Tjedni newsletter Tjedni newsletter
2. siječnja, 2012. • ST invest tjedni newsletter • Broj 44 / 2012.
Nedopustivo je oporezovati dividendu, a ne oporezovati kamatu Hrvatski dioničari izgubili su u aktualnoj krizi 200 milijardi kuna kapitala, a za to vrijeme štediše su ubrale 50 milijardi kuna kamata, bez ikakva truda i rizika Mrvice s tuđih stolova Kad ne znaš ništa pametnije, uvedi porez na dividendu. Tako nam izgleda (doduše, još uvijek neslužbena) najava nove Vlade o poreznoj reformi. Ali, samo se lošim stručnjacima priviđa da će u državi odjednom poteći med i mlijeko ako će država privatnim investitorima u industriju još jače zavrnuti ruku iza leđa: oni pametniji znaju da je dividenda najmanje bitan dio priče o ulaganju osobne štednje u glavnice poduzeća. Upućeniji znaju da osim užitka zarade u investiranju postoje i strahoviti gubici, čak i
na supstanciji; znaju da se mrvice na kraju prehrambenog lanca ubiru uz šokantne tržišne rizike; znaju da prikupljanje poreza može stajati državu i naciju daleko više od koristi; znaju da poreznici, osim ubiranja na temelju dobiti od ulaganja, moraju priznati i kredit za ukupne gubitke. Do milijardi bez brige i truda No, kad se već i govori o porezu na dividendu, nevjerojatno je da se ne spominje i porez na kamatu na bankovnu štednju. I štednja u banci je “novac koji radi”, samo ne izravno nego posredstvom banke i bankovnih kredita. Ali, dok isplata dividende dolazi tek nakon što se svi u nekom poduzeću zasite, uključujući poreznike, i uz totalni rizik, glavnica kredita i kamata se isplaćuju prve, i to s jamstvom svih građana! Dok su hrvatski dioničari u zadnjoj krizi izgubili 200 milijardi kuna, hrvatski su štediše u zadnjih petšest godina ubrali od banaka 50 milijardi kuna kamate, bez imalo razmišljanja i bez ikakva rizika. Zar nije vrijeme da i oni daju svoj novčani doprinos društvu?
Zagrebačka burza od 26.12. do 30.12.2011.
INDEKS
ZADNJA VRIJEDNOST
TJEDNA PROMJENA %
CROBEX
1.740,21
+0,20
976,16
+0,64
CROBEX10
(*) Promjena zadnje vrijednosti u petak 30.12. u odnosu na zadnju vrijednost u petak 23.12.2011.)
Deset dionica s najvećim tjednim prometom TJEDNA PROMJENA %
TJEDNI PROMET MILIJUNA KN
DRUŠTVO
OZNAKA
ZADNJA CIJENA KN
1.
Ina
INA-R-A
3.800,00
-1,30
6,128
2.
Hrvatski telekom
HT-R-A
242,00
+0,83
4,600
3.
Adris grupa P
ADRS-P-A
218,99
+2,81
3,910
4.
Adris grupa R
ADRS-R-A
240,00
+2,13
1,100
5.
Zagrebačka banka
ZABA-R-A
40,58
-2,26
0,694
6.
Končar EI
KOEI-R-A
514,00
-2,10
0,671
7.
Luka Rijeka
LKRI-R-A
102,99
+2,98
0,667
8.
Podravka
PODR-R-A
231,00
-1,69
0,624
9.
AD Plastik
ADPL-R-A
101,49
+1,49
0,589
10.
Valamar Adria h.
KORF-R-A
71,00
+1,82
0,509
Broj 44 / 2012.
1
2. siječnja, 2012.
Tema tjedna
Tjedni newsletter
U recesiju ne ulazi samo Europa, nego cijeli svijet Podaci OECD-a pokazuju da će recesija ove godine zahvatiti zemlje koje predstavljaju najmanje 81,9 posto svjetskoga BDP-a, a neće joj izbjeći ni Sjedinjene Države Prognoza za 2012.: usporavanje rasta u cijelom svijetu Složeni navješćujući pokazatelji
(Dugoročni prosjek = 100) 2011
(%) Indeksi BDP-a na mjesečnoj razini
Promjena BDP-a u odnosu na isti mjesec 2010.
Lip.
Srp.
Kol.
Ruj.
List.
Lip.
OECD
101,8
101,3
100,8
100,4
100,1
-0,5
-0,5
-0,5
-0,4
-0,3
-1,9
usporavanje
Zona eura
101,8
100,9
100,0
99,2
98,5
-0,8
-0,9
-0,9
-0,8
-0,7
-5,1
usporavanje
Azija pet najv.
100,2
99,9
99,5
99,2
99,0
-0,3
-0,3
-0,3
-0,3
-0,3
-2,4
usporavanje
Sedam najv.
102,2
101,6
101,0
100,5
100,2
-0,5
-0,6
-0,6
-0,5
-0,3
-1,7
usporavanje
Kanada
100,6
100,2
99,8
99,7
99,7
-0,5
-0,4
-0,3
-0,2
0,0
-1,7
usporavanje
Francuska
101,3
100,4
99,6
98,8
98,1
-0,8
-0,8
-0,8
-0,8
-0,7
-4,9
usporavanje
Japan
102,6
102,3
101,9
101,6
101,3
-0,3
-0,3
-0,3
-0,3
-0,3
-0,1
usporavanje
Njemačka
103,3
102,0
100,7
99,4
98,3
-1,0
-1,2
-1,3
-1,3
-1,1
-6,6
usporavanje
Italija
100,1
99,0
98,0
97,1
96,6
-1,0
-1,1
-1,0
-0,9
-0,6
-7,0
usporavanje
UK
101,3
100,6
99,9
99,3
98,6
-0,5
-0,6
-0,7
-0,7
-0,6
-3,8
usporavanje
SAD
102,2
101,8
101,3
101,0
100,9
-0,4
-0,5
-0,4
-0,3
-0,1
0,2
usporavanje
97,7
96,5
95,4
94,7
94,2
-1,3
-1,3
-1,1
-0,8
-0,5
-7,9
usporavanje
Kina
100,5
100,4
100,3
100,3
100,2
-0,1
-0,1
-0,1
0,0
0,0
-0,9
usporavanje
Indija
96,7
95,7
94,8
93,9
93,1
-1,0
-1,0
-1,0
-0,9
-0,9
-8,7
usporavanje
Rusija
102,8
102,6
102,3
102,2
102,2
-0,3
-0,3
-0,2
-0,1
0,0
-0,7
usporavanje
Brazil
Recesija u cijelom svijetu Na početku 2012. svijet nezadrživo ulazi u recesiju. Prethodeći ili navješćujući ekonomski pokazatelji (eng. leading indicators) koje priprema OECD i koje smo prikazali u tablici pokazuju da pad bruto domaćeg proizvoda ne stiže samo u Europu zahvaćenu strahovitom dužničkom krizom, nego u svih 20 najvećih gospodarstava svijeta. Očekuje se da će ukupni svjetski BDP u 2011. godini (na bazi izjednačene kupovne moći) dosegnuti 78,58 bilijuna američkih dolara, a kako zemlje G20 čine 81,9 posto tog iznosa, to znači da u recesiju ulazi najmanje četiri petine svjetskoga BDP-a. Razlozi za usporavanje su, dakako, donekle različiti. Većina zemalja Latinske Amerike i Azije usporava rast i “hlaBroj 44 / 2012.
Srp.
Kol.
Ruj.
List.
Prognoza
god./ god.
di” svoja “pregrijana” gospodarstva da bi snizio vrlo visoke razine inflacije. Čini se da je inflacija dosegnula maksimum u Kini i Brazilu, ali u Indiji još nije. Investitori bi o tome morali voditi računa i pratiti podatke OECD-a koji se obnavljaju svaka tri mjeseca. Posljedice svjetskoga usporavanja neće moći izbjeći ni Sjedinjene Države, tim više što će se pad potražnje za njezinim proizvodima poklopiti sa smanjenjem proračunskog deficita od 198 milijardi dolara u ovoj u odnosu na prošlu godinu. Europske nevolje Recesiju u Europskoj Uniji navješćuje i pad monetarnog agregata M3, šireg pokazatelja količine novca u optjecaju, također jednog od najvažnijih indikatora nadolaze2
2. siječnja, 2012.
Tema tjedna
Tjedni newsletter
će recesije, na što je prošloga tjedna upozorio ugledni britanski komentator Ambrose EvansPritchard. Prema podacima Europske centralne banke, M3 se smanjuje još od kolovoza. Na godišnjoj razini, iznos kredita kućanstvima i poduzećima još uvijek je u porastu za jedan posto, ali iz mjeseca u mjesec on stagnira, a u zadnje vrijeme se počeo i smanjivati. Evans-Pritchard otkriva kako se i količina novca u optjecaju i iznosi kredita u Europskoj Uniji sada jednako brzo sažimaju kao potkraj 2008. godine nakon propasti američke banke Lehman Brothers. To je i glavni razlog zašto je novi predsjednik ECB-a Mario Draghi dvaput snizio osnovnu kamatu europske centralne banke i dao poslovnim bankama 489 milijardi eura kredita na rok od čak tri godine. Veća ponuda novca trebala bi oživjeti kreditiranje, a s njime i prodaju europskih proizvoda i usluga. Ali, da paniku nije lako suzbiti pokazuje i prošlotjedna prodaja talijanskih dugoročnih državnih zadužnica.
svojih 10-godišnjih obveznica. I premda je kamata pala s vrhunca od 7,56 posto na aukciji održanoj 29. studenoga, cijena talijanskog zaduživanja je još uvijek previsokih 6,98 posto na godinu. Investitori još uvijek traže premiju na rizik koju Italija ne može dugoročno servisirati. UkuSamo za pni talijanski državni dug je gotovo dva bilijuna plaćanje eura i ako bi kamata na primarnom tržištu ostala sedam posto na godinu, svaki od 25 milijuna kamate od zaposlenih Talijana morao bi samo za plaćanje sedam posto te kamate u prosjeku izdvajati 5.600 eura. I tako na državni dug svake godine! svaki zaposleni Stoga ne iznenađuje da je talijanski premijer Talijan mora Mario Monti, odmah nakon aukcije 10-godišnjih obveznica, zatražio od Europske Unije da prosječno znatno poveća eurski fond za pomoć zemljana godinu ma u dužničkoj krizi, premda nije precizirao izdvojiti 5600 za koliko. Italija ukupno u 2012. mora otplatieura! ti ili refinancirati 450 milijardi eura, a sljedeći mjesec Monti mora europskim partnerima predočiti pojedinosti prvoga paketa državnih mjera za poticanje rasta, nakon što je talijanski parlaJoš uvijek skupo zaduživanje ment usvojio rezanje troškova i povećanje poreza za 33 Italija je prošloga tjedna uspjela prodati 2,5 milijardi eura milijarde eura. Državne obveznice KUPON
DATUM DOSPIJEĆA
CIJENA / PRINOS
PROMJENA CIJENE / PRINOSA
VRIJEME
Njemačka 3 mjeseca
0,000
14/03/2012
100,04 / 0,23
-0,005 / 0,028
30. 12.
Njemačka 2 godine
0,250
13/12/2013
100,22 / 0,14
0,030 / -0,016
30. 12.
Njemačka 10 godina
2,000
04/01/2022
101,58 / 1,83
0,125 / -0,014
30. 12.
SAD 10 godina
2,000
15/11/2021
101-03+ / 1,88
0-06+ / -0,023
30. 12.
Australija 10 godina
5,750
15/05/2021
116,36 / 3,67
0,303 / -0,036
30. 12.
Brazil 10 godina
n. p.
n. p.
932,17 / 0,00
n. p. / n. p.
30. 12.
Japan 10 godina
1,100
20/12/2021
101,06 / 0,99
0,108 / -0,012
30. 12.
UK 10 godina
3,750
07/09/2021
115,56 / 1,98
-0,150 / 0,014
30. 12.
Cijene su u lokalnoj valuti, prinos u postocima do dospijeća ili na godišnjoj razini, promjena je u odnosu na zadnju cijenu prethodnog dana, vrijeme je kraj trgovanja u petak
Hrvatska udruga dioničara www.hrud.hr Broj 44 / 2012.
3
2. siječnja, 2012.
Svjetska tržišta dionica
Tjedni newsletter
Psi Dow Jonesa i siječanjski efekt
Pažnju privlače ‘zaostali’ Za one koji razmišljaju kojim će se strategijama rukovoditi prilikom odabira dionica u novoj godini, donosimo dvije zanimljive i samo naoko bizarne strategije koje je svojim čitateljima ponudio amrički analitičar Paul Quintaro: prva se zove “siječanjski efekt”, a druga “psi Dow Jonesa”. Preporuke se odnose na američko tržište kapitala, ali možda se mogu inteligentno primijeniti i na druga tržišta te na druge burzovne indekse. Obje su strategije vrlo jednostavne i logične, a imaju i svoje povijesno opravdanje. Prema popularnoj strategiji “psi Dow Jonesa”, odabere se deset dionica u indeksu koje su u prošloj godini imale najmanji rast cijene, ali koje imaju najveći dividendni prinos. Ideja je da će te dionice, budući da su u prošloj godini zaostale, ove godine dati bolji prinos kroz dividendu i rast cijene. Strategija je konzervativna i u proteklih nekoliko desetljeća pokazala se prilično pouzdanom. Loša je strana strategije što za nju “svi znaju” pa prevelika kupnja tih dionica može umanjiti njihov rast cijene.
Europski dionički indeksi Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu
ZAKLJUČNO STANJE
TJEDNA PROMJENA
TJEDNA PROMJENA %
FTSE 100
5.572,28
+59,58
+1,08
DAX (Njemačka)
5.898,35
+19,42
+0,33
CAC 40
3.159,81
+57,72
+1,86
15.850,49
+40,83
+0,26
1.001,39
+11,39
+1,15
TJEDNA PROMJENA
TJEDNA PROMJENA %
INDEKS (Engleska)
(Francuska)
FTSE (Italija) Eurofirst
Dionički indeksi SAD-a Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu
INDEKS S&P 500
ZAKLJUČNO STANJE 1.257,60
-7,73
-0,61
12.217,56
-76,44
-0,62
2.605,15
-13,49
-0,52
S&P 400
879,16
-5,75
-0,65
S&P 600
415,07
-4,59
-1,09
Dow Nasdaq
‘Bikovsko’ tržište u siječnju Kod “siječanjskog efekta” riječ je jednostavno o tome da se u prošlosti pokazalo da cijene dionica u siječnju rastu prosječno brže nego u ostalim mjesecima. Nema jednoznačnog objašnjenja za tu pojavu, no u SAD-u se smatra da je ona posljedica specifičnih poreznih propisa. Ovoga siječnja, dakako, valja imati na umu da situacija nije uobičajena te da bi europska dužnička kriza ili neki drugi nepredvidivi događaji mogli prouzročiti slom burzi. Tako Quintinaro podsjeća da su prošlog listopada, mjeseca u kojem se u povijesti dogodilo najviše burzovnih slomova, cijene američkih dionica stalno samo rasle.
Dionički indeksi Azije Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu
ZAKLJUČNO STANJE
TJEDNA PROMJENA
TJEDNA PROMJENA %
8.455,35
+60,19
+0,72
18.434,39
-194,78
-1,05
Shanghai
2.199,42
-81,11
-1,93
NSE 50 (Indija)
4.624,30
-89,70
-1,90
INDEKS Nikkei (Japan) Hang Seng (Hong Kong) (Kina)
Donosimo dvije zanimljive strategije odabira dionica, koje se mogu koristiti na početku svake nove kalendarske godine
Dionički indeksi Kanade i Južne Amerike Zaključne vrijednosti u prošlom tjednu
ZAKLJUČNO STANJE
TJEDNA PROMJENA
TSX Comp.
11.955,09
+28,42
+0,24
Bovespa
56.754,08
-593,79
-1,04
Bolsa (Meksiko)
37.077,52
+36,10
+0,10
IPSA 40 (Čile)
4.177,53
-19,47
-0,46
INDEKS (Kanada) (Brazil)
Broj 44 / 2012.
TJEDNA PROMJENA %
4
2. siječnja, 2012.
Commodities
Tjedni newsletter
Iranske prijetnje neće poskupjeti naftu Svjetske burzovne cijene energenata
Godina velikih valova
zaključne cijene prošlog tjedna
Cijena barela nafte Light sweet crude na NYMEX-u
ROK ISPORUKE
CIJENA
Nafta Light sweet crude (USD/barel)
siječanj ‘12.
99,06
Nafta Brent crude (USD/barel)
veljača ‘12.
107,27
-0,65
Ulje za loženje (USD/galon)
siječanj ‘12.
2,90
+0,00
Prirodni plin (USD/mm btu)
siječanj ‘12.
2,97
-4,50
RBOB benzin (USD/galon)
siječanj ‘12.
2,64
-2,22
UGOVOR
TJEDNA PROMJENA %
2011. $110 100
-0,80
90 80 70 Sij
Svjetske burzovne cijene metala CIJENA
Zlato (USD/unca)
prosinac ‘11.
1.564,10
-2,61
Srebro (USD/unca)
prosinac ‘11.
27,78
-4,27
Bakar (¢US/libra)
prosinac ‘11.
342,35
-0,68
TJEDNA PROMJENA %
Cijene su za Comex, izvor NYT
Svjetske burzovne cijene poljoprivrednih proizvoda zaključne cijene prošlog tjedna
UGOVOR
ROK ISPORUKE
CIJENA
Kukuruz (USD /bušel)
ožujak ‘11.
646,50
+4,23
Soja (¢US/bušel)
siječanj ‘12.
1.203,00
+3,26
Žito (¢US/bušel)
ožujak ‘11.
652,00
+4,91
Zob (¢US/bušel)
ožujak ‘11.
309,25
-0,64
Riža (USD/CWT)
siječanj ‘12.
14,50
+3,94
TJEDNA PROMJENA %
Fleksibilnost u primjeni Predsjednik Obama doista je zadnjega dana prošle godine potpisao zakon kojim je uveo sankcije iranskoj centralnoj banci preko koje se naplaćuje iranski izvoz nafte. Zakon je, međutim, američkom predsjedniku omogućio fleksibilnost u njegovoj provedbi, pa i suspenziju ako se pokaže da bi sankcije naštetile američkim ekonomskim interesima. Istovremeno SAD poduzima sve mjere da spriječi rast cijene nafte, tako da se ovoga trenutka ne čini vjerojatnim da bi nafta mogla značajnije poskupiti zbog iranske prijetnje.
Sve su cijene za Chicago Board of Trade, izvor NYT
Broj 44 / 2012.
Lis
Zveckanje uranijem Treba li svijet ove godine strahovati od iznenadnog i velikog skoka cijene sirove nafte? To se pitanje postavlja osobito nakon zaoštravanja iranske retorike oko Hormuškog tjesnaca, kroz koji svakoga dana iz Arapskog zaljeva izlazi oko 15,5 milijuna barela nafte ili jedna šestina globalne potrošnje. Prvoga dana nove godine Iran je objavio kako je “uspješno” proizveo svoj prvi štap s gorivom za nuklearni reaktor i uložio ga u jezgru eksperimentalne elektrane u Teheranu. Istoga dana iranska je ratna mornarica iskušala protuzračnu raketu ispaljenu s mora u Hormuškom prolazu, u sklopu pomorskih vježbi započetih desetak dana ranije. No svijet je najviše zabrinula prijetnja iranskog prvog potpredsjednika kako će blokirati Hormuški tjesnac i izvoz nafte ako Sjedinjene Države pojačaju ekonomske sankcije Iranu zbog njegova navodnog vojnog nuklearnog programa.
zaključne cijene prošlog tjedna
ROK ISPORUKE
Lip
Zadnjega dana prošle godine kada je predsjednik Obama potpisao nove sankcije Iranu, cijena nafte s isporukom u veljači pala je za 0,9 posto
Sve su cijene na New York Mercantile Exchange, izvor NYT
UGOVOR
Tra
5
2. siječnja, 2012.
Istraživanja / studije
Tjedni newsletter
Kakva nas godina čeka i što nam je činiti Prvoga dana 2012. poznati američki analitičari David Rhodes i Daniel Stelter priredili su četiri moguća scenarija za rasplet velike ekonomske krize u svijetu Poslovni planovi za 2012. Što će biti sljedeće? Kamo sada ići? Što očekivati i kako se pripremiti? - pitanja su na koja u svojoj kratkoj studiji* pokušavaju odgovoriti David Rhodes i Daniel Stelter. Na početku 2012. godine, naime, poslovni lideri moraju se pripremiti za tešku poslovnu godinu, a možda i za nekoliko teških godina zaredom. Prema Rohodesu i Stelteru, poslovni bi planovi trebali uzeti u obzir najmanje četiri moguća scenarija po kojima će se sljedećih godina razvijati makroekonomska situacija u svijetu, i njima prilagoditi svoje mikroekonomske planove. Prvi je scenarij uspješni izlazak iz krize. Prema njemu, vlade i političari počet će otklanjati globalne neravnoteže uz tek umjerenu inflaciju, restrukturirat će dugove tamo gdje je to potrebno, izbjeći će se recesija, a Zapad će ući u dugo razdoblje rasta i snižavanja zaduženosti. Zemlje u razvoju okrenut će svoje ekonomije više prema domaćoj potrošnji i pokrenuti umjereni rast.
zi kroz recesiju, a centralna banka pokušava podržati proces razduživanja agresivnom monetarnom politikom, to je veća opasnost od inflacije. Za sada se monetarno popuštanje odrazilo samo kroz poskupljenje sirovina, energenata i hrane (trgovačke robe), no ako se gospodarstva počnu oporavljati, a javnost počne gubiti povjerenje u novac, moguće je naglo izbijanje inflacije. A veći relativno umjerena inflacija od pet do deset posto imala bi krupne implikacije za poduzeća, upozoravaju Rhodes i Stelter. Pripreme za raspad eura Sljedeći mogući scenarij je raspad zone eura. Rizik od raspadanja eura je znatan i kompanijski lideri moraju mu posvetiti punu pozornost te poduzeti sve razumne korake potrebne da se njihova poduzeća pripreme za takvu mogućnost. Na ovom mjestu nemamo prostora za detaljnije prenošenje Rhodesovih i Stelterovih preporuka pa čitatelje upućujemo na originalnu studiju. No autori općenito imaju prilično pesimističan pogled na ekonomske izglede razvijenih ekonomija. Nešto su optimističniji prema gospodarstvima u razvoju, ali ne očekuju da će one spasiti svijet. Srećom, danas raspolažemo iskustvima iz 1930-ih godina i trebali bismo biti u stanju izbjeći najteže pogreške, tako da očekivano usporavanje ne bude tako katastrofalno, ali bi svejedno moglo podjednako dugo trajati.
“Japanski” scenarij Drugi je scenarij “japanski”: recesija s deflatornim pritiscima. Savladavanje krize ne uspijeva i u 2012. počinje recesija. To stvara pritisak na dužnike, dovodi do daljnjeg snižavanja potražnje i još većeg “stezanja remena”. Taj bi scenarij ponovio iskustvo Japana iz posljednja dva desetljeća, s tom “sitnom” razlikom da bi sada u recesiju upale ekonomije koje čine 41 posto svjetskoga BDP-a. Treći scenarij: velika inflacija. Što dulje ekonomija prola-
Impresum
S.T. Invest, društvo s ograničenom odgovornošću za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima Adresa sjedišta: Kneza Mislava 3, 21000 Split Adresa Uprave: Boktuljin put bb, 21000 Split Telefon: +385 (0) 21 456 440, telefax: +385 (0) 21 456 441 e-mail: info@st-invest.hr Uprava: Tomislav Tukić, predsjednik, i Marko Tukić, član Glavni fond menadžer: Tomislav Tukić, ttukic@st-invest.hr Fond menadžer: Siniša Gašparević, sinisa@st-invest.hr Glavni analitičar: Stjepan Laća, stipe@st-invest.hr Voditelj informatike: Marko Tukić, marko@st-invest.hr
Broj 44 / 2012.
*) www.johnmauldin.com/images/uploads/pdf/The_Years_Ahead_0112.pdf
Napomena
Ovu publikaciju izrađuje i za nju je odgovoran ST Invest, d.o.o. za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima iz Splita. Ovaj newsletter ili bilo koji njegov dio ne može se smatrati ponudom ili pozivom na kupnju bilo koje imovine ili prava. Informacije, analize, zaključci, prognoze i mišljenja koja se iznose zasnivaju se na javnim tržišnim, statističkim i drugim informacijama koje potječu iz izvora koji su uvijek navedeni, u čiju se pouzdanost i točnost ST Invest pouzdaje, ali za koje ne jamči. Utoliko su informacije, mišljenja, zaključci, prognoze i projekcije izneseni u ovoj publikaciji podložni promjenama koje ovise o izvorima informacija, kao i o promjenama koje nastupe od trenutka pisanja teksta do njegova čitanja. Vrijednosni papiri i ostale imovine koje se spominju u ovom newsletteru mogu biti predmetom ulaganja fondova kojima upravlja ST Invest. Sve te imovine i prava nose rizik na čiju procjenu stavovi izneseni u ovom newsletteru ne mogu utjecati. Prenošenje sadržaja ili dijela sadržaja Tjednog newslettera ST Investa je dopušteno uz navođenje izvora.
6
2. siječnja, 2012.