6
Intervju tjedna
21. lipnja 2011., br. 370
OTVORENO Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke ko
Praksa neplaćanja ra Uz financijsku nedisciplinu i nelikvidnost, ključni problemi obrtništva su siva ekonomija, visoka opterećenja i cijena kapitala kojeg nema dovoljno, veli Ranogajec Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
Nakon više od deset godina nastojanja Hrvatske obrtničke komore, Hrvatski sabor je krajem svibnja donio Zakon o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. O tom zakonu koji je izazvao oštre reakcije, ali i drugim novinama te problemima s kojima se susreću obrtnici, govori Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.
Bez 500 metara Istina, nakon prvog prijedloga Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, bilo je negativnih reakcija u javnosti. Ispada da kada se u ovoj državi želi uvesti red, onda imamo problem. Obrtnici to, međutim, nisu prihvatili i nisu odustali od toga da se konačno uvede red. Na sreću, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva te Vlada RH prepoznali su problem kojim se ugrožava egzistencija i poslovanje registriranim gospodarskim subjektima: obrtnicima, trgovačkim društvima i zadrugama. U novom prijedlogu zakona, koji je na kraju i prihvaćen, niz je dobrih rješenja, a više nema nekih spornih pojedinosti, posebice da se nelegalnom djelatnošću smatra pomoć prijatelja, rodbine i susjeda udaljenih više od 500 metara. Umjesto toga, inspektori utvrđuju je li riječ o radu na „crno“ ili susjedskoj, odnosno prijateljskoj i rodbinskoj pomoći. To je za nas prihvatljivo budući da HOK nije tražio da se navode tih 500 metara i rodbinske veze, nego je to dometnuo Odbor za zakonodavstvo koji je želio pojasniti dokle sežu susjedske veze, odnosno što su to rodbinske veze. Je li siva ekonomija u nas uistinu toliki problem da je nužan poseban zakon? Siva ekonomija ozbiljan je problem našega gospodarstva u cjelini, što rječito pokazuje istraživanje dr. Fridricha Schneidera prema kojem je Hrvatska s gotovo 35 posto rada na crno treća među 31 europskom zemljom. To je porazno. Nadzor koji se obavlja provodi se samo kod registriranja, stoga smo već nekoliko puta ukazivali na nužnost donošenja posebnog zakona u kojem bi se, uz ostalo, omogućavao nadzor i u privatnom prostoru. Prema tom prijedlogu, kažnjavali bi se i oni koji rade na „crno“ i to oglašavaju, ali i naručitelji. Jer, primjerice, kojim pravom netko tko dobiva plaću iz državnog
proračuna smije uzeti nekoga tko ima fuš, odnosno neregistrirani obrt ili trgovačko društvo? Odakle mu pravo da plaća na ruke i tako sprečava da novac ulazi u državni proračun? To je nešto o čemu trebamo svi razmisliti, ali kada nešto takvo spomenete, svi se dignu na zadnje noge. Međutim, uvjeren sam da naša svijest treba ići u drugom smjeru. Moramo raditi na sebi kako ćeni bismo shvatili da će optere rom naše opterećenje ultu smo k anja, bit i manje kada ć l p prijavimo susjeda ne a no da radi na „crno“, eb s o p a a on i dalje može štvo biti naš susjed, brat obrtni i slično. Ne smijemo dopustiti da sami sebi stvaramo određena davanja zato jer želimo biti „dobri“. Kapitalizam ne poznaje takvu dobrotu zbog čega ćemo prvo mi propasti.
Ključ u bravu Mnogi obrtnici su već stavili ključ u bravu ili su na dobrom putu da to učine. U Varaždinskoj županiji njihov je broj u godini dana pao za 10 posto, a polovica ili 1531 ima blokirane račune za 247 milijuna kuna. Kako je u drugim dijelovima Hrvatske? Slično. Obrtništvo u Hrvatskoj raslo je od 2003. pa do svog zenita kada je došlo do gotovo 104 tisuća obrta. U nekoliko godina palo je na manje od 88 tisuća obrta. Broj zaposlenih u obrtništvu 2007. kretao se oko 258 tisuća, a sada smo na 210 tisuća. Usprkos krizi, obrtnici su jedno vrijeme zadržavali radnu snagu, budući da je problem započeti novi posao ako prije otpustiš ljude. U krizu su obrtnici jednim dijelom došli upravo zato što nisu na vrijeme otpuštali radnu snagu, a to nisu radili jer su se pitali s kime će raditi nakon pola godine. Tko odlazi na burzu teško se vraća, a kvalificiranog čovjeka ne možeš naći na cesti. No kriza je potrajala dulje od očekivanog. Od ukupno 45.000 blokiranih fizičkih osoba, trenutačno je 19.000 aktivnih obrtnika u blokadi. Ostali su odjavili obrte. Za nas koji legalno radimo i plaćamo sva svoja davanja ne želimo da nam je to hipoteka kada dođemo na razgovor u Ministarstvo, gdje nam se odmah stavlja na teret ta brojka od preko 40 tisuća obrta, što je 50 posto svih aktivnih obrta. Na putu smo da to raščistimo i razdvojimo one koje su zatvorili obrt i one koji su aktivni. Međutim, nemojmo se zavaravati.
Ranogajec: Kriza je na izmaku u Europi, a kod nas, na žalost, nije u pitanju samo gospodarska, nego i društvena kriza