nastava je u osnovi dobar projekt, ali nepripremljeno, netransparentno i u vrata uvode zaostale ideje

potpomognutog i obogaćenog učenja želi omogućiti pružanje podrške naprednim i darovitim učenicima na način da svi učenici dva sata dodatnih sadržaja. Nisu sve županije u Hrvatskoj jednako razvijene i nemaju sve škole produženi boravak ili ujednačen broj sati dodatne i zbrinuta u školi dok su roditelji na poslu te da im njihovi učitelji pruže podršku u školi umjesto da nakon škole traže pomoć instrukcija. Tu je pravilne prehrane, kao i opremanje škola – objašnjava Mario Stančić, ravnatelj VI. OŠ Varaždin.

darovitim i učenicima kojima treba više pomoći. Treba istaknuti i nedostatak slobodnog vremena za učenike i redovitu obiteljsku dinamiku, a osim navedenog trebalo bi jasnije odreditivrijemeboravkaučitelja u školi – dodao je ravnatelj VI. osnovne škole Varaždin. Bivša ministrica Blaženka Divjakističedajeprvicjeloviti Strateški plan za cjelodnevnu nastavu objavljen još 2020. godine.

Nepotrebno učenje činjenica bez potrebne praktične aktivnosti učenika ostaje prazno slovo na papiru. Ako želimo imati uspješne učenike praktične aktivnosti trebaju zauzimati 30% ukupne satnice svakog nastavnog predmeta

Ministarstvo nije napravilo kurikulum cjelodnevne nastave zaeksperimentalneškole.Raspravljamo o cjelodnevnoj nastavi a nitko ne zna po kojemćesekurikulumuprovoditi.”

BLAŽENKA DIVJAK, bivša ministrica znanosti i obrazovanja

Ako želimo imati uspješne učenike praktične aktivnosti trebaju zauzimati 30% ukupne satnice svakog nastavnog predmeta. Nadalje cijelom sustavu potrebno je prilagoditi vrednovanje.”

MARIO STANČIĆ, ravnatelj VI. OŠ Varaždin

– U to vrijeme sam bila ministrica, a bio je izrađen u suradnjisaSvjetskombankom te je predstavljao tzv. “drugo poluvrijemekurikularnereforme”. Citat iz tog dokumenta: “ Uvođenjemcjelodnevnenastave, kao drugog poluvremena kurikularne reforme, u hrvatski obrazovni sustav izravno bi se doprinijelo poboljšanju obrazovnih postignuća učenika, osiguravanju jednakih mogućnosti svim učenicima za cjelovit razvoj, poboljšanju dobrobiti učenika i njihovih obitelji te povećanju autonomije i odgovornosti škola i njihovih osnivača. “ Naime, dobar odgovor na masovnu pojavu instrukcija je uvođenje cjelodnevne nastave kroz koju će škola učenicima dati više potpore u procesu učenja kako bi temeljitije savladali nastavno gradivo i povećali jednake prilike za sve učenike. Nažalost, program cjelodnevne nastave danas nije dobro predstavljen u javnosti i roditeljima, učiteljima i učenicima nisu jasne prednosti cjelodnevne nastave. Također nije ih sesustavnopitalozamišljenje. Naime, ako nema daljnjeg pomaka u kvaliteti nastave, šireg uvođenje suvremenih, inovativnih i motivirajućih metoda poučavanja, onda ljudima nije jasno što se time dobiva, a u posljednje tri godine prave raspraveotomeujavnostinije bilo – ističe Blaženka Divjak. Bivša ministrica znanosti i obrazovanja dodaje da nakon tri godine Ministarstvo izlazi van s nečim što zovemo “eksperimentalno”, a da pri tome nismo razjasnili bitne stvari.

Nepoznanice

– Ministarstvo nije napravilo kurikulum cjelodnevne nastave za eksperimentalne škole. Raspravljamo o cjelodnevnoj nastavi a nitko ne zna po kojem će se kurikulumu provoditi. U našem Strateškom planu za cjelodnevnu nastavu iz 2020., temeljem kojeg se cjelodnevna nastava inicirala, napisali smo da bi programom cjelodnevne nastave trebali smanjiti količinu instrukcija i pomoći roditeljima u radnom odnosu oko bolje organizacije obveza njihove djece. Dobrim dijelom i sportske aktivnosti učenika, pomoć za one koji zaostaju ili žele više u nekom području, vratili bi se u prostor njihove škole – objašnjava Divjak koja

Treba istaknuti i nedostatak slobodnog vremena za učenike i redovitu obiteljsku dinamiku, a osim navedenog trebalo bi jasnije odrediti vrijeme boravka učitelja u školi se osvrnula i na smanjivanje stanice Informatike.

– To mi je posebno neshvatljivo jer to nije bilo planirano, zato jer bi to trebao biti jedni predmet kojemu bi se smanjila satnica i to u vrijeme strelovitog razvoja umjetne inteligencijekadadrugedržave uvode sve više informatičkih ishoda i sadržaja u kurikulume.Teškomsmomukomuveli Informatiku 2018. godine s punonapadasasvihideoloških strana.Nekineobičnitipovisu nas čak tužili Ustavnom sudu i tražili ukidanje Informatike. Na sreću, uzaludno. I sad kad je Informatika konačno u rasporedu bilo kao obvezni ili kao izborni predmet, kad smo informatički opremili škole, umjesto da djeci otvaramo nove vidike, prilike za novim spoznajama, mi idemo smanjivatisatnicuinformatikeiuz to se još laže da je to zapravo povećanje satnice – dodaje Divjak koja potiče na konstruktivnu raspravu.

– Dakle, cjelodnevna nasta- vajeuosnovidobarprojekt,ali se sada uvodi nepripremljeno, netransparentno i u njega se na mala vrata uvode zaostale ideje. Vrijeme je da se stane na loptu i sve temeljito raspravi i pripremi, ako se već nije u protekle tri godine – dodala je Divjak.

Prilagodbe

Stančić drži da kurikulume općenito treba prilagoditi razvijanju i utvrđivanju kompetencija učenika (znanja, vještina i stavova).

– To je nemoguće ako od šume ne vidimo drvo tj. ako su predmetni kurikulumi preopširni, a tempo takav da ne dozvoljava pogrešku. Konkretno, svaki oblik učenja i poučavanja mora polaziti od primjene znanja. Nepotrebno učenje činjenica bez potrebne praktične aktivnosti učenika ostaje prazno slovo na papiru. Ako želimo imati uspješne učenike, praktične aktivnosti trebaju zauzimati 30% ukupne satnice svakog nastavnog predmeta. Nadalje, cijelom sustavu potrebno je prilagoditi vrednovanje (općenito prepoznato kao ocjenjivanje). Zanimljivjepodatakdavećina europskih zemalja nema brojčanoocjenjivanjedo7.razreda. Davanjem relevantnih (opisnih) povratnih informacija roditeljima se pruža realnija procjena učenikova napretka, a kod učenika potiče učenje neopterećeno ocjenom – zaključuje Stančić.

Nakon što su pročitali gotovo 3.000 komentara u javnoj raspravi, ministar Radovan Fuchs za nacionalne medije rekao je da je zaključak da će nastava trajati do 14 sati, a ne kako se prvotno predviđalo do 15 sati.

Koje će još izmjene doživjeti eksperimentalniprogram“Osnovna škola kao cjelodnevna škola-Uravnotežen,pravedan, učinkovitiodrživsustavodgoja i obrazovanja”, doznat će se ovaj tjedan.

Tako će se škole za sudjelovanje u projektu, nakon tih prezentiranih promjena, moći prijaviti do petka, 28. travnja.