Rogač 2005. by Rogač Školski list

broj 4, godina IV, lipanj 2005.

ŠKOLSKA GODINA 2004./2005.

Dragi naši čitatelji, pred vama je četvrti broj školskog lista «Rogač». Strpljivo ste ga čekali godinu dana, rasli i odrastali zajedno s njim kroz ove četiri godine postojanja, svjesni svih poteškoća koje odrastanje nosi sa sobom. Naučeni da samo upornošću možemo savladati sve probleme, potrudili smo se i rezultat našeg truda je sada ispred vas. Čitajući o svim važnijim događajima tijekom ove školske godine, zasigurno će svatko za sebe pronaći nešto što mu se posebno sviđa. Molimo vas da ne budete prestrogi kritičari i srdačno vas pozdravljamo sa željom da sljedeći broj bude još bolji. Uredništvo

Uredništvo:

Jagoda Jeleć, Jelenka Medoš, Željana Škegro, Vojo Ribičić, Denis Jeleć, Kristina Raffanelli, Gabriela Bašković, Marina Vujčić, Tina Jović

Novinari:

Petra Pavičić, Marina Vujčić, Tina Jović, Marko Dobrinić, Matea Knezović, Kristina Raffanelli, Mirela Antunović, Antonio Milunović, Martina Munitić, Tina Guć

Glavna urednica: Jagoda Jeleć

Grafička obrada i priprema za tisak: Vojo Ribičić, Denis Jeleć

Foto:

Vojo, Jagoda, Denis, Marko

Tisak:

ŠKOLSKA KNJIGA d.d., Zagreb HR 10001 Zagreb, Masarykova 28

SADRŽAJ: Školska godina 04./05. Županijska natjecanja Najbolja zadaća Ekologija Geozanimljivosti Tintilinići Kućni ljubimci Bajkovita priča Putovanja, putovanja Dan škole Putevima vjere Umjetnički kutak U međuvremenu Sport

1. 11. 14. 15. 16. 17. 22. 23. 25. 28. 32. 33. 37. 42.

Posebno se zahvaljujemo Školskoj knjizi koja nam je omogućila besplatni tisak, ravnatelju škole prof. Nikoli Andačiću, svim učiteljima, učenicima i suradnicima koji su sudjelovali u našem stvaranju. 1

ŠKOLSKA GODINA 2004./2005. DAN KRUHA -Povodom Dana kruha 15. listopada osnovna škola Stjepana Ivičevića organizirala je proslavu. -Početkom jutarnje smjene u 8.00 sati učenici su donijeli svoje primjerke kruha na izložbeni stol. -Roditelji učenika nižih razreda također su bili pozvani. -U nazočnosti proslave prisutni su bili: ravnatelj Nikola Andačić, pedagogica te svi nastavnici i kuhari. -Pod vodstvom nastavnice iz likovnog Iris Skender odabrani učenici su bili zaduženi da naprave određene oblike tijesta. Učenici su bili vrlo vješti i dobri u tom zadatku da su svi radovi otišli na izložbeni stol. -Proslava e nastavila održavati i u drugoj smjeni početkom u 14.00 sati. -Učenici B smjene (poslijepodnevna smjena) su također uspješno donijeli svoje primjerke.

-Voditeljica i organizatorica likovne sekcije ujedno i nastavnica likovne kulture Iris Skender bila je zadovoljna našim radovima. -Naši školski kuhari imali su vodeću ulogu u svemu tome. Oni su pomagali učenicima nižih razreda da svladaju kuharske vještine. -Neizostavna je dobrotvorna pomoć da se djeci sa poteškoćom u razvoju priušti pomoć pri izrađivanju različitih oblika tijesta. -Završetkom poslijepodnevne smjene završila je proslava Dana kruha. -Pri završetku ravnatelj Nikola Andačić zahvalio je svim prisutnim.

Dan kruha Došao je i taj dan. Dan 15.listopada, Dan kruha, kada svi ljudi ispeku kruh. Ali to nije obični svakidašnji kruh koji kupujemo u obližnjim trgovinama. To je kruh u različitim oblicima i okusima. To je kruh u različitim oblicima i okusima. To je kruh koji je umiješan s puno ljubavi i radosti, kruh koji je simbol mira. Na taj dan i ja ću ispeći svoj prvi kruh. U poslijepodnevnim satima sam otišla do svoje ujne i zamolila sam je da mi da recept za pravljenje tijesta. Došavši kući i bacivši svoju školsku torbu na tlo, počela sam raditi tijesto prema njenim uputama. Mijesila sam tijesto tako vješto i tako brižno jer je moj prvi kruh morao biti savršen. Kad sam tijesto stavila u pećnicu došao je onaj najgori dio. Čekanje. Hodala sam gore, dolje, lijevo i desno svojom kuhinjom i nestrpljivo čekala da se oglasi zvono na pećnici. Nakon pola sata čekanja oglasilo se ono dugo očekivano zvono. Izvadila sam tijesto iz pećnice. Miris je obuhvatio cijelu prostoriju i sve je mirisalo na kruh. Na tepsiji je bilo svih mogućih oblika kruha a ja sam samo stajala i divila se svom prvom kruhu. Kristina Raffanelli, 7.e

ŠKOLSKA GODINA 2004./2005. BLAGDANSKI DANI ISPUNJAVAJU SRCA MIROM, RADOŠĆU I VESELJEM

Ah, Božić, najljepše doba godine. Ljubazni ljudi, okićene ulice, svečana blagdanska odjeća, hmmm, i sva ta divna božićna glazba. Ali, možda je ipak vrhunac svega toga božićno drvce. Ukrašeno divnim kuglicama, mnogo treperećih lampica, sa nanizanim kokicama ili brusnicama… Ali opet, vrhunac božićnog drvca je zvijezda. Božićna zvijezda. Unosi mir u obitelji, unosi sklad. Božić je vrijeme kad su svi ljubazni, kad se ljudi vole i poštuju. Božić je vrijeme pomaganja i darivanja. Moja mama pravi božićne keksiće, a sestra i ja kitimo božićno drvce

i pravimo jaslice. Navečer se cijela obitelj okuplja i sluša božićnu glazbu s četiri cd-a. Badnjak je. Svi smo polako otišli spavati. Pitao sam sestru: «Kate, hoće li drvce biti isto ovako lijepo sutra ujutro?» Sestra me ohrabrivala: «Šališ se? Na božićno jutro drvca izgledaju najljepše!» Smirio sam se i otišao spavati. Kad sam se probudio, shvatio sam da je sestra imala pravo. Doručkovao sam i izašao šetati. Po okićenom gradu je ljepše šetati nego po običnom. Dok sam tako razmišljao, pozdravio me dječak s kojim baš i nisam u dobrim odnosima! Zamislite što Božić može! Volim Božić više nego išta na svijetu. Umberto Kostanić, 4.c

MOJ BOŽIĆ Badnjak je. Tata je kupio jelku. Jako je vitka i elegantna. Ona u našem domu širi miris rođenja malog Isusa. U kutiji svijetli zlatna zvijezda, koja je jedan od simbola Božića. Pokraj nje svjetlucaju crvene burele. Ja imam čast staviti zvijezdu na vrh bora. Jaslice su najveći simbol Božića. Drago mi je kad vidim malog Isusa kako mi se iz njih smije. Pomažem mami praviti kolače. Najdraži su mi čupavci jer volim kokos. Mami i tati sam napravila Božićni dar. Jedva čekam da vidim njihova lica kad ga budu otvarali. Svanulo je i to jutro. Svi smo pojurili k boru. Mamu i tatu dočekali su okvir i čestitka, a mene je dočekao veliki zidni sat. Stric nam je donio malog bijelog kunića. To je proslava Božića u mojoj obitelji. Matilda Pivac, 4.c

ŠKOLSKA GODINA 2004./2005.

Mjesec borbe protiv ovisnosti Povodom su

mjeseca

likovne

borbe

radionice

protiv

ovisnosti

učiteljice

održane

Branke

Jurčević

učenika

koji

i nastavnice Iris M. Skendar , za sve učenike. Na radionicama

sudjelovalo

mnogo

izrađivali nakite od fimo masa, crtali bojamo za staklo i pritom se dobro zabavljali. Svi izrađeni radovi bit će (na izložbama ili ) na prodaji. Novac od prodaje ići će u dobrotvorne svrhe.

MATEJA KNEZOVIĆ

ŠKOLSKA GODINA 2004./2005.

MAŠKARE Kao i svake godine u naš grad dolazi vrijeme da se maskiramo i pokažemo sviju umjetnost i kreaciju. Ove godine, kao nekad do sad u našoj školi vjerujem, svi smo se dobro zabavili. Nastavnici i učenici su pokazali svije maske. Među njima najbolje se istakla nastavnica Tina Granić kao vještica i nastavnica Ida Vuletić kao Pipi. Svi su nastavnici bili dobri kao i učenici. Svakako bile su tu i gradske maškare koje su bile odlične. U gradu je bilo veselo, a i vrijeme nas nije razočaralo. Nadamo se da će tako biti i iduće godine.

Ivana Šitum 8.c

ŠKOLSKA GODINA 2004./2005.

ČA MOGU MAŠKARE ?! Veljača je ušetala među ulice, što znači da su maškare pokucale na naša vrata ali i razbuktale našu maštu. 5. 2 krenula sam u potragu za veselim maškarama koji su donekle uljepšale ove tmurne i hladne dane u Makarskoj. Okupljanje je bilo ispred Tommya, no bilo je iznimaka koje su zbunjeno čekale ispred naše škole misleći kako su malo uranili sa maškaranjem. Na mjesto događanja mnogih preobrazbi u mnogokakve osobe i ličnosti došla sam vrlo brzo. Već pri dolasku srela sam male vještice koje nadam se nisu zločeste. Među djecom su mi za oko zapeli mali slikari, tko zna možda, je među njima novi Picasso? Sigurno se pitate zašto ne pišem o maškaranju viših razreda? Zato jer je bio vrlo mali broj onih koji su se

zamaskirali i krenuli u povorku. Možda zbog nedostatka mašte, hladnoće ili nečeg trećeg, ne znam ali sljedeće godine dođite u što većem broju. Maškare su jedino vrijeme kada se možemo pretvarati da smo ono što bi mi voljeli biti. Zato pustite maštu da poradi na osmišljavanju novih ideja. Budite drukčiji i uljepšajte Veljaču i maškare, nabacite pokoji osmijeh na lice. Kada su male maškare došle na trg, čulo se bljeskanje fotoaparata i vidio se ponos roditelj koji su pridonijeli stvaranju kostima. Osmijeh, veselje i zabava izmamili su Makarane da izađu skupe poneku ideju za sljedeće maškare, neki da izađu i prošetaju se Makarskom špicom i pokažu nove krpice. Mnoštvo je tu ideja koje su se razbuktale našom glavom, ali ne brinite ako izbije požar u vašoj razbuktanoj mašti tu su naši mali vatrogasci. Marina Vujčić, 8.c

ČA MOGU MAŠKARE ?! Ča mogu maškare? Mogu sve! Mogu biti bilo tko ili bilo što. Mogu biti u bilo koje vrijeme, bilo gdje. Mogu biti hrabri vitezovi ili lepršave vile, konji, psi, ribe pa čak i izvanzemaljci. Mogu uveseljavati druge ljude, mogu ih plašiti, nasmijavati a neke loše maškare ih ostaviti ravnodušnim. Ali se ljudi iz pristojnosti moraju nasmijati, uplašiti… Mogu biti sasvim iskreni bez ikakvih posljedica.

Mogu krivotvoriti «velike» ljude (političare, predsjednike, ministre) mogu se šaliti na račun svih ostalih ljudi! Ča mogu maškare? Kao što je već rečeno – SVE! Umberto Kostanić 4.c

ŠKOLSKA GODINA 2004./2005. PRVA ŠKOLSKA PARLAONICA IMA LI LEKTIRA SMISLA?

a našoj parlaonici, koja je produkt problema koji se kriju u našim malim glavicama, mogli su sudjelovati samo učenici 8. razreda, što mislimo da je veliki nedostatak. Tema o kojoj su raspravljali bila je: Ima li lektira smisla? Pomalo nezanimljiva tema za nas tinejdžere jer nam je glava puna drugih gluposti, iako se ne može zanemariti činjenica da odmah zaboli glava kad se spomenu M. Krleža i A. Šenoa. Međutim, pohvalno je spomenuti da se napokon progovorilo o pitanju zastarjelosti nekih knjiga jer neke knjige je vrlo teško razumjeti, spominju se riječi koje su koristili naši djedovi i bake. Da sad previše ne duljimo i da ne zvučimo kao da pišemo o nekakvom političkom događaju, prenijet ćemo vam “najsočnije tračeve”. Svoje mišljenje su iznosile negacijska i afirmacijska grupa, primijetili smo da što je više vrijeme odmicalo parlaonica je sve manje ličila na razgovor a više na otkrivanje «prljavog rublja». Dokaz popularnosti ove parlaonice su popunjene stepenice naše škole! Ipak, organizaciji zamjeramo sljedeće: Zašto su u parlaonici sudjelovali samo učenici smjene B a za goste su postavljeni učenici smjene A? Naša parlaonica je bila podosta informativna za nastavnike koji su

prisustvovali, moglo se tako

saznati tko

je prepisivao lektire, tko nikad ne čita lektiru i da i najbolji učenici mogu dobiti «keca» itd. Što je vrijeme više odmicalo razgovor se sve više zaoštravao, najistaknutije govornice su bile Maja Raffanelli i Anja Opačak pa vam je to pomalo sličilo na okršaj predsjedničkih kandidata. Što se skečeva tiče više nas je oduševio skeč negacijske grupe jer je bio zanimljiviji i smješniji. Napetost je rasla jer se bližilo vrijeme odluke tko će pobijediti. Ubrzo, sudci su odlučili 3 glasa za afirmacijsku grupu. Bijes i tuga je vladala negacijskom grupom. Ipak, shvatili smo jedno i to trebamo

poručiti gospodi iz ministarstva jer ipak oni sastavljaju program, a ne nastavnici: Nijedna knjiga nije glupa i dosadna, ako je poučna i zanimljiva! Parlaonica je završila i mi se nadamo da će biti još ovakvih parlaonica ali sa učenicima svih razreda jer nas sve muče slični problemi. Krenuli smo u potragu za poznatim «facama» i našli smo našeg ravnatelja. Upitali smo ga za koga je on navijao? Naravno, kao i sve osobe na visokim dužnostima, on nam je odgovorio «politički neutralno», ali pohvalno je spomenuti da se naš ravnatelj zauzima za modernizaciju naše knjižnice. Čini se da u našoj školi sve ide uzlaznom putanjom. Da ne izgleda kako su svi na strani afirmacijske grupe - našli smo osobu koja je podržavala negacijsku - a tko drugi nego naša pedagoginja 7

ŠKOLSKA GODINA 2004./2005.

Jelenka Medoš. U našoj novinarskoj misiji sreli smo i gosta afirmacijske grupe, školsku logopedinju Mateu Jurčević. Upitali smo je je li očekivala pobjedu? Matea nam je odgovorila kako je bez lažne skromnosti očekivala pobjedu, jer je njezina grupa od početka imala bolje argumente. Oni koji su bili na parlaonici neka odluče, također odlučite jesmo li dobro odradili našu novinarsku misiju, a ako nismo oprostite nam jer smo mi ipak amateri! By the way - kako biste znali o kojim smo osobama ovoliko puno blebetali, potrudili smo se i saznali imena sudionika negacijske i afirmacijske grupe . AFIRMACIJSKA: Ivan i Ivana Roglić, Maja Raffaneli, Marina Radić, Marijana Jurčević, Andrea Škorlić i Ivan Brkulj. Gosti: Matea Jurčević i Biljana Selak NEGACIJSKA: Anja Opačak, Maja Šakić, Ivan Cimera, Sandro Kraljević, Tomo Selak, Iva Radić, Petar Barbir. Gosti: Ivana Duka i Branka Jurčević Marina, Gabriel i Gab i

ŠKOLSKA GODINA 2004./2005. DRUGA ŠKOLSKA PARLAONICA TKO JE ODGOVORAN ZA OVISNOST: Ja ili oni? Dočekali smo i drugu parlaonicu! S ponosom objavljujemo da imamo dva školska benda: Djeca ulice i Električna stolica, koji su nas odličnom glazbom uveli u drugu parlaonicu. Tema ove parlaonice je bila: Tko je krivac za ovisnost društvo ili pojedinac? Gosti su bili vrlo zanimljivi, no najviše pitanja bilo je upućeno psihologu Ivi Duževiću. Sudjelovali su učenici A i B smjene što je bitan napredak u odnosu na prvu parlaonicu. Ovo je vrlo važna tema jer je poznato da se

ZANIMLJIVI I BEZ OPIJATA! Prošvrljali smo po školskim hodnicima i pronašli psihologa Ivu Duževića te napravili mali intervju. Rogač: Kako prijatelja koji je ovisnik nagovoriti na liječenje? Ivo Dužević: Ovisnosti su jako teške bolesti koje se ne mogu izliječiti putem psihoterapije već prvo treba ići u bolnicu na liječenje pa onda na psihoterapiju. Prijatelj ovisniku treba pružiti prijateljsku ruku i potporu kad on sam pokuša potražiti pomoć liječnika. Rogač: Koliko pomažu udruge poput Lanterne ovisnicima i tinejdžerima koji prolaze kroz teška razdoblja?

Ivo Dužević: Svaka udruga koja nudi bilo kakvu aktivnost, fotografija ili literarne sekcije mogu puno pomoći mladom čovjeku sve više mladih opija za razuzdanih subotnjih da pronađe sebe. večeri, ali alkoholizam nije jedina ovisnosti, tu su još droga i duhan. Za ovu parlaonicu provedena je i anketa u kojoj je veliki broj naših osnovnoškolaca izjavio kako je probao piće ili neko drugo opojno i štetno sredstvo. Ova parlaonica bila je jako zanimljiva i poučna te zato i ovom prilikom poručujemo mladim osnovnoškolcima sljedeće: BAVITE SE SPORTOM ILI BILO KOJIM DRUGIM AKTIVNOSTIMA, IZLASCI MOGU BITI 9

ŠKOLSKA GODINA 2004./2005. Rogač: Što mislite o rezultatima ankete provedene u školi? Ivo Dužević: To je poražavajuće za nas odrasle jer mi nismo uspjeli uspostaviti kontakt sa mladima. Adolescencija je vrlo teško razdoblje jer mladi dižu pobunu protiv starijih, ali problem nastaje kad odrasli to shvate kao napad na sebe. Rogač: Postoje li udruge koje imaju program koji pomaže i djeci i roditeljima u poboljšavanju odnosa?

Ivo Dužević: Lanterna ima program koji poboljšava odnose između roditelja i djece jer danas roditelji mnogo vremena provode na poslu i nemaju vremena za razgovore sa djecom. Nadamo se da ste zadovoljni našim izvještajima s parlaonica. Ukoliko smo bili loši, oprostite nam, jer mi smo ipak amateri. Marina Vujčić i Gabrijela Bašković, 8.c

ŠKOLSKA GODINA 2004./2005.

ŽUPANIJSKANATJECANJA ŠK. GOD. 2004/05

HRVATSKI JEZIK (mentor: Ksenija Katavić) – SPLIT Sudionici:DorisPivac8.a;DinoČepo8.b; MarijaIvanda8.a;MateaJurković8.b;Nina Turić 8.b LIDRANO: (mentor: Ivo Selak) Sudionici: Matko Klinac 7.c ŠKOLSKI LIST ‘ROGAČ’ ENGLESKI JEZIK (mentor: Smiljana Bošnjak) – SPLIT Sudionici:NikolaČović8.a;IvanaDuka8.b NJEMAČKIJEZIK(mentor:AnitaČović) – SPLIT Sudionici:IvanaRoglić8.e;MarinaRadić 8.e; Marijana Jurčević 8.e MATEMATIKA(mentori:BrankaJurčević, Zorka Kostanić, Ivica Lužija, Branko Bošnjak) – SPLIT Sudionici:DinoPejković4.e;TinaPerviz5.b; MarijaPavlinović6.b;MilaKatavić7.b; Iva Radić 8.d INFORMATIKA(mentor:MaricaGržić) – SPLIT Sudionici:BepoKrivić6.d;IvanPejnović6.d; BIOLOGIJA(mentor:IdaVuletić)-SPLIT Sudionici:PetraProdan7.d;AnteLendić7.a; Tea Čolić 7.a; Gabrijela Bašković 8.c; MarinaVujčić8.c;TinaJović8.c;IvaRadić 8.d

KEMIJA (mentor: Dragica Gulin) – SPLIT Sudionici:MarinaJurčević8.e;MajaRaffanelli8.e; Gabrijela Bašković 8.c; DorisBarbir7.d;PaulaBarbir7.d;MarinelaAkmadžić 7.d; Meri Lendić 7.d; Stela Ivanišević 7.d EKOLOGIJA: (mentor: Ante Mravičić) – Solin Sudionici:JosipBorić5.d;AnteRudež6.d;Danijela Lončar 7.c; Ivana Roglić 8.e VJERONAUK (mentor: Helena Lekić) – SPLIT Sudonici:AnaMatijašević6.a;MateaSelak6.a; Antonela Ožić-Bašić 6.a; Nikolina Arlović 6.a LIKOVNAKULTURA(mentor:IrisSkender–Matviko) Sudionici:VladislavBokšić8.a;FedorJelčić8.a;Ante Mucić8.a;NikolaŠkrabić8.a;MajaGrubišić8.d; MateaRadalj8.d;MarePrimorac8.d;AndreaSrzić 8.d; MarkoDobrinić7.e;ZdenkoMihaljević7.e;FilipJakir 7.e; Marin Klarić 7.e; JosipaSelak5.d;IvanaSkender5.d;SarahKatić5.d TZK (mentor: Josko Raffanelli) – VRGORAC RUKOMET (Ž) NOGOMET (M)

ŠKOLSKA GODINA 2004./2005. POHVALNICE ZA OSTVARENE REZULTATE OD 1. DO 5. MJESTA NA NATJECANJIMA 2004/05: 1. NIKOLI ČOVIĆU za osvojeno 4. mjesto na Županijskom natjecanju iz engleskog jezika 2. IVANI ROGLIĆ za osvojeno 2. mjesto na Županijskom natjecanju iz njemačkog jezika 3. MARINI RADIĆ za osvojeno 3. mjesto na Županijskom natjecanju iz njemačkog jezika 4. MARIJANI JURČEVIĆ za osvojeno 4. mjesto na Županijskom natjecanju iz njemačkog jezika 5. IVANU PEJNOVIĆU za osvojeno 1. mjesto na Županijskom natjecanju iz informatike 6. BEPU KRIVIĆU za osvojeno 2. mjesto na Županijskom natjecanju iz informatike 7. GABRIJELI BAŠKOVIĆ za osvojeno 1. mjesto na Županijskom natjecanju iz biologije 8. IVANI SKENDER za sudjelovanje na Državnom natjecanju iz likovne kulture 9. MARKU KUTLIĆU za osvojeno 1. i 3. mjesto u Županijskoj atletskoj ligi

ZAHVALNICE ZA SUDJELOVANJE NA ŽUPANIJSKIM NATJECANJIMA 2004/05 HRVATSKI JEZIK Učenici: 1. Doris Pivac za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika 2. Dinu Čepi za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika 3. Mariji Ivanda za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika 4. Matei Jurković za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika 5. Nini Turić za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz hrvatskog jezika Učenik: 1. Matku Klinac za sudjelovanje na LIDRANU

ENGLESKI JEZIK Učenik: 1. Ivani Duka za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz engleskog jezika MATEMATIKA Učenici: 1. Dinu Pejkoviću za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz matematike 2. Tini Perviz za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz matematike 3. Mariji Pavlinović za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz matematike 4. Mili Katavić za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz matematike 5. Ivi Radić za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz matematike

ŠKOLSKA GODINA 2004./2005.

BIOLOGIJA Učenici: 1. Petri Prodan za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz biologije 2. Anti Lendiću za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz biologije 3. Tei Čolić za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz biologije 4. Marini Vujčić za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz biologije 5. Tini Jović za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz biologije 6. Ivi Radić za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz biologije KEMIJA Učenici: 1. Marini Jurčević za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz kemije 2. Maji Raffanelli za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz kemije 3. Gabrijeli Bašković za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz kemije 4. Doris Barbir za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz kemije 5. Pauli Barbir za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz kemije 6. Marineli Akmadžić za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz kemije 7. Meri Lendić za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz kemije 8. Steli Ivanišević za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz kemije EKOLOGIJA Učenici: 1. Josipu Boriću za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz ekologije 2. Anti Rudežu za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz ekologije 3. Danijeli Lončar za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz ekologije 4. Ivani Roglić za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz ekologije VJERONAUK Učenici: 1. Ani Matijašević za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz vjeronauka 2. Mateji Selak za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz vjeronauka 3. Antoneli Ožić – Bašić za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz vjeronauka 4. Nikolini Arlović za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz vjeronauka LIKOVNA KULTURA Učenici: 1. Vladislavu Bokšiću za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz likovne kulture 2. Fedoru Jelčiću za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz likovne kulture 3. Anti Muciću za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz likovne kulture 4. Nikoli Škrabiću za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz likovne kulture 5. Maji Grubišić za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz likovne kulture 6. Mateji Radalj za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz likovne kulture 7. Mari Primorac za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz likovne kulture 8. Andrei Srzić za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz likovne kulture 9. Josipi Selak za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz likovne kulture 10. Sarah Katić za sudjelovanje na Županijskom natjecanju iz likovne kulture TZK 1. 2. 3. 4.

Ženskoj rukometnoj ekipi za osvojeno II. mjesto na zonskom natjecanju Muškoj nogometnoj ekipi za sudjelovanje na međuopćinskom natjecanju Muškoj košarkaškoj ekipi za sudjelovanje na međuopćinskom natjecanju Atletskoj ekipi za sudjelovanje na natjecanjima

ŠKOLSKA GODINA 2004./2005. Najbolja zadaća na svijetu (Božidar Prosenjak u našoj školi) Tijekom ove školske godine dogodilo se mnogo zanimljivosti u našoj školi. Ugostili smo književnika Božidara Prosenjaka, autora mnogih djela za djecu i znamenitog «Divljeg konja». Intervjuirali smo ga uoči izdavanja njegove nove knjige. Podijelio je s nama priče iz svog života, no nas je najviše zanimao sam početak njegova stvaranja. Rekao nam je da je sve počelo još u školskoj klupi.

- Imao sam veoma teško djetinjstvo, i kao neki od vas, ni ja nisam volio školu. Za mene je sam put do škole bio put po ognju pa možete zamisliti kako mi je bilo u školi – rekao je kroz šalu. Bio sam lijeno dijete i nisam baš mario za školu. Moja najveća školska muka bilo je pisanje zadaća. Uopće me nije zanimalo što pišem, no onda, nakon mnogih loših ocjena, odlučio sam uzeti stvar u svoje ruke. Odlučio sam napisati i najbolju zadaću na svijetu. Pri put u dotadašnjem životu sam stvarno bio zainteresiran za zadaću i samu školu. Svaki sam dan pisao po 7-8 stranica zadaće punih mjesec dana, samo da se dokažem pred razredom i učiteljem. Ironično je to što me nikad nisu prozvali, na što sam ja, naravno, reagirao i to na ne baš pravilan način. Pun ljutnje, za osvetu sam počeo pisati stvari o kojima nisi smio ni razmišljati, a kamoli iznositi ih u javnost. Tako sam jednog dana, prije nego što je učitelj došao stao nasred razreda i počeo glasno čitati svoju zadaću. Svima je bilo zanimljivo i smiješno, no onda je ušao učitelj a da ja to, zanesen čitanjem, nisam primijetio. Svi su se primirili a ja sam i dalje čitao svoje «grozote». Nakon što sam napokon postao svjestan učiteljeve prisutnosti, stao sam. Očekivao sam «topa» većeg od samog dnevnika, no na moje ogromno čuđenje umjesto crne jedinice u dnevniku je zasjala petica. Bio sam više nego iznenađen jer sam to najmanje očekivao. Od tada pa sve do danas se sve više i više trudim iako priznajem da još nisam postigao ono što sam želio tj. napisati najbolju zadaću na svijetu. Mirela Antunović, 8.c

EKOLOGIJA

PARK PRIRODE VELEBIT

Hrvatska je područje iznimne ljepote, prelijepih krajolika, čistih rijeka i naravno nama najdražeg Jadranskog mora koje odiše opojnom ljepotom. Hrvatska posjeduje 10 Parkova prirode, a jedan od najljepših i zanimljivijih je PP Velebit koji također obuhvaća i NP Sjeverni Velebit i NP Paklenica. Da vam u vaše male i lijepe glavice usadimo još koje zrno znanja, potrudili smo se i saznali koju zanimljivu sitnicu o Velebitu. Velebit je krško područje bogato reljefno-krajobraznim raznolikostima i endemima hrvatske flore i faune npr. velebitska degenija, hrvatsko zvonce, hrvatska sibireja, dugonogi šišmiši, tetrijeb gluhan… Zbog svoje neobične i iznimne ljepote te bogatstva flore i faune, od 1978. godine Velebit je pod okriljem UNESCO-a. U prethodnom dijelu teksta spomenuli smo vam NP Paklenica, ako ste ljubitelj prirode, planinar ili jednostavno uživate u putovanjima, onda je Paklenica pravo mjesto za vas. Paklenica ima oko 90 speleoloških objekata, bogatu floru s oko 800 endemičnih vrsta i bogatu ornitofaunu, koji su pravi raj za čovjeka. Možda vas cvrkut ptica, miris cvijeća i ljepota ovog dijela Hrvatske začara i jednostavno zaboravite na školske muke i sve probleme koji vas muče.

VELEBITSKA DEGENIJA Sigurno jedna od naših najpoznatijih endemičnih i reliktnih biljaka je velebitska degenija. Ime je dobila po mađarskom botaničaru Arpadu Degenu koji ju je i otkrio. To je mala niska trajnica s dubokim korijenjem. Listići su prekriveni srebrnastim dlačicama pa se jedva primjećuje u sivilu kamena. Cvjetovi su izrazito žute boje. Raste na Velebitu i zakonski je zaštićena.

HRVATSKA SIBIREJA Hrvatska sibireja također raste na Velebitu, to je nizak listopadni razgranjen grm, gustih grana, jakog korijenja koji prodire duboko u pukotine stijena. Cvjetovi su skupljeni u uspravne cvatove i često se uzgaja kao ukrasna biljka. Hrvatska sibireja se ubraja u endemične i reliktne vrste.

INFO IZ SVIJETA

Marina i Gabrijela, 8.c

Snježni leopard je vrlo ugrožena vrsta čiji se broj jedinki broji tek stotinama, a godišnje ih strada preko 100, kako čovjekovim utjecajem, tako i prirodnim procesom, no samo na čovjeku je odluka želi li spasiti ovu vrstu od izumiranja.

Lamantin ili još poznatiji pod nazivom morska krava je također vrlo ugrožena vrsta čiji se broj jedinki kreće tek od nekoliko stotina. Dugotrajni izlov ovih životinja koje su sada zaštićene je učinio nepopravljivu štetu.

(GEO)ZANIMLJIVOSTI Špilja Vranjača Špilja Vranjača smještena je u podnožju središnjega dijela Mosora, s njegove sjeverne strane. Pristup je moguć iz Splita asfal-tnom cestom preko Dugopolja do sela Kotlenica u zaselak Punde (25 km), te još 300 m makadamskim putem do ulaza u špilju. Ulazni dio, tzv. atrij, poznat je mještanima od davnina, dok je drugi dio otkrio vlasnik zemljišta na kojemu se nalazi špilja, Stipe Punda, prošavši kroz uski prolaz za ranjenim golubom.

Kopački rit Zbog svoje očuvanosti kao rijetkog ritskog ekosustava, velike biološke raznolikosti i izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti, Kopački rit je 1967. godine zaštićen statusom Upravljanog prirodnog rezervata na površini od 17.730 hektara. Uže područje rezervata od 7.220 hektara 1976. godine je dobilo status Specijalnog zoološkog rezervata, a šire područje od 10.510 hektara status Parka prirode.

Nacionalni park «Krka» Nacionalni park «Krka» proglašen je 1985. god. i sedmi je Nacionalni park Hrvatske. Smješten je u cijelosti na području Šibensko-kninske županije, a obuhvaća površinu od 109 km2 uz tok Krke: dva kilometra nizvodno od Knina do Skradina i donji tok Čikole. S potopljenim dijelom ušća duga je oko 72,5 km i po dužini je 22 rijeka u Hrvatskoj. Rijeka Krka izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina podno 22 m visokog, zimi bučnog a ljeti bezvodnog Topoljskog slapa, Velikog buka ili Krčića slapa. Dužina slatkovodnog vodotoka je 49, a bocatog 23,5 km. Značajni pritoci rijeke su Krčić, Kosovčica, Orašnica, Butišnica i Čikola s Vrbom. Sa svojih sedam sedrenih slapova i ukupnim padom od 242 m Krka je prirodni i krški fenomen.

Brijuni Otok Biševo Modra Špilja Nalazi se na jugoistočnoj strani otočića Biševo, udaljenog 3.5 Nm jugozapadno od Komiže, ribarskog grada na zapadnoj strani otoka Visa. Poznata je po karakterističnoj modroj svijetlosti koja ju obasjava svakodnevno za lijepog vremena od 10.30 do 11.30 sati. Ulazak je moguć samo plovilom kraćim od 5 m i ne višim od 1 m.

Nacionalni parkom proglašeni su 1983. godine. Površina parka iznosi 34 km2, od kojih manji dio otpada na otočna, a veći na morska staništa. Otočje čini 14 otoka i otočića. Najveći su Veliki Brijuni ,površine 7 km2 i Mali Brijun, površine 1,7 km2. Cijeli arhipelag, dug 7 km, od kopna je odijeljen Fažanskim kanalom dubokim tek 12 m. Brijuni su sve

TINTILINIĆI

Sveti Nikola u začaranoj šumi Svake godine u isto vrijeme sv.Nikola dijelio je djeci darove. Dan prije slavlja sv.Nikola pripremao se za dalek put. Odijelo je pakirao i četkao, čizme zasjajio, vreću novu kupio. Darove mu je bilo teško izabrati, bilo ih je puno. Mučio se i mučio dok nije našao one prave. Prije zore trebao se uputiti na snježan i težak put. Napokon je stigao i počeo ostavljati darove na prozore. Odjednom je propao kroz zemlju i dospio u začaranu šumu. U njoj je bilo puno vrijednih patuljaka. Kad su ugledali nepoznatog čovjeka svi su se razbježali jer je sv.Nikola bio jako velik. U začaranoj šumi živjela je jedna vila. Zvala se Zlatica. Pomogla je sv.Nikoli da se izbavi odatle. Dosjetila se da pozove patuljka kopača i da on iskopa rupu kuda bi se sv.Nikola vratio na svijet. Patuljak je iskopao rupu, sv.Nikola se pozdravio sa Zlaticom i otišao. Dijelio je poklone djeci koja su ga već nestrpljivo čekala i čekala. Tada je počelo veliko, veliko slavlje i veselje. Sv.Nikola se vratio u svoj topli dom. Anamarija Raić, 4.c

MOJ BRACO Tko ujutro poljupce dijeli? Tko se meni uvijek veseli? To je moje malo mače, Koje kad odem odmah plače. Kada pišem domaći rad, Eto ti ga odmah sad. On knjige i teke sa mnom dijeli, Jer šarati po njima žarko želi. Olovke i boje u pernicu sprema, Takvog nestaška nigdje nema. Mama kaže ništa zato, ipak je On naše malo zlato. Branimir Šimić, 3.b

STAN MOJE BAKE Danas je petak. Baka i djed dolaze po nas i vode nas na selo. Od Makarske do Dubrave vozimo se 40 minuta. To prođe brzo jer je putem zanimljivo zbog toga što putem sretnemo po koju domaću životinju. Stigli smo u naše dvorište i od sreće osmijeh nam ne silazi s lica. Dvorište sam već opisala, a sada ću vam opisati kuću. S desne strane je ljetna kuhinja. U njoj baka kuha užinu i tu jedu kada dođu iz polja. Pokraj nje se nalazi konoba. U njoj su bačve pune vina, a u jednoj se nalazi rakija. Sa lijeve strane je djedova garaža. U njoj ima puno alata, a na podu je iskopan kanal za popravak auta. Kraj garaže nalazi se velika ostava gdje baka sprema krumpire, suho meso koje je okačeno o grede a i pršute. Ima tu svakojakih tegli punih kiselog povrća i jaja koje je baka skupila u kokošinjcu. Tu je i prolaz koji vodi iza kuće a tamo je ognjište. Na ognjištu baka peče kruh ispod peke a i krumpire i meso. Kako to bude ukusno - za prste polizat! Sad je došao red i na gornji kat gdje baka i djed dolaze uglavnom na večer kada obave svu rađu. Na katu se nalaze dvije sobe, kupaonica, kuhinja i dnevni boravak. Sobe su kao i sve druge sobe, ali dnevni boravak je za mene najinteresantniji. Na jednom njegovom zidu se nalaze djedovi trofeji. Tu se nalaze ptice, glava jelena i divlja svinja. Na staroj komodi se nalaze suhe tikve i prtve. Uvijek je toplo jer se baka i djed griju na drva ali ima nešto drugo što mene i sestru grije, a to je njihova ljubav. Antonia Vuković, 4.a

Jutro u mojoj ulici

TINTILINIĆI

Čim se budim čujem svirku vjetra i ptica u skladu. Otvaram prozor. Sunce mi se osmjehuje u skladu. Govori mi da će danas biti veseo dan, osmjehnut njegovim sjenama. Preko svog balkona vidim more uznemireno. Gledam dupine iza sv. Petra. Mislim da skakuću samo za mene. Čujem poneki skok, tapkanje malih vrabaca. Slavuji pjevaju moju omiljenu pjesmu, najljepšu u mom mirisnom cvjetnom kraju. Cvijeće miriše svim srcem svojim u žuboru sa potokom plavim. On jako, jače, najjače žubori. Zrak miriše na mamin i moj doručak, na povrće iz našeg velikog vrta. Jako volim svoj kraj, cvrkut ptica i žubor plavog potoka. Jako volim svoj kraj i poštujem ga. Nikola Šuta, 4.c

BAJKA O TRAGANJU ZA SREĆOM U davna vremena postojao je jedan gradić. Usred gradića stajao je jedan veliki dvorac. U dvorcu je živjela princeza Anabela sa svojim roditeljima, kraljem i kraljicom ovoga grada. Anabela je imala malenu bijelu macu Sarafinu. Sarafina je bila dosta draga maca. Voljela se gledati u ogledalo i sjediti u svojoj svilenoj, crvenoj stolici. Anabela nije bila sretna u svom gradu jer su je svi tjerali da nađe muža i da se uda. Zbog takvih priča odlučila je pobjeći od kuće. Navečer, kad su svi spavali, Anabela je uzela svoje i Sarafinine stvari i krenula na put da pronađe svoju sreću. Polako je koračala kroz mračne ulice na kojima nije bilo nikoga. Nekoliko dana putovala je sa Sarafinom raznim gradovima i jednoga dana došle su do tajnovite šume. U toj šumi uvijek je bilo proljeće. Svijetlo plavi potoci veselo su žuborili, a ptičice su radosno pjevale. Iznenada su ugledali nježnu vilu u prelijepoj haljini. Čim je srela Anabelu, predstavila joj se i odvezla

je u svoj dom. Njezin dom je bio na kraju čarobne šume. Vila je kazala Anabeli da zaželi neku želju jer joj dobra vila može sve ispuniti. Anabela je zaželjela da se u njenom dvorcu svi lijepo ponašaju prema njoj i da je ne tjeraju na udaju. Vila je zamahnula čarobnim štapićem i Anabela se sa Sarafinom odjednom našla u svom toplom domu. Kad je došla na ručak, nitko nije spomenuo niti jednom riječju njenu udaju. Poslije ručka u naručje joj je dotrčala Sarafina. Anabela je sada bila najsretnija princeza na svijetu. NEVIA CAREVIĆ 4.c

TINTILINIĆI

MOJA NAJVEĆA ŽELJA

TINTILINIĆI

Oluja Budim se. Polako otvaram oči. Ustajem iz kreveta. Učinilo mi se da je u sobi previše mračno, kao da je još uvijek noć. Pogledala sam kroz prozor. Sunce se skrivalo iza oblaka. Kiša samo što nije počela. Odjednom – pljusak. Počeo je puhati jak vjetar. Padala je i susnježica. Bila je to prava oluja. Vjetar je zviždao, munje su bljeskale na sve strane, snijeg je padao a kiša je pravila velike lokve. Kontejneri okolo zujali kao automobili, a s krovova kuća letjeli su crjepovi i rušila su se stabla. Strašene li oluje, pomislila sam. Nestalo je i struje. Srećom bio je neradni dan. Cijela obitelj je bila na okupu pa sam se manje bojala. S balkona sam promatrala uzburkano more. Bilo je to najveće nevrijeme koje sam ikad vidjela. Predvečer je struja došla, a ja sam otišla spavati ranije nego obično. Ujutro, kad sam se probudila, sve je bilo mirno. Kiša, snijeg i vjetar su nestali. Razbacano smeće po ulici, srušena stabla i crjepovi bili su svjedoci jednog olujnog nevremena u Makarskoj. Iva Jelavić, 3.a Ćevapi Ćevapi su jelo Koje nikom ne bi prisjelo.

Jedu se s ajvarom i lukom, Po mogućnosti – rukom.

Prave se od ostataka mesa, Dobije se puna kesa.

Oni u hladnjaku stoje I crvene su boje.

Kad na tavi zacvrče, Mene muke muče.

Zemlja majka Svi mi volimo Zemlju i ja je volim. Zemlja je za nas život. Mi smo na njoj, ona je kao naša majka. U stvari, ona nam je majka. Moja majka i majka Zemlja mogu se usporediti, obje su iste. Moja majka je donijela na svijet mene, moju sestru, moga brata, a na majci Zemlji živimo svi. Volim Zemlju jer i ona je moja majka. Marija Šantrić, 3.d

Bura na moru Na pučini modrog mora bura huči. Bura dere, more se kovitla i pini. Iznad mora su škuri oblaci. Brodovi se dižu. Bura sve više dere i dere. Ljudi se boje izići iz svojih brodova. Kraj mora su veli kampaneli. I njih vali prskaju. Mali brod se omar utopija. Veli i mali val se sudaraju. Danijela Jurić, 3.d

U lepinji ili na pijatu, Dragi su svakom svatu.

Stavi i luka ti Na to, ne zaboravi!

Ali nakon porcije svake Obavezno žvači žvake!

Petar Birgmajer, 5.d

TINTILINIĆI PROLJEĆE Kad nam ode zadnje snijeg

Za područje plavog neba

Toplo sunce oblake potjera

Da ne ode što po zlu

Zazeleni se cijeli brijeg

Da sve bude kako treba

Okoliš se divno dotjera.

Prva nam je lasta tu.

Kad su voćke cvijeta pune

Sve je svježe sve se budi

Visibaba kad se javi

Sve se sjaji, nema sjene

Leptiri se krunom krune

Živnuli su i svi ljudi

I mravi su tu u travi.

Proljeće je ušlo i mene. Iva Jelavić, 3.a

TAJNA ZIME JE U PUPOLJKU KOJI NEĆE CVASTI Zima je. Oštra i hladna. Biokovo je prekriveno snijegom. Prši i nad našim gradom. Bura zavija. Savija grane. Stojim na prozoru i promatram bajam u mom vrtu. Odjednom ugledam stidljivi mali pupoljak. Začuđena sam što se tako rano pojavio. Pahulje kruže oko njega i kao da ga miluju. Jedna pahulja spustila se na pupoljak. Nešto mu šapće. Otvaram prozor. Osluškujem. Pahulja je tako tiha, a možda je i njena tajna tako velika. Ništa ne mogu čuti. Odjednom zapuše jak vjetar. Otrgne pupoljak. On padne na pod, a tajna ostane zauvijek «TAJNA». Lena Šarić, 4.b

KUĆNI LJUBIMCI

Zar nismo lijep par?

Ovo sam ja...(gore) ...a ovo prvi fotosession moje kćerke:

Šutim k’o riba iako sam najljepši!

Ja bih tako rado nešto prizalogajio...

Vesela družina.

Nama nije hladno, grije nas ljubav... i pomalo krzno.

BAJKOVITA RIJEČ Gospodinu Andersenu (uz 200-tu godišnjicu rođenja)

Dragi gospodine Andersen! Što raditi? Toliko toga za reći. Toliko pitanja i misterije a toliko malo vremena... Nešto je nestalo. Nešto se izgubilo. Nešto važno. Isparilo je i sada visi u zraku. Negdje u ovom tužnom, sivom svijetu, oko nas, visi ta toplina i ljubav koja je iščeznula s vama. Svi je osjećamo, malo tko je pozna. Svi joj se potajno nadamo i želimo je, malo tko je ima. Što mijenjati, ili bolje rečeno, odakle početi? Izgleda da je svijet izgubio nekadašnju toplinu, ljubav i nježnost. Nove stvari su došle. Nova vremena i novi ljudi. Stare vrijednosti, one prave, kriju se negdje oko nas. Treba samo pružiti ruku i dohvatiti ih. Ti si to uspio. I zato ti se divim i neizmjerno te cijenim. Malo kome je, tako uspješno, pošlo za rukom ganuti srca tolikih ljudi i dirnuti ih do suza. Tvoje bajke su sve, samo ne bajke. One su stvarnost. Stvaran život. Samo malo tko to zna vidjeti. Čim nema novca, to je ljudima neobično. Nestvarno. Njima treba materijalan dokaz postojanja. Jer naposljetku, do ničega im više nije stalo. Samo do novca. Još malo koji roditelj djeci čita bajke. Nemaju vremena. oni su, znate, vrlo važni poslovni ljudi. Nemaju oni vremena za gluposti! Djeca rastu uz Pokemone i Digimone. Crtice koje nemaju veze sa stvarnošću, niti s ičim pametnim. Bez pouke, bez cilja, bez poante. Onda se ne treba ni čuditi sto to djeca izrastu u tako glupe ljude. Sve im je jednostavno. Što više novca dobiješ, to ćeš biti sretniji. A je li to baš tako? Naravno da nije. To znamo ti i ja. I još neki, nažalost rijetki. Svijet ide u krivom smjeru: Tražimo nešto što nam ne treba, divimo se nečemu čemu ne bi trebali. Vjerujemo svemu što nam kaže televizija. A gdje su bajke? A gdje je ljubav? Nestalo? Jedno s drugim. Ruku pod ruku. Ne, nije nestalo. Tu je negdje. Oko nas. Čeka pravi trenutak da se pojavi. Čeka trenutak kad ljudska glupost dosegne vrhunac. Kada toliko naraste da počinje prelaziti sve granice. Čeka trenutak kad će se netko odvažiti i uzviknuti: «Svijet je gol». Tek onda ljubav ima šanse. Tek onda, ljudi će ponovo početi cijeniti bajke kao nekada. Tek onda, Ti ponovno dolaziš na pozornicu svijeta. I opet, kao nekad, Ti si kralj. Ti držiš sve konce u rukama. A do tada, preostaje nam jedino nada. Jer na kraju - u nadi je spas!

Maja Raffanelli, 8.e

BAJKOVITA RIJEČ Pismo jednom liku iz bajke Dragi patuljci! Da samo znate kako sam ljubomoran na vaš život sa Snjeguljicom! Ona vam lijepo čisti, kuha, sprema krevetiće, loži vatru, a uza sve to je i prelijepa. Ja nisam te sreće. U kući imam samo mamu. To je žena srednjih godina. Radi i ona sve poslove, ali previše grinta. Traži pomoć od tate, brata i mene. A mi smo tako nespretni i pomalo lijeni. Baš vam zavidim. Imam jedan sjajan prijedlog. Primite me u svoje društvo. Bit ću osmi patuljak. Živjet ću s vama i s vašom Snjeguljicom. Mislim da nije važno što sam malo previsok, imam 170cm. Snaći ćemo se već nekako. Ponijet ću svoj krevet. Eto, razmislite malo o mojoj velikoj želji. Sada je sve na vama pa odlučite. Zavidim vam i voli vas, Tomo Tomislav Selak, 8.d

CRVENKAPICA Jednog lijepog, sunčanog dana u raskošnoj vili sa bazenom živjela je Crvenkapica. Bila je mlada, lijepa i pametna. Tog dana odlučila je otići baki u posjet. Napravila je ukusne kolačiće i doručak koji je podgrijala u mikrovalnoj. Sjela je u svoj plavi auto i krenula prema baki. Putem je bilo puno motora pa je morala oprezno voziti. Kasnila je jer su je ometali semafori. U blizini bakine kuće odzvanjala je jaka glazba. Stigavši ispred bakine kuće shvatila je da je baka priredila tulum. Sva sretna uletjela je u kuću. Oči su je pekle od dima koji joj je ometao pogled prema baki. Svi su plesali. Jedva je uspjela šapnuti baki da joj je donijela doručak. Od nevjerice je pala u nesvijest. Probudila se u mekanom, toplom bakinom vodenom krevetu. Iznad njenog uzglavlja stajala je njena baka. Baka ju je pozvala na doručak koji je ona donijela. Poslije svega toga uživale su na terasi jedući Crvenkapičine ukusne kolačiće. Andrea Radalj, 8.d

PUTOVANJA, PUTOVANJA, ... SLAVUJI IZ AUTOBUSA Napokon je došao i taj dan, za moju generaciju najiščekivaniji u posljednjih godinu dana, možda i dvije. U 7.30 , na taksi postaju došli su svi učenici 8.e i 8.d razreda. Svi s jednim ciljem - što bolje se zabaviti sad kad oditelji nisu s nama. Pozdravili smo obitelj, ukrcali se u autobus i krenuli. Ekskurzija je započela. Uskoro smo i moru okrenuli leđa. Sjedeći i gledajući u očito još pospana lica, pomislila sam: “Ajme dosade! Pa nismo valjda na izletu staračkoga doma!” Nadugo zatim, sa stražnjih sjedala začuli su se zvukovi. Desetak njih (mojih istomišljenika, vjerojatno) uključujući i mene, prihvatilo je repertoar i spremno se pridružilo novonastalom zboru. Pjevali smo glasno i neumorno, a da li nas je bilo ugodno slušati, pogodite sami. Dobivali smo sve više članova. Čak je i vozač puštao CD-ove po izboru. Pjevanje u autobusu sam uzela kao sličicu sa ekskurzije, jer je došlo baš kao naručeno i ubilo moju dosadu sve do dolaska na odredište, gdje je također bilo zanimljivo. Ivana Roglić, 8.e

...PUTOVANJA, PUTOVANJA Nezaboravni dani na Bjelolasici

Veseli i razigrani učenici četvrtih razreda Osnovne škole Stjepana Ivičevića nestrpljivo su dočekali polazak na olimpijski centar Bjelolasica. Polazak je bio 7. veljače 2005. Svi smo poskakujući uletjeli u autobus i zauzeli svoja sjedala. Nismo uspjeli otpjevati do kraja ono što smo naumili, a već smo bili u Šibeniku. Obišli smo katedralu Sv. Jakova u kojoj se nalazi devet oltara od staroga drveta. Nastavili smo vožnju, što smo bili bliže Bjelolasici to je bilo sve više snijega. Stigli smo na Bjelolasicu. Odmah smo išli ručati. Iza ručka smo uzeli svoje stvari i smjestili se u svoje sobe. Odmorili smo se i svi smo išli na večeru. Iza večere skijaši su išli po skije, a ostali u disko. Sve dane smo se smijali iako je bilo hladno, a navečer smo se družili i plesali u discu. 26

Četvrti dan iza doručka smo išli u Ogulin. Posjetili smo muzej hrvatske književnice Ivane Brlić Mažuranić. Upoznali smo ukratko kako je hrvatske književnica živjela i stvarala svoja djela. Peti dan rano u jutro umorni smo krenuli kući. Na povratku smo se zaustavili u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Spustili smo se do njih, oduševili se prizoru, jer su vodopadi jezera bili zamrznuti u mosure. Svi smo se slikali, svi smo išli u restoran Borje na ručak. Sve nas je oduševio desert, jer je bio sladoled. Iza ručka nastavili smo svoj povratak kući. Navečer oko 19 sati stigli smo u našu Makarsku, kojoj smo se veoma radovali.Iako smo puno toga vidjeli, naš grad ipak ništa ne može zamijeniti. Mia Raos, 4.b

PUTOVANJA, PUTOVANJA, ... ITALIJA (kamp – «Djeca su rođena da budu sretna») Dana 8.srpnja 2004. godine naša deseteročlana skupina je krenula na put pod budnim okom profesora Dubravka Petrovića. Kad smo stigli u Anconu čekalo nas je još pet sati putovanja do Napulja. Po dolasku u Napulj smjestili smo se u jednu

veliku školu. Svaki dan smo išli u razgledavanje ovog zanimljivog grada i na kupanje. Najuzbudljivije je što smo posjetili Vezuv i Herculanu. Kad bi se s izleta vratili u školu, čekala bi nas zabava. Često smo išli i u kupnju. Sve je bilo «super». Družili smo se, stekli mnogo prijatelja i stalno se zabavljali. Došao je dan povratka. Nakon 17 dana morali smo se rastati. Većina je plakala a neki su bili sretni zbog povratka obiteljima u rodni grad. Kad smo stigli doma dočekala su nas nasmiješena lica roditelja i prijatelja. Bili smo sretni što smo bili u Napulju, vidjeli mnoge zanimljivosti i ostvarili mnoga prijateljstva. Martina Munitić, 7.e

DAN ŠKOLE

PUTEVIMA VJERE BOG JE LJUBAV Često razmišljam o Bogu... - Je li to starac sa dugom, bijelom bradom i već pomalo izlizanim štapom? Ili je možda ljepuškasti čovjek, poluduge kose sa modrim očima koje odaju njegovu snagu i moć? Ipak ga u svojoj glavi zamislim na treći način, neopisiva, sa svim tim osobinama. Kada riješim pitanje njegova izgleda, tražim odgovore na mnogo dublja i teža pitanja - bar mi se tako čini na prvi pogled. Napamet mi padne rat. Što Bog misli o ratu? Zašto ga ne zaustavi? Znam da je Bog oduvijek bio za ljubav i mir. S lakoćom riješim i to pitanje. Zapitam se potom: “Što Bog misli o laži?” E, tada se sjetim osme Božje zapovijedi. Odlučim u svojoj glavi protumačiti svih deset i zaključim. Bog je zapravo samo ljubav. Potrebna je samo vjera i mi ćemo biti spašeni. Al’ tada i ja posumnjam u njega, kao pravi sumnjičavi Toma!!! ZAPITAM SE ZAŠTO MI NE POKAŽE NEKI ZNAK DA DOISTA POSTOJI?! Odjednom, zraka sunca udari u prozor moje sobe, obasja mi obraze. Osjetih da je i to Božja ljubav. Bog mi se smiješi i miluje me zrakama jutarnjeg sunca. Anja Opačak, 8.b

USKRSNA VJERA I danas sam bila u crkvi, zatražila mir od Isusa, nahranila svoju dušu. Sa srcem i dušom pjevali smo pokornički psalam, u kojem smo molili Boga da nam oprosti grijehe i da novu snagu za nošenje životna križa. Bog i vjera stavljaju pred mene silno mnoštvo uzora koji su mi za primjer i poticaj u kršćanskom životu. Moji vjernički susreti izgrađuju moju vjeru i jačaju moje pouzdanje u uskrslog Krista. Ništa nije malo što je iz ljubavi učinjeno. Isus iz ljubavi dolazi na ovaj svijet, ljubavlju je obilježeno njegovo djelovanje i iz ljubavi prema ljudima ide u smrt koju pobjeđuje. Iz ljubavi nam daruje vječni život. Čovjek bez vjere je kao putnik bez cilja kao onaj koji pita a nema odgovora, kao borac bez pobjede, kao onaj koji umire bez novog života. Martina Škegro, 8.d

PISMO SVETOM OCU Sveti oče! Ti si ujedinio svijet, Ljudsko si srce spojio kao jedno. Volio si svaku domovinu posebno, Svakoj si se jednako otvorio i Svakoj si pomagao kad je Bila u najtežim trenucima. Sada ćeš otići u nebo i od Tamo ćeš nas čuvati. Kristina Žuna 3.d

UMJETNIČKI KUTAK Dnevnik jedne tinejdžerice Jednog kišnog dana pokušavala sam napisati tekst o svom pomalo dosadnom i ustaljenom životu. Tog dana imala sam osjećaj kao da se sve odvijalo po nekom starom CD-u koji je već bio preslušan. Probudila sam se u 11 sati, jako rano za mene ali za moju mamu ne, već sam je čula kako mumlja: «Kad sam ja bila cura, ja sam se morala probuditi u 6 sati i pomagati svojoj mami»! Ma super, odmah sam imala jutarnje predavanje, još se samo moram doteturat do kuhinje i uzeti nešto za doručak. Sad slijedi onaj dio kada pokušavam u ogledalcu pronaći nešto lijepo i skupiti samopouzdanje za još jedno školsko mučenje. Jedina stvar koju sam obožavala i iščekivala su zimski praznici, ali onda se naš ministar Primorac dosjetio da ih prepolovi - u prijevodu: užitak odmora je smanjen. Naravno naši nastavnici su se dosjetili da svakog dana stave jednu kontrolnu - to nam je bio predbožićni dar, a poslije toga imamo dvije kontrolne i donosi ocjene - koji lijepi Božićni dar! Sad ću vam ispričati jedan dan svog života. Tog jutra po mene je došla moja prijateljica, kao i obično morala sam slušati njezine ljubavne priče ili smo pričale o sapunicama, uglavnom o Juanu i o tome kako je zgodan (Osveta ljubavi). Došla sam pred školu i pokušavala prožvakati slanac koji je izgledao kao da je star 10 godina i baš tada sam se sjetila kako sutra napokon idem na praznike, možda je moju sreću ugušila kontrolna iz biologije i donošenje fizike. Dan je uglavnom dobro prošao, biologiju sam dobro napisala pa mi je to bio osobni uspjeh, nisam imala jedan sat i nije ocijenio kontrolnu iz fizike pa mi je onda sve dobro prošlo. Napokon sam došla kući i onda odlučila pogledati sapunicu, tijekom toga sam primijetila kako su muškarci zatupljeni pa odlučila otići u svoju sobu (jedino mjesto gdje imam mira). Bacila sam se na svoj krevetac i upalila liniju da poslušam dobru

svirku. Ljenčarenje mi je dosadilo pa sam sa preselila na kompjuter i upalila Simse, bar nečijim životom mogu upravljat. Zanimljivi su to ljudi: mali, lijepi i uz to sve slušaju. Ubrzo je mama došla sa posla i onda sam odlučila nešto prigrist i pogledati Sabrinu – malu vješticu. Ona me potaknula na razmišljanje o tome što bi sve mogla promijeniti malim zamahom prsta. Postala bih najpametnija matematičarka, imala bih brdo love, najpoznatija modna dizajnerica i postala bi fotomodel. Ali kako to nije ostvarivo vratila sam se stvarnosti, otišla u svoju sobu napisati domaći - to mi se baš i nije dalo ali što se mora - mora se. Nakon toga odlučila sam malo sanjarit i pustiti mozak na pašu, zamišljala sam što ću raditi za praznike, ali kao i uvijek znam da će ih nešto pokvariti. Dužnost zove, moram se spremati za talijanski, naglavce trčim i onda zamijetim nekog tipa koji je toliko zgodan da su mi oči bile 20 metara ispred. Totalno je sličio na Johnnya Deppa što znači da sam se već do ušiju zatreskala! Odmah sam čak i bolje parlatala talijanski i čak se nisam morala štipati za obraze da ne budem blijeda, jer sam bila crvena kao papričica. Nakon talijanskog sam bila totalno «mrtva umorna» pa sam pravac u krevetac, dan mi je tako brzo prošao kao tornado u mojoj glavi (vremenske neprilike u mojoj glavi su uzročnik ovako kovrčavoj kosi). Sutra je zadnji dan torture prije praznika što znači da se moram definitivno skulirat za sutra jer je to poseban dan. Marina Vujčić, 8.c

UMJETNIČKI KUTAK ZBOG NJEGA Sada sam sve što nisam Zbog njega. U školi sam popustila Zbog njega. Dajem sve od sebe Zbog njega. MLADENAČKA LJUBAV Pravim frizuru, oblačim se lijepo Zbog njega. A on me i ne pogleda Zbog nje.

Mladenačka ljubav prava je zbunjoza Količina pameti naglo ti se sroza. Prolaziš kraj njega, kaos, obrazi crveni Pitaš se:»O, Bože moj, što misli o meni?»

KATICA RAŠIĆ 6.a Što će biti ako mu se javiš? Smješkaš se i važna praviš. Uzvraćeni osmijeh ta u tuzi te stigne. Raduje te, hrabri-do neba te digne. Sve te male ljubavne sitnice Dio su života jedne osmašice. IVANA ROGLIĆ 8.d

LJUBAV Reci mi ljubav, Neka nešto znači. Daj mi ljubav, Neka nešto vrijedi. Pokaži mi ljubav, Neka se vidi. Šapni mi ljubav, Ljubav, ljubav, ljubav.

MAJA RAFANELLI 8. d

UMJETNIČKI KUTAK

UMJETNIÄ&#x152;KI KUTAK Moda, moda, moda...

Marina & Tina, 8.c 36

...U MEĐUVREMENU... Karizmatični vođa Beatlesa, pjesnik i glazbenik John Lennon, ostat će zabilježen kao jedan od najvrednijih izdanaka rock kulture dvadesetoga stoljeća. John Winston Lennon rodio se 9. listopada 1940. godine u Liverpoolu. Pedesete su bile godine u kojima je rock’n’roll krenuo u nezadrživ prodor među široke društvene slojeve. Little Richard,Budy Holly,Elvis Presley i drugi osvojili su svijet, a u Liverpoolu se sve više rock’n’roll događaja vrtjelo oko Johna Lennona. The Beatles-i su začeti 1957.g. u Liverpoolu, kada je John Lennon, tada pjevač grupe “The Quarry Men Skiffle”, nakon jednog nastupa upoznao Paula McCartneya, koji je Lennona oduševio umijećem sviranja gitare. Uskoro se McCartney pridružio Lennonovoj grupi, a u kolovozu 1958. on u grupu dovodi svog školskog druga George-a Harrisona. Posljednji član Beatlesa, Ringo Starr pridružio im se u kolovozu 1962.g. Prije Ringovog dolaska Beatlesi su sreli još jednog čovjeka važnog za njihovu karijeru. Bio je to menadžer Brian Epstain, a zahvaljujući njemu potpisali su prvi provizorni ugovor sa izdavačkom kućom EMI, u lipnju 1962. Djevojke su naprosto počele luditi za njima, što je označilo početak Beatlmanije. Daily Mirror je u to vrijeme pisao: “Morali biste biti sasvim ludi kad ne biste voljeli te uvrnute, bučne, sretne i zgodne Beatlese. Braćo, ako uz njih ne zaboravite blues onda ste izgubljen slučaj. Sestre, ako oni ne daju ritam vašim stopalima, onda niste dobro slušale.” Nakon njihvog nastupa pred kraljevskom porodicom, početkom studenog 63., izlazi njihov drugi album “With The Beatles”. Do kraja 63. prodali su 2,5 miliona kopija albuma u velikoj Britaniji. Beatlesi u Ameriku prvi put dolaze 7. veljače 1964.g., a prvi njihov nastup u toj zemlji bilo je gostovanje u TV emisiji “The Ed Sullivan Show”, koju je pratilo 73 miliona ljudi. Muzički kritičar magazina Time je Lennona i McCartneya proglasio najboljim engleskim kompozitorima već 63.g., na njihovim samim počecima. U kolovozu 65. Beatlesi su prvi i jedini put sreli Elvisa Presleya, i to u njegovoj kući na Bel Air-u. Tada su Presely, Lennon i

McCartney udružili snage i bez ikakvih priprema zajedno snimili pjesmu “You’re My World”. Sljedeći američki album Beatlesa “Yesterday…And Today” izašao je 15. lipnja 1966. Nakon izlaska albuma “Revolver” Beatlesi su krenuli na njihovu posljednju američku truneju. U kolovozu 1967. sva 4 člana Beatlesa, zajedno sa menadžerom Brianom Epstainom , potpisala su peticiju za legalizaciju marihuane. Dva dana nakon toga, Epstain je nađen mrtav u svom stanu u Londonu. Nakon objavljivanja pjesme “Let It Be”, snimljen je film pod istoimenim nazivom. Ovaj film je 71.g. na 44. dodojeli Oscara dobio ovu prestižnu nagradu za najbolju muziku. McCartney-eva balada “Yesterday” objavljena je u rujnu 65. i tada je po svojoj prodaji ušla u povijest. McCartney je 84. ovu pjesmu iskoristio u filmu “Give My Regards To Broadstreet” i morao se odreći autorskih prava. 90. godine pjesma “Yesterday” dobila je nagradu za 5 milijuna emitiranja između 1940. – 1990.god. Kao gost na albumu “The Beatles” pojavio se Eric Clapton u pjesmi “While My Guitar Gently Weeps”. Istog mjeseca John Lennon je izdao solo album “Unfinished Music No. 1 – Two Virgins” sa njegovom kontroverznom partnericom Yoko Ono. 12. ožujka 69. McCartny je oženio Lindu Eastman, a poslije nekoliko dana Lennon se formalno vjenčao sa Yoko Ono. Situacija među članovima benda sve se više pogoršavala. 1970. Paul McCartney je definitivno napustio Beatlese i objavio samostalni album “McCartney”. Potom je Lennon oformio Plastic Ono Band, a Star izdao album “Sentimental Journey”. Beatlesi definitvno nisu više postojali, a zadnji put bili su zajedno u studiju na snimaju pjesme “I Want You” za album “Abbey Road”. Nakon razlaza Beatlesi su odbijali bilo kakvu saradnju, a komercijalno je najuspješniji bio Paul McCartney koji je nastupao sa suprugom Lindom u bendu Wings. Beatlesi su do svog razlaza 1970. godine objavili 13 albuma i 20 singlica, te snimili četiri

igrana i jedan crtani film. Njihovi albumi, bez obzira na to što im se stilski izričaj s vremenom mijenjao, ostali su rado slušani diljem svijeta. Poremećeni obožavatelj, navodno nezadovoljan autogramom kojim mu je Lennon potpisao svoju najnoviju ploču, dočekao je 8. prosinca 1980. Johna i Yoko ispred njihova stana. Yoko Ono propustio je, a zatim prišao Johnu i hladnokrvnu ga ubio iz neposredne blizine. Zbog velikog gubitka krvi umro je nakon pola sata u bolnici Roosvelt u New Yorku. 10. siječnja objavljena je Lennonova autorska pjesma “Imagine” i odmah je postala hit br. 1 u Velikoj Britaniji. 88. je snimljen istoimeni film koji je producirala Yoko Ono, a obuhvaćao je neke neobjavljene pjesme, razne video snimke, a među njima i kućne filmove. Zanimljivo je da je 9. Listopada 1990., na dana kada je John Lennon trebao napuniti 50 godina, 130 zemalja širom svijeta njemu u čast zasviralo ovu pjesmu. Iako od 1970. Beatlesi nisu izdali niti jedan album, njihova popularnost je i tokom 90tih bila konstantna. Njihvo albumi su se prodavali i još uvijek se prodaju u milijunskim tiražama. Početkom 90tih Paul, George, Ringo i Yoko Ono riješili su nesuglasice, dozvolivši ponovno objavljivanje pjesama. 1994. Capitol je izdao dupli CD sa prvim pjesmama, koje su Beatlesi snimili za BBC. 1995. McCartney, Harrison i Starr snimili su dokumentarac o Beatlesima i izabrali materijal za antologiju rariteta neobjavljenih i demo snimaka. 1996. izašle su Beatles Anthology 1, 2 i 3, koje su se prodale u 15 miliona kopija za manje od godinu dana. Početkom 2000. izašla je kompilacija njihovih najvećih hitova, jednostavno nazvana “1”, koja se sedmicama zadržala na prvim mjestima svih vodećih top lista. Capitol insistira da više ne postoji materijal Beatlesa koji bi se mogao ponovo izdati, ali vrijeme će pokazati svoje. Beatlesi su i dalje najprodavanija grupa svih vremena. Antonio Milunović, 8.c

KRATKA BIOGRAFIJA: BOB MARLEY

...U MEĐUVREMENU...

- rođen 06.02.1945. u gradiću St. Anne, na Jamajki - Počeo je karijeru 1961., a 1964. okuplja i svoju prateću grupu «The Wailin’ Wailers» - Do 1967. njegove pjesme su izvodili mnogi veliki izvođači kao John Nash koji se proslavio hitom «Stir It Up» - Njegov uspon počinje 1974. kad je izdana njegova pjesma «I Shot The Sheriff» . Pjesma se popela na vrhove ljestvica širom svijeta - «No Woman No Cry» ( pjesma iz 1996. ) bila je 60. singl B. Marleya koji je već bio velika zvijezda reggae glazbe. Tina Jović, 8.c

GLAZBA I MODA Glazba utječe na naše odijevanje i «stil odijevanja». Prema glazbi postoje 4 stila odijevanja a to su punk, hippie, grunge i rap/hip-hop stil. Pa o svakom po nešto: PUNK – obilježavaju ga: poderane uske hlače, kožne crne jakne, «marte», bedževi, lanci, pribadače itd. Govori da je ružno-lijepo, a Sex Pistols, The Clash, Iggy Pop, Damned i Exploited samo su neki od bendova koji su «promovirali» ovaj stil. HIPPIE – obilježavaju ga: šarena, uska odjeća, indijske košulje, haljine «zvoncarice», puno šarenog nakita, a taj stil su nosili Neil Young, Bob Dylan, Jimmy Hendrix, Janis Joplin, Led Zeppelin, Deep Purple, The Doors i mnogi drugi. Njihova krilatica je bila «love, peace, happiness». GRUNGE – čine ga haljine odjevene odjevene preko onih dugih rukava, suknje moda «nespojivog» a njen najverniji sljedbenik

preko hlača, majice kratkih rukava preko hlača, parei, kape, šeširi,… to je je bio Kurt Cobain (Nirvana).

RAP/HIP-HOP – čine ga široke majice (s (debelog đona – odvezane), kape i sl. Rapperi tvrtke koje proizvode takvu odjeću su FUBU, Danas su među mladima zastupljeni svi ovi u razdoblju od 70tih godina 20.stoljeća).

kapuljačom ili bez), široke hlače, tenisice vole odjeću s potpisom, a najpoznatije WUWEAR, FISHBONE, BAD±MAD itd. stilovi (koji su nastali/razvili se uglavnom

Tina Jović, 8.c

...U MEĐUVREMENU... My best friend I have a many friends and it’s really hard to choose one of them. But I ’m going to write about Lara. She is twelve. She lives in Zagreb with her mum and younger sister. She is going in a private elementary school and she is always complaining about that. But I don’t know why. If I were she, I would not complain about that, because I think it’s great. Lara is very pretty and nice. She has got a straight, long black hair and big brown eyes. She is tall and slim. I like her because she is so funny and interesting. We have so much in common. We are both volleyball funs, we hate heavy metal and like comedies. Besides, we understand each other very well. I can always rely on her. I know that I have a problem, or get into a trouble, she will help me. She moved a year ago, so I can see her only at summer time, or on a holidays and I’m so sad because that. Everybody likes her because she is a good person. I hardly wait to see Lara again!!! My best friend-Filip Jakir

Anja Sumić, 7.e

It would be interesting story without end If I would start to write about my friend. So, I decided to write a song Because I don’t like to write very long. He is nice, friendly and smart Boats are his subjects of art. I like him because he is funny He is sporty, and fast like a bunny. He is good sailor too And of course, he likes blue. I like him because he’s not lazy He’s not selfish, bossy and crazy. When I was doing something mad My friend was explaining that is bad. I know I can rely on him Because we are like a team. If I am not saying true in this song He will tell me what is wrong. Marin Klarić; 7.e

...U MEĐUVREMENU...

Križaljka 1

26 33

77 84

Okomito: 1.niz, 2.ime spisateljice, 3.lokal, 5.vremenski termin, 7.začin jelu, povrtlarska biljka, 16.srednje prezime spisateljice, 20. nadimak talijanske nogometne reprezentacije, 30. Naš grad, 33.mučnina, 35. Tekući metal, 37. bog sunca, 50. Irska Republikanska Armija, 54. dio cvijeta, 59. suprotno od rat, 62.pitanje za način, 66.upiši PAB, 71. automobilska oznaka za Zagreb, 72. Ludolfov broj, Vodoravno: 1. ribolovac, čovjek koji lovi ribu, 9. prva žena, 13. ozeblina, 17. mali dar, 23.16 i 23. slovo abecede, 30. glumac Gibson, 33. zadnje prezime spisateljice, 43.država u Aziji, 49.tropski voće, 53. ime glumca Pacina, 56. papiga iz križaljki, 59.tama, 66. modna ili zračna, 72. Hyde ili Central, 78.blato, 83.

...U MEĐUVREMENU... Obećanja Tata govori sinu: - Čuo sam Ivice da si jučer u školi opet bio zločest, a obećao si se popraviti. Sjećaš li se što sam tada ja obećao tebi? Da ću te izlemati ako budeš zločest! Ivica mu odgovori: - Sjećam se, ali ako ja nisam održao svoje obećanje, ne moraš ni ti svoje. Školski problemi Učiteljica: - Gospodine, vaš sin je najlošiji učenik u razredu. On baš ništa ne zna! Roditelj: - Gospođo draga, pa zato ga i šaljem vama u školu! Na satu hrvatskog jezika Učiteljica napiše na ploču rečenicu JA SAM LIJEPA pa upita Ivicu: - Koje je to vrijeme, Ivice? - Prošlo, učiteljice, davno prošlo...

Afrički Učiteljica: - Jura, nabroji deset životinja iz Afrike! Jura: - Slon i osam, u stvari, devet žirafa.

Matematički Profesor matematike: - Ivice, zašto imaš tri zadaće? Ivica: - Pokvarilo nam se računalo pa je tata tri puta zbrajao ručno i tu su sva tri rezultata. Hrvatski jezik Učiteljica: - Ivice, kako sprežeš glagol hodati? Ivica: - Paaa... hodam..., hodaš..., hooooodaaaa... Učiteljica: - Možeš li to malo brže? Ivica: - Trčim, trčiš, trči... SMS PORUKE

Arheolog Mali Anđelko ima loše ocjene, mama gleda svjedodžbu i gunđa: - Jedino što u životu možeš raditi s takvim ocjenama jest kopanje! - Sjajno, oduvijek sam želio biti arheolog! U razredu Učiteljica razočarana slabim znanjem učenika šećući razredom željela se malo našaliti pa reče: - Tko god od vas misli da je glup neka ustane. Zavladao tajac i potrajao nekoliko trenutaka a tada Ivica ustade: - A zašto ti Ivice misliš da si glup? - Uopće ne mislim ali mi vas je žao gledati kako vi sami stojite!

-Tragedija kućanskih aparata u 3 čina: 1.Luster izjavljuje ljubav frižideru 2.Frižider ne uzvraća ljubav; 3.Luster se objesi, a frižider ostaje mrtav – hladan! -Ostani tu gdje jesi, u mom srcu, na istoj adresi. Da te mogu uvijek naći, da ti kažem koliko mi tvoje prijateljstvo znači! -Ako me ikad zaboraviš, ne zaboravi da zaboravljeni nikad ne zaboravljaju one koji su ih zaboravili! -Bile dvije profesorice u školi. Jedna pita, druga kremšnita. -Uživaj jer ovo su ona stara vremena koja će ti jednom nedostajati! -Teško je biti nitko i ništa onomu tko je tebi sve, ali život ide dalje i ne pita boli li ili ne! -Znaš li da je bijela čokolada Milka pobijeljela od muke kad je doznala da nije slađa od tebe? -Čuvaj moju sliku, srce te moje moli, jer kopija te gleda, original voli! -Tebe voljeti prava je kazna, tebe dobiti prava ja borba, tebe imati prava je čast, tebe izgubiti – moja je propast! TINA GUĆ VIII C

SPORT

Intervju s Mijom Jurićem Čuvši kako je on bio dio alpinističke ekipe koja se nedavno popela na Gran Pradiso, najviši vrh u Alpama (4.061m nadmorske visine), odlučili smo ga intervjuirati i zamoliti ga da u nekoliko rečenica podijeli svoje doživljaje sa nama. T,G,M,M: Kako je počelo, kad ste krenuli? Mijo: Krenuli smo 29.travnja na Gran Paradiso (najviši vrh u Alpama i jedan od najstarijih nacionalnih parkova u Europi). T,G,M,M: Pa koliko vas je bilo? Mijo: Bilo nas je osam: V.Juras, A.Bulić, D.Delić, Ž.Bockovac, B.Mileta, nastavnik V.Ribičić, O.Granić i ja.

T,G,M,M: Koliko ste se penjali? Mijo: Prva etapa je bila 1900m, odatle smo krenuli na 2700m, penjali smo se tri dana, na žalost nast.Vojo je imao zdravstvenih problema pa nije uspio doći na vrh. T,G,M,M: Jeste li imali drugih problema pri usponu? Mijo: Većih problema nije bilo (imali smo dobru opremu – i to 30kg opreme). Još jedna prednost je što smo mi bili jedini alpinisti, oko nas je bilo puno skijaša. T,G,M,M: Jeste li spavali u šatorima i je li bilo hladno? Mijo: Spavali smo u šatorima, nije bilo hladno (no neki su se budili svakih sat vremena!). T,G,M,M: Kako je protekao silazak? Mijo: Na silazu je bilo super prvih sat vremena jer smo išli po ledu, ali poslije smo imali problema, sunce je rastopilo snijeg pa smo upadali kroz njega. T,G,M,M: Jeste imali nekih baš posebnih događaja?

Mijo: Na putu smo vidjeli divokoze, srne,… pronašli smo i jedan slap… T,G,M,M: Kako su te roditelji uopće pustili na put? Mijo: Znali su da mi je to san pa nije bilo problema. T,G,M,M: Hoćete li ići ikamo iduće godine? Mijo: Ako grad bude financirao, idemo. T,G,M,M: I za kraj, što poručuješ čitateljima? Mijo: Pozivam ih da se pridruže klubu «Extreme»… Tina, Gabi, Mateja i Marina

3.d razred