K
U
da
S
A
A N I M A L N I M OT PA D O M
E
ko - pres klub održao je nedavno u prostorijama PKB-a tribinu pod nazivom “Životinjski otpad – nus proizvod “. Novinari su bili zainteresovani da čuju mišljenje eksperata iz ove oblasti, kako bi dobili odgovor na neka pitanja. Jedno od tih je i da li su ostaci životinja sporedni ili prateći proizvodi, sirovina ili pak otpad? Šta rade klaničari sa konfiskatom? Šta će grad Beograd učiniti da divljih deponija bude što manje?
centri
Kako je objasnio zamenik direktora Instituta za prehrambene tehnologije u Novom Sadu dr Milutin Ristić, klanjem životinja ostaju dva dela proizvoda. Ukoliko se ovi proizvodi dalje mogu iskoristiti, onda ih njihova upotrebljivost čini sirovinom na neki drugi proizvod, a ukoliko su neupotrebljivi, tada je to otpad, koji zagađuje životnu sredinu. Procena je da izgradnjom novih kapaciteta i uvođenjem savremene tehnologije u našoj zemlji moguće preraditi oko 50 odsto životinjskih ostataka I učiniti ih korisnim.
Š TA U R A D I T I SA ANIMALNIM OT PA D O M?!
P
rofesor Ristić mišljenja je da je danas nemoguće raditi kao u vreme Miloša Obrenovića, kada su životinjske leševe zakopavali u zemlju I prosipali živim krečom, ali postoje spalionice, tehničko – tehnološki opremljene za ovu namenu. Sagorevanje animalnih ostataka vrši se u pećima na visokoj temperature. Kapacitet jedne ovakve StaklenoZvono 17