreb ivana.simic@supera-kvaliteta.hr, sanja.peterlic@supera-kvaliteta.hr

HALAL PROIZVODIMA SVE VIŠE VJERUJU I NEMUSLIMANI Stručni rad / Professional paper Sažetak Riječ halal arapskog je porijekla i znači dozvoljeno, prema islamskim propisima. Halal industrija temelji se na uvjerenju kako muslimani trebaju jesti halal hranu i koristiti kozmetičke, farmaceutske i druge halal proizvode te usluge hotela i banaka koje su u skladu s islamskim vjerskim propisima. Stoga se proizvođači prehrambenih proizvoda okreću halal proizvodnji svjesni mogućnosti širenja na europsko tržište i tržište arapskih zemalja. Halal proizvodi moraju ispuniti i zahtjeve svih propisa o zdravstvenoj ispravnosti i higijeni jer je halal standard usklađen s međunarodnim standardima iz područja sigurnosti i kvalitete hrane (ISO 22000, IFS, BRC, itd.). Svinjetina, alkohol, određene masti, enzimi, želatina i aditivi su haram, proizvodi koji su muslimanima zabranjeni. Halal certifikat jamstvo je da su proizvodi proizvedeni prema zahtjevima halal norme, veće kvalitete i sigurnosti što omogućava proširenje tržišta i konkurentnu prednost u poslovnom okruženju moderne prehrambene industrije te povećava povjerenje potrošača, bilo da je riječ o muslimanima ili nemuslimanima koji su sve brojniji potrošači ovih proizvoda. Ukupno europsko tržište halal hrane procijenjeno je na oko 66 milijardi dolara s tendencijom rasta od 10 do 15 % godišnje što govori da je poslovanje halal hranom jedan od trendova u prehrambenoj industriji koji tek dolazi. Ključne riječi: Halal, hrana, haram, kvaliteta, certifikat 1.

UVOD

Riječ halal arapskog je porijekla i znači dozvoljeno, ugodno, prema islamskim propisima. Ono što je prema islamskim propisima zabranjeno naziva se haram, dok mešbuh znači sumnjiv i kao takav zabranjen sve dok se ne dokaže da je čist odnosno halal. Osnovne odredbe o halalu utvrđene su u izvorima islamskog učenja i kao takve nisu se mijenjale od sredine VII. stoljeća te vrijede u bilo kojem dijelu svijeta gdje žive muslimani[4]. Cijeli je niz ajeta i hadisa, izreka Božjeg poslanika, koje detaljno objašnjavaju što je sve dopušteno, a što zabranjeno muslimanima za upotrebu ili konzumiranje. Najčešće citirani ajeti iz Kur'ana koji se odnose na halal hranu glase: “O ljudi, jedite od onoga što ima na zemlji, ali samo ono što je dopušteno (halal) i što je prijatno...” Kur’an, El-Bekare,168. i “O vjernici, jedite ukusna jela koja smo vam podarili i budite Allahu zahvalni, ta vi se samo Njemu klanjate! “ Kur’an, El-Bekare, 172. Halal možemo primijeniti u jezičnom, vjerskom, kulturološkom, tradicijskom i zdravstvenom kontekstu. Riječ halal često se u razgovoru koristi i sa značenjima oprostiti, dati bez naknade, pošteno zaraditi i slično. Halal mogu biti različite vrste proizvoda (hrana, kozmetika, lijekovi i predmeti opće upotrebe) i usluga (trgovina, ugostiteljstvo, bankarstvo). 12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g. - 301 -

 

Ivana Simić, Sanja Peterlić Halal kvaliteta predstavlja ukupnost karakteristika proizvoda ili usluga koje su u skladu s islamskim propisima, ispunjavaju zahtjeve kvalitete te su kao takvi dopušteni potrošačima islamske vjeroispovijesti. Halal industrija temelji se na uvjerenju da bi muslimani trebali jesti hranu i koristiti kozmetičke proizvode koji su dopušteni i u skladu s vjerskim propisima. Halal proizvodi su provjereni i sigurni te ispunjavaju visoke zahtjeve kvalitete i zdravstvene ispravnosti. Norma HRN BAS 1049:2010 Halal hrana -- Zahtjevi i mjere[1] propisuje što je dozvoljeno, a što zabranjeno muslimanima, kako se vrši halal klanje životinja, kako se označavaju halal proizvodi te koji su aditivi halal, a koji nisu. Halal standard utemeljen je na šerijatskom zakonu i zahtjevima Codex Alimentariusa CAC/RCP 1-1969 Ver. 4 2003[2] vezanim uz zdravstvenu ispravnost i higijenu hrane te je kompatibilan s drugim međunarodnim normama sustava upravljanja kvalitetom i sigurnošću (ISO, IFS, BRC, GLOBALGAP i drugi). Halal proizvode i usluge mogu koristiti i nemuslimani jer nisu u suprotnosti s odredbama drugih vjera. 2.

HALAL KVALITETA U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI

2.1

Tržište halal proizvoda

Prodaja hrane koja je halal, odnosno u skladu s islamskim vjerskim propisima, snažno će rasti u godinama koje dolaze obzirom na činjenicu da sve više potrošača i nemuslimanske vjeroispovijesti konzumira halal hranu čime se potiče prehrambenu industriju i maloprodajne lance da svoju poslovnu strategiju usmjeravaju na taj sektor. Halal u ugostiteljstvu je novi oblik turističke ponude koja je već prisutna u svijetu i uvelike se ne razlikuje od onoga što uobičajeno poznajemo kao turizam. Halal u ugostiteljstvu zahtijeva da turistima muslimanima budu zadovoljena dva osnovna aspekta, omogućavanje uvjeta za obavljanje vjerskih obreda i dostupnost halal hrane. Halal proizvodi mogu se uklopiti u gotovo sve prehrambene navike, prihvatljivi su za sve životne dobi, zdravstveno ispravni i visokokvalitetni proizvodi te prisutni na svim područjima svijeta. Dodatna kontrola proizvodnje halal proizvoda jamči sigurnost i kvalitetu. Halal tržište jedno je od najperspektivnijih. Svjetsko halal tržište je unatoč globalnoj krizi zadnjih godina raslo 40 %, a 2010. godine procijenjeno je na 635 milijardi američkih dolara s tendencijom rasta od 20 do 25 % u idućih desetak godina. Halal tržište možemo podijeliti na arapsko (islamsko) tržište, halal tržište EU i regionalno halal tržište. Potrošnja halal hrane sve je veća u europskim zemljama, a naročito u Francuskoj kao najvećem tržištu gdje se povećava 7 do 10 % godišnje. Procjenjuje se da vrijednost halal tržišta Europske Unije iznosi 66 milijardi američkih dolara. Tako se primjerice halal tržište Velike Britanije procjenjuje na oko 2,8 milijardi funti, a prema podacima britanske Agencije za sigurnost hrane, halal hranu konzumira oko 6 milijuna potrošača. Za prehrambenu industriju Hrvatske i zemalja regije halal tržište EU je najperspektivnije obzirom da su europski pripadnici islamske vjeroispovijesti najbliži, a i njihova kupovna moć je na visokom nivou. Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Kosovo pokazuju sve veći interes za halal proizvodima. Neke uspješne hrvatske tvrtke, primjerice Danica mesna industrija d.o.o., Kalničke vode d.o.o., Kraš d.d., Naše Klasje d.o.o., Perutnina Ptuj Pipo d.o.o., Viro Tvornica Šećera d.d, Vindija d.d., Koka d.d., Vindon d.o.o., Puris d.d., Zvečevo d.o.o., Gavrilović d.o.o., Pekarnica Latica d.o.o., Zdenka d.o.o, Paška Sirana d.d. itd., povećale su konkurentnost svojih proizvoda u regiji certificiranjem po zahtjevima halal kvalitete te apliciranjem znaka halal kvalitete na ambalažu čime su podigle svoj izvoz i do 40 % na regionalnom halal tržištu.

12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g. - 302 -

 

Ivana Simić, Sanja Peterlić 2.2

Zahtjevi halal kvalitete

Halal proizvodi u svom sastavu ne smiju imati ni jedan sastojak koji je muslimanima zabranjen za upotrebu. U procesu proizvodnje takvih proizvoda primjenjuju se zahtjevi norme HRN BAS 1049:2010[1] i ne koriste se zabranjene sirovine i druga sredstva. Da bi proizvod bio halal mora ispunjavati zahtjeve svih propisa o zdravstvenoj ispravnosti, higijeni i sanitaciji. Halal proizvodi označeni su zaštitnim znakom halal kvalitete. Suprotno od halal proizvoda su haram proizvodi u koje ubrajamo proizvode koji u svom sastavu imaju neku od komponenti kao što su alkohol, svinjsko meso, masti zabranjenih životinja, enzimi zabranjenih životinja, želatina dobiveni od zabranjenih životinja te aditivi zabranjenih sirovina. Halal kvalitetom želi se zaštiti zdravlje potrošača kroz osiguranje kvalitetnih i sigurnih proizvoda te strože i dodatne kontrole proizvodnih procesa, proizvoda i sirovina. Velika pažnja pridaje se utvrđivanju štetnog utjecaja konzervansa na zdravlje potrošača[4]. Stoga su svi dodaci hrani označeni s E brojevima pomno ispitani te je određen njihov halal ili haram status obzirom na utvrđenu štetnost utjecaja na zdravlje. Halal normom zabranjena je hrana životinjskog podrijetla poput domaće i divlje svinje, pasa, zmija i majmuna, mesoždera s kandžama i očnjacima, ptica grabljivica s kandžama, štetočina te životinja koje je prema islamskim propisima zabranjeno ubijati, kao što su mravi, pčele i djetlići, životinje koje žive i na kopnu i u vodi, poput žaba i krokodila, mazge i domaća magarad, otrovne i opasne morske životinje te krv. Zabranjena je i hrana od otrovnih i opojnih biljaka, osim onih iz kojih se štetne tvari eliminiraju tijekom proizvodnje. Zabranjen je alkohol i drugi opojni i za zdravlje štetni napici. Kako bi meso bilo halal, životinja mora biti zdrava i živa, a osoba koja obavlja klanje mora biti musliman. Sa životinjom se mora postupati prema zahtjevima norme HRN BAS 1049:2010, a prije klanja mora se izgovoriti molitva “Bismillah“. 2.3

Uvođenje i certificiranje halal kvalitete proizvoda

Na području Republike Hrvatske oznaku halal mogu dobiti hrana, kozmetika, lijekovi, predmeti opće upotrebe i ugostiteljski objekti (hoteli i restorani) ukoliko su certificirani od strane Centra za certificiranje halal kvalitete Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu[3]. Proces dobivanja halal certifikata podrazumijeva usklađivanje poslovanja s normom HRN BAS 1049:2010, primjenu propisanih zahtjeva te ocjenu usklađenosti poslovanja s propisanim zahtjevima ove norme od strane Centra za certificiranje halal kvalitete Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Proces certificiranja vrši na osnovu postupka halal certificiranja koji određuje Centra za certificiranje halal kvalitete Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, a koji je jednak za sve organizacije koje se odluče proizvoditi i certificirati halal proizvode. Zainteresirane tvrtke podnose zahtjev za certificiranjem i dostavljaju dokumentaciju kojom dokazuju kako posluju u skladu sa zakonskom regulativom iz područja sigurnosti hrane te da mogu ispuniti zahtjeve norme HRN BAS 1049:2010. Nakon provjere dokumentacije od strane Centra za certificiranje halal kvalitete  Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj potpisuje se ugovor o certificiranju te se provodi edukacija zaposlenika (internih auditora) koji su zaduženi za primjenu norme HRN BAS 1049:2010. Tvrtka mora pripremiti dokumentaciju u kojoj su opisani svi postupci te ispuniti zahtjeve norme u odnosu na procese nabave sirovina, prijama i skladištenja sirovina, proizvodnje te skladištenja i transporta gotovih proizvoda. Uvođenje halal kvalitete podrazumijeva i primjenu HACCP sustava te sustava upravljanja kvalitetom. Za svaki korak proizvodnog procesa mora biti dokumentirana analiza harama. U standardizaciji halala primjenjuje se proaktivno preventivan pristup u sprječavanju mogućnosti ulaska harama u proces proizvodnje. Prevencija podrazumijeva i osiguranje halal kvalitete sirovina u nabavi. Nakon što tvrtka samostalno ili 12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g. - 303 -

 

Ivana Simić, Sanja Peterlić uz pomoć certificiranih savjetnika za halal kvalitetu ispuni navedene zahtjeve Centar za certificiranje halal kvalitete Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj organizira i provodi certifikacijski audit, Komisija za verifikaciju provjerava je li certificiranje obavljeno na propisan način te Upravno vijeće donosi odluku o dodjeli certifikata tvrtki. Centar za certificiranje halal kvalitete Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj najavljenim i nenajavljenim auditima te analizama gotovih proizvoda na prisutnost harama vrši provjeru ispunjavanja zahtjeva i mjera norme HRN BAS 1049:2010. Označavanje halal proizvoda odgovarajućim zaštitnim znakom halal kvalitete jedan je od zadataka koji Centar za certificiranje halal kvalitete Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj u dogovoru s proizvođačima nastoji ispuniti. Označavanje se vrši kako bi potrošač lakše prepoznao halal proizvod. Slika 1. Postupak certificiranja halal kvalitete[5]

12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g. - 304 -

 

Ivana Simić, Sanja Peterlić 3.

ZAKLJUČAK

Uvođenjem i certificiranjem halal kvalitete proizvođači osiguravaju veću konkurentnost svojih proizvoda kao i mogućnost izvoza u zemlje s muslimanskim stanovništvom. Obzirom na sve veću potražnju halal proizvoda na tržištu te sve masovniju međunarodnu trgovinu ovim proizvodima očekuje se porast broja tvrtki koje u proizvodnji halal proizvoda vide priliku za svoj rast i razvoj. Kako je ukupno europsko tržište halal hrane procijenjeno na oko 66 milijardi dolara s tendencijom rasta od 10 do 15 % godišnje, poslovanje halal hranom je jedan od trendova u prehrambenoj industriji koji tek dolazi. U prilog ovom ide i činjenica kako se konzumaciji halal proizvoda sve češće okreću i nemuslimani u potrazi za kvalitetnijim proizvodima čime žele pozitivno utjecati na svoje zdravlje. LITERATURA [1] HRN BAS 1049:2010, Halal hrana -- Zahtjevi i mjere (BAS 1049:2010) [2] Codex Alimentarius CAC/RCP 1-1969 Ver. 4 2003 [3] www.halal.hr [4] www.halal.ba [5] Hrvatska gospodarska komora županijska komora Split, Certificiranje halal kvalitete, 2010., p. 7

MANY NON-MUSLIMS TRUST HALAL PRODUCTS Summary The word ‘halal’ is originally arabic, and means ‘allowed in accordance with Islamic regulations’. The halal industry is based on the opinion and belief that Muslims should eat halal food, use cosmetic, pharmaceutical and other halal products, and use hotel and bank services that are in accordance with Islamic religious regulations. Therefore a lot of food manufacturers are turning to halal production, aware of the possibilities of expansion to the European and Arabic markets. Halal products must satisfy all regulations relating to safety and hygiene standards, as halal is compliant with international standards in the field of food safety and food quality. Pork, alcohol, certain fats, enzymes, additives and gelatin are haram, products that are prohibited to Muslims. Halal certification is a guarantee that halal products have higher quality and safety, and that consequently there is more chance of market expansion and competitive advantage in the business environment of the modern food industry, and also increases the confidence of Muslim and non-Muslim consumers. The total European Market for halal food is estimated at about 66 billion dollars, with a tendency of growth of ten to fifteen percent per year, which indicates that the halal food business is one of the trends of the food industry that are yet to come. Keywords: halal, food, haram, quality, certificate

12. HRVATSKA KONFERENCIJA O KVALITETI I 3. ZNANSTVENI SKUP HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU, Brijuni 10. – 12. svibnja 2012. g. - 305 -


Halal proizvodima sve vise vjeruju i nemuslimani