Tjedni newsletter Tjedni newsletter
16. svibnja,
2012. • ST invest tjedni newsletter • Broj 63 / 2012.
Obama ili Romney, na kraju godine čeka ga ‘fiskalna litica’ Predsjednik Obama više puta je pokušavao povećati poreze najbogatijima, a nakon reizbora moglo bi mu to poći za rukom
Mitt Romney: bude li izabran, neće obnoviti mandat Benu Bernankeu nego će u Fed postaviti ljude koji će zategnuti monetarnu politiku
S istekom 2012. godine porezne obveze Amerikanaca povećat će se za više bilijuna dolara, što bi moglo imati dramatične posljedice za tržišta kapitala u Sjedinjenim Državama i cijelom svijetu držati većinu u Senatu, dok će u donjem domu republikanci Nova konfiguracija vlasti sačuvati prednost, ali manju nego do sada. U toj kombinaciji, Sada, kada su u utrci za sljedećeg američkog predsjedniObama će biti donekle ograničen u radikalnijim nastojanjika ostali samo aktualni demokratski predsjednik Obama i ma, ali kao ponovno izabrani predsjednik svakako će imati konzervativni kandidat Mitt Romney, analitičari i investitori moć da učini i više nego do sada. pitaju se kakvu ekonomsku politiku u SAD-u mogu očekivaNo, bez obzira na uspostavljeni odnos snaga u Kongresu, ti pobijedi li na izborima jedan ili drugi. Za sada su im šanse prva zadaća novog predsjednika bit će da se suoči s takozvaprilično izjednačene, čini se da Obama ima tek malu prednom “poreznom liticom” (engl. fiscal nost. A ako niti jedan kandidat nema cliff) koja će se pojaviti na završetku izrazitu prednost, onda to obično znači Ako bi se ostvarila smanjivanja 2012. godine. Tada, naime, ističu privreda će i ishod izbora za Kongres i Senat transfera i povećanja poreza, mene olakšice kod oporezivanja dohotka SAD-a također biti vrlo tijesan, što će također imati utjecaja i na ekonomske iz američke ekonomije bi iščezlo koje je uveo predsjednik Bush, stupaju na snagu neki novi porezi, a ukida se politike. 500 milijardi dolara ili 4 posto dio državnih troškova. Mnogi analitičari Pobijedi li u studenome Obama, vjeroBDP-a na godinu upozoravaju da bi taj događaj mogao jatno će se dogoditi da će demokrati zaBroj 63 / 2012.
1
16. svibnja, 2012.
Tema tjedna
Tjedni newsletter
predstavljati velik potres za ekonomiju, a osobito bi njegove posljedice mogle biti velike i teške za tržišta kapitala.
Proračun američke savezne vlade 2011. Bilijuni US dolara
Fiskalni klif S istekom 2012. i prestankom poreznih olakšica, porez na osobni dohodak u razdoblju od 2013. do 2022. mogao bi se povećati za 3,8 bilijuna dolara, a broj građana koji bi bili obveznici tzv. alternativnog minimalnog poreza povećao bi se sa četiri na 30 milijuna. Istodobno, automatski bi stupili na snagu rezovi državne potrošnje od 103 milijarde dolara na godinu. Ukupno, ako bi se svi automatska smanjivanja proračunskih transfera i povećanja poreza ostvarila, iz američke ekonomije bi Prema bilo uklonjeno oko 500 milijardi doizračunu lara ili četiri posto BDP-a na godinu. Neki ekonomisti su izračunali da bi analitičara to moglo stajati Ameriku oko 2,8 poDonalda stotnih bodova rasta, što znači da bi Luskina, ponovo mogla pasti u recesiju. zbog “fiskalne Zadnji put se Amerika našla pred provalije” “fiskalnim ponorom” velikim pet posto BDP-a 1969., a krajem te godine cijene dionica doživjela je i recesiju. mogle bi u Dakako, sljedeći predsjednik i 2013. godini Kongres mogu sve porezne olakšice pasti više od produljiti, a rezove državne potrošnje 30 posto! otkloniti, ali nevolja će biti u tome da će Kongres nakon izbora biti samo u “tehničkom sastavu” (u američkoj političkoj terminologiji, na “lame duck” zasjedanju) pa se može dogoditi da ne bude u stanju na vrijeme donijeti potrebne odluke. Tim više što će istovremeno vjerojatno morati povisiti plafon ukupnog državnog zaduživanja. Zadnji put kad se to dogodilo odlučivanje se pretvorilo u pravu dramu.
4,0
Ukupni rashodi: 3,7 bilijuna
3,5
Ostali 504 mlrd (14%)
3,0
Neto invest. 214 mlrd (6%)
2,5
Diskrecijski ne-vojni 636 mlrd (17%)
2,0
Zaduživanje 1.427 mlrd (39%)
Obrana 733 mlrd (20%)
0,5 1,0
0,5
0,0
Socijalna zaštita 727 mlrd (20%)
Prihodi 2.228 mlrd (61%)
Madicare & Medicaid 841 mlrd (23%) Ukupna državna potrošnja
Izvori financiranja
Izvori: US Treasury, BEA, CBO, OMB, JP Morgan Asset Management
čio američkoj javnosti kakve bi posljedice “fiskalna provalija” mogla imati na cijene vrijednosnih papira. Prema njegovoj računici, tržišta kapitala mogla bi pasti i 30 posto! Naime, po isteku 2012., prema sadašnjem zakonskom rješenju, najviša stopa poreza na dividendu skočit će sa 15 na čak 43,4 posto. Sam porez vratit će se na 39,6 posto, ali će mu trebati pridodati i prirez za ObamaCare program od 3,8 posto na sve oblike prihoda od ulaganja, uključujući dividendu. To znači da će investitorima pasti prinos na investiciju u dionice, a da bi se to ne bi dogodilo, trebat će se sma-
Tržišta pred provalijom Analitičar Donald Luskin početkom svibnja zorno je predoDržavne obveznice KUPON
DATUM DOSPIJEĆA
CIJENA / PRINOS
PROMJENA CIJENE / PRINOSA
VRIJEME
Njemačka 3 mjeseca
0,000
15/08/2012
100,00 / 0,06
0,015 / -0,059
15. 5.
Njemačka 2 godine
0,250
14/03/2014
100,33 / 0,07
-0,015 / 0,008
15. 5.
Njemačka 10 godina
1,750
04/07/2022
102,62 / 1,47
-0,120 / 0,013
15. 5.
SAD 10 godina
1,750
15/05/2022
99-22+ / 1,78
-0-05 / 0,017
15. 5.
Australija 10 godina
5,750
15/07/2022
121,40 / 3,26
0,241 / -0,026
15. 5.
Brazil 9 godina
10,000
01/01/2021
1,022,70 / 10,28
-0,183 / 0,011
15. 5.
Japan 10 godina
1,000
20/03/2022
100,46 / 0,85
-0,037 / 0,004
15. 5.
UK 10 godina
4,000
07/03/2022
118,78 / 1,89
-0,175 / 0,017
15. 5.
(Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je 21:00 sati u utorak)
Broj 63 / 2012.
2
16. svibnja, 2012.
Tema tjedna / Domaće dionice
Tjedni newsletter
njiti cijena dionica, Luskin je izračunao da ta korekcija treba iznositi 33,4 posto. Ista računica vrijedi i za porez na kapitalnu dobit, gdje će najviša stopa porasti sa 15 na 23,8 posto, kao i na obveznice, budući da će se porez na kamate umjesto po stopi od 35 posto, plaćati po stopi od 43,4 posto.
Riječ je o najvišim stopama, koje plaća oko jedne trećine najbogatijih investitora. No, oni svojom trgovinom znatno utječu i na cijene. Za sada, međutim, to se na tržištima ne osjeća. “Investitori griješe kada sljepački pretpostavljaju da će momci u Washingtonu već nekako poduzeti što treba i da će na kraju sve biti dobro”, kaže Donald Luskin.
U zadnjih 19 dana, Crobex je rastao u samo četiri dana Širi indeks Zagrebačke burze ima tehničku razinu podrške na 1750 bodova i uspije li od nje odskočiti imat će dobar temelj za rast ‘Nož u padu’ Nakon što je probio podršku na 1800 bodova, hrvatski dionički indeks Crobex izgubio je 50 bodova u par dana. U zadnjih 19 dana imali smo samo četiri dana rasta. Nalazimo se u negativnom nizu od čak sedam dana pada. Ta formacija se zove “nož u padu”. A opće je poznato da se ne hvata nož koji pada jer se može posjeći. S druge strane, tamo gdje je veliki rizik, velika je i vjerojatnost za zaradu. Tehnički gledano, Crobex ima sljedeće razine podrške na 1750 i 1700 bodova. Ukoliko dođe do odbijanja od tih razina te ponovnog probijanja 1800 bodova, tada će Crobex imati čvrstu formaciju poznatu pod nazivom “dvostruko dno”, što bi bio odličan temelj za rast u sljedećih par mjeseci. U odnosu na početak 2012. godine, Crobex je u minusu od pola posto i ne može se mjeriti s najboljim svjetskim rezultatima o kojima izvješćujemo na 4. stranici. U odnosu na svoju najnižu vrijednost u jeku svjetske krize (10. ožujka 2009. i 1.313,91 bod) hrvatske su se dionice oporavile za 32,9 posto. Ali, u odnosu na predkrizni maksimum i najveću napuhanost burzovnog balona (17. listopada 2007. i 5.338,36) Crobex je danas mrvicu ispod trećine (na 32,7 posto).
Crobex: sedam dana propadanja 1.850,00 1.840,00 1.830,00 1.820,00 1.810,00 1.800,00 1.790,00 1.780,00 1.770,00 1.760,00 ‘12
23
27
29 Tra 04
06
11
13
17
19
23
25
27
Svi
04
08
10
14
Zagrebačka burza od 8. 5. do 15. 5. 2012.
INDEKS
ZADNJA VRIJEDNOST
TJEDNA PROMJENA %
CROBEX
1.756,27
-6,49
971,41
-2,54
CROBEX10
(*) Promjena zadnje vrijednosti u utorak 15. 5. 2012. u odnosu na zadnju vrijednost u utorak 8. 5. 2012.)
Deset dionica u fokusu ulagača TJEDNI PROMET MILIJUNA KN
OZNAKA
1.
AD Plastik
ADPL-R-A
118,20
-4,29
2,800
2.
Adris grupa P
ADRS-P-A
225,01
-0,44
7,418
3.
Atlantic grupa
ATGR-R-A
501,31
-2,39
1,110
4.
Ericsson N. Tesla
ERNT-R-A
1.218,00
-4,84
2,224
5.
Hrvatski telekom
HT-R-A
201,51
-1,57
13,879
6.
Ingra
INGR-R-A
6,49
-14,72
2,334
7.
Luka Rijeka
LKRI-R-A
141,13
-3,34
2,735
8.
Petrokemija
PTKM-R-A
253,00
-8,33
3,392
9.
Valamar Adria h.
KORF-R-A
93,37
-7,01
3,949
10.
Zagrebačka banka
ZABA-R-A
39,00
-2,57
3,733
Broj 63 / 2012.
ZADNJA CIJENA KN
TJEDNA PROMJENA %
DRUŠTVO
3
16. svibnja, 2012.
Svjetska tržišta dionica
Tjedni newsletter
Dionička tržišta u sprintu Najbrži rast cijena dionica, veći od 20 posto, do kraja travnja ove godine neočekivano su imali Kolumbija, Tajland i Filipini Europski dionički indeksi
Utrka je tek počela
Zaključne vrijednosti u utorak 15. svibnja
romjena nacionalnih dioničkih indeksa za odabrane zemlje P u 2012. do 30. travnja
ZAKLJUČNO STANJE
DNEVNA PROMJENA
DAX (Njemačka)
6.401,06
-0,79
-2,78
Tajland
FTSE 100
5.437,62
-0,51
-3,79
Filipini
CAC 40
3.039,27
-0,61
–4,70
997,70
-0,65
–2,92
INDEKS
(Engleska)
(Francuska)
FTSE Eurofirst 300
MJESEČNA PROMJENA %
Kolumbija
Turska Njemačka SAD Kina
Dionički indeksi SAD-a
Rusija
Zaključne vrijednosti u utorak 15. svibnja
Francuska
INDEKS
ZAKLJUČNO STANJE
DNEVNA PROMJENA
MJESEČNA PROMJENA %
S&P 100
605,32
-0,54
-2,78
S&P 500
1.330,66
-0,57
-2,89
DJ Industrials
12.632,00
-0,50
-1,69
NASDAQ 100
2.580,75
-0,37
-4,38
NYSE Composite
7.635,81
-0,90
-3,72
0%
DNEVNA PROMJENA
Nikkei 225
8.900,74
-0,81
–7,65
Hang Seng
19.894,31
+0,81
-3,90
Shanghai
2.374,84
-0,25
+0,66
All Ordinaries
4.316,27
-0,82
-2,00
(Japan)
(Hong Kong) (Kina)
(Australija)
MJESEČNA PROMJENA %
Zaključne vrijednosti u utorak 15. svibnja
ZAKLJUČNO STANJE
DNEVNA PROMJENA
TSX Comp.
11.343,05
-1,27
–5,79
Bovespa
56.237,97
-2,26
–9,45
Bolsa (Meksiko)
37.939,63
–1,08
–3,06
IPSA 40 (Čile)
4.357,90
–1,29
–3,75
(Kanada) (Brazil)
Broj 63 / 2012.
20%
25%
Kina opet ubrzava Kina se nije osobito istaknula, kineske kompanije postigle su rast cijena dionica otprilike kao i S&P 500. I kineski BDP rastao je nešto sporijih nego do sada 8,1 posto, no analitičari u ostatku godine očekuju više. Protekla zima u Kini bila je, naime, najhladnija u zadnjih 27 godina pa je to osjetno usporilo ekonomske aktivnosti. Sada Kini raste kreditna aktivnost, prodaja stanova i proizvodnja cementa i čelika, a pri kraju je i smjena generacija u političkom rukovodstvu.
Dionički indeksi Kanade i Južne Amerike INDEKS
15%
Niski start na početku godine Otkako su nakon novogodišnjeg slavlja na početku 2012. burze u svijetu ponovo proradile, najbrži cjenovni start imala su tržišta zemalja u razvoju. Utrku su povele burze u Brazilu, Kolumbiji i Indiji na kojima su cijene već u prvih par tjedana skočile deset posto. Do kraja travnja na čelo je izbila Kolumbija, a u stopu je slijede Tajland i Filipini - svi su u prva četiri mjeseca imali rast nacionalnog burzovnog indeksa veći od 20 posto. Ali, naravno, oči svijeta bile su uprte u S&P 500 koji je imao najbolji prvi kvartal još od 1998. No, i Ameriku kao i Zapadnu Europu pretekla je istočna Europa. Dok je Amerika (mjerena spomenutim indeksom) imala rast od 11,94 posto, vrijednost Eastern European fonda (Eurox) skočila je 15,66 posto. Unutar istočne Europe ruski indeks nije prošao osobito, u plusu je bio tek šest posto. Veliki težinski udjel u njemu imaju energetske kompanije, a njih pritišće percepcija političkog rizika.
Zaključne vrijednosti u utorak 15. svibnja
ZAKLJUČNO STANJE
10%
Izvor: Bloomberg
Dionički indeksi Azije INDEKS
5%
MJESEČNA PROMJENA %
4
16. svibnja, 2012.
Commodities
Tjedni newsletter
Obamin ustupak naftašima Kompanije neće morati unaprijed otkriti koje će otrovne kemikalije koristiti za hidrauličko frakturiranje, nego tek kad završe bušotine Uzlet proizvodnje U prvom tjednu svibnja administracija predsjednika Obame predložila je novi propis za hidrauličko frakturiranje podzemnih izvora nafte i plina na državnom zemljištu: prema tom propisu, kompanije koje izvode frakturiranje bile bi po prvi put obvezne otkriti koje su kemikalije pritom koristile. Ali, to bi trebale učiniti tek nakon što završe bušotinu. Takva odredba bitno je drukčija od početne, prema kojoj su kompanije trebale 30 dana prije početka bušenja najaviti koje će kemikalije koristititi prilikom frakturiranja. Vađenje nafte i plina u Sjedinjenim Državama zadnjih godina doživljava uzlet zahvaljujući poboljšanim tehnikama horizontalnog bušenja i razlaganja podzemnih slojeva hidrauličkim razlamanjem, kako bi se postigao veći dotok ugljikovodika u bušotinu. Predsjednik Obama snažno podržava takvu proizvodnju jer SAD-u osigurava vlastitu jeftinu energiju koja njezinu Od 3.400 energetski intenzivnu industriju čini konkurentnom u svijetu. Ali, vlasnici bušotina koje zemljišta na kojemu se izvode bušese u SAD-u nja i lokalne zajednice strahuju da bi svake godine agresivne i otrovne kemikalije mogle izrade na zagaditi podzemnu pitku vodu.
Svjetske burzovne cijene energenata cijene u utorak 15. svibnja u 21:00 sati
ROK ISPORUKE
CIJENA
Nafta Light sweet crude (USD/barel)
lipanj ‘12.
94,46
-2,84
Nafta Brent crude (USD/barel)
lipanj ‘12.
111,84
-1,01
Ulje za loženje (USD/galon)
lipanj ‘12.
2,93
-2,01
Prirodni plin (USD/mm btu)
lipanj ‘12.
2,47
+1,23
RBOB benzin (USD/galon)
lipanj ‘12.
2,93
-2,33
UGOVOR
PROMJENA OD 8. 5. %
Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT
Svjetske burzovne cijene metala cijene u utorak 15. svibnja u 21:00 sati
UGOVOR
ROK ISPORUKE
CIJENA
PROMJENA OD 8. 5. %
Zlato (USD/unca)
svibanj ‘12.
1.558,30
-2,59
Srebro (USD/unca)
svibanj ‘12.
27,91
-4,45
Bakar (¢US/libra)
svibanj ‘12.
352,60
-4,34
Cijene su za Comex, izvor NYT
Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda cijene u utorak 15. svibnja u 21:00 sati
UGOVOR
ROK ISPORUKE
CIJENA
Kukuruz (USD /bušel)
svibanj ‘12.
593,00
-0,11
Soja (¢US/bušel)
svibanj ‘12.
1.405,00
-2,36
Žito (¢US/bušel)
svibanj ‘12.
612,00
+0,33
Zob (¢US/bušel)
svibanj ‘12.
333,00
-0,60
Riža (USD/CWT)
svibanj ‘12.
15,63
+4,2
državnoj i indijanskoj zemlji, u 90 posto koristi se hidrauličko frakturiranje
PROMJENA OD 8. 5. %
Kritika pred izbore Na prijedlog da najavljuju koje će kemikalije koristiti, naftna industrija je snažno prigovorila tvrdeći da bi im to usporilo radove i ugrozilo poslovne tajne. Obami pred izbore takva kritika nije bila potrebna, tim više što mu i iz redova republikanaca prigovaraju da nepotrebno koči energetiku, pa je vlada naposljetku pristala da se sastav kemikalija objavljuje naknadno, kako bi znanstvenici potom mogli provjeriti jesu li se te kemikalije pojavile u okolišu, osobito da li su dospjele u podzemni sloj pitke vode.
Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT
Broj 63 / 2012.
5
16. svibnja, 2012.
Studije
Tjedni newsletter
Anders Åslund: Devalvacija nije nužna Deprecijacija valute nije ni nužna ni korisna za obnovu međunarodne konkurentnosti, jedna je od pouka krize koje je vodeći stručnjak za tranziciju sabrao u svojoj studiji
Anders Åslund, ekspert washingtonskog Instituta za međunarodnu ekonomiju Peterson
jednostavno su puno važnije. Prema tome potreba čak i za Odgovor na krizu znatnom troškovnom prilagodbom nije razlog za napuAnders Åslund, vodeći svjetski stručnjak za postkomuštanje zone eura. nističku tranziciju, objavio je prošloga mjeseca studiju* Treće, baltičke su zemlje pokazale da je savršeno mogupod naslovom “Pouke reformi u srednjoj i istočnoj Europi će radikalno rezanje troškova i provedba strukturnih renakon globalne financijske krize”. U njoj je Åslund istražio formi. Samo u 2009. te su zemlje provele fiskalnu prilagodkako je deset novih istočnoeuropskih članica EU-a reagibu od 9 do 10 posto BDP-a. Njihovo je iskustvo pokazalo ralo na svjetsku financijsku krizu te koje pouke se mogu prednost što jačeg “stezanja remena” što je brže moguće i izvući iz tih reakcija. sveobuhvatne prilagodbe. Svjetska kriza teško je na jesen 2008. godine pogodila te zemlje, no one su na Working Paper Najveći rast u Europi krizu odgovorile sveobuhvatnim reformaLessons from Reforms in Central and Eastern Rezultat jakih i ranih fiskalnih mjera bilo ma. “Kriza je učinila mogućima i dotad Europe in the Wake of the Global Financial Crisis je zaustavljanje pada već u prvoj polovici nezamislive stvari”, piše Åslund. 2009. većine ekonomskih pokazatelja kao što su industrijska proizvodnja, optimizam ‘Interna devalvacija’ potrošača, tržišne kamate i burzovni inPrva je pouka koju Åslund ističe da pradeksi. Tako su i vlade brzo mogle obnoviti vila za dobru političku ekonomiju vrijede povjerenje tržišta. za sve i mogu se primijeniti na većinu Četvrto, zemlje CEE-a većinom su prizemalja. hvatile ideju da je bolje rezati troškove Drugo, deprecijacija valute nije ni nužnego povećavati poreze. Tri četvrtine pona ni korisna za obnovu međunarodne četne fiskalne prilagodbe na Baltiku došlo konkurentnosti. Upravo suprotno, režimi je kroz rezanje javne potrošnje. Veliki sefiksnog tečaja potaknuli su najveće fiskallektivni rezovi poticajni su i za strukturne ne i strukturne prilagodbe zemalja CEE-a. reforme i povećavaju kvalitetu javnih usluga. Peto, kriza Razrješenje krize u baltičkim zemljama i Bugarskoj takoje prisilila zemlje CEE-a da smanje svoje javne sektore i da đer je pokazalo da je “interna devalvacija” dobra opcija i da poboljšaju svoje ionako već učinkovite ekonomske sustave, vjerojatno ima znatne prednosti. To se može primjeniti i što ih je učinilo još konkurentnijima. U 2011. tri baltičke na zemlje članice ekonomske i monetarne unije. zemlje bilježe najveći rast u Europi od 5,5 do 8 posto, najDoista, čini se da je uloga tečajnog režima prenaglaševiše zahvaljujući izvozu. na. Åslund citira M. Obstfelda i K. Rogoffa koji su istaknuli da je “povezanost tečaja i gotovo svih ostalih mahttp://www.piie.com/publications/interstitial.cfm?ResearchID=2098 kroekonomskih agregata iznimno slaba”. Druge politike Series
WP 12-7
APRIL 2012
Anders Åslund
Abstract
The response of the ten new eastern members of the European Union to the global financial crisis has valuable lessons of crisis resolution for the euro area. These countries were severely hit by the crisis in the fall of 2008 and responded with extensive reforms. Crisis made the unthinkable possible. This paper outlines the main reform measures that the ten Central and East European (CEE) countries carried out. It then quantifies to what extent the CEE countries resolved the macroeconomic crisis and explores the effects of the reforms on future growth prospects. The fourth and major section discusses how the political economy of the crisis resolution actually worked. Finally, the author examines what lessons euro area countries can learn from the crisis resolution of the newest members of the European Union. JEL Codes: P16, G01, 561, E62, F30, H0 Keywords: Financial Crises, Central and Eastern Europe, Policy Reform, Euro, Political Economy, Macroeconomic Policy
Anders Åslund is a leading specialist on postcommunist economic transformation with more than 30 years of experience in the field. He boldly predicted the fall of the Soviet Union in his Gorbachev’s Struggle for Economic Reform (1989). In How Russia Became a Market Economy (1995) he firmly stated that the only choice Russia had was market reform. Other recent books include How Latvia Came through the Financial Crisis (2011) and The Last Shall Be the First: The East European Financial Crisis (2010). Åslund joined the Peterson Institute for International Economics as senior fellow in 2006. He has worked as an economic adviser to the Russian government (1991–94), to the Ukrainian government, and to the president of the Kyrgyz Republic. He was the director of the Russian and Eurasian Program at the Carnegie Endowment for International Peace, and he codirected the Carnegie Moscow Center’s project on Post-Soviet Economies. He is chairman of the Advisory Council of the Center for Social and Economic Research (CASE), Warsaw. Note: The following paper has appeared in “Cambia Italia. Come fare le riforme e tornare a crescere” published from the publishing house S.I.P.I. SpA and reproduced here with the express authorization of the Editor.
Author’s note: This paper was originally written for Confindustria, March 2012. It draws on my two recent books Åslund (2010) and Åslund and Dombrovskis (2011). The statistics are drawn from the European Commission’s Eurostat Statistical Database, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/eurostat/home (accessed in October 2011); the International Monetary Fund’s World Economic Outlook (September 2011), www.imf.org (accessed in October 2011); or national Latvian statistics. I am grateful to Natalia Aivazova for excellent research assistance.
Copyright © 2012 by the Peterson Institute for International Economics. All rights reserved. No part of this working paper may be reproduced or utilized in any form or by any means, electronic or mechanical, including photocopying, recording, or by information storage or retrieval system, without permission from the Institute.
1750 Massachusetts Avenue, NW Washington, DC 20036-1903 Tel: (202) 328-9000 Fax: (202) 659-3225 www.piie.com
Impresum
S.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima Adresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 Split Adresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 Split Telefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441 e-mail: info@st-invest.hr Uprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, član Glavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hr Fond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hr Glavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hr Voditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr
Broj 63 / 2012.
Napomena
Ovu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prognoze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima informacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti predmetom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.
6
16. svibnja, 2012.