Trideset godina u svijetu knjiga, informacija i znanja u školskoj knjižnici Fond, oprema i namjena Knjižnica Osnovne škole Fran Franković nastala je 1987. godine, kada je osnovan početni knjižni fond s nešto više od 2 000 svezaka, dijelom prenesen iz OŠ Kozala, Područne škole Drenova. Knjižnica je smještena na katu, u središnjem dijelu zgrade, u prostoriji veličine 80 m2, gdje su knjižnica i čitaonica smještene zajedno. Može se smatrati novom knjižnicom uglavnom uređenom prema Standardu za rad školskih knjižnica kao bibliotečnoinformacijskih centara iz 1986.godine. Opremljena je standardnom opremom, a 2006. godine preuređena je u multimedijalni centar i opremljena računalima spojenim na internet te LCD projektorom, što je omogućilo individualno korištenje računala učenicima a učiteljima održavanje nastave uz primjenu suvremenih tehnologija.
Sl.1. Mjesec hrvatske knjige: Upali lampicu i čitaj!, 2015. Namijenjena je prvenstveno učenicima i učiteljima za potrebe redovite nastave, te potpora ostalim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima, mjesto okupljanja i provođenja slobodnog vremena. Njome se trenutno koristi oko 650 učenika, učitelja i drugih korisnika.
Sl.2. Vježbe pretraživanja, 2014.
Najstarija inventarna knjiga Područne škole Drenova je iz 1969. godine, a posljednja iz 2014. U knjižnici su vođeni abecedni, stručni i naslovni katalozi na listićima, a posudba se odvijala pomoću kartoteke. Od 2015. godine invetarizacija, katalogizacija i posudba odvijaju se u računalnom programu ZaKi, a korisnicima je dostupan online knjižnični katalog. Od 2007. godine knjižnica razne sadržaje objavljuje na internetu, na mrežnoj stranici Škole.
Sl.3. Spisateljica Sanja Pilić potpisuje knjige učenicima, 2006.
Broj knjiga i broj korisnika se stalno mijenjao, kao i čitalačke navike.
Sl.4. Broj nabavljenih knjiga po godinama
Sl.5. Broj posuđenih knjiga po učeniku po školskim godinama
Knjižnični fond podijeljen je na učenički i učiteljski. Knjižnica trenutno ima preko 7 000 svezaka knjiga, audio-vizualnu, multimedijsku i elektroničku građu, periodiku te udžbenike i priručnike. Knjižnični fond koristi se u redovnom nastavnom procesu i neposrednom radu s učenicima, te za stručno usavršavanje nastavnika.
Sl.6. Stvaralačka radionica izrade straničnika, 1998. Fond se tijekom godina obnavljao sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Grada Rijeke i Škole, te donacijama izdavača i pojedinaca, a posebno se ističu donacije Podmlatka Crvenog križa Škole, kojima je od 1997. do sada nabavljeno više kompleta lektirnih knjiga. Sadržaji i usluge Uz posudbu lektirnih i stručnih knjiga, udžbenika i priručnika, knjižnica pruža i razne druge sadržaje. U knjižnici učenici mogu: posuditi slikovnice i knjige za djecu i mlade, čitati znanstveno-popularnu literaturu, prelistavati i čitati zanimljive knjige, dječje i stručne časopise, koristiti referentnu zbirku, učiti, pisati zadaću ili samostalni rad, koristiti računalo i internet, gledati televiziju ili film, slušati priče i glazbu, družiti se u stvaralačkim radionicama, upoznati se s piscima za djecu i mlade, slušati predavanja, i drugo.
Sl.7. Stvaralačka radionica Stvaramo priču, 2004.
Analiza statističkih podataka o nabavi i posudbi te analiza rezultata anketa provedenih među učenicima pokazuju da, unatoč nekim u odnosu na Standard pozitivnim pokazateljima, učenički knjižnični fond ne zadovoljava u potpunosti potrebe i želje učenika. Međutim, unatoč svemu, učenički knjižnični fond nezaobilazan je dio cjelokupnog odgojno– obrazovnog procesa u školi. Suvremena djelatnost školske knjižnice usmjerena je na informacijsku pismenost i poticanje čitanja, pa se obavlja edukacija za korištenje izvorima znanja i potiče samostalnost u uporabi različitih izvora informacija, kako bi se učenici osposobili za cjeloživotno učenje.
Sl.8. Suradnja s Gradskom knjižnicom Rijeka, Ogrankom Drenova : Radionica Referentna zbirka, 2012. Aktivnosti Među mnogobrojnim aktivnostima školske knjižnice posebna pažnja poklanja se provođenju programa informacijske pismenosti i poticanju čitanja Stoga je naša školska knjižnica tijekom godina bila mjesto mnogobrojnih edukacijskih i stvaralačkih radionica, izložbi, predstava, projekata, predstavljanja knjiga i književnih susreta.
Sl.9. Pisac Mladen Kušec u razgovoru s učenicima, 2005. U knjižnici se provode brojne aktivnosti za poticanje čitanja: sudjelujemo u obilježavanju Mjeseca hrvatske knjige, Međunarodnog dana dječje knjige, Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica te drugim prigodnim događanjima.
Sl.10. Straničnici izrađeni u radionici u Mjesecu hrvatske knjige, 2014. Naši gosti bili su brojni pisci za djecu i mlade : Dubravko Jelačić-Bužimski, Zvonimir Milčec, Enes Kišević, Tito Bilopavlović, Zvonimir Balog, Maja Brajko-Livaković, Anto Gardaš, Miro Gavran, Mladen Kušec, Matko Marušić, Sanja Pilić, Božidar Prosenjak, Nada MihokovićKumrić, Melita Rundek, Jadranko Bitenc,i drugi. U knjižnici kontinuirano djeluje Grupa mladih knjižničara, u kojoj se njeguje praktični i kreativni rad. Između ostalog, više puta sudjelovali smo na državnom natječaju Moja prva knjiga, za što je mlada knjižničarka 2014. osvojila posebnu nagradu, te smo dobili i priznanja za poticanje i ohrabrivanje dječjeg likovnog i literarnog stvaralaštva.
Sl.11. Naslovnica slikovnice Vilinska potraga za blagom, 2009.
Sl.12. Naslovnica slikovnice Izgubljena u ĹĄumi, 2013.
Sl.13. Naslovnica slikovnice Cesta, 2014.
Sl.14. Učenici s knjižničarkom ispred svog likovnog rada Sretna obitelj, 2010.
Sl.15. Plakat mlade knji탑ni훾arke, 2010.
Sl.16. Likovni rad mlade knji탑ni훾arke inspiriran pjesmom Sanjam kako idem pored tebe, 2007.
Sl.17. Strip mlade knjižničarke Šuma Striborova, 2011.
Sl.18. Plakat Koko u Parizu, rad Grupe mladih knjižničara, 2013.
Sl.19. Mlade knjižničarke predaju svoj likovni rad Sanji Pilić, 2006.
Sl.20. Pisac Anto Gardaš nakon književnog susreta potpisuje knjige učenicima, 2003.
Zanimljivosti Najviše knjižnične građe, ukupno preko 10 000 jedinica, knjižnica je imala 2005. godine. Najviše korisnika učenika, 1100, bilo je školske godine 1990./1991., kada je posuđeno i najviše knjiga, 16 knjiga po učeniku. Najviše svezaka knjiga, 2027, nabavljeno je 1989. godine, dok je najmanje knjiga nabavljeno 2013., samo 23 sveska.
Sl.21. Radionica Svjetlost, 2015. Najznačajnije promjene u radu knjižnice bile su 2006. godine, kada je opremljena s 10 računala spojenih na internet, pisačima i LCD projektorom, čime je, uz već postojeću opremu, stvoren multimedijalni centar, te 2015. godine, od kada se cjelokupno poslovanje obavlja u računalnom knjižničnom programu ZaKi.
Sl.22. Roditelji i učenici na predstavljanju libra mićih čakavaca ČA?, 2011.
Sl.23. Spisateljica i novinarka Branka Primorac s učenicima, 2008.
Sl.24. Spisateljica Nada Mihoković-Kumrić čita učenicima, 2011.
Sl.25. Interaktivna predstava Dvorac Bontonko, 2013.
Sl.26. Stranica iz slikovnice Cesta, nagraÄ‘ene na natjeÄ?aju Moja prva knjiga, 2014.
Sl.27. Haiku radionica, 2013.
Sl.28. Književni susret s Matkom Marušićem, 2004.
Danas živimo u vremenu digitalnih tehnologija i mnogobrojnih novih izvora znanja, u kojem knjiga nije više jedini, ali je i dalje nezaobilazni izvor znanja i užitka u čitanju, a knjižnica nije samo mjesto posudbe knjiga već i mnogobrojnih drugih aktivnosti.
Knjižničarka dipl. knjiž. Slavica Mijatović, prof.