6
Intervju tjedna
18. siječnja 2011., br. 348
OTVORENO Prof. dr. Mijo Bergovec govori o programu zbrinjavanja korona
U Međimurskoj župa Program zbrinjavanja akutnoga koronarnog incidenta prva je uvela Županijska bolnica Čakovec, koja u kratkom roku šalje pacijente s infarktom u KB Dubrava Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
Tijekom šest godina spašeno je gotovo 60 života u Međimurskoj županiji, a između 20 0 i 250 Međimuraca s infarktom izbjeglo je sigurni teški invaliditet zahvaljujući programu zbrinjavanja akutnoga koronarnog incidenta koji su međimurski liječnici pokrenuli u suradnji s Kliničkom bolnicom Dubrava. No do tog hvalevrijednog projekta zacijelo ne bi došlo bez suradnje i pomoći prof. dr. Mije Bergovca, redovitog profesora interne medicine sa Zavoda za bolesti srca i krvnih žila Kliničke bolnice Dubrava, hrvatskoga kardiologa priznatog i izvan naših granica, koji je rođen u Hodošanu.
Slovenci najzdraviji Bolesti srca i krvnih žila glavni su uzrok smrti u Međimurju, a tako je i u većini drugih naših županija, odnosno Hrvatskoj. Na naših 4,5 milijuna stanovnika imamo gotovo 700 tisuća srčanih bolesnika te 110 tisuća angina pektoris, kao i 30 tisuća infarkta srca i šest tisuća naglih smrti godišnje. Ti podaci smještavaju Hrvatsku među zemlje s najvećom opasnosti od ovih bolesti. Još uvijek od ukupnog broja umrlih, polovica naših ljudi
p
repoznati bolesnika s infarktom trebaju svi, ne samo medicinsko osoblje umire od infarkta, odnosno bolesti srca i krvnih žila. U Francuskoj, primjerice, 30 posto, a u Sloveniji svega 10 posto. Očigledno, daleko smo još od poželjne situacije. Što se poduzima, odnosno što se poduzelo da bi se to promijenilo? Hrvatsko kardiološko društvo i Ministarstvo zdravstva zajedno sa županijskim bolnicama pokrenulo je program zbrinjavanja akutnoga koronarnog incidenta kojim smo u Hrvatskoj uveli tzv. prsten liječenja infarkta srca. Naime, budući da do infarkta dolazi zbog prekida žile koja krvlju opskrbljuje srce, treba što prije ukloniti
ugrušak, odnosno što prije otvoriti ta krvna žila i spasiti što veći dio miokarda. Vrijeme je tu bitno jer njegovo gubljenje znači gubljenje stanica srčanog mišića. Stoga se već desetak godina u većini europskih zemalja nastoji što prije bolesnika dovesti u bolnicu u kojoj
k
od prijevoza bolesnika pomaže dobra prometna povezanost i autocesta se može ponovno otvoriti začepljena krvna žila. Tako u KB Dubrava dolaze bolesnici s područja prstena obuhvata od 120 kilometara. Kako to u praksi izgleda? Prvo treba znati prepoznati bolesnika s infarktom, što trebaju znati njegovi najbliži s kojima živi ili se druži, a ne samo medicinsko osoblje. Zatim treba pozvati hitnu medic insku pomoć koja može u primjerenom roku doći po bolesnika te u vozilu snimiti elektrokardiogram i poslati ga u bolnicu. Nakon konzultacija, bolesnik se odmah dovozi u Zagreb na otvaranje krvne žile, pr i čemu nam pomaže dobra prometna povezanost i autocesta. Budući da smo željeli i još želimo da srce bude sigurno u Međimurju, takav način zbrinjavanja akutnoga koronarnog incidenta prva je uvela Županijska bolnica Čakovec koja šalje pacijente s infarktom u KB Dubrava, a osim nje bolesnici stižu i na KBC Rebro te Bolnicu sestara milosrdnica. Uz njih, danas je još nekoliko bolnica u Hrvatskoj koje na takav način primaju pacijente.
Spas u KB Dubrava Kako je projekt počeo u Međimurju? Krenuli smo još 20 04 ., odnosno 2005., zajedno s čakovečkim Domom zdravlja i dr. Krčmar, koja je educirala liječnike hitne medicinske pomoći, kao i dr. Hranilović i dr. Gabor, koji su također sudjelovali u edukaciji liječnika, ali i populacije. Nabavljena su vozila hitne pomoći sa sofisticiranom opremom koja može snimiti EKG u svakom mjestu i poslati ga u bolnicu još tijekom vožnje. Sklopljen je
I u inozemstvu žele prema našem programu rješavati infarkt, ističe prof. dr. Bergovec