Rt_368

INTERVJU Dr. Slavko Sakoman o dekriminalizaciji droga, uzrocima ovisnosti i liječenju

Stranice 6.-7.

HUMANITARKA IVANČICA FULIR

Sramota je ne ustati i pokušati ponovno!

Stranica 43.

Tjednik

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 368 :: 07. lipnja 2011. :: www.regionalni.com

USPJEH Odjel za nuklearnu medicinu varaždinske Opće bolnice najučinkovitiji

Lani 10.000 pregleda Samo u prošloj godini napravljeno je 3.000 ultrazvuka i scintigrama štitnjače

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

Stranice 38.-39.

AFERA GRADSKI BAZENI

Žetko: Nisam uzimala novac!

Gdje je završio novac?

Stranice 2.-3.

TAMBURAŠKI ORKESTAR

Zlatni i najbolji uvjerljivo pet puta Na festivalu u Osijeku Stranice 24.-25.

VIŠNJA PLAVEC

MEĐUNARODNI AEROMITING “AVIOFUN 2011.”

“Crvene strelice” na mariborskom nebu Stranice 26.-31.

Najdraži model Pospiš Baldani U fotostudiju svog oca počela je raditi još dok je imala 15 godina

Stranica 8.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Vjerni navijači „malih klubova“ U

natoč kiši i lošem vremenu, na stadionu NK Varaždin prošle srijede okupilo se 3000 gledatelja na finalnoj utakmici kupa Županijskog nogometnog saveza. Mnogi koji nisu znali da je riječ o utakmici između nogometaša Plitvice iz Gojanca i Rudara 47 iz Ladanja Donjeg, pomislili su da je u tijeku neka važna utakmica prve nogometne lige. Jer toliki broj gledatelja više je primjeren za utakmice tog ranga. Ove subote pak pobjedom nad NK Nedelišće ludbreška Podravina osvojila je titulu pobjednika III. HNL - Istok. Pred više od 800 gledatelja. Bile su to prave nogometne, ili bolje rečeno, sportske fešte. Pokazalo se, po tko zna koji put, da tzv. mali klubovi imaju svoju vjernu i brojnu publiku na kojima im mogu pozavidjeti mnogi poznatiji i bogatiji klubovi. A upravo su navijači ti koji malim klubovima daju vjetar u leđa, čak i onda kada stvari ne idu najbolje.

Ili kada uprave klubova trebaju uprijeti dodatne napore kako bi stvorile financijske i druge uvjete za nastavak natjecanja kluba u višem rangu. Koliko je to u današnje vrijeme važno, ne treba posebno isticati. Publika, navijači, gledatelji, nazovite ih kako god želite, važna su poveznica svakoga kluba i bez njih klub nije klub. Kako god to gordo zvučalo. Sjećam se nedavne hokejaške utakmice između Medveščaka i hokejaša iz Austrije. „Medvjedi“ su gubili, a publika je navijala kao da vode pet golova razlike. Trebalo je gledati navijače Podravine ove subote kako su bodrili svoje nogometaše. Lijepi su to trenuci u sportu. To pozitivno ozračje. Bez razlike radilo se o nogometu, stolnom tenisu, atletici, boksu…

07. lipnja 2011., br. 368

OTVORENO Natalija Žetko, direktorica Javne ustanove Gra

Žetko: Nisam uzela n a tko je uzimao, nek

Instruktorima plivanja 700-tinjak kuna mjesečno, a njihovim “pomoćnicima” - 5.520 kuna!

Direktorica Gradskih bazena odbacuje nagađanje da se kroz sporne ugovore sa studentima izvlačio novac za potrebe same ustanove i podupire istragu Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Nisam uzela nikakav novac, ne samo u Gradskim bazenima, nego nikada u svoj karijeri jer to jednostavno nije sukladno mojem habitusu i mom odgoju, ističe Natalija Žetko, direktorica Javne ustanove Gradski bazeni, koja je usprkos bolesti zbog koje je na bolovanju pristala na razgovor oko spornih isplata preko ugovora Studentskog centra Varaždin.

Zabrana djelatnici U zadnje četiri godine, kao što smo pisali u prošlom broju lista, iz JU Gradski bazeni izvučeno je više od milijun kuna preko ugovora sklapanog sa studentima koji su bili „ispomoć kod obuke

“Ako je netko kriv, ako je uzimao novce, mora u zatvor” Kako to da se (tek) sada otkrivaju sporne isplate preko Studentskog centra Varaždin, odnosno ima li to veze s kratkotrajnim prekidom opskrbe bazena plinom, istekom njezinog mandata ili nečim trećim, pitamo direktoricu Gradskih bazena. - Nagađati o nečemu, jako je nezahvalno, osobito u vremenu

neplivača“, a koji zapravo nisu ni viđeni kod bazena, a kamoli da bi nešto radili.

Usprkos tome, JU Gradski bazeni su za njihovu „pomoć“ mjesečno uglavnom plaćali 6.486 kuna Studentskom centru Varaždin, od čega bi studenti dobivali 5.520 kuna, odnosno 30 kuna za 184 sata.

- Ugovore s podacima o

hajki i afera. Uistinu ne znam što je posrijedi.

Vjerojatno ima svega pomalo. Kako bilo, iako zbog toga dodatno trpim, zadovoljna sam da se ovo dogodilo jer to vodi k boljem radu.

Ako je netko kriv, ako je uzimao novce, mora za to odgovarati, pa i otići u zatvor - veli Žetko ističući da živi isključivo od svoje plaće.

studentu te broju sati ispunjavala je djelatnica u računovodstvu kojoj sam zabranila dolazak na posao nakon razgovora tijekom kojeg mi je rekla da se ne sjeća tko joj je davao sporne podatke niti kako su dolazili ugovori, što je nelogično. Na ugovore je zatim udarala moj faksimil s kojim je raspolagala, a nakon što su bili ovjereni i od strane

studenata, ugovori su dolazili na potpis. Ne pojedinačno, nego su dolazili u potpisnoj mapi u isto vrijeme kada su bile i plaće zaposlenika.

Tada sam najprije potpisivala naloge za isplatu za 28 zaposlenika, odnosno ukupno 56 dokumenata, a na kraju bi bili i nalozi za isplatu studenata - pojašnjava Žetko, napominjući da je

IZDVOJENO Gradskim bazenima u interesu da se sve razotkrije

Pozvan revizor, a posla i za policiju Gradski su bazeni, kako ističe Žetko, javna ustanova koja poslovanje prilagođava zarađenom i dobivenom novcu.

- Veći dio za plaće sami zarađujemo jer nastojim da ovisimo o tome koliko i kako radimo.

Međutim, kredit i materijalne troškove, kao što su plin, struja i voda, moramo plaćati iz gradskog proračuna. Ne

možemo štedjeti, primjerice, smanjenjem temperature vode ili obrtaja zraka. Mi ili radimo ili ne radimo. Dosada smo iz proračuna dobivali 11 milijuna, a sada 8,8 milijuna kuna za otplatu kredita i materijalne troškove, a manji dio za plaće.

Zbog pada prihoda, meni je najviše u interesu da se sazna je li i tko protupravno uzimao

novce, pa sam pozvala revizora - veli Žetko. Međutim, Gradski bazeni zreli su i za policiju. Naime, kako doznajemo od jedne bivše studentice koja je primala isplate preko fiktivnih ugovora, nakon što je uzela proviziju, novac je u kuverti ostavljala na - porti bazena?! Tko je dalje (pre)uzimao novac, pitanje je za policiju.

Aktualno

07. lipnja 2011., br. 368

3

adski bazeni, govori o spornim isplatama

nikakav novac, ka odgovara!

I TOGA JE BILO Vaterpolo klub dulje vrijeme nije plaćao račune

Gdje je sve završavao novac od članarina vaterpolista?

Državna revizija upozoravala je da Gradski bazeni premalo rade na utjerivanju dospjelih potraživanja.

- To se uglavnom odnosilo na dugovanja vaterpolo kluba, zbog čega smo sjeli na njegov račun. Međutim, tu nije bilo nikakvih novaca, pa smo ovrhom dobili samo semafor, a ostalo je još toga nenaplaćenog. U međuvremenu su predstavnici kluba odlazili u Grad Varaždin gdje im je obećavano da će se to platiti, ali se to nije dogodilo vjerojatno uslijed recesije.

Stoga su ugasili stari vaterpolo klub i osnovali novi.

Pri tome su me razapinjali da zatirem vaterpolo, iako sam samo nastojala da se plate ispostavljene fakture na koje smo platili PDV - veli Žetko napominjući da je klub

zaprimio fakture, a kartice su bile usklađene.

Vaterpolo klub je mjesečno trebao bazenima plaćati između sedam i devet tisuća kuna.

- Koliko je klub imao članova, to nisu ni oni znali, pa su najavili reviziju članstva.

Najprije se govorilo o 70-ak članova, onda 50-ak... Ta problematika bila je na sastanku u Zajednici športskih udruga gdje su se umjesto čelnika kluba pojavili roditelji djece, ali bez supružnika Sotošek, koji su bili najžešći u napadima na mene. Tamo sam zorno pokazala koliko puta sam opominjala zbog neplaćenih računa, a dobivala sam samo obećanja. Nisam mogla opraštati dugovanja čije sam gomilanje morala prekinuti objašnjava Žetko.

NAŠA POSLA Visoki državni i lokalni porezi...

I Varaždin zakočen raznim preprekama Mikac: Radišni smo, malo koštamo i blizu smo granice, ali ni to više nije dovoljno stranim ulagačima Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Nisu bili u milosti

Faksimil jednog od nekoliko desetaka spornih ugovora

u njezinoj odsutnosti plaće i ostale isplate potpisivao zamjenik.

Dvije revizije i ništa Usprkos takvom običaju potpisivanja dokumenata, nije li joj bilo nešto sumnjivo, pitali smo.

- Ne, jer ih je bilo svega nekoliko mjesečno, a obuke neplivača bile su česte. U nekim razdobljima, a naročito kada su bili praznici, na obuku neplivača dolazile su grupe i autobusima iz raznih škola i mjesta Varaždinske županije. Za ispomoć kod obuke neplivača studentima kineziologije i drugim stru-

Opterećenja kod nas su veća nego u Beču, ako se gleda po kvadratnom metru poslovnih prostora

kama plaćali smo 30 kuna po praksi. - Toga kod nas nije satu, što je cijena koju smo bilo. To nismo radili i nikada izračunali da možemo platiti do mene nije došla niti jedna lipa iz student servisa. za takav rad. Dakle, Ljude koje smo mi ni po čemu nijavna angažirali, a bili sam sumnjasu u radnom la da bi tu o sm odnosu, plamoglo biti še a n i a ćali smo presporno tanov treba s u ko ugovora ističe. e j n a v o Direktotno o djelu, a ne posl n e r a p preko student rica Gradns biti tra ja, ističe servisa. Javna skih bazea r k smo ustanova i na odlučno do naše poslovanje odbacuje naŽetko treba biti transpagađanje da se rentno do kraja. Imali kroz sporne ugovore sa studentima izvlačio novac smo dva puta državnu reviza potrebe same ustanove, ziju bez većih primjedbi na kako se to zna(lo) raditi u naše poslovanje - veli Žetko.

Ako je Varaždinska županija najkonkurentnija u državi, kakvo je tek onda gospodarstvo ostalih županija, zapitao se Slobodan Mikac, zamjenik varaždinskoga gradonačelnika i bivši ravnatelj Agencije za poticanje izvoza i ulaganja, govoreći o aktualnim gospodarskim prilika na skupu varaždinskog HSLS-a, čiji je potpredsjednik.

Varaždin skuplji od Beča!?

- Govorimo da smo jeftini. Međutim, potencijalni i sadašnji investitori upozoravaju nas da su državni i lokalni porezi definitivno preveliki.

Imam baš primjer austrijskog vlasnika trgovačkog centra koji tvrdi da su njegova porezna opterećenja po četvornom

stranu medalje. I dalje smo u Ništa nakon Zone - Naravno da me raduje pla- donjem dijelu ljestvice s prosman Varaždinske županije u sječnim plaćama. To je dobro nedavnom istraživanju jer je za ulagače, konkurentnost i činjenica da je naše gospo- slično, no pitanje je je li i za darstvo konkurentno na stra- naše ljude koji bi isto tako nim tržištima. To pokazuju i mogli biti na bolovanju, kao i npr. u Brodosplitu, izvozni rezultati u prvom čiji zaposlenici tromjesečju po kojia b e u prosjeku ma smo zauzeli tr dobivaju drugo mjesto se više nego u zemlji. Isto iti č o t o naši koji tako pr ivla usred o k ič t čimo strane orma ektor, m o r a j u f in a n osam sati investitore jer ki s ikacijs vore šivati. I to smo radišni, omun iz k e iv lj ne bi bio malo koštamo obnov gije i problem da i imamo dobru ener taj Brodosplit infrastruk turu m turiza naši manje plablizu granica. Mećeni zaposlenici ne đutim, tako je nekada bi trebali još subvencionirati bilo.

Završetkom Slobodne zone preko poreza i doprinosa. i kod nas su splasnula strana Pitam vas je li to pravedno ulaganja, izuzev rijetkih izu- ističe Mikac, koji upozorava zetaka - upozorio je Mikac, da se subvencionirala poljokoji puno očekuje od nove privreda i brodogradnja, ali regionalne podjele u kojoj bez adekvatnih rezultata jer Varaždin vidi kao centar jed- nije bilo strategije. ne od regija.

Usprkos izostanku stranih Što to radi Vlada? investicija, kako napominje, Mikac smatra da su u bobroj nezaposlenih u Varaždin- ljem položaju oni koji ne rade skoj županiji ipak se smanjuje; u odnosu na one koji rade. tako je u travnju zabilježen - Pogledajte bilo gdje, od pad od 8,1 posto ili 850 oso- države, uprave pa do grada, ba u odnosu na ožujak, a u i vidjet ćete da se efektivno usporedbi s istim mjesecom radi 3 do 4 sata. I to je puno. prošle godine, broj nezapo- Nasuprot tome, Boxmark slenih manji je za 0,6 posto. takvo što nema. No ako se - Povećava se zaposlenost, usporede plaće, vidjet će se raste izvoz, ali i to ima drugu da osjetno više dobivaju služ-

metru u centru Beča manja nego u Varaždinu.

Ne znam razmišlja li o tome tko u Vladi. Možda i razmišlja, ali pojedinac to ne može promijeniti, a bez radikalne promjene nema boljitka, već samo još veći stupanj dužničkog ropstva - upozorava Mikac. benici u javnim službama koji su bolje zaštićeni. Pogotovo u ministarstvima i javnoj upravi gdje najavljujemo smanjivanja broja zaposlenika, a onda zapošljavamo nove, govorimo o rezanju troškova, a kupujemo vozila - podsjeća.

Zbog takve prakse, kako upozorava, imamo velika porezna opterećenja na plaće, ali i na sve ostalo, što je jedna od kočnica stranih ulaganja, osobito u sektore s prosječno višim primanjima.

- Vlada zadnjih godina nije učinila ništa da bi povećala broj stranih ulaganja, otvorila nova radna mjesta, bez čega nema napretka niti povećanja BDP-a. Treba napraviti jednostavnu analizu. Što se dobiva ako se milijun eura stavi u banku, proizvodnju ili usluge? Zašto bi se moralo ulagati u proizvodnju koja ima prevelika opterećenja, inspekcije, sindikate…? Zar nije bolje sada kod nas staviti ih u banku gdje nema poreza, briga i svega drugoga? Danas u Hrvatskoj, ako si poduzetnik i nešto ti ostane, kraj svega ostalog još si lopov. Tu je i problem rasta nelikvidnosti, neučinkovite uprave, malo i srednje poduzetništvo je prepušteno sebi i bankama... Država radi jedino da sama sebi produži život i prvo namiruje sebe - smatra zamjenik varaždinskoga gradonačelnika.

4

Aktualno

07. lipnja 2011., br. 368

Sedam dana Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

O savjesti, dobru i zlu

Piše: DRAŽEN HOČURŠĆAK

Do 2022. Njemačka zatvara sve reaktore i okreće se „zelenoj budućnosti“, najavila Merkel. A mi se okrećemo „unutarnjim neprijateljima“. Je li u vrhu policije bilo planova da se lažnim kaznenim prijavama napadnu politički neistomišljenici, kako to tvrdi Polančec, istražit će – MUP, DORH i obavještajna zajednica, odlučeno na VNS-u.

O zaključcima stiže tek priopćenje i Josipovićev osvrt na - Facebooku.

1. 6.

Osim u političkoj, zbog oklijevanja s reformama još smo i u gospodarskoj krizi: uz Grčku i Portugal, jedina smo europska zemlja koja treću godinu zaredom bilježi pad BDP-a, i to 0,9 posto u prvom kvartalu. Doduše, izvoz raste, ali zanemarivo u odnosu na Estoniju gdje – nakon rezanja plaća, otpuštanja i smanjivanja troškova proizvodnje – skače za 53 posto, a BDP za osam posto!

2. 6.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da zračenje mobitela može izazvati rak, a Nijemci da izvor širenja zaraze bakterijom E. coli nisu (španjolski) krastavci. Kršenje zakona o sigurnosti hrane u Kini će se kažnjavati smrtnom kaznom!

3. 6.

Zamrzavanjem tečaja franka, eura i jena Mađarska pokušava spasiti dužnike koji će kasnije ipak morati vraćati razliku. Zbog rasta franka, Dalić se sastala s predstavnicima banaka koje su sve rizike i dubioze, pa i one u maticama, prebacile na (naše) komitente. Kosor naredila ministrima da smanje troškove za 600 milijuna kuna kako bi proračunski manjak ostao na 15 milijardi, da bi se opet mogli zadužiti vani za milijardu eura.

4. 6.

Ako pregovore ne dovršimo do ljeta, uspjet ćemo tek dogodine, upozorava Pusić, nakon tvrdnji da Hrvatska neće završiti pregovore u lipnju, a srpanj je moguć ako se realiziraju zahtjevni poslovi.

Iako je itekako zahtjevan, zacijelo među njima nije doček Pape, koji političarima okupljenima u HNK drži bukvicu o savjesti, dobru, zlu... Kasno, prekasno…

5. 6.

Dok u Hrvatskoj ispraćujemo Papu, Grci mole za pomoći te oči upiru u MMF, koji treba ocijeniti napredak te odobriti nove zajmove. Portugalci biraju tko će ih izvlačiti iz krize, a Slovenci na referendumu odbili raditi do 65. godine, usprkos pritiscima iz EU.

6. 6.

Dok u Haagu Mladić žali što je živ, u Zagrebu suđenje bivšem potpredsjedniku Polančecu, Marincu, Horvatu i drugima. Počeo tjedan raščišćavanja…

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek Marina Bača GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Minerali i ljudi imaju istu frekvenciju zračenja Vjerujući da minerali posjeduju “ono nešto”, veliki broj ljudi koristi ih u različitim područjima svoga življenja

31. 5.

IMPRESSUM

OTKRIVAMO Članovi lepoglavske Udruge Ahat došli do otkrića:

Da minerali posjeduju “ono nešto”, uvjerili su se članovi udruge Lepoglavski ahat. Ispitujući minerale pronađene na lepoglavskom području, došli su do zanimljivih rezultata, između ostalih, da ljudi i minerali imaju istu frekvenciju zračenja.

Osim što privlače svojim izgledom, ponekad naravno i svojom vrijednošću, minerali imaju još “ono nešto” što ih ljudima čini toliko zanimljivima. Naime, bilježi se porast zanimanja za minerale kao pomoć u liječenju bioenergijom.

Kontroverze Boraveći na brojnim sajmovima, povećano zanimanje za tu osobinu minerala primijetili su i članovi udruge Lepoglavski ahat.

Budući da po tom pitanju postoji poprilično kontroverzi, u suradnji s dipl. ing. elektrotehnike Zvonkom Zgorelcem, članovi Lepoglavskog ahata napravili su niz ispitivanja želeći otkriti zrače li minerali iz Lepoglave i utječe li njihovo zračenje na ljude.

- Rezultati su zaista zanimljivi. Koristeći uređaj za snimanje elek troma gnetskog zračenja, ispitali smo uzorke raznih, do sada

!

intuitivno biramo kamen koji je na istoj ili gotovo istoj frekvenciji s nama

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

frekvencija zračenja osobe koja ga je odabrala iste ili gotovo iste.

- To nas je ispitivanje dovelo do zaključka da tu postoji “ono nešto”, jer intuitivno biramo kamen koji je na istoj ili gotovo istoj frekvenciji s nama – dodao je Vrtar objasnivši kako su ispitivanje prošir ili i na posjetitelje sajmova pokušavajući ih uvjeriti da umjesto kamena koji su odabrali za kupnju, uzmu neki drugi, “vredniji i ljepši”.

sviđa. Mi smo naravno znali da se radi o podudaranju frekvencija zračenja što smo im i objasnili.

Zanimljivoj pojavi, kada su minerali u pitanju, svjedočili su i članovi minerološke udruge iz Kreševa (BiH). Naime, jednom prilikom, slažući pronađene kristale kvarca,

Ljekovitost

nađenih minerala poput ahata, jaspisa, ametista, okamenjenog drva, pirita i kalcita. Kod svih smo zabilježili zračenje, odnosno izboj energije. Uočili smo da je svaki kamen imao različitu frekvenciju zračenja i da su sve izmjerene frekvencije u opsegu frekvencija kojima zrače ljudi – pojasnio je rezultate ispitivanja Damir Vrtar, predsjednik udruge Lepoglavski ahat.

Daljnje ispitivanje rezultiralo je još zanimljivijim rezultatima. Članovi udruge, iz mnoštva ponuđenih minerala, izabrali su po jedan koji ih je najviše”privlačio”.

Mjerenja su pokazala da su frekvencija tog kamena i

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

Zanimljivoj pojavi, kada su minerali u pitanju, svjedočili su i članovi minerološke udruge iz Kreševa

– Budući da većina posjetitelja sajmova nisu stručnjaci za kamenje, u priličnom broju slučajeva su nam povjerovali i “popustili” te odabrali kamen koji smo im preporučili. No gotovo njih 95 % se nakon desetak ili više minuta vratilo i ipak uzelo kamen koji su prvi odabrali. Pri tom nisu mogli objasniti zbog čega im se baš taj kamen toliko

jedan o d čl a nova udruge osjetio je veliku toplinu. Podijelivši to iskustvo s kolegama, naišao je na njihovu nevjericu i

smijeh, koja je ubrzo nestala kada su se kolege, stavivši ruke iznad pronađenog minerala, i sami uvjerili u navedeni fenomen za koji će se objašnjenje tražiti na “rubnim” područjima znanosti.

Vjerujući da minerali posjeduju “ono nešto”, veliki broj ljudi koristi ih u različitim područjima svoga življenja. Neki ih ukapaju u vrtove tvrdeći da šire energiju koja pospješuje rast biljaka štiteći ih pritom i od biljnih bolesti.

Drugi minerale kor iste za uklanjanje glavobolja i drugih tegoba. Treći tvrde da voda u čaši, u kojoj se drži mineral, ima izuzetno ljekovita svojstva.

Sajam minerala i poludragog kamenja Kakva to svojstva posjeduju minerali uskoro će se, iz prve ruke, moći doznati u Lepoglavi. Naime, u okviru zabavnoturističke manifestacije Lepoglavski dani, u Lepoglavi će se 11. i 12. lipnja održati 3. Međunarodni sajam minerala i poludragog kamenja. Tom će prilikom brojni minerolozi iz Hrvatske, Austrije, Slovenije te Bosne i Hercegovine izložiti mnoštvo

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

prirodnih minerala te s posjetiteljima podijeliti saznanja o mineralima. Na sajmu će biti predstavljena i posteljina s kristalima, trenutni europski hit i jedan od najzanimljivijih hrvatskih izvoznih proizvoda.

Lepoglavski sajam, najavljuju organizatori, bit će u nekim segmentima značajnija minerološka priredba od onih sličnih koje se održavaju u Zagrebu i Splitu.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

07. lipnja 2011., br. 368

Oglasi

5

6

Intervju tjedna

07. lipnja 2011., br. 368

OTVORENO Dr. Slavko Sakoman, voditelj referentnog Centra za ovisnost

Put do droge - kad za Za dobro organiziran narko kriminal odgovorna je lokalna politika, ali i državna politika koja mora promatrati događanja na terenu i onda utjecati preko svojih “kadrovskih metli” Piše: GORDANA IGREC

“Globalni rat protv droge je izgubljen i dekriminalizacija marihuane jedini je način kako oslabiti narkokartele i bande koje se bave krijumčarenjem droga”. To je glavni zaključak kontroverznog izvješća koje je 2. lipnja u New Yorku objavila globalna komisija za borbu protiv droga.

O ponovnom otvaranju teme dekriminalizacije droge, uzrocima zbog kojih mladi ljudi posežu za drogom, padu broja ovisnika unatoč sve težim životnim okolnostima u kojima živ imo, liječenju i pomoći ovisnicima u Hrvatskoj, ali i u europskim zemljama, razgovarali smo s primarijusom, specijalistom neurospsihijatrom, redovitim prefosorom u trajnom zvanju na Sveučilištu u Zagrebu i znanstvenim savjetnikom u trajnom zvanju dijelom radnog vremena zaposlenog u Institutu Ivo Pilar, te voditeljem referentnog Centra za ovisnosti o drogama Ministarstva zdravstva kao i pročelnikom Zavoda za bolesti ovisnosti KBC-a Sestara milosrdnica, članom i suradnikom Akademije medicinskih znanosti, stalnim sudskim vještakom, članom stručnog savjeta Vladinog ureda za droge, čuvenim stručnjakom za važno i javno zdravstveno područje na kojem radi već više od 40 godina dr.

Slavkom Sakomanom.

Broj ovisnika?

Je li broj ovisnika o drogama u porastu s godinama?

Ne! Broj ovisnika o drogama je u konstantnom opadanju negdje od 2002. godine naovamo. Što znači da je od one ratne ili kako ja zovem tranzicijske epidemije, koja je pokrenuta negdje početkom 90-ih godina, koja je kulminirala negdje do 1999. godine, počeo lagani pad, pogotovo heroinskih ovisnika. A onda se program destabilizirao smjenom struke i ulaskom politike u to područje što se onda reflektiralo još jednim valom, odnosno rastom do 20 01. godine. Međutim, od tada do sada iz godine u godinu oko 10 posto godišnje pogotovo zadnjih četiri-pet godina broj novoevidentiranih ovisnika koji traže tretman pada! Oni su odličan indikator da je i broj onih koji od generacije ulaze u taj problem – smanjen! Naprosto zato što su uvjeti tretmana i kvaliteta liječenja bolji, kapaciteti dobri i sve bolji, a zahtjeva za tretmanom sve manje. To znači da ima i sigurno manje

ovisnika u populaciji.

Pomiče li se dobna granica prema dolje?

Ne! To je jedna percepcija u javnosti, jer svi imaju neko negativno gledanje u društvu.

Jasno, postoje mnogi razlozi zašto građani gledaju kroz neka negativna očekivanja. Znači prosječna dob uzimanja dročetiri ga onih koji će iše puta v ih kasnije postaušk ti ovisnici je ima m d žena, negdje oko 16 ka o godina. I onda ovisni eset puta d se ta brojka a i dva avršavaju vrti negdje na z e ć češ toj razini. Čak oru u zatv se i prosječna dob onih koji će početi uzimati heroin negdje također pomiče. Prije je bila 18 pa 19, sada je 20,6 godina.

Znači, i uzimanje heroina se događa kasnije što je također pozitivan znak i pokazatelj da droge nisu više tako “in”.

Dekriminalizacija Ima li među ovisnicama više djevojaka ili mladića?

Omjer je nepovoljan za muški spol. Po prilici 4:1 u korist muškaraca. Ta nepovoljnost tog omjera ukazuje na diskriminaciju muškog spola. Žene su osjetljive na diskriminaciju, ali kad je riječ o zloupotrebi droge, taj odnos diskriminacije je puno gori prema sinovima nego prema kćerima. Tako da je posljedica toga i u zatvorskom sustavu isto nepovoljna: 20:1.

Kako gledate na ponovno aktualiziranje dekriminializacije lakih droga?

Ja imam isti stav u odnosu na to pitanje kroz svih 15 godina. I konačno, moj stav se nije po tom pitanju mijenjao svih 15 godina. Konačno na tragu tih mojih razmišljanja ide harmonizacija zakona u EU i Hrvatska će kad tad morati napraviti taj iskorak u uređenju toga zakonskog pitanja. Dekriminalizaciju mnogi tumače krivo. Dakle, sankcioniranje kroz prekršajni zakon. Par tisuća kuna za neki joint ili par dana društveno-korisnog rada u kaznenom zatvoru. Kad se sve to skupa provede, čemu potreba da se sve to provede kroz kazneni zakon? Međutim, sve se to banalizira kroz pojam dekriminalizacije koji se vrlo brzo poistovjećuje s pojmom legalizacije i onda politika zaključuje da bi to bilo štetno za njezinu poziciju.

Koliko su neki političari bili u pravu u tom slučaju kad su rezolutno kazali ne dekriminalizaciji, naglasivši pri tome

Dr. Slavko Sakoman

“da su sve droge opasne, jer da nije bilo niti jednog ovisnika koji nije počeo od marihuane”?

Uvijek je problem kada se

n

ajveći broj konzumenata marihuane neće pomisliti, a kamoli završiti na heroinu političari koji u glavi imaju tisuću problema u javnosti očituju na takva diferentna, stručna

pitanja. Najlakše je nešto reći, ali pristup stručnjaka je sasvim drugo. Po prilici jedan posto u generaciji će se zaigrati heroinom. Znači to uopće ne govori da će svi koji dirnu marihuanu ići prema heroinu! Prema heroinu i teškim drogama ide manji dio populacije gdje su etiološki čimbenici mnogo složeniji.

Dapače, isti etiološki čimbenici koji će na koncu dovesti do uzimanja heroina su tu istu osobu doveli do uzimanja marihuane.

Jedino što je u tom slučaju marihuana lakše dostupna droga u tom uzrastu kad se počinje uzimati droga. Najveći broj konzumenata marihuane neće

pomisliti, a kamoli završiti na heroinu! Konačno, ako bismo išli u neku povijest ovisnika većina njih je počela s pušenjem cigareta, s pijenjem alkohola, s uzimanjem psihoaktivnih lijekova i time već pokazala nakanu za takvo određeno ponašanje.

Gdje leže uzroci i razlozi za odlaskom u “svijet droge”?

Prema znanstvenim istraživanjima, najveća odgovornost leži na obitelji. Obiteljski čimbenici su najvažniji u smislu zaštite od droge. Znači: obitelj je dužna na neki način štititi, kontrolirati i voditi tinejsžera u procesu odrastanja i separacije

i upozoriti ga na sve rizike kojima će biti izloženi u prostoru slobode, kada mladi izlaze i druže se i polako odvaju od kontrole obiteljskog sustava.

Isto tako su istraživanja pokazala da patologija odnosa u obitelji ima najveći utjecaj da se izgubi kontrola tog odrastanja i da tinejdžer u tom slučaju izvan nadzora i sklon nepoštivanju normi pokazuje intenciju druženja s osobama rizičnog ponašanja. Sigurno je važan čimbenik i društveni sustav za što je odgovoran i politički sustav. Znači, politički sustav je dužan učiniti droge teško dostupnima kroz ade-

Intervju tjedna

07. lipnja 2011., br. 368

7

ti o drogama o dekriminalizaciji droge, uzrocima ovisnosti te liječenju

kažu obitelj i politika kvatnu aktivnost represivnog aparata. Domninatno policije, a onda državnog odvjetništva. Tko je odgovoran da je u jednoj županiji bio tako dobro organiziran narko kriminal?

Odgovorna je lokalna politika, ali i državna politika koja mora promatrati događanja na terenu i onda utjecati preko svojih “kadrovskih metli”, koje bi trebale biti u funkciji promjene sustava koji kontrolira organizirani kriminal na lokalnoj razini da bi se onda situacija u tom području i zaštita mladeži poboljšale. Znači, dostupnost droga je jedan od najsnažnijh čimbenika izvan obiteljskih koji utječe na rizik da se tinejdžer u određenom gradu susretne s drogom i narkomanskim miljeom. Upravo je politička elita koja je trebala kontrolirati narko kriminal najodgovornija za stanje visoke prevalencije ovisnosti u nekim županijama.

I teško je u tim županijama bilo zaštititi vlastito dijete da ne naleti na tu bombu koja se zove heroin!

Nikotin i kanabis Koja je droga trenutačno ”in” među mladima?

Kod nas je uvijek kad je riječ o ilegalnim drogama, tradicionalno, da ne kažem gotovo 40 godina – marihuana, dakle, kanabis. Jer se stvara percepcija da je to manje adektivna droga s mnogo manjim rizikom što na neki način odgovara i činjenicama. Adektivniji je nikotin od kanabisa što znači težina ovisnosti i glad za cigaretom će biti puno veća nego za marihuanom! Dakle, bez obzira na to što netko kaže: sve su droge jednake, nema lake, nema teške. Da, sve su one štetne za mlade, ali ponekad kad već radimo komparacije, postoji enormna razlika u adektivnosti između supstanci što znači da i društveni i represivni odgovor i u odnosu na supstancu mora biti različit! Malo jača doza

heroina i tinejdžer se može u nekoliko sekundi predozirati i može umrijeti! Dakako da se to neće dogoditi od pušenja jointa. Može mu se vrtjeti u glavi, malo se čudno ponašati, ali neće se osoba predozirati.

TERAPIJA

Komune, lijekovi...

Liječenje Kada se obično počinje s liječenjem?

Najveći broj onih koji se liječe su heroinski ovisnici u Hrvatskoj. To je adektivna droga i ona zatvara priču. Ljudi ne mogu kontrolirati ponašanje, jer u prekidu uzimanja droge javlja se fizička apstinencijska kriza praćena izrazitom patnjom i jednostavno se mora tražiti pomoć. Znači u 21 godini počinje prvo fiksanje, ovisnost se negdje razvije u 22. godini, a u 26. godini u prosjeku počinju prva liječenja.

Koja je prednost medicinskog liječenja naspram komuna?

Prednost je u tome što je taj oblik liječenja za početak terapijskog procesa prihvatljiviji broju ovisnika. Ovisnik će doći u zdravstvenu ustanovu kod svojeg liječnika ili u neki od naših centara (mreža liječenja je odlično organizirana) s jasnim razlogom da mu se promptno pomogne, jer je ostao bez heroina i pati. Lijek je najbolji odgovor. Bilo da je riječ o metadonu ili ubrenofinu. Dva su lijeka kod nas dostupna.

Koliko traje liječenje? Često puta i doživotno. Ali svaki slučaj koji uđe u proces ima puno veću šansu da po-

n

ajpopularnija droga među mladima je kanabis, tj. marihuana stigne maksimalni rezultat u određenom trenutku. 10 godina u prosjeku do 11 godina

Županije uz more - najviše ovisnika Koje županije prednjače u broju ovisnika?

Generalno: to su županije uz more. Dvije su županije permanentno stršale po broju liječenih ovisnika: to su Istarska i Zadarska županija! Tu je, dakako i Šibenska, pa Splitska županija, te Zagreb i Dubrovačko-neretvanska županija.

traje drogiranje mlade osobe do dolaska na liječenje. Čitav proces odrastanja, strukturiranja osobnosti događa se u mozgovima mladih ljudi. Da biste vi promijenili ponašanje, da bi se taj mozak restrukturirao, da bi osoba u socijalnom smislu postala funkcionalnija, to je jedan vrlo složen proces s kojim se radi s određenom osobom. Mi lijekovima u početku pokrijemo žudnju za opijatima, spriječimo pojavu krize radi lijeka koji pacijent mora i dalje uzimati možda godinu, dvije, tri, pet, možda

Što je s Varaždinom i Varaždinskom županijom?

Od ovih unutrašnjih županija Varaždin i Varaždinska županija su odmah na prvome mjestu nakon Zagreba po broju liječenih ovisnika! Ali s dosta povoljnijom situacijom nego spomenute županije. Jasno, prije Varaždinske županije je Primorsko-goranska županija.

doživotno, ovisnik i dalje dolazi terapijskom timu koji s njim provodi brojne edukativne, psihoterapijske, odgojne mjere s ciljem da se izmjeni njegovo ponašanje i socijalna pozicija.

Sve koje sazriju pokušavamo poslati na odvikavanje.

Međutim, broj tih koji će se odviknuti, koji neće recidivirati teško da će ići iznad 25 posto slučajeva! Nitko u svijetu po studijama evaluacije nije se uspio odviknuti od heroina i održavati trajnu doživotnu apstinenciju kod većeg broja od 25 posto osoba! Konačno, ako

pogledate situaciju kod naše populacije liječenih ovisnika u zadnjih 30 godina, imamo registar pri HZZO, tamo je ukupno evidentirano 18 tisuća kroz taj dugi period liječenja opijatskih ovisnika. Aktivno u tretmanu u prošloj godini je bilo oko šest tisuća. A gdje je ova razlika do 18 tisuća? Jasno, mnogi su se liječili, mnogi su i umrli, jer je to smrtna bolest, često puta s fatalnim ishodom, neki su po zatvorima, neki su po komunama, neki se vrate na ulicu na heroin ili na alkohol. Ali dvijetri tisuće ljudi se izliječilo!

Kakva je onda svrha komuna?

Od pacijenata koji se tijekom terapijskog procesa žele odviknuti, dakle, imaju taj cilj, tražimo načine kad ih detoksicificiramo ili skinemo s lijekova kako očuvati apstinenciju? Najčešće to činimo kroz ambulantu, terapijskim postupkom, kontrolom urina, davanjem nekih drugih lijekova ukoliko su depresivni ili ne mogu spavati. Ili dajemo lijekove koji blokiraju mozak u odnosu na djelovanje opijata kao što je nalterkson. Za dio pacijenata preporučamo da ode u zajednicu, da ostanu tamo jedno vrijeme u zaštićenim okolnostima, učiti nove navikei. Ljudi odlaze tamo i neki od toga profitiraju, neki ostanu tamo, neki napuste program vrlo brzo i vrate se. Relativno mali broj ovisnika od ukupnog broja želi otići u komunu. Da se vi orijentirate potpuno na taj tip tretmana, mi bismo danas imali najveći broj ovisnika u gustoj narko sceni na ulicama hrvatskih gradova!

Rusija recimo ne daje lijekove. U Rusiji se liječi možda jedva četiri posto ovisnika!

96 posto ih je na ulici! Dakle, pod kontrolom narko kriminala koji ih liječi heroinom. I preko 70 posto ih je zaraženo HIV-om, dakle, AIDS-om!

U Hrvatskoj mi tih problema nemamo! Da ih nismo liječili medicinski, i Hrvatska bi možda imala 40-50 posto ovisnika zaraženo HIV-om.

Mi bismo danas trošili veće novce za liječenje side nego što ukupno trošimo za liječenje opijatske ovisnosti.

IZDVOJENO Ovisnici su najčešće emotivno nezrele ličnosti, hiperaktivna djeca, ali i bogataši, poslovni ljudi...

Mnogi naši gosti i turisti očekuju uz provod i - kokain!

Kakav je obično “psihološki profil” ovisnika?

Populacija ovisnika je heterogena i vrlo različita kao što se razlikuje i populacija normalnih ljudi. Međutim u toj populaciji imate poremećaj osobnosti. Znači, u procesu odgajanja, odrastanja, struktura osobnosti nije dobro složena!

Dakle, imate češće emotivno nezrele osobe. Jasno, tu spadaju i osobe koje su i senzibilnije.

Zahvaljujući lošem odgojnom pristupu, slabijoj obiteljskoj kontroli, mnogi mladi ljudi su izloženi ulici, pa krše društvene norme, pa imate češće i antisocijalni tip osobnosti. Međutim, među njima ima i mnogo djece

koja su imala i hiperaktivan poremećaj u djetinjstvu koji nije bio dobro kontroliran, pa ta nemirna i nestašna djeca bivaju proglašena zločestima, bivaju i stigmatizirana; radi znatiželje često ulijeću jako rano u droge. Jasno, tu je i kategorija djece ili mladih ljudi koji su bili značajno depresivni ili tjeskobni, a onda je uzimanje droge ili lijekova bio pokušaj samo liječenja njihovih problema. Dakako, sve te stvari koje mi govorimo, to su komorbidni poremećaji koji prate ovisnost o nekoj drogi.

Mi ih također moramo liječiti.

Mi kad i maknemo drogu, vrlo često ostanu ti problemi.

Depresija je, recimo, jedan od najozbiljnijih problema koji prate ovisnosti. Prisutna je negdje oko 40 posto. Jasno, još jedan od problema koji je možda sekundarno vezan uz drogu je nesanica. Problem droge nije samo uzimanje droge. Droga je često puta posljedica mnogih stvari koje su prethodile tom ponašanju i ta posljedica ostaje i kad se pokuša maknuti ovisnost o drogama. Zbog toga je liječenje o drogama jedan dugotrajan, složen proces.

Kako stvari stoje s ovisnicima o drogama u tzv. visokim društvima? Oni toliko ne upadaju odmah u oči...

Teško je u Hrvatskoj govoriti

o nekom visokom društvu i nekoj tradiciji uzimanja tih eksluzivnih droga na hedonističkim druženjima, kao što je kokain.

U Hrvatskoj su kokain najčešće uzimale dvije vrste ljudi. To su, dakle, ljudi koji imaju mnogo više novca.

“Vrste ovisnika” Koji je profil tih ljudi koji imaju više novca? S jedne strane to su ljudi koji su umočeni u kriminal, jer je kriminal bio glavno izvorište novca. Znači kriminalci ili profil ljudi u kriminalu su značajni konzumenti droge.

Oni imaju stalan motiv da bi ostali u tom kriminalu, da bi imali stalan izvor financiranja

koji prati te troškove. Ja sam imao jednog ovisnika o kokainu (pokojnog) koji je rekao da mjesečno za kokain treba imati oko 150 tisuća kuna! Druga kategorija su jasno poslovni ljudi koji su se vrlo naglo obogatili unutar hrvatskoga konteksta, gdje su kojekakvi tipovi i likovi posredovanjem, ili kroz gotovo patološke procese u kojima je sudjelovala i politička elita, brzo došli do novca i, jasno, trebalo se pokazati: skupi automobili, stvari... samo pokazivanje, pokazivanje, a onda, dakako, “in” je imati i “bijeloga”, i party, i mlade cure. U Hrvatskoj to nije toliko poprimilo razmjere, na sreću,

jer bi to sekundarno imalo za posljedicu propast nekih firmi kakve god bile, jer to remeti njhovo funkcioniranje. Ali postoji jedan rizik da u perspektivi, ako se ekonomija popravi, da taj profil ljudi koji i dalje vrte veliki novac ulete u tu priču! Čini mi se da je i policija kad je riječ o kokainu pojačala svoje aktivnosti usmjerene na tržište upravo te droge koja, dakako, postaje atraktivna za vrijeme turističke sezone, jer mnogi naši gosti i turisti očekuju da im uz provod bude dostupan i kokain. A onda se tu isprepliću i naši domaći igrači. I na tom bi planu trebalo poraditi puno više!

8

Život

07. lipnja 2011., br. 368

TU KRAJ NAS Višnja Plavec, poznata i ugledna varaždinska fotografkinja

IZDVOJENO

Atelje pun “poznatih” Tko je od poznatih još dolazio u atelje?

Kad smo se preselili u sadašnji lokal u Draškovićevoj ulici, onda smo mi prvi imali i druge najpoznatije operne pjevače kao što su Nevenka Petković Sobjeslavski, Franjo Petrušanec, Tomica Borić, a iz zabavne estrade dolazio je Ivica Šerfezi, Vice Vukov... Oni su znali tada cijeli dan ostati u Varaždinu kako bismo im mogli snimati one naše poznate portrete sa «špic lihtovima», što se njima naročito sviđalo!

Kod nas su, također, dolazili i Ivo Robić, Toni Leskovar, Toni Kljaković, Petre Prličkov iz Makedonije, kao i mnoge zagrebačke glumice, jer smo bili angažirani i u kazalištu na snimanju njihovih generalnih proba. S njima smo se jako puno družili, imali su u nas veliko povjerenje.

Tu je dolazio i Đani Šegina, pa Sanda Langerholc koja je među prvima dolazila u naš Varaždin, bila je naš model i u ateljeu i u kazalištu, i uvijek je bila jako simpatična. Zatim glumačke legende kao štu su Serdar, Majetić, Biser i toliki drugi da ih je sada i teško sve nabrojiti.

Kakvi su bili Vice Vukov, Ivica Šerfezi...?

Vice je bio jako zgodan, a fotografije koje smo radili bile su i njegovi prvi portreti otkako je počeo pjevati. Ivica Šerfezi bio je posebno drag dečko. Znao je reći: »Naslikaj me tak da me gimnazijalke budu gledale!» Volio je biti lijep, a i bio je lijep.

A varaždinski glumac Rudolf Posavec?

Tada su bile operete u Varaždinu, a Rudi, kako je on bio divan! Još donedavno, on bi, kao i uvijek, došao u naš atelje pozdraviti nas poznatom arijom «Komm mit nach Varaždin..», jer je znao da ja to jako volim. On je drag i simpatičan čovjek.

Moj vrt - moj je raj!

Prvi i najdraži model Višnje Plavec bila je Ruža Pospiš Baldani Piše: NEVENKA SUHIĆ

Varaždin, taj mali Beč, odavno je u maniri gospodskoga grada bio poznat po fotografskim ateljeima. Stari Varaždinci i danas pamte ugledne fotografe kao što su Merlić, Kulčar, Špičko, Srkulj i Horvatić, jer su bili i majstori fotografije, ali i kroničari gradskog života te varaždinskih kulturnih i društvenih zbivanja prije šezdeset i više godina. U tom urbanom miljeu odrastala je i gospođa Višnja Plavec, koja je prva znanja o fotografskom zvanju i umjetničkoj fotografiji stekla upravo u ateljeu «Špičko», čiji je vlasnik bio – njen otac!

Od malih nogu Kako je od svojeg najranijeg djetinjstva bila vezana uz fotografiju, razvila je i poseban odnos prema fotografskom zva- Za razliku od starih fotografa nastojala sam da retušem ne uljepšam i ne izmijenim čovjeka, nego da on ostane onakav kakav je nju ne samo kao zanatu, nego i kao umjetnosti. U ugodnom fotograf. Kako me vrlo rano razgovoru uz čaj u njihovoj naučio slikati i izrađivati slike kući u Cesarčevoj ulici, iz čije te kao 15-godišnju djevojčicu ulici, otvorili jedan mali fotoatelje. I mi smo se se dvorišne terase pogled širi pustio da sama radim u ateljeu Gdje ste imali prvi atelje? na njegovani park, naša nam i da primam mušterije, već sam Prvi smo atelje otvorili u Varaždinskim Topli- onako mladi, dvoje klinaca od 21 i 23 godine, tada na tatin atelje gleje sugovornica otkrila cama. Imali smo puno mušterija - ljudi kao da usudili krenuti u samostalni posao i probiti se dala kao da je moj! brojne zanimljivosu čekali da im se pojavi netko tko će ih slikati! kraj toliko uhodanih i poznatih fotografskih Iako Slikati sam počela sti o sebi i svojoj Nas dvoje smo svaki dan dolazili iz Varaždina na firmi u gradu! Ali kako?! Tada nam je sinulo o n u p na aparat ima, obitelji u kojoj biciklima po onoj staroj cesti, punoj zavoja. To - varaždinska gimnazija, predivne djevojke, smo o m s onima na stalstasa i četvrje bilo naporno, ali nas je veselilo i nije nam bilo lijepi dečki! Kad su počeli dolaziti u naš atelje i , sve bili li i d a r ku na koje se ta generacija teško. Međutim, iako nam je išlo dobro, vratili slikati se, a to je tada bilo vrijeme kad se mladež mo s r je stavljala krpa, profesionalnih smo se u Varaždin gdje smo u Kukuljevićevoj voljela fotografirati, posao je krenuo! voj stigli s a n i a tata mi je pofotografa, ali n ponos jer smo magao tek tolii o poznatim i ko da je možda se razlikovali. Otklanjala sam svoje zvanje kod vrsnog varaž- na svoj posao i jer smo voljeli osobama hrvatposao ljude li e lj pomaknuo koji eventualno neke mrlje, flekove dinskog fotografa, gospodina ljude. Svaki je čovjek na svoj ske kazališne i o v reflektor! glazbene scene čije ili korigirala preoštre crte lica, Horvatića, koji je također imao način lijep.

Ipak, vaš pristup fo- ali sam za razliku od starih fo- svoj atelje i jako dobro kotirao je portrete ovjekovjeVaš prvi model? tografiji bio je drugačiji? čio njezin objektiv.

U to vrijeme moj prvi i najdratografa nastojala da retušem ne u Varaždinu, a ja kod svog tate Da, ja sam već tada u fotogra- uljepšam i ne izmijenim čovje- Špička. U tatinom sam ateljeu ži model bila je Ruža Pospiš BalPočetak fotografije u vašem fiji tražila nešto drugo od ono- ka, nego da on ostane onakav radila do svoje 19. godine, a dani, naša proslavljena operna životu?

S obzirom na to da je od 1947. ga kako je on radio. Modernije! kakav je u prirodi. To se radilo nedugo zatim smo se Viki i ja diva. Ona je još kao dijete, moj tata imao atelje u Kuku- Meni je uvijek iza čovjeka, iza tankim olovčicama i špicama, vjenčali. kao curica koja je počela ići u ljevićevoj ulici u Varaždinu, ja pozadine, nešto falilo pa sam točkicom do točkice, što je muzičku školu, bila moj model i sam odrastala uz fotografiju u tom traženju počela stavljati bio jako naporan, dugotrajan i modelom mi je ostala još puno, Zadovoljstvo od najranijeg djetinjstva. A jedan «špic liht», odnosno, svje- zahtjevan posao.

Voljeli ste svoj posao, ali puno godina. A također i prof. kad sam završila sedmoljetku, tlo odostraga prema naprijed, Marijan Zuber, naš poznati Vaš suprug Viki isto je foto- i ljude. krenula sam, umjesto u gimna- kako bi se ocrtavali rubovi, graf, kako ste se upoznali?

Iako smo puno radili kako bi dirigent i glazbeni pedagog, ziju, u Školu učenika u privredi zbog čega su profili bili naroIšli smo zajedno u školu i tu mušterije bile zadovoljne, sve koji je imao posebne crte lica jer je tata htio da postanem čito lijepi. A i u retuširanju smo smo se upoznali. On je naučio smo stigli jer smo bili ponosni za fotografiranje.

Biciklom po staroj cesti do V. Toplica

OSOBNO Viki je oduvijek bio terenski čovjek, a Višnja Plavec voljela je rad u ateljeu

Subotama smo znali imati po 18 svatova

Viktor Plavec imao je brojne sportske uspjehe

Kako ste se slagali s iskusnim fotografima?

Svi smo bili u dobrim odnosima i poštovali smo se.

Ali moram reći da nam nije bilo lako ovako mladima doći među tako kvalitetne i poznate fotografe. Ja sam, primjerice, majstorski ispit polagala s 20 godina i to kod gospođe Jagode Merlić, koja je bila izvanredno dobra osoba. Iako je znala da dolazim iz poznate fotografske obitelji, što se struke tiče, nije me nimalo štedjela, morala sam dobro ispeći zanat da bih položila majstorski ispit.

Što se najčešće slikalo?

Puno su se radile obiteljske fotografije, rođendani i vjenčanja! Znali smo subotama imati i po 18 svatova, pa smo stalno trčali sim, tam, slikali, cijele noći razvijali slike.

Kako ste gledali na suprugove sportske obaveze?

Ah, to vam je posebna priča, jer Viki je u sportu, valjda, otkako je na noge stal! Ali to me nimalo nije smetalo. On je, ionako, bio «terenski» čovjek, a ja sam uživala raditi u ateljeu.

Tko je nastavio tradiciju?

Kći Ksenija posvetila se toj

struci i ostala u ateljeu. I moram reći da se u tome izvrsno snašla. Kad se udala, u posao je uključila i svog supruga, a sada je s njima stasala i četvrta generacija fotografa. Moji unuci Damjan i Velimir za svoje su fotografije već dobili i puno priznanja. Jako sam ponosna na njihove uspjehe! Kći Lidija diplomirala je povijest umjetnosti i radi u Galeriji «Miljenko Stančić», a unuka Gabrijela ide u srednju školu.

Nedostaje li vam atelje?

Iskreno ću vam reći – ja sam svoje mušterije cijenila i sada

kad više nisam u ateljeu, moram priznati da mi strašno fale. Ali mi je zato neizrecivo drago kad me mnogi nazovu, pitaju kako sam, što radim, čime se bavim. Što je potrebno za sretan život?

Nikome ništa ne uzimati za zlo, ne zamjerati se, nego širiti ljubav oko sebe. A u starosti treba nastojati naći neki hobi da ne budeš sam. Meni je moj hobi uvijek bilo moje cvijeće, moj vrt. To je moj raj i to će mi biti dok sam živa. Kao i prelijepe uspomene na drage ljude.

Oglasi

07. lipnja 2011., br. 368

9

DOZNAJEMO Projekt OBI Anđeli u rujnu će ponovno obradovati višečlane obitelji iz Varaždina, Siska i Slavonskog Broda

OBI Anđeli za ljepše i udobnije domove Sredstva prikupljena prodajom OBI Anđeli proizvoda namijenjena su projektu OBI Anđeli u 2011. godini za potrebe uređenja dječjih soba obiteljima s više djece, kojima je ovom akcijom omogućeno sretnije djetinjstvo OBI, europski lider u trgovini za kuću i vrt, već tradicionalno, drugu godinu za redom, tijekom rujna 2011. godine provodi humanitarni projekt OBI Anđeli u Sisku, Slavonskom Brodu i Varaždinu. Već sam naziv projekta - OBI Anđeli - sugerira da je prvenstveno namijenjen obiteljima s više djece, koje nisu u mogućnosti same poboljšati svoje stambene uvjete.

OBI-jevi volonteri Primjerice, od prošle godine u obnovljenom obiteljskom domu uživa i šesteročlana obitelj iz Trnovca Bartolovečkog pokraj Varaždina. Obnovu njihovog stambenog objekta u materijalu i ljudstvu osigurao je upravo OBI. I ne samo to, jer sedamnaest stručno osposobljenih radnika, zaposlenika OBI centra u Varaždinu, nizom renovacijskih radova učinilo je dom šesteročlane obitelji ljepšim i udobnijim za život. Pritom je preuređena kuhinja, dječja soba, spavaća soba roditelja te kupaonica.

Saniran je i krov kako bi se riješio problem prethodno loše izvedene izolacije, a na katu je kompletno uvedena struja...

Ukupna vrijednost radova na obiteljskoj kući u općini Trnovec Bartolovečki, uključujući i utrošeni materijal, iznosi preko 110 tisuća kuna! Nesumnjivo, projekt OBI Anđeli ponovno je dokazao snažno partnerstvo OBI-ja i lokalne zajednice. Ulaganjem u socijalno ugrožene obitelji OBI je u partnerstvu sa županijskim centrima za socijalnu skrb i lokalnim vlastima, od bez č ije rošle p podrške eu projekt godin om ne bi en j l b i o obnov m domu o m o jsk obitel steročlana gu ć , še a p r i v i ovca už mjerom j iz Trn og l e t i b o pokazao ovečk društveno Bartol odgovorno ponašanje. I ne samo to.

Stručno osposobljeni djelatnici, volonteri OBI centra Varaždin, i ove će godine imati pune ruke posla Naime, osebujnom kamna način da će se od svake 15. lipnja) proizvod na akciji panjom Solomaheri, OBI je i u praksi.

Tako se rodila inicijativa o kupnje OBI Anđeli proizvoda OBI Anđeli je parket – orah, dokazao da je gotovo svaki posao u kući i oko nje lak i pomoći obiteljima koje ne- u OBI-ju, odvojiti po 10 kuna a više detalja o samom proijednostavan. Projektom OBI maju idealne životne uvjete. te donirati u projekt OBI zvodu i akciji možete doznati u OBI centru Varaždin. PriAnđeli učinjen je dodatni Dodajmo i to da će OBI ove Anđeli!

Kako doznajemo, tijekom tom nemojte zaboraviti da iskorak te je pokazano kako godine provesti akciju sakuideja Solomahera funkcionira pljanja dodatnih sredstava iduća dva tjedna (od 3. do su sva sredstva prikupljena

prodajom OBI Anđeli proizvoda namijenjena projektu OBI Anđeli u 2011. godini za potrebe uređenja dječjih soba obiteljima s više djece, kojima je ovom akcijom omogućeno sretnije djetinjstvo!

10 Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

Zašto zločestoća?

M

udra izreka kaže da su stari ljudi kao mala djeca. I sva je sreća kad su samo mala djeca! Ali kad postanu gori od njih, onda ne samo da se pitamo kakvi su to ljudi i u što su se pretvorili, nego jesu li oduvijek bili takvi pa su svoje ponašanje uspjeli kontrolirati ili su zbog starosti, bolesti i usamljenosti postali mrzovoljni, gnjevni, svadljivi i osvetoljubivi?

Takav je primjer onaj varaždinski, i to fakultetski obrazovani umirovljenik koji je nepoželjne borove u susjednom dvorištu išao dokrajčiti električnom bušilicom! A ovih dana, nakon dugogodišnjih sudskih sporova oko međe koja dijeli kuće i dvorišta dviju varaždinskih umirovljenica i starih susjeda, njihova je međusobna netrpeljivost nakon verbalnog završila i fizičkim sukobom! Slični incident dogodio se i u podrumskim prostorijama jedne stambene višekatnice, kad je susjeda jedne drvarnice optužila vlasnicu druge da prolijeva lož ulje po njenim stvarima!

Sličnih priča ima još, a kako nam je rekla jedna varaždinska odvjetnica, mnoge od njih, nažalost, čeka i sudski epilog. No bez obzira na to tko je i koliko kriv u tim razmiricama, sigurno je jedno – dobrotu, razumijevanje i praštanje sve više zasjenjuje ljudska zločestoća.

Popusti za umirovljenike!

U varaždinskoj 4. podružnici umirovljenika među najinteresantnijim aktivnostima su druženja i putovanja. Stoga, na zadovoljstvo članova, podružnica već 16. ovog mjeseca organizira izlet u Fužine i Crikvenicu uz vrlo povoljnu cijenu, a 13. srpnja u Mariju Bistricu. Uz zajedničko druženje, zabavu i ples, izletnici će imati priliku kupati se u moru, ali i bazenima Stubičkih toplica na povratku iz marijanskog svetišta. Predsjednik Viktor Drčec rekao je da zbog skromnih prihoda podružnice umirovljenici uglavnom sami snose troškove ovakvih oblika druženja, ali pomažu i

donatori kojima ovim putem članovi podružnice posebno zahvaljuju. U okviru redovitih aktivnosti, u planu je upoznavanje starih i novih članova podružnice o tome koje sve pogodnosti i pod kojim uvjetima mogu ostvariti s članskom iskaznicom. Riječ je o akciji Matice umirovljenika Hrvatske, prema kojoj učlanjeni umirovljenici mogu koristiti popuste i razne pogodnosti u trgovačkim centrima, lječilištima i toplicama, kao i u prijevozu autobusom ili vlakom. Umirovljenici se u 4. podružnicu mogu učlaniti svake srijede od 9 do 10 sati u Trakošćanskoj ulici 24.

Mislim - još uvijek jesam

“

Nije pošteno da se na parkiralištima 10 minuta parkiranja naplaćuje 5 kuna, jednako kao jedan sat parkiranja!”

SLAVICA HERŠAK, VARAŽDIN

07. lipnja 2011., br. 368

TU KRAJ NAS Anica Turković u mirovinu s 47 godina staža

Da se ponovno rodim, opet bih bila – tajnica!

31 godinu Anica Turković bila je tajnica u Elektrostrojarskoj školi!

Piše: NEVENKA SUHIĆ

Malo je žena koje se kao gospođa Anica Turkov ić mogu pohvaliti da su u mirovinu otišle s radnim stažem od 47 godina i 12 dana, od kojih se čak 31 godina odnosi na radno mjesto tajnice!

Ona je i među rijetkima koja je mirovinu dočekala zdrava, pokretna, i vesela i sretna mnog ju što će od sada eša ij m i ljud e uživati u obi“tajnic teljskim i pojam ra”, što prijateljskim o direkt d bile druženjima, a e n hobijima, su k rice, i a t e kao i svojim r k e s e” društvenim i e škol c i “tajn humanitarnim aktivnostima kojima se bavi niz godina.

Tajna uspjeha Kad smo je pitali u čemu je tajna njenog uspjeha, jednostavno je odgovorila.

- U tome što sam jako voljela svoj posao i nikad mi ništa nije bilo teško. U svom radnom vijeku gotovo da i nisam bila na bolovanju osim na dva porodiljna dopusta, tako da sam uvijek s veseljem odlazila na posao svih ovih 47 godina. I kad bih se ponovno rodila, ja bih opet izabrala posao tajnice, jer su me posebno zanimali upravno-pravni poslovi i sve što je vezano za ovu struku rekla je Anica.

To se pokazalo i kad je nakon osnovne Anica krenula u Srednju upravnu školu i uspješno je završila, ali i kad je nastavkom školovanja uz rad diplomirala na Višoj upravnoj školi i stekla zvanje upravnog pravnika. I njeno je zaposlenje bilo vezano uz struku. Nakon što je kraće vrijeme radila u varaždinskoj Privrednoj komori, zaposlila se u tadašnjem Ugostiteljskom poduzeću Varaždin i 15 godina radila na pravnim i kadrovskim poslovima, a od 1. lipnja 1980. godine kad je putem natječaja primljena na radno mjesto tajnice varaždinske Elektrostrojarske škole, ostala je tajnicom sve do odlaska u mirovinu!

Raduje me obitelj Iako se gospođa Turković u potpunosti našla u svojem poslu i uspješno se nosila sa svim specifičnostima i zahtjevnostima ove struke, smatra da pojam tajnice mnogima još uv ijek nije jasan.

- Mnogi ljudi miješaju pojam «tajnice direktora», što su nekad bile sekretarice, i «tajnice škole», za što su

Tajna njenog uspjeha je što je jako voljela svoj posao i nikad joj ništa nije bilo teško

Nastavit ću s humanitarnim radom - Od dosadašnjih aktivnosti, svakako ću nastaviti s humanitarnim radom u okviru Županijskog Caritasa župe sv. Josipa na Banfici, čija sam predsjednica, i s kojim više od sedam godina provodimo brojne dobrotvorne aktivnosti - istakla je Anica Turković, koja se humanitarnim radom godinama bavi. - U vrijeme ratnih zbivanja brinuli smo se o učenicima koji su došli u našu školu te im, kao i obiteljima koje su se uspjele spasiti i doći u Varaždin,

utvrđeni uvjeti stručne spreme te poslova i zadataka koje obavljaju tajnice, odnosno tajnici škola. To je vrlo kompleksan i složen posao, koji se mora raditi vrlo stručno i odgovorno, ali i s puno volje i ljubavi prema tom poslu. Kao tajnica, nastojala sam uvijek naći dogovor i kompromis u rješavanju složenih situacija, ali poštujući pri tome i vlastite principe, što znači da nisam bila sklona popuštati kad sam bila

pomogli ne samo u smještaju i nabavi osnovnih životnih potrepština, nego i u sređivanju potrebne dokumentacije za stjecanje prava koja su im pripadala. Zato se veselim što ću nastaviti s tim aktivnostima. Osim toga, uživat ću i u svom vinogradu u Žarovnici nedaleko Trakošćana, gdje sam i rođena, a duže ću ljetovati i na moru u našoj maloj vikendici. Jednom riječju, posvetit ću se obitelji i druženju s dobrim ljudima - rekla nam je gđa Anica.

sigurna da sam u pravu, osobito ako je zakon bio na mojoj strani. Moj kolektiv je prihvatio takav stil rada i zaista sam sretna što smo vrlo lijepo surađivali i izgradili dobre međuljudske odnose ne samo kao kolege, nego i kao prijatelji - istaknula je S obzirom na to da gospođa Turković nikad ne miruje, što potvrđuju i njene brojne društvene i humanitarne aktivnosti na razini grada i županije, pitali smo je hoće li

joj taj «muving» nedostajati u mirovini.

- Ne, jer ja se radujem što ću se sada moći više posvetiti svojoj obitelji, pogotovo svom suprugu, koji je također u mirovini i koji je imao uvijek veliko razumijevanje za moj posao i moje obaveze, kao i svojoj djeci – kćeri, koja je diplomirana pravnica, i sinu, dipl. inženjeru geotehnike, a posebice unucima Mislavu, Eli, Kaji i Petri - kaže gđa Anica.

07. lipnja 2011., br. 368

Oglas 11

12 Oglas

07. lipnja 2011., br. 368

07. lipnja 2011., br. 368

Oglas 13

14 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti PROSLAVA

90. rođendan bake Vjekoslave Jedna od najstar ijih stanovnica Gornjeg Vratna danas je Vjekoslava Humek rođena 22. svibnja 1921., majka petero djece koja su se razišla na razne strane.

Baka već 27 godina, nakon smrti supruga, živi sama, a u pomoć joj priskaču djeca i unuci. U zahvalu baki za brigu oko podizanja djece i unuka priređeno je obiteljsko slavlje kojem su se radosno odazvala djeca, unuci i praunuci i iz Slovenije i Austrije.

J.N.

OBLJETNICA

50. godišnjica mature Maturanti III. t i III. v razreda prodavača nekadašnje Škole za učenike u privredi obilježili su 50. godišnjicu mature. Veliki jubilej održan je u petak 3. lipnja, a nakon okupljanja u prostorijama današnje Gospodarske škole, maturanti su feštu nastavili u prostorijama restorana na Slobodi. Prekrasno i nezaboravno druženje uljepšao je svojom svirkom Miro Dolenec. Na velikoj obljetnici okupio se 21 učenik generacije 1960./1961. i profesor Franjo Maruševec. Osim što su obnovili sjećanja iz školskih klupa, okupljeni maturanti, koji su danas već u mirovini, prisjetili su se i svih školskih kolega koji više nisu s njima: Ivana Šebreka, Tomislava Cegleca, Antuna Drčeca, Ljubice Flegar, Zdenke Habunek, Mirka Rogine, Vere Majhen, Branka Smerdelja, Katarine Terglav, Katice Rohtek i Radovana Stefića.

Pohvala varaždinskoj Otorini Želim pohvaliti osoblje Odjela ortorinolaringologije varaždinske bolnice. Nakon prvotnog šoka kada dođete na odjel, među zidove koji bi trebali biti muzejski primjerak, dočeka vas ljubazno osoblje koje nadoknađuje sve ostalo. S obzirom na to da sam imala operaciju prije dva mjeseca, osobno sam se uvjerila da zaista još postoje sestre koje su uvijek ljubazne, koje te nekoliko puta dnevno i noću obilaze i pitaju za stanje. Naravno, profesionalnost liječnika i briga također nadilaze prosječnost i zaista hvala Otorini što ste meni, a vjerujem i mnogim drugim bolesnicima, učinili boravak ugodnijim i pomogli da prebrodimo tegobe. Čitateljica (podaci poznati redakciji)

Predavanje o filozofiji Veda U Varaždinu će u petak 10. lipnja biti održano predavanje o bogatoj drevnoj filozofiji Veda. Predavač je H. H. Candramauli Swami iz Sjedinjenih Američkih Država. Predavanje, čiji je organizator Bhativedanta udruga, počinje u 19 sati u Wellness centru “Amawa”, Međimurska 18, Varaždin, a ulaz je slobodan.

Dinko Žagi

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

07. lipnja 2011., br. 368

REAGIRANJE O (ne)postavljanju “ležećih policajaca” u Ulici M. J. Zagorke

Lako citirati zakone. Kako prijeći ulicu?

Moram reagirati na odgovor ravnatelja ŽUC-a Tomislava Osonjačkog u vezi Ulice Marije Jurić Zagorke i postavljanja tzv. ležećih policajaca na toj prometnici objavljen u Regionalnom tjedniku od 1. lipnja. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine«, br. 105/04) na koji se poziva gospodin Osonjački u članku 100. kaže sljedeće: “Umjetne izbočine i uzdignute plohe mogu se postavljat i samo na cestama u naselju (stambenim četvrtima) kojima se prilazi zonama u kojima je nužno usporavanje brzine kretanja vozila radi sigurnosti prometa, a na temelju prometnog projekta i analize opravdanosti. (...) Uporaba umjetnih izbočina i uzdignutih ploha nije dopuštena na cestama kojima se češće kreću vozila Hitne pomoći (prilazi

bolnicama).”

Moja pitanja i/ili zapažanja za gospodina Osonjačkog: 1. Postavljanje umjetnih izbočina i uzdignutih ploha zakonom se predviđa radi sigurnosti prometa. Upravo radi toga, radi sigurnosti prometa, tj. školaraca i ostalih traži se i postavljanje uspornika u Ulici Mariji Jurić Zagorke.

2. Ogledalo tj. „špigl“ koji spominjete niste postavili, nego ga vratili nakon nekoliko godina, jer je prijašnji bio razbijen i nije ga bilo dugo vremena. Također, ako je 50 kilometara na sat garancija da će se poštovati ograničenje brzine, onda ukinimo prometnu policiju (pomozimo Vladi RH na uštedi!) i sve uspornike gdje god se nalazili u RH, i svugdje posadimo znakove – kojih je ionako prema ocjenama stručnjaka

previše, a prema onoj dječjoj pjesmi „premalo“.

3. Molim Vas da mi stručno objasnite kako su to ulice M. J. Zagorke i Jalkovečka na cesti kojom se prilazi bolnici?

Po istoj logici je to i Kumičićeva ulica s tri uspornika, jer ako, primjerice, stanujete u Bosanskoj, Dvoršćakovoj, Širokim ledinama i, ne daj Bože, Hitna Vas mora dovesti u bolnicu, kojom ulicom će najbrže stići?

4. Jedan sitni, ali možda važan detalj: kako to da se u Križanićevoj ulici, koja je bliža Hitnoj od već spomenutih ulica, već nalazi „ležeći policajac“, tj. uspornik prometa?

Ja, običan smrtnik sam zbunjen i ne razumijem. Znam samo da svaki dan naša djeca i ostali igraju opasnu igru kad prelaze cestu. Problem je kako prijeći ulicu, a da vas ne pokupi neki s “kvadrom” na gasu automobila ili motora. To je pitanje svih pitanja. A ne citirati zakone.

Roditelj, pješak i vozač (podaci poznati redakciji)

ČITATELJI PIŠU Termini održavanja sprovoda na Varaždinskom groblju

Sprovodi moraju biti i popodne Krajem svibnja na Radio Varaždinu slušao sam prijenos sjednice varaždinskoga Gradskog vijeća. Na toj sjednici vijećnici su postavljali razna pitanja.

Među ostalima, bilo je postavljeno i pitanje o promjenama termina održavanja sahrane u poslijepodnevnim satima, a ne kao sada od 12 do 15 sati kada sunce najjače grije. Pogodnije bi bilo da se održavaju od 15 do 17 sati.

Taj zahtjev su građani i ranije postavili.

Na to pitanje odgovor je dao gradonačelnik Ivan Čehok koji je rekao: “Sprovodi mogu biti i poslijepodne, samo se to mora posebno platiti”. Ogorčen njegovim odgovorom, odlučio sam napisati ovo pismo. Gospodin Čehok ne zna da postoji i preraspodjela radnog

vremena s kojom se privreda već dugo služi ili druga smjena, a ne naplaćuje se nikakva razlika. Poslodavac odredi koliko radnika treba za sprovod - neće raditi ujutro od 7 ili 8 sati, nego mogu raditi i od 10 ili 11 sati.

Gospodin Čehok niječe zahtjev građana da se pokopi ne mogu obavljati poslijepodne od 15 do 17 sati.

Na Vinici također Parkovi obavljaju pokope koji se održavaju od 16 sati nadalje. Nije svejedno stajati vani u 13 sati na užarenom suncu dok traje obred pokopa, a zatim i ispraćaj do novog dijela groblja. Prije 60 godina sprovodi u Varaždinu bili su kasno poslijepodne. Malo je onih živih koji to znaju. Preraspodjela radnog vremena

bila bi potrebna za lipanj, srpanj i kolovoz, odnosno kako odredi direktor Parkova. Nitko u našoj okolici nema tako loše rješenje za ljude koji dolaze na sprovod. Preraspodjela radnog vremena išla bi u prilog i zaposlenim ljudima kako ne bi trebali bježati s posla. Radno vrijeme tijekom popodneva imaju ljudi u prosvjeti, željeznici, vozači autobusa, konobari i tako dalje, pa nema nikakve nadoplate. Uvjeren sam, kao i mnogi ljudi koji o tome pričaju, da je moguće naći rješenje sve je to samo stvar nečije dobre volje i, dakako, sposobnosti organizacije u rješavanju problema.

Petar Štefičar, umirovljenik iz Varaždina

Sve pohvale Varkomu i Aquatehnici Na području MO Margečan završeni su obimni radovi na rekonstrukciji vodovodne mreže u svim ulicama M a r g e č a n a: Vinogradska, Izvorska (Cukovec), Braće Radića, Biškupovec, Breznica i Cvjetna ulica, a u Radovanu: Varaždinska, Rudarska, Cvjetna, Uska i Radnička. Time je ovaj projekt još više dobio na značaju.

Radovi su se obavljali brzo, ko-

rektno te profesionalno. Za vrijeme izvođenja radova, uspostavljena je vrlo dobra suradnja s predsjedništvom MO M a rg e ča n a i Radovana, kao i s mještanima Radovana i Margečana, pa su se radovi odvijali na obostrano zadovoljstvo. Hvalevrijedno je naglasiti da je ovim radovima prethodila izgradnja transportnih cjevovoda iz Bele prema Margečanu

te iz Briške prema Osečki, što je bio preduvjet za kvalitetnu rekonstrukciju vodovodne mreže u Margečanu i Radovanu. U tom potezu odrađena je i rekonstrukcija vodovodne mreže te izgrađen novi vodovod u susjednim mjestima Seljancu i Škriljevcu.

Financijsku konstrukciju ovog značajnog projekta osigurao je «Varkom» d.d. Varaždnin, a izvođenje radova povjereno je «Aquatehnici» Varaždin. Za realizaciju ovog projekta od izuzetnog značaja za Margečan, Radovan te prije navedena susjedna mjesta, «Varkom» i «Aquatehnika» zaslužili su pohvalu mještana te njihovih mjesnih odbora.

Irena Prašnjak

Općine 15

07. lipnja 2011., br. 368

DOZNAJEMO Cestičani tijekom vikenda gostovali u općini Cirkulane u Sloveniji

KUD Cestica predstavio je običaje na festivalu folklora Drugi susret predstavnika Slovenije, Mađarske, Njemačke i Hrvatske u sklopu projekta ‘’Izgradnja Europskog identiteta kroz zajedničke kulturne i sportske tradicije“ održan je 4. i 5. lipnja Drugi po redu susret civilnih udruga u sklopu projekta EUR-ID održan je 4. i 5. lipnja 2011. u općini Cirkulane u Sloveniji. U međunarodnom projektu ‘’Izgradnja europskog identiteta kroz zajedničke kulturne i sportske tradicije’’ sudjeluju općina Cestica, kao nositelj, i općine Cirkulane iz Slovenije, Mlinarci iz Mađarske te Heiningen iz Njemačke.

VISOKO

Smotra folklora Ove subote u općini na rubu županije, u Visokom, održat će se sedamnaesti put po redu smotra folklora, „Lipanjski folklorni susreti“. Organizira je grupa entuzijasta okupljenih u Kulturno-umjetničkom društvu „Braća Radić“, uz pomoć donatora i s vrlo skromnim proračunom.

Obilje glazbe, pjesme i plesa, ali i druženja uz kulinarske delicije potkalničkog prigorja očekuje posjetitelje od 19 sati. Program počinje mimohodom središtem mjesta, a potom misom u staroj župnoj crkvi Presvetog Trojstva (koja se prvi put spominje u pisanom dokumentu 1302., a prema nekima datira s početka 12. stoljeća). Slijede nastupi folklornih skupina u društvenom domu, a nakon svega druženje folkloraša i veliko narodno veselje. Uz domaćine nastupa KUD „SLOGA“ iz Miklouša, KUD „Meteor“ iz Hrašćine - Trgovišće, KUD „Mladost“ iz Odre, KUD „Danica“ iz Bedenice i KUD „Marof“ iz Novog Marofa.

Oduševili publiku Kako doznajemo, tema drugog susreta bila je folklor, pa su tako na folklornom festivalu prisustvovala kulturno-umjetnička društva iz spomenutih općina. Tijekom uvodnog dijela predstavljanja, okupljene goste te predstavnike medija pozdravio je načelnik Općine Cirkulane Janez Jurgec. Prisutnima su se obratili i predstavili svoje općine načelnik njemačke Općine Heiningen Norbert Aufrecht, načelnik Općine Milnarci Ištvan Vuk, a općinu Cestica predstavio je načelnik Mirko Korotaj. Također, predstavnici KUD-ova predstavili su svoja društva te pokazali na koji način čuvaju kulturna nasljeđa svojega kraja. Nakon upoznavanja održan je međunarodni folklorni festival gdje su se spomenuta društva predstavila široj publici. Treba znati da su se tih dana održavali i Dani općine Cirkulane, pa je festivalski šator bio ispunjen do zadnjeg mjesta. Drugi

MARUŠEVEC

Stipendije

Našlo se vremena i za zajedničko fotografiranje svih sudionika na susretu u Cirkulanama

dan održan je okrugli stol domaće specijalitete i pogdje su svi gosti razmijenili znata vina iz Haloza.

Dodajmo i to da će se iskustva, zahvalili i tijekom srpnja održati najavili sljedeći a n nogometni turnir, susret u Makojem će domaćin đarskoj, na edeći lj s biti općina Mlikojem će et r s u s tema biti će ine narci iz Mađarć p o i ske, planinarske sport. avnic Nakon predst Mađarsku, aktivnosti odru a žat će se počettoga svi Cestic ko m ko l o v oz a zajedno tema je a u Heiningenu te obišli su sport potom u listopadu vinsko-turiu općini Cestica, a na stičku cestu u kraju će se održati i zaCirkulanama te se zadržali kod seoskog turiz- vršna konferencija samog ma Arnečič gdje su kušali projekta.

KUD Cestica afirmirao se i na međunarodnoj sceni

U prostorima Općine Maruševec u petak je održano svečano potpisivanje ugovora o dodjeli stipendija studentima s područja te općine. Ugovore je potpisalo 45 redovitih studenata, koliko ih se i prijavilo na poziv za dodjelu stipendija, no još od ranije Općina Maruševec stipendira petero studenata. Stipendije Općine Maruševec studenti će primati od 1. ožujka ove godine nadalje. Studenti koji studiraju u Varaždinu i Čakovcu mjesečno će primati 200 kuna, a svi koji se školuju izvan Varaždinske i Međimurske županije, po 250 kuna mjesečno. Ovo je inače prva godina kako Općina Maruševec stipendira sve redovite studente. Cilj je pomoći svim studentima s područja te općine u ovim teškim vremenima, ali i potaknuti mlade na nastavak školovanja nakon završene srednje škole.

I Sračinec je dao veliki doprinos obrani Vukovara Malo je poznato, ali mještani općine Sračinec odigrali su važnu ulogu u obrani Vukovara prije 20 godina. Čak 14 „srakara“ policajca pridružilo se tada vukovarskim herojima u obrani grada.

Ni iz jednog dijela Hrvatske nije stiglo toliko branitelja u Vukovar, kao iz Varaždinske regije.

U jednom trenutku varaždinska je policijska uprava čak samoinicijativo povećala broj svojih službenika koji su išli na smjene u grad heroj. Važnu ulogu odigrali su i tadašnji policijski službenici s područja općine Sračinec. Njih 14 bilo je te povijesne 1991. godine u Vukovaru kako bi pomogli vukovarskim herojima da obrane grad od agresora. Te važne povijesne činjenice nekako su promakle većini kroničara vukovarskih zbivanja za vrijeme Domovinskog rata pa za njih nisu znali ni neki mještani Sračinca. To su odlučili promijeniti načelnik

općine Sračinec Božidar Novoselec, njegov zamjenik Krunoslav Lukačić i potpredsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Sračinec, vukovarski branitelj Damir Laljek koji su povodom 20. obljetnice obrane i pada Vukovara organizirali put u grad heroj za svoje sumještane. Čak 185 „srakara“ posjetilo je tako Vukovar gdje su od samih branitelja i građana Vukovara mogli čuti kakvu su važnu ulogu njihovi sumještani imali u obrani Vukovara. Troškove putovanja pokrila je Općina Sračinec, a pomogli su i Varaždinska županija i Grad Varaždin koji su osigurali besplatan prijevoz. Damir Laljek, Stjepan Jambr iško, Anđelko Liber, Boris Drožđek i Siniša Brkinjač, „srakari“ koji su do zadnjeg dana sudjelovali u borbama za Vukovar, vratili su se tako u prošlost i u suradnji sa svojim vukovarskim prijateljima ispričali

svojim sumještanima priču o herojstvu i ponosu, dramatičnim i traumatičnim događajima koji su ostavili trajni trag na njihove živote. Za njih je taj put bio možda i najviše stresan. Ono što je za njihove sumještane danas samo kuća ili polje, za njih je bio položaj koji su morali držati ili mjesto gdje su izgubili prijatelja i suborca. - Sjećam se, kad sam se vratio u Sračinec nakon Vukovara nisam mogao doći k sebi jer mi je postalo normalno da oko mene frcaju meci i padaju bombe.

U Vukovaru sam bio od prvog do zadnjeg dana. Položaj mi je bio na Sajmištu i doslovce svaki dan sam sudjelovao u krvavim borbama. Čovjek jednostavno izgubi emocije i vodi se samo instinktom za preživljavanje ispričao je sumještanima Damir Laljek. Vukovarski branitelji iz Sračinca odveli su svoje sumještanine na sva važna mjesta u

obrani Vukovara, na Trpinjsku cestu koja je postala poznata i kao „groblje tenkova“, Novu i Staru Banijsku, kompleks kombinata Borovo, Opću bolnicu Vukovar, Vukovarsku vojarnu, hangare Veleprometa i naravno mjesto jednog od najzvjerskijih zločina 20. stoljeća – na Ovčaru gdje su srpske snage likvidirale 200 branitelja i civila iz Vukovarske bolnice. Sva ta mjesta danas su spomen područja kako nikad ne bi bilo zaboravljeni dramatični događaji. S obzirom da Vukovar ni danas, 20 godina od dramatičnih događaja, još uvijek nije do kraja obnovljen i još uvijek ne diše punim plućima, mještani Sračinca mogli su se i sami uvjeriti u tragične posljedice granatiranja grada i borbi koje su se tamo vodile. U sklopu posjeta, mještani Sračinca poklonili su se žrtvama Vukovara na Memorijalnom groblju gdje

Ispred bivšeg atomskog skloništa u krugu tvornice Borovo su pokopani svi stradali hrvatski branitelji u Vukovaru. Inače, procijenjuje se da je u borbi za Vukovar stradalo najmanje 1700 hrvatskih branitelja i civila. Njih oko 400 još i danas se vode kao nestali. U “revijalnom” dijelu posjeta, mještani Sračinca posjetili su i vinograde Belja te Kopački rit gdje su mogli uživati u raznim slavonskim i baranjskim delicijama. Načelnik Općine Sračinec Božidar Novoselec, koji je bio i inicijator putovanja, bio

je iznimno zadovoljan efektima posjeta. - Vidjelo se da mještane zanima što se dogodilo u Vukovaru i koju su ulogu imali naši sumještani koji su sudjelovali u bitci za Vukovar. Mislim da smo uspjeli educirati naše mještane i pokazati im zašto Vukovar zovu gradom heroja. Ponosan sam zato jer sam na licima mještana vidio emocije i koliko im taj posjet puno znači - istaknuo je na kraju putovanja načelnik Novoselec.

16 Školstvo

07. lipnja 2011., br. 368

DOZNAJEMO Varaždinska gradska zvjezdarnica 17. i 18. lipnja bit će „bukirana“

U 2 dana „Puninu i prazninu“ svemira osjetit će 200 sretnika Svaku grupu koju će činiti 25 posjetitelja, na zvjezdarnici od 21:00 do 24:00 sata očekuje osebujni 60minutni program Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

U nekadašnjoj Franjevačkoj gimnaziji, danas II. osnovnoj školi, smještena je Varaždinska gradska zvjezdarnica, koja će otvoriti svoja vrata Varaždincima i njihovim gostima 17. i 18. lipnja tijekom održavanja festivala – Varaždin pod zvijezdama.

Novi festival Naime, objedinivši sadržaje koje nude Varaždinska gradska zvjezdarnica i Dani suvremenog plesa (festival traje od 16. do 19. lipnja) te bajkov ita ugoda Šetališta Vatroslava Jagića i Kazališnog trga, Turistička je zajednica grada Varaždina inicirala još jedno događanje koje će Varaždin učiniti posebnim. Kako doznajemo od voditelja Varaždinske gradske zvjezdarnice, profesora Alana Dedića, svi posjetitelji zvjezdarnice uživat će u posebno osmišljenom programu.

- Svaku grupu koju će činiti 25 posjetitelja, na zvjezdarnici od 21:00 do 24:00 sata očekuje 60-minutni program pod nazivom „Punina i praznina“.

Odnosno, to je priča o veličini Sunčevog sustava i dubokog svemira ispričana u kategori-

jama veličine poznatih i pojmljivih stvari. Cilj ove priče je da posjetitelj spozna iznimnu ogromnost svemirske praznine, kao i enormne udaljenosti između konkretnih materijalnih svemirskih objekata (planeta, zvijezda, galaktika...).

I ne samo to, jer zvučna kulisa no „Punine i izuzet praznine“ om n bit će amvrijed bijentalom oprem eskop na chill t glazba sa ira el domin n CGEM zvučnika ro u kombiCelest 5 naciji, od92 nosno uz simultanu pratnju jednog svirača bongosa – objasnio je Alan Dedić dodavši kako će broj ulaznica Profesora Alana Dedića zatekli smo uz teleskop na terasi Varaždinske gradske zvjezdarnice biti limitiran na 100 komada dnevno, a mogu se kupiti po nabavljeno je još nekoliko cijeni od 20 kuna. Posjetite- dodatnih, također vrhunskih ljima zvjezdarnice skrećemo stvari, u prvom redu onih koje Zvjezdarnica raspolaže fo- nice doznajemo da predapažnju na izuzetno vrijednu služe za astrofotografiju. Ovo toaparatom Canon EOS500D vaonica ima 50 mjesta, dok kontrolna soba prvenstveno – wide-field za fotografije opremu kojom dominira tele- je bitno zbog toga što se slika s služi upravljanju teleskopom iz primarnog fokusa, web teleskopa može transferirati u skop Celestron CGEM 925. i fiksnom kupolom koju bi kamerom Logitech (za sni- Po optičkim i drugim per- kompjutor te prezentirati istomanje planeta i live view) te trebalo zamijeniti novom – formansama, on spada u viso- vremeno većem broju lica ili se pokretnom. Tu je i knjižnica raznom dodatnom opremom ku klasu optičkih instrumena- pak koristi za fotografiranje i za teleskop. Tu je i projektor s literaturom iz astronota, što znači da se njime može postprocesiranje slike s telemije, filozofije, teologije, s razglasom na dvije etaže dobiti visoko kontrastna slika skopa, kako bi se analizom iz SF književnosti te stručnim (8 zvučnika). O rasporedu i neba uz istovremenu visoku fotografija izvlačili znanstveni časopisima. funkciji prostorija zvjezdarrazlučivost. Uz sam teleskop, zaključci – rekao je Dedić.

Očekuju se ekskurzije školaraca Treba znati da dijapazon djelatnosti Varaždinske gradske zvjezdarnice obuhvaća više segmenata koji su u suštini kulturne, turističke i obrazovne naravi pa kao takvi predstavljaju podlogu za njenu samoodrživost. O čemu se zapravo radi?

- Obrazovni segment podrazumijeva rad s naprednim učenicima svih osnovnih i srednjih škola, gdje će ih se kroz interdisciplinarnu nastavu astronomije uvoditi u svijet znanosti i umjetnosti.

Također, na zvjezdarnici će se održavati javna popularno-znanstvena predavanja

i događanja za građanstvo iz svih područja kojima se astronomija bavi. To su prije svega prirodne znanosti - filozofija i

p

opularno-znanstvena predavanja iz astronomije i događanja za građanstvo umjetnost, što istovremeno predstavlja i kulturnu djelatnost zvjezdarnice. U funk-

ciji turističke valorizacije, ona će služiti kao atraktivno mjesto na kojem će se učenici školskih ekskurzija, posjetitelji kulturnih i znanstvenih manifestacija odnosno gosti grada Varaždina općenito moći upoznati s vrijednostima grada, ali i puno šire - prirode i svemira, iz posebne perspektive – ustvrdio je profesor Alan Dedić, o kojem doznajemo i to da predaje geografiju, povijest i astronomiju!

Dodajmo i to da će se uskoro pristupiti osnivanju astronomskih grupa kod svih osnovnih škola iz grada i regije.

UPISI Od jeseni kreću novi programi u srednjim školama u Varaždinskoj županiji

Sportska gimnazija i dvojezična nastava Uz razred dentalnih tehničara u Medicinskoj školi, stolare u Srednjoj školi Ivanec te razrede poljoprivrednih tehničara, vrtlara i pomoćnih vrtlara u ludbreškoj osnovnoj školi, od nove školske godine u Drugoj gimnaziji bit će organiziran nov i program

Vodeći IT stručnjak Prof. dr. sc. Vjeran Strahonja izabran je za novog dekana varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike. Novi dekan na dužnost će stupiti s početkom nove akademske godine, točnije s 1. listopada ove godine, a na toj poziciji zamijenit će dosadašnjeg dekana FOI-a prof. dr. sc. Tihomira Hunjaka, kojem je istekao četverogodišnji mandat.

Prof. dr. sc. Strahonja redoviti je profesor na FOI-u i jedan je od vodećih IT stručnjaka s iskustvom od 25 godina u primjeni informacijskih tehnologija. Uz prof. dr. sc. Strahonju, za dekana FOI-a bio je predložen i prof. dr. sc. Goran Bubaš, no novi dekan izabran je već u prvom krugu većinom glasova članova Vijeća.

Kupola se još ne vrti!

IZDVOJENO Djelatnost zvjezdarnice je kulturne, turističke i obrazovne naravi

Teleskop visoke klase

NOVI DEKAN

– sportska gimnazija, dok će se u Srednjoj strukovnoj školi školovati budući grafičari. Uz nove smjerove i programe, od iduće školske godine u svim strukovnim školama pripremaju se i programi dvojezične nastave.

Ta bi se nastava trebala pro-

voditi u osam strukovnih škola, a suglasnost za izvođenje programa dvojezične nastave već je potpisao varaždinski župan Predrag Štromar. Dvojezična nastava trebala bi se provoditi u Gospodarskoj školi u smjeru hotelijersko-turistički tehničar, u srednjoj školi Arboretum

Opeka u Vinici u smjeru poljoprivredni tehničar – vrtlar, te u Graditeljskoj, prirodoslovnoj i rudarskoj školi u smjeru arhitektonski tehničar. Dvojezična nastava priprema se i u Elektrostrojarskoj školi u smjerovima elektrotehničar i tehničar za računalstvo, ekonomskom

smjeru Srednje škole Ivanec, Medicinskoj školi u smjerovima medicinska sestra/tehničar opće zdravstvene njege, Strojarskoj i prometnoj školi u smjeru tehničar za logistiku i špediciju te u Strukovnoj školi u smjeru likovna umjetnost i dizajn.

MATURANTI

Jedanaesta generacija Prva pr ivatna gimnazija s pravom javnosti Varaždin ispratila je jedanaestu generaciju svojih maturanata. Na svečanosti, koja je održana u subotu u koncertnoj dvorani Glazbene škole, bili su maturanti, njihovi roditelji, profesori i ravnateljica škole Nives Risek. Za tu prigodu učenici škole pripremili su zanimljiv program, a goste je najviše nasmijala dramska družina izvedbom predstave “To je moj razred” prepričavši najsmiješnije i najveselije situacije iz školske svakodnevice maturanata.

Nakon svečanog uručivanja svjedodžbi, podijeljene su nagrade najboljim učenicima Teni Tomašević i Vanji Posavcu. Govor je održao maturant Ivan Majdandžić, nakon čega su prezentirane fotografije i video zapisi maturanata.

Školstvo 17

07. lipnja 2011., br. 368

USPJEH Matija Novak, najbolji veterinarski tehničar

VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU, J. Križanića 33, Varaždin temeljem članka 77. zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ broj 123/03, 105/04, 174/04 i 46/07), Statuta Veleučilišta u Varaždinu i Odluke Stručnog vijeća Veleučilišta u Varaždinu od 20. svibnja 2011. godine objavljuje

NATJEČAJ ZA UPIS STUDENATA U PRVU GODINU STUDIJA U AKADEMSKOJ GODINI 2011./2012.

Veleučilište u Varaždinu u akademskoj godini 2011./2012. upisuje sljedeće stručne studije u trajanju od 3 godine (180 ECTS-a): 1. ELEKTROTEHNIKA Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka elektrotehnike 2. PROIZVODNO STROJARSTVO Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka strojarstva 3. MULTIMEDIJA, OBLIKOVANJE I PRIMJENA Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka multimedijske i grafičke tehnologije 4. TEHNIČKA I GOSPODARSKA LOGISTIKA Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka tehničke i gospodarske logistike 5. GRADITELJSTVO Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ka građevinarstva 6. SESTRINSTVO Stručni prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva Broj studenata koji će se upisivati su:

Najbolji veterinarski tehničar Hrvatske Matija Novak s mentoricom Marinom Mikulan Težak

Od malih nogu sa životinjama Matija se sprema na Visoko gospodarsko učilište u Križevcima – smjer zootehnika Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Odmalena volim životinje i uvijek su mi bile zanimljive.

Zbog toga sam i upisao smjer veterinarski tehničar jer mislio sam da će mi to biti prilika da naučim nešto više o njima. Tako je i bilo. Zbog svog izbora nikad nisam požalio – rekao je Matija Novak, najbolji veterinarski tehničar u Hrvatskoj.

Sav je sjajio Matija je bio najbolji na 6. državnom natjecanju učenika za zanimanje veterinarski tehničar, kojem je još u ožujku domaćin bila Srednja

u

pisao sam smjer veterinarski tehničar jer sam želio više naučiti o životinjama škola Arboretum Opeka iz Marčana. Snage su odmjerili najbolji veterinarski tehničari iz deset škola iz cijele Hrvatske. Tema natjecanja bila je propedeutika i pretraga probave preživača, budući

da Srednja škola Arboretum Opeka, domaćin natjecanja, posjeduje farmu mliječnih goveda. Samo natjecanje sastojalo se od pismenog dijela te praktičnog rada na govedu.

- Moram priznati da mi je teži bio taj praktični dio jer ne možeš samo tako pristupiti životinji - rekao je Matija.

Da to nije baš lak zadatak potvrdila je i njegova mentorica, dr. vet. med. Marina Mikulan Težak.

- Rad sa životinjama iziskuje određenu vještinu i individualni pristup. Ne smiješ pokazati strah, a istovremeno moraš biti oprezan jer nikad ne znaš kako će životinja reagirati. One osjete nesigurnost i strah – pojasnila je dr. vet. med. Mikulan Težak.

Matija je sve obavio kako treba, pa kad je doznao da je najbolji veterinarski tehničar u državi, bio je ponosan.

- Sav je sjajio – otkriva njegova mentorica, dr. vet. med.

Mikulan Težak, koja je Matiju i pripremala za ovo natjecanje.

Dugotrajne pripreme, kaže Matija, nisu ni bile potrebne jer većina stvari koja se trebala znati na natjecanju naučio je tijekom nastave u školi.

S obzirom na post ignut i

MATIJA NOVAK

“

”Natjecanje se sastojalo od pismenog dijela te praktičnog rada na govedu. Moram priznati da mi je teži bio taj praktični dio jer ne možeš samo tako pristupiti životinji”.

uspjeh, ljubav prema životinjama i želju da im pomaže, mnogi Matiju zamišljaju kao budućeg veterinara. No umjesto Veterinarskog fakulteta, Matija se sprema na Visoko gospodarsko učilište u Križevcima – smjer zootehnika, a u budućnosti mu je samo važno da radi u toj struci i bude – negdje sa životinjama.

NATJECANJA Učenici Prve gimnazije vratili se iz Amerike

Frani Mihaljeviću drugo mjesto Tim “Junior 5” varaždinske Prve gimnazije zauzeo je četvrto mjesto, a tim “International Senior 5” drugo mjesto na završnom All-Star natjecanju koje je krajem svibnja održano u North Havenu u SAD-u.

Pojedinačno se na ovom najmasovnijem svjetskom informatičkom natje-

canju najbolje plasirao Frano Mihaljević (1. f) iz

tima “Junior 5”, koji je osvojio drugo mjesto. Timovi su nagrađeni posebnim

plaketama ACSL-a, a Frano je dobio i dodatnu nagradu, dok je Prva gimnazija za osvojeno drugo mjesto tima “International Senior 5” nagrađena bežičnim multifunkcionalnim pisačem. Varaždinski gimnazijalci na završnicu ovog natjecanja plasirali su se na temelju odličnih uspjeha u prednatjecanjima. U završnici je snage odmjerilo 60 timova u šest različitih kategorija.

1. UVJETI UPISA Upis u I. godinu studija na Veleučilište u Varaždinu u akademsku godinu 2011./2012. moguć je na dva načina: I. na temelju položene državne mature, odnosno prijave putem internetske stranice www. postani-student.hr II. na temelju razredbenog postupka.

A.) Pravo upisa REDOVITIH STUDENATA na sve studijske programe Veleučilišta u Varaždinu imaju samo oni pristupnici koji su se prijavili za upis na prvu godinu studija putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta (NISpVU) putem internetske stranice www. postani-student.hr.

Sve informacije vezane uz način vrednovanja ocjena iz srednje škole, predmete koji čine obvezni dio državne mature možete pronaći na internetskoj stranici www.postani-student.hr Studij Sestrinstva – dodatna provjera znanja Na studiju Sestrinstva za upis REDOVITIH STUDENATA provest će se dodatna provjera znanja iz anatomije i fiziologije.

Rezultati temeljem navedene dodatne provjere znanja će biti uvršteni u ukupne bodove ostvarene temeljem bodovanja Nacionalnog informacijskog sustava, temeljem čega će se pristupnici rangirati za upis na redoviti studij Sestrinstva.

Dodatna provjera znanja biti će 15. lipnja 2011. godine na Veleučilištu u Varaždinu u 09:00 sati.

Konačnu prijavu za redoviti stručni studij potrebno je izvršiti do 13. lipnja 2011.

Troškovi dodatne provjere znanja iznose 300,00 kuna i uplaćuju se na žiro račun Veleučilišta u Varaždinu broj 2360000-1101737753 (uz naznaku OIB-a pristupnika u rubrici “Poziv na broj” i uz naznaku “za razredbeni ispit-Sestrinstvo”).

B.) Pravo upisa IZVANREDNIH STUDENATA na sve studijske programe Veleučilišta u Varaždinu imaju pristupnici koji su se prijavili putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka učilišta (NISpVU) putem internetske stranice www. postani-student.hr, kao i temeljem razredbenog postupka kojem mogu pristupiti osobe koje su završile četverogodišnju srednju školu.

Razredbeni postupak za upis na stručne studije provodi se bez razredbenog ispita, a temelji se isključivo na vrednovanju ocjena iz srednje škole (opći uspjeh svih 4 razreda srednje škole i na maturi).

2. PRIJAVE I UPISI A.) Svi pristupnici za upis putem sustava državne mature – REDOVITI I IZVANREDNI STUDIJ (osim pristupnika za redoviti upis na stručni studij Sestrinstva) dužni su pravovremeno izvršiti prijavu i odabir liste prioriteta prema kalendaru utvrđenom od NISpVU. Pristupnici za redoviti upis na stručni studij Sestrinstva dužni su svoju prijavu izvršiti do 13. lipnja 2011. za I. (ljetni) rok UPIS će se provoditi: - za I. (ljetni) rok od 11. – 15. srpnja 2011. godine, 13:00 – 17:00 - za II. (jesenski) rok 20. – 22. rujna 2011. godine, 09:00 – 12:00 B.) Svi pristupnici za upis temeljem razredbenog postupka – IZVANREDNI STUDIJ - dužni su izvršiti prijavu na Veleučilište u Varaždinu, putem obrasca Prijave koju mogu podići u studentskoj službi ili na web stranici Veleučilišta u Varaždinu www.velv.hr PRIJAVE se primaju: - za I. (ljetni) rok od 01. lipnja – 15. srpnja 2011. godine, 10:00 – 14:00 - za II. (jesenski) rok od 01. – 09. rujna 2011. godine., 10:00 – 14:00 Uz PRIJAVU (IZVANREDNI STUDENTI) treba priložiti: 1. Obrazac za prijavu 2. Original ili ovjerena preslika svjedodžbe o maturi ili završnom ispitu 3. Original ili ovjerena preslika četiri razreda srednje škole 4. Original domovnice i rodnog lista (ukoliko na rodnom listu nema označenog OIB-a, potrebno je priložiti dokument na kojem je isti označen) 5. Dokaz o uplati troškova razredbenog postupka, u iznosu od 300,00 kn uplaćenih na žiroračun Veleučilišta broj: 2360000-1101737753 (uz naznaku OIB-a pristupnika u rubrici “Poziv na broj” i uz naznaku opisa “za razredbeni postupak”).

6. Poštansku omotnicu (format A4) sa točnom adresom pristupnika i markicom u vrijednosti 13 kn Prijave bez traženih priloga neće se zaprimati.

Prijave se predaju osobno ili šalju poštom na adresu: Veleučilište u Varaždinu, J. Križanića 33, HR – 42000 Varaždin – Studentska služba UPIS će se provoditi: - za I. (ljetni) rok: od 14. – 16. lipnja 2011. godine, 10:00 – 14:00 od 28. – 30. lipnja 2011. godine, 13:00 – 17:00 a svaki sljedeći termin upisa biti će redovito oglašavan na web stranicama i oglasnim pločama Veleučilišta.

- za II. (jesenski) rok 12. – 15. rujna 2011. godine, 13:00 – 16:00 Obrasci potrebni za upis dobivaju se u Studentskoj službi Veleučilišta. Uz popunjene obrasce pristupnici prilažu odgovarajuće dokumente (ako nisu predani kod prijave), dvije fotografije formata 4 x 6 cm, uplatnicu na iznos 300,00 kuna (redoviti i izvanredni studenti) za troškove upisa (uračunati obrasci, indeks, osiguranje i studentska iskaznica) i potvrdu o uplaćenim troškovima školarine ( za izvanredne studente).

3. TROŠKOVI ŠKOLARINE ZA IZVANREDNE STUDENTE Cijena školarine za izvanredne studente u akademskoj godini 2011./2012. iznosi 7.370,00 kuna za sve studije, osim za odjel „Sestrinstva“ gdje cijena školarine iznosi 9.240,00 kuna.

OBAVIJESTI Sve potrebne informacije mogu se potražiti na adresi: Veleučilište u Varaždinu, J. Križanića 33, Varaždin, Studentska služba I. (studiji: Elektrotehnika, Proizvodno strojarstvo i Graditeljstvo) ili na tel: 042/ 493-364, te Studentska služba II. (studiji: Multimedija, oblikovanje i primjena, Tehnička i gospodarska logistika i Sestrinstvo) ili na tel: 042/ 493-363, odnosno na web stranici www.velv.hr

18 Poslovni svijet

07. lipnja 2011., br. 368

PRIMJER Usprkos okruženju, vodeća poduzeća dobro su poslovala

Ytresu su prihodi rasli 21 posto, a Boxmarku porast od 33 posto

POSplus

Bruto dobit Ytresa prošle je godine bila 26,2 posto veća nego 2009. godine te je iznosila 68 milijuna kuna, što je izniman rezultat za tekstilnu industriju

Namještaj i s 50 % popusta

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Iako je BDP Hrvatske prošle godine realno pao, financijski izvještaji pokazuju da je 500 vodećih domaćih kompanija uspjelo stabilizirati svoje poslovanje, pa tako i većina najvećih poduzeća s područja Varaždinske županije, među kojima ima i nekih s izrazitim stopama rasta.

Rast Boxmarka

Od ponedjeljka 6. lipnja, pa do nedjelje 12. lipnja, u vremenu od 12 do 20 sati, traju Dani otvorenih vrata koncepta opremanja stanova POSplus. U izložbenom stanu opremljenom POSplus namještajem i opremom u Supilovoj 7 a (križanje kod Varteksa), svima koji opremaju ili preuređuju stan nudi se veliki izbor kvalitetnog namještaja i opreme modernog oblikovanja uz popuste od 50 posto na izložene eksponate, a organizirat će se i akcijske prodaje. - POSplus koncept opremanja omogućava da se po povoljnim cijenama, uz stručan pristup i prema zamislima kupca, opremi stan kvalitetnim namještajem i opremom po sistemu „ključ u ruke“ - ističe Sandra Hižak iz Drvnog klastera, koji okuplja drvoprerađivače sjeverozapadne Hrvatske.

njem dobiti u odnosu na 2009. godinu. Posljedica je to pada cijena u autoindustriji koja se oporavlja od recesije zbog koje su s tržišta nestali neki slični proizvođači kožnih navlaka i sličnih proizvoda. Zahvaljujući tome, Boxmark je nakon Ine imao najveći rast izvoza koji čini čak 98 posto njegovog prihoda, po kojem već godinama zauzima vodeće mjesto među varaždinskim izvoznicima.

Dok su prihodi u graditeljstvu padali i za više od 30 posto, Zagorje-Tehnobeton prošle je godine sklopilo poslove u vrijednosti od 1,15 milijardi kuna, što je manje za nešto više od sedam posto. Za petinu je pala i dobit, odnosno s 31,9 na 25 milijuna kuna.

Vindija je s 2,7 milijardi kuna i dalje najveća tvrtka po prihodima u Varaždinskoj županiji te petnaesta među kompanijama u Hrvatskoj. To je nešto slabije u odnosu na ranije godine, što je posljedica pada kupovne moći koju je osjetila i (ova) prehrambena industrija. Zbog toga su prihodi Vindije u 2010.

Dobit 68 milijuna pali za 4,16 posto u odnosu na Među najvećim kompanijama 2009., a dobit za 49 u Varaždinskoj županiji je posto u odnosu na i tvrtka Ytres koja poakon n 20 09. godinu. sluje u Poduzetnič, e In Usprkos tome, o koj zoni Kneginec. a m i Vindija je po O va t vornica u ark je o s t v a r e n o j Boxm sastavu talijanske rast i ć e jv dobiti od 33,3 Calzedonije zauzina u a milijuna kuna i ma 216. mjesto po z vo iz dalje među sto ostvarenim prihodij o k s t najvećih kompama među hrvatskim Hrva nija u Hrvatskoj. kompanijama.

U Vindijinom poslovPrihodi Ytresa bilježe kontinom sustavu je i Koka, koja je nuirani rast od njezinog osnutna 55. mjestu po prihodu koji ka, a prošle godine porasli su je lani prihodovala 1,26 mili- gotovo 21 posto u odnosu na jardi kuna, što je za 2,8 posto manje nego 2009., dok je dobit od 19,4 milijuna kuna manja za gotovo 60 posto.

Boxmark Leather, koji je s oko dvije tisuće zaposlenih najveća tvrtka u Slobodnoj zoni Varaždin u Trnovcu Bartolovečkom, nalazi se s 1,6 milijardi kuna na 33. mjestu po ostvarenim prihodima u Hrvatskoj.

Poslovanje Boxmarka, jednog od vodećih proizvođača kožne galanterije za autoindustriju, lani je obilježeno značajnim rastom prihoda od gotovo 33 posto, ali i značajnim smanje- Ivan Zagorec

Boxmark već godinama zauzima vodeće mjesto među varaždinskim izvoznicima

2009. te su iznosili više od 326 milijuna kuna. Za razliku od većine drugih vodećih kompanija kojima je lani dobit pala, bruto dobit Ytresa porasla je za 26,2 posto i iznosila je 68 milijuna kuna. Ovaj rezultat je tim veći ako se zna da se radi o proizvođaču tekstila, točnije čarapa, dok je puno stariji Varteks s prihodom od 314 milijuna kuna desetak mjesta iza, odnosno na 225. mjestu.

Zašto Cesta Varaždin otpušta Zašto je Cesta Varaždin ovih dana prisiljena smanjiti broj zaposlenika, vidljivo je iz prošlogodišnjeg poslovanja: prihodi su joj pali za 42 posto, odnosno s 370 na 215 milijuna kuna, a ostvaren je gubitak od gotovo 70 milijuna

kuna, što je 80 posto više nego 2009. godine.

Nasuprot tome, Meteor Grupi prihodi su pali deset posto, odnosno s 214 na 191 milijun kuna, a dobit od 1,3 milijuna kuna iz 2009. lani je gotovo udvostručena.

IZDVOJENO Knauf Insulation lani povećao i prihode i dobit

Dobit porasla za čak 62 posto Prema visini dobiti u 2010. godini, među sto najvećih kompanija iz Varaždinske županije je GumiimpexGRP, koji je lani ostvario 33 milijuna kuna dobiti te 278 milijuna kuna prihoda, što je desetak posto više nego 2009. godine. Zahvaljujući tome, po prihodu je na 251. mjestu, a dobiti među 100

najvećih. Snažan rast prihoda imao je i Termoplin, i to gotovo 30 posto, tako da su lani došli do 266 milijuna kuna. Međutim, usprkos tom rastu, dobit je pala za deset posto, odnosno s 9,2 na 8,3 milijuna kuna.

Knauf Insulation iz Novog Marofa uspio je lani povećati i prihode i dobit. Tako je

prihod porastao za 3,7 posto te je došao do 179 milijuna kuna, dok je dobit povećao sa 7,9 na 12,8 milijuna kuna, odnosno za 62 posto. Prihodi su rasli i TP Varaždin koje je sa 171 milijuna kuna zauzelo 418 mjesto, dok je dobit od 1,8 milijuna kuna za desetak posto manja nego 2009. godine.

OŠKZ VARAŽDIN

Skupština vjerovnika U sklopu stečajnog postupka nad Obrtničkom štedno-kreditnom zadrugom Varaždin, zakazana je skupština vjerovnika na Trgovačkom sudu u petak 10. lipnja u 9 sati.

Na skupštini se očekuje razmatranje dosadašnjeg tijeka stečajnog postupka, kao i dogovor oko daljnjih koraka koji će se poduzeti kako bi se namirilo 152 vjerovnika kojima je priznato 14,5 milijuna kuna tražbina, od čega im je dosada isplaćeno manje od 10 posto.

Prava odluka Popularizacija znanosti D

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

anas se sve više pažnje posvećuje približavanju znanosti ljudima.

Popularizacija znanosti podrazumijeva predstavljanje znanstvenih otkrića, znanstvenih metoda, znanstvenika, široj javnosti na popularan i razumljiv način. Najbolji popularizatori i komunikatori znanosti trebali bi biti upravo znanstvenici. Problem je u tome da dosta znanstvenika ne mari za popularizaciju znanosti. To dovodi do raznih stereotipa i predrasuda vezano uz znanstvenike i

znanstvena istraživanja. roz povijest možemo sagledati razne primjere znanstvenika koji su sami pridonijeli predstavljanju vlastitih otkrića široj javnosti. Primjerice, Galileo Galilej je koristio talijanski jezik umjesto latinskog, iako je latinski jezik bio službeni jezik znanosti u 16. st. Vrlo važan dio popularizacije znanosti je i scinece outreach ili dohvat znanosti u društvu koji podrazumijeva izravno komuniciranje sa širom publikom

K

zbog boljeg razumijevanja znanosti i podizanja svijesti o znanstvenim temama. Uglavnom se radi o oblicima neformalne edukacije, poput znanstvenih muzeja, festivala znanosti ili manjih formi, poput znanstvenih kafića. Znanstvenici preko neformalne edukacije uspostavljaju dijalog s javnošću kako bi se postigao društveni konsenzus oko osjetljivih, etičkih i društveno važnih pitanja. Time znanstvenici nastoje srušiti predrasude o sebi kao

o nerazumljivima i dalekima široj publici te na taj način i znanost čine privlačnijom i bližom. ad na popularizaciji znanosti treba biti zajednički interes znanstvenika, medija i šire javnosti.

Nažalost, tako dugo dok se Big Brother prikazuje u udarnom terminu na televiziji, a znanstvene emisije se prikazuju u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim terminima, moramo zaključiti da mediji drugačije postavljaju svoje prioritete.

R

Znanost i ekologija 19

07. lipnja 2011., br. 368

DOZNAJEMO Varaždinska županija zatražit će reviziju projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Piškornici

Štromar: “U kojem mi to smjeru idemo…“ Varaždinska županija zatražit će reviziju projekta Regionalnog centra za gospodarenjem otpadom u Piškornic i kod Koprivničkog Ivanca, najavljuje varaždinski župan Predrag Štromar. - Nakon što je direktor Piškornice Nedo Cepić dao ostavku, treba utvrditi što se do sada napravilo te kako dalje. Treba, uz ostalo, vidjeti koja je mehaničko-biološka

obrada uistinu najprihvatljivija. Za to, nažalost, imamo vremena do kraja godine jer nećemo moći koristiti sredstva iz fondova EU za 2012. godinu - kaže Štromar, a za projekt u Piškornici, kako pojašnjava, očekuje se barem 50 do 60 posto novca iz fondova EU, a razliku bi trebala platiti država. - Promijenjeni su propisi, ali i ljudi u resornom ministarstvu

i fondu, tako da očekujemo lakše financiranje projekta, pa nas ne bi trebala koštati ni njegova revizija. Ako država sada to plaća, ne vidim razloga zašto ne bismo još jednom provjerili učinjeno i smjer u kojem idemo - ističe Štromar.

Uz pomoć države planira se otkup preostalog potrebnog zemljišta, i to putem beskamatnog kredita. - Zemljište nije

najveća prepreka projektu, tim više što se i državno odvjetništvo uključuje u rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za potrebe budućeg Regionalnog centra za gospodarenje otpadom – zaključuje Štromar napominjući da se oko projekta spore Grad Koprivnica i Koprivničko-križevačka županija, što je očigledno sudbina svih takvih projekata.

Neki od objekata sagrađenih u Piškornici

OTKRIVAMO Zašto je mehaničko ponašanje otpada u žiži interesa znanstvenika?

Nije svejedno koliko otpada sadrži ili može primiti deponij Od dr. sc. Igora Petrovića doznajemo da znanstvenici između ostalog mogu utvrditi koliko će se otpad slegnuti ovisno o njegovoj stišljivosti Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Viši asistent na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu (GFV), dr. sc. Igor Petrović, dipl. ing. geot., jedan je od laureata koje je Rotary club Varaždin 11. svibnja nagradio za izvrsnost (u kategoriji poslijediplomski studij). Kako doznajemo, njegov magisterij i doktorat uglavnom se bave mehaničkim parametrima otpada, odnosno njegovom deformabilnošću i čvrstoćom.

Istražni radovi Našeg mladog znanstvenika zamolili smo da nam objasni što se zapravo dešava s otpadom koji dođe na de ponij te kako s e u t v rđ uj e količina koju može primiti pojedino odlagalište.

– Znanstvenici između ostalog mogu utvrditi koliko će se taj otpad slegnuti

ovisno o njegovoj stišljivosti.

Drugim riječima, daju parametre za projektiranje sanitarnog odlagališta otpada. Na osnovi dobivenih rezultata analiza, procjenjujemo koliko jedna ćelija odlagališta može dugo trajati i koliki volumen otpada može primiti. Svejedno je odlaže li se obrađeni ili neobrađeni otpad jer je za potrebe procjene raspoloživog volumena i vijeka odlagališta neophodno utvrditi parametre deformabilnosti. Ispitivanja su uglavnom laboratorijska i terenska. U laboratoriju se deformabilnost utvrđuje u tzv. edometru. Na terenu se primjenjuju površinske, n e d e s t r u ktivnegeof izičke metode te se izvode istražne bušotine – obja snio je dr. sc. Igor Petrović dodavši kako su znanstve-

općina ec Vidov ne znat ulaže sanaciju eu napor vljih di ija depon

KAKO S OTPADOM

Po zakonu i pravilu struke Mehaničko-biološka obrada komunalnog otpada dobro je prihvaćena u svijetu, no u Hrvatskoj bit će i obrade otpada termičkim metodama.

U konačnici, najbitnije je da se sve radi sukladno zakonskim propisima i pravilima struke – ističe dr. sc. Igor Petrović, o kojem doznajemo i to da je rođen 1974. godine u Zagrebu. No kako se obitelj preselila u Varaždin, ovdje polazi Elektrostrojarsku školu. Po od služenju vojnog roka upisuje studij na Geotehničkom fakultetu u Varaždinu. Magistrirao je u listopadu 2005. godine na Građevinskom fakultetu u Zagrebu te doktorirao u srpnju 2010. s temom Modeliranje ponašanja M-B obrađenog komunalnog krutog otpada.

IZDVOJENO

Sanacija odlagališta “Turčin” koštala 34, a onog u Vidovcu stajat će preko 20 milijuna kuna

nici GFV-a nedavno angažirani na izradi plana sanacije još uvijek postojećih divljih odlagališta otpada u općini

Vidovec. O čemu se radi?

- Skupina znanstvenika Geotehničkog fakulteta (dr. sc.

Davorin Kovačić, dr. sc. Mario Gazdek, dr. sc. Igor Petrović te još nekoliko stručnjaka) primjenom geofizičkih metoda te istražnih bušotina obavila je procjenu volumena spomenutog odlagališta. Otpad je akumuliran u starim „šodranama“ u okolici Cargovca i Nedeljanca koje su u 3. vodozaštitnoj zoni!

Angažirala nas je općina Vidovec temeljem naloga inspekcije zaštite okoliša, no kao i svugdje, provedba sanacije odlagališta otpada iziskuje velika materijalna sredstva. Naime, samo na toj lokaciji odloženo je oko 160.000 metara kubičnih smeća koje je nužno trajno izmjestiti, pa će, prema našim procjenama, sanacija koštati preko 20 milijuna kuna – istaknuo je dr. sc. Igor Petrović.

MBO i veliki edometar GFV-a Posljednjih godina sve se češće u zapadnim zemljama Europe odlaže mehaničko-biološki obrađen komunalni otpad, što će uskoro biti praksa i u Hrvatskoj. Budući da se mehanička svojstva MBO otpada znatno razlikuju od mehaničkih svojstava neobrađenoga komunalnog otpada, za projektiranje odlagališta MBO otpada prijeko je potrebno

poznavanje njegovih mehaničkih karakteristika. A baš malen broj istražnih radova iz područja deformabilnosti MBO komunalnog otpada potaknuo je na GFV, u okviru znanstveno-istraživačkog projekta „Karakterizacija krutog komunalnog otpada“, ideju o izradi velikog edometarskog sklopa (uređaja) za ispitivanje stišljivosti MBO otpada.

Dan zaštite okoliša Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja konferencije UN-a u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Ove godine obilježava se pod sloganom „Šume: priroda na usluzi“, čime se želi upozoriti na ključnu ulogu šuma u očuvanju svijeta kakvog poznajemo. Njihova je uloga višestruka. Šume predstavljaju „pluća Zemlje“ te su nam najvjerniji saveznik u borbi protiv klimatskih promjena.

Također, biljke u procesu fotosinteze pohranjuju velike količine ugljičnog dioksida uz istovremeno oslobađanje kisika, koji nam omogućava disanje.

20 Crna kronika

07. lipnja 2011., br. 368

I TOGA IMA Završilo za javnost zatvoreno suđenje čakovečkom ginekologu Nenadu Muršiću

Za mito ginekolog dobio 14 mjeseci zatvora - bezuvjetno!

Uz zatvorsku kaznu, Muršiću izrečena zabrana bavljenja zvanjem u trajanju od godinu dana, a ostat će i bez 1.900 eura Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Zbog primanja mita, čakovečki je ginekolog Nenad Muršić osuđen na četrnaest mjeseci zatvora na čakovečkom Općinskom sudu, koji mu je izrekao i sigurnosnu mjeru zabrane bavljenja zvanjem u trajanju od godinu dana te odlučio oduzeti imovinsku korist od 1.900 eura, a morat će vratiti i 2.200 kuna jednoj od oštećenica, dok je druga s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom upućena na parnicu.

Dugove pokrio pričuvom Policijski službenici Policijske uprave varaždinske dovršili su kriminalističko istraživanje nad 44-godišnjakom te utvrdili da postoji osnovana sumnja kako je kao direktor trgovačkog društva iz Varaždina pronevjerio iznos od 120.000 kuna u korist svojeg poduzeća.

Spomenuti iznos pronevjerio je tako da je, kao jedina osoba ovlaštena za raspolaganje novčanim sredstvima računa pričuve stanara jedne zgrade u Varaždinu, nenamjenski utrošio za sanaciju dugova svog poduzeća.

Kako se ističe u izvješću iz Policijske uprave varaždinske, protiv osumnjičenog direktora podnijet će se kaznena prijava za kazneno djelo pronevjere iz članka 342. Kaznenog zakona.

uzeo je traženi iznos od 2.200 kuna. U svibnju 2009. carskim rezom porodio je I. G., a za to je od nje i supruga D. G. uzeo traženi novac u ukupnom iznosu od 400 eura.

Dva mjeseca kasnije obavio je porod carskim rezom pacijentice V. N., za što je od supruga uzeo traženi iznos od 300 eura.

I do 500 eura

U kolovozu 2009. godine obavio je porod carskim rezom pacijentice I. P., za što je od supruga uzeo traženi novac u iznosu od 400 eura, dok je Od siječnja 2008.

U nepravomoćnoj presudi traženih 300 eura uzeo od navodi se da je u namjeri pri- svekrve G. H. koju je porodio bavljanja nepripadne materijal- istog mjeseca.

Najveći traženi iznos, 500 ne dobiti Muršić zlouporabio svoj položaj i ovlasti doktora eura, uzeo je u travnju prošle medicine - specijalista gineko- godine od M. V., supruga pacijentice S. V. koju je logije i porodništva - tako porodio. što je u prostorijama za Uz kaznu u Odjela ginekologije trajanju od i opstetricije čakoost n č o z a godinu večke Županijske n am i dva bolnice od 15. na sed večki dana mjeseca te siječnja 2008. ko a č a o duz ima godine do 15. d poro tražio n j e p r o travnja prošle g o l o k tupravno godine s većim gine do stečene imobrojem pacijentiod 30 0 vine, Muršić se ca dogovorio da će 50 0 € neće moći baviti ih, uz odgovarajuću svojim zvanjem i djenovčanu naknadu, osobno poroditi, odnosno biti nazo- latnošću godinu dana, računačan njihovu porodu, bez obzira jući od pravomoćnosti sudske na to je li to u vrijeme njegovog odluke, s time da se vrijeme radnog vremena ili rasporeda izvršenja kazne zatvora ne uračunava u vrijeme trajanja njegovog dežurstva.

Tako je u siječnju 2008. go- ove mjere.

U izrečenu kaznu zatvora dine porodio pacijenticu D. V. carskim rezom, za što je od Muršiću se uračunava vrijeme njezinog supruga N. V. uzeo uhićenja i zadržavanja, odnosno provedeno u pritvoru, i to traženi iznos od 400 eura.

Nakon što je u rujnu 2008. od 22. prosinca prošle godine godine porodio pacijenticu T. od 13,35 sati pa do dana 3. Ž., od njezinog supruga M. Ž. veljače ove godine.

NAŠA POSLA

Čakovečki ginekolog priveden je na varaždinski Županijski sud u prosincu prošle godine

OBRAT U završnici suđenja ginekolozima (ne)očekivani zahtjev

Odvjetnici zatražili izdvajanje dokaza Dva mjeseca prije privođenja i uhićenja Nenada Muršića, ista sudbina zadesila je sedmoricu ginekologa od kojih je većina bila zaposlena u varaždinskoj Općoj bolnici.

Sudski postupak protiv njih počeo je ranije, pa se očekivalo i da će ranije završiti, a kao dani kada bi mogla biti okončana rasprava spominjali su se 18. i 19. svibnja.

To se, međutim, nije dogodilo zbog obrata o kojem doznajemo od Tanje NovakPremec, sutkinje i glasnogovornice varaždinskog Općin-

skog suda, gdje se vodi ovaj postupak, također zatvoren za javnost.

t

raži se izdvajanje dokaza koji se smatraju nezakonitim

- Na ročištu održanom 18. svibnja branitelji okrivljenika zatražili su izdvajanje dokaza koje smatraju nezakonitim, pa iz tog razloga nije ni za-

kazano iduće ročište. Ono će biti zakazano nakon što sud rješenjem odluči o prijedlogu branitelja okrivljenika i nakon što ono postane pravomoćno. Nemoguće je sada planirati kada će biti zakazano iduće ročište, budući da to ovisi o tome hoće li stranke postupka na rješenje suda o prijedlogu branitelja o izdvajanju nezakonitih dokaza uložiti žalbu, a potom i o vremenu u kojem će Županijski sud odlučiti po eventualnoj žalbi - doznajemo od NovakPremec.

DVOJBA

Zašto je umrla djevojka?

Još uvijek nije utvrđen uzrok smrti 20-godišnje Varaždinke koja je iznenada preminula sredinom prošlog mjeseca.

Međutim, budući da prilikom obdukcije naložene od strane istražnog suca varaždinskog Županijskog suda nije utvrđen uzrok smrti, izuzeti su uzorci tkiva radi daljnjeg vještačenja koje bi trebalo dati odgovor što se dogodilo.

Doznajemo to iz Policijske uprave varaždinske u kojoj napominju da je u tijeku i kriminalističko istraživanje vezano uz njezinu smrt.

IZDVOJENO Zbog strogih zakona i dvojbene prakse, sudovi izriču drakonske kazne za zlouporabu marihuane

Za 150 grama “trave”- dvije godine zatvora Hoće li pravda uistinu biti zadovoljena ako odem u zatvor zbog tog prisilnog čina? Ovo pitanje postavlja si već neko vrijeme 34-godišnji Zoran J., koji je pravomoćno osuđen na dvije godine zatvora zbog posredovanja u kupnji 150 grama marihuane za 900 kuna!

Sud ne vidi prisilu Događaj koji je potpuno preokrenuo njegov život zbio se još u prosincu 2007. godine u jednom slavonskom gradu gdje je živio prije nego što se doselio u Varaždin.

- Na vrata mi je pozvonio susjed s kojim sam znao povremeno popušiti marihuanu radi smirenja nakon što sam se rastavio od supruge. No, uz susjeda, ušli su Zlatko M. i Hrvoje T., koji me počeo tući zahtijevajući da pribavim marihuanu. Zbog te

prisile, nazvao sam osobu kod koje sam do tada marihuanu kupovao samo za sebe. Kada smo se dovezli do zgrade preprodavača, dobio sam

n

a prvostupanjskom sudu Zoran je dobio čak tri godine zatvora, ali je tu kaznu Vrhovni sud smanjio na dvije 900 kuna, nakon čega sam otišao te za taj iznos kupio tri paketa marihuane ukupne težine 150 grama koje sam odmah predao - prisjeća se 34-godišnjak.

U optužnici Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku je kao prvookrivljenog navelo Lorisa K., proda-

vatelja od kojeg je kupio “travu”, koji je tijekom suđenja priznao da je od državljanina Srbije kupio kilogram marihuane, a zatim je prepakirao za daljnju preprodaju. Zlatko M. bio je drugooptuženi, a trećeokrivljeni bio je Zoran.

Bez ključnog svjedoka - Na moje veliko iznenađenje među optuženima nije bilo osobe koja me prisilila na nabavu marihuane i dala mi za to novac. Štoviše, nije čak ni svjedočio, iako je bio pozvan. No još veće iznenađenje doživio sam kod izricanja presude: drugookrivljeni je dobio godinu i pol dana zatvora, prvookrivljeni tri godine zatvora, a isto toliko dobio sam i ja, prisjeća se Zoran, napominjući da je pred sudskim vijećem detaljno opisao cijeli slučaj.

U žalbi Vrhovnom sudu ponovno je ukazivao da je kazneno djelo napravio pod prisilom osobe koja čak nije ni ispitana tijekom suđenja. Međutim, zbog određenih okolnosti, kao što je susret s policijom na putu do mjesta kupovine marihuane, drugostupanjski sud nije prihvatio navode o prisili.

- Ipak, kaznu mi je smanjio s tri na dvije godine zatvora. No i to je previše jer nikada prije nisam osuđivan zbog zlouporabe droga. Radio sam kao zaštitar dok tvrtka nije propala i plaćao alimentaciju kada sam to mogao. No nakon ove drakonske i za mene nepravedne kazne, narast će dug s osnova alimentacije zbog čega mi prijeti nova kazna. Uistinu ne vidim izlaz iz svega ovoga - veli Zoran kojeg očekuje zatvor ne uspije li odgoditi izvršenje.

PU VARAŽDINSKA

Javna prodaja bicikala 16. 6.

Iz Policijske uprave varaždinske pozivaju na javnu prodaju bicikala koja će se održati idućeg četvrtka, 16. lipnja, s početkom u 9 sati.

Javna prodaja bicikala održat će se u Varaždinu, Harambašićeva broj 32.

Bicikli koji se nude mogu se razgledati neposredno prije kupnje, a početne će cijene biti istaknute na mjestu prodaje. Prodaja će se odvijati po načelu „viđeno – kupljeno“, napominju u Policijskoj upravi varaždinskoj, što znači da se neće uvažavati naknadni prigovori kupaca bicikala.

Oglasi 21

07. lipnja 2011., br. 368

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN objavljuje

JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I. Teretni automobil „Mercedes 601 D“, 1985. g.

10.000,00 kn Osobni automobil „Volkswagen Polo“ 1.4, 2000. g.

23.000,00 kn Razna roba – građevna, metalna, keramika 413.539,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 13. 6. 2011. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

II. Postrojenja i alati za preradu kamena 278.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 13. 6. 2011. S POČETKOM U 13.00 SATI U RADEŠIĆU 29 (SKLADIŠNI PROSTOR).

III. Oprema za trgovinu - razna 27.182,35 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 14. 6. 2011. S POČETKOM U 10.00 SATI U VARAŽDINU, USKA 4 (SKLADIŠNI PROSTOR) .

IV. Teretni auto „Mercedes 814“, 1986. g.

40.000,00 kn Teretni auto „Mercedes 208 D“, 1994. g.

30.000,00 kn Teretni auto „Mercedes 307 D“, 1985. g.

20.000,00 kn Univerzalna preša – 25 tona, balirka za papir 20.000,00 kn Viličar „Primat“ 20.000,00 kn Kontejner mrežasti za papir 3.450,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 14. 6. 2011. S POČETKOM U 11.00 SATI U KNEGINCU GORNJEM, TOPLIČKA 54 (SKLADIŠNI PROSTOR) . i

PONOVLJENU JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I. Teretni automobil „IVECO“ 35 E“ 2.8 D, 1996. g.

30.000,00 kn Teretni automobil „Opel Combo“ 1.7 DTI, 2004. g., 40.000,00 kn Osobni automobil „Lada Niva C-208246 1.7 I“, 2007. g., 30.000,00 kn Razna roba – građevna, metalna, keramika 603.887,00 kn Razna roba – građevna, metalna, keramika 7.461,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 13. 6. 2011. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

II. Dekori i bordure za keramičke pločice

78.594,98 kn

JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 13. 6. 2011. S POČETKOM U 12.00 SATI U VARAŽDINU, BIŠKUPEČKA 56 (SKLADIŠNI PROSTOR) .

III. Ribolovni štap „Interlan Z.W. Match 420“, 400,00 kn ribička rola „Haibao H3“, plovak „Venturijeri“ 25 g.

Ribolovni štap „SA-3006“ s rolom „Quick“ SEL-230 300,00 kn Ribolovni štap „Goldstar“ s rolom „Silstar“ FRB 60 300,00 kn Ribolovni štap „Byron“ s rolom „Zebco Trophy“ 550-FD 300,00 kn Ribolovni štap „Lineaefe“ s rolom „Quick“ FS 550 300,00 kn Ribolovni štap „Lineaeffe“s rolom „Cortez“ 110 300,00 kn Ribolovni štap „Storica 5005“ s rolom „Robinson 36 FD“ 300,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 15. 6. 2011. S POČETKOM U 13.00 SATI U VARAŽDINU, VRAZOVA 4.

Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina.

Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno – kupljeno te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti.

Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja.

Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

07. lipnja 2011., br. 368

tehnike u Hrvatskoj te na salzburškoj akademiji. Njezine plesačke vještine su također zapažene i od strane same struke pa je prošle godine nominirana za Nagradu Hrvatskog Glumišta za ulogu u predstavi Nastup.

Plesne poslastice Dani suvremenog plesa su pred nama, a Sanja Tropp Frühwald je za publiku gladnu zanimljivih kulturnih zbivanja, odabrala same poslastice. U četiri dana nastupit će čak 85 plesača u dojmljivim i inspirativnim izvedbama. Mnoštvo priznatih autora iz Hrvatske i zemalja Europske Unije

zadovoljit će i najizbirljiviju. Za programe Dana suvremenog plesa ulaznice će biti od 20,00 do 40,00 KN te će se moći kupiti na blagajni HNK Varaždin te u Turističkoj zajednici grada Varaždina. Više informacija o festivalu Varaždin pod zvijezdama, programu i ulaznicama može se dobiti na www. tourism-varazdin.hr i www.perform-dance.com.

ANA MRAK

svoj rad. U njezinim autorskim predstavama uživala je publika diljem svijeta, a Varaždinci su je mogli vidjeti u predstavama Tainted i Something to do with death, koje je koreografirala i u kojima pleše. Uz Sanju, još jedna Varaždinka pojavit će se ove godine na Danima suvremenog plesa. Ana Mrak je samo dva put nastupila pred varaždinskom publikom, a posljednji put prije pet godina. Ana će to nadoknaditi te ćemo je na predstojećem festivalu vidjeti u čak dvije predstave. Studio za suvremeni ples, čija je Ana dugogodišnja stalna članica, predstavlja nam ju u predstavi Sale, a nastupat će i u plesnoj predstavi za djecu Tijelo. Diplomirala je na SEAD-u te u njujorškoj Tisch Shool of The Arts, a svoje znanje danas prenosi podučavajući suvremene plesne

LICA

ropske Unije. Publika će imati prilike vidjeti čak 85 plesača u dojmljivim i inspirativnim izvedbama.

Sanja Tropp Frühwald i Ana Mrak Dani suvremenog plesa projekt su umjetničke organizacije VRUM kojoj je voditeljica Varaždinka Sanja Tropp Frühwald. Ona je prva autorica koja je suvremenoplesnu predstavu postavila na daske varaždinskog HNK. Bilo je to 2009., a iste je godine pokrenut i projekt Perform-D-ance, koji su zajednički osmislili ona i Ivan Mesek iz Galerijskog centra Varaždin. Uz Dane hrvatskog performansa, pod imenom Perform-D-ance, pokrenut je i festival suvremenog plesa. Sanja je koreografkinja, autorica i plesačica. Diplomirala je na Salzburg Experimental Academy of Dance nakon čega je dobila mnoštvo priznanja za

RENATO BRANĐO

Dani suvremenog plesa oplemeniti će festival Varaždin pod zvijezdama koji će od 16. do 19. lipnja pod svojim okriljem spojiti ples, gastronomiju i astronomiju.

Dani suvremenog plesa, Perform-D-ance, održat će se treću godinu za redom, od 16. do 19. lipnja u Varaždinu.

Plesne predstave, njih osam, od kojih dvije i festivalske produkcije, odvijat će se na tri lokacije, u HNK Varaždin, Šetalištu Vatroslava Jagića, te ispred Vile Bedeković. Namijenjene su širokoj publici, uključujući i djecu. U produkciji umjetničke organizacije VRUM, pod vodstvom Sanje Tropp Frühwald, festival nudi visokokvalitetni program pun renomiranih autora i plesača iz Hrvatske te zemal j a Eu -

FESTIVAL Više informacija o programu i ulaznicama može se dobiti na www. tourism-varazdin. hr i www.performd-ance.com DAVID MIHOCI

Dani suvremenog plesa

DAVID MIHOCI

OGLAS

22 Događanja

Urbana kultura 23

07. lipnja 2011., br. 368

I TOGA IMA Rock spektakl nažalost odgođen do jeseni, najvjerojatnije za 1. 10.

Art/media Odgođen Vž Rock fest fijasko rocka u Varaždinu? Naši najbolji ljudi P

Što se sve poklopilo da je Vž Rock fest morao biti otkazan?

U našem gradu ništa od rocka.

Za festival u dvorani na kojem su trebali nastupiti Laibach, Divlje jagode i Atomsko sklonište jednostavno nema interesa.

Organizatori navode niz razloga - od velikog broja koncerata u to vrijeme sve do preprodaje promotivnih karata. Nadaju se da će im festival uspjeti početkom listopada.

“Organizatori s velikim žaljenjem prolongiraju termin održavanja festivala najavljenog za 10. i 11. lipnja 2011. g. u Gradskog športskoj dvorani Varaždin (Areni). Novi termin festivala bit će u mjesecu listopadu (najvjerojatnije 1. 10.)”, stoji u poslanom priopćenju.

Preprodaja “Razloga za prolongaciju ima više, no istaknut ćemo najvažnije - veliki broj atraktivnih događanja u vrlo kratkom razdoblju, kako u Varaždinu /Techno party, Kick Box, Rukomet, 100 violina, Balašević... i niz događaja u bližoj regiji i gradovima, (npr. koncert Bon Jovija 8. 6. u Zg) koji su svakako imali utjecaj na umanjeni interes te doveli

do financijskog i terminskog „zagušenja“ građanstva, posljedica čega je nedovoljna prodaja ulaznica za VRF. Nadalje, pojave preprodaja posebnih promotivnih karata također su imale utjecaj na umanjenu prodaju, a kako se radi o komercijalnom projektu koji nije financiran iz bilo kojeg proračuna, organizatori u ovom

M

aturantima će biti organiziran zamjenski koncert, i to u što skorije vrijeme trenutku temeljem pretprodaje ulaznica ne mogu pokriti ukupne troškove realizacije projekta”, objašnjavaju u dopisu.

Svima će biti vraćen novac za karte, a maturantima kojima je Varaždinska županija kupila novac za karte za “zadnje ludilo” bit će organiziran drugi koncert.

Pitanje je jesu li razlozi koje navode organizatori pravi problem. Možda jednostavno u

našem gradu, budimo realni, nema interesa za rock. Iako, imena koja su trebala nastupiti nisu bila baš glazbeno stilski usklađena.

Laibach kao prvo ime festivala svira industrial koji sluša mala grupa ljudi i njihovi koncerti u Zagrebu održavaju se u manjim klubovima.

S druge strane njihov glazbeni stil ne ide ruku pod ruku s već postarijim bendovima kao što su Divlje jagode ili Atomsko sklonište. Zabranjeno pušenje pak moglo bi privući veći broj ljudi, ali vjerojatno ti nisu skloni nekom “jačem” zvuku.

Prisjetimo se i nesretnog Radar festivala, koji je imao daleko kvalitetniji program.

A možda i činjenica da su bendovi poput Opće opasnosti,

Divljih jagoda i sl. svirali u Varaždinu i okolici unazad godinu dana, ali uz povoljnije ulaznice.

Legenda s Woodstocka, Santana, na drugom pokušaju Radara u Varaždinu 2009. nije mogao napuniti cijeli Varteksov stadion. Organizatori su travnjak i tribine presjekli na pola kako bi izgledalo da ima više ljudi. Očito ostajemo na tome da smo grad baroka, bez rocka.

Kao prvo, nemamo nijedan alternativni klub u kojem bi manji bendovi mogli svirati i koji bi stvarao “mlade alternativce”, publiku koja je spremna za dobru glazbu izdvojiti za ulaznicu.

Zato centrom sve više u kafićima odzvanjaju zvuci narodnjaka, a koncerti Halida Bešlića i Miše Kovača nemaju problema s prodanim ulaznicama... (td, dk)

Niz novih nastupa Regional banda

osjet Svetog Oca bio je iznimna prigoda da na našim televizijama čujemo neke od naših najboljih i najpametnijih ljudi. Teolozi Ivančić, Šunjić, Matulić, Linić, Šola, sestra Kovač i drugi pružili su nam Denis Peričić, novu dimenziju intelekmr. sc. tualnog promišljanja i kulture javnoga govora. teta je što mediji češće ne ugošćuju takve ljude, nego uvijek iste mudrijaše, diletante i tupane, uglavnom antireligijski usmjerene. Dio krivice za to snosi i Crkva, koja u prve redove svojih „odnosa s javnošću“ u pravilu stavlja neke anemične biskupe, bizarne karizmatike, pa čak i opskurne križare. Takvi se ne mogu othrvati ni argumentiranim i dobronamjernim kritikama na račun „grijeha struktura“ same Crkve, a kamoli napadima zagriženih bezvjeraca i militantnih ateista, često instruiranih iz nimalo benignih centara „kulture smrti“ i „diktature relativizma“. išljenja sam da bi ove, prave katoličke intelektualce – bez obzira na njihov habit i habitus – trebalo što više angažirati ne samo u specijaliziranim emisijama, nego i u medijskim debatama o svim gorućim temama našeg suvremenog trenutka. Siguran sam da bi od toga profitirali i Crkva i vjernici, ali i inovjerci i nevjernici. e zalažem se pritom ni za kakvu teokratizaciju društva, nego, upravo suprotno, za njegovu pluralizaciju. Jer, „religija nije neka zasebna stvarnost u odnosu na društvo, nego njegova prirodna sastavnica“. A takve ljude trebamo što više čuti i zato jer je Hrvatska u dubokoj krizi savjesti, a savjest je „temelj slobodnog i pravednog društva“ (Benedikt XVI.).

Š

M

N Regional band

Desperado band

Nakon nastupa u varaždinskoj Areni, članovi Regional banda nastavljaju seriju koncerata. Već ovog petka, 10. lipnja, nastupit će na trećem humanitarnom Festivalu vina koji organizira Rotary club Varaždin – JUG. Početak koncerta je u 20 sati u hotelu La Gus na Varaždinbregu, a osim Regional banda svirkom će goste

zabaviti ludbreški Desperado band. Nakon toga slijedi koncert u Kulturnom centru u Novom Marofu, a potvrđen je i nastup Regional banda na ovogodišnjem Špancirfestu. Članovi Regional banda, podsjećamo, zaposlenici su i suradnici varaždinskog Regionalnog tjednika.

POWERED BY

24 Kulturni obzor

07. lipnja 2011., br. 368

USPJEH Tamburaški orkestar KUD-a Varteks na Međuna

U D-duru Mary’s meals u Varaždinu H

umanitarni koncert u organizaciji međunarodnog pokreta „Marijini obroci„ održan je u Varaždinskoj katedrali u četvrtak 2. lipnja. ahvaljujući velikodušnim donacijama prikupljenim na prošlogodišnjem koncertu u Darko RUŠEC Varaždinu, omogućena profesor gitare u je izgradnja kuhinje u Glazbenoj školi Varaždin osnovnoj školi Hondji, u okrugu Dangbo, Benin (Afrika), koja bi trebala biti dovršena krajem ove godine. a ovom humanitarnom koncertu željelo se prikupiti sredstva za hranu kako bi 430 učenika u toj školi svaki dan imalo jedan topli obrok tijekom cijele sljedeće godine. Mnogobrojna publika imala je priliku uživati u lijepoj glazbi koju su izvodili zbor Varaždinske katedrale “CHORUS ANGELICUS”, dječji zbor „Hosana” iz župe sv. Josipa na Banfici koji vode Ivana Kolarić i Mira Plantak, zbor mladih „Eshaton” iz Močila voditeljice Martine Evačić, djevojački zbor gimnazije „Dr. Ivana Kranjčeva” iz Đurđevca pod vodstvom Ivane Jaklin i Varaždinski komorni orkestar kojim je ravnao maestro Anđelko Igrec. Maestro Igrec je uglazbio četiri pjesme: Ozdravi me, Božji sine i Daj mi svoje boli poznate pjesnikinje s. Bogoljube Cifrek, te Progledaj na tekst Anđelka Igreca i tekst Psalma 17, 5-8 Upravi korake moje. Publika je još imala priliku čuti: Magnificat anima mea J. Ruttera, Vom Himmel hoch M. Preatoriusa, An Irish blessing (tradicionalna), La Vergine degli Angeli G. Verdija itd. arijini obroci međunarodni su pokret za uspostavljanje projekata prehrane u školama u zajednicama u kojima siromaštvo i glad sprečavaju djecu da steknu obrazovanje. Marijini obroci osiguravaju svakodnevne obroke u školama za više od 500.000 djece u Africi, Latinskoj Americi i Istočnoj Europi. Ladislav Ilčić uz nekolicinu drugih entuzijasta zaslužan je što se ova inicijativa proširila i na Varaždin, a ujedno je i jedan od glavnih pokretača ovog već drugog po redu koncerta koji će, nadam se, prijeći u tradiciju. Jer humanost na djelu pokazatelj je visoke razine svijesti i zdravog duha građana koji tvore neku zajednicu.

U pet godina pos zlatni i najbolji - p

Z

N

M

Ovakvi uspjesi ne dolaze “preko noći”, već kroz puno rada i truda

Jedan od najmlađih tamburaških orkestara u državi osvojio je žiri i ponovno osvojio prvo mjesto, sve to nije došlo preko noći, već uz dugu tradiciju i puno truda Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Generacije varaždinskih tamburaša stasale su u prostorijama KUD-a Varteks punih 65 godina uguranog pokraj nekadašnjeg radničkog restorana u Zagrebačkoj ulici. Stotine djece koja su prvi put upravo tamo u ruke uzela tamburu, više je nikada nisu ispustile. Glazbena sekcija KUD-a Varteks danas broji 50-ak aktivnih svirača. Osim tambura sviraju i druga hrvatska tradicijska glazbala - gajde, sopile i cimbala, ali i gitaru, mandolinu, violinu, klarinet i harmonike.

Nema instrumenta čiji zvuci kod njih ne odzvanjaju.

Nižu uspjehe Reprezentativni tamburaški orkestar KUD-a danas broji 29 članova i stalni su natjecatelji Međunarodnog festivala hr-

vatske tamburaške glazbe u glazbenog pedagoga DragutiOsijeku, a 5. godinu zaredom s na Korena preuzeo brigu nad njega su se krajem svibnja vra- novim sviračima. Uz uspjeh orkestra i Bün je na poklon tili sa zlatnom pladobio bisernicu iz radiketom “Tambura sva onice majstora Siniše Paje Kolarića”. anja v o t u p Abičića kao najbolji Osvojili su e p u t s dirigent festivačak 99 od i na i, m a s la. - Trud se očito 100 bodoiraju c n ć a e n v i f isplatio. Još više va. k sa e t r a V sam ponosan na – Ove a od obili nagradu d u s i jer sam godine don o g u d jedini od dirigenata godile su se išta n na festivalu kojem je značajne prodirigiranje hobi, a ne mjene na festivaživotni poziv. Počeo sam kao lu. U žiriju sada sjede mladi ljudi - zahtjevniji i oštriji. 8-godišnjak u KUD-u, a kasnije Ocjenjuju sve - od ponašanja sam upisao osnovnu i srednju svirača prije i za vrijeme nastu- glazbenu. Inače sam profesor pa, a očekuju i visok nivo teh- informatike u Elektrostrojarničke preciznosti i uigranosti. skoj i srednjoj Glazbenoj školi, Orkestri su u principu dobili a glazba je moj veliki hobi. manji broj bodova nego inače. Dirigiranje sam usavršio kod Osim nas – kaže dirigent Tibor dirigenta jedinog profesioBün, koji je prije 10 godina od nalnog tamburaškog orkestra

u Hrvatskoj, profesora Siniše Leopolda – ispričao je Bün.

Tambura danas...

Ovakvi uspjesi ne dolaze “preko noći”, već kroz puno rada i truda. U KUD-u Varteks vježba se svaki dan, pa čak i vikendima. – U Društvu djeluje dječji orkestar, folklorni ansambl, dječja škola folklora i likovna sekcija. Ono po čemu smo zasigurno posebni je i to što se bez problema možemo transformirati u orkestar koji prati folklorni ansambl. Posebnost je i prosjek godina.

Naši najmlađi svirači idu tek u osnovnu školu, a oni najstariji imaju oko 30 godina. Nekoliko njih dolazi na probe iz Zagreba – objasnio je Bün.

Na tamburu se u zadnje vrijeme drugačije gleda. Tambura nije više instrument seoskih

MLADI Roditelji sretni jer djeca sviraju

Svi imaju i svoje sastave

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com Tibor Bün već 10 godina vodi glazbenu sekciju KUD-a

Među silnim sviračima danas je samo jedna djevojčica – Maja Horvatić, koja završava osnovnu školu. - Sjećam se, prije je bilo puno više cura, sad se sve izokrenulo. Ima puno više dečki – kaže legenda Društva Dragutin Koren, koji je u KUD-u još od 1977. Prvo je bio zaposlen, a sad, u mirovini, pomaže najviše oko škole tambure. Kroz godine je naučio svirati mnoge genera-

cije Varaždinaca, a prisjeća se da su najbolja vremena KUD-a bila od 1984. do 1988. - Roditelji su uvijek bili zadovoljni kad su im djeca kretala u KUD. Neki nam znaju doći i reći: “Hvala kaj ide k vama”. U orkestru postoji bar 4, 5 tamburaških sastava koji sviraju po svadbama i veselicama. Deca sviraju, druže se i zarade za džeparac – ispričao je Koren.

Kulturni obzor 25

07. lipnja 2011., br. 368

arodnom festivalu u Osijeku

stali pet puta

GLAZBA Imaju samo deset godina, sviraju, skladaju i uče hebrejski

Talentirane djevojčice iz kvarteta Bubot Priča četiri djevojčice započela je prije 5 godina u dječjem zboru Varaždinski štigleci. Njihovo prijateljstvo i ljubav prema glazbi prerasli su u najmlađi kvartet u Varaždinu - Bubot. Vanja Varga, Pavla Grabar, Ruta Bobić i Lucija Brašnić imaju 10 godina i odlične su učenice Glazbene škole u Varaždinu, a i ove godine zapaženo su sudjelovale na međunarodnim natjecanjima iz violine i klavira. Polaze i nastavu kompozicije u klasi prof.

Davora Bobića, koji je za njihov kvartet skladao i prvi Concertino premijerno izveden na gudačkoj produkciji u Glazbe-

Pavla, Lucija, Ruta i Vanja

noj školi. Njihov nastup je poput njihova druženja – opušten, razigran, radostan, ali potpuno samouvjeren i prisutan. I po tome su posebne. Naziv Bubot odabrale su jer na hebrejskom znači Lutkice. Ovaj jezik, začuđujuće, i same uče. Za kvartet će, kažu, ubuduće same pisati skladbe, a s obzirom na osvojene nagrade i u tom dijelu te da su već međunarodnim natjecanjima svirale i svoje skladbe, očekivano je da će i to biti zanimljivo.

Priča i vrijednosti koje slijede ove mlade glazbenice u budućnosti će postati sigurno još bogatije.

ČITANJE Sastaju se svakog prvog petka u mjesecu

Varaždinski Klub knjige kao kod Oprah Winfrey Nema pravila kod odabira knjiga o kojima pričaju - mogu biti i nove, i stare, i bestseleri, i biografije. Odlučuju glasanjem

SURADNJA Na veliko ih hvali i Siniša Leopold

S orkestrom HRT-a Na natjecanju u Osijeku varaždinski su tamburaši izveli praizvedbu, skladbu Glazba za žice, koju je maestro Siniša Leopold napisao za TO KUD-a „Varteks“. Leopold, veliko ime u hrvatskoj tamburaškoj glazbi, izrazio je želju posjetiti tamburaše na njihovoj probi. Ulovili smo ga prošlog utorka. - Ovaj tamburaški orkestar jedan je od najbrojnijih što se tiče broja svirača u Hrvatskoj. Izvrsno muziciraju.

veselica već je postala brend i prepoznatljiv nositelj „hrvatskog zvuka“; ona je i kao glavni suvenir poklonjena papi. Najpoznatiji hrvatski kompozitori poput Josipovića i Bobića počeli su pisati za ovaj instrument. - Na

t

ambura više nije samo instrument “seoskih veselica”

tamburi se danas svira gotovo sve, od klasičnih kompozicija pa sve do popularnih i zabavnih pjesama. Kao glavni instrument uči se u glazbenim školama, a uskoro će na Akademiji biti pokrenut studij tambure. Važno je očuvanje tradicionalnih melodija koje treba približiti mladima, ali bitno je staviti ih u moderan kontekst – misli Bün. Kad sviraju na koncertima, uvijek uvrste nešto popularno – pjesme Gi-

Posvetio sam im skladbu koja je dosta zahtjevna i veseli me suradnja s njima. Jedinstveni su po tome što su mladi i siguran sam da će puno njih stasati u kvalitetne svirače.

Najvažnije je da iz godine u godinu napreduju, a tu se i pred skladatelja postavlja zadatak da im daje komplicirane kompozicije. U pripremi je i koncert profesionalnog orkestra HRT-a zajedno s orkestrom KUD-a Varteks.

bonnija ili Tonija Cetinskog, da tambura bude bliža današnjoj publici. S orkestrom su nastupali poznati pjevači i pjevačice, poput sopranistica Valentine Geci i Sofije Cingule, baritona Matije Boršćaka i Stjepana Levanića, a surađuju i s poznatom klapom Motovun.

Financije i tambura Od nagrada koje su tijekom godina “pokupili”, nemaju velike financijske koristi. Prvu novčanu nagradu dobili su prošlog ljeta na festivalu tamburaških orkestara u Crnoj Gori. Inače sami sebe financiraju. Voditelji rade kao volonteri, a članovi sami financiraju putovanja i nastupe, dok su od tvrtke čiji naziv nose i promoviraju unatrag tri godine dobili vrlo malo, gotovo ništa. – Kako ovakvo stanje više nije održivo, tražimo sponzore i donatore. I to intenzivno – kaže dirigent.

OPERA

Komični Il campanello Ovog četvrtka u Velikoj koncertnoj dvorani izvest će se komična opera Gaetana Donizzetija Il campanello. Zaplet je jednostavan - Enrico, bivši ljubavnik Serafine, čini sve kako bi u prvoj bračnoj noći omeo Don Annibalea u izvršenju njegove bračne dužnosti.

Uz stalnu zvonjavu zvonca na vratima i presvlačenje u razne “uloge” Enrico uspijeva u svom naumu, uz potporu Annibaleove punice gđe Rose i ostalih ukućana. Izvest će je Opera B.B. s Istarskim narodnim kazalištem iz Pule. Ulaznice su 30 kuna. Opera počinje u 20 sati.

TREĆI PUT Članovi Kluba većinom su žene, različitih zanimanja, a povezuje ih ljubav prema čitanju Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

U vremenu kad sve manje ljudi čita, kad se lektira čita na internetu kroz kratke sadržaje, ipak postoje ljudi koji gutaju stranice. Slično klubovima knjiga koje ponekad zamijetimo u serijama i filmovima (Oprah Winfrey osnovala je jedan), i u Varaždinu djeluje jedan takav. Prošlog petka članovi novoosnovanoga Kluba knjiga Varaždin imali su svoj drugi sastanak na dječjem odjelu u vili Bedeković, a raspravljali su o bestseleru Elizabeth Gilbert “Jedi, moli, voli”, knjizi putopisnih memoara koje je autorica napisala nakon razvoda.

- Sastajemo se prvi petak u mjesecu i raspravljamo

o jednoj knjizi. Prošli put to je bila “Ispričat ću ti priču” Jorge Bucaya. Inače, svi mogu predlagati naslove i oni ne moraju biti ni beletristika, pa ni bestseleri. Glasa se i preko Facebooka – rekla nam je Dorotea Solomun koja je s kolegicom Lanom Škvorc došla na ideju o pokretanju ovog kluba.

Biraju knjige No, kaže, iako su pokrenule klub, one nisu “glavne” već su svi ravnopravni.

Nemaju svoj prostor, a ideja je da se stalno sele. - Ovaj, drugi sastanak, trebali smo imati na bedemima Staroga grada, ali smo zbog lošeg vremena završili u knjižnici.

Htjeli bismo da i prostor u

kojem se sastajemo bude neformalan, ali i da ih oživimo. Razmišljali smo o sastancima u parku ili u čekaonici na željezničkoj –

!

u klubu je oko 50 članova, a ima više žena nego muškaraca dodala je Škvorc.

Trenutno je u njihovom klubu oko 50 članova, a ima više žena nego muškaraca. - Još se nismo ni svi upoznali, ali ljudi koji su se javili su različitih profila i zanimanja. Ono što nas sve povezuje je ljubav prema knjigama – objasnila je Solomun.

Razmjena knjiga i “bookscraping” Osim što se jednom mjesečno sastaju i razmjenjuju mišljenja o zadanom pročitanom naslovu, u Klubu knjiga u planu imaju i organiziranje drugih aktivnosti vezano uz knjigu. Tako će ovog petka organizirati radionicu izrada okvira za slike decoupage tehnikom, ali su došli i na ideju razmjene knjiga. - Razgovarali smo o tome kako svi kod kuće imamo neke pročitane knjige

Dani suvremenog plesa

koje nam više ne trebaju. Šteta je da samo skupljaju prašinu na policama, pa ćemo ih razmijeniti. Ako se razmjena između nas pokaže dobrom idejom, možda je proširimo i na širu zajednicu - objasnila je Solomun. U Klub knjige možete se priključiti preko Facebook grupe Klub knjiga Varaždin ili se javiti na mail: vzklubknjiga@ gmail.com.

Dani suvremenog plesa, Perform-D-ance, održat će se 3. put za redom, od 16. do 19. lipnja. Desetak plesnih predstava održat će se u varaždinskom kazalištu, Jagićevom parku te ispred vile Bedeković. Publika će moći gledati 85 plesača iz 8 zemalja u dojmljivim i inspirativnim izvedbama. Dane suvremenog plesa oplemenit će i događanje Varaždin pod zvijezdama, koje će pod svojim okriljem spojiti ples, gastronomiju i astronomiju. Uživajući u plesnim predstavama, publika će u gradskom parku otkriti i zanimljivu ugostiteljsku ponudu dok će gostima festivala prvi put svoja vrata otvoriti i Varaždinska zvjezdarnica. Organizator Dana suvremenog plesa je umjetnička organizacija VRUM, na čelu sa Sanjom Tropp Frühwald, a partneri su HNK Varaždin i TZ grada Varaždina.

26 Duplerica

07. lipnja 2011., br. 368

AVIOFUN 2011 Međunarodni aeromiting u Mariboru privukao je tisuće ljubite

„Crvene strelice“ para

Svoj prvi dolazak u Sloveniju Red Arrowsi su najavili u stilu, „brisancem“ s ispuštanjem dimne zavjese iznad Maribora još u četvrtak, a njihov nastup u petak zaustavljao je dah posjetiteljima airshowa

Aeromiting je ponudio izuzetno dinamičan i spektakularan program u kojem su sudjelovali piloti civilnih i vojnih zrakoplova pristiglih iz desetak zemalja, a glavna atrakcija AvioFuna bio je nastup elitne britanske akrogrupe Red Arrows Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com Snimio: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com GORAN KROŠELJ

MARIBOR - Na međunarodnom Aerodromu Edvarda Rusjana u Slivnici kod Maribora u petak 3. lipnja održan je spektakularni cjelodnevni aeromiting AvioFun 2011, u kojem je nastupilo četrdesetak aviona i helikoptera pred oko 15.000 posjetitelja.

Glavni organizator najveće ovogodišnje zrakoplovne manifestacije u Sloveniji je

tvrtka AvioFun iz Šmartna (kod Slovenj Gradeca), čiji su stručni zaposlenici uz pomoć velikog broja volontera uspjeli odlično osmisliti program i bez incidenta do kraja provesti priredbu posvećenu 20. obljetnici slovenske samostalnosti. Ujedno je mitingom obilježen Dan slovenskih zrakoplovaca, a u njegovoj organizaciji između ostalih aktivno su sudjelovala i ministarstva obrane i unutarnjih poslova.

Aeromiting je ponudio

izuzetno dinamičan i atrak- dimne zavjese iznad Maritivan program u kojem bora još u četvrtak su sudjelovali piloti oko 16 sati. Kao civilnih i vojnih zrada nije bilo n e j l koplova pristiglih dosta iznedstav e r p iz desetak ze nađenja et s a j i s malja. Dakako, za Mar i je : a v o glavna atrakborčane l zrakop ter, cija AvioFuna - odmah h g i f bio je nastup p o slij e o Eur a h p l elitne britanske tanju ve A , n e akrogrupe Red lemajstora Grip .

Arrows. Ona je akrobatskog jet.. svoj prvi dolazak u letenja RAF-a, Sloveniju najavila u stilu, uzlijeće Pilatus PC-6 „brisancem“ s ispuštanjem AvioFuna sa zadaćom bacanja 500 besplatnih ulaznica za airshow iznad gradskog trga. No kako je nošen vjetrom dobar dio izbačenih, 8 eura vrijednih ulaznica završio u Drav i, punce i fantje brže bolje su zaplivali po njih. Do petka i početka mitinga, bilo je taman dovoljno vremena da se svi skupa osuše.

Klasika i moderno Prijepodnevni dio priredbe bio je namijenjen grupnim - vođenim posjetima školaraca, a letački program započeo je točno u podne.

Pored mnoštva RC vođenih letećih modela aviona i helikoptera te oldtajmera koji predstavljaju nezaobilaznu „klasiku“ zrakoplovstva u Sloveniji (školski avion Aero Sofisticirani Leteći RC modeli sve više nalikuju pravim avionima

Bilo je tu skladne aerodinamike, dužih i kraćih stajnih trapova, Slovenki - modela i manekenki...

Start 27

07. lipnja 2011., br. 368

Mjesečni prilog Auto-moto-aero-nautika IZDVOJENO

Opremljen i udoban Paketi opreme koji odlikuju nov i Spor tage bogati su i raznoliki, pa ćemo izdvojiti Urban, koji je nadogradnja na Fun. Pada u oči da se dodatno razmišljalo o sigurnosti pa, pored parkirnih senzora, straga u paketu opreme Urban nalazimo i prednja svjetla za maglu (cornering lamp). Vozači će znati cijeniti automatski dvozonski klima-uređaj s hlađenjem suvozačevog pretinca, senzor za kišu,

Dizajn interijera i eksterijera novom KIA Sportage daju izgled za svaku priliku, a tu je još udobnost i vrhunska oprema

TEST VOZILA Vozili smo Kijin SUV, Sportage 1,7 CRDI VGT Urban

Potpuno novi Sportage – snažniji, ljepši i štedljiviji Za fascinantan izgled novog Sportagea zaslužan je Peter Schreyer, jedan od najvećih automobilskih dizajnera današnjice, a tehnološki razvoj odvijao se u Kijinom razvojnom centru u njemačkom Rüsselsheimu Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN – Sretnici koji ga već voze, sigurno će se složiti s nama u tvrdnji da za novi KIA Sportage zapravo i nema nepremostivih prepreka čak i u zahtjevnijem vozačkom životu. Stoga ne čudi da su posljednje dvije generacije spomenutog popularnog SUV-a u Europi prodane u više od 240.000 primjeraka.

Raskošan dizajn Treba znati da je za fascinantan izgled novog Sportagea zaslužan Peter Schreyer,

jedan od najvećih automobilskih dizajnera današnjice, a tehnološki razvoj odvijao se u Kijinom razvojnom centru u njemačkom Rüsselsheimu. Za europsko tržište novi Sportage proizvodi se u jednoj od najmodernijih tvornica uopće, smještenoj u slovačkom gradu Žilina.

Osvojio je i prestižnu red dot nagradu za dizajn koji se može opisati isključivo superlativima. No Sportage se može pohvaliti i vrhunskom tehnologijom. Primjerice, potpuno novi sustav pogona na sva četiri kotača, Kia Motors razvio je u suradnji s renomiranim proizvođačem

automobilskih komponenti Magna Steyer. Naime, inovativni Dynamax™ All-Wheel-Drive (AWD) sustav pogona, ekskluzivno je namijenjen baš novom Sportageu…

7 godina jamstva!

Tijekom našeg prvog proljetnog testa, vozili smo zaista profinjen model KIA Sportage 1,7 CRDi pogonjen dizel motorom od 115 KS (84,5 kW) koji, posebno kad je sigurnost u pitanju, ne prihvaća nikakve kompromise.

Već u najosnovnijoj izvedbi opremljen je svim sigurnosnim elementima: ESC (sustav za elektronski nadzor stabilnosti), TCS (el. sustav kontrole proklizavanja pogonskih kotača), VSM-om, HAC (sustav za pomoć pri kretanju na uzbrdici), DBC (sustav za automatsko kočenje prilikom vožnje nizbrdo),

ABS, a tu je i CBC – sustav za optimiziranje sile kočenja u zavojima.

Dodajmo i to da KIA na novi Sportage daje svoje revolucionarno, 7-godišnje puno tvorničko jamstvo, odnosno, do 150.000 prevezenih kilometara. Ovo jamstvo u potpunosti je prenosivo na sve buduće vlasnike vozila. I ne samo to, jer kako doznajemo od zastupnika u Varaždinu, tvrtka Auto Prikratki i KIA pripremili su akcijsku ponudu jednog od najljepših SUV vozila svoje klase. Tako je Sportage s benzinskim motorom 1.6 GDI dostupan u paketu Active već za 147.990 kn. Preporučamo da se o opcijama financiranja i svim pogodnostima dodatno upoznate u njihovom autosalonu u Zagrebačkoj ulici 110 ili na telefone 042/242-20 0 te 098/817-505.

staklo s funkcijom za automatsko spuštanje i dizanje te zaštitom protiv uklještenja. Udobnosti još pridonosi naslon za ruku sprijeda, mreža u prtljažnom prostoru te vozačevo sjedalo s potporom u lumbalnom dijelu… S opremom Urban stižu LED dnevna svjetla, LED treće kočiono svjetlo, 17“ aluminijski naplatci s pneumaticima dimenzija 225/60, el. sklopiva vanjska ogledala s integriranim pokazivačima smjera i još sijaset novih detalja u vanjštini vozila.

SUV, više sportski i moderniji nego ikada

Tehničke karakteristike

Snažan i opremljen s mnogo sigurnosnih sustava

Kw/ks

115/85 pri 4.000 o/min

Maks. brzina

173 km/h

Ubrzanje

0-100 km/h za 12,3 sek

Ccm

1685

Cijena

147.990 kn

Kokpit otkriva opremu za svaku priliku

28 Start OGLAS

IZDVOJENO

07. lipnja 2011., br. 368

Predahnite u Barelu Vozači i putnici na benzinskoj postaji KeroBenz mogu predahnuti u Caffe baru Barel uz veliki izbor hladnih i toplih napitaka, a treba znati da ovdje uz svaku kavicu ne dobijete uobičajenu čašu vode, već gratis Cedevitu!

Dodajmo i to da Caffe bar Barel za svoje goste uvijek na lageru ima „pivce za živce“ po izuzetno povoljnoj cijeni.

Na vama je samo da odlučite gdje želite guštati. Naime, opustiti se možete u unutrašnjim prostorima caffe bara ili pak na lijepo uređenoj – natkrivenoj terasi.

Pored nje, na travnatim površinama tvrtka Kero-Benz uredila je dječje igralište na kojem vaši klinci i klinceze mogu uživati u penjanju, ljuljanju, spuštanju tobo-

Benzinska postaja Kero-Benz - gdje je kvaliteta derivata za vaše limene ljubimce na prvome mjestu, gdje su cijene u trgovini prihvatljive, topli i hladni napici ukusni...

USPJEH Benzinska postaja Kero-benz četiri je godine na usluzi potrošačima

Nije svejedno gdje i kakvo gorivo točite!

Primarna djelatnost tvrtke Kero-Benz d.o.o. je prodaja goriva i maziva na vrhunski opremljenoj i uređenoj postaji smještenoj u industrijskoj zoni Gornjeg Kneginca u Ulici Mavra Schlengera 7

ganom… Tu je i ljubazno osoblje koje vam od ponedjeljka do petka stoji na usluzi od 6 do 22 sata, a subotom do 14 sati. I dok nedjeljom Caffe bar Barel ne radi, benzinska postaja KeroBenz otvorena je svakodnevno, blagdanom i praznikom, od 6 ujutro do 22 sata u noći. Kako doznajemo, sve usluge Kero-Benza možete plaćati gotovinom, debitnim karticama banaka (Maestro, MB-card), American Expressom te Diners, Visa i EurocardMastercard karticama.

Čak i ako ste vozač koji ne zna mnogo o motorima s unutrašnjim izgaranjem ili nemate strojarstvo u malom prstu, morate znati da postoje benzinske postaje kojima je kvaliteta derivata za vaše limene ljubimce na prvom mjestu, gdje su cijene u trgovini prihvatljive, topli i hladni napici ukusni, a osoblje nasmijano i spremno pomoći u zadovoljenju svih vaših potreba!

Brinu se o svemu Prije četiri godine, takvu viziju stvaranja i razvoja benzinske postaje u Gornjem Knegincu imali su u tvrtki Kero-Benz d.o.o., smještenoj u Ulici Mavra Schlengera 7 u Kneginečkoj industrijskoj zoni. I ne samo to, jer kako doznajemo od Marka Keretića,

Vaše mjesto za opuštanje - Caffe bar BAREL

Od ostalih sadržaja, ovdje direktora Kero-Benza, koji zapošljava 6 djelatnika, itekako primarno nudimo prodaju su razmišljali i o uređenju oko- svih vrsta goriva i to isključivo najviše kvalitete. liša te dodatnim uslugama.

Treba znati da derivate do- Prilikom izgradnje naše benzinske postaje, poseb- bavljamo iz Rafinerije Sisak i na pozornost posvećena je OMV-ovog skladišta u Omišlju, odnosno, kor isnici uređenju okoliša te naših usluga u svoje popratnim sametalne ljubimce držajima kao a m i c toče zaista najkvašto je dječje orisni uga k litetnije gorivo! igralište, a sl u h i j o sv U asortimanu tu su i pria k s n i z lagodbe z imamo Eurosuben n e B per 95 BS i Euza invalida Kero ne osobe. postaj ava gratis rodiesel BS gorir va, lož ulje, UNP Sve to osigu king - ukapljeni plin za napravljeno r a p automobile te plin je sa željom u bocama namijenjen i namjerom da domaćinstvima. maksimalno omoDiesel goriva odgovaraju gućimo svim našim kupcima ugodan boravak i odmor na svim vrstama dieselskih motora starije i novije generaciju, našoj benzinskoj postaji.

uključujući i najnovija vozila, a eurosuper 95 gorivo odgovara svim vrstama benzinskih motora, vozila starije i novije generacije te svim vrstama kosilica, flakserica, freza...

Marko Keretić istaknuo je kako Kero- Benz u ponudi ima i široki asortiman motornih ulja različitih gradacija (uključujući ona za kosilice i flakserice), ulja za kočione sustave, mazivna sredstva za industriju, antifriz, sredstva za pranje vjetrobranskih stakala i drugo.

U sklopu prodajnog prostora benzinske postaje može se kupiti osnovni potrošni materijal poput brisača, zamjenskih žarulja, svjećica…, a vozači i putnici na policama prodajnog prostora mogu naći različite ohlađene ga-

Na uslužno osoblje uvijek se možete osloniti

U Kero-Benzu, nema čega nema

zirane i negazirane napitke te velik broj konditorskih proizvoda.

Dodajmo i to da benzinska postaja raspolaže s prostranim parkirališnim površinama.

Kako doznajemo od Marka Keretića, kor isnicima koji toče gorivo na benzinskoj postaji Kero-Benz parking je na raspolaganju 24 sata i to bez ikakve naknade.

Ovo je samo jedna od pogodnosti Kero- Benza koju mogu koristiti njihovi brojni zadovoljni kupci i potrošači, vlasnici osobnih automobila ili pak velikih dostavnih vozila.

Više detalja o pogodnostima i uslugama koje pruža tvrtka Kero-Benz d.o.o možete doznati na kontakt telefone 042/207-671 ili 099/6100061.

07. lipnja 2011., br. 368

TOYOTA I LEXUS HYBRID TOUR 2011. započinje u VARAŽDINU Godine 1997., Toyota je na tržište lansirala Prius - prvo na svijetu hibridno vozilo pokretano na benzin i struju. Od tada, Toyota je prodala preko 3 milijuna potpuno hibridnih vozila diljem svijeta.

Toyota je 2010. predstavila i prvi hibrid u kompaktnoj klasi – Auris HSD koji je proglašen „vozilom budućnosti“.

Predstavljen 1989, Lexus je postao poznat po svojoj težnji savršenstvu, izvanrednoj kvaliteti te jedinstvenim konceptom potpune predanosti zadovoljstvu stranaka.

Danas, Lexus ostaje prvi - i jedini - premium proizvođač automobila koji u svojoj ponudi ima sveobuhvatnu paletu modela sa punim hibridnim pogonom: RX 450h, GS 450h, LS 600h i novi CT 200h.

Osjetite užitak u vožnji ekskluzivnih Lexus modela i Toyota na hibridni pogon kod ovlaštenog Toyota partnera, Futura auto, Optujska 169a, Varaždin, 09. lipnja od 10 sati.

Vidimo se u Toyoti!

Start 29

30 Oglasi

07. lipnja 2011., br. 368

Duplerica 31

07. lipnja 2011., br. 368

elja zrakoplovstva te onih koji su samo željeli uživati u atraktivnom programu

ale su slovensko nebo IZDVOJENO I žene lete u „Red Arrowsima“

Pilotkinja Kirsty Moore na krilima „Tornada“ Mariborski aerodrom sa svojom odličnom infrastrukturom još jednom se potvrdio kao idealni prostor za organiziranje najzahtjevnijih

s

udjelovala je u dva navrata u zračnim - borbenim operacijama u Iraku

zrakoplovnih priredbi, gdje se doslovno leti na granici mogućeg. Kako neslužbeno doznajemo, do jeseni 2011. uzletište Edvarda Rusjana trebalo bi napokon dobiti

toliko željeni „face lifting“ završetkom izgradnje novog terminala. Aeromiting su posjetile ministrica obrane Ljubica Jelušić i ministrica unutarnjih poslova Katarina Kresal. Osim njih, na mitingu smo zamijetili još jednu osebujnu damu. Naime, u akrogrupi Red Arrows za komandama Hawka T1 nastupila je 33- godišnja pilotkinja, poručnica Kirsty Moore („Red 5“). Vjerovali ili ne, sudjelovala je u dva navrata u zračnim - borbenim operacijama u Iraku (TELIC), leteći na borbenom avionu Tornado GR4…!

Švedska “uzdanica” - SAAB Jas Gripen doletio je iz Mađarske

Naš “leteći” fotoreporter podučio je Kirsty osnovama slovenskog Školsko- borbeni Alpha jet u bojama Red Bulla

B

ritanci su svoj dolazak najavili u stilu – „brisancem“ iznad Maribora s dimnom zavjesom

rofighter (RZ Austrije), SAAB Gripen (RZ Mađarske), Alpha jet, C-130 Herkules (USAF),

prototip talijanskog Aermacchi M-346, helikopteri Bell 206 i 412, Cougar, Augusta AB 212 (slovenske vojske i policije), UH60 Black Hawk, MBB BO-105 (u bojama Red Bulla) i drugi.

Iako su zbog vremenskih uvjeta organizatori morali korigirati redoslijed nastupa pojedinih zrakoplova, gledateljima ni u jednom trenutku nije bilo dosadno.

Naprotiv, tijekom udarnog dijela aeromitinga („20 letova za 20 godina Slovenije“) neprekidno je u zraku brujao barem jedan avion ili helikopter...

“Crni sokol” dobro je poznat ljubiteljima akcijskih filmova

Kako izgleda, takvo mu je i ime - Hercules

Pomalo asketski izgled kokpita starog dobrog Hawka T1 BOŠTJAN TROBENTAR

3 te dvokrilac Polikarpov Po-2).

No, na mariborskom nebu predstavljen je sijaset najmodernijih zrakoplova: Eu-

Publika je neprekidno upirala pogled u nebo kojim su gospodarili velemajstori pilotskog zanata u svojim letećim “kištrama”

32 Putopisi

07. lipnja 2011., br. 368

Bogato podmorje raj je za podvodni ribolov

Na kamenom sjeveru nema gužve

PUTOPIS Bugarska obala za avanturiste, romantičare, ljenčine i partijanere (1)

Buđenje uz izlazak sunca i doručak uz stada koza Mnogima će pješčana obala zaustaviti dah, a avanturisti bi trebali posjetiti kameni sjever Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Da, u Crnom moru se možete kupati. Neće vas napasti nikakve nemani, pojesti čudnovate kiseline ili morski psi. Moram ovo naglasiti jer puno puta nakon što sam rekla: “Ne, nisam ovo ljeto bila na Jadranu, ali sam provela mjesec dana na Crnome moru”, pitali su me: “A kaj se tam može kupati?”.

Kameno selo Ne samo da se može kupati nego bugarska obala pruža novo iskustvo, ono o čemu Hrvati sanjaju – pijesak. Na 400 kilometara obale ove zemlje svatko će naći nešto za sebe.

Oni koji vole pijesak, alkohol, barove i disko, moraju se uputiti u turističko naselje Zlatni pjasci kraj drugog najvećeg bugarskoga grada - Varne. Nešto južnije, u drvenom Sozopolu, konzerviranom od zuba vremena, sebe će naći zaljubljenici u romantične šetnje, ali sjever obale ove

Pijeska ima i za skulpture

zemlje neotkriven je dio svijeta za avanturiste. Mene.

- Što radite tamo? Pa tamo nema ničega. Odatle su svi uvijek bježali i žalili se što nemaju pijesak – govori nam za jedno malo mjesto na sjeveru bugarske obale djed mog supruga rođenog u Varni. U Kamen Brjag (“Kamenu Obalu”), maleno selo od pet kućica i jednog dućana koji radi u vremenu kad njegov vlasnik ne šeće koze zaljubila sam se prije 6 godina. Jedna seoska krčma koja se prikladno zove “Kod tri kestena”, jedini je pokušaj njihovog turizma.

U limenim barakama oko kojih se nalaze gredice rajčica tamo možete prespavati za 30 kuna na noć, ali i ne morate. Na visoravni odmah do obale postavite šator besplatno i nitko vas neće dirati. Lokalna policija u staroj Ladi Nivi vozi se okolo jer nema pametnijeg posla. U tom slučaju ujutro će vas probuditi sunce ili možda krave i koze na “doručku”. Ako ste dovoljno mudri,

nećete propustiti ni izlazak sunca. Vatrena kupola kada izlazi iz mora izgleda čudnovato.

Bogato podmorje Nakon takvog buđenja sve što je potrebno je kupanje. Za razliku od ostatka zemlje, 80 kilometara sjeverne obale od Rumunjske granice je kameno. Visoke stijene i platoi. Na svojoj stijeni, dobro opremljeni vodom i hranom možete tamo provesti cijeli dan. Ovaj dio raj je i za ronioce. Voda u Crnome moru manje je slana nego mediteranska, a podvodni svijet zbog toga je puno bogatiji. Školjke rastu sa svakoga kamena, stijene su obložene mekanom mahovinom, a kad plivate, ispod sebe možete vidjeti jata riba. Ne morate biti nikakav profesionalac. S maskom “iz Konzuma” prvi put sam tamo u životu vidjela obitelj morskih konjića. Ovo mjesto ima dušu iako tamo ne živi gotovo nitko.

Možda baš zbog toga.

Voda ispod litica je duboka

Uobičajen prizor u Kamen Brjagu

Spilje za pračovjeka i Ovidija Samo dva kilometra od ovog usamljenog sela nalazi se arheološki park Yailata što na turskom znači visoka ispaša.

To je “grad spilja sa 101 apartmanom”.

Radi se o spiljama nad morem u kojima su živjeli ljudi 500 godina prije Krista.

Tamo su nađeni i ostaci triju nekropola iz 3. i 4. stoljeća. U srednjem vijeku te su iste spilje koje gledaju prema izlaze-

ćem suncu korištene za manastir, a na zidovima još ima naznaka pravoslavnih ikona i križeva. Legenda govori da je tamo rimski pjesnik Ovidije proveo svoje zadnje dane kada ga je iz grada Kjustenđe prognao car August.

Prijatelji su ga brodom spasili i odveli u Yailu gdje ga je primilo lokalno stanovništvo.

Romantičan drveni Sozopol

!

Trkački klub Marathon 95 poziva sve ljubitelje trčanja na Ljetnu školu trčanja 100 dana do polumaratona!

Sport sport@regionalni.com

“

Nadam se da ćemo u Srbiji obraniti 11 golova prednosti iz Varaždina” - Vladimir Canjuga izbornik ženske rukometne reprezentacije

ATLETIKA Kup Hrvatske i ekipno PH za seniore i seniorke

Svjetska Sandra Sandra Perković bacila disk 69,99 m što je najbolji rezultat u svijetu ove godine Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Sportski atletski klub Varaždin bio je domaćin Kupa Hrvatske i ekipnog Prvenstva Hrvatske za seniore i seniorke u atletici.

Odlično organiziran atletski događaj imao je već prvog dana vijest svjetskog ranga: fenomenalnim hicem od 69,99 m u zadnjoj seriji bacanja diska, Sandra Perković je postavila novi hrvatski rekord ali i najbolji rezultat u svijetu ove godine.

Ovu informaciju prvi je u svijet postao naš internetski portal www.regionalni. com.

Za pamćenje Pregledom atletske statistike ustanovljeno je da je to bio i najbolji rezultat u posljednjih 12 godina u svijetu. Te 1999. Ruskinja Natalya Sadova bacila je 70,02 m, a nakog toga niti jedna bacačica diska nije upjela baciti dalje.

U prvom hicu Sandra je bacila 62,37 m, u drugom je prestupila, u trećem baca 64,23 m, slijedeća dva hica su prestup, a u zadnjem hicu

Željko Vincek

postiže ovaj izvaredni rezultat koji upisuje Varaždin u atletsku povijest Hrvatske i svijeta. Što se tiče ukupnih rezultata u oba dana vrhunske atletike na SC Sloboda AK Dinamo-Zrinjevac apsolutni je pobjednik Kupa Hrvatske za seniore i seniorke održanom u Varaždinu s osvojenih 739 bodova, drugo mjesto je osvojio AK Agram sa 382 boda dok je treći bio AK Kvarner-Autotrans sa 234 boda.

“Dinamovci” su bili pr v i i u muškoj i u od h ženskoj dinski i je ž a konku r a v v r renc iara p atletič jko Vincek ji. U l e sklopu dio ž ga mjesta Kupa u r d irko a održali su M ra i j o v s no je i o a i Sa ekipno Mičud lak prvenstvo o K Hrvatske za seniore i seniore, a tu također nije bilo iznenađenja.

Oba naslova pripali su AK Dinamo-Zrinjevac dok je Sandra Perković svojim rezultatima odlično promovira atletiku drugo mjesto u obje konkurencije pripalo je AK Agram, a treće mjesto AK Varaždin u ženskoj te AK Zagreb-Ulix u muškoj konkurenciji.

Od varaždinskih atletičara treba izdvojiti prvo mjesto Željka Vinceka s rezultatom 46.73s na 400m, drugo Mirka Mičude u bacanju kladiva sa 72,39m, drugo Sare Kolak u bacanju koplja s rezultatom 45,94m, treće Kristine Dudek s rezultatom 56,77 na 400m, treće u 4x100m E. Kogl, K. Paska, D. Paska, L. Pokos i treće na 4x400m P. Paska, M. Hižman, D. Roško, K. Dudek.

Atletika u Varaždinu ima svoje mlade adute

SPORTSKI POTHVAT MJESECA

Izvrsni mladi stolnotenisači STK Željezničar Zahvaljujući dugoročno planiranom, sustavno osmišljenom radu, STK IGEA Željezničar nametnuo se kao jedna od perjanica varaždinskog stolnog tenisa.

Na veliko zadovoljstvo stolnoteniskih zanesenjaka i svih sportskih zaljubljenika, naš grad danas ima čak dva predstavnika u prvoj hrvatskoj stolnoteniskoj ligi – STK Varaždin u ženskoj konkurenciji i STK IGEA Željezničar

u muškoj. Uz postignute seniorske uspjehe, kvaliteta rada varaždinskih stolnoteniskih trenera očituje se i u radu s mlađim uzrasnim kategorijama.

Na nedavno održanom državnom prvenstvu u stolnom tenisu za mlađe kadete i kadetkinje te juniore i juniorke među 200 -tinjak najboljih igrača i igračica iz 44 hrvatska kluba dominirali su Varaždinci. Članovi STK

IGEA Željezničar naprosto su pomeli konkurenciju, osvojivši najveći broj medalja.

Ovim velikim natjecateljskim uspjehom zaposjeli su sam tron hrvatskog stolnog tenisa u mlađim uzrasnim kategorijama.

Za svaku pohvalu su izvrsni rezultati koje su postigle članice drugog varaždinskog stolnoteniskog kluba STK Varaždin u ženskoj konkurenciji.

STK IGEA Željezničar

Seniorsko prvenstvo Hrvatske održano u Zagrebu

Sokol prvak Hrvatske Na seniorskom prvenstvu Hrvatske u hrvanju varaždinski hrvaš Tonimir Sokol u kategoriji do 60 kg po deveti puta okitio se tiulom prvaka države. Sljedeći vikend već putuje s reprezentacijom u Budvu na Kup Europe, a zatim se nastavljaju pripreme za rujan kada u Turskoj lovi normu za OI. U istoj kategoriji Benja-

min Šokman bio je drugi, iako je još junior. On uskoro odlazi s juniorskom reprezentacijom na dvotjedne pripreme u Mađarsku te zatim na EP za juniore u Zrenjanin. Od ostalih hrvača HK Vindija, Nikola Težak bio je 5., Petar Zorec 7. Dejan Šokman 3., dok su dječaci na međunarodnom turniru u Bistri bili četvrti.

Gimnastički turnir GK “Vindija” Varaždin organizira 2. kolo Kupa Hrvatske i 6. Sokolski turnir grada Varaždina u muškoj i ženskoj sportskoj gimnastici u Školskoj sportskoj dvorani u Graberju u subotu, 18. lipnja.Sudionici ovog natjecanja su GK “Novi Zagreb“, GK “Samobor“, ZTD “Hrvatski sokol“, GK “Zadravec Marijan Macan“ Čakovec i GK “Vindija“ Varaždin. Iz kluba pozivaju sve ljubitelje gimnastike da svojim dolaskom podrže manifestaciju.

Promocija dresurnog jahanja Konjički klub Varaždin 95 održao je na svom terenu u Sajmišnoj b.b. u Biškupcu promociju Državnog prvenstva u dresurnom jahanju, koje će se održati 27. i 28. kolovoza u Varaždinu. Organizator ovog velikog događaja je KK Varaždin 95, pa im je bila želja upoznati sve vlasnike i ljubitelje konja detaljnije sa svojim radom. U klubu redovito rade na popularizaciji dresurnog jahanja.

FOTO FOKUS

34 Sport

U zaleđu

07. lipnja 2011., br. 368

NOGOMET Finale Kupa Županijskog nogometnog save

Pravi ljubitelji nog Vrijeme događanja u nogometu u fina P Damir IVANČIĆ

urednik sportske rubrike

rotekli tjedan i vikend bili su prepuni zanimljivih i uzbudljivih sportskih događanja u Varaždinu i okolici. Najprije je to bilo finale nogometnog Kupa Županijskog nogometnog saveza Varaždin između NK Plivica Gojanec i NK Rudar 47 Ladanje Donje.

Ovo finale osim dobrog nogometa i sportske atmosfere donijelo je i oko tri tisuće navijača na tribine nogometnog stadiona NK Varaždin. Respektabilna brojka s obzirom na to da je na prvenstvene utakmice ovoga kluba dolazilo manje gledatelja. Druga stvar je bilo navijanje koje bi si poželio svaki sportski klub. atim je na SC Sloboda održan atletski Kup Hrvatske i ekipno Prvenstvo Hrvatske za seniore i seniorke, koje je donijelo svjetski rezultat Sandre Perković te sretnicima, koji su bili u subotu navečer na SC Sloboda nezaboravni doživljaj. edjelja je donijela rukometni susret ženske rukometne reprezentacije Hrvatske protiv reprezentacije Srbije u kvalifikacijskoj utakmici za odlazak na Svjetsko prvenstvo u Brazil. U dvorani se okupilo više od dvije i pol tisuće gledatelja koji su došli podržati hrvatske reprezentativke i izbornika Vladimira Canjugu. Ovaj susret privukao je i dosta gledatelja izvan Varaždina pa i iz Zagreba, Kutine, Koprivnice, Čakovca i drugih mjesta u kojima se igra rukomet. va događanja promoviraju klubove i saveze koji organiziraju takva događanja i animiraju mlade za bavljenje sportom. Osim toga, takva događanja, uz dobro organiziranu reklamnu kampanju mogu privući i veći broj ljubitelja sporta iz Varaždina, ali i iz okolice, pa može donijeti i određeni prihod organizatoru. eseli činjenica da će i u narednom razdoblju biti organizirane slične sportske manifestacije u kojima će moći uživati i sudjelovati prijatelji sporta.

Z

N

O

V

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.: 042/659-125, e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr

11.06.2011.

- mala dvorana – tradicionalni rukometni turnir srednjoškolskih reprezentacija grada Varaždina i grada Zagreba (povodom prve rukometne utakmice u Hrvatskoj odigrane u Varaždinu) s početkom u 10,30 sati

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Finalna utakmica KUpa ŽNS Varaždin NK Plitvica Gojanec - NK Rudar 47 Ladanje Donje kvalitetom se mogla mjeriti s višim ligama

Susret je pratilo oko 3.000 gledatelja što je više nego na većini prvoligaških nogometnih utakmica, a navijanje je bilo sigurno glasnije i jače Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Na nogometnom stadionu NK Varaždin odigrano je finale Kupa ŽNS Varaždin. Pred oko 3.000 gledatelja, ekipe NK Plitvica Gojanec i NK Rudar 47 Ladanje Donje prikazali su se u najboljem svjetlu.

Rudar 47 bio je prošlogodišnji pobjednik i na samom početku iskazali su želju da zadrže prelazni pehar u klupskim v itr inama i sljedeću godinu. Rudar je imao snažnu podršku s tribina kao i sastav iz Gojanca.

Podrška Na samom početku susreta, ekipa Rudara 47 krenula je agresivnije i imali su prvu priliku u 11. minuti. Međutim, igrači Plitvice iskoristili su kontranapad u 13. minuti

Finale za pamćenje po dobroj taktičkoj strategiji U finalnoj utakmici Kupa ŽNS Varaždinkoje će se još dugo pamtiti po lošim vremenskim uvjetima ali i po zanimljivoj taktičkoj strategiji. Nastupi su: NK Plitvica Gojanec: Antonio Kišićek, Vinko Horvat, Nikola Kučar, Matija Horvat (od 78.

Karlo Kocijan), Josip Gredelj, Vlatko Zgrebec (od 51. Luka Črnila), Marko Pomper, Mario

i Krunoslav Buhin postiže vodeći gol prebacivši glavom golmana Rudara 47. Dvije minute kasnije Plitvica ponovo prijeti. U 19. minuti Rudar 47 ponovo ima vrlo izglednu priliku, ali pet minuta kasnije Plitvica već vodi s 2:0 udarcem sa 16 metara Nine Melnjaka.

Uspostavljena je ravnoteža na terenu i izmjenjuju se prilike na obje strane.

Horvat, Krunoslav Buhin, Tomislav Ister, Nino Melnjak (od 90. Tomica Ister).

NK Rudar 47 Ladanje Donje: Srećko Čiček, Tomica Korpar, Igor Martan, Ivica Jendrok (od 46. Stjepan Stolnik), Miroslav Možanić, Ivica Žlibar (od 65. Dalibor Možanić), Josip Žlibar, Dražen Peharda, Boro Možanić, Domagoj Petrić, Danijel Tekić (od 79. Marijan Hrgar).

U 32. minuti počela je kiša, međutim, uvjeti za igru bili su

n

avijači su se podijelili i zaposjeli natkrivenu zapadnu tribinu još uvijek dosta dobri. Što je vrijeme protjecalo, uvjeti za

igru bili su sve teži, a igrači sve više griješe. U 42. minuti Rudar ponovo ima priliku, ali se igrač koji je bio u prilici poskliznuo i promašio loptu.

Drugo poluvrijeme ponovo protječe u nastojanju Rudara 47 da postigne zgoditak kako bi bili što bliže izjednačenju i prilici da ostvare pozitivan rezultat. U 52. minuti Rudar 47 je zaprijetio iz slobod-

BUDUĆNOST Efikasan susret za uvertiru

Odlični juniori Nedeljanca Uvertira u susret finala Kupa za seniore bilo je finale Kupa ŽNS Varaždin za juniore. Sastale su se ekipe NK Nedeljanec i NK Trnje.

Pobijedila je ekipa Nedeljanca 4:0 (3:0).

Iako je to susret mlađih uzrasnih kategorija, pokazalo se da je to bila zanimljiva i efika-

sna utakmica.

Mladi igrači iz Nedeljanca pokazali su sve što su naučili u svojoj školi nogometa i iskustvo iz brojnih utakmica u raznim kategorijama. Uigrani sastav nije pružio prave šanse ekipi iz Trnovca i pobijedili su s uvjerljivom razlikom u rezultatu i igri.

Sport 35

07. lipnja 2011., br. 368

eza Varaždin NK Plitvica Gojanec-NK Rudar 47 Ladanje

gometa uživali su alu Kupa ŽNS-a NOVI SUSTAV NATJECANJA Ukidanjem 4. HNL nastaje više 3. HNL i jake županijske lige

Zanimljivija prvenstva u 3. HNL, ali i u prvim i drugim županijskim ligama - NK Podravina za sada imaju uvjete i oni koji se nema licencu za drugu ligu, prijave - objašnjava Novak ali u klubu su čekali posljed- novi sustav natjecanja nakon nju utakmicu pa će onda ukidanja 4. HNL prihvaćen na pokušati naknadno izboriti plenumu nogometnih klubova ŽNS Varaždin. licencu jer infrastrukIz ŽNS Varažturom zadovoljaš o J din u novoj 3. vaju - rekao je taja zn HNL mogli bi nik Županijskog se ne nogometnog ovu igrati NK Nen u e kao saveza Varažditko ć te deljanec pobjednik IV. na Ivan Novak. središ L N H .

3 HNL, zatim NK - Ako Podravina in Plitvica Gojanec uđe u 2. HNL u Varažd te NK Ivančica ili novopodijeljenoj NK Sloboda. Što se 3. HNL , Županijsk i nogometni savez Varaždin tiče Slobode, oni imaju najparticipirat će s tri nova čla- bolje uvjete, samo je pitanje na. 3. HNL središte Varaždin hoće li htjeti ući u taj rang obuhvatit će pet županijskih natjecanja, koji sa sobom saveza - Čakovec, Koprivnica, nosi određene troškove i Virovitica, Bjelovar i Varaž- neophodnu organizaciju. din. Svaki savez imat će dva Rok za prijavu je polovica ili tri predstavnika u toj ligi. srpnja, a liga bi trebala počeU njoj će sudjelovati oni koji ti polovicom kolovoza.

nog udarca, a minutu kasnije opasno je uzvratila Plitvica iz brzog kontranapada. Teren je sve skliskiji i igrači sve teže kontroliraju loptu. U 63. minuti veselje igrača i navijača Rudara 47 - Dražen Peharda postiže dugo čekani gol 2:1.

Dvije minute kasnije još jedna velika prilika za Rudar 47, a sudac Igor Franolić iz Ludbrega dosuđuje najstrožu kaznu. Međutim, umjesto izjednačenja, golman Plitvice prerasta u igrača utakmice i brani jedanaesterac. Nekoliko minuta kasnije kiša postaje toliko jaka i gusta da sudac prekida utakmicu na petnaestak minuta. Nakon što su nastavili susret, ponovo prekid zbog proloma oblaka, ovaj put od

pet minuta. Kada je već izgledalo da se susret neće moći nastaviti i da će se morati igrati nova utakmica, vrijeme s e smiruje i

Sezona na otvorenom Z

apočela je sezona na otvorenom. Mnogi rekreativci marljivo su trenirali tijekom cijele godine i svoje treninge nastavljaju provoditi u istom okruženju, ili pak izlaze u prirodu, i pod nebom “bruse” formu za ljeto. Tako su rekreativci biciklisti odavno na lokalnim cestama, zajedno s trkačima koji također nižu kilometre... rugi se tek s prvim naznakama ljeta “bude” i kreću sa svojim omiljenim aktivnostima i to je za svaku pohvalu. Činjenica je, ali i statistički pokazatelji govore da se problem prekomjerne tjelesne težine povećava iz godine u godinu, a još je veći problem činjenica da je u tom porastu i sve veći broj djece i mladeži. no što se može vidjeti i primijetiti na “vanjskim” terenima je da ljudi koji se bave redovito nekim od oblika rekreacije, dobro znaju kako sigurno i pametno uživati u prirodi. No za one koji tek kreću valja ponoviti koja su to temeljna pravila, najčešće pogreške, propusti koje ljudi čine kada se rekreiraju na otvorenom. rčanja u vrijeme visokih temperatura, u najtoplije doba dana, koliko tekućine valja konzumirati i koliko često, kako pripremiti noge za uspone, za trčanje po asfaltu i za trčanje po neravnim terenima, kada i kako plivati na otvorenim vodama, osnovne mjere zaštite i preporučena oprema na biciklu, i još neka pitanja bit će tema u sljedećih nekoliko nastavaka...

D

T

Pobjedničkoj ekipi pehar je predao predsj. ŽNS-a D. Daraboš

sudac odlučuje da su uvjeti Plitvice dolaze do još jednog za igru zadovoljavajući. Me- pogotka. Marko Pomper postiže gol za rezultat 3:1. đutim, velika količina vode Igrači iz Ladanja na terenu stvarala je Donjeg se ne ozbiljne poteškoće m o l Pro predaju i u igračima jer je a dv 90. minulopta ponekad a k a l b o ti Dražen neočeki- v a idao k e r p Peharda no stala, a puta e e s j i l s m a igrač i su se u, a c i m k njuje sklizali i tešuta u j i b o i na 3:2, ko održavali igrač u s i a li za ravnoteadi n č m o v r ijeme žu prim i l va su čeve likom preda na d o k na d e startova. vremena, koja U 77. minuti je trajala 4 minute, ponovo prilika za Rudar, a u 84. Plitvica postavlja konačni repogađaju stativu. zultat od 4:2, a gol je postigao Minutu kasnije Krunoslav Buhin.

Pobjedničku ekipu Plitvice koncentr irani i dobro tak- vodio je s klupe trener Dratički orga- gutin Posavec, a na klupi n i z i r a n i Rudara 47 nalazio se trener i g r a č i Ivan Kovačić.

Povijesni rezultat Ludbrežana sve veseli kluba u više od devet desetljeća postojanja. U utakmici posljednjeg 34. kola u koje su ušli na vodećoj poziciji na prvenstvenoj ljestvici s jednim bodom prednosti, ostvarili su sjajnu pobjedu nad NK Nedelišće s čak 6:0.

Oko 800 gledatelja posebno je obradovao hat trickom

Nikola GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

O

USPJEH NK Podravina pobjedom nad Nedelišćem od 6:0 postala prvak 3. HNL Istok

Još jedan nogometni praznik dogodio se ovih dana i to u Ludbregu. Veliko veselje i radost svojim navijačima donijeli su nogometaši NK Podravina koji su pobjedom od 6:0 u poslejndjem kolu nad Nedelišćem osvojili naslov prvaka 3. HNL Istok.

Ovo je najveći uspjeh ovog

Rekreacija

u tri minute Dino Sušec, dva gola postigao je Mladen Vađunec, a ništa manje značajan gol postigao je Nikola Valjak. Konačni rezime prvenstva govori da su nogometaši Podravine osvojili 70 bodova uz gol razliku 78:37.

Nogometaši su svoje odradili, a sada je pred upravom

kluba da pokuša ispoštovati sve uvjete koji su potrebni za odlazak u viši rang natjecanja i tako donijeti veselje ljubiteljima nogometa u ludbreškom kraju.

Navijači, naravno, žele gledati svoje sportske ljubimce u drugoligaškom rangu natjecanja.

Nove medalje za barokere U organizaciji Gradskog kupališta Čakovec i Čakovečkog plivačkog kluba održan je Kup grada Čakovca. Na natjecanju je nastupilo oko 150 plivačica i plivača iz Hrvatske i to iz klubova PK Barok, Varaždin, PK Cerine, PK Varaždin, ČPK, PK Minerva, PK

Međimurje te mađarskog Lentyja i slovenskih Radenci.

Plivale su se discipline 50 m delfin, 50 m prsno, 50 m leđno i 50 m slobodno te štafeta 6 x 50 slobodno. Plivači PK Barok iskazali su se i na ovom natjecanju i osvojili 7 odličja.

Prvenstvo Hrvatske i Mađarske u biciklizmu Varaždin će od 24. do 26. lipnja ugostiti najbolje bicikliste na državnom prvenstvu u vožnji na kronometar te u cestovnoj utrci. Državno prvenstvo Hrvatske dopunjeno je državnim prvenstvom Mađarske. Osim u seniorskoj kategoriji, državno prvenstvo bit će i u svim ostalim kategorijama, a sudjelovat će i najbolje biciklistice. Očekuje se oko 500 natjecatelja, a staza na kronometar bit će uz hidroregulacijski kanal, na relaciji Šemovec – Prelog. Se-

niori će voziti 30 kilometara na „štopericu“, a ostali kraće relacije. U cestovnom biciklizmu, za sve kategorije osim za juniore i elite (seniori), a start i cilj bit će u Jalkovečkoj ulici u Varaždinu. Juniorsko i seniorsko prvenstvo u cestovnom biciklizmu vozit će se pak od OŠ Lepoglava, a cilj kod restorana Ivančica u Lepoglavi. Utrka će se voziti u krugovima od 18 kilometara, na relaciji Lepoglava – Kaniža – Žarovnica – Kamenica – Kamenički Vrhovec - Lepoglava.

36 Sport

07. lipnja 2011., br. 368

RUKOMET RK Varaždin organizira Ljetnu školu rukometa za dječake od 5 do 8 godina

Privući sve više mladih ŠKOLSKI SPORT

Sportski dan Njegovanje i poticanje bavljenjem sporta u osnovnim školama polagano dobiva na važnosti i značaju. Tako je u OŠ Sračine Dan škole obilježen u znaku sporta i plesa. Središnja priredba sastojala se od prezentacije sportskih vještina koje su učenici usvojili u školskom sportskom društvu ili u sportskim klubovima koji djeluju u Sračincu ili Varaždinu. Tako su se predstavili mladi folkloraši, zatim dvije skupine klasičnih plesača, breakdancea i hip-hop plesne skupine, jedna članica Varaždinskih mažoretkinja predstavila je mažoret ples, zatim odbojkaši te mladi članovi kickboksing kluba iz Sračinca. Najatraktivniji dio programa bila je prezentacija polaznika gimnastičke grupe škole te neprednih gimnastičarki, članica školske ekipe koja se uspješno natjecala i ove godine na susretima školskih sportskih klubova. Na vanjskim terenima održan je kros te nogometna utakmica očevi protiv sinova. (di)

Ljetna škola rukometa RK Varaždina trajat će od 13. lipnja do 31. srpnja u dvorani TTS-a Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Mladi varaždinski rukometni klub RK Varaždin drugu obljetnicu postojanja i djelovanja obilježit će organiziranjem Ljetne škole rukometa.

U klubu trenira 40-ak dječaka, a s podružnicama u Cestici i Varaždinskim Toplicama broji oko 70 mladih rukometaša.

Klub se natječe u mlađim dobnim uzrastima 2000./2001. godište, Regionalna liga Sjever, gdje su ove godine osvojili 4. mjesto što je odličan rezultat s obzirom na to da se natječu prvu sezonu. Školovani i licencirani treneri Siniša Lacković i Siniša Kliček rade s dječacima tijekom godine, a također i u Ljetnoj školi. Sponzor Ljetne škole rukometa i ove godine će biti Splitska banka Societe Generale Group i Jesen d.o.o. koji su jedini prepoznali kvalitetu rada s mlađim uzrasnim kategorijama.

Stručnost Cilj Ljetne škole rukometa je okupiti što veći broj polaznika kako bi se formiralo što više mlađih uzrasnih kategorija za daljnja natjecanja, te pružiti mladima aktivnost tijekom ljetnih mjeseci kada imaju manje

obaveza i redovnih aktivnosti vezanih uz školu. Osim toga, želja je trenera i Uprave kluba privući u sport i rukomet što više mladih da nauče obveze treninga i da na kraju ostanu u klubu, čime bi se povećala baza RK Varaždin.

Za vrijeme trajanja Ljetne škole rukometa, jedan od treninga održat će i Blaženko Lacković proslavljeni hrvatski reprezen-

j

edan od treninga održat će i Blaženko Lacković, proslavljeni hrvatski rukometaš

tativac i olimpijac, trenutno član HSV iz Hamburga.

Nakon treninga održat će se i druženje polaznika Ljetne rukometne škole s popularnim rukometašem.

Svi polaznici dobit će na zadnjem treningu klupsku majicu i pozivnicu za učlanjenje u klub.

Već su dogovorene i trening utakmice za polaznike Ljetne škole, a bit će to njihovi vršnjaci iz rukometnih klubova Varteks Di Caprio, Trnovec, Novi Marof i drugi, jer je RK Varaždin us-

Najmlađa generacija koja trenira više od godine dana, a neki tek najesen upisuju prvi razred OŠ

postavio odličnu suradnju sa svim klubovima na području Varaždinske županije.

Za vrijeme trajanja Ljetne škole dogovoreni su sportski susreti s mlađim uzrasnim kategorijama Hrvačkoga kluba Vindija. Svi članovi kluba, kao i polaznici Ljetne škole rukometa, osigurani su u Basler osiguranju.

Iz kluba pozivaju potencijalne sponzore da se jave i potpomognu rad Ljetne škole rukometa i RK Varaždin u radu s mlađim uzrasnim kategorijama.

Tri puta tjedno na rukomet Ljetna škola rukometa trajat će od 13. lipnja do 31. srpnja, a treninzi će se održavati tri puta tjedno, utorkom i četvrtkom od 16 do 17,30, te subotom od 10 do 11 sati.

Sve ostale informacije mogu se dobiti na email rk.varazdin@gmail.com te na klupski mobitel 091/2601-501.

Cijena Ljetne škole rukometa je 250 kuna. Upisi u klub traju i prije i za vrijeme trajanja Ljetne škole, a ciljana dobna skupina su dječaci od 5 do 8 godina koji do sada nisu trenirali.

Treninzi će se održavati kombinirano u dvorani TTS-a te na SC Sloboda.

Savjetnik 37

07. lipnja 2011., br. 368

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Malčiranje trajnica U

potreba malča svakako je preporučljiva kod uzgoja grmolikih trajnica. Ono znatno olakšava održavanje gredica jer vidno umanjuje razvoj korova i isušivanje tla. No kako se to zapravo radi? Na novouređenim, a isto tako na postojećim površinama s trajnicama, dobro očišćeno tlo od korova nasuti oko biljaka nekoliko centimetara kore drveća. U tu svrhu mogu se koristiti i grubo samljeveni ostaci granja iz vlastitog vrta ili voćnjaka. Doduše, kora bora je najkvalitetnija jer traje nekoliko godina, a daleko je dekorativnija od spomenutog mljevenog granja i ostalih materijala pogodnih za malčiranje. Ukoliko se tijekom vegetacije pojavi na nekim mjestima korov, poplijevi ga se ili motikom odstrani. Ako je radovima smanjen sloj malča, ti se dijelovi nadopune korom ili materijalom koji koristimo jer se na tim zahvatom sprečava ponovni razvoj korova.

Malčiranje kod niskih trajnica, a pogotovo puzajućih, nema dekorativnog pa niti praktičnog efekta. Nakon cvatnje, ako ne namjeravamo skupljati sjemenja trajnica, valja pristupiti odstranjivanju cvjetnih stabljika.

Zahvaljujući toj radnji omogućujemo biljkama intenzivniji razvoj te još jednu cvatnju kod većine trajnica.

Osobito vas želim podsjetiti na mogućnost da sušenjem strukova cvjetova, pa i plodova trajnica, zimi imamo savršeni materijal za izradu zanimljivih prirodnih dekoracija. Spretne će ruke maštovitih domaćina čaroliju trajnica iz svojeg vrta preseliti u dom kako bi u tmurnim zimskim večerima podsjećale na toplo sunčano ljeto.

Na još jednu godinu iza nas...

Varaždin, Krste Hegedušića 4 Tel: 042/331-229, 099/331-2291 www.pavetic.hr

Nedjeljni roštilj N

edjeljni roštilj, koliko god bio atraktivan za ljude, toliko njegove posljedice mogu biti patnja za pse! Nije se desilo jedanput da su psi par dana nakon toga dovođeni u ambulantu zbog nemogućnosti obavljanja velike nužde! „Pa nismo znali da pas ne smije jesti kosti“, najčešći je komentar. Prenatrpavanje kostima može imati i po život opasne posljedice, posebice ukoliko se ne reagira na vrijeme. Naime, začep crijeva kostima može uzrokovati uginuće iz dva razloga. Tvorba koju formiraju kosti u crijevima dovodi do zastoja u prohodnosti crijeva, lokalnog poremećaja funkcije, poremećaja cirkulacije te odumiranja tkiva crijeva sa smrtonosnim ishodom za psa. Druga mogućnost je nastajanje tzv. megakolona, kada koštana tvorba toliko proširi debelo crijevo da jednostavno ne postoji više nikakva mogućnost vraćanja crijeva veličinom u prirodne anatomske okvire.

Najčešća metoda liječenja je klistiranje, no ponekad pacijenti budu već u toliko lošem stanju da je potrebna i stacionarna intenzivna terapija. U tom slučaju provodi se rehidracija infuzijskim otopinama, detoksikacija, terapija cirkulacije itd. U krajnjem slučaju potrebno je načiniti i operaciju te iz crijeva ukloniti neželjeni sadržaj. Termin začep crijeva treba razlikovati od zapetljaja crijeva, jer se radi o dva potpuno različita patološka procesa. Začep crijeva predstavlja poremećaj u prohodnosti crijeva, koji nastaje zbog ispunjenosti crijeva neprobavljivim sadržajem, dok je zapetljaj cri-

jeva anatomski poremećaj, kod kojeg se crijevo zajedno s tzv. mezenterijem zavrne oko vlastite osi. Zapetljaj crijeva, za razliku od začepa, moramo uvijek hitno riješiti kirurški! Naravno da kod pasa razlogom začepa mogu osim kostiju biti različita strana tijela, kao npr. loptice, kamenje, koštice, igračke, dijelovi različitih stvari, čarape itd. Osnovni simptomi u takvim situacijama bit će napinjanje, povraćanje, zatim napet i bolan trbuh te ravno crijevo bez sadržaja. Osnovna mjera je odlazak veterinaru te potvrđivanje dijagnoze! kako je s macama? Budući da su mace neusporedivo pametnije od pasa, navedena strana tijela nikada nisu razlog začepa. Njihov najčešći problem je lizanje dlaka i stvaranje u crijevima tzv. trihobezoara.

To su, naime, kugle od dlaka koje onemogućuju prohodnost crijeva. Začep može nastati i ukoliko hranimo mačke dehidriranom hranom uz nedostatne količine vode. U starijih maca moguća je i „lijenost„ crijeva, koja se rješava svakodnevnim dodavanjem žličice parafinskog ulja u hranu. Dakle, ako ne znate kud bi s kostima nakon roštilja, kupite kantu za smeće!

A

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Krešimir JELAKOVIĆ

Deficit pažnje N

ažalost, vozači u pravilu ne razmišljaju o prometnim nesrećama, njihovim uzrocima i okolnostima koje su do njih dovele tako dugo dok im se ne dogode. U današnje vrijeme strelovitog tehničko-tehnološkog razvoja prometnice i automobili su sve napredniji i razvijeniji, što omogućuje znatno veće brzine kretanja. S druge strane, vrlo sofisticirana oprema vozila u vidu različitih elektronskih uređaja i instrumenata koji umnogome doprinose sigurnosti i udobnosti, značajno utječe na pažnju i koncentraciju vozača. Suvremeni digitalni radio-prijemnici, višezonski klima-uređaji, uređaji za satelitsku navigaciju, za ventilaciju i provjetravanje, grijanje, odmagljivanje stakala itd. zahtijevaju određenu spretnost i vještinu prilikom rukovanja, a najopasnije je što, barem na sekundu-dvije, okupiraju pažnju vozača. Sad svi možemo reći: “Pa što sekunda manje ili više, to je zanemarivo!“ No je li to baš tako? Naravno da nije! Vozimo li 80 km/h, naše vozilo u 1 s prelazi oko 22 m. Znači, ako smo iz bilo kojeg razloga zakasnili u reakciji 1 s, produžili smo si zaustavni put za 22 m. Zamislimo da vozite brzinom od 80 km/h i pažljivo pratite prometnu situaciju. Ispred vozila istrči dijete. S obzirom na to da pažljivo pratite prometnu situaciju, reagirate odmah i stat ćete tik do djeteta - dakle, ništa se nije dogodilo. Zamislite drugu situaciju, vozite 80 km/h i mijenjate CD na radiju. Dijete istrči, vi kasnite u reakciji jednu sekundu. Što će se sada dogoditi? Pregazit ćete to dijete i zaustaviti se 22 m poslije njega. Sad vidimo što znači 1 s ako zakasnimo u reakciji pri brzini od 80 km/h.

Razmišljajte uvijek o tome, a pogotovo kad ulovite sami sebe da čitate naslove na jumbo plakatima dok vozite, da jedete ili pijete dok vozite, da palite cigaretu…, jer bilo što da radite, zakasnit ćete u svojoj reakciji najmanje 1 s ako se, nesretnim spletom okolnosti, baš u tom trenutku nešto pojavi ispred vašeg vozila!

mag. iur.

Gdje mi je jakna?

V

jerojatno se mnogi mogu prisjetiti situacije kada je odličan večernji izlazak u kazalište ili na koncert završio bezuspješnim traženjem kaputa jer onaj jedini koji je ostao nije definitivno isti onaj s kojim ste se uputili van. itanje odgovornosti u takvim slučajevima regulirano je odredbama Zakona o obveznim odnosima u dijelu koji sadrži odredbe o Ugostiteljskoj ostavi. Ugostitelji se smatraju ostavoprimcima glede stvari koje su gosti donijeli i odgovaraju za njihov nestanak, uništenje ili oštećenje najviše do deset tisuća kuna. Odredbe o ugostiteljskoj ostavi na odgovarajući se način primjenjuju i na bolnice, kazališta, kina, kola za spavanje, garaže, organizirana kupališta, kampove, prodajne prostore i sl. dgovornost ugostitelja je isključena ako su stvari ukradene, nestale, oštećene ili uništene uslijed okolnosti koje se nisu mogle izbjeći ili otkloniti (npr. potres), zbog svojstva same stvari (pr. jakna je bila toliko iznošena da se sama poderala i sl.), ponašanjem gosta koji je donio stvar ili ponašanjem osoba koje je on doveo ili koje su mu došle u posjet.

P

O

Da bi imao pravo tražiti naknadu, gost je dužan prijaviti nestanak, uništenje ili oštećenje stvari čim dozna za njih, inače ima pravo na naknadu samo ako dokaže da je šteta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara, u kojem slučaju ugostitelj uvijek duguje potpunu naknadu štete. gostitelj je dužan primiti na čuvanje novac, dragocjenosti, vrijednosne papire i druge vrijedne stvari koje gost donese i hoće mu ih predati na čuvanje, osim ako ne raspolaže prikladnim prostorijama za njihov smještaj, ako su u odnosu na vrstu i kategoriju ugostiteljskog objekta od prekomjerne vrijednosti, ako su opasne, glomazne ili ako njihovo čuvanje prelazi njegove mogućnosti iz kakvog drugog opravdanog razloga. ko ugostitelj neopravdano odbije primiti stvar na čuvanje, duguje potpunu naknadu štete koju gost zbog toga pretrpi. Bitno je napomenuti da se zakonske odredbe o odgovornosti ugostitelja za donesene stvari gosta neće primjenjivati na vozila (npr. moped, ali mogli bi pripaziti i na role), stvari u njima i žive životinje, osim ako nije drukčije dogovoreno.

U

A

38 Zdravlje

TJEDAN ŠTITNJAČE Na Odjelu za nuklearnu med

ZAŠTITA OD VRUĆINA

Pijte puno tekućine, ne izlazite bez kape!

Rashladite stan ili kuću, sklonite se od vruć ine, izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana, naporan fizički rad, a tijelo rashladite i pijte dovoljno tekuće. To su ovogodišnje, već uobičajene preporuke Svjetske zdravstvene organizacije u zaštiti od velikih vrućina. - Ako imate zdravstvene probleme, držite lijekove na temperaturi manjoj od 25 °C ili u hladnjaku – savjetuju.

Isto tako preporučuju tuširanje ili kupanje, ali u mlakoj vodi. - Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hlađenje mokrom spužvom, kupke za noge i tako dalje – navode. Podsjećaju da treba nositi laganu i široku

07. lipnja 2011., br. 368

Umor i depresiju može uzrokovati i vaša štitnjača Po broju pacijenata koje su obradili, varaždinski odjel najučinkovitiji u Hrvatskoj

odjeću svijetlih boja od prirodnih materijala, a kada se izlazi van, treba staviti šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale. (vms)

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

Sumnjaju li stanovnici Varaždinske županije u poremećaj rada štitnjače i traže li zbog toga liječnički savjet? Provjerili smo to nakon što su Međunarodno udruženje za štitnjaču i kompanija Merck Serono objavili rezultate istraživanja provedenog među 5.000 ispitanika.

Uskoro kreće Zavod za hitnu medicinu

Najčešće bolesti - Iako su među najčešćima u svijetu, bolesti štitnjače također su među najrjeđe prepoznatima – istaknuli su povodom Trećeg međunarodnog tjedna svjesnosti o štitnjači koji se obilježavao od 23. do 27. svibnja.

Rezultati njihovog istraživaHitna medicinska pomoć uskoro više neće djelovati u sklopu Doma zdravlja Varaždinske županije. Županijski vijećnici prošli su tjedan donijeli odluku o osnivanju Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, koji će imati vlastitog ravnatelja i Upravno vijeće, a radit će u sklopu Državnog zavoda za hitnu medicinu.

Odluka o osnivanju donesena je na temelju Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom

osiguranju, kojima je počela reforma zdravstvenog sustava pa tako i djelatnosti hitne medicine. Županija će imenovati članove Upravnog vijeća Zavoda nakon što nadležno ministarstvo donese rješenje o ocjeni sukladnosti odluke sa zakonskim propisima, a posebnim će rješenjem imenovati privremenog ravnatelja Zavoda, čija će dužnosti biti priprema za početak rada i prijava za upis u sudski registar. (vms)

!

za razliku od susjednih zemalja, stanovnici županije upoznati s bolestima štitnjače

Dr. Milan Jaklin, voditelj odjela, i dr. Karmen Marija Jelaković, oboje specijalisti nuklearne medicine

nja su pokazali da vrlo malo ljudi u svijetu sumnja u poremećaj rada štitnjače. U Švicarskoj se, primjerice, svega 10,9 posto ispitanika javilo liječniku radi tog

Savjeti iz ordinacije Voda u našem tijelu – spriječite dehidraciju (1) T

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ijekom ovih vrućih ljetnih mjeseci nešto više o nadoknadi tekućine našem organizmu. Mehanizam za žeđ ne govori nam kada nadoknaditi tekućinu, pa ju je najbolje piti u malim količinama tijekom cijelog dana. Za svaki stupanj povišenja tjelesne temperature, treba dodatno unijeti 10 grama vode po kilogramu tjelesne mase. Ljudsko tijelo sastoji se od 60 % vode, neophodne za normalno održavanje svih vitalnih funkcija. Voda je tijelu potrebna za održavanje volumena krvi i ostalih tjelesnih tekućina, kao i za

održavanje normalnoga krvnoga tlaka. Jednako tako, organizmu su potrebni i elektroliti prisutni u tjelesnim tekućinama i stanicama.

Gubitkom veće količine vode i elektrolita iz tijela dolazi do dehidracije organizma. Povećani gubitak vode nastaje uslijed povišene temperature tijela, proljeva, povraćanja i povišene temperature okoline. Voda je glavni pokretač izmjene tvari u organizmu koja se obavlja kolanjem krvi od srca do pluća i bubrega. Bez vode čovjek ne može izdržati duže od 4 dana. Osjećaj žeđi označava

početak dehidracije pa su ljudi koji obično piju malo tekućine izloženi dugotrajnom riziku od bolesti bubrega, poremećaja mentalnih funkcija, probavnog sustava i čak problema sa srcem. Tijelo gubi tekućinu mokraćom, fekalijama, disanjem i znojenjem, što u normalnim uvjetima iznosi do 2,5 litre dnevno. U stanju hipertermije znojenjem se mogu izgubiti i do 3 litre vode na dan. Ukoliko taj gubitak ne nadoknadimo, vrlo je vjerojatno da ćemo dehidrirati. Na samom početku dehidracije najčešće nisu prisutni

nikakvi simptomi, ali se mogu javiti suhoća u ustima i žeđ. U sljedećem stupnju javljaju se suhoća i povišena temperatura kože, umor, vrtoglavica, grčenje u nogama i rukama.

Kako se dehidracija povećava, javljaju se: crvenilo lica, smanjena proizvodnja urina, urin tamnožute boje, udubljenost očiju, izostanak suza, mučnina i povraćanje, ubrzani rad srca, ubrzano plitko disanje, razdražljivost. U teškim slučajevima, dehidracija može dovesti i do smrti.

U sljedećem broju više o tome kako spriječiti dehidraciju.

Zdravlje 39

07. lipnja 2011., br. 368

dicinu varaždinske bolnice lani 10.000 pacijenata

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Lipe cvatu J

oš su stari Slaveni štovali lipu kao sveto drvo.

Prema predaji, vršili su obrede i prinosili žrtve lipi kao idolu, a vjerovalo se da ona čuva čovjeka od zla i uroka. Najupotrebljiviji su cvjetovi, a beru se u vrijeme kada su se otvorili i prije nego što ostare i promijene boju. Suše se u hladu, na prozračnome mjestu. Sabrani cvjetovi sušenjem moraju zadržati svoju prirodnu boju i ugodan miris. vjetovi lipe potiču znojenje i mokrenje, stoga se preporučuju kod prehlade, upale grla i pluća, kašlja, kihanja, promuklosti, problema s probavnim organima i trbušnih grčeva, bubrežnih bolesti i bolesti mjehura. Ako imate problema s nemirnim snom, lipa je pravo rješenje za to, jer smiruje napete živce i oporavlja organizam izložen psihičkim naporima. U jastuk se stavljaju cvjetovi koji će vas lagano uvesti u san, a možete se i okupati u vodi kojoj se doda jak lipov čaj. Prilikom pijenja lipovog čaja valja biti oprezan, jer njegova konzumacija unedogled može izazvati srčane smetnje. Lipa se upotrebljava i u liječenju migrene, ako je uzrok u želučanim plinovima, koji su uzrokovani procesima gnjiljenja u crijevima, a tada se upotrebljava lipov ugljen. ipov ugljen upotrebljava se i kod otrovanja, dijareje, nadimanja, upala i u liječenju raka jer na sebe veže otrove i različe uzročnike bolesti, ali nakon njegove upotrebe treba se odmah pobrinuti za brzo otvaranje kako bi se toksini odstranili iz tijela. potreba lipovog ugljena ima prednost pred svakim kemijskim preparatom, jer ne uzrokuje nikakve štetne posljedice. Lipovim ugljenom posipavaju se i gnojne rane. Deset minuta nakon što je lipov ugljen upio sve otrovne tvari, treba ga isprati. Kod većih ili jače zagnojenih rana ovaj se postupak mora češće ponoviti. Umjesto paste za zube možete upotrijebiti i lipov ugljen istucan u prah koji je izvrsno sredstvo za čišćenje zuba.

C

Na prvi pregled čeka se 30-ak dana, a na pretrage 60-ak dana, što nije puno jer na odjelu radi samo dvoje doktora

problema. U Hrvatskoj, pa tako i u Varaždinskoj županiji, istraživanje nije provedeno. No po broju pacijenata koji su bili na pregledu ili na pretragama na Odjelu za nuklearnu medicinu Opće bolnice Varaždin može se zaključiti da su stanovnici naše županije itekako upoznati s bolestima štitnjače.

- Na odjelu je tijekom prošle godine bilo gotovo 10.000 pacijenata. Lani smo obavili oko 3.000 ultrazvuka i scintigrama štitnjače – doznali smo od dr. Milana Jaklina, voditelja Odjela.

Korisni sistematski Po broju pacijenata koje su obradili lani, taj je odjel najučinkovitiji odjel nuklearne medicine u Hrvatskoj. Pokazala je to HZZO-va kontrola učinka liječnika u hrvatskim bolnicama koja je provedena početkom ove godine. To ni ne treba čuditi, jer na odjelu uz dr. Jaklina radi još samo dr.

Karmen Marija Jelaković, također specijalistica nuklearne medicine, dok specijalizanata nemaju.

No podatak da je svaki od njih u 12 mjeseci uspio obraditi oko 5.000 pacijenata govori da su dobro organizirani. U prilog tome idu i liste čekanja koje nisu dugačke ako se zna da sve obavlja dvoje liječnika.

Na prvi specijalistički pregled

BOLESTI Najčešće bolesti štitnjače su hipotireoza i hipertireoza

Imate li “knedlu u grlu”?

- Štitnjača je maleni organ u obliku leptira smješten u donjem području vrata, ispred dušnika. Proizvodi hormone štitnjače, koji reguliraju cjelokupan metabolizam, osjet hladnoće i topline, kardiovaskularni sustav, gastrointestinalni trakt, mišiće i živčani sustav – pojasnili su u Međunarodnom udruženju za štitnjaču povodom Tjedna svjesnosti

o tom organu.

Istaknuli su da, s obzirom na takvu važnost štitnjače, svaka vrsta njezine disfunkcije može dovesti do najraznovrsnijih simptoma.

- Najčešće bolesti štitnjače su hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače) i hipertireoza (povećana aktivnost).

Kada guša i čvorići postanu očiti (to se obično događa u kasnijim stadijima), simp-

čeka se 30-ak dana, a na dijagnostičke pretrage 60-ak dana, što je u okviru HZZO-vih zahtjeva. Izuzmu li se liste čekanja, odjel po ničemu ne za ostaje za vodećim svjetskim centrima, a dvoje doktora redovno sudjeluju na svjetskim kongresima. Dr. Jelaković se nedavno vratila iz Njemačke s kliničkog usavršavanja, gdje je bila jedini specijalist nuklearne medicine iz Hrvatske i među svega 15 odabranih kolega iz Europe.

A to je važno za bolesnike kojih dolazi sve više. Dr. Jaklin kaže da su stanovnici županije, za razliku od stanovnika nekih

susjednih zemalja, dobro informirani o bolestima štitnjače.

- Mogu reći i to da liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti jako dobro znaju da je riječ o čestim poremećajima i k nama šalju pacijente kod kojih utvrde sumnju na bolest. S druge strane, u sklopu sistematskih pregleda kontrolira se i funkcija štitnjače tako da je probir dobar. No treba reći i to da se smanjena aktivnost štitnjače, hipotireoza, dugo vremena ne ispoljava. Jedine tegobe koje pacijenti imaju su osjećaj umora i depresije pa se na početku ne sumnja u poremećaj rada tog organa – pojasnio je.

tomi su najčešće vezani uz područje vrata (ako štitnjača normalno funkcionira).

Najčešće je riječ o osjećaju “knedle u grlu” i pritisku, teškoćama s gutanjem, promuklosti, kroničnom kašlju, otežanom disanju u određenim položajima ili u stresnim situacijama te neugodnom osjećaju pri nošenju kravate ili dolčevite – pojasnili su.

L

DIJAGNOZA Bolesti štitnjače dijagnosticiraju se laboratorijskim određivanjem TSH (tireotropin) i hormona štitnjače, kao i ultrazvučnim pregledom te drugim dijagnostičkim metodama.

LIJEČENJE Liječenje većine funkcijskih bolesti štitnjače je jednostavno, jer se mnoge tegobe rješavaju uzimanjem jedne tablete dnevno.

U

Zdravo tijelo Hemoccult test – testiranje stolice na oku nevidljivu krv T

estiranje stolice na oku nevidljivu krv (okultno krvarenje) naziva se još i Hemoccult test. Postoji nekoliko različitih izvedbi testa, a najčešće se koriste Hemoccult II i Hemoccult II SENSA testovi koje karakterizira veća osjetljivost na prisutnost tragova krvi (hema) u stolici. Test se sastoji od paketića u kojem su štapići za uzimanje uzoraka stolice i kartonski omoti na koje se nanose tračci stolice. Preporuča se u tri uzastopne stolice u tri dana uzeti s dva različita mjesta po jedan uzorak

i nanijeti ga na za to predviđeno mjesto. Pozitivan nalaz znači da je testom otkrivena prisutnost krvi u stolici. Test je brz, jednostavan i bezbolan, a prije svega jeftin i lako se ponavlja. Test može biti i lažno pozitivan, pa je potrebno pridržavati se sljedećih uputa: 7 dana prije testa ne uzimati lijekove koji mogu dovesti do krvarenja u probavnom sustavu kao što su aspirin, indometacin, kortikosteroidi i antikoagulansi; test treba odgoditi kod pojave proljeva, menstruacije ili jasnog

krvarenja iz hemoroida; izbjegavati nedovoljno pečeno crveno meso, jetrene kobasice, repu, dinje i lubenice, jer mogu dati lažno pozitivan nalaz, dok vitamin C može dati lažno negativan nalaz. Preparati željeza i bizmuta ne utječu na pozitivitet testa. Trčanje na duge staze isto tako može dovesti do pozitivnog testa.

U velikim populacijskim studijama pozitivan test zabilježen je kod 1 - 16 % ispitanika. Testiranje stolice na okultno krvarenje važno je u prevenciji raka debelog crijeva. U osoba s

pozitivnim nalazom potrebno je učiniti dijagnostičku obradu prije svega debelog crijeva, jer je ono najčešći izvor krvarenja (hemoroidi, polipi, spletovi krvnih žilica, divertikuli, karcinomi). U pregledu debelog crijeva najosjetljivija metoda je i dalje kolonoskopija usprkos razvoju novih radioloških slikovnih metoda.

Test na okultno krvarenje preporuča se osobama starijim od 40 godina, jednom godišnje, osobito ukoliko u obitelji imaju srodnika koji je obolio od raka debelog crijeva.

Dr. Mladen MAKITAN internist Ravnatelj Poliklinike Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979 www.poliklinika-ziva.hr

40 Zdravlje

Plastična kirurgija Dr. med. Zdravko Zgrebec spec. opće, plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije

Smanjenje dojki Ž

enske grudi oduvijek su smatrane simbolom ženstvenosti i majčinstva. Danas, u vrijeme slobodnog prikazivanja tijela, svaka žena više nego ikada obraća pažnju upravo na ovaj dio svoga tijela. Izrazito lijepe grudi u cjelokupnom stanovništvu vrlo su rijetka pojava, no mediji upravo takve izuzetke diktiraju kao uzore. Stoga nije neobično da su upravo zahvati na dojkama jedna od najčešćih estetskih operacija. Prošli put govorili smo o operaciji povećanja grudi, no u ovom broju posvetit ćemo se ništa manje traženom zahvatu - redukcijskoj mamaplastici, odnosno smanjenju dojki. U kirurgiji je, kao i u životu, teže nešto smanjiti nego povećati. U arhitekturi je teže smanjiti nego povećati neki objekt.

Slično je i u međuljudskim odnosima. Veliki problem je tako lako stvoriti, a popraviti i dovesti odnose u normalu tako je teško. Kada tako razmišljamo onda shvaćamo da je puno teži zadatak - estetski operativni zahvat smanjenja dojki. Anatomski gledano, dojka se sastoji od masnog i žlijezdanog tkiva, a omjer ovisi o starosnoj dobi. S godinama života masno tkivo zauzima sve veći postotak volumena dojke. Prevelike grudi uglavnom su opterećenje za ženu. Na operaciju smanjenja grudi, u pravilu, žene dolaze iz medicinskih, a rijetko iz estetskih razloga. Najčešći funkcionalni problemi koji se javljaju kod ovih pacijentica su bolovi u vratu i leđima jer grudi svojom težinom utječu na nepravilno držanje tijela, a ponekad mogu uzrokovati i deformacije kralježnice.

Prevelike grudi znatno otežavaju kretanje i bavljenje svakodnevnim aktivnostima, a posebice sportom. U području ispod dojki često dolazi do upalnih promjena, osobito u ljetnim mjesecima kada je znojenje pojačano.

Više je načina smanjenja dojki kirurškim putem s manje ili više uočljivim ožiljcima. Odabir samog zahvata ovisi o veličini dojki. Najbolje vrijeme za zahvat je nakon posljednje planirane trudnoće ili kure mršavljenja kako se operacija ne bi trebala ponavljati. Odstranjuje se višak kože, masno i žljezdano tkivo. U pravilu se pokušava sačuvati areola s bradavicom, no kod enormno velikih dojki često to ne uspijeva. No naknadno se može pristupiti operaciji kojom se konstruira nova bradavica s areolom uz pomoć kože uzete iz područja prepona. Nakon operacije obavezno je nošenje kirurškoga grudnjaka koji pomaže oblikovanju dojke u prvim tjednima nakon zahvata. I tako poznata uzrečica “od viška glava ne boli“ u našem slučaju postaje indikacija za operaciju.

07. lipnja 2011., br. 368

DOZNAJEMO “Štandom nepušenja” i u Varaždinu obilje

Od jeseni “Škola Program će trajati 5 dana. S obzirom na to da se u oko 15 posto pušača na odvikavanju javi problem depresije, paralelno će se to rješavati. Pušači će naučiti i kojim mehanizmima spriječiti problem dobivanja na težini

Filip Marenjak, Saraja Roberta Elez, Roko Škarica i Gabriela Maria Maier Tolić, učenici Srednje škole Maruševec: Živite zdravo!

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Ako ste odlučili prestati pušiti, a trebaju vam pomoć i podrška, dobra je vijest da će u jesen u Varaždinu početi raditi “Škola nepušenja”. Najavila je to dr. Irena Stipešević Rakamar ić iz Županijskog zavoda za javno zdravstvo na Svjetski dan nepušenja 31. svibnja.

Puno košta...

Zavod je na Franjevačkom trgu postavio “Štand nepušenja” na kojem su izložili radove na temu ovisnosti čiji su autori učenici 6. osnovne škole Varaždin i Srednje škole Maruševec.

- Nije zdravo, smrdi i previše i županije. No građanima su košta. To su i više nego do- dijeljene i brošure iz kojih su voljni razlozi da ne pumogli doznati istine i šimo – rekli su nam zablude o pušei t i Filip Marenjak, nju. “Većina ljuup Saraja Roberta di puši”, jedna ve za a j i r Elez, Gabriela je od zablup i ” a j n uše Maria Maier da: već ina p e n u Tolić i Roko stanovnika 3, 4 “Škol 1 3 5 Škarica, učeH r v a t s ke, 042/6 a i n nici drugog i točnije -144 3 5 6 / 2 trećeg razrenj i h d v ij e 04 1 5 3 2 0 da marušetrećine su 099/31 večke škole. nepušači. IstiUčenici i djelatna je pak da u nici Zavoda dijelili Hrvatskoj, prema su prolaznicima sadnice procjenama, od posljecvijeća, kao simbol zagova- dica pušenja godišnje umre ranja zdravog okoliša bez 10.000 osoba. duhanskog dima, te jabuke - Velika većina pušača zna kao simbol zdravih gradova da je duhanski dim moćni

karcinogen te da općenito pospješuje nastanak i razvoj svih vrsta raka, a osobito sijela u gornjem probavnom sustavu i cijelom respiratornom sustavu. Nikotin, jedan od 4.000 toksičnih sastojaka duhanskog dima, odgovoran je za jaku adiktivnost pušačke navike i on neposredno u malim dozama stimulira, a u velikim inhibira živčane impulse, povećava broj otkucaja srca i povisuje krvni tlak te uzrokuje stiskanje malih krvnih žila. Dugoročno je tako jedan od čimbenika rizika za nastanak koronarne bolesti.

Iz duhanskoga katrana izolirano je pedesetak spojeva s kancerogenim djelovanjem

Normalan život s... Što je to igračka?

P

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

romatrajući dijete, zapažamo da se igra raznim materijalima i predmetima jer igračka je svaki predmet ili materijal koji u određenoj situaciji služi djetetu za njegovu igru. Dijete kroz igru upoznaje svijet oko sebe i vježba svoja osjetila.

Pomoću igračaka dijete stvara svoj vlastiti svijet u kojem postaje ono što ne može biti. Utjecaj igračke na odgoj i obrazovanje čini igračku pedagoški i terapijski vrijednom jer dijete stječe iskustva o oblicima, bojama, zvukovima... Funkcionalna vrijednost igračke je u tome što aktivira dijete na djelatnost, odnosno dijete igračkom može nešto učiniti (tresenjem zvečke izazvati zvuk). Ona također potiče dijete na stvaranje situacija, oponaša-

nje ljudi te time i na oblikovanje vlastitog svijeta, također i pomaže djetetu stupiti u emocionalne odnose te stvoriti kontakte s vršnjacima ili odraslima. Prva igračka koja zadovoljava potrebe djeteta za gledanjem, hvatanjem i slušanjem je zvečka.

Ona pomaže razvoju osjetila i kretnji, zadovoljava potrebu za promatranjem, gledanjem, osluškivanjem i dodirivanjem. Igračke i drugi predmeti za igru ne mogu zamijeniti odrasle. Odrasle osobe i druga djeca također su vrlo zanimljive „igračke“ te je vrijeme provedeno s njima važno za stimuliranje daljnjeg razvoja djeteta. Neobično je važno da roditelj bude upoznat s važnošću igre, jer dijete velik dio vremena provodi s roditeljima.

Zdravlje 41

07. lipnja 2011., br. 368

ežen Svjetski dan nepušenja, 31. svibnja

AKCIJA Mala ordinacija šećerne bolesti

nepušenja” IZDVOJENO Zabrana pušenja nema negativnih posljedica

Pušači se cigareta najbrže odriču kada cijena poraste Moto ovogodišnjeg Svjetskog dana nepušenja bio je “Tri načina spašavanja ljudskih života”, pri čemu je naglasak na zakonskim rješenjima koja su učinkovita pri smanjenju broja pušača. Otkako je u Hrvatskoj 2008. godine donesen Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, ne prestaju rasprave o njegovim učincima. Prvo je bilo zabranjeno pušenje u svim javnim prostorima, a potom je konzumacija cigareta dopuštena u prostorima za pušenje. - Danas je dokazano da smanjenje prodaje duhanskih proizvoda ne dovodi do smanjenja broja radnih mjesta te

da nema negativnih posljedica na ekonomiju i gospodarski razvitak država – navodi dr. Irena Stipešević Rakamarić.

Ističe da zabrana pušenja na javnim mjestima i radnome mjestu dokazano može smanjiti incidenciju infarkta miokarda za 17 posto u općoj populaciji. - Dokazano je da zabrana pušenja ne šteti poslovanju, čak ni restorana i kafića. Djelomična zabrana pušenja na javnim mjestima, što uključuje posebne prostorije za pušenje, čak ni uz bolju ventilaciju ne smanjuje izloženost pasivnom pušenju, ili su rezultati polovični, dok potpuna zabrana smanjuje

prevalenciju pušenja za 7 posto – pojašnjava liječnica.

Važan je podatak i da je kod adolescenata čak dva do tri puta veća vjerojatnost prestanka pušenja nakon povišenja poreza i cijena duhanskih proizvoda. - Povišenje poreza na duhanske proizvode, čija je posljedica porast cijena, dokazano smanjuje prevalenciju pušača, a potrošnja cigareta pada. To zapravo znači da će, ako cijena kutije cigareta poraste s 20 na 26 kuna, kod siromašnijih potrošnja cigareta i pušenje biti smanjeno za 25 posto, što je odličan rezultat – naglašava dr. Stipešević Rakamarić.

– nabrojila je samo neke od posljedica pušenja dr. Stipešević Rakamarić, voditeljica Djelatnosti za javno zdravstvo i socijalnu medicinu Zavoda.

!

duhanski dim općenito pospješuje nastanak i razvoj svih vrsta karcinoma

nog modela odvikavanja od pušenja, a temeljni program

Čak 600 ljudi dalo izmjeriti šećer!

Bolesnici čiji nalazi nisu bili dobri, mogli su zatražiti savjet od dr. Dubravke Dvoršćak i dr. Vesne Šimegi Đekić Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

dobri, na Korzu su mogli dobiti savjete i upute od dr. Dubravke

U četiri sata čak 600-tinjak građana prošlo je u subotu kroz „Malu ordinaciju šećerne bolesti“ na varaždinskom Korzu, gdje je održana akcija besplatnog mjerenja šećera u krvi.

Akciju koja je ponovno pobudila veliko zanimanje građana zajedno su organizirali Društvo za zaštitu od dijabetesa Varaždin i Centar za dijabetes Opće bolnice Varaždin.

Relativno ugodno Zavod će stoga u jesen pokrenuti “Školu nepušenja” za koju se zainteresirani mogu već sada prijaviti. - Cilj programa je omogućiti profesionalnu pomoć pušačima koji su motivirani za prestanak pušenja, a zainteresirani su za stručnu pomoć u obliku grupne terapije. Škola nepušenja zasniva se na primjeni psihoterapijskog-edukativ-

Akciju su organizirali Društvo za zaštitu od dijabetesa i Centar za dijabetes

Stanje bolesti Građanima dijeljene sadnice cvijeća

traje pet dana – objasnila je dr. Stipešević Rakamarić, Dodaje da su prednosti petodnevnog plana odvikavanja i to što je dostupan većem broju ljudi i relativno je ugodan.

- S obzirom na to da se u oko 15 posto pušača na odvikavanju javi problem depresije, potrebno je paralelno to rješavati, a također i učiti suočavanje sa stresom. Postoji i

problem dobivanja na težini, no postoje mehanizmi da se to spriječi. Pušenje ne smije služiti za kontrolu tjelesne težine – kaže liječnica.

Napominje da je u podlozi pušačke ovisnosti niz konfliktnih situacija koje također treba paralelno rješavati. Upiti i prijave za “Školu nepušenja” primaju se na brojeve telefona 042/653-143, 042/653-144 i 099/310-2351.

Svi kojima je izmjeren povišeni šećer u krvi (iznad 6 mmol/L) na licu mjesta mogli su dati izmjeriti i glikozilirani hemoglobin (HbA1c). Na temelju te pretrage, na koju bolesnici inače moraju ići u laboratorij varaždinske bolnice, provjerava se zapravo stanje šećerne bolesti, a ne samo trenutna razina šećera u krvi. Pojednostavljeno rečeno, na temelju količine glikoziliranog hemoglobina vidi se kakav je bio šećer u krvi u posljednjih 60-ak dana.

- Građani čiji nalazi nisu bili

!

u jesen će varaždinsko Društvo organizirati predavanja o prehrani dijabetičara

Dvoršćak i dr. Vesne Šimegi Đekić iz varaždinske bolnice, pa smo na Korzu doista imali pravu ordinaciju – rekla je Arijana Dvorščak-Glavač, predsjednica Društva za dijabetes Varaždin.

Iako je na Korzu bilo i onih koji su bili jako iznenađeni visokim šećerom, Dvorščak-Glavač ističe da je u Varaždinskoj županiji situacija dosta dobra kad je u pitanju regulacija dijabetesa.

Teška bolest – Po izmjerenim vrijednostima šećera u krvi, ali i po pitanjima koja su nam postavljali, vidimo da bolesnici koji se odazivaju na akcije vode brigu

Povišen šećer - iznad 6 mmol/L

o svojem zdravlju, dakle da se pridržavaju savjeta o prehrani i fizičkoj aktivnosti – kaže Dvorščak-Glavač.

Dijabetes je teška bolest koja za oboljele znači doživotno mjerenje glukoze u krvi, uzimanje lijekova, redovito vježbanje i prilagođavanje prehrambenih navika bolesti. Najviše pitanja u subotu bilo je vezano uz pravilnu prehranu, pa predsjednica Društva najavljuje da će u jesen organizirati predavanja upravo o toj temi.

Život i socijalna skrb Prava osoba s invaliditetom S

ocijalna osjetljivost i stupanj razvijenosti svakog društva vidi se po tome kako se odnosi prema onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Recesija i nezaposlenost uzrokovale su još teži položaj osoba s invaliditetom pri eventualnom zapošljavanju.

Kod nas još uvijek nailazimo na predrasude kod mnogih poslodavaca da su invalidne osobe one koje ne mogu doprinijeti procesu rada i stvaranja profita, što nije točno, jer je svaka invalidnost različita i ne pretpostavlja smanjenu sposobnost

za rad za pojedine poslove. U razgovoru s osobama s invaliditetom koje primaju određene vrste naknada zbog nezaposlenosti (doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina), često puta sam vidio njihovo nezadovoljstvo jer ne rade, zbog čega se osjećaju loše i beskorisno. oslodavac koji zapošljava osobe s invaliditetom ima pravo na olakšice predviđene poreznim propisima, novčani poticaj te poticaje predviđene posebnim ugovorom o zapošljavanju osoba s invaliditetom

P

sklopljenim s Fondom za profesionalnu rehabilitaciju, Hrvatskim fondom za zapošljavanje, nadležnom službom socijalne skrbi i jedinicom lokalne samouprave. Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem propisano je da se invalidnim osobama koje su zaposlene tj. osigurane kao osobe oboljele od paraplegije i reumatoidnog artritisa te osobe kod kojih postoje funkcionalni poremećaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica, priznaje staž s povećanim

trajanjem (svakih 12 mjeseci računa se kao 15 mjeseci). z sve poticaje koje poslodavac prima za zapošljavanje invalidne osobe još uvijek je premalo zapošljavanja takvih osoba zbog čega su prečesto korisnici osobnih invalidnina, doplataka za pomoć i njegu u sustavu socijalne skrbi te su ovisni o pomoći i brizi svojih obitelji. Invalidne osobe imaju osjećaje, potrebe, želje kao i osobe bez invaliditeta. Smanjimo predrasude i pružimo im priliku.

U

Siniša ČESI dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

42 Ženski svijet

Stylish od glave pa sve do pete Želite biti kraljica u ružičastom ili ste više tip pametnice u crnom? Neovisno o tome koji stil preferirate i koje trendove pratite u novom editorijalu hrvatskih modnih dizajnera nazvanim “Dražesni pupoljci svibanjski” na portalu www. moda.hr pronaći ćete nešto za sebe. Editorijal je spoj novozagrebačkih vrtova i glamuroznih haljina. Modne poslastice pripremili su dizajneri modne kuće MAK, dvojac ELFS, Aleksandra Dojčinović za LEI LOU, Saša Maksmiljanović za MAKS, Marta Buzolić, Igor Dobranić, Andrijana Subotić-Pjajčik za

Etna Maar, Jasmina Arnautović za JET-LAG, te Daniela Martinović za Daniela M.

Varaždinska frizerka Ana Paska bila je dio hrvatskog tima koji je sudjelovao na Europskom prvenstvu frizera, koje je održano 29. i 30. svibnja u Dublinu. Na natjecanju je bilo oko 250 natjecatelja iz 16 zemalja, a hrvatski frizeri bili su vrlo uspješni te su se kući vratili s osvojenim 4. i 5. mjestom u juniorskoj kategoriji vjenčanih frizura.

Ana je poziv dobila od Ceha frizera i kozmetičara Hrvatske obrtničke komore na temelju dosadašnjih uspjeha na

natjecanjima, a sudjelovanje na ovako velikom frizerskom spektaklu puno joj znači.

- Velika mi je čast uopće nastupiti na takvom natjecanju i za mene je to veliko iskustvo – rekla je Ana koja već tri godine radi u varaždinskom frizerskom salonu “Marija”.

Za tim hrvatskih frizera, predaha nema. U tijeku su pripreme za svjetsko natjecanje frizera u Milanu, gdje će se hrvatski frizeri natjecati individualno.

07. lipnja 2011., br. 368

MODNI VREMEPLOV Od pračovjeka do Jadrankinog broša

Osnovna svrha odjeće nekad je bila zaštita od hladnoće

Danas se njome odašilju poruke

Odjećom do stava A. Paska u Dublinu Prvi ljudi su se nespretno ogrtali komadima životinjske kože da bi preživjeli velike hladnoće, a danas je odjeća multimilijarderski biznis Piše: NELA KLIČEK HTTPS://TWITTER.COM/NELAKLICEK

Šminkeri, metalci, pankeri, cajkeri, rokeri, metalci, reperi, alternativci, Gaga fanovi…

Spiljski čovjek niije mislio da će tisuće godina kasnije pokrivala za tijelo postati jedna vrsta odašiljanja poruka.

Moda se kao termin javila u 15. stoljeću, a prije toga go-

vorimo o odjeći, odnosno o povijesti odijevanja. Stručno, odjeća je zaštitna opna koja čuva čovjeka od hladnoće i vanjskih utjecaja.

Prvi ljudi su se nespretno ogrtali komadima životinjske kože da bi preživjeli velike hladnoće, a danas je odjeća multimilijarderski biznis koji je sve samo ne neki nespretno nabacan komad odjeće.

Modni buntevi

Mnogi kopiraju Lady Gagu

Povijest čovječanstva je bila burna, puna ratova, socijalnih i političkih promjena, smjena ideologija i diktatura, a to se sve itekako vidjelo kroz odjeću. Možemo reći da je odjeća bila vjerni pokazatelj duha vremena. Počevši od onog našeg paleolitičkog lovca zagrnutog u životinjsko krzno pa do drevnih Egipćana koji su af irmirali i slav ili tijelo kor ištenjem prozirnih tkanina, do 16. stoljeća gdje do-

Šezdesetih su feministice palile grudnjake u znak protesta

lazi do negacije tijela krutim korzetima i gomilanjem tkanine, pa do ‘60 -ih godina kada su feminis t i ce p a lile svoje gr u dnja ke u znak protesta protiv patrijarhalnog društva i borb e z a ženska prava. Dolazimo i do naše premijerke, koja

gotovo svaki svoj politički nastup upotpuni odgovarajućim brošem. Ni njen prethodnik nije mogao odoljeti skupocjenim satovima.

Tako da htjeli mi ili ne, pratili modu ili je “mrzili”, ona je utkana u našoj povijesti i fenomen je suvremenog društva te dio naše svakodnevice, identiteta, pokazatelj socijalnog i društvenog statusa i, na kraju, ona vječita razlika između šminkera i rokera.

Odijelo čini čovjeka, ali čovjek je onaj koji ga nosi.

Frizerski salon Ljute papričice potiču rast kose (2) N

Jelena Đinđić-Obajdin Frizerski studio Expert, Starčevićeva 15, Ludbreg Tel.: 098/288-225

akon što smo se u prošlom broju dotakli problema opadanja kose i uzroka opadanja, u ovom broju govorit ćemo o tretmanima za jačanje korijena kose i kako spriječiti opadanje.

Isprobano, najbolji tretman za jačanje korijena i protiv opadanja kose je “Vigor Plus”. Njegovo bogatstvo mentola, ekstrakta ljutih papričica i oligoelemenata čisti i revitalizira, razvija energično tonificirajuće

djelovanje. Savršen za ove vruće ljetne dane kada vam je potrebno nešto da vam “ohladi glavu”... Šampon na bazi ljutih papričica, maska s proteinima iz svile i žita, ampule za intenzivnije djelovanje tretmana i nakon 6 do 8 tjedana rezultati su garantirani. Korištenje medicinskih šampona za pubertetsku dob samo pogoršava situaciju jer se u većini slučajeva radi o pojačanom izlučivanju znoja i sekreciji žlijezda loj-

nica. Tjeme i kosa se maste, potrebna je pravilna i stalna njega preparatima na bazi biljnih ekstrakata. Sastav šampona je odabran tako da blago utječe na vlasište i ne iritira ga, laganim pokretima i umasiravanjem ampula potiče se brži rast kose. Nemojte svoje vlasište ili vlasište svoje djece odmah mučiti medicinskim šamponima, vjerujte prirodi i “Maximi”, osjetite zdravo vlasište i bujnu kosu.

Ženski svijet 43

07. lipnja 2011., br. 368

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Ivančica Fulir, “Anđeosko srce”

Sramota je ne ustati i ne pokušati ponovno!

Ivančica jutra započinje dobrim doručkom, kuha samo kada je to nužno, a voli glazbu koja joj dirne srce i probudi dušu Piše: GORDANA IGREC

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-904

Pretjerano znojenje P

retjerano, odnosno pojačano znojenje predstavlja vrlo čest i izrazito neugodan problem. Uzroci pretjeranog znojenja - tzv. hiperhidroze, mogu biti brojni. no može biti fiziološko i pojavljuje se u stanjima poput trudnoće, klimakterija, prilikom jačeg fizičkog rada i sl. Hiperhidroza može pratiti i neke bolesti, pa govorimo o tzv. sekundarnoj hiperhidrozi. Najčešće bolesti tog tipa su: šećerna bolest, bolesti štitnjače i hipofize, infektivne bolesti (osobito ako su praćene vrućicom), neurološke bolesti, kardiovaskularne i zloćudne bolesti. iperhidroza može biti uvjetovana i nekim lijekovima poput aspirina, penicilina, kortikosteroida... oseban oblik pretjeranog znojenja je tzv. nasljedna hiperhidroza. Kod tog oblika znojenja nisu prisutne vidljive promjene na samim žlijezdama, niti neka od navedenih bolesti; već pojačano znojenje nastupa kada se najmanje očekuje - često pod utjecajem emocija odnosno stresa. Takav oblik pojačanog znojenja započinje u pubertetu, a jenjava u zrelim godinama. Najčešće zahvaća područja pazuha te dlanova i tabana. To su ujedno i najčešće regije na kojima znojenje može biti iznimno jako, no jednako tako znojem može biti „obliveno“ i lice, nos, šija, leđa ili prepone. a bi se znojenje smanjilo, savjetujemo određene higijenske postupke (npr. uklanjanje dlačica ispod pazuha), izbjegavanje nošenja tijesne odjeće i obuće od sintetskih materijala te liječenje moguće osnovne bolesti. Tijekom noći savjetuje se i uporaba posebnih preparata na području pazuha, dlanova i tabana. koliko sve te mjere nisu dostatne, pretjerani rad znojnica može se zaustaviti primjenom ionoforeze ili botulinom toksina A, tj. botoksa, koji je osobito djelotvoran u području pazuha. Samo u iznimnim slučajevima hiperhidroze u obzir dolazi i kirurški zahvat.

O

- Afrika ima dva lica: jedno koje izaziva grč i suze na licu, tugu, patnju i očaj te drugo, puno iskrene radosti, smijeha, veselja, plesa i uzor anđeoskih srca koja kusve caju u dječjim tijelima su mi rste malih Afrikanaca, i čv i koja ulijeva nadu – snažne pomiču e j rekla je Ivančica Fulir, o žene k nice predsjednica Udruge gra “Anđeosko srce” za ćeg pomoć siromašnoj djemogu ci afričke države Benin, koja je prošle godine i posjetila Afriku.

H P

Važan balans Ivančica je diplomirana ekonomistica. Radi u zagrebačkoj tvrtci Horizont, a rođena je, kao što joj i samo prezime govori, u Zagrebu.

I u budućnosti će se, najavljuje, nastaviti baviti pomaganjem malim Afrikancima, a za Male ženske razgovore odškrinula je vrata svojeg ženskog svijeta i otkrila tko su joj uzori u životu, što je izbacuje iz takta, a što nikad ne bi mogla oprostiti.

Jutro započinjete sa...

Dobrim doručkom.

Kako biste se opisali u tri riječi?

Jako uporna, nježna (pogotovo prema djeci), odana/ vjerna.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Mislim da žena smije i može sve.

Vaš uzor u životu?

Sve snažne i čvrste žene koje pomiču granice mogućeg. Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Izigrano povjerenje.

Vaš moto u životu?

Nije sramota pasti, nego je sramota ne ustati i ne pokušati ponovno. Što je najvažnije u vezi?

Uz ajamno p oš tov anje, povjerenje, a naravno, bez ljubav i nemamo o čemu pričati.

Najromantičniji trenutak u životu bio je...

Još ga čekam.

Iz kuće ne izlazim bez...

Mobitela. Što je za vas uspjeh u životu?

Balans privatnog i poslovnog života. Što ste oduvijek željeli, a niste učinili?

Sve što sam dosada željela, učinila sam.

Najdraži film? ”Prljavi ples”.

Omiljeni parfem?

Light Blue od D&G, Chanel Chance.

Koji odjevni stil njegu-

Dermatolog

D

U

Ivančici je želja pobrinuti se za što više djece u Beninu

Akcija “Moja ciglica za Afriku” Udruga “Anđeosko srce” pokrenula je akciju “Moja ciglica za Afriku” za izgradnju dječjeg sirotišta u kojem bi bilo zbrinuto 50 djevojčica, koje bi tako stekle svoj dom, uvjete za normalan život i školovanje. Uz Ivančicu Fulir, u akciju je uključeno njezinih sedam prijatelja iz udruge jete?

Casual, a trenutno volim lepršave haljinice.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

Ponos i predrasude.

Bez TV-a Kako provodite slobodno vrijeme?

Slobodno vr ijeme!? Što je to?

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

S Joshom Hartnettom.

Koju glazbu slušate?

Svaku koja mi dirne srce i probudi dušu, pozove na

te nekoliko volontera. Za izgradnju sirotišta potrebno je sakupiti oko 675.000 kuna, a jedna ciglica koša – 10 kuna. Stoga Ivančica sa svojim prijateljima pokreće brojne humanitarne koncerte i izložbe ne bi li u ljudima probudila njihovo anđeosko srce, koje bi trebalo čuti potrebe ples.

Volite li kuhati?

Samo kada je nužno.

Na televiziji nikad ne propuštam...

Pr ije Afr ike puno toga, sada nemam vremena za televiziju.

Iz takta me može izbaciti...

Nepravda, patnja najmanjih i laž.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Uf, ta zlatna ribica bi se itekako namučila! Prije svega, da mojim kolegama i meni

onih koji su nepravedno zaboravljeni.

Donacije možete uplatiti na račun “Anđeoskog srca” otvoren kod Societe Generale Group - Splitska banka 2330003-1151245014.

Svi zainteresirani mogu pogledati stranicu www. djecabenina.org.

da snage da se pobrinemo za što više dječice u Beninu, zatim da ljudi otvore svoja srca prema onima koji pate i pruže svoju ruku podrške, a treća bi bila da djeca ostanu živa dok se prve dvije želje ne ostvare.

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

Moja draga prijateljica Kristina je iz Varaždina, a kako je ona bila sa mnom u Africi, preko nje i njezine obitelji vrlo dobro sam upoznala Varaždin te mi je trenutno, nakon Zagreba, najdraži hrvatski grad.

44 Ženski svijet

07. lipnja 2011., br. 368

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Plesati u trudnoći M

ožda za neke od vas ovo zvuči pomalo čudno, ali ples blagotvorno djeluje na vaš organizam tijekom trudnoće. Prvotno ovakvi satovi vježbanja omogućavaju vam da se bolje opustite te se pripremite na intenzivan rad zvan porod. ključuje elemente Kegelovih vježbi, vježbe snage za trbušne mišiće, gornjeg dijela leđa i nogu, a uz sve to učite plesne pokrete i dobro se zabavljate. ključujemo i vježbe snage jer ako se one pravilno izvode, mogu suzbiti pojavu gestacijskog dijabetesa ili ga držati pod kontrolom. Također je djelotvoran kod suzbijanja nekih uobičajenih tegoba koje su normalne tijekom trudnoće i pomaže održati vaš organizam u ravnoteži. lesni aerobik smanjuje i sprečava rizik od pojave preeklampsije, prijevremenog poroda te skraćuje vrijeme oporavka nakon poroda. ostavlja se pitanje je li to zdravo? Kao i kod bilo kojeg režima vježbanja, bitno je da se držite određenih smjernica. Slušajte svoje tijelo i obratite pažnju na to kako se osjećate i tome prilagodite vježbe. Kako biste izbjegli pregrijavanje, unosite dovoljno tekućine u organizam prije, za vrijeme i nakon treninga. vakako mudro birajte položaje i pokrete koji su prilagođeni vašem tromjesečju.

Svakako prednost plesanja u trudnoći jest da se dobro zabavljate s ostalim trudnicama i dobro se nasmijete. Osmijehom otvarate sva vrata. Budite nasmijane, vesele i razigrane.

Sve ovo zvuči kao dobar razlog da započnete vježbati.

U U

Misionarski položaj - tradicionalist

PROVJERILI SMO Stvari koje mogu otkriti kakav je koji muškarac

Čokolada ili sendvič?

Ako se muškarac oblači po redu, počevši od gaća, preko čarapa, do hlača i košulje, tada je pouzdan, no oblači li se “zbrda-zdola”, nadrapale ste

Profil preljubnika

P

Odbija svaku pomisao da živite zajedno, premda stalno “visite” skupa, a stalno vas obara s nogu nekim romantičnim ispadima? Jeste li sigurne da ste jedina koju “servisira” vaš dragi? Naime, prema provedenom istraživanju, upravo su to glavne karakteristike preljubnika.

P

S

Aromaterapija Koja ulja izbjegavati tijekom trudnoće? (2)

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

M

asaža eteričnim uljima može imati blagotvoran utjecaj na trudnicu, osobito na njezino raspoloženje, i dobra je za relaksaciju.

Takav način upotrebe eteričnih ulja ne treba izbjegavati osim u slučajevima preosjetlji-

vosti ili alergija. Treba paziti na koncentraciju koja ne bi trebala prijeći dva posto, odnosno na 10 ml baznog ulja može se ukapati ukupno od 2 do 4 kapi eteričnog ulja. Vrlo blagotvorno djeluju i aromatične kupke.

Broj kapi ne bi smio prijeći 20 na 50 l vode.

Ako osoba nikada nije koristila eterična ulja, neka počne sa svega 2 do 3 kapi. ijekom trudnoće treba izbjegavati sljedeća ulja: cedar, kadulju, ružmarin, jasmin, vetiver, lovor, metvicu, bosiljak, cimet, komorač, klinčić, mažuran, oregano, timijan, melisu i citronelu.

T

Obratite pažnju i na to je li u posljednje vrijeme razvio neke nove seksualne tehnike, ali i kamo ide prvo kada stigne kući. Ako je to kupaonica, tada imate razloga za zabrinutost.

Muškarci koji prvo jure u kupaonicu nakon što stignu kući obično odlaze ukloniti dokaze.

Sjedite mu u krilu? Ostaje aktivan Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Ako je cajger na cajgeru, tada dečko misli na tebe, ako ste vidjele registraciju na automobilu koja je završavala s brojem 11, tada te dečko voli, a ako si kihnula, primjerice, u 16,34 minute, vara te. Sve su to bile sitnice koje su nam signalizirale kako “diše” dečko na kojeg smo bacile oko u vrijeme tinejdžerskih dana.

Premda na to danas gledamo s podsmijehom, postoje neke sitnice i stvari, tvrde psiholozi, koje mogu signalizirati kakav je tko frajer.

”Zbrda-zdola” Počnimo od oblačenja. Ako se muškarac oblači prema redoslijedu, znači prvo gaće, čarape, hlače, košulja, cipele, kravata, tada ima dobre temelje: uvijek plaća stanarinu i drži obećanja. Ako se oblači obrnutim redom, imate posla

s frajerom koji vas se neće kada dođe kraj mjeseca, jer sjetiti ni nazvati, ali će vas morat ćete platiti sve račune rado počastiti novim jer je on svoju plaću potrošio komadom seksi na sebe i svoje dečrublja. Ako ke. Jede li za užinu ako se oblači sedviče, riječ je o li o v “zbrdapromišljenom i i k s r a n zd o l a”, isio list odlučnom tipu m a n o i c i t a d a koji će puno j, trad je potraditi na tome položa uši, a ako je , puno da vas zadod e z u o p je nepovolji, a ako je pseće lj e t i uzdan. njegov izb or ljub korne o p li Želi te li čokolada, tada vo žene otkr iti s vam zapravo pok im z apr a ručuje da treba – vo imate posla, stalni užitak. tada obratite pažnju Obratite i pažnju na to koji na to što jede – za užinu. mu je omiljen položaj u seksu.

Ako su njegov izbor slane Ako voli misionarski položaj, grickalice, tada je riječ o fra- riječ je o tradicionalistu, a ako jeru nemirnog duha. S njim mu je omiljena pseća poza, uživajte dok traje, jer treba će voli pokorne žene. Ako ste vi vam puno snage i strpljenja gore, voli žene koje preuzimada ga uhvatite. I zadržite. Fra- ju vodstva, a sjedite li mu na jer jede slatkiše? Tada imate krilu, riječ je o muškarcu koji posla s djetetom. Premda ostaje aktivan premda ste vi zvuči zabavno, neće vam biti ta koja preuzima kontrolu.

Kozmetički savjeti

Ona je ta koja ima - moć

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Oprezno s kremama s voćnim kiselinama R

azni vanjski utjecaji, nepravilna prehrana, smog, dim cigarete, centralno grijanje, klima i sunčeve zrake... Sve to ubrzava proces starenja kože koja mijenja svoj sastav - i unutarnji, i vanjski. Zbog toga je vrlo dobro koristiti kreme s voćnim kiselinama ili, još bolje, tretman u kozmetičkom salonu. Kreme vam svakodnevno rade blagi piling te na taj način rješavaju kožu odumrlih stanica i stare kože. Jednostavno po-

mažu pri otklanjanju gornjih slojeva kože koji su predebeli i stvaraju nam probleme. oće koje sadrži te kiseline su grožđe, jabuke i šećerna trska.

Voćnim kiselinama možemo tretirati bore, pigmentacije, suhu kožu, manje ožiljke, masnu kožu i akne. Većina vas koristi kreme s voćnim ili glikolnim kiselinama, a da to i ne znate.

Stoga je i svrha moje ovotjedne teme upozoriti sve koji nisu dobili tu infor-

V

maciju, a to je da se te kreme ne smiju koristiti tijekom sunčanih razdoblja, znači od sada, pa do listopada! osljedice mogu biti mnogo veće nego da vam krema koristi, pa se tako može dogoditi da dobijete pigmentirane mrlje po licu kojih ćete se vrlo teško riješiti jer će na tom mjestu nastati oštećenje kože. Zato oprezno s korištenjem i najbolje bi bilo prije kupovine kreme pitati za savjet stručnu osobu.

P

Ženski svijet 45

07. lipnja 2011., br. 368

STUDIO YANNA Uljepšava žene u skladu s njihovom osobnosti

Vaša Diva

Postanite lijepe i zadovoljne sobom

Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Vjera, ljubav i strah?

S

OGLAS

Sve žene koje su nezadovoljne svojim izgledom i žele nešto promijeniti na sebi, s povjerenjem se mogu obratiti Studiju Yanna Nezadovoljne ste frizurom?

Umorne? Loš vam je ten? Želite nešto napraviti na sebi, a ne znate što učiniti i kome se obratiti? Prepustite se u stručne ruke Lidije, Lorene, Mateje, Anite i njihove voditeljice Ivane Kukec, koje čine kreativni tim varaždinskog Studija Yanna.

N A

Crno-ljubičasto To je učinila i 27-godišnja Veronika, koja je zahvaljujući djevojkama kreativnog tima iz tog varaždinskog studija došla do izgleda koji je oduvijek željela. Veronika je uvijek imala poseban stil odijevanja, a sada je tome željela prilagoditi cjelokupni styling. Njezin makeover sastojao se od dva dijela.

- Prva promjena koju smo morali riješiti je frizura. Veronika je imala klasičnu frizuru koja nikako nije pristajala njezinom st ilu odijevanja. S obzirom na to da mi je dala “otvorene ruke”, ošišala sam je asimetr ično i takav oblik frizure dopunila bojom. Temeljna boja je platinasta, a oblik frizure dodatno je naglašen ljubičastom i crnom bojom na šiškama. Ono što je najvažnije, riječ je o frizuri s kojom kod kuće Veronika neće imati puno brige – naglasila je Ivana Kukec, koja je već dvije godine zadužena za make up voditelja na RTL televiziji, a radila je i šminku te frizure glumaca u filmu Tomislava Štefanca “Tumor”, u kojem je glumila i nadaleko poznata Dolores Lambaša.

Nakon frizure, na red su došli Veronikini nokti, koji su kombinacijom ljubičaste i crne prilagođeni frizuri.

- Napravljen je i večernji make

ve mi je išlo za rukom. I sparina, i kiša, i grmljavina. Vrijeme je bilo ko naručeno za izležavanje. Već se i ne sjećam kad sam zadnji put ljenčarila tri dana, ali pasala mi je totalna nirvana. ekima je to nezamislivo, ali ponekad čovjek si mora napraviti takav odmak. Ne treba se boriti protiv toga, nego baš suprotno - otkifeljiti sve koji te dave. Od mame, tate, lovera i šefa, do mobitela, laptopa, radija i ostalih bezvezarija. onda sam se slučajno nalaktila na daljinski, kad na telki Papa! I rulja u transu.

Mladež koja pjeva, djeca koja veselo mašu zastavicama. Gle, svaki čeka svoj komadić sreće. Kao i ja. Što bi u tome moglo biti loše? toj unutarnjoj smirenosti, slušala sam poruke Svetog Oca i počela razmišljati o svojoj duhovnosti. O sebi kao ženi, o braku i obitelji, o vjeri, ljubavi i ufanju. O grijehu. I grešnosti žene, muškarca, čovjeka i ljudi. kužila sam da se malo toga promijenilo.

Jer opet je puno riječi, a još više zabrana. Što je više zabrana, to je i više grijeha. Kako se onda bezgrešno voljeti? Kako se ljubiti?

Ne možeš se prepustiti potpunom tjelesnom davanju ako u tome ne uživaš! I ako se nečega stalno bojiš! Po svemu sudeći, opet ću se morati bojati! To su strahovi na koje su me upozoravali otkad sam se narodila! Otkad sam žensko! Te pazi da se ne zaljubiš, da te dečko ne iskoristi, da ti ne napravi dijete i da ne budeš imala fačuka, jer kak se buš udala, za koga se buš udala, kakav ti bude brak, jer brak je zavjet vječne ljubavi, pa koliko buš imala djece, pazi da ti se ne dogodi, da buš morala na abortus... Budi dobra, strpljiva, šuti i trpi, trpi i šuti... ko zna kud bi me odvela takva razmišljanja o životu i slobodi ljubavi da se nije pojavio krčki biskup i zatražio zabranu pobačaja! aravno, opet na papiru, jer se zna da papir svašta može podnijeti. Zato se i ne treba živcirati, a još se manje treba bojati. I ja ću kao i sve pametne žene i muškarci pronaći svoj put do ljubavi, braka, djece i obitelji, i razmišljati što su o tome rekli Sv. Otac, krčki biskup, ali i - B.A.B.E.!

U

Lidija, Lorena, Ivana, Mateja i Anita dio su kreativnog tipa varaždinskog Studija Yanna

up i time je u potpunosti zaokružen Veronikin styling – rekla je voditeljica kreat ivnog t ima Studija Yanna, u kojem stalno prate modne trendove i moderne tehnologije.

Uz široku paletu frizersko-kozmetičkih usluga, novost u ponudi Studija Yanna je pedikura, uređenje noktiju i masaža, pri čemu svakako treba istaknuti efikasne anticelulitne tretmane od čokolade i feferona. Rade i s prirodnim keratinom za kosu, koji je odlično rješenje za sve žene čija je

PRIJE

POSLIJE

kosa kovrčava, a žele da je dulji vremenski period ravna.

Trebate li savjet u vezi s promjenom svoje frizure, boje kose i cjelokupnog stylinga, kreativ-

nom timu Studija Yanna možete se obratiti i putem Facebooka (www.facebook.com/studio. yanna), gdje ćete u vrlo kratkom vremenu dobiti odgovor.

NOVOST: “HAPPY HOUR” Popust od 30 posto Odlučite li se na pedikuru, masažu, frizuru ili bilo koju drugu uslugu koju nudi varaždinski Studio Yanna, smješten u Ulici Frana Kurelca 27 u Varaždinu, tada svakako iskoristite njihov “Happy hour”. Riječ je o svojevrsnoj novosti među salonima za uljepšavanje koji postoje u Varaždinu, a

tijekom koje će sve klijentice moći dobiti 30 posto popusta na bilo koju uslugu. “Happy hour” Studija Yanna bit će ponedjeljkom i utorkom, a više informacija o toj akciji, ali i svim uslugama Studija Yanna možete dobiti na brojevima telefona 042/240-830 ili 095/912-49-89.

S

T

N

46 Oglasi

07. lipnja 2011., br. 368

«Trgovački sud u Varaždinu, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom RLM TRGOVINA d.o.o. u stečaju iz Lepoglave, Hrvatskih pavlina 84 o b j a v lj u j e:

IV. JAVNU DRAŽBU ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA RLM TRGOVINA d.o.o. u stečaju

I Predmet prodaje je nepokretna imovina stečajnog dužnika RLM TRGOVINA d.o.o. u stečaju iz Lepoglave, Hrvatskih pavlina 84 i to: A/ NEKRETNINE: - cijela čkbr. 7185/5 ind. zgrada, skladište trgovina sa 644 m2 - cijela čkbr. 7185/6 ind. zgrada, trgovina Čret sa 103 m2 - cijela čkbr. 7185/7 ind. zgrada, rezervoar za mazut sa 507 m2 - cijela čkbr. 7185/8 ind. zgrada, sušara sa halom sa 2190 m2 - cijela čkbr. 7185/9 ind. zgrada, odlagalište gline sa 982 m2 - cijela čkbr. 7185/10 ind. zgrada, objekt grube prerade s nadstrešnicom sa 586 m2 - cijela čkbr 7185/11 ind. zgrada, kružna peć sa 1057 m2 - cijela čkbr. 7185/12 ind. zgrada, sanitarni čvor sa 35 m2 - cijela čkbr. 7185/13 ind. zgrada, zgrada uprave sa 402 m2 - cijela čkbr. 7185/14 ind. zgrada, plinska stanica sa 12 m2 - cijela čkbr. 7185/15 ind. zgrada, zgrada s hidroforom sa 19 m2 - cijela čkbr. 7185/16 ind. zgrada, spremište za zapaljive tekućine sa 29 m2 upisano u z.k.ul. 4393 k.o. Lepoglava, - cijela čkbr. 7185/17 ind. zgrada, proizvodna hala sa 115 m2 - cijela čkbr. 7185/18 ind. zgrada, skladište sa 218 m2 upisano u z.k.ul. 4394 k.o. Lepoglava, - cijela čkbr. 7185/1 ind. dvorište Čret sa 81200 m2 - cijela čkbr. 7185/2 ind. dvorište Čret sa 2676 m2 - cijela čkbr. 7185/3 put Čret sa 322 m2 upisano u z.k.ul. 4694 k.o. Lepoglava.

Početna cijena određena je u iznosu od 4.600.000,00 kn.

Nepokretna imovina prodaje se u cjelini (sve ili ništa).

Na navedenim nekretninama upisana su razlučna prava u korist razlučnih vjerovnika i to: Zagrebačka banka d.d.

Zagreb, Paromlinska 2 i Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Varaždin.

II Nekretnine iz točke I. ovog oglasa prodat će se za jedinstvenu, ukupnu, početnu cijenu od 4.600.000,00 kn.

III UVJETI PRODAJE: 1. Usmena javna dražba za prodaju naprijed navedene imovine održat će se dana 20. lipnja 2011.g. u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radić 2, soba 226/II s početkom u 09,00 sati.

2. Imovina se na ovoj dražbi ne može prodati ispod utvrđene početne cijene.

3. Najmanje pojedinačno podizanje cijene na dražbovanju određuje se u iznosu od 50.000,00 kn.

4. Svaki sudionik u dražbi za kupnju nekretnina dužan je uplatiti jamčevinu u iznosu od 500.000,00 kn. Jamčevina se uplaćuje na žiro račun Trgovačkog suda u Varaždinu broj: 2390001-1300002754, i to najkasnije do 17.06.2011.g. Potvrdu o uplati jamčevine svaki je sudionik na dražbi dužan predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe. Sudionici koji ne uplate jamčevinu ili ne predoče potvrdu o uplati stečajnom sucu neće moći sudjelovati u dražbi. Sudionik čija će ponuda biti prihvaćena jamčevina će se uračunati u kupoprodajnu cijenu, a ostalima će biti vraćena u roku 3 dana.

5. Kupac nekretnina dužan je razliku izdražbovane cijene uplatiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi.

Ukoliko kupac ne plati kupovninu, u naprijed određenim rokovima, rješenje o dosudi stavit će se izvan snage, prodaja će se oglasiti nevažećom i objaviti nova. Kupac gubi pravo na povrat jamčevine, a iz uplaćene jamčevine namirit će se svi troškovi javne dražbe i prodaje, te nove prodaje.

6. Rok stupanja u posjed kupca nekretnina je 60 dana od dana uplate cjelokupne kupoprodajne cijene.

7. Sve porezne obveze s osnova kupnje nekretnine padaju na teret kupca.

8. Pravo nadmetanja imaju sve fizičke i pravne osobe u skladu sa zakonima RH. Pravne osobe dužne su doprinjeti izvadak iz sudskog registra.

9. Nekretnine se prodaju po načelu «viđeno-kupljeno», prodavatelj ne odgovara za nikakve pravne i materijalne nedostatke, te se isključuje svaka materijalna odgovornost prodavatelja.

10. Sva imovina koje je predmet prodaje može se razgledati svakog radnog dana od 08-14 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na tel. 098/481-953.»

Naša tvrtka je jedan od vodećih proizvođača kožnih sjedala za europsku automobilsku industriju. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima!

Novim članovima našeg tima nudimo : Ʉ áėÜĤÑ ÿ ĤåáėĺÿĮÑ ġĤÿđÑĒĉÑ ÿ ĨĮÿđıČÑÝÿĉå Ʉ ĨĮĤıàĒı ėÜıĊı ÿ ĨĮĤıàĒė ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉåȦ te mogućnost napredovanja u karijeri Ʉ ĤÑá ı ėĊĤıłåĒĉı ı Ċėĉåđ đėłåĮå ġėĊÑŀÑĮÿ Vaše sposobnosti (samoinicijativu, dgovornost i kreativnost) Ʉ ĨĺåĨĮĤÑĒå ÿ ėáûėĺėĤĒå ŀÑáÑĮĊå ı međunarodnom i dinamičnom okruženju Ʉ ĒÑĉđėáåĤĒÿĉÑ ġėĨĮĤėĉåĒĉÑȦ radne postore i opremu Od svih kandidata očekujemo : Ʉ ĺÿĨėĊ ĨĮıġÑĒĉ ĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿ ÿ ġĤåáÑĒėĨĮÿ ġėĨČı Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá sistematičnost i analitičnost Tražimo osobu koja odmah može započeti s radom na ispod navedenom radnom mjestu:

ZAMJENIK VODITELJA OTPREME (m/ž) Radni zadaci zamjenika u odjelu otpreme uključuju: Ʉ GĤÑßåĒĉå áėČÑĨĊÑ ÿ ġĤėĮėĊÑ ĤėÜå ÿŀ proizvodnje i pravovremena organizacija pripreme izvoza robe Ʉ áđÿĒÿĨĮĤÑĮÿĺĒÿ ġėĨČėĺÿ ĺåŀÑĒÿ ıŀ ŀÑġĤÿđÑĒĉåȦ otpremu i izvoz robe

KNEGINGRAD d.o.o.

Kneginec Gornji, Toplička bb, 42204 Turčin Na temelju odluke direktora poduzeća objavljujemo

Ʉ =ĤûÑĒÿŀÑÝÿĉÑ ĤÑáÑ ŀÑġėĨČåĒÿĊÑ Ċėĉÿ ĤÑáå ĒÑ

NATJEČAJ

pakiranju robe, te izrada dokumentacije za otpremu

Za prijem u radni odnos VOZAČ KMIONA Uvjeti:

Od kandidata očekujemo : Ʉ NNNȦ _PN ġĤėđåĮĒėûȦ ĮåþĒÿàĊėû ÿČÿ ekonomskog smjera Ʉ ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđıȦ prednost je znanje i engleskog jezika Ʉ ĺÿĪåûėáÿĪĒĉå ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ vođenja odjela otpreme Ʉ áėÜĤė ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı

- odgovarajuća stručna sprema ( SSS - KV VOZAČ ) - radno iskustvo od 3 godine na sličnim ili istim poslovima - osposobljen za rad sa hidrauličnom dizalicom - komunikativnost i sklonost timskom radu Radni odnos zasniva se na neodređeno vrijeme uz probni rok.

Rok za dostavu ponuda je 7 dana od objave oglasa.

Ponude slati na adresu: Knegingrad d.o.o. Kneginec Gornji, Toplička bb 42204 Turčin, uz napomenu ZA NATJEČAJ

u MS Office okruženju (naročito Excel) Molbe koje ne ispunjavaju uvjete natječaja ili su nepotpune neće se razmatrati.

Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom ili osobno na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: posao@boxmark.com. Za dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na tel: 042/404-694.

NATJEČAJ Suvlasnici stambene zgrade Koprivnička 6, temeljem odluke da se pristupi uređenju etažnog grijanja stanova, raspisuju natječaj za izvođenje radova i to: 1. Rekonstrukcija postojećeg plinskog razvoda i dogradnja novog dijela plinske instalacije i plinskih trošila 2. Dimovodne instalacije Natječaj je otvoren 15 dana od dana objave u javnim glasilima.

Potrebnu dokumentaciju može se podići kod predstavnika suvlasnika stambene zgrade dogovorom na mob.098/ 9127801.

Dostava ponuda u zatvorenoj koverti u navedenom roku.

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

07. lipnja 2011., br. 368

KUĆE LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta.

Mob: 091/352-0026 ozn. 1761e STARA kuća s okućnicom u Varaždinu, pogodno za novogradnju. Mob.091/789-1569 ozn.1768e KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo.

Mob.091/789-1569 ozn.1768e NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu.

Mob. 098/178-4600 ozn.1765e PRILIKA tjedna! Lijepa vikend kuća 50 m² na Dugom Vrhu (struja, voda)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUPUJE se vikend kuća na području Malog Vrha, Dugog Vrha, Beretinca, Halića te stara kuća u blizini Varažina! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c KUĆA prilika! Prodaje se novouređena kuća u Turčinu od 90 m²- 55.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRODAJE se kuća novogradnja od 160 m² u Zavojnoj ulici, sa 400 m² dvorišta! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/7844868 ozn.62c BILOGORSKA, Zagrebačka, F. Račkog, V. Međerala, G. Kučan, Gojanec - kuća 130 m² na parceli od 1000 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE, stanovi, zemljišta, poslovni prostori, preko 150 nekretnina! Provjerite: tel/fax 042/321-071, 098/284- 692,www. acd-premier.hr Licenca HGK, pravna sigurnost! ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c ISKORISTITE snižene cijene svih nekretnina, posjetite nas, www. men.ars,hr, MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, 098/1644483 ozn.141c KUPUJETE-PRODAJETE nekretninu u Čakovcu-VaraždinuZadru- otoku Viru? Nazovite

098/211-084 Nada, www.PANADRIA.hr, Kukuljevićeva 40 ozn.282c

u Miroslava Krleže, I kat, etažno!

Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c

VIKENDICU sa vinogradom, Vinica Breg, prodajem. Upitati na: 098/798-365 ozn.2116

PRILIKA! Trosobni novogradnja u blizini bolnice 74 m², luxuzno uređeni( podno grijanje, jacuzzi, velika terasa) i podzemna garaža! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c

DVIJE kuće sa ugostiteljskim objektom, uredni papiri, čisto vlasništvo, prodajem. Mob. 091/731-8665 ozn.2174 KUĆA katnica u Vž, renovirana iznutra 2005. g., mogućnost 2 odvojena stana, stambeni - 146 m², okućnica - 450 m², 105.000 €, 719 €/m². Mob. 091/350-8213 ozn.2184 VIKENDICU na Gornjoj Voći, lijepo uređenu, 17.000 € fiksno, prodajem. Mob. 091/7244-024 ozn.2186 KUĆA sa dva stana, 500 m² dvorišta, mirna kvart, prodajem. Tel. 200-861 ozn.2199 TURČIN; superkomforna, 2 x 97 m², 87.000 € i katnica 2 x 100 m² 150.000 €. KAPITAL d.o.o., 042/313- 955, 098/9767-144 ozn.227c KUĆA u Varaždinu, B. Radića 68, kod bolnice, 330 m², podrum, prizemlje, 1. kat + 550 m² dvorišta, 200.000 €. Mob. 098/482001 ozn.2205 KUĆU u Sračincu, zamjena za stan - Varaždin; apartman na moru; oldtimer kadet B, 1973. g., prodajem. Mob. 098/267-858 ozn.2209 KUĆA u Varaždinu, Adolfa Jurinca, 120 m² sa svim priključcima i 500 m² okućnice, 120.000 €.

Mob. 098/274-761 ozn.2214 KUĆU sa poslovnim prostorom u Sračincu, prodajem. Upitati na tel. 712-054 ozn.2168b VARAŽDINBREG, imanje 13 500 m², vinogradska kurija 16. st., šuma, voćnjak, vinograd. Mob. 098/446-333 ozn,.2178b NOVIJA kuća, 2 peterosobna stana, namještena (luksus), etažirana, sa posebnim ulazom, podrum, dvorište. Uzimam stan u gradu. Mob. 098/846- 691 ozn.2244

STANOVI GRABANICE najniže cijene! Dvosobni 37,50 m², trosobni 55 m², trosobni 69 m², 79 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c PRILIKA! Jednosobni stan 28 m²

PRILIKA! Dvosobni stan 37 m2 i 51 m2 u Dravskim Vrtovima kompletno uređeni! Lucerna nekretnine, 099/404- 8241, 091/784-4868 ozn.62c PRODAJE se dvosobni stan 51 m² u A.kralja Zvonimira (etažno, pvc) i dvosobni 57 m² u Kozarčevoj, II. kat! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c NAJJEFTINI stanovi u gradu, klasična gradnja. Stanovi u izgradnji, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m².

Useljivo krajem lipnja 2011. Mogućnost korištenja subvencije od države. Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. MDV CENTAR, tel.

330-868 ozn.63c 1-SOBNI: Trakošćanska 31 m², Dravska 28 m², Ludbreška 44 m² (et.gr.), Filićeva 32 m², Koprivnička 31 m².… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622- 082 ozn.1763e JEDNOSOBNI stan, 33 m², u V. Novaka, adaptiran i uređen, posjeduje c. grijanje i sva brojila.

Mob. 099/339-0803 ozn.2191 1-SOBNI: Zagrebačka 33 m², prizemlje i J. Kozarca 39 m² 2. kat, sve etažno. KAPITAL d.o.o., 042/313- 955, 098/9767-144 ozn.227c 2-S: Zrinskih i Frankopana 47 m² 660 €/m², V. Novaka 58 m² 900 €/ m². KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c NOVI 2-sobni: M. Krleže 57 m², 1.550 €/m² i Grabanice 3, 3-sobni; 76 m², sa garažom, 1.200 €/ m² - moguća zamjena za more.

KAPITAL d.o.o., 042/313-955, 098/9767-144 ozn.227c TROSOBNI stan 77 m², renoviran i namješten. Cijena 900 €/m², sa mogućim obročnim plaćanjima do 50 posto. Mob. 091/2446-888 ozn.315c MIJENJA se manji dvosobni stan, 33 m², u Varaždinu, za isti ili manji na moru. Mob. 091/517-3813 ozn.2162b DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/508- 0026, 042/231-377 ozn.2172b

2-SOBNI: Z. i Frankopana 52 m², Vukovićeva 60 m², Vukovarska 65 m² (et.gr.), Režekova 50 m², Križanićeva 48 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/3012335 ozn.72c

DVOSOBNI stan, 63,20 m², stambeni prizemni niz, zeleno dvorište, parkiralište, šupa, podrum, svi priključci, prodajem, 45.000 €, Optujska 64. Mob. 098/1858524 ozn.2229b

3-SOBNI: B.Radić 81 m² (et.gr.), Zagrebačka 76 m², Supilova 64 m², Jalkovečka 84 m², R. Boškovića 76 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

DVOSOBNI stan, 59,65 m², useljiv, Ive Režeka 1A, III. kat, u Varaždinu, etažno grijanje, brojila i uredni papiri, 58.000 €, prodajem. Tel. 042/312-932, 099/721-3373 ozn.2248

NOVOGRADNJA: Grabanice: 81 m², 95 m² (950 €/m²), T. Ujevića 58 m², Supilova 45 m², Zagreb-Oporovečka 52 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

JEDNOSOBNI stan 38 m² u Ivana Meštrovića, prodajem. Mob. 091/565-9913, 091/881-4794 ozn.2221

ISKORISTITE snižene cijene svih nekretnina, posjetite nas, www. men.ars,hr, MEN-ARS NEKRETNINE, Zagrebačka 31, 098/1644483 ozn.141c

Mali oglasi 47

DVOSOBNI, namješteni stan od 59,5 m² u Zagrebačkoj 53 b, prodajem. Upitati: 091/3140060 ozn.2230

ZEMLJIŠTA

ZAMJENA stana, 76 m², sa balkonima + etažno grijanje za manji do 40 m². Tel. 230-035 ozn.2166

PRODAJE se lijepo zemljište od 2.000 m² u Beretincu - 10.500 €!

Lucerna nekretnine, 099/4048241, 091/784-4868 ozn.62c

DVOSOBAN stan 68 m² u Vž,

PRODAJEM 2350 m² zemljišta na

Banjščini (ispod bivšeg vojnog skladišta). Tel. 042/331- 696 ozn.2164 GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem. Mob. 091/232-0350.

091/352-0083 ozn.1764e VIŠE zemljišnih parcela u Varaždinu i okolici od 1500 m² do 5000 m². KAPITAL d.o.o., 042/313- 955, 098/9767-144 ozn.227c PRODAJEM: oranica u Kučan Marofu, 2509 m² i oranica u Kučan Donji, 2674 m², prodajem. Mob. 091/907-5813 ozn.2213 ZEMLJIŠTE u Varaždinu uz T-Com centar, ulaz iz Optujske, 1907 m², prodajem. Tel. 042/724-696, 099/593-1205 ozn.2231

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c POSLOVNI prostor, atraktivna lokacija, veliko parkiralište, pogodno – frizerski salon, me-

snica… Jalkovečka 3a. Mob. 091/545-7285 ozn.1978 POSLOVNI prostor kod autobusne stanice, iznajmljujem. Mob. 091/510-3072 ozn.2170 POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem. Mob. 091/232-0350 ili 091/352-0083 ozn.1764e IZNAJMLJUJEM 15 m² poslovnog prostora (ulični lokal), u Meštrovićevoj ulici, preko puta bolnice.

Mob. 098/205-874 ozn.2180 GOSTIONICA u Radovcu, kod crkve, 50.000 €. Može na rate.

Mob. 098/914-5352 ozn.2205 SKLADIŠNI prostor 350 + 200 m² u Varaždinu, sa kancelarijama, pristup kamionima, iznajmljujem. Mob. 098/1743-007 ozn.266c VARAŽDIN, centar – dvije prostorije, iznajmljujem, dosada kancelarija, može i za tihu usluž. djel., nije ulično. Mob. 099/8622737 ozn.2181b IZNAJMLJUJEM: pet višenamjenskih poslovnih prostora u Gajevoj 5; proizvodno uslužni prostor 63 m² u Prešernovoj 2; ambulantu, nenamještenu u

48 Mali oglasi Vidovečkoj 59. Mob. 091/2446888 ozn.315c NOVOUREĐENI caffe bar u blizini srednjih škola, u Varaždinu, prodajem. Mob. 098/801-591 ozn.2226

NAJAM IZNAJMLJUJE se: dvosobni 56 m² u Braće Radića, trosobni 65 m² u A. Kralja Zvonimira i četverosobni luxuzno namješteni od 87 m² u POS - u! Lucerna nekretnine, 099/404-8241, 091/784-4868 ozn.62c TROSOBNI stan, 77 m², Koprivnička 3, renoviran i namješten.

Cijena 340 € plus režije. Mob. 091/2446-888 ozn.315c IZNAJMLJUJEM stan u Vz-u, u zgradi, 5 kat, 2 lifta, video portafon, 57 m2, potpuno namješten, 2klime, loggia, free wireless.

Mob. 095/915-3545 ozn.1769e ŠATOR 5 x 5 m i 7 x 5 m za sve prigode, iznajmljujemo! Mob. 095/822-3090 ozn.1910 IZNAJMLJUJEM sobe zasebno i tri kupaone, Flat Internet, moderna kuhinja. Mob. 091/5569386 ozn.1966 NOVOUREĐENI, komforni apartman za studente-ice, TV, Int. u Ul. Z. Kunc (blizina Sveučilišnog kampusa), iznajmljujem.

Mob.098/607-093 ozn.2195 JEDNOSOBNI, namješten i uređen stan, iznajmljujem. Mob. 091/895-9800 ozn.2203 DVOSOBNI, namješten stan u blizini bolnice, prizemlje, iznajmljujem. Upitati na: 091/5772922 ozn.2233 IZNAJMLJUJE se (ili prodaje) starija trosobna kuća, 90 m², cijela ili pojedinačno, 15 min. do centra. Mob. 098/1627-405

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

ozn.114c DVOSOBNI, namješten stan u Varaždinu, u Zagrebačkoj 13, iznajmljujem. Mob. 098/9163815 ozn.2161b JEDNOSOBNI, namješten stan u centru grada, iznajmljujem. Tel. 233-772 ozn.2170b GARSONJERU, namještenu u Ulici Ruđera Boškovića, iznajmljujem. Mob. 091/1400-165 ozun.2174b DVOSOBNI stan, namješten, 10 min. od centra, iznajmljujem.

Mob. 095/2561-965 ozn.2169 DVOSOBAN stan, namješten, svi priključci, u kući, iznajmljujem.

Mob. 099/670-5388 ozn.2224 JEDNOSOBAN stan, namješten, iznad samoposluge, iznajmljujem. Info: 099/3502- 647 ozn.2256

APARTMANI APARTMAN trosobni 50 m², vrt + terasa, Privlaka - Zaton 2 km50 m od mora, 75.000 €, www.

PANADRIA.hr, 098/698-369, Branko ozn.282c IZNAJMLJUJEM dva apartmana u Pakoštanima. Tel. 331-248 ozn.2167 APARTMANE, Vrsi Mulo, blizina mora, iznajmljujem. Mob. 091/507-9788 ozn.1767e LJETOVANJE u Vodicama! Iznajmljuju se apartmani: trosobni (6+2), dvosobni (4+2), jednosobni (2+2), 200 m do plaže, osiguran parking, upotreba roštilja, tv-a. Mob. 098/951-8248 ozn.1766e SABUNIKE kraj Zadra, pješčana plaža, dvosobni apartman za 3-5 osoba, parking, grill. Lipanjski popust 30 %. Mob. 098/6965884 ozn.1769e

07. lipnja 2011., br. 368

VODICE, super povoljno iznajmljujemo nove apartmane.

Mob. 098/909-6768, 021/378358, www.vodice.org/olga ozn.391a STARIGRAD, Paklenica kod Zadra, iznajmljujem kompletno opremljen apartman, blizu mora, 6. mj. - 19 €, 7. i 8. mj. - 29 €. Tel. 042/214-788, 091/8867301 ozn.2182b ROGOZNICA kod Šibenika, dvosobne i trosobne apartmane, iznajmljujem. Tel. 042/739-225 ozn.2240

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/983-3910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American- do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c

TOMOS i GENERIC motocikli sada u novim akcijskim ponudama. Sve informacije: Janka Leskovara 2, tel. 230-140, AUTO CENTAR DAKRA ozn.256c MERCEDES ML 280 CDI automatik, crni, 2006. g., 200 000 km, full oprema, 32.500 €, prodajem.

Mob. 098/205-874 ozn.2180 PRODAJEMO za vozila Nissan - limariju, svjetla i žmigavce!

Mob. 098/482-001 ozn.2205 PEUGOT 106, 1992. g., dobro očuvan, 3 vrata, tamno sive boje, 2. vlasnik, prodajem. Tel. 042/641-786 ozn.392a

MALI OGLASI već od 40 kuna FORD ESCORT 1,3, 1996. g., očuvan i kvalitetno bijelo vino, prodajem. Mob. 098/586-122 ozn.2237 FIAT PUNTO, 1997. g., reg. do 11/2011, u dobrom stanju, hitno i povoljno. Mob. 095/503-6125 ozn.2241 MOPED HONDA, 50 ccm, 2 kW, reg. IX/2011, vrlo povoljno.

Mob. 091/536-1539 ozn.2252 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene!

Mob. 098/965-6624 ozn.2258 PUNTO 1.2i, ‘95. g., 5 vrata, odličan, reg. 1. g., 1.399 €; Golf IV 1.6-16V, ‘00. g., reg. 1. g., full oprema, srebrni, 4.500 €; Citroen Xara 1.4i, ‘99. g., reg. 1 g., 5 vrata, srebrni, 2.450 €; skuter Luna 50 ccm, ‘07. g., veći, kotači za samo 2.500 kn; skuter Longya 50, reg. 1. g., novi, 5,700 kn.

Mob. 098/268-540 ozn.2258 FORD ESCORT benzinac 1,6, godina proizvodnje ‘91., registriran veljača/2012. g. Tel. 260-723, 091/556-5511 ozn.2165b

CAFFE BAR Royal, Varaždinske Toplice, tražimo dvije djevojke za rad u l o ka l u . M o b.

099/2672-984 ozn.2194 GRAĐEVINSKA tvrtka traži više KV zidara. Ponude na: 091/523-6679 ozn.153c GRAĐEVINSKA tvrtka traži KV tesara (zimermana). Ponude na: 091/523-6679 ozn.153c TRAŽE se djevojke za rad u Caffe Bar-u. Informacije na mob: 095/911-5102 ozn.218c CAFFE BAR Mozaik traži konobaricu za rad. Mob. 091/501-1249, Biškupečka 13 ozn.313c PRIMAMO u radni odnos KV zidare sa iskustvom. Tel. 214-175 ozn.200c ZA SEZONSKI rad na moru (Rab), za posao servirke, pomoćne konobarice, sobarice tražimo djevojku mlađu, s poznavanjem osnove njemačkog jezika, tel.099/819-9311, 098/442-723, e- mail: skapul.i.a@inet.hr, www.lopar- apartments.com ozn.393a TRAŽIMO suradnike , edukacija osigurana, fleksibilno radno vrijeme. Prethodi informativni poslovni sastanak u Varaždinu 8. 6. 2011 u 18.00 h. Prijave za informativni poslovni sastanak na broj 095/902-1012 ozn.394a TRAŽIM posao čišćenja ureda, stanova, kuća. Pedantna sam osoba, 50 g. starosti. Mob. 091/119-0895 ozn.2175b NOVO! Jedinstvena prilika za zaradu u slobodno vrijeme. Za ozbiljne, ambiciozne i komunikativne osobe. Mob. 098/9057159 ozn.2257 ŽENSKA osoba traži posao čišćenja poslovnog ili stambenog prostora. Mob. 095/549-0055 ozn.2260

USLUGE

POLJOPRIVREDNI STROJEVI MOTORNU špricu prodajem i dajem na korištenje ili prodajem voćnjak na Varaždin Bregu, čisti prijenos vlasništva. Mob. 098/915-4007 ozn.2249

POSAO HITNO tražim dvije djelatnice za rad u novom caffe baru. Odlična plaća + prijava odmah. Mob. 091/731-8665 ozn.2174

SJ g'7= ĤÑáĒÿĊå ŀÑ ÿĨġėđėß ı ĺÿĒėûĤÑáıȩ GėłåČĉĒė ÿĨĊıĨĮĺėȩ 7ėÜȩ ɳɼɼȹɶɵɶȿɷɶɶɷ ėŀĒȩɵɵɶɹ

SJ g Ĩå ĺėŀÑàÿȨ ıĺĉåĮ ÿ ĊÑĮåûėĤÿĉåȩ ɴȩ ĺėŀÑà ŀÑ áėđÑßÿ ÿ đåäıĒÑĤėáĒÿ ġĤėđåĮ ɵ ÿŀĺĤĪÿĮåČĉÑȩ eÑ ĨĮÑČĒÿȦ ıþėáÑĒÿ ġėĨÑėȦ ĺĤČė ĨĮÿđıČÑĮÿĺĒÑ ġĤÿđÑĒĉÑȩ Nĺå ÿĒîė Ĥ đÑ Ý ÿĉ å ĒÑ Ü ĤėĉȨ ɳɼɴȹɴɺɶɳȿ ɳɳɴȦ ɳɷɵȹɺɵɼȿɵɸɸ ÿČÿ ėĨėÜĒė ĒÑ ÑáĤåĨÿȨ &V 0 SJ#=SJ 8NȦ ÿČĉåĺåÝ ɺɺȦ 7ÑĤıĪåĺåÝ ėŀĒȩɴɺÝ

0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ = G2 /'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ 7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ 08/'#=_= NS_ 8' ĨåĤĺÿĨ 2ÿġÿß áȩėȩėȩ _ÑĤÑłáÿĒȦ 'ȩJåłåĊÑ ɷÝ SåČȨɵɴɷȿɺɴɴȦ îÑļȩɵɳɳȿɺɴɶ ıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺė ĤÑáÑ ĺėäåĒĉÑ ġėĨČėĺĒÿþ ĊĒĉÿûÑ ŀÑ ġĤÑĺĒå ÿ îÿŀÿàĊå ėĨėÜåȩ NÑĨĮÑĺČĉÑđė îÿĒÑĒÝÿĉĨĊÑȦ ġėĤåŀĒÑ ÿ áĤıûÑ ÿŀĺĉåĪßÑȩ ėŀĒȩ ɷɳÝ

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24

h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.2102

8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ N J_'NȢȢ NåĤĺÿĨ Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ĊėĨÿČÿÝÑȦ đėĮėĊıČĮÿĺÑĮėĤÑȦ ĮĤÿđåĤÑ ÿ ėĨĮÑČÿþ đÑČÿþ ġėČĉėġĤÿĺĤåáĒÿþ ĨĮĤėĉåĺÑȦ ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑȩ =ĺČÑĪĮåĒÿ ĨåĤĺÿĨ &=7 2'S ÿ Jb= ' ĨĮĤėĉåĺÑ ÿ 8# # ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑ ŀÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊı łıġÑĒÿĉıȩ 8Ñ ġėáĤıàĉı ûĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑ ÿ ėĊėČÿÝå đėûıßĒėĨĮ áėČÑĨĊÑ ġė ĨĤåáĨĮĺė ĨåĤĺÿĨÿĤÑĒĉÑ ÿ áėĨĮÑĺå ġėġĤÑĺČĉåĒėû ĒÑ ĊıßĒı ÑáĤåĨı ȿ ÜåĨġČÑĮĒėȩ 'ĒîėĤđÑÝÿĉÑ ĒÑ ÑáĤåĨÿȨ 'ĒĺåĒĮėĤ áȩėȩėȩȦ NĤÑàÿĒåÝȦ 7ÿČĉåĒĊÑ NĮÑĒàÿßÑ ɷɵȦ ĮåČȨ ɳɷɵȹɵɳɼ ȿ ɼɻɴ ėŀĒȩɴɸÝ

ZEPPELIN Ɂ S &8' 0 J= Ȩ 2 S_Ȧ _ Ȧ đėĒÿĮėĤÿȦ ĊėđġĉıĮåĤÿȦ ČÿĒÿĉåȦ ÑıĮė &ÿȿ"ÿȦ îėĮėȦ ĊÑđåĤåȦ ĊıßÑĒĨĊÿ ÑġÑĤÑĮÿȦ ĮåČåîėĒÿȦ ĊČÿđå ÿĮáȩȩ I dalje najjeftiniji! _ÑĤÑłáÿĒȦ eÑûėĤĨĊÑ ɴɶȦ ɳɷɵȹɵɶɵȿ ɹɼɸ ėŀĒȩɹÝ ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c FASADE-KNAUF: sve vrste toplinskih fasada i bojanje; knauf sistemi; sve vrste soboslikarskih radova. Mob. 098/931-2260, 042/766-119 ozn.2207 VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim

Mali oglasi/Zahvale i sjećanja 49

07. lipnja 2011., br. 368

iskustvom, vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija.

Garancija na sve radove. Mob. 095/8540-727 ozn.69c GRAĐEVINSKA firma izvodi sve vrste građ. radova, gradnja kuća od temelja do krova te postava rubnika i tlakavaca sa garancijom. Mob. 091/511-0682 ozn.81c TLAKAVCI – priprema i postava tlakavaca, rubnika, uređenje dvorišta i ostali građevinski radovi. Izvodi firma sa iskustvom.

Mob. 091/511-0682 ozn.81c

(inox) dimnjaka, vrste goriva: kruto, nafta, plin. Mob. 095/5381-992 ozn.1879 KNAUF, spušteni stropovi, pregradni zidovi, uređenje potkrovlja i poslovnih prostora. Mob. 098/932-0255 ozn.2119 IZRADA stiropor fasada, 5 cm već od 145 kn; 8 cm već od 155 kn, soboslikarsko ličilački radovi, garancija. Mob. 091/7542-336 ozn.2136 PARKETI i LAMINATI: postavljanje, brušenje i lakiranje starog i novog parketa. Brzo i kvalitetno.

Mob. 098/9066-889 ozn.2238

KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.2240

HIDROIZOLACIJE - zvodimo sve vrste toplinskih, zvučnih i hidroizolacija, brzo i kvalitetno. Mob. 091/511-0682 ozn.81c

PEČAR i KERAMIČAR: postavljam Kalijeve peći, sve vrste keramičkih pločica i kamen. Mob. 091/570-4956 ozn.2222

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977- 600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi…

Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710301, 095/801-1776 ozn.209c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTIMONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/289-2214 ozn.231c STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormar sa kliznim vratima 230x140x60 od 2.600 kn. Mob. 091/543-8985 ozn.292c VRŠIMO usluge iskopa minibagerom, postava tlakavaca i rubnjaka te manje građevinske radove. Mob. 091/1760- 616 ozn.305c UREĐENJE zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, odvoz.

Mob. 099/412-7863 ozn.307c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c DIMNJACI – montaža limenih

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417-373 ozn.2178

POSTAVA knaufa, keramike i malanje. Kvalitetno i povoljno.

Mob. 091/506-5245 ozn.2222 ADAPTACIJE kupaonica i stanova sa kompletnim radovima i odvozom šute. Građevinski obrt „Danijel“, 098/632-428 ozn.2234 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.2235 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/9279903, 095/908-4793 ozn.2243

Tel. 042/331-696 ozn.2164 USTUPAM jedno grobno mjesto, u Varaždinu. Tel. 331-248 ozn.2167 VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1762e VINO vrhunske kvalitete, frankovka i crni pinot, te bijelo miješano vino (muškat, graševina, rajnski rizling, sauvignon), mogućnost dostave, cijena 1012 kuna, pogodno za ugostitelje, svadbe… Tel: 098/268-250 ozn.1760e IZUZETNA prilika! Zbog preseljenja, hitno i ispod cijene, sav namještaj i bijelu tehniku pola prodajem, pola poklanjam.

Tel. 206- 465, 098/963-3439 ozn.2182 ALUMINIJSKI profilirani lim već korišten za pokrov krova, cca 150 m², 2 m x 0,7 m, 5.700 kn.

Mob. 091/500-5160 ozn.2208 DJEČJI krevet sa svom opremom, neupotrebljavan i auto-sjedalicu, vrlo povoljno prodajem. Nosilica za dojenčad gratis. Mob. 098/9127-801 ozn.2232

PILIĆE, žive 12 kn, očišćene 18 kn, prodajem. Bartolovec, Varaždinska 81, tel. 657-172, mob.

098/651-089 ozn.2183 SVINJE – više komada Landres – Piatren, 150 kg – 12 kn.

U cijenu uračunato i kolinje.

Mob. 099/406-2642, Varaždin ozn.2177b ODOJCI 25-30 kg, moguća dostava; silokombajn Klas; Citroen XM 2,0, povoljno. Vitez, Kneginec D., 690-374, 098/132-4242 ozn.2225

OSTALO AKCIJA mjeseca! Povoljno prodajem žaluzine 1 m² - 110,00 kn.

Mob. 091/1379-127, artevita@ net.hr ozn.312c 150 vrlo različitih umjetničkih slika i velike zbirke numizmatike, razglednica, značaka i drugih antikvitetnih stvari, prodajem.

KREDITI – posebne pogodnosti za umirovljenike, starost do 85 g. Ured Varaždin, Danica.

092/119-0041, 042/505-031, 099/579-5712 ozn.2223 KREDITI! Na čiste mirovine i platne liste, ostali do polovice primanja. Zvonko, 099/1959349, 042/505-031 ozn.2223 KREDITI – za zaposlene i umirovljenike, brzo i efikasno. Ured Varaždin, Mira, 092/138-5062, 099/579-5712 ozn.2223

OTKUPLJUJEM stare, neispravne , rabljene perilice rublja, peći sve vrste, škrinje, frižidere i ostalo željezo. Ne bacajte jer mi to plaćamo. Mob. 099/722-4736, 042/505-024 ozn.2251

TREBATE novac? Krediti za d.d., d.o.o. i umirovljenike. Povoljne mogućnosti. Brze pozajmice.

Mob. 091/302-9234 ozn.2242

K A DA Ko l p a S a n , d e s n a , 95x155x35, vrlo povoljno. Mob. 091/536-1539 ozn.2252

BETONSKO željezo, armat. mreže i ostali građ. materijal. Info: 099/3502-647 ozn.2256

PRODAJU se pilići težine oko 2,5 kg, cijena 11 kn/kg živi i 20 kn/ kg očišćeni. Moguća zamjena za kukuruz. Upitati kod Vinko Cerjan, Biljevec 76, tel. 729-581, GSM 098/284-807 ozn.83c

KREDITNO ste opterećeni? Razni modeli kredita. Mogućnost ne gledanja HROK.a. Pozajmice u 48 h. Mob. 092/285-5079 ozn.244c

TUŽNO SJEĆANJE

VESNA MUŽEK 3. 6. 2010 - 3. 6. 2011.

Ponosni smo što smo Te imali i veoma tužni što smo Te izgubili.

DJELATNICI PODUZEĆA “MAGRO”

IN MEMORIAM

JADRANKA GLAVIĆ dipl. jur.

Uvijek si bila naš ponos, naša nada i oslonac kroz život.

Uvijek u srcu voljena i nikada zaboravljena.

S tugom Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

VLADIMIR MARIĆ 8. 6.2009. - 8. 6. 2011.

Uvijek ćeš biti u našim mislima.

Brat i sestre s obitelji

TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran.

Vršimo selidbe, utovar – istovar osiguran. Mob. 099/722-4736 , 042/505-024 ozn.2251

ŽIVOTINJE

KREDITI i pozajmice bez jamaca do 2/3 primanja za zaposlene uz najnižu kamatu. Umirovljenicima posebna ponuda. Robi, 091/732-6652 ozn.176c

NOVOOTVORENI ured Varaždin – pozajmice za umirovljenike, godine nisu bitne! Mob. 099/4000-613 ozn.2223

USTUPAM grobno mjesto u starom djelu kod križa, u Varaždinu, vrlo povoljno. Mob. 091/526-7870 ozn.2253

SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob. 091/540-2681 ozn.68d

KREDITNI ured sa dugogodišnjim iskustvom nudi gotovinske kredite bez jamaca i HROK-a za zaposlene i umirovljenike uz nevjerojatno nisku kamatu!

Nazovite, jer mi smo tu, radi Vas! Mob. 095/885-9230, 091/3038054 ozn.176c

ZBOG zatvaranja trgovine prodaje se veća količina dj. ljetne gard. – 15,00 kn/kom. Mob. 098/681-075 ozn.2239

SOBOSLIKARSKI radovi, knauf, postavljanje laminata, zidanje siporexom. Mob. 091/510-3072, 099/693-4349 ozn.2246

P O S TAV L J A N J E : ke r a m i k a – knauf. Mob. 095/903-8147 ozn.2259

bez HROK.a do 10.000 €. Info: Željka Matušin, 098/591-533, 098/903-8995 ozn.138c

KREDITI NOVO! Inozemni hipotekarni krediti, brza realizacija svih kredita! Pogodnosti za umirovljenike! Pozajmice odmah!

Nada, 099/528-3329, 091/5061660 ozn.2254

TREBATE KREDIT? Odbijeni ste u svojoj banci? Mi imamo rješenje! Svi uvjeti banaka na jednom mjestu. C/L ne smeta.

Dragan 098/1893-555, Ured 042/210-008, eMail dragan. krediti@gmail.com ozn.286c ATRAKTIVNI krediti i pozajmice za 24 sata, 12 godina iskustva!

Mob. 091/788-0738 ozn.1966 KREDITI do 30.000 € bez obzira na C.L. i HROK. Krediti za umirovljenike bez obzira na dob.

Pozajmice u roku 24 h. Mob. 091/1100-117, 098/928-2449 ozn.2212

NIGDAR ni bilo, da nekak ni bilo! Novo – Calzedonia, Ytres na trajni nalog; gotovinski – zapos. i umirovljenici do 85 g. ; pozajmice bez HROK-a. Mob. 098/964-5711, 098/290- 971 ozn.2247 BRZE pozajmice odmah! Bez HROK-a i crne liste do 70.000 kn, bez jamaca. Mob. 091/3388-196, 099/790-6381 ozn.2255 NOVAC na ruke odmah! Bez HROK-a i C. L. do 70.000 kn, zatvaranje postojećih zaduženja.

Mob. 092/1340-333 ozn.2255 EKSPRES – kratkoročne pozajmice, isplata u 24 h! Bez HROK-a i C. L. , 50.000 kn za umirovljenike i zaposlene. Mob. 098/205-691 ozn.2255 ZAPOSLENI i umirovljenici – trebate novac kratkoročno?!

Bez gledanja HROK-a i C. L. do 50.000kn. Isplata u 24 h! Mob. 098/908-6028 ozn.2255 ZAJMOVI uz zalog pokretnina – zlatni nakit, oštećeno zlato, dukati, umjetnine, laptopi, automobili itd. Isplata odmah. Tel. 042/321-701 ozn.2183b

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c BRAČNI par 55 godina, traži isto takvog para za druženje. Mob. 092/1334-826 ozn.2168

AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.2220

PRILIČNO situiran gospodin, 62. g., traži slobodnu, vjernu i poštenu ž. osobu 50-55 g., do 158 cm, za zajednički život. Mob. 091/7244-024 ozn.2187

KREDITI – gotovinski, stambeni, pozajmice (za 24 h), zatvaranje C. L., hipotekarni – Austrija.

Mob. 098/1627-405 ozn.114c

SLOBODAN dečko - tražim žensku osobu radi druženja i moguće ozbiljnije veze. Mob. 099/859-4477 ozn.111f

NOVI krediti uz prebijanje C. L. i zatvaranje problematičnih zaduženja! Za sve zaposlene obustave do 1/2 plaće! Hipotekarni krediti na rok od 25 g. Umirovljenički

SLOBODAN muškarac, 64 g., traži slobodnu ženu sličnih godina, za druženje. Mob. 098/135-2190 ozn.2250

ZAHVALA Duboko potreseni iznenadnom smrću drage nam majke, bake, sestre, svekrve, punice, tete, strine, ujne, prabake

ŠTEFICE MEĐERAL preminule 28. 5. 2011. iskreno zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima i znancima koji su nam u tim bolnim trenucima iskazali sućut, okitili odar cvijećem te je zajedno s nama ispratili na vječni počinak. Hvala svima koji će je zadržati u sjećanju.

Ožalošćeni; kćer Božena, sin Vladimir, zetovi Marijan i Željko, snaha Marija, unuci Martina, Nikolina, Matija, Mateja i Lucija, praunuci i sestra Terezija s obitelji

ZAHVALA povodom smrti naše drage

MARIJE KOVAČIĆ Ovim putem zahvaljujemo svima koji su nam u trenucima tuge izrazili suosjećanje i pokojnicu ispratili na vječno počivalište.

Hvala svima koji su je voljeli i poštovali.

Obitelj Kovačić

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

0 0 1 kuna!!!

50 Zahvale i sjećanja

07. lipnja 2011., br. 368

POSLJEDNJI POZDRAV

U VJEČNI SPOMEN

U SPOMEN

mojoj ljubavi

na one koji više nisu među nama

stričeku

VLADEKU NOVAKU

JOSIP prof. SIVONČIK – razrednik NADA rođ. CVEK MLADEN CESAR FRANJO SEVER BORIS ŽUPANIĆ

IVANU CRNČECU – BOBIJU

Bio si mi zanos, ushit koji traje, ostvaraj mog srca koji puninu daje.

Bila sam Ti more… pučina i stijena, vjetar koji prati stope Tvojih mijena.

A sada si beskraj koji u meni biva…

Trajanje i ljubav…

Naša… stvarna… živa!

Tvoja Vesna

Maturanti: IV. g razreda Gimnazije Varaždin školska godina 1960./1961.

Ugasilo se Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, otišao si prerano od nas.

Počivao u miru Božjem. Lahka Ti zemlja.

Ožalošćeni Tvoji: otac Đuro, brat Stjepan, šogorica Danica, nećaci Alenka, Robert, Slobodan, Ksenja, Ella i Luna

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

VLADIMIR PLANTAK 7. 6. 2003. – 7. 6. 2011.

U našim si srcima.

dragom bratu i ujaku

IVANU CRNČECU – BOBIJU 18. 5. 1949. – 29. 5. 2011.

Dragi brate, Tvoj je život tekao kao gorka rijeka, ali sjećanje na Tebe ostat će dovijeka.

Tvoja sestra Marija i nećaci s obiteljima Šreter

TUŽNO SJEĆANJE

Maja, Domagoj i Mirjana

na dragu mamu, baku, svekrvu, punicu i prabaku

ZAHVALA

EMU DEDUŠ

ZAHVALA

5. 6. 2010. – 5. 6. 2011.

povodom smrti i preranoga gubitka našeg voljenog brata i ujaka

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

GABRIJEL FILIPAŠIĆ 7. 6. 2009. – 7. 6. 2011.

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe!

IVANA BREGOVIĆA preminulog 27. 5. 2011. godine u 69. godini života.

Duboko dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge iskazujemo veliku zahvalnost rodbini, susjedima, prijateljima, znancima te djelatnicima i vlasnicima cvjećarnice Orhideja iz Sračinca na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju pokojnika na vječno počivalište.

Ožalošćeni: sestra Micika, nećaci Vlado, Stevo i Mirko s obiteljima

Supruga Anđelka s djecom

povodom smrti našeg dragog oca, djeda i svekra

IVANA CRNČECA koji je preminuo 29. 5. 2011. u 62. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i prijateljima koji su nam uputili izraze sućuti, položili svijeće i cvijeće na njegov odar te prisustvovali ispraćaju našeg Ivana. Veliko hvala svim djelatnicima Prehrane Opće bolnice Varaždin. Još jednom svima od srca veliko hvala.

Ožalošćeni: Marija, sinovi Renato, Ivica, Tomislav, snahe Vlatka i Jasmina te unuci David, Dorijan i Alekx

SJEĆANJE

MARIJA KORPAR SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

6. 6. 2005. – 6. 6. 2011.

dragom bratu i vujči

Kad najdraži odu, samo tuga ostaje.

na supruga, oca, djeda i pradjeda

IVANU BREGOVIĆU

MARKA ŠIPEKA

Po dobru ćemo Te pamtiti, s ljubavlju spominjati i u srcu zauvijek nositi.

6. 6. 2009. – 6. 6. 2011.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na našeg dragog

IVANA ČERPINKA 12. 6. 2010. – 12. 6. 2011.

Uvijek si s nama, u našim osjećajima i mislima.

Tvoji najmiliji

Tvoji: sestra Micika, nećaci Vlado, Stevo i Mirko s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE na dragog i voljenog

PETRA ZAGORCA 8. 6. 2002. – 8. 6. 2011.

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

TUŽNO SJEĆANJE 9. VI. 2002. – 9. VI. 2011.

Zauvijek u našim mislima i srcima.

Supruga, djeca, zetovi i unuci

SJEĆANJE

PETAR DOMITER 14. 6. 2009. – 14. 6. 2011.

preminulog 18. svibnja 2011. u 73. godini.

Najiskrenije zahvaljujem svim rođacima, nećacima, nećakinjama koji su mi pomagali u teškim trenucima, uputili izraz sućuti, položili cvijeće na njegov odar i prisustvovali posljednjem ispraćaju mojeg dragog supruga. Hvala svima koji su ga posjećivali u Bolnici Klenovnik. Hvala svima koji su ga ispratili na vječni počinak. Hvala velečasnom Karlu Koračeviću.

Ožalošćena supruga Štefanija

SJEĆANJE na dragu suprugu, majku, svekrvu, punicu i baku

MARIJU DREVEN 7. 6. 2010.- 7. 6. 2011.

Ni godina ova koja je prošla, ni vrijeme koje teče, sjećanje i ljubav na Tebe nikad izbrisati neće.

Suprug Stjepan, kćerka i sinovi s obiteljima

Dirnuti iskrenom podrškom u trenucima najveće boli i tuge, najtoplije zahvaljujemo kumovima, rodbini, prijateljima, susjedima, kolegama i znancima. Posebno zahvaljujemo obitelji Soldatek i susjedi Ani na svestranoj pomoći od prvoga do zadnjega trenutka. Veliko hvala župniku Karlu Koračeviću, DVD-u Kučan Donji, cvjećarama Kralj i Fran i postrojbi HV-a na dostojanstvenom ispraćaju. Još jednom svima od sveg srca hvala.

Ožalošćeni majka Štefanija, sestra Vesna, šogor Mladen te nećakinje Katarina, Dina i Sara

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom sinu

MLADENU BENČEKU

ZAHVALA

JOSIPA BELI

MLADENA BENČEKA preminulog 27. svibnja 2011. u 41. godini života.

*****

Čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

povodom smrti mog voljenog supruga

ZAHVALA povodom tragične smrti i preranoga gubitka našeg jedinog i nikad prežaljenog

Tvoji najmiliji

IVAN MARTINEC

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

IVKA FLEGAR 7. 6. 2003. – 7. 6. 2011.

Bio si moj ponos, radost i tuga. Živio si svoj život bez sreće.

Ali majčino srce dok živi, zaboravit Te neće.

Tvoja majka Štefanija *****

Godine prolaze, a mi s ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji najmiliji

voljenom bratu, šogoru i ujaku

TUŽNO SJEĆANJE

„Ni godine koje će proći, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.“

MLADENU BENČEKU ANĐELA ČANJEVAC rođ. MAŠIĆ 7. VI. 2009. – 7. VI. 2011.

Zaborav ne postoji dok žive oni koji Te vole.

Suprug Ivek i sin Tomislav s obitelji

Ožalošćeni sestra Vesna, šogor Mladen te nećakinje Katarina, Dina i Sara

POSLJEDNJI POZDRAV prijatelju

SJEĆANJE na dragog i voljenog

MIRKA KOBALA 12. 6. 2009. – 12. 6. 2011.

Uvijek s Tobom u mislima, molitvi i srcu…

Tvoji najmiliji supruga, kćeri, unuci i zetovi

MLADENU BENČEKU – COCIJU Prevelika tuga u srcima vlada, jer si nas Ti, prijatelju, napustio iznenada.

Godine naše bez Tebe će proći, al’ Te zaboravit’ nećemo moći!

Tvoje staro društvo Tom, Zvezdan, Davor, Mladen, Slađana, Tanja, Miro, Monja, Stjepan

Zahvale i sjećanja 51

07. lipnja 2011., br. 368

SJEĆANJE na voljenog

ŽELIMIRA VITEZA 7. 6. 2001. – 7. 6. 2011.

Otišao si u mladosti. Ostavio nas u žalosti. Daleko na nebu Tvoj je dom.

Mi Te nosimo u srcu svom.

Tvoji roditelji, brat Goran i bake Štefica i Ludmila

Hvala svima koji Te se sjećaju.

SJEĆANJE na dragog oca i supruga

IZIDORA STUBIČARA

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

povodom smrti voljene supruge, majke, bake i prabake

5. 6. 1988. - 5. 6. 2011.

KATARINE AUKER rođ. HABULAN

Prerano si otišao, zaborava nema, ostala je tuga i vječna uspomena.

blago u Gospodinu preminule 30. 5. 2011. u 76. godini života.

Od srca zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima koji su s nama podijelili bol i tugu, okitili odar cvijećem i ispratili je na vječni počinak. Posebno hvala župniku župe Sračinec Siniši Dudašeku i kapelanu Igoru Radašiću na dirljivim riječima oproštaja i molitvi. Veliko hvala djelatnicima Srednje škole Arboretum Opeka iz Marčana i ravnatelju bolnice dr. Dubravku Tršinskom.

Ožalošćeni: suprug Ivan, sinovi Miro, Božo, Darko i Ivica, kći Ivanka, snahe Božica, Mirjana i Sandra, zet Ivan, unuci i praunuci

Jasminka, Ivica i Zdenka

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE na našeg dragog

ĐURU ŽGANECA 7. 6. 2010. – 7. 6. 2011.

Jako nam nedostaješ.

9. 6. 2007. – 9. 6. 2011.

Ti nisi sjećanje, Ti si uvijek s nama!

MARIO SAKAČ

Tvoja obitelj

SJEĆANJE

IVAN LIPOVEC 8. 6. 2009. – 8. 6. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, baki i prabaki

JOSIP LEHMAN

Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

12. 6. 2003. – 12. 6. 2011.

Tvoji najmiliji

preminuloj u 90-oj godini.

Godine prolaze kao da ih vjetar nosi, ali bol što ostala je, nikad ne odnosi.

Zauvijek ćeš ostati u našim mislima i srcu.

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji

DRAGUTIN KOLARIĆ

SJEĆANJE

Život prolazi, a ljubav i sjećanje ostaje zauvijek.

SJEĆANJE

7. 6. 2007. – 7. 6. 2011.

na dragu mamu

BARBARU KORIČAN

Supruga Marija, sin Damir, snaha Mirjana i unuci Mihael i Jurica

9. 6. 2010. – 9. 6. 2011.

Naše molitve i sjećanja uvijek su s Tobom.

Sin s obitelji

AGATI HOSNI Zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima.

Ožalošćeni: kći Nada, zet Stjepan, unuci Davorin i Dražen te njihove supruge Mirela i Jasminka s praunucima Lorenom i Alenom

TUŽNO SJEĆANJE

JURAJ SEKAČIĆ 5. 6. 2010. – 5. 6. 2011.

SJEĆANJE

prof. JOSIP MEDVEDOVIĆ

Prošla je tužna godina otkada nisi s nama, a danas me boli jednako isto kao i prvog dana.

Brat i familija

IN MEMORIAM

8. 6. 2001. – 8. 6. 2011.

SOFIJA SLUNJSKI

Život prestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

SJEĆANJE

6. 6. 2003. – 6. 6. 2011.

Tvoji najmiliji

MIRKO-IMBRO LEPOGLAVEC 6. 6. 1987. – 6. 6. 2011.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV SJEĆANJE

voljenoj supruzi, majci i baki

na dragog

BOŽENI KOSTIHA rođ. CAFUK

JOSIPA KLARIĆA

† 1. 6. 2011.

9. VI. 2007. – 9. VI. 2011.

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Teška je istina da Te nema više, ali sjećanje na Tebe nikad se ne briše.

Supruga Antonija i kći Gordana s obitelji

Ožalošćena obitelj

SJEĆANJE

2. 6. 2008. – 2. 6. 2011.

na sina, supruga, oca, djeda i svekra

S tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom.

MIROSLAVA POSPIŠA

Supruga Marija i djeca s obiteljima

SJEĆANJE

12. 6. 2010. – 12. 6. 2011. „…i srest ćemo se opet s druge strane Svemira, tamo gdje Vječnost caruje.“

TUŽNO SJEĆANJE

LUKA CAFUK 6. 6. 2010. - 6. 6. 2011. Život u trenu nestane, a tuga, bol i sjećanje ostaju. Ni godina koja je prošla i život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na

voljenoj supruzi, mami, baki i svekrvi

RUŽI BAHAT Iskreno zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima i znancima. Hvala svima koji su bili uz nas u najtežim trenutcima i zajedno s nama ispratili dragu Ružu u njezin vječni počinak. Posebno hvala crkvenom zboru i župniku župe Veliki Bukovec.

“Ima nešto u dobrim ljudima, oni žive i poslije smrti, ostave trag koji se ne može izbrisati, i ostave bol koja se ne može preboljeti.“ Suprug Đuro, sin Saša, unuci Lovro i Nikola, snaha Kristina, ostala rodbina i prijatelji

ZAHVALA

5. 6. 2006. – 5. 6. 2011.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji: mama Ankica, supruga Olga, djeca Snježana i Andrej, unuke Andreja i Tina, snaha Branka

AGATA FEGEŠ Život nestane u trenu, a sjećanja na Tebe ostaju.

Supruga Bara, sinovi Zvezdan i Tomislav

preminuloj 30. svibnja 2011. u 59. godini života nakon kratke i teške bolesti.

SJEĆANJE

VJEKOSLAV SEDLAR

Ostat ćeš uvijek u našem sjećanju.

ZAHVALA

povodom iznenadne smrti voljene supruge, majke i bake

povodom iznenadne smrti naše drage mame, bake, prabake, sestre i svekrve

DRAGICE VUGRINEC rođ. MAJCEN

ŠTEFANIJE BARKIĆ rođ. BREGOVIĆ

preminule 2. 6. 2011. u 70. godini života.

preminule 30. 5. 2011. u 83. godini života.

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge, iskazujemo veliku zahvalnost rodbini, prijateljima, susjedima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, izrazili nam riječi utjehe i sućuti, odar okitili cvijećem i svijećama te ispratili dragu nam pokojnicu na vječni počinak.

Svima veliko hvala.

Ožalošćeni: sin Branko, snaha Ružica, unuka Marina, unuk Marko sa suprugom Tanjom, praunuka Lorena, sestra Jagica i ostala tugujuća rodbina

Duboko potreseni smrću, ovim putem najiskrenije zahvaljujemo svima koji su bili uz nas, koji su nam izrazili sućut, njezin odar okitili cvijećem i svijećama te zajedno s nama ispratili pokojnicu na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo braći, rodbini, susjedima i prijateljima, dr. Osonjački, Odjelu intenzivne njege i patologije OB Varaždin.

Ožalošćeni: suprug, kćerke Sanja i Željka, zetovi Darko i Renato i unuci Mario, David i Vito

TUŽNO SJEĆANJE

*****

na

5. 6. 2008. – 5. 6. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV

ŽELJKA SAKAČA

Otišao si putem koji daleko kreće, bolne misli i molitve Tebe vratit neće.

Po dobru ćemo Te pamtiti, s ljubavlju spominjati i u srcu zauvijek čuvati.

Zauvijek u našim mislima!

Tvoja obitelj

Tvoji najmiliji

STJEPANA KLANEČEKA

Supruga Terezija i Tvoji najmiliji

7. 6. 2009. - 7. 6. 2011.

52 Vaš kutak

07. lipnja 2011., br. 368

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Ljeto, konačno ljeto...

Kiseli krastavci…

J

L

Piše: RADAR

oš leto ni počelo a već su kiseli krastavci došli na red. Oni iz Španjolske za koje su Švabi rekli da su krivi kaj vu zadnje vreme mutirane bakterije ešerihije koli ima kaj šodra vu svetu. I zbog koje je ve velka frka kajti ljudi od te bakterije hmiraju. Bogme s tim se ni šaliti, kajti je sve preveč ozbiljno. I s krastavcima ili vugorkima.

Kajti ve njih niko neće kupovati makar su stručnjaki rekli da krastavci, španjolski, i oni drugi, praf zapraf s epidemijom bakterije nemaju nikakve veze. Pa ve išćeju ko praf zapraf s epidemijom bakterije kaj sije smrt ima veze. A svi boga moliju da to čim prije najdeju. Da ne bi bakterija došla sim. Od nekud. ve su stručnjaki iz SZO-a zveknuli vun, da mobiteli ipak imaju veze s karcinomima. Mozga. Zato kaj zračiju. A si rivlemo mobitele na glavu. A neki bi ih rajše od vuha na lubanji vidli. Puno se i prije o tome pripovedalo ali je na kraju zišlo po onoj : puno larme a za ništ. Pa i dalje puno njih mesto jenoga pet mobitelov nosi sa sobom. Da im se najde. Ali koga briga za zračenja. Kajti svud okolo zrači na sve strane. I bez mobitelov i bakteriji. Sranja sih vrsta je i onak prek glave. Dok nam ne smrkne…

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

A

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

jeto, plaža, sunce, more, kamenje. Koja je vaša boja ljeta?! Znam, teško je odlučiti se, no jedna od definitivno vječnih boja ljeta jest plava, bila ona svijetla, tamna ili tirkizna. Sjetite se samo mora i palete tonova plave boje koje ono izmjenjuje ovisno o dobu dana i vremenskim prilikama, a tek sve one kombinacije plavo-bijele, plavo-zlatne ili plavo-smeđe koje vas okružuju kud god da vam oko pobjegne tijekom šetnje uz rivu. Za mene je plava izuzetno inspirativna boja, s obzirom na njenu sveprisutnost; zimi, ljeti, stalno... smatram je posebnom. No ipak me nekako najviše asocira na ljeto i baš vam

zato što se ono bliži i pišem o njoj. Znam da svi vi već željno iščekujete završetak onog fantastičnog zadnjeg radnog dana prije godišnjeg odmora, kad ćete doći kući i svjesni da se sutradan ne morate probuditi u 6.30 ujutro i brzo spremati za posao. I ja ga već nestrpljivo iščekujem! I baš zato maštam o plavoj boji i ona mi pomaže da prebrodim ove preostale dane i dočekam svoj godišnji. Svaki pogled na plavo me potiče da radim i ispunjavam svoje obaveze jer znam da sam tako sve bliže onom divnom plavetnilu mora! I zato, unesite to plavo u svoje domove i urede, neka vas potiče i podsjeća za što se cijelu godinu trudite i radite. p.s. Curke, ne zaboravite ni na ljepotu pa tu boju nosite na sebi, a možete ju upotpuniti plavim nakitom!

Letizia

Sound Trek

Što čitati?

Bog & Bond

Joseph Ratzinger – Benedikt XVI., Isus iz Nazareta; Upoznati i razumjeti Isusa, Verbum, Split, 2007.

Da ne bude ono: „Došo, prošo, ošo“. Svima koje su dojmile zagrebačke poruke Sve to g O c a , a p r i j e s e nisu upoznali s njegovim knjigama, preporučam dodatnu lektiru. I dok nije bio papa, i sad dok jest, Ratzinger je važio za najvećega živućeg teologa. „Mozart teologije“ piše fenomenalno, nje g ov i r a d ov i p l o d s u nevjerojatnoga filozofskog u m a , ko j i n a j s l o ž e n i j a pitanja tumači na suvremen i svima razumljiv način. Osim klasičnog „Isusa iz Nazareta“, na hrvatski su prevedene i Ratzingerove knjige „O relativizmu i vrjednotama“, „Uvod u kršćanstvo“, „Božji sjaj u našem vremenu“, „Slike nade“, „Gledati Probodenoga“ i mnoge druge.

Ciara - Basic Instinct

N

Nenad NEMEC NMC voditelj @ Totalni FM glazbeni producent/DJ sound.regionalni@gmail.com

ovi alb u m Ciare donosi energičan plesni R’n’B koji cilja plesni podij. Ciara

i njen novi materijal mirišu na seksepil i samouvjerenost. Baš kao što je to bilo kada se tek pojavila. Sjetite se pjesama “Oh”, “Goodies”, “1,2 Step”.. . “Basic Instinct” je na tom tragu, i to preko jedanaest kvalitetnih beatova koji odlično funkcioniraju i u klubu i u vašem autu. Na četrdeset i pet minuta materijala Ciara će vam ukratko poručiti da s njom nema šale, da ono što želi to i dobije i da jako dobro zna što želi. Na albumu joj gostuju samo Ludacris i Usher, ali i to je taman dovoljno jer Ciara odlično i sama nosi ostatak albuma. Album nije

nažalost dospio do visokih mjesta top ljestvica niti je ostvario značajnu prodaju zbog slabog angažmana Jive Recordsa, što je i potaklo glasine o njenom napuštanju labela. Vezano uz ovaj album, može se pohvaliti nagradom “Soul Awards” za najbolju plesnu točku za prvi single “ Ride”.

U to se i sami možete uvjeriti ako pogledate v ideospot za navedenu pjesmu. Vidi se da je pošteno vježbala ne samo vokal nego i svoje tijelo i koreografiju. lbum je osvježavajući R’n’B s primjesama južnjačkih hip-hop beatova što je svakako odlična stvar i pridonosi razigranosti pjesama. Ciara zvuči moćno i na bržim i na sporijim stvarima te pjesme nisu zamorne niti u jednoj minuti. Prava šteta za Jive Records i Ciaru jer je ovo potentan materijal koji je trebao postići više.

A

Ian Fleming, Moonraker, Algoritam, Zagreb, 2011.

Algor itam je odnekud ispuknuo Iana Fleminga, britanskog obavještajca, pisca i t vorca jedne od najljepših medijskih opsjena – agenta 007. Za razliku od većine filmova o Bondu, Flemingovi romani bitno s u m a nj e g l a m u r oz n i i znatno su realističniji od kasnijih ekranizacija. Tek su se novi filmovi s Danielom Craigom približili ozbiljnosti romanesknih predložaka.

Fleming piše dobro, čvrsto i „tvrdo kuhano“, možda čak i pomalo odbojno za sadašnje razmažene č itateljske standarde. „Moonraker“ govori o prvom britanskom nuklearnom balističkom projektilu. Grozni film iz 1979. toliko se razlikuje od romana iz 1955. da su producenti angažirali drugog pisca da po filmu napiše novi roman!

Denis Peričić

07. lipnja 2011., br. 368

Vaš kutak 53 TJEDNI HOROSKOP (7. 6. - 13. 6.)

Piše: Urša - tarot majstor, 091/593-2381 LJUBAV: Vama će zaista malo toga nedostajati, partner će vas obasipati ljubavlju, a prijatelji vas često pozivati u drušvo. Što god rekli ili učinili, nećete pogriješti. Od negativnih iskustava iz prošlosti, ostat će samo sjena. POSAO: Steći ćete bolje pozicije, a nudit će vam se mogućnost dodatnog obrazovanja.

Ovan Iako vas očekuje porast poslovnih obaveza, vi ćete (21. 3. - 20. 4.) se snalaziti izvrsno. ZDRAVLJE: Odlično.

LJUBAV: Dosta ćete komplicirati i biti nesigurni u ispravnost svojih odluka. Ne brinite se, ništa loše se neće dogoditi, nema prekida veze, osim ako vi to sami ne želite. POSAO: Što god budete radili i poduzimali, bit će stihijski i bez plana. To nećete biti krivi vi, nego će vas na to natjerati okolnosti. Prilično dobro ćete se Bik u svemu tome snalaziti, a i podrška suradnika neće (21. 4. - 20. 5.) izostati. ZDRAVLJE: Ozljede fizičke prirode, lomovi.

LJUBAV: Napokon ćete prošlosti reći zbogom te punim plućima i otvorenim srcem krenuti naprijed. Shvatit ćete da ima dovoljno razloga za nov ljubavni početak te se prepustiti osjećajima da vas vode. POSAO: Posao neće ići tako sjajno kao ljubav. Mogući su zastoji u sređivanju dokumentacije, problemi sa zakonom zbog Blizanci gubljenja važnih dokumenata. Pratit će vas loša kon(21. 5. - 20. 6.) centracija i nervoza. ZDRAVLJE: Oprez u prometu.

LJUBAV: Nemojte zaboraviti da je u ljubavnom odnosu vrlo bitno strpljenje, stoga ne očekujete od partnera da donosi odluke brzinom kojom vi to želite. POSAO: Nedostajat će vam promišljenosti i racionalnosti u raspolaganju novcem. Svako ulaganje dobro provjerite i ne trošite stihijski. Moglo bi vam se desiti da vam bitan posao promakne zbog vaše krive Rak (21. 6. - 20. 7.) procjene. ZDRAVLJE: Umor, gubitak energije.

LJUBAV: Slobodnim lavovima neće ništa nedostajati.

Uživat ćete u svojoj slobodi i od suprotnog spola uzimati ono koliko vam je dovoljno. Daljnji razvoj ovisit će isključivo o vama. POSAO: Ukazat će vam se prilika za promjenom radnog mjesta koja će biti uvjetovana dodatnim usavršavanjem. Imate li kakvu poslovnu ideju, sad je pravo vrijeme da je prezentirate, naići ćete na Lav (21. 7. - 21. 8.) odobravanje okoline. ZDRAVLJE: Oprez u prometu.

LJUBAV: Mnogo vremena provodit ćete u preispitivanju vlastitih postupaka, odluka i karaktera partnera.

Puno ćete razmišljati i često se mislima vraćati u prošlost. POSAO: Bit ćete skloni nametanju svoje volje i tvrdoglavo ustrajati na svom stajalištu iako nećete uvijek biti u pravu. Umjesto uspjeha narušit ćete međuljudske odnose. Nemojte se postavljati kao Djevica (22. 8. - 22. 9.) da sve znate. ZDRAVLJE: Viroze, upale.

Zumba, zumba...

LJUBAV: Ljubavnu situaciju bitno ćete promijeniti nabolje, prihvatite li inicijativu i savjete partnera. Ne morate baš uvijek biti u pravu. Vagama koje su još uvijek same, bitniji od ljubavi bit će prijatelji i izlasci s njima. POSAO: I u poslu će vam prijatelji puno značiti.

Zajednički interesi i ciljevi još će vas čvršće povezati, a putem njihovih veza ili utjecaja ostvarit ćete znatne Vaga (23. 9. - 22. 10.) poslovne rezultate. ZDRAVLJE: Bolovi u leđima.

LJUBAV: Osjetno će vam se poljuljati samopouzdanje, a samim time pojačat će se vaša sumnjičavost i posesivnost. Pronađite vremena za otvoren razgovor i izbjegnite scene. POSAO: Morat ćete više pažnje obratiti na vremenske rokove, stoga se što kvalitetnije organizirajte kako biste izbjegli strku i jurnjavu. Često ćete se nalaziti u situacijama kad ćete se morati dokaŠkorpion (23. 10. - 22. 11.) zivati. ZDRAVLJE: Mokraćni kanali, bubrezi.

LJUBAV: U predstojećim danima zaista ćete se dobro osjećati. Velikih ljubavi neće biti, ali u vama će se pojaviti samopouzdanje i bit ćete u potpunosti zadovoljni sobom. POSAO: Ovotjedna zbivanja bit će u znaku putovanja i komunikacije. Dani će vam prolaziti u dogovorima i sastancima. Povremeno ćete se osjećati sputanima zbog trenutačnih poslovnih okolnosti.

Strijelac (23. 11. - 21. 12.) ZDRAVLJE: Obratite više pažnje prehrani.

LJUBAV: Bit ćete prilično suzdržani, a to će partner protumačiti kao vašu nezainteresiranost. No, na sreću, takve situacije bit će povremene i neće bitno poremetiti vaš odnos. POSAO: Pred vama su dani u kojima ćete realizirati većinu svojih planova, a novih poslovnih ponuda neće nedostajati. Vaše sposobnosti bit će na vrhuncu. Prilično ćete riskirati, trčati pred rudo, a to će Jarac (21. 12. - 19. 1.) vam ići u prilog. ZDRAVLJE: Problemi s tlakom.

LJUBAV: Osmijeh na licu i vaš šarm bit će magnet za suprotni spol. Osvajat ćete s lakoćom i bez velikog truda, a vodenjaci u vezi partnera će držati u stanju zaljubljenosti. POSAO: Česta putovanja koja vas očekuju, neće vam biti naporna. Dapače, otvorit će vam nove poslove i pridonijeti sklapanju korisnih poznanstava.

Vodenjak Bit ćete kreativni i originalni pa će vaše ideje suradnici (20. 1. - 18. 2.) dobro primiti. ZDRAVLJE: Kontrola krvne slike.

LJUBAV: U vama će se svašta događati. Malo ćete biti zaljubljeni, malo hladni, a ponekad i ljuti. Neće biti postojanosti u vašim željama i razmišljanjima. Mogući su i rastanci, a vi ćete tek tada shvatiti što vaše srce želi. POSAO: Pred vama je tjedan u kojem ćete mnogo raditi, a malo se odmarati. Činit će vam se da previše Ribe energije i truda ulažete u realizaciju svojih planova, a (19. 2. - 20. 3.) da rezultata nema. ZDRAVLJE: Sklonost upalama.

54 S raznih strana DUHOVNA GLAZBA

„Hvalospjev Ljubavi 2011“ u Varaždinu

07. lipnja 2011., br. 368

DOZNAJEMO Josip Križnjak iz Petrijanca najbolji je hrvatski etno frizer

Sljedeći cilj – Milano!

Josip se trenutno priprema za državno natjecanje frizera u Velikoj Gorici, a plasira li se među prva tri, očekuje ga nastup na svjetskom natjecanju u Italiji Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Drugi po redu festival moderne duhovne glazbe „Hvalospjev ljubavi 2011“ održat će se 12. lipnja 2011. u koncertnoj dvorani Glazbene škole u Varaždinu s početkom u 20 sati. Festival je s djelovanjem započeo 20 0 9. godine na inicijativu poznatog varaždinskog kantautora moderne duhovne glazbe Antonija Tkaleca i Agneze Levanić. Na „Hvalospjevu ljubavi 2011“ nastupit će Dragutin Hrastović, Anita Vincek, Korijandoli, Damir Topić, Veronika Jambrek, Anita Nježić, Matija Martinčević, Zoran Hornjak, Antonio Tkalec, Čedo Antolić, Željka Marinović i Zbor mladih Kraljice sv. krunice. Sponzori festivala su Grad Varaždin i Gastrocom Varaždin. Ulaz na festival je besplatan i svi su dobrodošli!

!

Mali Goldi Goldi i njegov brat Blacky napušteni su u šumi uz rijeku Dravu. Vrlo su mali i stari su 5 mjeseci. Zbog dragog karaktera i malog rasta odlični su psi za stan! Udomite ih!

Udruga Spas 042/330-004

Tek mu je 18 godina, a već osvaja frizerski svijet. Nakon velikog ovogodišnjeg uspjeha na 8. Međunarodnom frizerskom festivalu “Hairstyle News 2011.”, gdje je njegova frizura osvojila maksimalan broj bodova stručnog žirija, u kojem su bili renomirani svjetski frizeri, mladi i ambiciozni frizer Josip Križnjak iz Petrijanca pobjednik je natjecanja “Etno frizura Hrvatske 2011.”.

Trud i odricanje Iza još jednog Josipovog uspjeha je mjesec mukotrpnih priprema, koje je i ove godine radio pod vodstvom svoje mentorice Štefanije Lazar.

- Bez njezine stručne pomoći i savjeta, mog uspjeha sigurno ne bi bilo, a puno mi je pomogla i moja majka Snježana, koja je također frizerka – kaže Josip.

Dok je lani na tom natjecanju sudjelovao kao učenik Srednje strukovne škole i izradio najbolju tradicionalnu vjenčanu frizuru u državi, ove je godine u Vinkovcima bio kao frizer profesionalac i pobijedio u obje zadane kategorije. Uspjeh je tim veći jer je osim frizure na ocjenu žirija utjecao i cjelokupni styling modela. Ove godine Josip je sam sve kreirao. U izradi njegove kreacije pomogla mu je Ljiljana Drožđek, a

Josip Križnjak u društvu mentorice Štefanije Lazar te Katarine i Eme, koje nose pobjedničke kreacije

zahvalan je i Laur i Šlibar iz studija za nokte Nails & more.

- Prva kategorija bila je izrada tradicionalne frizure iz sela Doboševica. Riječ je o jednoj od najtežih frizura koja se sastoji od pletera sačinjenog od 120 pramenova. Kada sam pr v i put radio tu frizuru, trebalo mi je šest sati, a sada

HUMANITARNO

Prvi put pobijedio - frizer

Za Caritas Ovog ponedjeljka u varaždinskoj Velikoj koncertnoj dvorani održan je humanitarni koncert čiji je sav prihod namijenjen Caritasu Varaždinske biskupije. Na koncertu, za koji je svatko dao koliko je htio, nastupilo je nekoliko bendova, a svirali su evergreene, blues, country, gospel, pop i rock’n’roll. Svaka kuna nam dobro dođe.

Trenutno dnevno podijelimo 302 topla obroka, a mjesečno podijelimo dvije tisuće kutija lijekova. Naš odjel za odjeću i obuću pak svake godine podijeli 100 tona odjeće – rekao je ravnatelj Caritasa Ante Šola. Ovaj je humanitarni koncert organizirao Božidar Habek, a nastupili su Music Band No1 Moby Dick International, Colors of Music te Music Band No1 unplugged s Božidarom Habekom – Bony Kingom te Eugenom Schaffhauserom – Genom.

sam sve napravio za dva sata, nije lako svakodnevno sjediti što nam je bilo i zadana stolcu više od šest sati no vrijeme - rekao i trpjeti da ti netko tradic je Josip koji je u stalno “nateže” ionaln Vinkovc ima kosu - rekao je a frizura pobijedio Josip. iz sela Doboš i u drugoj Za mladog evica je dna je ambic ioznog kategor iji od najte ž ih za izr izrade fr ifrizera, kojem od 120 prame adu: mno gi pred zura kojoj n o va radi se je tema bila viđaju svjetsku pleter avangarda inslavu, nema spaspirirana s etno vanja. U tijeku su detaljima. pripreme za državno Za tu je frizuru na natjecanje frizera u Veliraspolaganju imao 90 minuta, koj Gorici. no ni ona nije bila laka jer se - Za mene je ovo natjecanje sastojala od duge pletenice iznimno važno jer prva tri koja se plela od kose, a od plasirana odlaze na svjetsko koje se potom radila frizura. frizersko natjecanje u Milano Model za tu frizuru Josipu – rekao je Josip.

Josip niže uspjeh za uspjehom je bila Katarina Kefelja, a za tradicionalnu Ema Kerekeš.

Riječ je o djevojkama iznimno duge kose, što je jedan od glavnih uvjeta koje model Svojom pobjedom u Vinkovcima Josip Križnjak se ujedno treba imati za izradu tradiciupisao u povijest tog natjecanja kao jedini muškarac koji je onalnih frizura. pobijedio na tom specifičnom natjecanju u kojem su snage - Doista im hvala na izdrodmjerili frizeri profesionalci koji od malih nogu žive i rade žljivosti tijekom priprema i tradicionalne hrvatske frizure. na samom natjecanju. Doista

Etno frizura iz sela Doboševica

Avangarda s etno detaljima

DOZNAJEMO Od petka do nedjelje zabavno-turistička manifestacija “Lepoglavski dani”

Popevke, minerali i vino z bregov Od petka 10. lipnja do nedjelje 12. lipnja u Lepoglavi će se održati zabavno-turistička manifestacija “Lepoglavski dani”, kojoj je cilj upoznati javnost s turističkim i gospodarskim resursima grada Lepoglave, kulturnom i povijesnom baštinom te bogatom tradicijom rukotvorstva i izrade domaćih proizvoda.

Lepoglavčani i njihovi gosti imat će prigodu uživati u

raznolikim sadržajima na gradskim ulicama i trgovima, sportskim i ugostiteljskim objektima te Domu kulture.

Bogat zabavni program na Lepoglavskim danima počinje već u petak 10. lipnja kada će se na terasi restorana Ivančica od 20 sati snimati emisija “Popevke i štikleci” Varaždinske televizije. Održat će se i 9. Sajam turizma, enogastronomije i proizvoda

starih zanata, 3. Međunarodni sajam minerala i poludragog kamenja, 3. Susreti vina z bregov te 15. likovna stvaraonica i 9. učenička radionica “Na Rangerovom putu 2011”. Među mnogobrojnim događanjima koja očekuju posjetitelje na Lepoglavskim danima bit će i pokazna izložba malih životinja koju priprema Udruga ljubitelja malih životinja Lepoglava.

Na prostoru uz lepoglavsku tržnicu, u subotu i nedjelju (11. i 12. lipnja) od 9 do 20 sati bit će izloženo oko 40 eksponata, uglavnom raznovrsne peradi i kunića, a ulaz za posjetitelje je besplatan.

Organizatori Lepoglavskih dana organizirali su posebne željezničke i autobusne linije koje će omogućiti dolazak u Lepoglavu za vrijeme trajanja manifestacije.

Posjetitelje čeka bogat program

Vodič 55

07. lipnja 2011., br. 368

Fotografije šaljite na temu zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 9.6. do utorka 14.6.

OBRED (triler) u 19 i 21 sat

KAZALIŠTE Četvrtak, 9.6. u 21 sat, Velika scena PRODUKCIJA KAZALIŠNOG STUDIJA MLADIH Petak , 10.6. u 19 sati PRODUKCIJA KAZALIŠNOG STUDIJA MLADIH Subota, 11.6. u 18 sati i Nedjelja, 12.6. u 17 i 18,30 PLESOKAZ 2011.

KONCERTI Četvrtak, 9.6. u 19 sati, Koncertna dvorana Geatano Donizetti: IL CAMPANELLO OPERA B.B. Zagreb i INK Pula Nedjelja, 12.6. u 20 sati, Glazbena škola HVALOSPJEV LJUBAVI, Festival moderne duhovne glazbe Ponedjeljak, 13.6. u 19,30, Koncertna dvorana VARAŽDINSKI KVARTET - 3. koncert sezone

KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00)

MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Palača Sermage Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Palača Herzer IZLOŽBA EGZOTIČNIH ŽIVOTNJA I NANO AKVARIJA, do 9. lipnja Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Tea Kiđemet - Zaljubljeni leptiri

GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

VREMENSKA PROGNOZA

Zlati ajngel MARIJA KORUGA, otvorenje izložbe slika 10. lipnja u 20 sati Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno

Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od četvrtka 2.6. do utorka 7.6.

CRVENKAPICA (mistični triler) u 18:30 PUŠTENI S LANCA (romantična komedija) u 21:00 Izložbeni prostor ROBERT WRANA, razgled do 15. lipnja

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA POVIJESNE SVEČANOSTI

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – PROMJENJIVO- VREMENSKA SLIKA: Kao i prethodnih dana, i ovog tjedna će vrijeme biti vrlo promjenjivo. To znači da bi uz sunčana razdoblja i dalje moglo biti lokalnih pljuskova s grmljavinom, osobito u popodnevnim i večernjim satima. Prema vikendu izgleda možda malo stabilnije i toplije. Ovakav, „ljetni režim“ sa dosta sunca i topline, ali i lokalne nestabilnosti, tipično je lipanjsko vrijeme. Bitno je da ostajemo u kratkim rukavima. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 6.6.)

ROĐENI: DJEVOJČICE Melani Leskovar, Kaja Čanić, Anica Milec, Jana Plantak, Laura Zagorec, Lana Šagi, Eva Kocijan, Lana Brežki, Dea Koren, Katarina Kelemen, Tena Ficher, Mia Geci, Rafaela Hrženjak

DJEČACI Mauro Križanec, Matej Bratko, Ivan Gubijan, Karlo Kukec, Noa Detelj, Ian Horvat, Jura Miklačić, Sven Rožić, Dorian Magić, Marin Novak, Luka Čurila, Kristian Novak, Matko Posavi, Matej Đurin, Klaudio Oršoš, Mihael Hudak, Danijel Herceg, Jan Kivač, Ivan Bregović

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com UMRLI:

Štefanija Barkić Bregović (82), Božena Kostiha Cafuk (53), Dragica Ribić (82), Ana Tkalčec (81)

VJENČANI: Francilton de Sousa Rodrigues i Ana Sambolec, Dragan Ergarac i Anita Kožul, Ivan Šiltić i Sandra Vitez

(dio programa) Utorak, 7. lipanj u 21 sat, kod kule stražarnice LJEPOTICA I ZVIJER Srijeda, 8. lipanj u 21 sat PRIČA O VILAMA, Stari grad kod zdenca Petak, 10. lipanj u 21 sat OLIVER TWIST, kod kule stražarnice

56 Zadnja

07. lipnja 2011., br. 368

IZLOŽBA Egzotični kućni ljubimci u palači Herzer u Varaždinu

RC VARAŽDIN-JUG

Mama, kupi mi tarantulu!

Treći po redu humanitarni Festival vina za 10. lipnja priprema Rotary Club (RC) VaraždinJug. Na terasi hotela La’Gus na Varaždinbregu okupit će se vrsni vinari sjeverozapadne Hrvatske i drugih dijelova zemlje. O važnim točkama na domaćoj, ali i svjetskoj vinskoj karti, govorit će dobro znani sommelier Saša Špiranec. Uz vrsna vina, prigodnu gastronomsku ponudu i bogatu tombolu, članovi najmlađeg varaždinskog RC-a pripremili su zanimljiv glazbeni koktel.

Za klasiku pobrinut će se na violini prof. Antun Stašić te učenik Petar Meštrić. Za ležerniji dio programa zadužen je sastav „Desperado“ s vrhunskim obradama svjetskih hitova te „Regional band“.

Nastupit će i džezeri „Praline and Fast Food“. Festival vina počinje u 20 sati, a ulaznica stoji 150 kuna. Sav prihod namijenjen je učenicima i studentima slabijeg imovinskog statusa.

Izložba Varaždinske udruge Jelena živi u Tužnom, ima 2,5 godine i punih 18 kilograma. Iako je dugačka 2,5 metra, mirna je i umiljata, a obožava jesti zečeve.

Upravo su ona i njezina kolegica Kristina glavne zvijezde humanitarne izložbe egzotičnih životinja u palači Herzer u Varaždinu koju organizira Varaždinska udruga terarista zajedno s Gradskim muzejom.

Jelena i Kristina su zmije, burmanski pitoni koji mogu narasti do 6 metara, a životni vijek im je 35 godina. One su kućni ljubimci Tomislava Markovića, koji ima i bou Doru.

Neobične ljubimce ima i Saša Puttar koji u svojoj dnevnoj sobi zajedno s kćerkom Dorom brine o kraljevskim pitonima i kukuruznim zmijama, njihovoj dječici, ali i o četiri tarantule.

Sve te životinje vlasnici su odlučili pokazati zainteresiranima, a osim zmija u palači Herzer uživo možete vidjeti škorpione, kameleona, bradate agame, različite vrste tarantula, raka samca, nježne kukce paličnjake, tropske ribice u krasnim

!

terarista bit će otvorena do 9. lipnja

akvarijima. Petru Črnko, vla- v i morate pr ilago snicu škorpiona, pet taran- diti njima i poštovati ih. tula i raka samca, pitali smo Ujedno morate biti čvrst karakter da tarantule, zašto ima neobične primjerice, ne diraljubimce. te i ne mazite, jer - Ove žiihod r p je za njih to vrlo vot inje ne e b ž o l stresno. Dakle, možete s iz r a t n ne dresirate prilagoa Ce z ” e r d i a j vi kućne ljuditi sebi, pol Š v a l s bimce, nego nego se “Tomi mašne oni vas – odi siro lji govorila nam e t i ob je Petra.

Izložba će biti otvorena do četvrtka 9. lipnja, od 9 do 19 sati, a sav prihod ide za pomoć Centru za odgoj i obrazovanje “Tomislav Špoljar” i obitelji slabijeg imovinskog stanja iz županije.

Dolaskom na izložbu i kupnjom ulaznice (15, 10 i 7 kuna) dajete svoj prilog za akciju, a uz to je moguće fotografirati se sa zmijama (30 kuna). (vms)

Počele 18. Varaždinske povijesne svečanosti

NAJAVA

Plesokaz

Povorkom vitezova i princeza ulicama grada i viteškim turnirom koji je održan ispod bedema Staroga grada, u Varaždinu su počele 18. Varaždinske povijesne svečanosti. Organizatori, putujuće kazalište mladih Orfej Elektron, pripremilo je niz sadržaja za velike i male. Posjetitelji i Varaždinci imat će

priliku svaki dan u popodnevnim i večernjim satima uživati u predstavama namijenjenim djeci i odraslima, na različitim lokacijama oko Staroga grada.

Povijesne svečanosti završavaju u nedjelju 12. lipnja predstavama “Kraljevna na zrnu papra” i dramom za odrasle “Bez trećega”.

Vikend koji dolazi u Varaždinu će biti u znaku plesa. U organizaciji Plesnog studija “Vindi” 11. i 12. lipnja u varaždinskom kazalištu održat će se mali festival suvremenog plesa za djecu i mlade “Plesokaz 2011”. Uz plesače plesnog studija “Vindi” sudjelovat će i gosti iz drugih gradova. U subotu 11. lipnja s početkom u 18 sati nastupit će stariji uzrasti Plesnog studija “Vindi” te gosti iz Zagreba, Čakovca i Požege, dok u nedjelju nastupaju plesači uzrasta od 4 do 18 godina u 17 i 18,30 sati. Ulaznice za ovogodišnji festival suvremenog plesa za djecu i mlade mogu se nabaviti na blagajni kazališta.

KARIKATURA

Festival vina

crta: Željko Pilipović