RT_339

INTERVJU Dr. sc. Ante Nazor o obrani i padu Vukovara, Varaždincima, nestalima...

Stranice 6.-7.

VESNA DOMANY HARDY

PRIMJER

DOZNAJEMO

Shvatila sam da je ljubomora bolesno stanje

Elektrostrojarska škola zna kako do eura iz Europe

Bioenergetičara Đuku Bajića traže čak i u Njemačkoj

Stranica 43.

Stranica 19.

Stranica 18.

Tjednik

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 339 :: 16. studenoga 2010. :: www.regionalni.com

ISTRAŽUJEMO Zašto nakon razvoda roditelji “zaboravljaju” na svoju djecu?

Nakon razvoda ni čuti za alimentaciju Povećan broj kaznenih postupaka protiv roditelja koji ne plaćaju uzdržavanje svoje djece

Stranice 2.-3.

HRVANJE

ZLATNO DOBA

Varaždinci su prvaci!

Štefica Banfić (73) izdala svoju prvu zbirku pjesama

Stranica 33.

Stranica 8.

EKSKLUZIVNO

“Broj 13” Mihaelu Bađunu sretan na festivalu stripa

Stanari zgrade u Vukovarskoj 1b griju se kao u “1001 noći” Stranica 10.

Karikature F. Maixnera

Stranica 12.

18. KAJKAVIJADA U V. TOPLICAMA CRNA KRONIKA

Neopreznu staricu u Lepoglavi je usmrtio vlak Stranica 22.

Sačuvajte nam naš dragi i lepi “kaj”!

Stranice 26. i 31.

Otkrivamo nepoznate radove varaždinskog majstora karikature, “oca” Bobija i Rudija Stranica 54.

PRILOG START

Bez zimskih guma bit će jako klizavo!

Stranice 27.-28.

ISSN 1846-8969

t 41035 Više od 600 natjecatelja stiže u Varaždin na međunarodni stolnoteniski turnir Stranica 34. t ,6-563/* 0#;03 Taj čudesni Philip Larkin Stranica 24.t ;%3"7-+& Baby fitness i u Varaždinu Stranice 40.-41. t Ç&/4,* 47*+&5 Spavala si s drugim? Stranica 45. t %61-&3*$" Proslave Martinja: Aleluja, al’ me ljuja! Stranica 31. t 16501*4 Zašto je Nessebar bugarski Dubrovnik i biser Crnog mora? Stranica 32.

2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Pisma, presuda, alimentacije…

16. studenog 2010.

ISTRAŽUJEMO Zašto nakon razvoda mnogi očevi “zabora

Sve je više rodit plaćaju aliment

U

stalnoj komunikaciji s vama, poštovane čitateljice i čitatelji, u posljednje vrijeme primio sam nekoliko vaših pisama i mišljenja o najblaže rečeno neprimjereno blagoj sudskoj presudi napadačima na mladića Luku Ritza (17) iz Zagreba. Poznato je već da je on umro nakon što je pretučen od petorice huligana 1. lipnja 2008. godine u Zagrebu.

Tako mi čitateljica T. Z. iz Varaždina među ostalim piše: “Sramotno je da netko za uzgajanje nekoliko stabljika indijske konoplje bude osuđen 4,5 godine zatvora dok drugi koji na smrt premlati mladića dobije 12 mjeseci u odgojnom zavodu”. Otac triju sinova iz mjesta nedaleko Ivanca napisao mi je “da je kao roditelj zabrinut zbog mogućih posljedica koje će blage presude za huligane imati na mlade sklone agresivnom ponašanju i tučnjavama”. A dokaz da njegova zabrinutost i zabrinutost mnogih roditelja doista ima opravdanih razloga, nije trebao dugo čekati. Posljednji brutalni događaj nasilja među mladima dogodio se ove nedjelje u Županji. Dvojica huligana srušila su i “iscipelarila” sedamnaestogodišnjeg mladića nasred ceste, nakon čega je na njega naletjelo vozilo i mladić je umro. porastu nasilja i velike agresivnosti među mladima već smo pisali u Regionalnom tjedniku, a tom problematikom bavit ćemo se i ubuduće, jer ona je dio svakodnevice i na ovim prostorima. U današnjem pak broju 7Plus Regionalnog tjednika objavljujemo potresne priče o neplaćanju alimentacije za djecu rastavljenih roditelja. Može li prema takvim nemarnim roditeljima sud biti učinkovitiji?

O

Žalosna sam što se sve lomi na djeci, koja nisu kriva što im očevi ne plaćaju alimentaciju – iskrena je samohrana majka iz Varaždina

Bivši suprug iz drugog braka tvrdi da je nezaposlen, premda ga nema u evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Tvrdi da ga uzdržavaju roditelji od njemačke penzije - povjerila nam se samohrana majka iz Varaždina Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Bivši suprug iz pr vog braka potpuno zanemaruje svoju kćer i ne plaća alimentaciju od njezine prve godine. Samo nekoliko puta je uplatio iznos koji smo dogovorili putem odvjetnika izvan suda. Stalno mijenja adrese na kojima živi, kao i radna mjesta, a unatoč obećanju uoči rastave da će se i dalje brinuti o svom djetetu, toga se ne pridržava. Tako alimentaciju ne plaća ni sada jer tvrdi da je nezaposlen – počela je svoju priču 40godišnja Varaždinka, majka koju ćemo radi zaštite identiteta nazvati Maja. Majka dvoje djece iz dva različita braka prolazi pravu kalvariju ne bi li nakon razvoda djeca dobila ono što im zakonom i pripada – alimentaciju.

Ispao “bogec” Danas njegova kćer ima 16 godina. Oca je upoznala kad je imala 10 godina i vidjela ga je svega tri puta u životu.

Nema evidencija, ali je sve više neplatiša Premda ističu da je sve više slučajeva u kojima roditelj koji je dužan plaćati alimentaciju to ne radi, točan broj neplatiša u varaždinskom Centru za socijalnu skrb nemaju. - Dužni smo voditi evidenciju o korisnicima privremenog uzdržavanja, takozvanog alimentacijskog fonda, a njih smo od 2008. godine imali više od 200. Naime, pravo na privremeno uzdržavanje ostvaruju djeca čiji roditelji svoju obvezu uzdržavanja ne izvršavaju dulje od šest mjeseci neprekidno ili s prekidima unutar razdoblja od devet mjeseci po pravomoćnosti sudske odluke o uzdržavanju - pojasnila je Vesna Ivanković,

- Po meni bi bilo bolje da oca nikad nije ni upoznala.

Zamislite kakav je to šok bio za nju: nakon devet godina upoznati oca, a nakon samo tri susreta ponovno ga izgubiti – kaže majka, koja je protiv njega podigla kaznenu prijavu zbog neplaćanja alimentacije. No, na sudu je vodila još jedan takav spor i to protiv svojeg drugog bivšeg supruga, privatnog poduzetnika, s kojim ima

diplomirana pravnica u Odjelu za djecu i mlade varaždinskom Centru za socijalnu skrb. Niti Općinski sud u Varaždinu ne vodi nikakve evidencije o tome koliko roditelja s područja Varaždina trenutno ne plaća za uzdržavanje svoje djece. No, glasnogovornica Tanja Novak-Premec je u odgovorima na naš upit navela kako se u posljednje dvije godine povećava broj kaznenih postupaka protiv roditelja koje se ne pridržavaju te obveze. Tako je u 2009. godini zaprimljeno 60 optužnih prijedloga radi kaznenog djela neplaćanja za uzdržavanje djece, a u ovoj godini do danas 59 predmeta.

10-godišnjeg sina.

- Nisam ni bila svjesna što je sve čovjek spreman učiniti kako bi izbjegao obavezu koju ima prema vlastitom sinu. Tako je moj drugi bivši suprug za vr ijeme trajanja brakorazvodne parnice otvorio tvrtku na najbližeg člana obitelji, pa poslovao preko nje. Poslovao je i preko tvrtke svoga prijatelja, a istovremeno je tvrdio da je nezaposlen te nema iz

čega plaćati alimentaciju, premda ga u evidenciji Zavoda za zapošljavanje nije bilo. Sve to učinio je kako bi sebe prikazao bez ikakvih prihoda, a govorio je i da ga uzdržavaju roditelji koji imaju njemačku mrovinu.

To što je taj “bogec” u to vrijeme vozio skupocjeni automobil te imao novaca za izlaske i odlaske na more, druga je priča – ogorčena je samohrana majka.

Aktualno

16. studenog 2010.

avljaju” na svoju djecu i o njima ne brinu

telja koji ne taciju djeci IZNOSI ALIMENTACIJE STAROST DJETETA

IZNOSI

do 6 godina

902,87 kuna

od 7 do 12 godina

1.062,20 kuna

od 13 do 18 godina

1.168,42 kuna

Napomena: Minimalni iznosi uzdržavanja za jedno dijete propisani odlukom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi koje određuje sud. Postoje odstupanja od toga ako se obaveza roditelju određuje u odnosu na dvoje ili više djece.

3

TAMNA STRANA RAZVODA Osveta preko djece

Tvoja me mama hoće strpati iza rešetaka!

- Imamo doista dobrih primjera razvoda brakova, u kojima je bilo na početku burno, ali su se kasnije roditelji smirili, počeli normalno komunicirati i sve dogovarati vezano uz djecu, od toga tko će koji dan djecu voziti u školu do toga tko će ih voditi na šišanje. No, na žalost, mnogo je više primjera u kojima partneri nisu razriješili međusobne partnerske odnose nakon razvoda, pa je svaki odlazak zubaru, upala grla, cijepljenje ili pisanje zadaće, problem – upozorila je Ksenija Herceg-Ribić, voditeljica Odjela za djecu, mla-

de i obitelj u varaždinskom Centru za socijalnu skrb.

Najgore je kada se roditelji jedan drugome osvećuju preko djeteta. Takvih primjera je puno, primjerice, dijete ode na vikend k ocu, a kući se vrati s pearcingom u nosu ili pupku jer je otac to dozvolio iz čistog prkosa prema majci. Tu su i raznorazne priče koje roditelji “serviraju” djetetu, od toga da mu je majka kurva, a tata idiot.

- Možete zamisliti kakve su to manipulacije djetetom kada mu otac kaže da ga njegova mama želi strpati u

zatvor, samo zato što je žena podnijela kaznenu prijavu zbog neplaćanja alimentacije jer nema od čega živjeti.

Kako se u takvim trenucima osjeća dijete, koje nije krivo što mu tata ne plaća, niti što mu mama pokreće postupak? Roditelji nisu svjesni da dijete postaje opterećeno takvim odnosima i to će se, prije ili kasnije, početi manifestirati u djetetovom ponašanju. I onda kada konačno roditelji shvate da im dijete ima problema, neće priznati da je to zbog njih ili da su oni ti koji su doveli do toga – rekla je Ivanković.

IMA I TOGA Kćer pokrenula spor protiv oca

NOVČANA KAZNA I ZATVOR Prema Kaznenom zakonu novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine čeka svakog onog tko izbjegava zaposlenje mijenjanjem radnog mjesta, mjesta boravka, odnosno prebivališta, odnosno na neki drugi način izbjegava davanje uzdržavanja za osobu koju je na temelju ovršne odluke ili sudske nagodbe dužan uzdržavati ili tko odbija izvršenje takve obveze. Ako se uzdržavanje odnosi na uzdržavanje djeteta ili maloljetne osobe, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine.

Najčešće pogreške Nema novca, nema djeteta Roditelji nerijetko povezuju, pa kažu, aha, ti ne plaćaš alimentaciju, pa ti ja neću dozvoliti da viđaš dijete. Premda ljudi to dvoje povezuju, neplaćanje alimentacije je kazneno djelo, kao i onemogućavanje drugoj strani da vidi dijete.

S njime je imala i velikih problema pr ilikom zakazanih ročišta na sudu. Na Što će mi alimentacija?! većinu poziva se oglušio ili Ima žena koje ne žele tražiti alimentaciju za djecu. No, ni smišljao razne izlike kako ne otac ni majka nemaju se pravo odreći tog prava u ime djetebi morao na sud.

- Tako je jednom, kada je ta, jer to nije pravo roditelja, već djetetovo pravo. primio poziv za ročište, jer ga je zaprimila osoba koja s njim živi, javio da ne može sve što mu duguje otac, vi- tome zašto ne plaća alimendoći jer je iznenada dobio djet ćemo. Iskrena, sumnjam taciju, znao mi je odgovoriti gripu, a ima i hemeroide... u to. Sigurno će nakon isteka kako još dobro izgledam, pa Koliko je tek bilo bezuspješ- uvjetne kazne opet pronaći neka si nađem nekoga tko će nih pokušaja njegovog privo- neki put i izvući se iz svega me financirati. Koliko puta mi je rekao da, ako nisam u đenja od strane policije, jer toga – očajna je Maja. nikada ga nije bilo kod kuće.

Kaže kako je kao majku stanju hraniti njegovo dijete, U jednom od pokušaja čak najviše boli što je kod takvih, neka ga dam njemu. Iako su ga uspjeli naći i privesti, nazovimo, roditelja uvijek na će možda zvučati grubo s pa je u pritvoru čekao da se prvom mjestu nešto drugo, moje strane, možda bi tako odredi datum ročišta. Kriv- a ne njihova vlastita djeca i i trebala učiniti, čisto da vidi kako nije stvar samo u hrani. nju je priznao, određen mu briga o njima.

Dijete treba školovati, voditi je zatvor uz uvjetnu kaznu, te ga liječniku, pomagati mu mu je sud odredio da u roku A dijete? šest mjeseci mora pla- Nemaju novaca za ali- u učenju, igrati se s njime, titi sve zaostatke, mentaciju, ali imaju saslušati ga... – iskrena je tako što se popelo na za plaćanje dvo- Maja. je jedn Da ti novci nisu njezinoj više od 20.000 rana, dresova, o m bivši s kuna. Takoigranje nogo- djeci potrebni, nikada ih, u prug, kada je đer, odredimeta, za od- kaže, ne bi ni tražila..

- Onda se sjetim da je puno li su da od za roč primio poziv laske i skupe ište, ja narednog provode na žena koje su u sličnoj situaciji n v io e m d ož a mjeseca moru, čašće- kao ja, i to mi daje snagu. dobio e doći jer je mora redonja i gošće- Žalosna sam što se sve lomi gripu, vito uplaćinja, putovanja na djeci, koja nisu kriva što i heme a ima v a t i na m oj i garderobu s im očevi ne plaćaju alimenroide račun iznos koji potpisom. Pritom taciju. No, neću odustati. mu je određen. Dva se nijedan od njih ne Smatram da se kao majka mjeseca je to učinio, a pita ima li njegovo dijete trebam izboriti za ono što hoće li tako biti i dalje te sve. Jedan od mojih bivših mojoj djeci zakonom i pripahoće li doista naš sin dobiti supruga na moja pitanja o da – poručila je Maja.

Tjeralica za ocem koji nije kćeri plaćao alimentaciju Djevojka tvrdi da je oca odlučila tužiti iz principa – Moji su se roditelji rastali kad sam imala tri godine. Od tada živim s mamom. Tatu sam viđala ponekad, a nekada su znali proći mjeseci da mi se uopće nije javio. Nikada nije redovito plaćao alimentaciju.

Mama ga je više puta zbog toga tužila i tako se to godinama vuklo po sudovima – ispričala je studentica iz Varaždina (podaci poznati redakciji).

Ne odustajem – Moja je majka prije nekoliko godina digla ruke od svega, a kada sam postala punoljetna, na meni je bilo da odlučim hoću li ga tužiti ili ne. Neko vrijeme nisam ništa poduzimala jer ga nisam htjela uopće vidjeti, pa ni na sudu. Kada sam počela studirati, prije godinu dana, promijenila sam mišljenje i to zbog principa, jer ne želim da se samo tako izvuče, ali i

Vlastiti tata nije me prepoznao – Oca uopće ne želim vidjeti. Nije mi jasno kakva je to osoba koju policija treba tjerati da plaća alimentaciju svome djetetu. Prije nekoliko godina prošao je pokraj mene u gradu i nije me prepoznao. Žalosno je da živimo u istom gradu, a godinama me nije nazvao niti došao posjetiti – ispričala je mlada Varaždinka.

zbog toga što mi potreban novac za studij – ispričala je naša sugrađanka.

Budući da nisam u mogućnosti plaćati troškove suđenja, s odvjetnikom sam dogovorila da će uzeti određeni postotak ako dobijemo parnicu.

– Potpisala sam mu punomoć i od onda on vodi cijeli taj postupak. Nedavno su me zvali s policije da dam izjavu.

Rekli su mi da se ne zna gdje radi, ako uopće radi, jer svaki puta kada dobije poziv za sud da otkaz, pa mu nemaju otkuda uzeti taj novac koji mi duguje. Ne zna se ni gdje je, pa je za njim raspisana tjeralica – navodi studentica.

Priznaje kako je mnogi često osuđuju zbog toga što tuži vlastitog oca.

– Pitaju me kako to mogu učiniti? Ali, ja jednostavno uopće nemam osjećaj da smo u rodu budući da nismo u nikakvom kontaktu. Smatram da je roditelj onaj koji odgaja dijete i koji je tu kad ga trebaš, tako da mi taj papir na kojem piše da mi je tata ne znači ništa. Iako ga zbog svega što je napravio uopće ne smatram svojim roditeljem, od tužbe ne mislim odustati. Želim se izboriti za ono što mi pripada, iako mi nikakav novac ne može nadomjesiti tatu kojeg nikad nisam imala – zaključila je.

4

Aktualno

16. studenog 2010.

PITANJE Ima li javnost pravo znati kolika su primanja d

Sedam dana

“Na pitanja o plaćama neću odgovarati”

Hrvatska i svijet Josip NOVAK josip@regionalni.com

Marković je pravi medicinski fenomen!

9.11. V ukovarski Caritas je pred zatvaranjem. Siromašnih kojima treba pomoć nikada nije bilo u većem broju, a donacija – niotkuda. Hrane za sirotinju nema, ali zato u Hrvatskoj ima opasnog otpada k’o u priči, a njega kao da netko jede. Naime, ministrica zaštite okoliša Marina Matulović-Dropulić tvrdi kako se ne zna koliko takvog otpada netragom “nestaje”. Policija pak ima drugih briga. Akcija povodom Martinja kreće već za dva dana pod motom: “Pijem – ne vozim”!

10.11.

Mediji su u rukama političke oligarhije i tajkuna – poručuju dobro informirani sindikalisti iz Pule i najavljuju javni protest za slobodne medije u RH za subotu. Malo dalje, u Opatiji, predsjednica Vlade svima nam je poručila kako smo na putu da stignemo na put iz krize! Zlobnici pitaju je li tamo savjetovanje Društva ekonomista, otvorenje putničke agencije ili Abazziu trese Martinje?

11.11.

Bivši predsjednik SAD-a George Bush dan poslije izlaska iz tiska svojih memoara kaže da je bio “iznenađen” fotografijama zlostavljanja zatvorenika u iračkom zatvoru Abu Ghraib od strane američkog vojnog osoblja te “šokiran” kad nije pronađeno nikakvo oružje za masovno uništavanje u Iraku.

12.11.

USKOK je zatražio od policije da provede kriminalističku obradu u svezi nedavne izjave Igora Štimca da su počele kružiti “crne torbe s crnim novcem” kako bi Vlatko Marković ostao na poziciji predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza. To je onaj isti Vlatko koji je prije dva dana izjavio da mu je pun k…. novinara.

Njegov je slučaj definitivno za urologa i psihijatra!

13.11.

SDP-ovi saborski zastupnici iz Rijeke između ostalog poručuju da će rasprava o proračunu u Saboru pokazati da u Hrvatskoj ne postoji parlamentarna demokracija jer je Sabor glasačka mašinerija u kojoj većinu ima HDZ s koalicijskim partnerima. Idu i dalje te tvrde kako su Hrvatskoj prijeko potrebni novi izbori jer proračun koji će se izglasati neće donijeti ništa bolje.

14.11.

Samo je zagrebačka policija na martinjsku noć ulovila 51 alkoholiziranog vozača i oduzela 46 vozačkih dozvola. 17 vozača imalo je više od 1,5 promila u krvi, a rekorder je pedesetpetogodišnjak s gotovo tri promila.

Martinje se “slavi” cijeli vikend, a ujutro je zabilježena prometna nesreća u mjestu Koprivnički Ivanec s jednom poginulom osobom. Preživio je vozač s 2,12 promila alkohola u krvi.

15.11.

Avion zrakoplovne kompanije Qantas na putu za Argentinu bio je prisiljen vratiti se sa 199 ukrcanih putnika u Sydney.

Uzrok je već peti, jubilarni incident koji spomenuta kompanija bilježi u zadnjih 11 dana. Ovaj put nije curio kerozin iz spremnika, ali se dimilo iz ploče s instrumentima u kokpitu.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Bivše zaposlenice Županije su dosad bile gradske vijećnice Grada Varaždina, za što su primale propisanu naknadu, a Darinka Hajduk-Vučić je uz to ravnateljica Zaklade solidarnosti Grada i predsjednica NO Parkova. Međutim, gradonačelnik Čehok smatra da javnost nema pravo znati kolike su im plaće Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Imaju li pravo građani, čijim se novcem puni gradski proračun, znati po kojim koeficijentima će biti obračunate plaće nov im djelatnicama Grada Varaždina, Darinki Hajduk-Vučić i Dubravki Kanoti?

Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok smatra da je to nepotrebno, a na pitanja koja smo mu poslali prošli tjedan, nije čak ni poslao pisani odgovor s bilo kakvim objašnjenjem.

– Na nikakva pitanja novinara ne mislim odgovarati – poručio je javno Čehok u četvrtak na kolegiju gradonačelnika.

Revolt građana U javnost i je odluka o zapošljavanju dviju bivših djelatnica Varaždinske županije bez javnog natječaja i na rok od šest mjeseci izazvala revolt, jer su Darinka Haduk-

j

avnost revoltirana, jer je prošli mjesec zabilježen rekordni broj otpuštenih

Vučić i Dubravka Kanoti od Varaždinske županije dobile otpremninu u iznosu od gotovo 200.000 kuna.

To ne treba čuditi, jer je prošli mjesec varaždinska područna služba Zavoda za zapošljavanje zabilježila rekordni broj radnika koji su izgubili posao. Što se tiče zaposlenih, najnoviji podaci pokazuju da primaju plaće 20 posto niže od prosječnih u Hrvatskoj.

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Denis Peričić

vmargetic@regionalni.com

denis@regionalni.com

Podatke o plaćama, odno- Nadzornog odbora Parkosno koeficijentima za obra- va, za što dobiva mjesečnu čun plaća novih djelatnica naknadu.

Gradonačelnika Čehoka Grada, zatražili smo kako bismo ih usporedili s njiho- smo pitali u kojim su nadvim dosadašnjim mjesečnim zornim odborima tvrtki u djelomičnom i većinskom primanjima u Županiji. Župan Predrag Štromar je, vlasništvu Grada članice nove zaposlenice. naime, u srijedu izjavio da Odgovor na to bi njihove plaće prep i t a nj e n i ma novom obrada smo dobili, čunu bile 4000 ale t s o kao ni na do 4500 kuna u s j to prima manje da su nsko i d ž a r ostale raditi u u Va i im l i H a j b a ć a duk-VuŽupaniji. iji, pl župan ja od 4.000 č ić na Na temelju n a knadu toga se može bila m 4.5000 kao ravzaključiti da su o d natelj ic a Darinka Hajdukkuna Zaklade Vučić i Dubravka solidarnost i Kanoti u Županiji Grada Varaždina. imale dobra mjesečna primanja, što nije sporno s S obzirom na te dužnosti i obzirom na njihovo obrazo- naknade, kao i na otpremnivanje i bogato radno isku- nu koju je dobila kao višak u Županiji (na koju je imala sva stvo. prava), mnogi će reći da je Darinka Hajduk-Vučić Gradu Koeficijenti Međutim, to nisu bila nji- Varaždinu mogla pomoći i hova jedina primanja. Obje kao volonter.

No, zaposlena je kao v. d. su gradske vijećnice Grada Varaždina, za što primaju pročelnice Upravnog odjela za kulturu sport i tehničku propisanu naknadu.

D a r i n k a H aj d u k- Vu č i ć kulturu te će primati plaću je predsjednica gradskog koja se, prema Odluci o HSLS-a, a uz to predsjednica koeficijentima za obračun

plaća službenika i namještenika u Gradskoj upravi Grada Varaždina, obračunava prema koef icijentu 3,40 ili 3,20 umnoženom s osnovnicom za obračun plaća, koja iznosi oko 5000 kuna (uz dodatke). Točan podatak o iznosu osnovice iz Grada nismo dobili, kao ni to je li Dubravka Kanoti u istom Odjelu zaposlena kao viši savjetnik – specijalist, viši savjetnik ili savjetnik, za što koeficijenti iznose od 3,12 do 2,17.

Bez odgovora Iz Grada Varaždina nismo dobili odgovor ni na pitanje zašto ranije nisu raspisali javni natječaj za pročelnika Upravnog odjela, s obzirom na to da je Janko Pavetić duže vrijeme tu dužnost obnašao kao vršitelj dužnost.

Bez odgovora je ostalo i pitanje zašto su dvije nove djelatnice zaposlene na određeno vrijeme, bez javnog natječaja ako su uspješne i potrebne Gradu, kao što je prošli tjedan istaknuo gradonačelnik Ivan Čehok, koji smatra da je u Županiji na djelu bio progon politički nepodobnih djelatnika.

Hajduk-Vučić: Da progovorim, bio bi skandal

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev

– Neugodno se osjećam, ali se ne želim očitovati o tome što se događalo u Varaždinskoj županiji, jer bih to učinila vrlo detaljno, a to bi onda ispao veliki politički i upravni skandal. Bila sam prva i posljednja tajnica u Županiji, jer je to mjesto ukinuto, pa je naša županija jedina u Hrvatskoj bez tajnika. No, izgleda da me

se na drugi način nisu mogli riješiti. O tome više ne želim govoriti, jer sam željela otići mirno. Imam još nekoliko godina do mirovine – rekla je Darinka Hajduk-Vučić u četvrtak na kolegiju gradonačelnika, kada se prvi put javno izjasnila o odlasku iz Županije.

O novom poslu u Gradu Varaždinu nije govorila.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA: Zdenka Jagić

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

voditeljica prodaje

Dragutin Kliček

zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

FOTOREPORTERI Siniša Sović foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

16. studenog 2010.

dviju novih djelatnica Grada Varaždina?

GRADSKO VIJEĆE

Aquacity tvrtki-kćeri Varkoma?

Ovoga petka 20. studenoga bit će održana sjednica varaždinskog Gradskog vijeća na kojoj bi moglo biti poznato

tko će u vijećničkim klupama zamijeniti dosadašnje vijećnice Darinku Hajduk-Vučić i Dubravku Kanoti s Čehokove Nezavisne gradske liste. Vijećnici će ponovno odlučivati o Aquacityju, no ovaj put se ne predlaže da se poslovni udio u tom trgovačkom društvu proda tvrtki Gumeco, jer su povukli svoju ponudu. Umjesto toga, vijećnici će odlučivati hoće li Grad Aquacity prodati Aquatehnici, tvrtki-kćeri u vlasništvu Varkoma, čiji je pak većinski vlasnik Grad Varaždin. Varkomova tvrtka je, uz Gumeko, jedina na javni natječaj dostavila ponudu koja, utvrdilo je povjerenstvo, ne ispunjava svrhu natječaja budući da se isključivo odnosi na gradnju bioplinskog postrojenja. Unatoč tome, Gradskom vijeću se predlaže

da sada pr ihvate ponudu Aquatehnike, koja za poslovni udio u Aqacityju nudi 3,2 milijuna kuna.

Uz to, vijećnici će odlučivati i o tome hoće li dopustiti naplatu parkiranja u Ulici braće Radić, od Trakošćanske do Ulice Ratimira Hercega, u Zagrebačkoj ulici ispred kućnog broja 13 te od kućnog broja 14 do 24 te ispred zgrade Društva “Naša djeca” i FOI-a.

Da ne podrže takvu odluku, od kolega je javno zatražio HSSov vijećnik Robert Podolnjak, koji je izračunao da koncesionar Crtorad privremeno gubi pravo naplate na 119 parkirnih mjesta na Kapucinskom trgu i 44 u Jurkovićevoj ulici, što su ukupno 163 mjesta, a prema prijedlogu odluke dobit će 306 novih parkirnih mjesta pod naplatom.

Darinka Hajduk-Vučić, nova v. d. pročelnica, obnaša i dužnost predsjednice gradskog HSLS-a

ŽUPANIJA Ukinuto je osam radnih mjesta u različim odjelima

Tri radnika politički aktivna Iz Varaždinske županije dobili smo pisani odgovor u kojem su nam odgovorili da, sukladno Zakonu o osobnim podacima, nisu u mogućnosti dati podatke o tome kolika je bila plaća bivših zaposlenica, Darinke Hajduk-Vučić i Dubravke Kanoti. Međutim, izvijestili su na koji se način obračunavala njihova plaća.

– Bile su stručne savjetnice za osnovno školstvo, odnosno kulturu i valorizaciju kulturno-povijesne baštine.

Osnovica je tada iznosila 5809 kuna. Koeficijenti za navedena radna mjesta iznosili su 2,20, s time da je jedna službenica imala uvećanja koeficijenata za četiri posto na osnovu radnog staža, a druga uvećanje osnovne plaće za pet posto na temelju znanstvenog stupnja magistra znanosti – naveli su.

Inače, u Županiji je ukinuto osam radnih mjesta.

Osim Hajduk-Vučić i Kanoti, viškom su proglašeni gra-

đevinski tehničar star 62 godine, službenice stare 59 i 53 godina, 48-godišnji voćar, vinogradar i vinar te 54- godišnja diplomirana inženjerka geologije. – Općenito nemamo saznanja o političkim preferencijama naših službenika, osim ako se nisu kandidirali na izborima, što je bio slučaj s tri službenika – naveli su u Županiji. Riječ je o Hajduk-Vučić, Kanoti i Marijanu Kostanjevcu, HDZovom načelniku Vinice.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

16. studenog 2010.

OTVORENO Dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijsko

Radi budućnosti, pravda “Ako nam život omogući da naša ljubav ovlada nama, kao što je njihova ljubav nosila njih, jednom, na kraju puta, možda možemo očekivati da i mi umremo sretni.“ (Siniša Glavašević)

Dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u Zagrebu Piše: GORDANA IGREC

i stvaranje demokratske Republike Hrvatske te obranu U četvrtak 18. studenog na- i oslobađanje hrvatskog drpunit će se 19 godina od kada je žavnog teritorija, koji je bio Vukovar pao u ruke pripadnika okupiran u agresiji Srbije, odJugoslavenske vojske i četničkih nosno JNA i srpsko-crnogorskih postrojbi. Danas, nakon svega postrojbi na Hrvatsku. Uzrok što se dogodilo, stanovnici agresije bila je velikosrpska Vukovara i grad pokušavaju politika, koja je svoj temeljni živjeti svakodnevnim životom cilj – stvaranje “jedinstvene sastavljenim od malih radosti. države u kojoj će živjeti svi Srbi Tek ih obljetnice ili preosta- na Balkanu” – prvo pokušala le oštećene zgrade u gradu ostvariti centralizacijom popodsjete na ratna zbivanja ili stojeće države i osiguravanjem prazninu u srcu koja je ostala prevlasti najbrojnijeg (srpskog) nakon stradanja njihovih naj- naroda u njoj (po načelu “jedan milijih. Upravo je to bio povod čovjek, jedan glas”), a potom i vojnim putem, oslanjajući da se za Regionalni tjednik se na JNA. Sukladno s ravnateljem Hrvatplanu srbijanskog skog memorijalakon n vodstva, odmah no-dokumentato š a g e sv nakon pobjecijskog centra , o il d o e H r v at ske Domovinskog e dog kovara ddemokratske s rata dr. sc. Anici Vu jeti zajednice na n v o n tom Nazorom sta živ avaju v iš e s t r a na č podsjetimo na pokuš dnevnim kim izbor ima ratna stradanja o k a v s u svibnju 1990. iz 1991. godine m životo godine, započeu Vukovaru. lo je protuustavno Što nam možete i terorističko djelovanje, ukratko reći o “bitci za potom oružana pobuna dijela Vukovar”?

Kao svaki drugi povijesni Srba u Hrvatskoj, a u ljeto 1991. događaj, tako se ni bitka za i otvorena agresija velikosrpVukovar ne može promatrati skih snaga na Hrvatsku. Ekodvojeno od ostalih suvre- stremno ponašanje dijela Srba menih događaja. Povijesno u Hrvatskoj izravno je utjecalo razdoblje o kojem govorimo na postupke i odluke hrvatskih obuhvaća raspad Jugoslavije vlasti u tom razdoblju, ali i na

sveukupne hrvatsko-srpske odnose. Posebice nakon što su početkom svibnja 1991. srpski teroristi u Borovu Selu kod Vukovara ubili 12, a ranili više od 20 hrvatskih policajaca.

Obrana Vukovara Koliko je ljudi bilo uključeno u obranu Vukovara? I odakle sve?

Prema nekim podacima, koji uključuju cjelokupnu logistiku te liječnike i medicinsko osoblje vukovarske bolnice, tijekom srpske opsade u neprijateljskom okruženju grad Vukovar (uključujući i selo Bogdanovce) branilo je oko 4020 branitelja.

No, snage branitelja s oružjem u samom gradu ni u jednom trenutku nisu prelazile broj od 1800 do 2000 pripadnika policije te ZNG-a, HOS-a i dragovoljaca iz raznih krajeva Hrvatske, ustrojenih u 204. brigadu HV-a, razvučenu na više od 10 kilometara dugoj fronti.

Mnogi od njih heroji su obrane Vukovara i Hrvatske, a činjenica da su u velikom broju uz borce ginuli i zapovjednici govori o žestini sukoba i hrabrosti ljudi koji su predvodili vukovarske branitelje. Primjerice, predvodeći suborce poginuli su Blago Zadro, zapovjednik obrane Borova Naselja, Alfred Hill, zapovjednik Vojne policije, Ve-

limir Đerek – Sokol, Ivan Poljak – Sokol te Petar Kačić – Bojler, zapovjednici na Sajmištu, Ivan Šoljić – Veliki Joe, zapovjednik na Mitnici, Nenad Sinković – Legija, zapovjednik inžinjerijske jedinice i brojni drugi.

Osim Hrvata, jesu li i Srbi branili Vukovar?

Uz Hrvate, Vukovar su branili i pripadnici ostalih narodnosti u Hrvatskoj – Srbi, Mađari, Rusini, Slovaci, Nijemci i pripadnici drugih nacionalnih manjina.

Obrana Vukovara provodila se uz zajedničku podršku i doprinos civilnih struktura grada: Medicinskog centra Vukovar, Vodovoda Grada Vukovara, Kombinata Borovo, Dobrovoljnog vatrogasnog društva, Komunalca, Hrvatske elektroprivrede, Pošte. Sve spomenute organizacije bile su pod koordinacijom Kriznog štaba koji je vodio povjerenik Vlade RH za Vukovar Marin Vidić – Bili.

Svakodnevno su surađivali sa Zapovjedništvom obrane Grada, kojim je zapovijedao Mile Dedaković, a potom Branko Borković, te s Policijskom upravom, čiji je zapovjednik bio Stipe Pole. Što je s policijskom postrojbom iz Varaždina?

Među policajcima pridošlima u pomoć Vukovaru iz drugih Policijskih uprava bili su i

policajci iz Policijske uprave Varaždin, koju su činile policijske postaje Varaždin, Čakovec, Ivanec, Ludbreg i Novi Marof.

Od kraja lipnja do rujna 1991. iz Policijske uprave Varaždin u policijsku postaju u Vukovaru su u više navrata poslane skupine od 100 policajaca, od kojih je polovica ostala u Vukovaru, a polovica otišla u Tovarnik.

Posebna postrojba Policijske uprave Varaždin, koja je u Vukovar došla 11. rujna 1991. sa 185 ljudi, u obrani Vukovara i Borova Naselja ostala je do kraja.

Varaždinci Koliko ih je iz Varaždina i okolice poginulo u Vukovaru?

Pritom je, prema podacima iz knjige Mile Dedakovića – Jastreba, poginulo 26 policajaca, 65 je ranjeno, 119 je zarobljeno, a 24 policajca koji su se borili na Sajmištu probili su se u Vinkovce. Možda je baš na neke od njih mislila Alenka Mirković kad je u svojoj knjizi “91,6 MHZ – glasom protiv topova” zapisala kako su joj uoči proboja iz Vukovara prišli policajci iz Varaždina. Ugledavši je kako se smrzava, jedan od njih pružio joj je svoje “debele, tople, vunene rukav ice”. S osjećajem “topline, neizmjerne

zahvalnosti i tuge” autorica je u jednoj rečenici upozorila na vrline ljudi koji su branili Vukovar i obranili Hrvatsku: “Isuse Bože, kakvi ljudi ovdje

p

oginulo je 26 varaždinskih policajaca, 65 ih je ranjeno, 119 zarobljeno, a 24 ih se probilo u Vinkovce ginu!” Prema Vukovaru su iz PU Varaždin upućene još dvije postrojbe policajaca, ali nisu uspjele ući u grad. Postrojba koja je početkom studenoga 1991. stigla u Vinkovce sudjelovala je u napadu na srpsko uporište Karadžićevo. Dio te akcije pratio sam preko uređaja veze koji je bio u našem rovu, nedaleko od mjesta napada.

Sjećam se da je jedan policajac, s kajkavskim narječjem, iako u životnoj opasnosti, smireno tražio pomoć da izvuče ranjenoga kolegu i sebe iz smrtonosne situacije u kojoj su se našli.

Divim se njegovoj hrabrosti i profesionalnosti. Prema podacima iz Dedakovićeve knjige, tom je prilikom iz PU Varaždin poginulo pet policajaca, je-

Intervju tjedna

16. studenog 2010.

7

og centra Domovinskog rata u Zagrebu, o obrani i padu Vukovara, Varaždincima...

a mora biti zadovoljena Vukovar – prodan grad?

Je li točna medijski plasirana teza da je Vukovar “prodan” radi naknadne “homogenizacije Hrvata”?

Dakako da nije. S obzirom na ogroman nesrazmjer u naoružanju i broju vojnika, fascinantan je i sam podatak da je obrana Vukovara gotovo puna tri mjeseca odolijevala napadima toliko brojnijeg i bolje opremljenog neprijatelja. Ujedno, taj podatak odgovor je “medijski plasiranim tezama” da je Vukovar “prodan” ili da je predsjednik Tuđman “namjerno žrtvovao Vukovar, kako bi se hrvatska nacija homogenizirala i očistila od Srba”. Koliko su takve teze neutemeljene i zlonamjerne, a očito je da nisu slučajno plasirane, pokazuje Zapisnik sa sastanka održanog u Uredu predsjednika Republike par

dan je zarobljen, a ranjeno je 28 policajaca. Svoj doprinos obrani Vukovara dali su i hrabri vozači Autobusnog prometa Varaždin, koji su potkraj rujna “kukuruznim putem” vukovarskim braniteljima dopremili 6 tegljača vojne opreme. Što je sa bolnicom na “kraju grada” u Vukovaru?

Dakako, posebno mjesto u povijesnoj priči o obrani Vukovara pripada vukovarskoj ratnoj bolnici i njezinim djelatnicima.

Ravnateljica bolnice dr. Vesna Bosanac i zapovjednik Ratnoga saniteta Općine Vukovar dr.

Juraj Njavro, zajedno s ostalim

n

ajmlađi zatočenik logora imao je nepunih 15 godina, a najstariji 81 godinu liječnicima, medicinskim sestrama, tehničarima i ostalim osobljem, postali su simbolom humanosti. Tijekom gotovo puna tri mjeseca opsade Vukovara savjesno i požrtvovano radili su danonoćno, bez pravoga odmora i na granici iscrpljenosti. U napadima na Vukovar i vukovarsku bolnicu te nakon srpske okupacije grada poginula su i ubijena 32 djelatnika vukovarske ratne bolnice, od toga 20 na Ovčari, a 4 djelatnika vode se kao nestali nakon zarobljavanja.

GENERALI

dana uoči okupacije Vukovara. Naime, u takvom teškom i mučnom stanju rata čiji se kraj nije nazirao, u razdoblju u kojem je srpska agresija itekako “pogodovala” raznim ekstremistima u Hrvatskoj spremnima na osvetu, protjerivanje i druga zlodjela nad Srbima, predsjednik Franjo Tuđman je prilikom rasprave o ekstremnim ponašanjima u Hrvatskoj rekao da će se suprotstaviti mišljenjima da “ne može niti jedan Srbin ostati u Hrvatskoj”.

Jednako tako, na sjednici Vlade RH, neposredno nakon srpske okupacije Vukovara, predsjednik Tuđman odlučno se zauzeo da se Srbi u RH zaštite od pokušaja osvete ekstremista na hrvatskoj strani. Dakako, takve transkripte mediji nisu pustili u javnost...

Tijekom napada na grad, prilikom obavljanja dužnosti u Medicinskom centru Vukovar, ranjeno je četvero liječnika, šest medicinskih sestara, dvoje članova medicinskoga tima, jedan pomoćni djelatnik i dva vozača. Najmanje 266 ranjenika, djelatnika bolnice i članova njihovih obitelji te drugih civila izvedeno je iz bolnice i ubijeno ili se vode kao nestale; od toga broja na Ovčari je 20. studenoga 1991. ubijeno 200 osoba.

Logori Koliko je sve ukupno osoba poginulo prilikom opsade Vukovara?

Prema podacima Uprave za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti RH iz studenoga 2007., tijekom srpske agresije 1991. u Vukovaru je poginulo najmanje 1739 osoba (većinom civila), među kojima je 86 djece, a prognano je oko 22.000 građana, uglavnom nesrpskog podrijetla. U Vukovarsko-srijemskoj županiji pronađene su 52 masovne i više stotina pojedinačnih grobnica iz kojih su do 22. studenoga 2007. ekshumirani posmrtni ostaci 1982 žrtve srpskih zločina, a pri Upravi za zatočene i nestale u studenom 2007. još se vodio postupak traženja za 486 nestalih i nasilno odvedenih osoba na području Vukovarskosrijemske županije.

Koliko je ljudi iz Vukovara

odvedeno u srpske logore?

U srpskim logorima i zatvorima u Srbiji i Jugoslaviji pod kontrolom JNA bilo je zatočeno te zlostavljano i podvrgnuto strašnim mučenjima najmanje 2796 osoba zarobljenih 1991. na području Vukovara, a više od 4000 osoba iz Hrvatskog Podunavlja nasilno je odvedeno na područje Savezne Republike Jugoslavije, odnosno Srbije, odakle su deportirane na tada neokupirane dijelove Republike Hrvatske. Najmlađi zatočenik imao je nepunih 15 godina, a najstariji 81 godinu.

U čemu je simbolika Vukovara?

Tijekom napada na grad, JNA i srpske paravojne postrojbe razrušile su ili oštetile gotovo sve vukovarske građevine, ne poštedivši pritom ni bolnicu, ni vjerske, kulturne i povijesne spomenike, niti gospodarske i stambene objekte. Zbog neočekivano jakog i uspješnog otpora vukovarskih branitelja znatno nadmoćnijem srpskom agresoru te zbog razaranja kakva u Europi nisu zabilježena od Drugog svjetskog rata, Vukovar je postao simbolom hr vatskoga otpora srpskoj agresiji u Domovinskom ratu, a njegovi stanovnici, posebice branitelji, primjer nevjerojatne požrtvovnosti, domišljatosti i hrabrosti. Može se reći da su vukovarski branitelji otvorili vrata uspostavi slobodne i neovisne Hrvatske, odnosno

Heroji ili zločinci?

Ratna razaranja su još uvijek vidljiva u Vukovaru

Vukovarsko groblje - nijemi svjedok ratnih strahota

Vukovarci ne mogu zamisliti život bez rijeke

pobjedi Hrvatske u Domovinskom ratu.

Svojim domoljubljem i hrabrošću zaslužili su počasno mjesto u hrvatskoj povijesti.

Ljubav vukovarskih branitelja prema svojim sugrađanima, domu i Domovini, koju su tako srčano branili, novinar, pisac i heroj Siniša Glavašević prepoznao je kao glavni izvor njihove neizmjerne hrabrosti i ovjekovječio na svoj način u “Priči o ljubavi”. Kraj te priče, u kojoj

Siniša spominje “mnoge koji su i praznih džepova uspravno hodali gradom – jer su imali grad, dušu i prijatelje s kojima su čekali svanuća na hrvatskim barikadama”, poruka je svima koji traže smisao života i motive zbog kojih vrijedi umrijeti; citiram: “Ako nam život omogući da naša ljubav ovlada nama, kao što je njihova ljubav nosila njih, jednom, na kraju puta, možda možemo očekivati da i mi umremo sretni”.

S obzirom na usporedbe granatiranja Vukovara i Knina, tko je u pravu – haaško tužiteljstvo ili građani Hrvatske koji generale u Haagu doživljavaju kao heroje?

Nije riječ samo o prekomjernom granatiranju Vukovara, nego i mnogih drugih hrvatskih gradova i naselja. Upravo to je razlog zašto mislim da tužiteljstvo Međunarodnog kaznenog suda u Haagu nije imalo jednake kriterije kad je hrvatskoga generala, zapravo Hrvatsku, optužilo za prekomjerno ili neselektivno granatiranje Knina (posebice zato što povijesni izvori pokazuju da to nije točno), a istodobno je zanemarilo činjenicu da su brojni hrvatski gradovi razarani srpskim topništvom do te mjere da su posljedice toga razaranja vidljive i danas. No, bez obzira na mišljenje Tužiteljstva Haaškoga suda, pa i na konačnu presudu, držim da teza o “udruženom zločinačkom pothvatu radi protjerivanja Srba iz Hrvatske” nije utemeljena na povijesnim izvorima, posebice kad se u obzir uzme cjelokupni tijek povijesnog procesa u Hrvatskoj od početka 90-tih godina.

Na žalost, bilo je incidenata u kojima su iz osvete ili iz koristoljublja ubijeni srpski civili, zbog čega prilikom sjećanja na poginule hrvatske branitelje u Domovinskom ratu treba odati počast i svim nevinim žrtvama rata, bez obzira na to kojoj su strani, narodnosti ili vjeri pripadale.

IZDVOJENO “Oluja” nije zločinački pothvat - to je potrebno imati na umu prije nego što se krene u pojedinosti

Ocjena povijesnih događaja mora biti utemeljena na činjenicama Jesu li zločini koje je počinila hrvatska vojska nad srpskim civilima bili dio hrvatske politike?

Ubojstva srpskih civila tijekom i nakon “Oluje” nisu bila dio hrvatske politike – ni vojni ni politički vrh hrvatske države nije imao zločinačku namjeru, no ostaje pitanje efikasnosti uspostave reda na području oslobođenom u “Oluji”. Da je oslobodilačka

operacija “Oluja” bila “zločinački pothvat” i da su osumnjičeni hrvatski generali imali zločinačku namjeru, kao što to tvrdi haaško tužiteljstvo, gubici u ljudstvu na srpskoj strani bili bi višestruko veći; njihov broj vjerojatno bi dosegao razmjere Srebreničke tragedije, u kojoj su srpske snage ubile oko 8000 Bošnjaka. Zato generale koji su zapovijedali hrvatskim postrojbama

u oslobodilačkoj operaciji “Oluja” doživljavam kao osloboditelje i heroje. Pa tako i osumnjičene generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, posebice s obzirom na njihove ratne putove i časno ponašanje od 1991., dakle u razdoblju kad je bilo najteže.

To su osobe kojima dugujemo golemu zahvalnost.

Iz nekih europskih političkih krugova stižu teze kako

je ovo bio građanski, a ne Domovinski rat? Pa i predsjednik Srbije Tadić sklon je tom mišljenju...

U Hrvatskoj nije bio građanski rat, kako tvrdi predsjednik Tadić, nego srpska agresija na Hrvatsku, uzrokovana velikosrpskom politikom. Sve ostalo su posljedice takve politike i agresije. Jednako tako, “Oluja” nije zločinački pothvat.

To je potrebno imati na umu

prije nego što se krene u pojedinosti.

Nakon svega, je li moguć zajednički život Srba i Hrvata na ovim prostorima koji je i imperativ za stvaranje normalnih uvjeta života?

Hrvatska se već suočila i suočava se i s negativnim stranama svoje prošlosti. Kad to učini i srpska strana, odnosi između Hrvatske i Srbije moći će biti iskreni i prijateljski. Za

dobrobit naše djece tome svi trebamo težiti. Zbog toga bih želio da posjet predsjednika Srbije urodi konkretnim rezultatima. Primjerice, predajom protokola o nestalima, jer je to najosjetljivije pitanje zbog mnogih koji još uvijek traže svoje najmilije, te povratom kompletne dokumentacije koju je JNA 20. studenoga 1991. iz vukovarske bolnice odnijela u Srbiju.

8

Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još...?

Nevenka SUHIĆ

Zašto su anonimni?

S

rela sam se s jednim Varaždincem koji me, onako u prolazu, pitao zašto stalno pišem o ženama u mirovini? Pišite i o nama muškima, rekao je s dosta ozbiljnosti u glasu i produžio. Nije, međutim, otkrio što to muči umirovljene muškarce, ali ni o čemu bi i sam želio progovoriti. Kako mi je ova natuknica stalno “zujala” u ušima, prošetala sam centrom grada i gradskom tržnicom u potrazi za umirovljenim muškim osobama!

Htjela sam saznati kako im je u mirovini, što rade, čime se bave i da li ih što muči?

Popričala sam s petero naših umirovljenih sugrađana i, zamislite, svi su tvrdili kako im je u mirovini – odlično! Ujutro su glavni za “nabavu”, poslije ručka malo “othrču”, onda idu u gorice ili na ribičiju, a navečer obavezno gledaju Dnevnik! Svi su rekli da imaju pune ruke posla, da im dani naprosto lete, a da im je više zdravlja i veće mirovine, ne bi se imali na što požaliti! oram priznati da tako vesele i optimistične umirovljenike već dugo nisam srela. Nisu čak imali ni posebnih želja.

Jedino što su me zamolili je – da ostanu anonimni!

16. studenog 2010.

TU KRAJ NAS U 73 .godini napisala prvu zbirku pjesama

Zadnjih osam godina moje je vrijeme sreće Nakon teškog djetinjstva, nesretnog braka, opake bolesti i patnje, sreća i spokoj u Domu umirovljenika

M

Božićnice po starom Grad Varaždin će i ove godine umirovljenicima isplatiti božićnicu u iznosu od 120 kuna, a novčanu pomoć dobit će umirovljenici čija mirovina ne prelazi 1700 kuna. Iako je gradonačelnik Ivan Čehok najavio da će ove godine biti povećan cenzus za isplatu božićnica, jer je veliki broj umirovljenika zbog usklađivanja mirovina “preskočio” postojeći cenzus od 1700 kuna, to se ipak nije dogodilo. Cenzus nije povećan iako je u gradskom proračunu za 2010. godinu, na temelju prihvaćenog amandmana vijećnika SDP-a, osigurano 550.000 kuna više za umirovljenike nego je bilo predloženo. Osim umirovljenika, novčanu pomoć u iznosu od 120 kuna će uoči Božića primiti i osobe s invaliditetom koje su korisnici osobne invalidnine prema popisu udruga. (vms)

Martinje za umirovljenike!

U gotovo svim podružnicama umirovljenika s područja Grada i Varaždinske županije na tradicionalni je način,uz prigodni cereminijal krštenja i kušanja mladog vina, obilježen blagdan sv. Martina,odnosno Martinje.

A članovi 7. podružnice umirovljenika Banfice, Martinje su proslavili jučer u Gornjoj Dubravi, gdje su im se pridružili i ptujski umirovljenici. Prijateljska suradnja umirovljenika Varaždina i Ptuja pretvorila se u tradicionalno druženje, pa su već jučer započeli i prvi razgovori

oko predstojećih zajedničkih novogodišnjih susreta.

Cjelovečernji program proslave Martinja održan je proteklog vikenda i u varaždinskom Domu umirovljenika. U programu su sudjelovali korisnici doma, koji su pripremili vrlo maštovit prigodni ceremonijal uz pravog Bakusa i njegove pomoćnike, vesele martinjske štiklece i živu glazbu uz domski bend. Uz korisnike Doma, ovom su veselom druženju prisustvovali i brojni gosti te korisnici iz drugih domova.

Mislim - još uvijek jesam

“

U Konzumu je popust za umirovljenike od 10 posto samo jedan dan. I to onda kad im stignu penzije!”

JOSIP VRESK, VARAŽDIN

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Štefica nastupa na festivalima “50 +” u Koprivnici i na domskim priredbama u HNK, a uvijek je puna energije i optimizma Piše: NEVENKA SUHIĆ

“Moj život @ moje pjesme”

Zatvoriti vrata tuzi, boli i A za kraj, najveći događaj! Prva zbirka nisam stigla pisati, a toliko sam to htjela. patnjama koje su gospođu pjesama, uz nekoliko proznih sastavaka Sad sam, u domu, u ovih osam godina Šteficu Banfić pratile gotovo te šaljivih štikleca i viceva, pod nazivom nadoknadila sve što nisam mogla cijeli cijeli njezin život, nije bilo “Moj život @ moje pjesme”, Štefičino je svoj život! A za to sam zahvalna svima u lako. Bila je to odluka kojom domu, posebice našoj ravnateljici, našim remek-djelo, o kojem nam je rekla: je rekla zbogom sudbini, - Napisala sam ovu knjigu pjesama iako voditeljima svih domskih aktivnosti, kao napustivši nakon 65 godina imam samo četiri razreda pučke škole! i zborovođama i glazbenicima koji su mi života svoju veliku obiteljsku Jako sam voljela ići u školu i bila sam čak uglazbili nekoliko pjesama. kuću, Voću Gornju i rodni I jedva čekam subotu 27. studenoga, kad odlična učenica, ali zbog siromaštva rodikraj. telji me nisu mogli dalje školovati pa sam će ovdje u domu u 10 sati biti priređena Doselila se u svoju sobiostala na selu, na domaćinstvu, a kad su prava svečanost u povodu predstavljanja cu u varaždinskom Domu se rodila moja djeca, čak sam po selima ove moje prve zbirke pjesama. Evo, dojdite umirovljenika i započela nadničarila da bi ih prehranila. Nikad i vi! - rekla je vesela i sretna. potpuno novi, drugačiji i njoj, seoskoj ženi, nepoznat i stran život.

Danas, nakon osam godina zlostavljao, i na kraju, zbog uspjela. Ovih osam godina provedenih u domu, zna da neslaganja s najstarijim si- je osam godina moje sreće! je donijela mudru odluku i nom koje je i dovelo do toga – rekla je odlučno Štefica. da je u toj sredini pronašla da više nisam mogla živjeti s mir, sreću i smisao života, za njim pod istim krovom.

Pjeva, glumi, piše! čime je toliko žudila: Kako nesreća nikad ne I zaista! Usprkos godinaKad se dječak vratio iz - Prvih nekoliko dana dolazi sama, poja- ma, narušenom zdravlju, ali i škole, upitao ga tata: provedenih u domu vila se i bolest dubokoj tuzi koju u srcu nosi Onda, sine, kako je bilo h i v r P bila sam i tužna – karc inom zbog unuke i unuka, koji u školi? o k li i zbunjena, čak d e b e l o g je, otkako je od njih otišla, Pobožno, odgovori sin. neko h i n e pomalo i nesretcrijeva, pa još ni jednom nisu posjetili, Kako pobožno?, iznenadi oved r p i a n na što me život operacija, gospođa Štefica pjeva solo i se tata. da la sam i b u t a ko n e m i l o kemoterau domskom zboru, odlično Evo kako! Učitelj me pita u dom zbunjena, pije, v iše- glumi u dramskoj grupi i srdno i okrutja se križam. i a se g o d i š n j e piše skečeve za igrokaze, u tužn no odbac io. A Onda ja odgovaram, a on m a s a onda sam se trgla l i j e č e n j e i literanoj grupi piše pjesme, se križa! a ond la! i sama sebi rekla – svi drugi pro- čak ih i sklada, izrađuje ručtrg sad je dosta! Ovdje blemi koji s tim ne radove... mi gore od onoga što sam idu.

Nastupa na festivalima “50 je i gospođa Justina, njena proživjela ne može biti. A Ali usprkos svemu, ja sam +” u Koprivnici i na domskim nova cimerica iz Zagreba! bilo mi je zaista teško. Od odlučila život uzeti u svoje priredbama u HNK, uvijek “Štefici je stalno vruće pa siromaštva i teškog seoskog ruke! Uključila sam se goto- puna energije i nevjerojat- otvara prozor, a ja ga moram života u djetinjstvu, od bra- vo u sve aktivnosti koje su nog optimizma. zatvarati jer se slabo krećem ka koji je bio pakao za mene postojale u domu i vrlo sam Da je stalno u pokretu pa mi je zima”, smije se i i petero naše djece zbog bo- brzo samoj sebi dokazala usprkos težem hodu zbog s čuđenjem dodaje: “Kak’ lesne ljubomore muža koji što ja sve mogu! Započela operacije kuka, kao i bolo- može toliko hodati, a tak’ ju me, pijan, godinama tukao i sam novi život i u tome sam vima u križima, primijetila sve boli?”

ŠALA MALA

Pobožnost

16. studenog 2010.

KTC

9

10 Život

16. studenog 2010.

PRIMJER Stanari iz Vukovarske 1b u Varaždinu jedini su ove godine uveli etažno grijanje

Toplo kao u “1001 noći” Investitor je bio kućni savjet stanara, a svi radovi izvedeni su u 90 radnih dana, baš kao što je bilo i ugovoreno Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

I dok se prošle godine smrzavala u svojem stanu na desetom katu u Vukovarskoj 1b u Varaždinu, Štefica Tkalčec ove jeseni s grijanjem nema problema. – Ogromna je to razlika. Ma, sad nam je k’o da smo u “Tisuću i jednoj noći”! Jedino Onura nemamo – kroz smijeh je rekla gospođa Štefica.

Težak zadatak U toj su zgradi na Banfici u točno 90 radnih dana obavljeni svi radovi na uvođenju etažnog grijanja, čime ne samo da je riješen problem hladnih stanova na posljednjem katu, nego su vlasnicima stanova počeli stizati dvostruko manji računi. Veliki je to poduhvat, posebno ako se zna kakve su probleme prošle godine imali stanari susjedne zgrade u Vukovarskoj 2.

– Zadovoljni smo što ćemo ove zime račune plaćati prema stvarnoj potrošnji plina, a uz to će svatko sam moći odlučiti kada će se početi grijati. No, posebno smo ponosni na to što su svi radovi izvedeni kvalitetno i u ugovorenom roku, bez ikakvih problema – rekla je Vukica Brlek, predstavnica stanara Vukovarske 1b.

Nije to bio nimalo lak zadatak, što dovoljno govori podatak da je riječ o jedinoj zgradi u Varaždinu koja je ove godine uspjela uvesti etažno grijanje.

Primaju pohvale Pripreme su počele još prije dvije godine. Vukica Brlek uspjela je bez većih problema prikupiti potrebne suglasnosti vlasnika svih 66 stanova, a potom su izradu projekta s troškovnicima i nadzorom povjerili Tropp inženjeringu.

Punih mjesec dana pomno su analizirali čak pet ponuda za izvođenje radova, a na kraju su za montažu kombiniranih boj-

ETAŽNO GRIJANJE

?

radovi su završili u ugovorenom roku, a obavljeni su kvalitetno i bez ikakvih problema

lera po stanovima s razvodom cijevi do radijatora odabrali Kociper Company, a za sanaciju dimnjaka Dimsan.

– Odluku o tome koga ćemo angažirati nismo donijeli isključivo na temelju ponuđene cijene, nego je svim stanarima puno važnije bilo da je riječ o ozbiljnim tvrtkama koje će radove izvesti kvalitetno i u roku.

Radovi su počeli 4. kolovoza, a završili 25. listopada, točno prema ugovoru, a nakon toga smo svi odahnuli – kaže predstavnica stanara.

Izrada projekta s troškov-

!

radovi su počeli u kolovozu, a na zadovoljstvo stanara završili su prije zime

TROŠAK PO STANU

1.400

kuna u prosjeku bio je trošak montaže bojlera i razvoda cijevi po stanu

r

iječ je o jedinoj zgradi u Varaždinu koja je ove godine uspjela uvesti etažno grijanje nicima i nadzorom koštala je 15.000 kuna, a cijena izvođenja novih plinskih vertikala, što je obavio Termoplin, bila je 59.000 s PDV-om, a te su troškove platili iz pričuve.

Montažu bojlera i razvod cijevi stanari su, ovisno o veličini stana, platili od 13.000 do 15.000 kuna, dok je sanacija dimnjaka bila 4600 kuna po stanu. Izvođači su im ponudili različite modele plaćanja, pa tako i obročnu otplatu na rok od jedne do tri godina.

S konačnim rezultatima stanari su iznimno zadovoljni. – Moram pohvaliti izvođače koji su bili odlični i vrlo pedantni.

U zajedničkim prostorima i stanovima nije bilo nikakvih oštećenja – rekla je Anica Kovačić. Za način na koji su uveli etažno grijanje u svoju zgradu, stanari iz Vukovarske 1b dobili su pohvalu Termoplina, na što je Vukica Brlek posebno ponosna.

4.600

kuna svaki je vlasnik trebao izdvojiti za sanaciju dimnjaka

KORISNA PRIČUVA Zadovoljne stanarke, umirovljenice Marija Farkaš i Anica Kovačić s Vukicom Brlek

Nužni su upornost i puno strpljenja – Da bismo u zgradu uveli etažno grijanje, angažirao se cijeli Kućni savjet, svi smo bili uporni i strpljivi, a pri odabiru izvođača radova nismo vodili računa samo o najnižoj cijeni. Važno je da provjerite svakog od ponuditelja i izaberete onog s najviše iskustva – ističe Vukica Brlek, predstavnica stanara iz Vukovarske 1b.

Prikupiti svu potrebnu dokumentaciju nije nimalo lak zadatak, ali gospođa Vukica napominje da nije posustala niti pred jednom preprekom. – Kada su počeli radovi, svaki sam dan nadzirala što se događa, pa su me radnici zvali “šefica”. No, bilo je važno da u svakom trenutku znam što se radi – zaključila je.

15.000

kuna iz pričuve izdvojeno je za izradu projekta s troškovnicima i nadzorom

59.000

kuna iz pričuve izdvojeno je za izvođenje novih plinskih vertikala PROMJENA

ISPLATIVOST Vlasnici stanova s Banfice dosad su u zimskim mjesecima grijanje plaćali od 800 do 900 kuna

Računi manji čak i 700 kuna

Prvi od 66 vlasnika već su dobili su račune po stvarnoj potrošnji

Uvođenje etažnog grijanja za 66 vlasnika stanova zgrade u Vukovarskoj 1b nije bio mali trošak: ovisno o veličini stana trebali su izdvojiti od 17.600 do 19.600 kuna. No, svakome se ulaganje isplatilo, u što su se uvjerili stanari koji su dobili prve račune nakon uvođenja novog modela grijanja.

– Živim sama u dvosobnom stanu, a prosincu, siječnju i veljači, kada je potrošnja plina bila najveća, morala sam plaćati od 800 do 900 kuna za

grijanje. Uz to smo posebno plaćali sanitarnu vodu i plin koji smo potrošili na štednjaku, što je u mojem slučaju iznosilo dodatnih 50-ak kuna. Sada ćemo dobivati samo jedan račun. Eto, ja sam u listopadu, koji je bio hladan, potrošila 100 kubika plina, pa moram platiti 280 kuna, s čim sam više nego zadovoljna – rekla je Štefica Tkalčec, umirovljenica koja u Vukovarskoj 1b živi punih 35 godina. Nju je uvođenje etažnog grijanja stajalo 18.661

kunu, a zahvaljujući pomoći kćeri platila je gotovinom. Međutim, uloženi novac brzo će se vratiti njoj, ali i svim drugim stanarima, jer će sada dobivati daleko manje mjesečne račune. – Račun za grijanje za trosobni stan u zimskim mjesecima dosad je iznosio oko 1200 kuna, dok bi sada, kada se grijanje plaća po stvarnoj potrošnji, trebao iznositi oko 500 kuna – istaknula je Vukica Brlek, predstavnica stanara iz Vukovarske 1b.

Sada je i na 10. katu toplo Svake zime posebno je teško bilo stanarima koji žive na desetom, posljednjem katu zgrade u Vukovarskoj 1b. Iako su radijatori bili otvoreni cijeli dan, u stanu Štefice Tkalčec temperatura nije prelazila 16-17 stupnjeva Celzijusa. Nakon uvođenja etažnog grijanja, u njezinom stanu potpuno je drugačije. – Ujutro na samo jedan sat otvorim radijator, i to kada je vani hladno, a stan je topao gotovo cijeli dan – ističe.

16. studenog 2010.

Oglas 11

12 Život USPJEH

16. studenog 2010.

Mihael Bađun (14) najbolji na međunarodnom festivalu stripa

Talentirani Mihael je ozbiljnije stripove počeo crtati prije pet godina, a voli crtati realistične stripove koji su inspirirani pričama i događajima iz stvarnog života

Broj 13 – pobjednik Za glavnog lika u svojem stripu uzeo sam broj 13, koji govori o lošoj svakodnevici, jer svi smatraju da on donosi nesreću, ispričao je Varaždinac Mihael Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

“Mihael je svoje mjesto zaslužio izvrsnim i razvijenim crtežom kakav se rijetko viđa kod njegovih vršnjaka, a i zaokruženim, zanimljivim, simpatičnim (iako oportunističkim) scenarijem koji unatoč teškoj formi, fino funkcionira”. Tako glasi službeno obrazloženje prve nagrade za najbolji autorski strip mladih crtača do 15 godina koju je osvojio 14-godišnji Mihael Bađun iz Varaždina na 13. međunarodnom festivalu stripa Crtani romani šou (CRŠ) u Zagrebu.

”Broj 13” - Na natječaj je pristiglo oko 30-ak radova, pa mislim da je moje osvojeno prvo mjesto stvarno veliki uspjeh. Moj strip objavljen je u službenom katalogu festivala. Nagrada mi puno znači, jer često crtam, pa mi je ona i potvrda da to vrijeme ipak nisam uzaludno potrošio, ali i da moji stripovi imaju određenu kvalitetu – rekao je Mihael, još uvijek prepun dojmova s dodjele nagrada u Zagrebu.

Strip festivale, koji uz sadržaj nude i natječaje, Mihael doživljava kao priliku da pokaže čime

se bavi s obzirom na to da puno crta. Tako je i ovogodišnji zagrebački međunarodni festival stripa doživio kao izazov.

- Tema natječaja bila je “Broj 13”. Odlučio sam se za humoristični pristup, pa je crtež bio više karikaturalan. Za glavnog lika u svom stripu uzeo sam upravo broj 13, koji govori o lošoj svakodnevici, jer svi smatraju da on donosi nesreću. Na kraju stripa ipak se ispostavi da broj 13 i nije tako loš, zbog toga jer je i ovogodišnji CRŠ bio upravo 13. i sigurno najbolji do sada. Za mene je definitivno bio najbolji – ponosan je Mihael.

Talentiranom mladom Varaždincu to nije prva nagrada koju je osvojio na tom festivalu. Prije dvije godine također je dobio

“

rado bih se u budućnosti profesionalno bavio crtanjem, samo na to moram još nagovoriti – mamu

nagradu u istoj kategoriji.

- Tema natječaja je bila “Vremeplov” i ravnopravno je na-

građeno pet autora. Moj strip govorio je o višegodišnjoj teškoj sudbini stripa “Duga puška”.

Imao je sedam stranica i također je objavljen u službenom katalogu CRŠ festivala – rekao je Mihael.

Zaslužan - tata Za njegovu ljubav prema stripovima, koje je ozbiljnije počeo crtati prije pet godina, zaslužan je njegov otac, Boris Bađun. Prije nego se “bacio” na stripove, Mihael je slikao razne kulturne znamenitosti Varaždina, a te slike poklanjao rodbini i prijateljima. Međutim, stripovi su prevladali.

- Puno crteža i nekoliko stripova napravio sam s bratićem Nikolom. Kad bi nam bilo dosadno krenuli bismo crtati stripove. Imam i dosta započetih stripova, ali meni su jako dragi, pa ih sve čuvam, kao i hrpu mojih slika – rekao je Mihael.

Otkriva kako voli crtati realistične stripove koji su inspirirani pričama i događajima iz stvarnog života.

- Kada crtam neki strip, pokušavam ga naprav iti kroz moguću, objektivnu priču te realističan crtež. To su mi glavne smjernice kad crtam i pišem strip – rekao je Mihael.

OBJAVITI STRIP Osim CRŠ natječaja, Mihael je sudjelovao i u brojnim drugim natjecanjima.

- Znao sam svoje crteže slati u časopise National Geographic i Boomerang, gdje su i objavljeni, a svoje crteže redovito stavljam i na strip forum (www. stripovi.com). Rado bih sudjelovao i na nekim drugim natječajima te tako kroz godine izbrusio svoj stil.

Najveća mi je želja da se moj vlastiti strip objavi u nekom strip-albumu. Za to sam dobio i ponudu ovog mjeseca te se nadam da će se to i ostvariti – priželjkuje Mihael, koji bi uz sve to volio napraviti i vlastitu izložbu svojih radova: crteža, stripova i slika.

Učenik 8. razreda varaždinske I. osnovne škole smatra da je još rano govoriti o tome čime bi se u budućnosti volio baviti.

- Iskreno, vrlo rado bih se u budućnosti bavio profesionalnim crtanjem. Još “samo” na to moram nagovoriti mamu – u šali zaključuje Mihael.

Zbog Kena Parkera sam zavolio stripove Premda priznaje kako kao i većina njegovih vršnjaka slobodno vr ijeme provodi pred kompjuterom ili “hakla” na igralištu, uz stripove najviše voli provoditi slobodno vr ijeme.

- Kad god imam slobodnog vremena, uzmem neki strip, legnem na krevet i “bacam”

se na čitanje. Moj tata je također skupljao stripove kao mali, a sa stripovima sam došao u doticaj kad mi ih je tata pokazao. Sada ja nove stripove pokazujem njemu i često ih čitamo zajedno – ispričao je 14-godišnjak iz Varaždina.

Među raznoraznim stripovima ima puno najboljih.

Ipak, samo je jedan najdraži.

- Meni je to Ken Parker. Zbog njega sam zapravo i zavolio stripove – otkrio je Mihael.

Puno je i crtača koje cijeni, premda, ističe, svaki ima svoj poseban stil. Tako Amerikanci crtaju mišićave super-heroje, Francuzi više humoristične stripove...- Meni je prvi

crtački uzor bio Ivo Milazzo, koji me osvojio svojom jednostavnošću i orginalnošću.

Od crtača cijenim Trevisana, Berneta, Mandrafinu, Brecciu, Templesmitha, Pratta, a od strip junaka dragi su mi i Corto Maltese, Batman, Alan Ford i Dylan Dog – rekao je Mihael.

16. studenog 2010.

Oglasi 13

14 Oglasi

16. studenog 2010.

Oglasi 15

16. studenog 2010.

DOZNAJEMO Učenici Druge gimnazije Varaždin sudjelovali su u edukativnom projektu “10 škola – 10 umjetnika”

Ljubo Babić očima srednjoškolaca

Tema ovogodišnjih susreta bio je Ljubo Babić

Četvero učenika Druge gimnazije Varaždin s mentor icom Matejom Koc ijan sudjelovalo je u muzejskoedukativnom projektu koji već petu godinu zaredom organiz ira Moderna galer ija Zagreb pod nazivom “10 škola - 10 umjetnika”. Finalni dio projekta održavao se od 5. do 7. studenoga u Zagrebu, kada su učenici iz desetak hrvatskih gimnazija predstavili svoju temu prezentacijom i tematski vezanom radionicom.

Snimili i film Tema ovogodišnjeg susreta bio je hrvatski umjetnik, slikar, povjesničar umjetnosti te osnivač i kustos Moderne galerije Ljubo Babić. Tematika je zasigurno prigodna, s obziromna to da će se ove godine obilje-

žiti 120. obljetnica njegova rođenja. Povodom rođendana Moderna galerija će 7. p r o s i n c a otvoriti resvi trosp eko n tivnu zajed e s izložbu raduju ju njego n a v va rada. izda a g Učeničkatalo ki timovi iz Vukovara, Osijeka, Našica, Zagreba, Varaždina, Pule, Rijeke, Zadra, Splita i Dubrovnika uz pomoću svojih mentora predstavili su Ljubu Babića u svim segmentima njegovog stvaralaštva.

Ivana Gložinić, Anamarija Zegnal, Luka Zlatić i Denis Pazman osvrnuli su se na dvije etape stvaranja hrvatskih umjetnika koji su izložili svoja djela na 26 izložbi Hrvatskog

proljetnog salona i Proljetnog salona, tijekom prve polovice 20. stoljeća od 1916. do 1928. godine, s osobitim naglaskom na Ljubu Babića. Kao dio projekta učenici su snimili i kratkometražni film pod naslovom “Što je umjetnost?”, koji je nastao kao rezultat istraživanja u sklopu ovog projekta i međusobnog druženja. Ovo djelo sedme umjetnosti svoju je pretpremijeru doživjelo

upravo u Modernoj galeriji.

Ovakvom vrstom aktivnog sudjelovanja u neformalnom obrazovanju mladi su potaknuli maštu i svoj kreativni rad u slobodno vrijeme te bili potaknuti na međusobno druženje i suradnju. Zato se svi zajedno raduju izdavanju kataloga kako bi se prisjetili našeg umjetnički provedenog vikenda.

Mateja Kocijan

16 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i Vaše vijesti

Posjet slovenskih vespaša

REAGIRANJE

Smeće u park šumi prikupili rafteri U 7Plus Regionalnog tjedniku od 9. studenoga objavili ste tekst kako se dravska park šuma ponovno našla na meti vandala. Međutim, spomenuto smeće nije nedjelo vandala, nego je prikupljeno u ekološkoj akciji varaždinskih raftera “Očistimo hrvatske rijeke”.

Riječ je o akciji koja se istovremeno

Vespa klub Varaždin u subotu je ugostio članove Vespa kluba Slovenije. Šesnaest vespaša iz Slovenije na petnaest Vespi prevalilo je 180 kilometara u svojoj posljednjoj ovosezonskoj vožnji.

Vespaše iz Slovenije dočekala su četvorica vespaša iz Vespa kluba Varaždin. Živopisna vozila parkirali su ispred varaždinskog HNK, prošetali gradskom jezgrom, razmijenili iskustva, napravili nekoliko zajedničkih fotografija te “prozujali” gradom kako bi se na taj način pohvalili svojim kultnim ljubimcima.

Vesna Tomičić

SMOTRA FOLKLORA

U subotu “Vinička jesen” Međunarodna smotra folklora “Vinička jesen” bit će održana u subotu 20. studenoga u prostorijama kino-dvorane u Marčanu (zgrada Općine Vinica) s početkom u 16 sati u organizaciji našeg KUD-a Vinica i Općine Vinica. “Vinička jesen” i ove godine ima međužupanijski i međunarodni karakter, pri čemu će bogatstvo narodnih običaja, pjesme i plesa, uz nas kao domaćine, predstaviti: IFD “Posavke” Hrastelnica (Sisačko-moslavačka županija), KUD “Lovro Ježek” Marija Bistrica (Krapinsko-zagorska županija), KUD “Savičenta” Svetvinčenat (Istarska županija), KUD “Petrijanec” Petrijanec, KUD “Čačinci” iz Čačinaca (Virovitičkopodravska županija), FS “Obrež” Obrež, Republika Slovenija, KUD “Laz” Laz Bistrički (Krapinsko-zagorska županija), KUD “Kaštel” Pribislavec (Međimurska županija), KPD “Seljačka sloga” Đelekovec (Koprivničko-križevačka županija) i KUD “Cestica” Cestica.

KUD Vinica

Poziv učenicima Tekstilne Društvo djelatnika i učenika Tekstilne škole Varaždin poziva bivše učenike škole i sve prijatelje na osnivačku skupštinu koja će biti održana u srijedu 17. studenoga u 17 sati u zgradi radionice bivše Tekstilne škole, Hallerova aleja 6a. Društvo se osniva s ciljem očuvanja spomena na tekstilno školstvo u Varaždinu te promicanja digniteta tekstilne struke.

Organizacijski odbor

IMA I TOGA

Ne živimo u Teksasu U prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika objavljen je vozni red za četiri linije gradskog prijevoza, pri čemu je kao stanica za liniju 1-2 naveden “Teksas”. Takav pogrdni naziv je svima koji živimo na Štoosovom trgu i Širokim ledinama neprihvatljiv, jer nas se time degradira i kao da se želi reći da živimo u dijelu grada koji su svi otpisali. Čitateljica (podaci poznati redakciji)

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet.

Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

16. studenog 2010.

održavala na šest hrvatskih rijeka.

Tehnički dio akcije izveden je uspješno, ali su neke grupacije ljudi, na žalost, podbacile. Prije same akcije osobno smo dostavili dopis lokalnom komunalnom poduzeću kako bi otpad bio adekvatno zbrinut. Na žalost, nitko nas nije kontaktirao, pa smo smeće

sortirali i ostavili na samom putu kako bismo izazvali bar neku reakciju nadležnih. U statutu našeg kluba je pod djelatnošću navedena i ekologija, pa smo tako unatoč skromnom budžetu ove godine prikupili čak sedam tona smeća na voljenoj nam rijeci.

Rafting Klub Matis White Water

ZAŠTO TAKO Jedva hoda, ali je jedva puštena na parking ispred dvorane

Zar mjuzikl nije za invalidne osobe?

U prošlom broju Regionalnog tjednika gospođa Vrdoljak požalila se na nemogućnosti parkiranja za vrijeme blagdana Svih svetih kod varaždinskog groblja, koje sam i sama doživjela, jer su se na parkirnim mjestima koja su označena za invalide prodavale svijeće i cvjetni aranžmani. U subotu 6. studenoga krenula sam automobilom u sportsku dvoranu na mjuzikl “Jalta, Jalta”. Znam da su ispred dvorane parkirališta za invalidne osobe, a budući da bolujem od multiple skleroze i otežano hodam, nije mi svejedno gdje ću parkirati i koliko ću morati hodati, a uz to imam i dozvolu da mogu parkirati na mjesto za invalide. Želeći doći na parkirno mjesto koje je označeno da je za invalidne osobe, zaustavile su me osobe iz osiguranja. Pokazala sam znak pristupačnosti,

ispravu izdanu od Ureda državne uprave u Varaždinskoj županiji koja je dokaz da sam invalidna osoba i da mogu parkirati na mjestu označenom za osobe s invaliditetom, no rekli su mi da ne mogu pustiti nikoga na parkiralište ako nije na popisu koji je jedan od dvojice držao u rukama ili ako nemam pozivnicu. Mogu samo skrenuti, pokazali su mi kamo, i onda mogu pješice do dvorane. Naravno, nisam imala pozivnicu, nego samo ulaznicu, ali nakon kraćeg uvjeravanja ušla sam i parkirala na mjestu koje je označeno za invalidne osobe, iako to dvojici redara nije bilo po volji, jer oni su se samo držali svoga popisa i naputaka koje su dobili od svojih nadređenih. Nemam ništa protiv redara, jer su oni obavljali svoj posao, ali zašto organizator ili netko tko je sastavljao

popis vozila nije na popis stavio da na parkiralište ispred dvorane mogu ući i osobe s invaliditetom, jer se tamo nalaze parkirna mjesta za njih. Vidjela sam da je nekoliko mjesta za invalidne osobe bilo prazno, pa mi doista nije jasno čemu onda posebno označena mjesta za invalide, kad su nedostupna. S velikim veseljem sam išla na mjuzikl, ali nakon doživljenog incidenta, nisam se ugodno osjećala jer je ispalo da želim nešto na što nemam pravo. Očito je da organizator ili netko drugi nema odgovornosti, a još manje osjećaja da su invalidi samo ljudi koji isto tako žele doći i uživati u određenom događaju. To što imaju određenih zdrastvenih problema, ne znači da ne prate kulturne ili bilo koje druge sadržaje. Željka Vuković

REAGIRANJE Dvojbe o procijenjenoj vrijednosti i prodaji udjela u tvrtki Aquacity

Ne želim afere, nego zaštititi imovinu Grada Moram se očitovati o izjavama objavljenim u tekstu “Aquacity u blokadi, plaća nema od rujna” objavljem u prošlom broju Regionalnog tjednika. Prije svega, nekorektno je što zamjenik gradonačelnika Mikac optužuje mene i većinu vijećnika za skidanje te točke s prošle sjednice Gradskog vijeća, a od kojih “nijedan nije tražio nikakve dodatne materijale koji bi mogli odignuti dvojbe oko prodaje”, pa zbog toga stradavaju zaposlenici tvrtke Aquacity. Nekorektna je to izjava upravo zbog toga što gradski čelnici nisu vijećnicima dali sve relevantne materijale za odlučivanje pa ih šalju na kapaljku. (...) To što gospodin Mikac misli da nije u sukobu mišljenja njegovo je pravo, ali u slučaju prodaje tvrtke o tom pitanju bi odlučivalo Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa Hrvatskog sabora, a ne on. Što se tiče neplaćanja obveza Grada prema tvrtki Aquacity, moje je pitanje zašto Grad s 10 milijuna kuna godišnje

pokriva kupanje građana na Varaždinskim bazenima, a ne može s 2 milijuna pokrivati kupanje na Aquacityju. (...)

Zašto nema odgovornosti za upravu Parkova koja je upravljala tvrtkom Aquacity? Nije mi namjera stvarati afere, kao što imputira gradonačelnik u svojoj izjavi, već samo želim zaštititi imovinu Grada kako se ne bi prodalo u bescjenje ono što je skupo plaćeno (...).

Sudski vještak Možina u svojoj izjavi nimalo nije otklonio moje dvojbe odgovarajući na pitanja otkuda drastične razlike između prve i druge procjene.

Možina govori o tome da je došlo do pada vrijednosti nekretnina i promjene metodologije. Međutim, kakve to veze ima s činjenicom da mi danas prodajemo 45.000 m2 uglavnom neplodnog zemljišta, livada i jezera, a kupili smo 33.000 m2 građevinskog zemljišta (a to su podaci iz njegova elaborata)? Možina dodaje također da je nakon prve pro-

cjene donesen i GUP Grada Varaždina.

Točno. Ali je jednako tako točno da je zemljište koje se prodaje izvan zone GUP-a na području Općine Trnovec, što sam i danas provjerio (a svatko to može) na internet stranicama Grada Varaždina, gdje su karte GUP-a. Možina dodaje da on ne odlučuje o tome što će se procjenjivati, on dobiva gotovu narudžbu, tako proizlazi iz njegovih riječi. Ako je tome tako, pitat ćemo tko je sudskom vještaku dao podatke za procjenu (...).

Na sva ta pitanja morat će dati odgovor čelnici Grada – gradonačelnik i njegovi zamjenici. (...) Bez obzira na to kakva odluka bila donijeta na Gradskom vijeću, priča o Aquacityju neće na njoj završiti.

Gradski čelnici morat će dati odgovor na sva sporna pitanja, a tada će se moći dati cjeloviti odgovor o postojanju nepravilnosti u kupovini, odnosno prodaji tvrtke Aquacity.

Robert Podolnjak

Anti-mobing udruga i dalje bez potpore Anti-mobing udruga Varaždinske županije, osnovana na inicijativu građana koji su sustavno godinama trpjeli mobing na radnom mjestu i u konačnici dobili otkaz, nije do danas dobila potporu Grada ni Županije. Obećanja gradonačelnika Čehoka ostala su samo obećanja, a Županija je čak pozvala Udrugu za pomoć i edukaciju žrtava mobinga Grada Zagreba na predavanje i prezentaciju njihove

udruge, čemu sam i ja prisustvovala, iako nisam bila službeno pozvana. Predsjedavajući profesor Čoh, a niti gospođa Cindrić koja je bila upoznata s registracijom udruge na varaždinskom području, nisu našli za shodno da komentiraju našu udrugu. Odgovor na zahtjev za prostorom upućen na adresu pročelnika Željka Kuštera do danas nismo primili. Kako naša udruga nije uvrštena u proračun

Grada Varaždina po objavljenim natječajima tri godine unatrag, uspjeli smo dobiti usmeno obećanje za refundaciju minimalnih troškova rada udruge od pročelnice gospođe Ružice Radelić. Što se pak tiče suradnje sa Županijom, gđa.

Križan dala je punu podršku toj europejskoj ideji za zaštitu prava radnika na radnom mjestu.

Tajnica Udruge Đurđa Novak

Oglasi 17

16. studenog 2010.

DOZNAJEMO Dani otvorenih vrata hrvatske filatelije u Austriji

Najzanimljiviji ahat i čipka

Proteklog vikenda u zgradi Austrijskog filatelističkog saveza u Beču održani su “Dani otvorenih vrata hrvatske filatelije” s ciljem promocije hrvatske filatelije, kulture i turizma. Svoju ponudu i aktivnosti u 2010. godini prezentirali su Hrvatska pošta, Hrvatski filatelistički savez, Austrijska pošta i Austrijski filatelistički savez.

Niz prezentacija U okviru promocije hrvatskog turizma predstavili su se Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica Grada Opatije, Turistička zajednica Varaždinske županije, Općina Bednja i Grad Lepoglava.

Veliko zanimanje izazvala je

prezentacija turističke ponude Varaždinske županije, Općine Bednje te Grada Lepoglave s poludragim kamenom ahatom, prezentacijom izrade lepoglavske čipke i UNESCOvim priznanjem kojim je čipka svrstana na listu nematerijalne kulturne baštine.

Hrvatska pošta napravila je izložbu poštanskih maraka na teme Hrvatskog zagorja, Trakošćana, Varaždina, pavlina u Lepoglavi, lepoglavske čipke te lepoglavskog ahata. Da su ovakva sudjelovanja u Austriji odličan oblik promocije, dokaz je velika zainteresiranost za naše područje kao i velika posjećenost, više od 5.000 posjetitelja u jednom danu.

U ime Varaždinske županije

na “Danima otvorenih vrata hrvatske filatelije” prisustvovao je zamjenik župana Milan Pavleković, zatim Elizabeta Dolenec, direktorica TZ Varaždinske županije, a u ime Grada Lepoglave gradonačelnik Marijan Škvarić. Ponudu su prezentirali članovi Zadruge lepoglavske čipke, Udruge “Lepoglavski ahat”, a u ime Općine Bednje OPG Podsečki.

MESAP “Jesen 2010.” ovog vikenda u Nedelišću

Za izlagački prostor 10% niže cijene S ajam “MESAP JESEN 2010.”, koji će se ovog vikenda, 20. i 21. studenoga, održati u dvorani MESAP u Nedelišću, u svom četvrtom izdanju predstavit će više međusobno povezanih gospodarskih grana.

Sajam je namijenjen tvrtkama i obrtima iz navedenih gospodarskih područja koji nude robe ili usluge, institucijama, ponuđačima opreme, gradovima i općinama, komunalnim poduzećima, OPG-ima, obrazovnim ustanovama, stručnjacima, udrugama, domaćinstvima,

pojedincima - inovatorima…

Do danas je prijavljeno 38 izlagača. Sajam se održava pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, a bit će organizirani i kvalitetni stručni skupovi.

U skladu s recesijom, MESAP je ove godine snizio cijenu izlagačkog prostora za 10 posto, pa će potencijalni izlagači za standardni štand trebati izdvojiti 275 kn/m2, za poluopremljeni 185 kn/m2, te 65 kn/m2 za vanjski izložbeni prostor.

Cijena ulaznice bit će 10 kuna.

DOZNAJEMO Izložba slika Mladena Rajna u V. Toplicama

Priroda neiscrpno vrelo inspiracije U Varaždinskim Toplicama, u galerijskom prostoru hotela Minerva u srijedu je otvorena izložba slika “Impresije iz prirode” varaždinskog umjetnika, kipara i slikara Mladena Rajna.

Ovom izložbom autor se predstavlja likovnoj publici s 20-tak slika nastalih tijekom ove godine. Slike su rađene u tehnici ulja na platnu i medijapanu, a obrađene teme su uzete iz prirode te tako možemo izdvojiti nizinske pejzaže, prizore

s rijeka Bednje i Drave, zagorske motive, manji animalistički ciklus i slično.

Svoj likovni osvrt na izložena djela u predgovoru kataloga iznio je kritičar Zlatko Baranašić.

Mladen Rajn ima iza sebe niz samostalnih i skupnih izložbi, a neke od značajnijih bile se u Zagrebu: Galerija Laudato, Galerija Ruža, Galerija Sunce, Galerija Zvonimir, Galerija Gornjogradske vijećnice Kristofor Stanković, hotel Palace, zatim u Puli - Dom hrvatske vojske, u Križevci-

ma - hotel Kalnik... Sudjelovao je na 4. i 5. zagorskom likovnom salonu u Galeriji Grada Krapine. Sudionik je i brojnih likovnih kolonija i humanitarnih akcija.

O autorovom djelu pisali su Stanko Špoljarić, Vlasta Boljat, Damir Medvešek, Zlatko Baranašić i Gordana Kokanović-Krušelj.

Mladen Rajn živi i radi u Hrašćici, u Ulici Nikole Tavelića 9.

Izložba je prodajnog karaktera, a može se razgledati svakog dana, sve do kraja mjeseca.

Novi vjetar u leđa RADIO VARAŽDINU Nakon samo tri mjeseca od kako je na čelu RADIO VARAŽDINA direktorica Kristina Androlić može se pohvaliti većom slušanošću najstarijeg lokalnog radija Nedavno su objavljena i istraživanja slušanosti za treći kvartal?

Da, jesu, i moram reći da smo mi njima zadovoljni.

Profil slušatelja RADIO VARA ŽDINA prema zadnjem istraživanju MEDIA PULSA, koja je prihvaćena kao mjerodavna prema mnogim marketinškim agencijama, dolazimo do podatka da su slušatelji RADIO VARAŽDINA: - 75,2% osobe koje imaju redovna mjesečna primanja - 65,3% ih ima ukupna mjesečna primanja veća od 3.000,00 kn - 76,2% ih ima minimalno trogodišnju srednju stručnu spremu - 65,8% ih je u braku

- 93,5% slušatelja RADIO VARAŽDINA su osobe starije od 20 godina Osim toga sluša nas se u tri županije - Varaždinskoj, Kopr ivničko-kr iževačkoj i Međimurskoj županiji.

Iz svih gore navedenih podataka imamo pravo reći da imamo najbolju strukturu slušatelja u Varaždinskoj županiji.

Da zaključimo, slušatelji RADIO VARAŽDINA su educirane, zaposlene osobe u braku s redovnim srednjim i višim primanjima, što je izuzetno važno našim oglašivačima, jer nije bitna kvantiteta već kvaliteta.

U čemu je zapravo najveći zaokret RADIO VARAŽDI-

NA? Novi ljudi uvijek unose i promjene jer imaju i nove ideje i novi način rada. Kao prvo i osnovno, više se radi jer “bez muke nema nauke”, a i trudimo se biti što kreativniji.

Bitno je izmijenjen izbor glazbe, zadržali smo kvalitetnu informativu jer je ona uvijek bila jaka, a uveli smo brojne zabavne i tematske emisije, kao što su Gospodarske minute (vodi Andrea Žigić Dolenec), Radio Korner (vode Nebojša Kalajdžija i Dražen Novosel), izuzetno popularna Roštiljada petkom s poznatim osobama (vode Lidija Benjak Gotić i Vesna Golub), VIP caffe (vode Andrea Žigić Dolenec i Dunja Benković Golubić) te Kulturnjak kojeg vodi Andrea Žigić Dolenec.

Zbog kvalitetnog informativnog tima stalni smo partner poznatim medijskim kućama MEDIA SERVISU i HINI. Zahvaljujući novoj glavnoj urednici Lidiji Benjak Gotić pod čijom vodstvom se kreira program RADIO VARAŽDINA, on je zanimljiviji i življi, produkcija promotivnih spo-

tova i najava je kreativnija, naravno uz pomoć našeg bezvremenskog tehničara Dragana Topleka. Moram isto tako reći da s nama honorarno surađuje i bivši glazbeni urednik gosp. Vladimir Gotal koji je svoju karijeru izgradio upravo u RADIO VARAŽDINU. Ono što je dosta odjeknulo u javnosti je sve bolja i urbanija glazba.

Jutarnji program nam vodi popularni duet Alenka Kučić i Dar io Graš. Sv im našim promjenama zadovoljni su i naši slušatelji i oglašivači. Na primjer, kad je kolega Dario Graš bio na godišnjem odmoru, ljudi su me zaustavljali na ulici da bi me pitali kad se Graš vraća s godišnjeg jer im fali u jutarnjem programu.

S obzirom na to da dosad niste radili u medijima, kako se snalazite u “novoj” branši?

Istina, ja nisam novinar i dosad nisam radila u medijima, ali vrlo mi je važno iskustvo koje sam stekla u marketingu Vindije, dakle s druge strane, te bogato iskustvo u poslovima prodaje bez koje je sve ostalo nemoguće, jer možete imati izvrstan proizvod, ali

ako ga na kraju niste prodali, ništa niste napravili. Uporne djelatnice marketinga Anica Sakač Kociper i Nevenka Čudina jak su mi oslonac u tom dijelu posla.

Osim toga, iako sam “nova” u branši, moram reći da su kriza i novi posao za mene izazov jer se pobjednici prepoznaju upravo u teškim vremenima, ali bez marljivih i složnih djelatnika koji kvalitetno i savjesno obavljaju svoj posao ovakav pozitivan trend koji mi bilježimo već u prva tri mjeseca otkako sam direktorica ne bi bio moguć, tako da sam im zahvalna na tome.

Jeste li stroga šefica?

Izgledam li strogo? To bi morali pitati moje djelatnike.

Volim red, rad i disciplinu, ali trudim se biti pravedna I uvijek dobre volje. Osobno najviše volim kad se puno radi, ali uz dobre viceve i nasmijana lica, jer mi smo ipak medij, dakle tvornica zabave i informative i oni koji bi trebali motivirati i oraspoložiti naše slušatelje.

Ne mogu voditelji ići neraspoloženi u eter. To nitko ne bi volio slušati.

Kristina Androlić

“

Kad usred krizne godine vidite da vam se trud i upornost isplate, da vam prodaja raste, da se povećava broj slušatelja, da dobivate pisma podrške od slušatelja, naravno da se dobro osjećate i znate da ste na pravom putu.

18 Školstvo NOVO Škola stranih jezika Šimunić

16. studenog 2010.

DOZNAJEMO Elektrostrojarska vodeća po korištenju novca iz EU

Znaju kako doći do eura i kako ih korisno potrošiti Elektrostrojarskoj i Elektrotehničkoj školi odobren projekt u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) za projekt “Implementacija novih kurikuluma”

Polaznici tečaja japanskog ispred Škole stranih jezika Šimunić

Učenje japanskog Dvadesetogodišnji uspješan rad Škole stranih jezika Šimunić ove je godine obilježilo proširenje izbora stranih jezika, tako da polaznici osim engleskog, njemačkog, talijanskog, španjolskog, francuskog i nizozemskog od rujna uče i japanski jezik.

To je svakako novost u našem gradu. Naši sugrađani pokazali su neočekivano velik interes za učenje japanskog jezika, tako da se osniva još jedna grupa polaznika tog egzotičnog jezika.

Prof. Sanja Željeznjak, koja je 5 godina živjela i usavršavala japanski jezik u Tokiju, impresionirana je grupom mladih entuzijasta. Oni su već na prvom satu pokazali prilično općenito poznavanje kulture i običaja Japanaca.

Japan je jedna od vodećih svjetskih sila, a i sve više japanskih turista svake godine posjećuje našu prelijepu zemlju, tako da japanski jezik dobiva sve veći značaj.

Nastavni program početnog stupnja obuhvaća između ostalog 4 vrste pi-

sma (hiragana, katakama, kanji i romaji), konverzacijske vježbe u svakodnevnim situacijama: predstavljanje sebe i drugih, telefoniranje, kupovanje, razgovor

n

astava japanskog jezika u Školi Šimunić održava se jedanput tjedno u ranim večernjim satima o svakodnevnim temama, obiteljske veze, pisanje pisma po japanskim običajima itd., vježbe slušnog razumijevanja, upoznavanje s osnovnim kulturološkim konceptima Japana i njihov odražaj u jeziku: fraze, važnost hijerarhije i još mnogo, mnogo toga.

Nastava japanskog jezika u Školi Šimunić održava s jedanput tjedno u ranim večernjim satima.

Dozvolite nam da još navedemo da iz tiska uskoro izlazi knjiga o Japanu prof.

S. Željeznjak, čime će naša saznanja o toj dalekoj zemlji biti još potpunija.

Elektrostrojarska škola, u suradnji s Njemačkom, Danskom i Finskom i drugima s naprednim obrazovanjem, priprema nove projekte Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Varaždinskoj Elektrostrojarskoj školi u partnerstvu s Elektrotehničkom školom iz Zagreba odobren je europski projekt “Fleksibilnim učenjem i inoviranjem kurikuluma prema tržištu rada” u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) za projekt “Implementacija novih kurikuluma”.

Visoki standard Osnovi cilj projekta je unaprijediti razinu inovacija, ali i stručnost te znanje strukovnih nastavnika u dvjema partnerskim školama na temelju modela “fleksibilnog učenja”. Isti model, osim daljnjeg inoviranja školskog kurikuluma i uvođenja međunarodno priznatih certifikata, uključuje i pružanje potpore učenicima u skladu s njihovim individualnim

sposobnostima i sklonostima, ali i potrebama tržišta rada ne samo u Hrvatskoj, nego i u inozemstvu. Zahvaljujući tom projektu škole su dobile nepovratno 334.460 eura. Već inu tog novca, odnosno 65 posto, škole će uložiti u stručna usavršavanja za profesore i certifikate, a ostatak će se potrošiti za kupnju potrebne opreme.

Ovim projektom Elektrostrojarska škola osigurava svojim učenicima najviši standard i uvjete učenja, što će se odraziti na to da upišu bez problema željene fakultete te da se brzo zaposle u zanimanjima budućnosti. Profesorima će se omogućiti da dobe najviša stručna znanja u svom području te ih prenesu svojim učenicima. Inače, najveća varaždinska srednja škola, u partnerstvu sa školama iz Njemačke, Danske, Finske i

Projekt u tri etape Projekt se sastoji od tri etape. Škole će prvo prići razvoju modela “fleksibilnog učenja”, potom će se baviti usavršavanjem nastavnika, u sklopu čega će se održati i trening za uvođenje međunarodno priznatih certifikata na

području “zelene/pametne” gradnje (Konnex), te obnovljivih izvora energije (Solarteur®). Također, škole će nabaviti svu opremu koja im je za to potrebna, a bit će osnovan i Centar za razvoj karijera učenika.

334.460 ostalih zemalja s naprednim obrazovnim sustavom, priprema nove projekte, čime postaje vodeća srednja škola u korištenju nepovratnih sredstava EU fondova.

eura su škole nepovratno dobile, što će se potrošiti za stručna usavršavanja profesora i kupnju opreme

CENTAR IZVRSNOSTI Oko tisuću učenika zainteresirano za matematiku, fiziku, informatiku...

Jedinstveno središte za dodatno obrazovanje Centar izvrsnosti za učenike osnovnih i srednjih škola s područja Varaždinske županije ponovno je počeo s radom.

Broj zainteresiranih učenika za rad u centrima izvrsnosti bio je

iznad svih očekivanja. Iz matematike je održano i testiranje kako bi se odabrali učenici za rad u Centru. Ukupno u odnosu na prošlu godinu ima 24 posto više polaznika, odno-

sno 933 polaznika uz vodstvo 64 mentora. CI iz matematike ima 324 učenika i 26 mentora, CI iz fizike 229 učenika i 13 mentora, CI iz informatike ima 357 učenika i 16 mentora, a od ove godine tu je i CI iz poduzetništva koji polazi 23 učenika uz 9 mentora.

Rezultati rada Centra izvrsnosti koji djeluje od 2007. godine i jedinstven je u Hrvatskoj pokazuju se svake godine, između ostalog i na učeničkim natjecanjima i smotrama. Tako treba izdvojiti 2. mjesto na

državnom natjecanju iz informatike za OŠ te sudjelovanje srednjoškolaca na državnom natjecanju, informatičkoj olimpijadi te američkom otvorenom natjecanju. Iz fizike troje učenika OŠ sudjelovalo je na državnom natjecanju; izdvajamo i sudjelovanje učenika SŠ na državnom natjecanju s eksperimentalnim radom i srebrnu medalju u Austriji.

Na državno iz matematike sudjelovalo je 15 učenika te je osvojena brončana medalja na olimpijadi u Kazahstanu.

Oglasi 19

16. studenog 2010.

DOZNAJEMO TP Varaždin i ove godine pomaže socijalno najugroženije obitelji

Poklon paketi za Božić i Novu godinu Poduzeće TP Varaždin i ove godine nastavlja tradiciju darivanja, pa tako ove godine daruje najpotrebnije Poduzeće TP Varaždin nastavlja i povećava tradiciju darivanja, pa tako ove godine daruje najpotrebnije u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.

Ovom humanitarnom gestom, TP Varaždin - domaća trgovina koja posluje na području dviju županija, želi uljepšati nadolazeće božićne i novogodišnje blagdane, u teško vrijeme recesije, nezaposlenosti, te dnevno povećanja troškova života darujući najpotrebnije.

Stižu darovi Odvojena sredstva, te sredstva namijenjena u promidžbene svrhe, za čestitke, te poklone poslovnim partnerima namijenit će onima kojima doista treba.

Popis socijalno najugrože-

Na području Varaždinske i Međimurske županije je 60-ak prodajnih mjesta i 20-ak Kitro marketa

nijih, pojedinaca, te obitelji s više djece dobit će od mjerodavnih službi, Centra za socijalnu skrb, Caritasa Varaždinske županije, Crvenog križa Varaždinske županije, Zaklade solidarnosti Grada Varaždina, te podataka iz jedinica lokalne samouprave, gdje TP Varaždin ima svoje Kitro markete.

Tako će odabrat i 60 -ak obitelji koje će darivati s proizvodima za svakodnevnu uporabu - hrana i higijena.

ju. No, to je samo nastavak pomoći, jer TP Varaždin je među prvima omogućio svakodnevnu kupnju umirovljenicima Varaždinske županije uz popust od pet posto, a za što je potrebno predočenje iskaznice Matice umirovljenika Hrvatske.

Nadamo se da ovaj hvalevrijedan projekat neće ostati nezapažen, te da će potaknuti i druge da odvoje od sebe i daruju najpotrebnije, kao što će učiniti TP Varaždin.

Osim pomoći, namjera im je da pokažu da ima dobrih

T

P Varaždin je među prvima osigurao umirovljenicima popust na svu robu od pet posto ljudi koji ne misle samo na sebe već žele podijeliti radost Božića s onima koji nema-

Najpotrebnije čekaju proizvodi za svakodnevnu uporabu

Umirovljenici u svakodnevnoj kupnji

DOZNAJEMO Veliki interes za bioenergetičara Đuku Bajića

Đuku traži najpoznatija klinika u Njemačkoj Prateći Đukine terapijske loj stranici. Novine se zovu radove, Varaždinci i ljudi iz Deutsche Zeitung. Članak je okolnih mjesta vrlo dobro bio s velikim naslovom “HrĐuku Bajića poznaju po vat izliječio naše pacijente dobroti i po njegovim veli- od opake bolesti”, ispričao kim uspjesima u izliječenju je gospodin Đuka.

Radi se o 27-godišnjoj mnogih bolesnih ljudi kojima konvencionalna medici- gospođi iz Osijeka, Erdžiki Juhos, Mađarici, koja je na nije mogla pomoći. Ljudi imala tešku prometnu su dolazili sa svih nesreću. Putovala strana HrvatU je iz Njemačke ske, kao i iz m s još dvoje susjednih ački m e j n suputnika, zemalja, a m a n i v no na putu od dano 6 e s e j su u proleke min o z i p s a metnoj Šv e d nstv a č e o j d d nesreći e ske, svj ke, g i n i l k suputnici Nje e m k i č t a a poginuli, mačnjem odin Đuk p a ona je u k e , je gos ljudima teškom staN i z o o ga nju prebačena zemske, pomo helikopterom u Austr ije do bolnicu u Stuttgart. drugih zemalja svijeta. Đuka je nedavno U bolnici su se borili za pr imio telefonski poziv njezin život, pala je u komu zbog kojeg je bio malo i nakon 18 dana, kada se uznemiren i uzbuđen, ali probudila, više nije mogla se stalno smiješio. Pozvan stati na svoje noge. Ostala je u Stuttgart u Njemačku je u kolicima. Nakon godiu jednu poznatu kliniku na nu dana, kada je gospodin razgovor! - Sada sam raz- Đuka radio na području govarao telefonom s naj- Osječke županije, rođakinja poznatijim čovjekom koji iz Osijeka obavijestila ju je mi se predstavio po imenu da dođe u Hrvatsku i pokuZlatko. Obavijestio me je da ša tretmanima gospodina je reportaža o mom radu Đuke olakšati stanje. Imala izašla u najtiražnijim novi- je 42 terapije, digla se iz nama u Njemačkoj na cije- kolica i sada hoda s jednom

štakom, a kralježnica joj je doslovno bila smrskana.

Bilježeći svaku riječ pročitanu iz njemačkih novina, još jedno svjedočanstvo nas je iznenadilo. Spominje se i Njemica udata za Hrvata koja je bila kod Đuke na liječenju. Bolovala je od teške skolioze kralježnice, artroze oba kuka, teške glavobolje, gotovo cijelo tijelo ju je boljelo. Već nakon nekoliko tretmana gospodina Đuke, gospođa se puno bolje osjećala te ga je pozvala u Njemačku na gostovanje za zahvalnost.

U njemačkim nov inama spominje se 6 svjedočanstva iz njemačke klinike, gdje je gospodin Đuka tim ljudima pomogao, kao i profesor doktor, ravnatelj bolnice koji je i sam izjavio da je to “neviđeno čudo”.

Ravnatelj je preko hrvatskog kluba u Njemačkoj tražio da kontaktiraju gospodina Đuku i pozvao ga u posjet toj poznatoj bolnici.

Organizirali bi razgovor o njegovom radu na način da bi pozvali medijske kuće, kao i njemačku televiziju da poprate Đukina iskustva s pacijentima. Đuka u šali kaže da ga je strah da ga gleda 90 milijuna Nijemica, da se od toga ne bi opora-

vio ni za godinu dana.

Ovaj poziv ga je ugodno iznenadio i jedva čeka odlazak u Njemačku kako bi pokazao kako dobar posao on obavlja i točno zna što može učiniti, a što ne može, a to je važno znati. Bit će ponosan kada će se najjačim komunikacijskim kanalom - na televiziji - obratiti njemačkim stanovnicima na jednostavni hr vatski način.

ĐUKA BAJIĆ Gospodin Đuka je još uvijek u Varaždinu do 22. prosinca, pa stanovnici sjeverozapadne Hrvatske mogu iskoristiti njegove terapije, a uz to dobiti još niže cijene njegove usluge zbog prisutne recesije.

Nakon Varaždina putuje u Njemačku. Đuka ne prima pacijente oboljele od raka, leukemije, dječje paralize, epilepsije.

Ordinira u Varaždinu, u Ulici hrvatskih branitelja 9/5 (kod Jalkovečke ulice), mobitel: 098/906-8107

20 Poslovni svijet

16. studenog 2010.

Ducati je predstavio električni bicikl

Prikaz termičke izolacije objekta u presjeku

CRO ECO ENERGY Dojmovi s 2. Sajma obnovljivih izvora energije u Varaždinu

Od električnih automobila do zanimljivih stručnih predavanja I TOGA ĆE BITI

Mali broj posjetitelja nasuprot velikom potencijalu za povećanje kvalitete i broja izlagača Piše: DAVOR CIKAČ, dipl.ing.el. davor.cikac@energo-consult.hr

VARAŽDIN – Drugi po redu Sajam obnovljivih izvora energije održan je prošli tjedan u Gradskoj sportskoj dvorani u Varaždinu.

Prema riječima organizatora, na trodnevnom sajmu izlagača je bilo nešto više nego prošle godine, a ulaz za posjetitelje nije se naplaćivao.

Za ne vjerovati!

Na tridesetak štandova domać ih i stranih tvr tki posjetitelji su mogli vidjeti novosti na području obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, ali i proizvoda iz šireg područja elektrotehnike.

Tako je na ulazu u sajam bio izložen električni

Štedljiva vanjska rasvjeta Austrijska tvrtka Ecolights na svom je štandu predstavila solarnu svjetiljku Ecostar, vrlo zanimljivog dizajna. Svjetiljka je projektirana za stalni pogon i nije joj potreban mrežni priključak. Akumulatori integrirani u stupu svjetiljke pune se preko solarnog modula na vrhu svjetiljke, a kao rasvjetna tijela koriste se specijalni LED reflektori s niskom potrošnjom energije. Ovisno o podešenom vremenu rada, svjetiljka se pali automatski, a prema riječima zastupnika, visokokvalitetne svjetleće diode i solarni gel akumulatori garantiraju dugu uporabu bez potrebe za održavanjem. Kao zanimljivost treba istaknuti automatsku regulaciju intenziteta svjetla tj. smanjenje struje tijekom zimskih mjeseci, kako bi se spriječio nestanak svjetla za vrijeme dužih, vremenski nepogodnih razdoblja.

automobil hrvatske tvrtke Dok-ing, vrlo atraktivnog izgleda s još impresivnijim performansama.

Taj mali gradski automobil, na sajmu prezentiran u kabr io izvedbi, prema tehničk im podac ima do

m

noštvo izlagača predstavilo je solarne sustave za proizvodnju el. energije “stotke” stiže za manje od 8 sekundi, bez ijednog grama stakleničkog plina CO2 ispuštenog u atmosferu.

Najveći dio izlagača nudio je solarne sustave za proizvodnju električne energije i zagrijavanje vode, pa se uz

Solarna svjetiljka ECOSTAR

toliko stručnih prezentera doista moglo puno naučiti o sustavima toga tipa. Nadalje, posjetitelji su upoznati s bioplinskim postrojenjima, energetski učinkovitom rasvjetom, raznim električnim vozilima, sustavima grijanja na biomasu, tehnikama moderne gradnje i ostalim stvarima koje ne spadaju nužno u obnovljive izvore energije.

Svakako najinteresantniji dio sajma za stručniji dio posjetitelja bile su tzv. panel diskusije i okrugli stolovi na kojima se kroz tri dana moglo saznati mnogo o zakonskoj regulativi, postojećim projektima i mogućnostima financiranja projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Također, neke znanstvene institucije predstavile su svoj

dosadašnji rad vrlo zanimljivim prezentacijama. Unatoč malom broju posjetitelja, postoji veliki potencijal za povećanje kvalitete i broja izlagača.

Ideja i namjera organizatora sajma da on preraste u značajan događaj za sve koje zanima područje obnovljivih izvora energije, ali i za Grad Varaždin, iznimno je pohvalna.

Kakav bicikl trebamo za EU? Kako je Varaždin grad biciklaa, nije iznenađujuća velika zainteresiranost za modele električnih bicikala koje je nudila tvrtka Brainspot iz Pule. Elegantnog izgleda i dobre kvalitete, čine se kao savršen izbor za gradsku vožnju bez napornog pedaliranja. U kvalitetu nas je uvjerio sam vlasnik tvrtke koji je svojim električnim biciklom 2009. godine prošao put od Pule do Dubrovnika. Izloženi bicikli prilagođeni su zakonima Europske Unije, gdje u električne bicikle spadaju bicikli čija snaga motora ne prelazi 250 W, a elektromotor se sam uljučuje kod pedaliranja i potpomaže do brzine od 25 km/h. Takvi bicikli poznati su pod nazivom PedEeleC (Pedal Electric Cycle).

Prava odluka Nedostaci e-učenja U

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

z velike prednosti koje e-učenje pruža, moraju se spomenuti i nedostaci e-učenja i prijetnje koje se moraju sagledati kod donošenja odluke o uvođenju e-učenja. Prije svega tu je potreba za reorganizacijom koju za sobom povlači uvođenje e-učenja te financijska ulaganja i troškovi prilikom uspostave sustava e-učenja. Vrlo važno je dobro procijeniti rizik od neisplativosti ulaganja prije nego se krene u reorganizaciju. Teh-

nološka pripremljenost i tehnički preduvjeti nužni su za uvođenje e-učenja. Nastavnici prilikom izrade nastavnih materijala trebaju na raspolaganju imati i podršku eksperata za tehnološki, tehnički te pedagoški dio. Sve to naravno ima svoju cijenu. Kao slabost e-učenja često se spominje i smanjenje osobnog kontakta licem u lice.

Internet ima potencijal da izolira te postoji opravdani strah od gubitka odgojnih i obrazovnih vrijednosti.

Polaznici propuštaju intenzivni timski rad, diskusije te izražavanje stajališta i mišljenja “lice u lice”.

Naravno da to može dovesti do nerazumijevanja i pogrešne interpretacije. Problem sigurnosti je isto tako vrlo važno pitanje koje se postavlja kod uvođenja e-učenja.

Autorizacija nastavnih sadržaja na webu i problem identifikacije polaznika kod provjere znanja pokušavaju se riješiti određenim propisima i mjerama sigurnosti.

Primjerice, testovi koji se pišu online ograničeni su vremenski, tako da polaznik nema vremena prepisivati ili nekog konzultirati oko točnih odgovora. Još jedan problem koji je potrebno riješiti je i priznavanje diplome stečene on-line na tržištu rada. Ako se radi o potpuno on-line tečaju ili studiju, još uvijek vlada mišljenje da se radi o lakom načinu dolaska do diplome, a bez stjecanja znanja adekvatnog stečenoj diplomi.

Oglasi 21

16. studenog 2010.

OTKRIVAMO Hotel “Orion” u Horvatskom kraj Ivanca nudi mogućnost organiziranja svih vrsta proslava

Hotel “Orion” – idealno mjesto za proslave Ugodan ambijent i stručno osoblje jamče uspješnu organizaciju svadbenih svečnosti, obiteljskih proslava, kao i poslovnih susreta po pristupačnim cijenama. Posebne pogodnosti nude za umirovljenike i druge skupine U hotelu “Orion”, čiji je restoran poznat po jelima iz tradicionalne kuhinje, ali i maštovitim specijalitetima koje spravljaju vrsni kuhari, nude mogućnost organiziranja svih vrsta proslava, od svadbenih svečanosti do prvih pričesti, rođendana, godišnjica, ali i poslovnih ručkova, seminara i skupština.

Posebne pogodnosti Kategorizan s tri zvjezdice, hotel “Orion” smješten je u pitoresknom mjestu Horvatsko i okružen idiličnim zagorskim bregima, a nalazi se uz glavnu cestu Ivanec-Klenovnik. Udaljen je svega dva kilometra od Ivanca, a od Varaždina i Trakošćana 20 kilometara. Hotel raspolaže s više od 700 sjedećih mjesta raspoređenih u tri otmjeno uređene sale, koje su idealne za organiziranje obiteljskih svečanosti i poslovnih susreta. Gostima je na raspolaganju i prostor restorana sa šankom u koji se može smjestiti do 60 osoba, kao i velika natkrivena terasa, također s do 60 mjesta.

Planirate li na svoju proslavu pozvati 450, 100 ili do 40 gostiju, stručno osoblje hotela će vam pomoći pri odabiru sale prema vašim potrebama, ali i pri sastavljanju menija prema vašim zahtjevima, željama i mogućnostima, i to sve po vrlo povoljnim

cijenama. Otmjeno uređena velika sala za do 450 gostiju idealna je za svadbene svečanosti, pri čemu u hotelu “Orion” nude posebne pogodnosti: mladenci će dobiti gratis sobu, a za njihove goste osigurat će smještaj po vrlo povoljnim cijenama. Hotel, naime, raspolaže s 18 moderno uređenih soba s ukupno 45 kreveta. Gostima su na raspolaganju još dvije sale, crvena sala s do 100 sjedećih mjesta te mala sala

IZDVOJENO

Od gableca do cateringa

g

ostima su na raspolaganju sala za 450 osoba, crvena sala za do 100 osoba te mala za 40 osoba za do 40 osoba. U elegantno uređenim salama po pristupačnim cijenama možete organizirati sve vrste proslava: godišnjice mature, prve pričesti, svete potvrde, krštenja i rođendane. Ugodan ambijent i profesionalno osoblje hotela “Orion” jamče i uspješnu organizaciju poslovnih ručkova, večera ili završnica na kraju godine, ali i seminara, prezentacija i skupština. Posebne pogodnosti nude za umirovljenike, umirovljeničke udruge te za sve ostale organizirane skupine.

Otmjeno uređena

velika sala za do 450 gostiju idealna je za svadbene svečanosti

Hotel “Orion” Horvatsko 28, Ivanec tel. 042/770-650 fax. 042/770-654 e-mail: fruk-i-pintaric@ vz.htnet.hr www. restoran-orion.hr

Svoje mjesto u hotelu “Orion” rezervirajte na broj 042/770-650

U restoranu hotela “Orion” svakodnevno nude raznovrsna jela po prihvatljivim cijenama. Za svega 20-ak minuta ugodne vožnje iz Varaždina ili pet minuta iz Ivanca, stići ćete u restoran u kojem ćete moći birati između tradicionalnih jela od mesa i ribe, jela s ražnja, prvoklasne teletine ispod peke ili uvijek ukusne pizze.

U ponudi svakoga radnoga dana nude gablece po cijenama od svega 18 do 20 kuna, koje će rado i dostaviti u slučaju veće narudžbe. Posebno privlačni su nedjeljni meniji po cijeni od samo 45 kuna, a uz to svaki gost može uživati u buteljiranim vinima po samo 50 kuna. Restoran hotela “Orion” obavlja i uslugu cateringa, hranu dostavljaju na željenu lokaciju, a uz to obavljaju usluživanje po vrlo povoljnim cijenama.

TUI GENERALTURIST I ove godine nudi najbolji izbor skijaških aranžmana

Skijanje po Vašoj mjeri!

Pronađite idealan skijaški aranžman i iskoristite brojne pogodnosti – first minute popuste do 30. 11., popuste na kupnju i najam ski opreme, odlične škole skijanja, pa i skijaške vrtiće

Generalturistov skijaški klub

Hrvatski građani s nestrpljenjem očekuju zimske odmore, a TUI Generalturist ove godine bilježi znatno veći interes za skijanje u odnosu na prošlu godinu. Ovogodišnji zakup kapac iteta na europskim skijalištima ostvarili smo u suradnji s partnerom, najvećim europskim turoperaterom TUI-jem, pa osim visoke kvalitete i iznimno povoljne cijene osiguravamo veliku količinu smještaja na svim najpopularnijim skijalištima. Hrvatski

– Nassfeld, 2. - 9. 1. 2011.

- smještaj u apartmanu 1/4-5 (najam za 4 osobe) 4.130 Kn - smještaj u Falkensteiner hotelu Carinzia 4* 7.770 Kn - ski škola na hrvatskom jeziku GT ski klub u Innerkremsu u suradnji sa skijaškim klubom Medveščak, 8. - 15. 1. 2011.

- popust na najam ski opreme - besplatno jednogodišnje čanstvo u ski klubu Medveščak - Medveščakova ski škola na hrvatskom jeziku sporthotel Fruehauf 4* puni pansion 1/2 – 4 cijena 4.340 Kn Kinderhotel Nockalm 4* puni pansion 1/2 + 2 OBITELJSKA SOBA cijena 4.870

S

kijaške karte na rate

građani najviše vole Austriju – Nassfeld, Kreischberg, Katschberg, Bad Kleinkircheim, Italiju – Marillevu, Kronplatz i Andalo i Sloveniju – Bohinj, Kranjsku goru, Mariborsko Pohorje. Na ovim destinacijama smo organizirali i vlastite skijaške klubove, škole skijanja i skijaške vrtiće na hrvatskom jeziku, što je za većinu skijaša vrlo važno, posebno za najzastupljeniji segment kupaca skijanja – obitelji.

Najatraktivniji ski aranžmani:

GT ski klub u Marillevi, 2. – (8.) 9. 1. 2011.

- smještaj u apartmanu 1/2-4 2.850 Kn - htl Marilleva 1400, 4* 1/2 soba, puni pansion 4.770 Kn - ski škola na hrvatskom jeziku Odlični rezultati prodaje su ostvareni unutar akcije First Minute, gdje su, slično kao i ranijih godina, popusti iznosili i 20%. First minute akcije traju do 30. 11. 2010., pa se još uvijek povoljnije može kupiti skijanje u TUI Generalturistu.

Cijene su ove godine više u tzv. školskom tjednu, budući

da on zahvaća blagdane te time ulazi u visoku sezonu, ali zato u drugom tjednu siječnja padaju i za 40%. TUI Generalturist ponudu prilagođava ovim okolnostima, pa tako nudi kraće boravke u školskom tjednu (6 dana) i uvijek najfleksibilnije uvjete plaćanja. Osim kupnje smještaja na rate, TUI Generalturistovi

kupci imaju mogućnost kupnje skijaških karata na rate, ostvarivanje 20-postotnog popusta na odjeću i skijašku opremu u Intersportu, popuste na najam skijaške opreme na destinacijama te besplatno jednogodišnje članstvo u Ski klubu Medveščak (za kupnju određenog termina skijanja).

PAKET ARANŽMANI AUTOBUSOM Francuska, Val Thorens + Tignes + Les Deux Alpes 1. – 9. 1. 2011.

8. – 15. 1. 2011.

18. – 26. 3. 2011.

- od 2.470 Kn - uključuje polazak iz Zagreba i Rijeke, smještaj, SKI kartu, pratitelja na putovanju

22 Crna kronika

16. studenog 2010.

DOZNAJEMO Policija kazneno prijavila i liječnicu s Patologije Opće bolnice

NEOPREZ

Vlak zgazio ženu U petak ujutro, pet minuta do devet, u Lepoglavi je stradala osmadesetdevetogodišnja žena. Neoprezna starica je prelazila prugu izvan obilježenog prijelaza u blizini svoje kuće kojim se često služe i ostali mještani. Žena najvjerojatnije nije vidjela putnički vlak koji je vozio na potezu GolubovecVaraždin. Od siline udara starica je na mjestu preminula od zadobivenih ozljeda. Za vrijeme obavljanja policijskog očevida pruga je bila zatvorena. (td)

PRONEVJERA

Potkradao zadrugu U dvije godine upravitelj jedne braniteljske zadruge pronevjerio je 409.885 kuna. Naime, varaždinsko Županijsko državno odvjetništvo podiglo je prošle srijede optužnicu protiv 54-godišnjeg I. K. za kojeg smatra da je tu svotu za sebe zadržao tijekom 2007. i 2008. Sumnjiči ga se da je s računa braniteljske zadruge kao njen upravitelj dizao novac i spremao u svoj džep. No, ni to mu nije bilo dovoljno. Zadržavao je i dnevne utrške ugostiteljskog objekta koji je unajmljivala braniteljska zadruga.(td)

KRIMINALITET

Krali u dvije županije Prije tjedan dana 18-godišnjak i 20-godišnjak iz Nedelišća ulovljeni su u provali u restoranu Lipa.

Daljnim istraživanjem međimurska policija otkrila je da su samo tijekom ove godine njih dvojica počinili ukupno 16 krađa u Međimurju i još 10 u Varaždinskoj županiji. Provaljivali su u kafiće i restorane te skladišta te uzimali sve što im dođe pod ruku, a obijali su kase i jukeboxe te poker i pikado automate.

U Alfa Romeu starijeg provalnika, kojim su odlazili na teren, te u stanovima i vikendici obojice policija je našla velik broj informatičke opreme, mobitele, plinski pištolj, poker kovčeg, cigarete bez markica i veliku količinu alkohola. (td)

Na PAPA testovima šteta za bolnicu ni 4.000 kuna Uzorke je u privatnoj ordinaciji uzimao ginekolog, ujedno zaposlenik varaždinske bolnice i jedan od sedmorice optuženih liječnika Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Za razliku od sedmorice ginekologa, kojima će suđenje na Općinskom sudu u Varaždinu biti nastavljeno u srijedu i četvrtak, na svojem je radnom mjestu i dalje liječnica Opće bolnice Varaždin protiv koje je PU varaždinska prošli tjedan podnijela kaznenu prijavu. Nije riječ o ginekologinji, nego liječnici s Odjela za patologiju, citologiju i sudsku medicinu, protiv koje je prijava podnesena u nastavku istrage “Ordinacija”.

Drugačiji slučaj - Liječnica normalno radi, jer to što je protiv nje podnesena prijava ne znači da je kriva za djela koja joj se stavljaju na teret. Radit će tako dugo dok cijeli postupak ne završi – rekao je ravnatelj varaždinske bolnice dr. Dubravko Tršinski.

No, to ne treba čuditi, jer ona nije uhićena, a i ovaj se slučaj znatno razlikuje od slučaja sedmorice ginekologa uhićenih u akciji “Ordinacija”.

U pitanju su, naime, djela kojima je varaždinska bolnica,

a

naliza jednog PAPA testa se privatnim ambulantama naplaćuje oko 70 kuna prema našim izračunima, oštećena za jedva 4000 kuna.

Liječnicu policija sumnjiči da je na poticaj vlasnika privatne ginekološke ambulante iz Varaždina od 2008. godine do veljače ove godine na svojem Odjelu analizirala uzorke PAPA

Liječnica s Odjela patologije će normalno raditi tako dugo dok sud ne donese presudu

OPĆINSKI SUD U srijedu i četvrtak bit će nastavljeno suđenje sedmorici ginekologa

Dr. Pitner ne želi biti djelatnik Bolnice U srijedu i četvrtak će na varaždinskom Općinskom sudu biti nastavljeno suđenje sedmorici ginekologa, od kojih se još samo prvooptuženi dr. Davor Fara nalazi u pritvoru. Svi ostali liječnici ranije su pušteni, pa se brane sa slobode. Budu li saslušane sve svjedokinje u njegovom slučaju, iz pritvora bi ovaj tjedan mogao

testova, ali ih nije prikazivala u bolničkoj evidenciji, pa ih ginekolog, koji ih je naručio, nikada nije platio. Terete ih da su na taj način obavili analizu 54 PAPA testa.

Analizu jednog takvog testa bolnica, neslužbeno doznajemo, privatnim ginekološkim ambulantama naplaćuje oko

biti pušten i dr. Fara.

Nakon što Državno odvjetništvo izvede dokaze, na red će doć i obrana, koja tek treba predložiti svoje dokaze, što se može očekivati sljedeći mjesec, jer se suđenje nastavlja već 1. prosinca. Za informacije objavljene u medijima da su neke svjedokinje promijenile svoje iskaze u korist

optuženih ginekologa, glasnogovornica Općinskog suda Tanja Novak-Premec izjavila je da to aposlutno ne može komentirati, jer je suđenje zatvoreno za javnost.

Dodajemo ovome da su dr. Fara i dr. Aleksandar Jukić još uvijek zaposlenici varaždinske bolnice, ali ne primaju plaću. Za razliku

od njih dr. Zoran Pitner više ne želi biti zaposlenik bolnice: podnio je zahtjev za sporazumni raskid ugovora o radu, što je potvrdio ravnatelj bolnice dr. Tršinski. Dr. Kirchbaum je, kao što je poznato, u mirovini od 19. listopada, točno od dana kada je zajedno s preostalim liječnicima uhićen u operaciji “Ordinacija”.

70 kuna, a pomnoži li se to s brojem djela, dolazi se do manje od 4000 kuna, i to u nešto više od dvije godine. Prema policijskom izvješću, može se zaključiti da je uzroke PAPA testova ginekolog uzimao u svojoj privatnoj ordinaciji te ih je na analizu slao na Patologiju. Riječ je o ginekologu

kojem se na Općinskom sudu već sudi zajedno s preostalom šestoricom, a riječ je o zaposleniku Opće bolnice koji je uz to radio i u privatnoj ambulanti.

Na temelju cijene analize jednog PAPA testa teško je povjerovati da je dvoje liječnika surađivalo kako bi stekli imo-

vinsku korist. I dok će detalji vjerojatno biti poznati nakon podizanja optužnice, nije isključeno ni to da je liječnica analizirala PAPA testove ne razmišljajući jesu li poslani s bolničkog odjela ili iz privatne ordinacije. No, što se točno događalo, bit će jasnije nakon optužnice.

I TOGA IMA Štrajkom glađu Željko Knapić uspio doći do glavnog državnog odvjetnika

“Bajić mi je obećao da će se stvari početi rješavati” Štrajk glađu Željka Knapića ovoga je puta trajao jedan dan. Počeo ga je prošle srijede točno u podne ispred zgrade Državnog odvjetništva i USKOK-a u Zagrebu s ciljem da ga primi glavni državni odvjetnik Mladen Bajić. Nakon što je proveo noć pod vedrim nebom jer su mu komunalni redari naredili da makne šator, to se u četvrtak i dogodilo. ”Ja sam mislio ostati tamo koliko god je potrebno. Srećom, Bajić me primio i obećao mi da će se stvari početi rješa-

vati. On je jedina osoba u ovoj državi koja mi može pomoći. Ja sam apsolutno nemoćan i ne mogu se sam boriti protiv sprege kriminala i politike koja vlada na varaždinskom sudu”, rekao nam je Knapić.

Njegova priča počinje prije osam godina, kada je od Ivana Žaje posudio novac za nadogradnju kuće na Šipanu. Žaja mu je, tvrdi Knapić, na prevaru uzeo zemljište čija je vrijednost sada pedeset milijuna kuna, za što se borio na sudu. No, tamo

je, objašnjava, počela prava kalvarija jer je kaznena prijava koju je podignuo odbačena bez saslušanja svih svjedoka, a istraga stopirana. ”Nikad nije bila zaustavljena istraga nad nekim, kao što se dogodilo u mom slučaju. Mogu reći da će se ona ponovno pokrenuti, ali to sigurno neće obavljati suci iz Varaždina”, dodao je nakon razgovora s Bajićem Knapić. Ovog puta angažirao je i odvjetnika o kojem je samo rekao da je iz – Zagreba. (td)

Urbana kultura 23

16. studenog 2010.

ALTERNATIVA Domaći metal bendovi

Metal promocija Čak četiri metal benda zasvirala su ove subote u popularnom klubu “Rogoz” i to sve odreda metalci. Nakon dugo vremena i male pauze zasvirali su varaždinski Frozen Solid, novomarofski Chained in Agony, sve bolji thrash metalci Devastation te tehnički nabrijani Insolitvs. Koncert je bio promocija novih demo albuma i poticaj

za aktivnije svirke ovim bendovima, a kao svojevrsni mali “Metal fest” okupio je većinu varaždinske publike u crnom.

Mogli bi reći da Varaždin sve više izrasta u jedan od najboljih gradova kada je u pitanju kvaliteta bendova, i s novom generacijom glazbenika.

Na žalost, još uvijek više prepoznatih i cjenjenih izvan grada.

ALTERNATIVA Varaždinci pokorili zagrebačku publiku

Močvara traži zvijezdu Najava

Cold Snap bus za Zagreb!

Varaždinski groove metalci Cold Snap promocije svog novog albuma organiziraju prijevoz autobusom do kluba Boogaloo u Zagrebu. Sama promocija bit će popraćena bogatim pirotehničkim performansom, a uz njih zasvirat će Wrong Side of the Wall (HU), Kryn, Sagan te plesna skupina Poi Dance. Plan puta: polazak 4. 12. u 17 sati ispred hotela Turist, dolazak pred klub, početak koncerta u 20 sati, povratak u 2.30 sati ispred kluba. Svi zainteresirani mogu se javiti dečkima na m1stak3@yahoo.com ili 095/868-9278.

Cijena prijevoza zajedno s ulaznicom bit će 70 kn.

Sagan u izrazito jakoj konkurenciji oduševio publiku u zagrebačkoj Močvari Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com

Moč vara traži zv ijezdu, izrazito jak svojevrsni festival u organizaciji zagrebačkog kluba Močvara, okupio je proteklog petka pet novih i mladih bendova s hrvatske scene. U izrazito jakoj konkurenciji od 280 bendova, varaždinski Sagan zauzeo je izrazito visoko mjesto, i u samo 25 minuta dozvoljenog nastupa stekli su simpatije publike i u Zagrebu. Uz njih nastupili su i Throattwister, otprije poznati varaždinskoj publici, Chocojazz, Discopath i Punkdata.

Sljedeći nastup Sagana bit će u Boogaloo klubu (Zg) i to već 4. prosinca na promociji albuma Cold Snapa.

Žanrom koji odstupa od ostalih osvajaju sve veću publiku

Throattwister u metal stilu

Saganu sve više nastupa

HUMANO Šveđani u Varaždinu rockerski oduševili

Gimnet u humanitarnom tonu

Iz Švedske - u Gimnet

U organizaciji bivših maturanata varaždinske Gimnazije održan je još jedan od koncerata za pamćenje. “Kultna” scena Gimnet u podrumu varaždinske gimnazije i ove srijede ugostila je još jedan od bendova na turneji, ovaj puta švedski Dexter Jones Circus Orchestra. Uz zagrijavanje s domaćim snagama Louder (Vž) i Bazu (Čk) koncert je bio humanitarnog karaktera. Odlični Varaždinci Louder otvorili su ga na svoj način

- energično i s odličnom komunikacijom s publikom. Nakon njih na stage su došli Dexter Jones Circus Orchestra, bend koji slovi kao jedan od najperspektivnijih švedskih bendova, međutim bio je mnogo laganiji od predgrupe, više u stilu 70-ih, i izgledom i glazbom. Sam koncert završila je čakovečka Baza. Jedino što je nedostajalo je više publike, pogotovo jer je koncert bio humanitarnog karaktera.

Art/media Pre(t)plata I

ma na HTV-u jedna emisija koju nitko ne gleda i nitko ne zna kako se zove.

Ne gleda je nitko jer se prikazuje petkom navečer i djeluje čak i gore od prosjeka slabašnoga javnoga kulturnog programa. o vam je ono kad se četiri deda spominaju, Denis Peričić, a jedna gospa kao vodi. mr. sc. Četiri deda su Slaven Letica, Zvonko Maković, Igor Zidić i Velimir Visković, a dama je Milana Vlahović-Runjić. S iznimkom toga što su Letica i Visković zamijenili Igora Mandića, to je ista ona emisija koju je prije par godina smislio Branimir Pofuk, samo što je i on zamijenjen – lošijom voditeljicom.

Također, to su zapravo iste one emisije koje su smišljene na ORF-u i ARD-u još prije pola stoljeća. ije mi jasno što spisateljici i nakladnici Milani (našoj nedavnoj “maloj ženskoj sugovornici”) treba da se tako zleva, jer se ne zna ni držati niti govoriti. Također, nije mi jasno zašto vječito buljimo u iste ljude.

Nisu Maković, Zidić i Visković glupi, ali su statični, dosadni i svakom su već dodijali.

Duhovitošću i lucidnošću nadmašuje ih čak i prononsirani Letica, Tuđmanov savjetnik i pravaš na bijelom konju, čovjek koji se ne zna ni nasmijati, a kamoli pravilno govoriti, nego brflja “jesan”, “nisan”... li tak’ to valjda mora biti. Treba li na tv-u reći nešto o politici, evo ti Gjenera i Milardovića. Za življe rasprave tu su Ivkošić, Čičak i Kuljiš. Zbori li se o feminizmu, stižu Sarnavka i Tölle. Ako ćemo o ljudskim pravima, čekaju nas Banac, Puhovski, Goldstein.

Ako se kuha i pije, to znaju samo Barbieri, Ana i Bakalović. I tako dalje. Iskaču jedni te isti k’o onomad ona gdja iz konzerve. eki stranac bi rekao da smo zemlja s deset pametnih ljudi. Nismo, nego su neki, očito, nekima miliji od drugih. Neki su, očito, pretplatnici. li opet kažem: mi smo ti koji plaćamo pretplatu. kako bi neki bili – pre(t)plaćeni.

T

N

A

N A

Svaki put sve bolji - Louder

POWERED BY

24 Kulturni obzor

16. studenog 2010.

INTERLIBER 33. sajam knjiga i učila opravdao očekivanja

U D-duru

Sting u Zagrebu U sklopu “Symphonicities” turneje Sting je održao koncert u zagrebačkoj Areni i uz pratnju Kraljevskog filharmonijskog orkestra izveo neke od svojih najvećih hitova.

Oduševljeno mu je zapljeskalo više od deset tisuća posjeDarko RUŠEC titelja profesor gitare u z bogate i raznoGlazbenoj školi Varaždin like karijere proizašlo je mnogo multi-platinastih albuma, nevjerojatna lista fantastičnih pjesama i više od 100 milijuna prodanih albuma diljem svijeta. a ovom koncertu Stingovi su najveći hitovi bili reinterpretirani u potpuno drugačijem tonu zahvaljujući novim aranžmanima za koje su zaslužni Jorge Calandrellij, David Hartley, Michel Legrand, Rob Mathes, Vince Mendoza, Steven Mercuri... oncert je započeo s “If I Ever Loose My Faith In You”, slijedile su “Every Little Thing She Does Is Magic”, “Englishman In New York” i “Roxanne”. Easy listening ugođaj je potrajao cijeli prvi dio koncerta, a adrenalin kroz žile orkestra je tek potjerao klasik Policea “Next To You”.

Orkestar je prvi put pokazao što može u drugom dijelu u pjesmi “Moon Over Bourbon Street”. rugi takav moment dogodio se na Stingovom “Kashmiru”, odnosno pjesmi “Desert Rose”, na kojoj je publika spontano ustala i zaplesala.

Dio njih je došao i do pozornice, a gibanju u ritmu glazbe su pripomogle “She’s Too Good For Me” i “Message In A Bottle”. Program je bio tako koncipiran da raspoloženje i atmosferu polako zagrijava te je u drugom dijelu koncerta dovede do kulminacije. Sting sada žanje plodove svoga dugogodišnjeg rada i prisutnosti na svjetskim top-listama. vo je Stingov četvrti posjet Hrvatskoj, a mnogi se nadaju - ne i posljednji. tingov se glazbeno-aranžmanski koncept s godinama polako mijenja, ali on se uspijeva održati na svjetskoj glazbenoj sceni i ponuditi svojim fanovima stari sadržaj u novoj, za neke slušatelje iznenađujućoj formi, koja očito ima prođu na tržištu, što mu neki manje talentirani i manje uspješni ljudi ne mogu oprostiti. li ja mu čestitam i radujem se njegovom uspjehu, jer njegova kreativnost me još uvijek fascinira.

Knjiga živi i u vrijeme recesije!

I

N K

D

O S

A

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Katarina Zrinska, kao i Stanek, imali su reprezentativnu ponudu

Silno reklamirani popusti bili su rijetki i ne odviše poticajni Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Već 33 godine Interliber predstavlja istinsku kulturnu instituciju. Terminski vezan uz završne dane Mjeseca hrvatske knjige, središnji hrvatski sajam knjiga i učila na Zagrebačkom velesajmu najbolji je godišnji presjek nakladničke produkcije, ali i odlična prilika da tradicionalno brojni posjetitelji kupe stara i nova izdanja po cijenama nižim nego u knjižarama.

Skupo!

Iskreno govoreći, upravo je uz silno reklamirane popuste (“do 80 posto”, “knjige već od 0,99 kuna”) vezana i najveća zamjerka ovogodišnjem sajmu, pa tako i mnogim izlagačima.

Takvi su popusti, naime, bili tek rijetke iznimke, a vrijedili su uglavnom za krajnje neatraktivna i davno rashodovanih izdanja. Na primjer, u Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metel Ožegović” po 5 kuna možete kupiti otpisane

naslove, među kojima ima puno kvalitetnijih knjiga od onih koje su se na Interliberu prodavale po 50 kuna. Još do prije par godina, kad smo svi živjeli bolje, na Interliberu se moglo kupovati “na kile”, a da se ne potroši više nego za pizzu i pivo.

S druge strane, treba razumjeti i nakladnike koji također gadno osjećaju re-

O

d varaždinskih nakladnika predstavili su se Katarina Zrinska i Stanek

cesiju, naročito oni manji.

Stoga posebno valja pozdraviti nastupe Katarine Zrinske i Staneka, varaždinskih nakladnika koji su se i ove godine predstavili na reprezentativan način. Jer, izlagački prostor nije jeftin, nije jeftin ni transport, niti angažman ljudi, pa se

Hit – izdanja muzeja!

Mediji su već spomenuli da su edukativne publikacije hrvatskih muzeja postale pravi hit ovogodišnjeg Interlibera. Radi se o slikovnicama i sličnim publikacijama koje na pristupačan i popularan način djeci približavaju kulturnu baštinu. Među traženim slikovnicama

čovjek pita koliko se knjiga treba prodati u par dana da bi se to nadoknadilo...

Neki drugi, poput rastućeg Modernista, upravo se zbog toga još uvijek, razumljivo, ne odlučuju na riskantno ulaganje, a treći su od toga, iz istog razloga, već odavna odustali.

Dosadnjakovići Popratni program promocija bio je nepodnošljivo dosadan, kao što nam je dosadna i književnost. Bio je, naravno, vezan uz oko-

na “štandu” Muzejskog dokumentacijskog centra bile su i dvije u izdanju Gradskog muzeja Varaždin – “Franjo Žućak i svijet kukaca” i “Franjo Žućak u varaždinskom Starom gradu”. Napokon da se i u našoj kulturi nešto radi sukladno svjetskim iskustvima!

štalu elitu naših tzv. mlađih suvremenih, donedavno još navodno senzacionalno, a sada stravično rutiniranih prozaika, uglavnom proizašlih iz fakovske generacije.

Stranih gostiju je bilo malo i bili su manje atkraktivnih od onih koje je Udruga Sfera dovodi na svoje konvencije ili onih koje je Algoritam znao dovoditi i u Varaždin.

Ipak, ostaje lijepa činjenica da tisuće Hrvata još uvijek hrle na Interliber. Ako već nemaju za knjigu, to ne znači da ih knjiga ne zanima!

Kulturni obzor 25

16. studenog 2010.

GMV Programi uz Dan muzeja

Izložba fotografa Gorana Vranića Izložba u srijedu, “otvorena vrata” u utorak

Urednik Robertino Bartolec, prevoditelj Dražen Dragović, recenzentica Tatjana Ruža i interpretator Stojan Matavulj

MJESEC KNJIGE Za kraj – vrhunska književna poslastica

Taj čudesni Larkin!

Nakladnički pothvat Modernista s prijevodom Dražena Dragovića zasad je glavni kandidat za kulturni događaj godine – ne samo u varaždinskim okvirima!

Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

U prošlom broju Regionalnog tjednika najavili smo da će završno predstavljanje u okviru Mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metel Ožegović” biti istinski književni događaj posebne vrste, i nismo se

L

arkin je silnom poetskom moći izrazio nemoć svakodnevna postojanja prevarili.

Prepoznali su to, očito, i posjetitelji, jer je njihov odaziv na predstavljanje knjige Philipa Larkina “Poezija napuštanja” u četvrtak 11. studenoga, objavljene u izdanju varaždinskog Modernista bio izniman, a nadmašio ga je jedino, prije nekoliko tjedana, odaziv na predstavljanje knjige “Izgubljeni grad”

Miroslava Klemma, također u izdanju Modernista.

U srijedu 17. studenoga u 19 sati u salonu palače Sermage otvara se izložba fotografija zagrebačkog umjetnika srednje generacije Gorana Vranića.

Bit će to vrlo zanimljiv projekt Gradskog muzeja, jer se radi o 40 crno-bijelih fotografija koje je autor snimio u kamenoj pustoši Kornatskog otočja. Nadahnuće autor pronalazi u kamenu tog arhetipskog krajolika, u kojemu, kako ističe autorica predgovora i koncepcije

D

anas, 16. studenoga, besplatan razgled svih postava Gradskog muzeja

Marija Tonković, “imaginira jedan mogući bestijarij...”, oživljavajući “arhajske tradicije Liburna i Japoda... sve do nove popularne kulture”, pa tako u toj viziji Kornata

obitavaju “ogri i orke, shrekovska vizualnost računalne animacije, hobiti i Tolkien.

Vranić nam predstavlja pejzaž novog, drugačijeg Međuzemlja”.

Izložba Gorana Vranića otvara se netom nakon Dana muzeja, koji se obilježava danas, u utorak 16. studenoga. Stoga iskoristite prigodu i besplatno razgledajte sve muzejske postave u radnom vremenu od 9 do 17 sati!

Vrata Starog grada, palače Herzer i palače Sermage su otvorena! (dp)

Tajna U čemu je tajna? Tajna je u tome da kulturna publika (a varaždinska publika je kulturna) zna da je Philip Larkin najveći engleski pjesnik druge polovice 20. stoljeća, ali i da ga dosad nismo imali u hrvatskom prijevodu. Takve nepravde, kojih ima mnogo, uglavnom su ispravljale velike, sa svih jasala donirane zagrebačke kuće, a kad je i to zakazalo, posla se prihvatila jedna mala varaždinska ekipa i ostvarila ono o čemu spomenuti žmukleri i pozeri mogu samo sanjati.

Teško je izdvojiti najbitnije od onoga što su nakladnik, urednik i predgovornik Robertino Bartolec, prevoditelj Dražen Dragović te recenzentica i lektorica Tatjana Ruža izrekli na predstavljanju. Novinski prostor nužno je skučen i ne može sažeti svu širinu Larkinove lirike.

Baš kao ni značaj ovoga hrvatskog izdanja, objavljenoga u godini u kojoj Britanija

KNJIŽNICA Završio Mjesec knjige

Najčitatelj u 2010. je Josip Dominko Philip Larkin u karakterističnoj pozi

i cijeli svijet obilježava 25. obljetnicu Larkinove smrti, što nas, bez obzira na to koliko mi Varaždinci kulturni bili, ipak na rijedak i izniman način povezuje sa svjetskim kulturnim promišljanjima.

Larkin? Kao što su Baudelaire i Rimbaud uhvatili onaj spleen novoga, depresivnog doba, kao što su Trakl i Krleža poetski izrazili besmisao Prvog svjetskog rata, kao što su Eliot i Pound gradili lirsku viziju europske tradicije, ili kao što su Ginsberg i Dylan

uobličili globalni bunt, tako je Larkin ostvario poeziju poslijeratnog jada, ali i ljepote koja se skriva u nemoći, poeziju tankoćutnu razumljivu svima, a opet nevjerojatno višeslojnu i silovitu u svojoj izvornoj lirskoj – moći!

Larkin je napisao samo 244 pjesme, od kojih je Dražen Dragović odabrao njih 50 i preveo ih – kongenijalno.

Ukratko: zasad glavni kandidat za kulturni pothvat godine, ne samo u varaždinskim okvirima!

Uistinu bogat, kvalitetan i iznimno dobro posjećen program Mjeseca hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici i čitaonici “Metel Ožegović” u ponedjeljak 15. studenoga svečano je zaključen proglašenjem najčitatelja za 2010. godine.

U osam kategorija nagrađeni su čitatelji koji su tijekom ove godine posudili najviše knjiga. U kategoriji umirovljenika pobjednik je Josip Dominko, koji je s 228 pročitanih naslova ujedno i apsolutni rekorder među članovima knjižnice.

U kategor iji zaposlenih najčitatelj je Zoran Đakulović (158), među studentima

Dejna Topalović, studentica druge godine Filozofskog fakulteta u Zagrebu, (110), a među srednjoškolcima Jelena Grđan, učenica Prve gimnazije (157). Ogranak na Banfici najviše je posjećivao Željko Uremović (141).

Među malim čitateljima, korisnicima Dječjeg odjela, prednjači Marta Murić (120), pobjednica u kategoriji predškolskog uzrasta.

U kategoriji nižih uzrasta osnovnih škola pobjednik je Janko Vrček učenik 3e razreda VI. OŠ (115), a među starijim osnovnoškolcima najviše je pročitala Marija Bilić, učenica 5c razreda II. OŠ (86). (dp)

EUROPA MEDIA Predstavljena “Oluja se tišinom najavljuje” Nenada Slukića

Pjesnik koji piše kako želi i osjeća Što god tko mislio, pjesništvo nije nimalo lak zanat.

Konkurencija je velika, sve ono što uistinu vrijedi zacijelo je već odavna napisano, a u društvu koje su zahvatile svakojake krize, pa tako i kriza duha, izgubili su se mnogi stručni kriteriji, pa tako i kriteriji procjene pjesništva. Stoga svakom poetskom iskoraku valja pristupiti “čista srca”, kako je to govorio naš Zvonko Milković, jer svaki poetski

iskorak danas podrazumijeva i određenu – hrabrost.

Nenad Slukić hrabar je pjesnik. Piše onako kako želi i kako osjeća. Ne zamara se očekivanjima književne kritike, jer kao da zna da mu ona akademska neće biti sklona, a da će mu ona manje konvencionalna zamjeriti možda upravo svojevrsni – akademizam. Ali Nenad Slukić stoga piše baš onako kako bismo svi voljeli pisati – i oni koji

nemaju pjesnički dar, ali i oni koji ga imaju, ali vole komplicirati!

Nenad Slukić piše iz srca, piše s prirođenim osjećajem za kulturu stiha, i piše – solidno. Ne razmeće se hermetičkom slojevitošću, ali ni prejednostavnim rješenjima. Piše tako da se i najšira publika može prepoznati u onome što izražava u svojim pjesmama, pa stoga ne čudi da je i predstavljanje nje-

gove treće zbirke “Oluja se tišinom najavljuje” u Klubu Europa media u subotu 13. studenoga privukla iznimno velik broj posjetitelja. I treći put je publika svjedoč ila neuobičajenom predstavljanju koje su njegovi prijatelji glumci i glazbenici osmislili na dinamičan, multimedijski i atraktivan način. Tko je prisustvovao, taj je već “kupljen”, a tko nije, tome pridružujemo našu preporuku.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

26 Duplerica

16. studenog 2010.

KAJKAVIJADA U Varaždinskim Toplicama 13. i 14. studenoga održana osamnaest

“Sačuvajmo dragi na

Na pozornici u hotelu Minerva bilo je veselo i živo, pjevalo se i plesalo, glumilo i igralo

Za goste izvan Varaždinskih Toplica organiziran je cjelodnevni boravak koji je uključivao razgledavanje Toplica s licenciranim turističkim vodičem Piše: MATEJA RATKOVIĆ

Škrlak i marama za bolji dojam kajkavske popevke

(Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke, KraU Varaždinskim Toplicama pinsko-zagorske, Zagrebači ove je godine, u organi- ke, Karlovačke te Primorskogoranske županije) u zaciji topličkog Druškojima se govori tva “Naša djeca”, u kajkavskim narpo osamnaesti ječjem. puta održana om n v e n Pr vog su Kajkavijada, dvod amu dana madječja reviogr r e p š i v nifestacije jalna maalo je nifestac ija djelov djece iz n a s t u p i l i u s oni najkoja se ovosto od še dam mlađi; djega vikenda, se ca iz vr t ića 13. i 14. stuija “ Tr a t i n č i c a” denoga, održupan iz Varaždinskih žavala u hotelu Toplica, “Dječja maMiner va, č ime je štanja” i “Maslačak” iz nastavljena duga tradicija očuvanja kajkavskog govora Murskog Središća, “Pinokio” i kajkavske kulturne baštine iz Sivica, “Bubamara” iz Knepod motom “Sačuvajmo ginca Gornjeg, “Zeko” iz Ljubeščice, “Bambi” iz Čakovca, dragi nam kaj” .

U dvodnevnom programu “Potočić” iz Jalžabeta, “Lepsudjelovalo je više od šesto tirići” iz Zebanca, Dječji vrtić djece iz sedam županija Novi Marof, Društvo “Naša

Svi su oni zajedno sa svojim voditeljima i odgajateljima dočarali lirsko vraćanje u idilične prostore djetinjstva, ali i nostalgičan povratak u onaj zavičaj duha koji nas, nasuprot sv ih današnjih virtualnih prostora globalne kulture, vraća i spašava od bezličnosti, od nestanka našeg kulturnog identiteta koji je temelj budućnosti svakog naroda.

Narodne nošnje i pletenice za nastup

Mladi folkloraši

Gdje su drugi izvođači?

djeca” iz Karlovca te KUD Varteks iz Varaždina.

U nedjeljnom programu sudjelovala su djeca školskog uzrasta iz Varaždina, Varaždinskih Toplica, Sv. Petra Orehovca, Ravne Gore, Križa, Visokog, Sv. Đurđa, Remetinca, Ludbrega, Virja, Kneginca Gornjeg i Ljubeščice.

Idilično djetinjstvo

Te su dane obilježili radost i osmijeh na licima izvođača koji su od gledatelja izmamili mnogobrojne pohvale, pljesak i oduševljenje.

Kroz recitacije, dramske igre, plesove, pjesme i starinske dječje igre pokazano je kulturološko bogatstvo Lijepe naše, a sve to ne bi bilo moguće bez svih divnih ljudi, počevši od roditelja, odgajatelja, učitelja i mentora kao i samih organizatora i sponzora.

Za goste izvan Varaždinskih Toplica organiziran je cjelodnevni boravak koji je uključivao razgledavanje Toplica s licenciranim turističkim vodičem, polusatno sudjelovanje u rimskim dječjim igrama na arheološkom lokalitetu i na kraju kupanje u bazenima hotela Minerva.

Start 27

16. studenog 2010.

Mjesečni prilog Auto-moto-aero-nautika ANTIFRIZ Ako još niste, zadnji je trenutak da pripremite vašeg metalnog ljubimca za zimu

Spas za rashladni sustav!

Najvažnija, između ostalih aktivnosti, je provjera tekućine u rashladnom sustavu motora, popularno nazvane antifriz, jer nas tu moguća greška može najviše koštati Piše: ŽELJKO MIHALJEVIĆ direktor prodaje poduzeća Patting

Poštovani čitatelji, zima polako kuca na vrata, temperature su pale, a jutarnje struganje „šajbe“ nam je prvi pokazatelj da su zimski uvjeti već nastupili. Ako nismo ranije, zadnji je trenutak da započnemo pripremati našeg metalnog ljubimca za zimu.

Najvažnija, između ostalih aktivnosti, je provjera tekućine u rashladnom sustavu motora, popularno nazvane antifriz, jer nas tu moguća greška može najviše koštati.

Kome povjerenje?

I zato preporučujemo da prilikom izbora date povjerenje proizvodima renomiranih proizvođača koji svojim višegodišnjim iskustvom i stručnošću mogu garantirati kvalitetnu formulaciju tekućine za rashladni sustav motora.

Ako k tome izaberete proizvođača koji već niz godina nudi najprodavanije marke antifriza u našim krajevima i među najprodavanijima je u Republici Hrvatskoj i regiji, onda svakako niste pogriješili u izboru. Pogađate?

To su marke proizvođača Patting iz Varaždina - Forol

a

ntifriz je proizvod baziran na alkoholu i aditivima Winter-max, Antifrost i Forol crveni antifriz. A zašto baš antifriz Forol Winter – Max ili Antifrost? Antifriz je, naime, proizvod koji je baziran na alkoholu, monoet ilgliko lu (MEG) i visokovrijednim dodac ima (adit iv ima) od kojih su najvažniji dodaci za zaštitu od korozije, dodaci

protiv pjenušanja, za zaštitu brtvi i crijeva, za zaštitu od kavitacije i dodaci protiv stvaranja kamenca. U antifrizu je iskorišteno fizikalno svojstvo MEG-a da mu je točka krutišta (smrzavanja) na oko – 50°C (koncentrat), a razrjeđivanjem vodom, ovisno o omjerima, dobivaju se otopine različitih temperatura smrzavanja.

U našim krajevima uobičajeni omjer miješanja antifriz/ voda je 1:1 i točka krutišta takve smjese je 36°C. Takvo svojstvo zadržava i antifriz.

Nedostatak čistog MEG-a je taj što je izuzetno korozivan i agresivan na metale, a posebno na čelik i željezo. Da bi se spriječilo korozivno djelovanje MEG-a, u antifriz se dodaju posebno odabrani aditivi koji inhibiraju (sprečavaju i zaustavljaju postojeću) koroziju. Test prema kojem se ispituje korozivno djelovanje

TREBA ZNATI Niskotemperaturna svojstva MEG-a su trajna i ona se s vremenom ne mijenjaju dok se aditivi protiv korozije troše i s vremenom nestaju. Zbog toga je antifriz u sustavu hlađenja potrebno mijenjati svake druge godine.

Time smo dobili kvalitetnu zaštitu od korozije ili usporilil/onemogućili napredovanje ako je već ranije postojala. Antifriz FOROL WINTER- MA X i antifriz Antifrost zbog posebno brižno odabranih aditiva protiv korozije postojano i kvalitetno štiti vaš motor dvije godine.

antifriza je test prema metodi ASTM 1384 u kojem se pod određenim uvjetima (temperatura, vrijeme, protok zraka i kapljevine) testira korozivnost, odnosno kvaliteta antifriza na najčešće prisutne metale u motoru (čelik, aluminij, sivi lijev, mesing, bakar,

lem). N a temelju razlike u masi testiranih pločica, prije i poslije provedenog ispitivanja, dobije se vrijednost koja mora zadovoljavati propisani standard. Standardi koji vrijede za to su američki ASTM D 3306 i stroži austrijski Önorm V 5123.

28 Start

Autoškola

16. studenog 2010.

SAVJETUJEMO Kako bismo mogli koristiti oznake na gumama, važno ih je razumjeti

Vožnja u kasnu jesen J

esensko vrijeme obiluje meteorološkim pojavama koje pred vozače postavljaju prilično velike izazove i omogućuju čestu pojavu opasnih situacija na cesti. Svi mi, savjesni i defenzivni vozači, moramo o tome neprestano voditi računa.

Prva opasna pojava Boris PETROVEČKI, ing. prometa koju nam donosi jeStručni voditelj i predavač sen svakako je kiša.

Autoškola PETROVEČKI Na mokrom kolniku www.petrovecki.hr mijenja se koeficijent tel: 042/233-244 trenja između kotača i podloge i podloga postaje skliska. To nam produljuje put kočenja, a samim time i zaustavni put.

Osim toga, vidljivost postaje smanjena pa nam to dodatno otežava sigurnu vožnju.

Druga, ne manje opasna, jesenska pojava je magla. Magla strahovito smanjuje vidljivost i preglednost ispred i oko vozila i time uzrokuje da se uočavanje opasnosti, u pravilu, događa u posljednji trenutak.

Izuzetno je opasno i to što se magla pojavljuje mjestimično, pa vozači često iz sasvim normalnih uvjeta vidljivosti odjednom ulaze u oblak guste magle nedovoljno pripremljeni na to. Lišće na cesti tipična je jesenska pojava koja, također, predstavlja veliku opasnost za vozače i njihovu sigurnost. Otpalo lišće, pogotovo kad je mokro, ako se nađe između kotača i podloge, predstavlja vrlo sklizak film koji kotačima onemogućuje direktan dodir s podlogom i time svodi trenje gotovo na nulu. Posebnu opasnost to predstavlja u situacijama kada na vozilo djeluju i neke druge sile koje nisu nužno u pravcu kretanja (kočenje, ubrzavanje i vožnja u zavoju). Kako jesen odmiče, približavamo se zimi, a to nam donosi sve osjetniji pad temperature, posebice u jutarnjim i večernjim satima. Najopasnije temperature za poledicu su između -3 i +3°C. Poledica je uvijek mjestimična, tako da nikad sa sigurnošću ne znamo gdje. U ovim prijelaznim razdobljima još nismo u potpunosti prilagođeni ovakvim novim uvjetima koji se počinju pojavljivati na cesti, stoga toj prilagodbi moramo posvetiti dodatnu pažnju.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Pneumatici čine jedinu dodirnu točku vozila i ceste, stoga treba očuvati njihovu kvalitetu i performanse

Što nam govore oznake na automobilskoj gumi?!

Neke od oznaka na gumama jako su važne, poput točne dimenzije pneumatika te indeksa nosivosti i indeksa brzine na koje je guma testirana. Treba ih razumjeti Piše: DAVORIN FURJAN specijalist za putničke gume

Na bočnoj strani autogume nalaze se potrebne informacije, od kojih je najvažnija, oznaka dimenzije.

Na p r imjer u gum e z a osobno, odnosno, putničko vozilo, vidjet ćemo najjače istaknutu oznaku “215/65 R 15”, koja opisuje dimenziju gume. U spomenutoj oznaci prvi broj označava širinu gume u milimetrima, znači širina je 215 milimetara.

Oznaka brzinskog razreda Velikim tiskanim slovom na svakoj gumi je označen brzinski razred koji označava najveću dozvoljenu brzinu za tu gumu. Primjerice, oznaka “H” znači da guma može podnijeti maksimalnu brzinu do 210 km na sat. Odnosno, brzinski (cola). Ako dimenziju gume ne znamo točno, ili pak smo kupili rabljeno vozilo, svakako treba pogledati u knjižicu

Promjer, sastav…

Broj 65 je omjer visine u odnosu na širinu gume u postocima, koji u ovom slučaju iznosi 65 posto.

Slovo ‘”R’” označava radijalnu gumu koja ima tanke kordne niti. One izgrađuju slojeve unutrašnjosti, postavljene radijalno u gumi.

Zadnji broj “15” označava promjer kotača od jednog do drugog kraja i u našem slučaju promjer je 15 inča

p

ropisane dimenzije guma za svako vozilo naznačene su u knjižici vozila vozila u kojoj pišu originalno propisane dimenzije guma za svako vozilo. Uz navedene oznake dimenzije stoje i

Indikator istrošenosti gume putničkog vozila

razredi označeni su slovom Q (za brzinu manju od 160 km/h), S (manju od 180 km/h), T (manju od 190 km/H), H (manju od 210 km/h), V (manju od 240 km/h) ili pak W za brzinu manju od 270 km/h. Zimi se u putničkom prometu oznake indeksa opterećenja te brzinskog razreda.

Primjerice, “89H” -> 89 je LI (load index), odnosno indeks maksimalnog opterećenja koje guma može podnijeti. U ovom slučaju je to 580 kg (postoji tablica opterećenja!). Oznaka “H” opisuje maksimalnu brzinu od 210 km/h (tzv. speed index). Važno je pratiti istrošenost guma prema indikatoru u utorima gazne površine. Čim indikator postane vidljiv, gume treba zamijeniti.

Ako niste sigurni za brzinski indeks i indikator

najčešće koriste gume iz brzinskih razreda S, T i H, a ljeti one iz razreeda H,V, i W. Detaljnije informacije svakako potražite na internetskoj stranici http:// www.gumiimpex.hr/hr/ clanci/auto-gume/vodicza-auto-gume/ istrošenosti gume, zatražite pomoć i savjet vulkanizera.

Oštećenja na gumama treba odmah sanirati kod stručnih osoba – vulkanizera.

To su osnovni podaci o gumi s kojima bi trebao baratati svaki korisnik, a mi mu možemo pomoći u tome da ih nauči prepoznati i razumjeti.

Na gumi je još niz ostalih oznaka, pa za one koji žele znati više, mogu se dodatno informirati na internetskoj stranici http://www.gumiimpex.hr/hr/clanci/autogume/vodic-za-auto-gume/

Istrošena guma je najopasnija guma

Start 29

16. studenog 2010.

FORMULA 1 Velika nagrada Abu Dhabija

Pobjeda i naslov prvaka S. Vettelu!

Nijemac Sebastian Vettel krenuo je s prvog startnog mjesta u nedjeljni dramatičan rasplet sezone Formule 1 u Abu Dhabiju. Čak četvorica vozača imali su izglede za osvajanje prestižne titule svjetskog prvaka uoči zadnje uturke sezone.

Naime, sva četvorica rivala

nakon subotnjeg nadmetanja bili su unutar prvih pet startnih pozicija! Među njih uspio se ugurati tek Jenson Button. Tako je u neizvjesnu utrku s drugog mjesta krenuo Lewis Hamilton, s trećeg Fernando Alonso te s petog Mark Webber. Nikada do sada u povijesti svjetskih

prvenstava Formule 1 četiri vozača uoči posljednje utrke nisu konkurirala za naslov svjetskog prvaka. Uoči utrke u poretku SP-a vodio je Alonso, s 8 bodova više od Webbera te 15 više od Vettela. Dramatičan rasplet u posljednjoj trci sezone Formule 1 u Abu Dhabiju opravdao je očekiva-

nja. Nakon velike neizvjesnosti, Nijemac Sebastijan Vettel u Red Bullu pobjedom, petom ove sezone i 10. ukupno u karijeri, osigurao je prvi naslov svjetskog prvaka. Tragičar utrke je Ferrarijev Španjolac Fernando Alonso, koji je nakon kvalifikacija bio u naizgled najboljoj poziciji, a za naslov mu je, bez obzira na rezultate ostale trojice pretendenata, bilo dovoljno i drugo mjesto. Drugi je u Abu Dhabiju bio Lewis Hamilton, a treći prošlosezonski svjetski

prvak Jenson Button. Alonso je završio na sedmoj poziciji i s četiri boda zaostatka za Sebastianom Vetellom. Mladac s navršene 23 godine svoju prvu pobjedu postigao je u Monzi, a “sretnu” podkapu s te utrke imao je navučenu preko glave i u Abu Dhabiju. Pamtit ćemo njegove suze radosnice nakon ove kolosalne pobjede, ali i činjenicu da u F1 u idućoj sezoni za upravljačima bolida sjede čak petorica bivših prvaka. (jn)

Promućkao je on i protivnike

30 Start

16. studenog 2010.

Duplerica 31

16. studenog 2010.

ta manifestacija mladih

TU KRAJ NAS Martinjske spelancije uz mošt, kestene i – vino

am kaj” Nazdravimo pajdaši dobrom vinu!

Aleluja, al’ me ljulja!

Moštek je kriv za sve! Ne samo za krizu, već i za korupciju, skandale, mizerne plaće i mirovine te neviđenu pljačku Božjeg naroda – Hrvata – koji nikako da se otrijezni Pišu: JOSIP NOVAK i DAVOR PEJNOVIĆ josip@regionalni.com

Ozbiljnost prije nastupa

Moštek je kriv za sve! Ne samo za krizu, već i za korupciju, skandale, mizerne plaće i mirovine, te neviđenu pljačku Božjeg naroda – Hrvata – koji nikako da se otrijezni. Prostor nam ne dozvoljava pobrojati sve optužbe koje su u svojim enciklikama i homilijama na račun spomenutog optuženika prije, tijekom, pa čak i poslije Martinja sipali rječiti biškupi potpomognuti ministrantima u bijelim haljama.

Svetkovine razne

U plesnom pokretu

Brojna publika uživala je i pozorno pratila nastupe

Dolazak sv. Martina u Varaždinu i okolici tradicionalno je hvaljen pripjevom radosti – aleluja, koji je nakon “krštenja” mladog vina i pučkih veselica, očekivano, promijenjen u – al’ me ljulja! Povodom svetkovine svog nebeskog zaštitnika sv.

Martina 11. studenoga osobito svečano bilo je u Varaždinskim Toplicama, gdje je nakon sjednice Gradskog vijeća upriličen prigodni program KUD-a “Toplice”. I mještani Općine Martijanec nizom prigodnih događanja obilježili su svoj dan.

Glavna svečanost obilježavanja Dana Općine Martijanec započela je misnim slavljem u župnoj crkvi. Nakon toga u sportskoj dvorani osnovne škole uslijedila je svečana sjednica uz dodjelu

Kušanje mladog vina

priznanja pojedincima, članovima udruga i društava, a zaključena je prigodnim programom učenika Osnovne škole Martijanec. Kulturno-zabavni program kulminirao je pak u subotu nastupom KUD-a Donji Kraljevec i “Anka Ošpuh” iz Ludbrega.

Udruga vinogradara Vinea iz Vinice pučku veselicu organizirala je ispred zgrade Općine. Peklo se tamo kestenje, nudili kolači, mošt, a kapu skidamo kuharima koji su u kotlićima spremali “fiš” i lovački gulaš. U prigodnom programu nastupio je KUD Gornje Ladanje, a na štandovima su izlagali članovi Udruge umirovljenika, učenici OŠ Vinica te proizvođači autohtonih proizvoda ovog pitoresknog vinogradarskog kraja. Martinjske spelancije uz nastup novomarofskih “Kumova” zabilježili smo još 6. studenoga kada je dobrodošlicu prijateljima dobre kapljice na “novomarofskom placu” poželio Dragutin Koščak, predsjednik Udruga vinogradara i voćara Pinta. Spomenuta udruga broji preko 300 članova i organizator je manifestacije “Martinje v Marofu”. Tom prigodom u subotu prijepodne besplatno su dijelili crni i bijeli mošt, kobasice, sušeni sir i pečene kestene... Ceremoniju krštenja mošta izveli su “Ljubo i njegovi prijatelji s Visočke steze”, predvođeni Josipom Pavličekom.

Krštenje mladog vina

Pečeni kesteni za dobar tek

32 Putopisi

Bukurešt mnogi zovu balkanskim Parizom

16. studenog 2010.

Dvorac Peleš, jedan od najljepših dvoraca Europe

PUTOPIS Dean Čonda, Ana Peručić, Marijana Banović i Nenad Klanfar proputovali Balkan (3)

Nessebar – bugarski Dubrovnik Najdojmljivija građevina u Bukureštu je palača Parlamenta, druga najveća administrativna zgrada na svijetu Piše: ANA PERUČIĆ

građevina definitivno je palača Parlamenta, po površini Sljedeća država na našem druga najveća administrativputu bila je Bugarska, zemlja na zgrada na svijetu nakon članica Europske Unije, ali i Pentagona – ima 12 katova, njezina druga krajnost. Čuli četiri podzemna nivoa, čak smo razne priče o korumpi- 1100 soba i nuklearni bunker! Izdaleka izgleranosti bugarskih carinida impresivno, ka i policije, kao i o u no pogled čestim krađama, ali u dvor ište nikakva negativna dnosu o odaje zapuiskust va nismo ale t s o a n doživjeli. Na salje, štenost. m e z e k Palaču mom ul asku u ors crnom arska je je dao sazemlju prolazili g u B graditi kosmo kroz nerazvilačnija munist ičk i jena sela, u kojima najpriv vođa Nicolae se još vozi konjskim Ceausescu, koji zapregama, lokalne je u više od dvadeceste bile su prilično loše, pune rupa, ali je većina magi- set godina vladanja zemljom poprilično izmjenio izgled stralnih novoizgrađena. grada u želji da nadmaši Palača Parlamenta Pariz. Gradnja palače je poPribližavanjem obali Crnog čela 1984., a zbog njezine mora, vidimo da građevinska gradnje srušene su cijele industrija cvijeta, a razvoj četvrti i 40.000 ljudi iseljeno turizma je u velikom zama- u novoizgrađena naselja u hu. Bugarska je u odnosu predgrađu. Ceausescu je u na ostale crnomorske zemlje revoluciji 1989. svrgnut s najprivlačnija zbog niskih ci- vlasti, ali je gradnja palače jena. Prvo zaustavljanje imali ipak dovršena. Kada smo na smo Nessebaru, gradiću koji izlazu iz grada vidjeli i Vrata nazivaju “biserom Crnog pobjede, postalo je jasno mora” i “bugarskim Dubrov- zašto Bukurešt nazivaju balnikom”. Njegova stara grad- kanskim Parizom. ska jezgra je pod zaštitom UNESCO-a, a nalazi se na Drakulin dvorac otoku koji je nasipom poveDrugi dan u Rumunjskoj zan s kopnom. Okružena je razgledavanje smo otpočeli zidinama, a u unutrašnjosti u malom gradiću Sinaia. Tu se, uz drvene kuće građene u se nalazi Peleš, nekadašnja stilu karakterističnom za bu- ljetna rezidencija prvog rugarsku obalu u 15. stoljeću, munjskog kraljevskog para nalazi i nekoliko bazilika. Put Karola i Elizabete, koja slovi nastavljamo prema Varni, kao jedan od najljepših dvoodnosno njezinom odmara- raca Europe. Put nastavljamo lištu Zlatni pyasatsi, sa 60-tak prema Branu i posjećujemo hotela i vila. slavni Drakulin dvorac. Dok Sljedećeg jutra prošeta- koračamo sobama, škripi drli smo Varnom, a potom veni pod, vrata su mala pa se namoč ili noge u Crnom moramo saginjati da bismo moru. U Rumunjsku smo ušli prošli, a u tajnim prolazima kod grada Ruse. Kuda prvo, vlada mrkli mrak. Drakula, nego u metropolu! Većina odnosno grof Vlad Tepeš, zgrada u centru je tipično bio je u njemu zatočen u 17. socijalistička. Najdojmljivija stoljeću.

Temišvar, Novi Sad, ćevapi...

U centru Temišvara nalazi se glavni gradski trg na kojem se s jedne strane nalazi zgrada opere, a na drugom prekrasna pravoslavna katedrala. U blizini je i jedan park prepun skulptura. Posjetili smo i tržnicu u želji da kupimo rumunjsku keramiku. Nismo našli ono što smo tražili, ali smo barem probali i rumunjski kebap, tzv. shaorme.

Nastavljamo put, prije granice trošimo posljednje leje i ulazimo u Srbiju. Vozimo ravnom Vojvodinom do Novog Sada, grada koji je nas koji smo tamo došli prvi put – očarao! Zašto, ne znamo, ima nekakav duh... U centru grada nalazi se Trg slobode s Vijećnicom i nekoliko palača

od kojih svaka ima svoju priču te katolička crkva Imena Marijinog. Malo dalje “parkiran” je stari novosadski tramvaj nazvan Frčika, koji je preuređen u atraktivan kafić.

Produžujemo pješačkom ulicom koja nosi ime po poznatom dječjem pjesniku Jovanu Jovanoviću Zmaju, čiji se spomenik nalazi na njezinom kraju. Prešli smo i na drugu stranu Dunava i popeli se na petrovaradinsku tvrđavu s čijih smo bedema uživali u prekrasnom pogledu na grad, na Dunav, mostove koji ga premošćuju. Posljednje zaustavljanje u inozemstvu bilo je u Bačkoj Palanci na ćevapima.

Gradska jezgra Nessebara, gradića koji nazivaju “biserom Crnog mora”, pod zaštitom UNESCO-a

Nakon šetnje Varnom smočili noge u Crnom moru

Brašov – najljepši Posjetili smo i Brašov, centar jugoistočne Transilvanije, jedan od najljepših gradova Rumunjske.

Grad je izgrađen u austrougarskom stilu, a na svim suncobranima u gradu stoji slogan “Brasov - probably the most beautiful city in the worl””. A ne! To je ipak Varaždin. Zanimljiv je i natpis grada koji u hollywoodskom stilu stoji na brdu iznad grada. Razgledali smo centar – tu je stara Gradska vijećnica, Crna crkva iz 14. stoljeća, najveća gotička crkva između Beča i Istanbula, ime dobila nakon velikog požara iz 1689. godine, a ima i najveće zvono u Rumunjskoj, te jedna pravoslavna crkva. Uspjeli smo razgledati i Sibiu, koji je 2007. bio kulturna prijestolnica Europe. Krenuli smo i dalje, ovaj put samo u potrazi za hotelom. Jedan smo ubrzo našli, no bio nam je preskup za rumunjske pojmove, pa smo produžili još oko 150 kilometara neplanirano dalje do sljedećeg.

Bila je to uzbudljiva noćna vožnja sa šleperima po neoznačenim i neosvijetljenim cestama. U kojem smo točno mjestu prespavali, još ni sad nismo sigurni, no drugo jutro trebalo nam je samo 70 kilometara do Temišvara.

Palača Parlamenta - dao ju je sagraditi Nicolae Ceausescu

!

16. studenog 2010.

Drugim mjestom

u Ardechu Emil Milihram osvojio je naslov prvaka u Europskom kupu kajak kanu maratona

Sport sport@regionalni.com

“

Sport 33

U srijedu u 19 sati tražimo pobjedu 3:0 u kup susretu s ekipom OK Sisak i treba nam i podrška s tribina. Edo Klein, trener OK Varaždin

HRVANJE Varaždinski hrvači ove sezone ne znaju za poraz

Bravo prvaci!

Pobjedama protiv Like 5:2 i Gavrilovića 4:3 uspješno je završena sezona u kojoj hrvači HK Vindija obilježavaju 60 godina osnutka i uspješnog djelovanja kluba Kadeti Savate kluba Omega Varaždin i trener Emerik Večerić

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Šest zlata u Tuhelju

Varaždinski hrvači HK Vindija postali su ponovno prvaci Hrvatske. Subotnjom pobjedom nad glavnim konkurentom, ekipom zagrebačke Like od 5:2 i nedjeljnom pobjedom s kombiniranim sastavom protiv Gavrilovića 4:3 završili su sezonu bez poraza.

– Fantastični ambijent dvorane u Graberju nosio je naše hrvače, rekao je trener HK Vindija Pero Panić. – Sve drugo osim pobjede bio bi neuspjeh.

Toliko uloženog truda, rada i novca moralo se vratiti i vratilo se najljepši mogući način osvajanjem naslova prvaka sezone 2010. Dečki su skidali od 4 do 6 kilograma pr ije mečeva, posebno se to odnosi na lakše kategorije, što je prilično naporno. Najčešće su to bili Sokol, Etlinger i Lizatović, dodao je Panić.

Savate klub Omega iz Varaždina nastupio je na kupu Hrvatske za kadete koji je održan u Tuhelju.

Nastupilo je ukupno 10 klubova s približno 70 boraca. Članovi varaždinskog kluba osvojili su najviše zlatnih odličja od svih klubova, ukupno šest zlata, dva srebra i dvije bronce.

Zlatni su Jan Kovač, Patrik Grđan, Tomislav Jalševec,

Roko Škarica, Bruno Drvoderić i Marko Mašić, srebrni Ivan Horvat i Vito Martinčević, a brončani Matej Solar i Filip Kogl.

– Borbe su bile atraktivne i bilo je vrlo teško sucima donijeti jednoglasnu odluku o pobjedniku. Dominirali smo u većini kategorija i postigli smo zapažene rezultate, izjavio je trener Emerik Večerić. (di)

Iznenađenje iz Vidovca Novi lider Druge rukometne lige RK Vidovec BIOS uvjerljivo niže nove pobjede. U 6. kolu pobijedili su ekipu Požege 41:22 (21:9) na svom parketu pred 300-tinjak navijača. Rukometna euforija u Vidovcu daje dodatni “vjetar u leđa” prvom favoritu lige i pretendentu za ulazak u Prvu ligu. U sljedećem kolu Vidovec je ponovno domaćin, a radi se o lokalnom derbiju protiv Trnovca. (di)

Bez iznenađenja Subotnji susret protiv Like bio je odlučujući i u njemu su svoju snagu i umijeću pokazali svi varaždinski hrvači, ali treba izdvojiti juniora Etlingera koji je ozlijeđen pobijedio kapetana Like Janičića.

– Dominik je imao velikih problema s gležnjem, uspjeli smo ga bandažirati i pripremiti za meč. Sve smo poduzeli da ga dignemo i maksimalno pripremimo. Pokazao je veliku koncentraciju i pobijedio seniorskog reprezentativca. Sav naš trud vratio nam je ovom pobjedom te je kasnije bilo puno lak še teškašima.

Isto tako za neke je bilo iznenađenje što je Koščević pobijedio Đoka, ali trud i rad su se isplatili, rekao je Panić. Nedjeljni susret protiv Gavrilovića više nije imao pritisak pobjede ali kao pravi prvaci varaždinski hrvači nisu željeli završiti sezonu porazom. – Išli smo

Rukometna škola RK Varaždin

Možda će se ubuduće Varaždinci pripremati u V. Toplicama

s drugom ekipom, ali nismo htjeli izgubiti, već smo željeli dokazati ono što smo najavljivali na početku sezone – da smo s ovom ekipom nep obje div i. Ovo je sada šlag na tortu našeg rada i sada možemo samo slaviti i veseliti se, dodao je Panić. Međutim, puno vremena za slavlje ipak nema.

Pero Panić odlazi u Italiju s B hrvačkom reprezentacijom

eđeni Povrij er Etling je io d pobije ativca ent reprez čića Jani

Najbolji hrvači u Hrvatskoj Aktivno su sudjelovali u osvajanju naslova prvaka države HK Vindija u 1.

Hrvatskoj hrvačkoj ligi: Benjamin Šokman, Nikola Težak, Ivan Lizatović, Hrvatske, u kojoj su i Koščević i Hogač, dok A reprezentacija odlazi u Bugarsku na pripreme za sljedeću sezonu, a u njoj su Sokol, Starčević i Lizatović. HK Vindija ove godine obilježava 60. obljetnicu osnutka i rada te je ovaj naslov prvaka došao u pravi trenutak. U planu je i održavanje međunarodnog hr-

Tonimir Sokol, Dominik Etlinger, Božo Starčević, Denni Lipić, Siniša Hogač, Marko Koščević, Andrija Barić, Petar Zorec, Dejan Šokman. vačkog turnira krajem prosinca, ako se osiguraju potrebna sredstva putem sponzora i donatora, a planirana je i svečana godišnja skupština koja bi se trebala održati u varaždinskom HNK uz prisustvo svih važnijih hrvačkih djelatnika, sportaša i predstavnika lokalne uprave i samouprave.

SAVATE

V. Balažinec – viceprvakinja Europe Proteklog vikenda borci iz SK „Omega-gym“ Kneginec imali su pune ruke posla. Nastupali su na tri natjecanja. U Nancyju, 6. 11., Valentina Balažinec imala je meč za prvakinju Europe. Bio je to dobar i težak meč u kojem je ipak pobjedu odnijela domaća natjecateljica Hanna Moutahammiss, koja

RK Varaždin održava treninge za mlađe uzrasne kategorije utorkom i četvrtkom od 16 do 17, a u subotu od 10 do 11 sati u TTS-u na SC Sloboda, a djeluju i podružnice u OŠ Cestica i OŠ I. K. Sakcinskog Varaždinske Toplice. U Cestici treninzi su srijedom i petkom od 16 do 17 sati, a u V. Toplicama ponedjeljkom i srijedom od 16 do 17 sati. Svi zainteresirani mogu se i dalje javiti na tel. 091/255-7142 ili na rk.varazdin@gmail.com.

je prednost stekla u trećoj rundi i nije je ispuštala do kraja meča. Mora se reći da je Francuskinja bila tehničkotaktički odlično pripremljena i bilo ju je gotovo nemoguće iznenaditi. Istoga dana u Zagrebu meč povratka imao je Marko Mudri čiji je protivnik bio Pretenjača, aktualni prvak

Europe. Pretenjača je pokazao dobru fizičku pripremljenost i taktiku iako je Mudri dobro parirao. U Tuhelju je 7. 11. održan Kup Hrvatske za kadete u assautu. Nastupilo je 50-tak natjecatelja, a među njima i naši članovi. U kategoriji do 55kg Mario Koren osvojio je 1. mjesto. U kategoriji do 40

kg Ivan Ptiček bio je 3. dok je Patrik Ćazimi na žalost ostao bez plasmana.

FOTO FOKUS

34 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Formula uspjeha K

oja je formula uspjeha u sportu, muči sve sportske djelatnike u klubovima. Može li se samo kupovinom atraktivnih stranaca, može li se samo s vlastitim snagama i u koje vrijeme? Formula, koliko god bila jednostavna ili komplicirana, vrlo rijetko uspije. Možda se na primjeru zagrebačkih hokejaša mogu pronaći konture idealne formule. Relativno mali sport uspio se izdići iz sportske svakodnevice i zasjati na hrvatskom sportskom nebu prepunom oblaka recesije. U prvom redu treba krenuti od uvjeta. Dakle, moraju se osigurati osnovni uvjeti za rad uz stručne i kvalificirane kadrove. Treba raditi s vlastitim podmlatkom i dokazati se kako bi vaš rad prepoznala lokalna zajednica. Dobrim sportskim utakmicama s atraktivnim protivnicima privući gledatelje i pozornost medija. Sudjelovanje u jačim nacionalnim, regionalnim i europskim ligama donosi još veći rejting sporta. Zatim slijedi korak pojačanja stranim igračima, koji pak moraju biti značajno bolji i atraktivniji od domaćih kako ne bi došlo do ljubomore i raskola u ekipi i klubu. Uz to moguće je pojačanje u trenerskom i stručnom stožeru dokazanim stručnjacima. Sve to donosi bolju poziciju u pregovorima sa sponzorima i donacijama. Ta spirala uspjeha mora biti praćena interesom gledatelja koji su također dio medijske i sponzorske podrške. Bilo koji sponzor drugačije će se odnositi prema klubu koji igra pred desecima tisuća gledatelja nego prema „vrhunskim“ klubovima koji igraju pred desetak gledatelja.

Interes medija također raste s atraktivnijom i kvalitetnijom igrom, te višim rangom natjecanja, a uz to su povezani i iznosi koji su sponzori spremni uložiti u klub i reklamu kojima je tada puno isplativija. Izgleda sve vrlo jednostavno, ali rijetki uspijevaju. Jedna od čestih grešaka je da u klubu sav taj posao mora raditi jedna ili premalo osoba. Druga je da je premalo sluha za neku od ovih karika pa cijeli projekt brzo padne u vodu, najčešće kada izostanu prihodi.

16. studenog 2010.

STOLNITENIS U Varaždin stiže više od 600 mladih stolnotenisača

Varaždin ping-pong središte cijele regije 6. Memorijalni stolnoteniski turnir “Mirko Abramović” privukao je sportaše iz Italije, Rumunjske, BIH, Srbije i Slovenije Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U Varaždinu će se od 19. do 21. studenog održati 6. Memorijalni stolnoteniski turnir “Mirko Abramović” odnosno 40. Međunarodno kadetsko i juniorsko prvenstvo Varaždina. Organizator Memorijala je STK Varaždin a natjecanja će se održati u Školskoj sport-

U i o v d ran avit st o rje p Grabe lova, o t 16 s ćemo alonu aub šest s k o j dvorani Varaždin u Graberju. Odigravat će se natjecanja u osam kategorija najmlađi kadeti, mlađi kadeti, kadeti i juniori u muškoj i ženskoj konkurenciji kako pojedinačno tako i ekipno. Sve pojedinačne discipline boduju se za rangliste Hrvatskog stolnoteniskog saveza.

Interes

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR ponedeljak, 15.11.2010., velika dvorana – rukometna utakmica ŽRK Koka-ŽRK Lokomotiva s početkom u 19,00 sati srijeda, 17.11.2010., velika dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin–OK Sisak s početkom u 19,00 sati subota, 20.11.2010., mala dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin–MOK Šibenik s početkom u 18,00 sati nedjelja, 21.11.2010., mala dvorana – rukometna utakmica RK Varteks–RK Daruvar s početkom u 10,30 sati petak – nedjelja, 19. – 21.11.2010., velika dvorana – 1. varaždinski sajam vjenčanja

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Organizator nagrađuje četiri prvoplasirane ekipa i četiri prvoplasirana pojedinca u pojedinačnim disciplinama.

Natjecanja počinju u petak 19. studenoga u 9 sati. - Novost memor ijala su dv ije nove kategorije: juniori i juniorke.

– rekao je trener STK Varaždin Saša Suhodolčan. - Računali smo da ćemo Memorijal organizirati u novoj dvorani na Dravi ali nažalost otkazan nam je termin. Sreća je da je dvora-

Stolni tenis i dalje je popularan među mladima kako u Varaždinu tako i u široj regiji

Nakon pet kola Varaždinke pete Nakon pet kola 1. HSTL za stolnotenisačice ekipa STK Varaždina nalazi se na petom mjestu se sedam osvojenih bodova s dvije pobjede i pet poraza.

Na službenoj rang-listi HSTS-a za seniorke Varaždinka Petra Petek nalazi se na petom mjestu, Anja Ivanuša na 12., Bojana Poljak na 22. i Jelena Malkoč na 34. mjestu.

na u Graberju bila slobodna pa ćemo u dvorani i balonu organizirati natjecanja. U dvorani ćemo postaviti 16 stolova a u balonu šest. To je ipak više nego prošle godine s tim da uvjeti u balonu nisu baš idealni, dodao je Suhodolčan.

Veliki stolnoteniski događaj

U konkurenciji kadetkinja Dina Ratajec je na petom mjestu, Tajana Košćak na 12. i Mihaela Brodar na 30. mjestu.

U konkurenciji mlađih kadetkinja Mihaela Brodar je na četvrtom mjestu, Lana Kereša na 5., Nika Premuž na 17., Daria Jarmić na 22. i Lana Premuž na 49. mjestu.

U konkurenciji najmlađih kadetkinja Lana Premuž je na sedmom mjestu.

privući će velik broj zainteresiranih igrača ali i ljubitelja ovog sporta.

- U petak će se održati ekipna natjecanja, u subotu će biti pojedinačna natjecanja za kadete, kadetkinje, mlađe kadete i mlađe kadetkinje a u nedjelju su na radsporedu po-

jedinačna natjecanja za mlađe kadete i mlađe kadetkinje te juniore i juniorke. Očekujemo oko 600 natjecatelja a svoj dolazak najavili su mladi stolnotenisači iz Italije, Rumunjske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Hrvatske, najavio je Suhodolčan.

SPORTSKI PLES U organizaciji Hrvatskog sportskog plesnog saveza održano je Prvenstvo Republike Hrvatske u kombinaciji 10 plesova. U dvorani

Prvaci Iva Risek i Vedran Sraga Harmony

u Virovitici plesni parovi iz 32 plesna kluba iz Hrvatske natjecali su se za naslove državnih prvaka u sedam starosnih kategor ija.Iz Sportskog plesnog kluba “Harmony” na državnom natjecanju nastupilo je 14 plesnih parova raspoređenih u šest starosnih kategorija. Plesači varaždin-

skog kluba na državnom prvenstvu osvojili su jedan naslov državnih prvaka, tri naslova viceprvaka, dva treća mjesta, jedno četvrto mjesto i jedno peto mjesto.

Naslov državnih prvaka je izborio plesni par Iva Risek i Vedran Sraga u kategoriji mlađa mladež.

Sport 35

16. studenog 2010.

STRELIČARSTVO Treći Martinjski turnir u Novom Marofu

Fitness Bojan GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

Ništa bez znoja B

Umjesto na proslavi i obilježavanju blagdana Martinja streličari su strpljivo pokazivali svoje umijeće

Martinje uz streličare Čak 170 streličara iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije vikend provelo u novomarofskoj sportskoj dvorani Piše: DAVOR PEJNOVIĆ davor@regionalni.com

Skoro 170 natjecatelja iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije našlo se u nedjelju u novomarofskoj sportskoj dvorani na 3. po redu Martinjskom turniru.

Budući da je ovaj turnir uvršten u kalendar svjetske streličarske federacije, to postavlja i visoke standarde organizatorima, ali je zanimljiv i širem krugu streličara.

“Zbog velikog odaziva streličara u vrlo kratkom roku, nismo imali srca odbiti skoro 70 natjecatelja, jer u novomarofsku dvoranu stane maksimalno njih stotinu. Zato smo organizirali natjecanje u prijepodnevnom i popodnevnom terminu.

Kao dobri domaćini, po čemu smo poznati među streličarima, napravili smo još jedan turnir koji je u dobrom svjetlu predstavio naš klub, ali i sredinu u kojoj živimo“, ističe Zlatko Zubović, direktor Martinjskog turnira.

Uspjeh Od rezultata “Grebengradskih streličara” izdvajamo; Dora Oštrek osvojila je zlatnu medalju u konkurenciji kadetkinja u složenom luku, a zlato je pripalo Martinu Rabuzinu u juniorskoj konkurenciji. Brončanu medalju osvojio je Davor Pejnović u standardnom luku kod seniora.

Ribolov Budimir ŠEBEČIĆ autor knjige “Male tajne sportskog ribolova” budimir.maletajne@gmail.com

Ostali pribor Dora Oštrek na najvišem postolju

Jakov Sić, u kategoriji dječaka do 14 godina, u zakrivljenom luku bio je 12., Dobroslav Oštrek zauzeo je 15. mjesto kod seniora u golom luku.

Brojna je bila ekipa “Cekina” koja se u Varaždin vratila s medaljama. Juniorka Matea Kolarek osvojila je zlatnu medalju u složenom luku, seniorka Tanja Zorman osvojila je broncu a u seniorskoj konkurenciji Cvijetoslav Zorman bio je četvrti, Dario Gregec peti, Tomislav Mlinarić petnaesti, a Stjepan Gašparić sedamnaesti.

U zakrivljenom luku, u konkurenciji dječaka do 14 godina, Marko Međimirec osvojio je šesto mjesto, a seniorke

D

ora Oštrek osvojila je zlato u složenom luku kod kadetkinja Ana Zorman i Ana Stolnik osvojile su srebrnu, odnosno brončanu medalju, dok je kod seniora deseto mje-

sto osvojio Mario Strelec.

Zoran Marenčić ponovno je briljirao kod seniora u golom luku i uvjerljivo osvojio zlatnu medalju, a u standardu je četvrti bio Goran Gojković.

Josip Kapetanov ić iz “Minerve” iz Varaždinskih Toplica osvojio je 19. mjesto u seniorskoj konkurenciji u složenom luku, dok je njegov sio Leonardo bio deveti u zakrivljenom luku u kategoriji dječaka do 14 godina.

SPEEDWAY Objavljen je kalendar Međunarodne motociklističke federacije (FIM) za sljedeću godinu.

Jedini speedway centar u Hrvatskoj, stadion Millenium, ugostit će zvijezde ovog sporta u čak tri utrke Svjetskog prvenstva. Prva na rasporedu je 21. svibnja kada se održavaju kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo U21 u kojima nastupaju Dino

roj ljudi koji žele smršaviti se povećava – fenomen koji se može povezati sa sve većim zahtjevima okoline (Budi lijep/a, Budi vitak/vitka…), kao i sa stereotipnim vjerovanjima koja povezuju izgled s uspjehom (mlade, vitke, lijepe uspješne poslovne žene…). Mediji nas bombardiraju fotografijama vitkih, mišićavih tijela koja odudaraju od stvarnosti u kojoj svi živimo, a sve to izravno utječe na smanjenje zadovoljstva samim sobom. Ovi razlozi želju za mršavljenjem (kao i želju za preplanulošću, glatkim tenom, mišićavim tijelom…) čine sasvim razumljivom. Međutim, ljudi vrlo često u proces mršavljenja ulaze s pogrešnim uvjerenjima koja otežavaju postizanje zadovoljstva samim sobom, a u ekstremnim slučajevima mogu dovesti i do poremećaja prehrane. „Moram brzo smršavjeti“ je pogrešno uvjerenje od kojeg većina ljudi polazi kad kreću na dijetu.

Ovo uvjerenje stvara pritisak na osobu, a često dovodi i do pretjeranog perfekcionizma (Bit ću savršen/a tek kada smršavim). A niti ne pomisle na vježbanje.

Kvalitetno smršavjeti ne može se u kratkom roku.

Ono uključuje pravilnu prehranu i obavezno fizičku aktivnost kroz duži period. Dijete bez fizičke aktivnosti u konačnici imaju kontraefekat. Dakle, kad krećete na dijetu, izbjegavajte brze dijete, zadajte si realne ciljeve (npr. izgubiti 5 kilograma u tri, četiri mjeseca) i budite ustrajni, jer ustrajanjem u kvalitetnoj dijeti i kontinuiranoj fizičkoj aktivnosti ne samo da polako, ali sigurno, gubite na težini, već i učite ispravne životne navike, što ima dugoročne pozitivne posljedice na vašu težinu, ali i na zadovoljstvo sobom. Nemojte da Vas samo izgled natjera na vježbanje. Vježbanje nema samo vizualni efekat. Kad krenete znat će te.

Kovačić i Jasmin Ilijaš. Oni su pravo nastupa ostvarili napunivši 16 godina, što je donja granica za ovu kategoriju.

Polufinalna utrka Grand Prix kvalifikacija održat će se 2. srpnja, kada će nastupiti ponajbolji vozači svijeta, čiji je cilj Grand Prix Challenge, koji se vozi 21. kolovoza u Vetlandi (Švedska).

I naravno, najveći spektakl ostavljen je za kraj s e ke ke utr zone Tri veli – Velika nagrada Hr vatske Grand Prix, po drugi put na stadionu Millenium održat će se 24. rujna 2011. godine.

Staza Millenium

U Z

z osnovni ribolovni pribor postoji još širok spektar ostalog pribora, bez kojega bi ribolov bio gotovo nezamisliv. a lov većih riba neophodan je podmetač, čija je funkcija prihvaćanje ribe. Za istu namjenu služi nam i kuka prihvatnica. Mišljenja u svezi s korištenjem podmetača odnosno kuke su podijeljena. Ipak, kuka je pogodnija za prihvat velike štuke, smuđa i soma, dok je za prihvat šarana, linjaka, mrene i slično pogodniji podmetač. Za čuvanje ulovljene ribe koristimo mreže izrađene od sintetičkih vlakana ili od žice. Za vađenje udice ili varalice iz čeljusti ribljih grabežljivaca upotrijebit ćemo kliješta ili komadić metalne žice. Limene ili plastične posude s poklopcem kapaciteta 3-5 litara koristit ćemo za čuvanje ribica-mamaca. gla za postavljanje metalnog predveza važan je dio ribolovnog pribora. z pomoć te igle provlačimo metalni predvez kroz kožu ribice od repa prema glavi, stavljamo udicu na predvez te zatežemo predvez tako da vrat udice uđe pod kožu ribice. Iz osobnog iskustva mogu reći da je takav način postavljanja ribice-mamca najbolji način. Vrtilice sprječavaju uvrtanje strune u slučaju kad koristimo žive mamce. Također omogućavaju brzu i laku zamjenu varalica ili udica s mamcem. Naprtnjača, gumene čizme, kišna kabanica, nož, ručna baterijska svjetiljka, rezervne čarape, kapa, šibice... također su dijelovi ribolovnog pribora koji nam mogu zatrebati u određenoj situaciji.

I U

36 Sport

16. studenog 2010.

ŽENSKI NOGOMET Povrećan interes svjetskih i europskih nogometnih udruga

ŽUPANIJSKI NOGOMETNI SAVEZ 2. HNLŽ – SJEVER Sezona 2010./11.

POREDAK EKIPA

O

W

D

L

G

1.

Sračinec

7

6

1

0

25:6

2.

Lepoglava

7

5

2

0

21:10

BOD 19 17

3.

Trnava

7

4

2

1

21:9

14

4.

Tuškani

6

2

1

3

4:11

7

5.

Podravina 02

6

2

0

4

10:19

6

6.

Trnje

7

1

2

4

17:20

5

7.

Mladost

7

1

1

5

11:24

4

8.

Cestica 2005.

7

0

1

6

7:27

1

Liga kadetkinja Skupina Zapad - Sjever Sezona 2010./11.

POREDAK EKIPA

O

W

D

L

G

1.

Agram

5

5

0

0

36:1

15

BOD

2.

Dinamo Maksimir

5

4

0

1

28:5

12

3.

Plamen

5

2

1

1

25:6

7

4.

Pregrada

5

2

0

3

12:21

6

5.

Trnje

5

1

1

3

1:32

4

6.

Rijeka Jack Pot

4

0

2

1

4:7

2

7.

Lepoglava

6

0

2

4

1:35

2

Ima sve više djevojaka dobrih nogometašica Školu za trenere prošlo je i oko 400 djevojaka od kojih se očekuje da počnu aktivnije djelovati u svojim sredinama Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Posljednjih nekoliko godina bilježe se značajnije aktivnosti svjetskih i europskih nogometnih asocijacija na promociji ženskog nogometa. Na području Varaždinske županije tako je već postao tradicionalan Međunarodni zabavni festival ženskog nogometa u Lepoglavi, na kojem se okupljaju mlade nogometašice iz regije, ali i sportski djelatnici koji u stručnom dijelu razmatraju mogućnosti popularizacije i razvoja ženskog nogometa. Dok u drugim loptačkim sportovima nisu zapostavljene žene (rukomet, košarka, odbojka i sl),. u nogometu se teško probijaju.

Međutim, prateći povijest može se doći do vrlo zanimljivih podataka. Tako su kineski povjesničari uvjereni da su žene u Kini igrale nogomet još prije dvije tisuće godina.

Tome u prilog govore reljefi u kamenu pronađeni u središnjoj provinciji Henan. Nogomet je u Kini najprije bila igra između pojedinaca, ali u vrijeme dinastije Tang, koja je vladala od 618. do 907. godine, igrala se vrlo slično današnjem nogometu, a ima podataka da su postojale i profesionalne nogometašice. Ženski nogomet nastavio se igrati i razvijati u sjeni muškog nogometa, a polagano se širio na sve kontinente.

U modernom svijetu veliki poticaj za razvoj ženskih nogometnih klubova dala je FIFA kada je 1991. godine organizirala prvo službeno svjetsko prvenstvo, i to baš u Kini. Ženski nogomet

Ženski nogomet polagano pronalazi svoje mjesto u sportskoj obitelji, a pomažu i UEFA i FIFA

uvršten je i u program Olimpij- razvoju ženskog nogometa u ovoj regiji. skih igara u Atlanti 1996.

Prve ženske nogogodine. metne sekcije, koje U Europi je ženPrvo prerastaju u kluski nogomet dao v t s n e bove, osnovane leko popularniji prv a c i š a su 1937. u Zagrena sjeveru, u met o g o . n skandinavsk im 971 bu i Borovu, gdje 1 o n a se odigravaju i zemljama, zato odigr e prve utakmice. ne čudi podatak godin Te godine Zagrepda Međunarodni čanke su odigrale zabavni festival ženjoš nekoliko utakmica skog nogometa u Lepos gošćama iz europskih klubova u Varaždinu, Banjoj Luci i Ljubljani. Međutim, tadašnje ministarstvo ne priznaje ženski nogomet, pa ne dolazi do daljnjeg razvoja ovog sporta.

Napredak

Ženski nogomet

glavi organizira danska udruga CCPA. Hrvatska je pak lider u

Do 1970. godine povremeno se javljaju inicijative za uspostavu nogometnih liga za žene, ali bez većeg uspjeha. Međutim, tadašnje prilike su ipak dovoljno sazrele i organizira se prvo službeno prvenstvo hrvatskih nogometašica 1971. godine.

Na stadionu NK Zagreba po

Šest klubova u županiji – Ženski nogometni klubovi ponos su Županijskog nogometnog saveza Varaždin, rekao je predsjednik ŽNS Varaždin Davor Daraboš.

– Na našem području djeluje šest ženskih nogometnih klubova koji su, uz inicijativu Saveza prema HNS-u, uspjeli izboriti status Druge lige, a time i novčanu pomoć u visini od 20.000 kuna po klubu, koju po kriterijima HNS-a dobivaju dobivaju klubovi saveznog ranga. Županijski nogometni savez Varaždin je za sve ženske nogometne klubove bez naknade odradio registracije, zaduženje i sve ostalo, dodao je Daraboš.

turnirskom sustavu sudjelovalo je šest ekipa: ŽNK Merkur, ŽNK Zagreb (druga ekipa Merkura), ŽNK Moslavka, sve iz Zagreba, ŽNK Rijeka, ŽNK 8. mart iz Splita i ŽNK Podravina iz Novigrada Podravskog.

Od 1974. godine počinju natjecanja u sklopu bivše države i na saveznom nivou. Najprije je natjecanje bilo podijeljeno u dvije skupine, “Istok” i “Zapad”, a 1980. godine formirana je jedinstvena Prva liga.

Hrvatske nogometašice u

neovisnoj Hrvatskoj startaju 1991. s trećim po redu državnim prvenstvom i natjecanjem u kupu.

Djeluje i hrvatska ženska nogometna reprezentacija sa svim uzrasnim kategorijama, a školu za trenere prošlo je i oko 400 djevojaka od kojih se očekuje da počnu aktivnije djelovati u svojim sredinama.

Zanimanje za ženski nogomet polagano raste, pa trenutno djeluje 39 klubova, sa svakodnevnim trendom povećanja.

USPJEH Nogometašice iz Sračinca prvakinje jesenskog dijela natjecanja u Drugoj nogometnoj ligi Sjever

Uspjeh vrijedan pažnje

1. HNLŽ Sezona 2010./11.

POREDAK EKIPA

O

W

D

L

G

1.

Osijek

6

6

0

0

39:4

18

2.

Rijeka Jack Pot

7

6

0

1

22:4

18

BOD

3.

Viktorija

6

4

0

2

14:6

12

4.

Dinamo Maksimir

7

4

1

2

9:3

10

5.

Agram

7

2

2

3

9:19

6.

Plamen

7

2

1

4

8:16

7

7.

Polet Baranja

7

1

0

6

2:30

3

8.

Pregrada

7

0

0

7

5:26

0

8

ŽNK Sračinec - ovogodišnja ekipa

Jedan od najboljih ženskih nogometnih klubova s područja Varaždinske županije je ŽNK Sračinec. U klubu trenira 20-tak djevojaka koje od 2005. godine postižu zapažene rezultate. Natječu se u Drugoj nogometnoj ligi Sjever, gdje su već 2005. godine osvojile 1. mjesto, 2006. 2. mjesto, 2007. također 2. mjesto, 2008. osvojile

su 1. mjesto i u prvenstvu i u kupu, 2009. osvojile su 2. mjesto, a ove godine su osvojile 1. mjesto na kraju polusezone. Na listi strijelaca kluba za 2010. godinu najbolja je Romana Leona Njari sa 7 postignutih golova ispred Mateje Videc s golom manje i Ines Petričević s 5 postignutih golova.

Isto tako imale su puno

uspjeha na brojnim malonogometnim turnirima.

Na fotografiji su (s lijeva na desno) Marinko Habulan – trener, Morena Martinjak, Sanja Šoltić, Ines Petričević, Vesna Brežni, Ivana Bunić, Dina Goričanec, Petra Košić; dolje: Marijeta Mraz, Mateja Videc, Natali Franić, Romana Leona Njari, Mateja Stankus.

Savjetnik 37

16. studenog 2010.

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Ugođaj za pamćenje Pišući članak “I neke biljke trebaju kaput” sjetih se nerijetkih negodovanja i upita vlasnika listopadnih ukrasnih stabala u svom vrtu vezano uz jesenje opadanja lišća te njegovo skupljanje i zbrinjavanje. Dugo sam razmišljao kako da ovim člankom odgovorim na ovaj problem i vjerujem kako će ovom prigodom usporedba dati baš primjeren odgovor. Naime, nakon više mjeseci čekanja majstor mi konačno postavi kamin sa staklenim vratima te nastupa radosno vrijeme provjere funkcionalnosti i ugođaja. Ugođaj i funkcionalnost su bez prigovora, romantika na sve strane, ali nakon nekoliko dana staklo je postalo zadimljeno – i s time je nestala sva romantika! Odmah pozovem majstora, a on pokaže kako treba očistiti staklo, demonstrira potpalu i princip loženja, uz napomenu da je potrebno povremeno čišćenje stakla. Slučajno za nekoliko dana sretnem suprugu mog majstora koja sada zatraži od mene savjet. Zanimalo ju je koje drvo da zasadi u dvorištu umjesto javora, jer joj lišće zadaje briga? Eto, tako vam je to u životu! Stvari se poslože a da nismo ni svjesni. Ja bih u svom domu htio miris sagorijevanja drva, toplinu i ugođaj vatre, ali bez dima, čišćenja, poslova oko pripreme drva i nesnosnog zbrinjavanja pepela. A netko bi htio zelenilom ukrasiti okućnicu, sa što više različitih biljaka, različitih boja, mirisa i cvjetova, te u konačnici - različitih jesenjih boja lišća. I sve to bez otpalog lišća i svih tekućih sezonskih hortikulturnih poslova. Zaključak?! Iskristalizirao se u prijedlogu koji mi je jednom prilikom uputila moja kćerkica Ivančica. Pitala je: “Tata zašto toliko radiš i mučiš se u tom parku oko kuće?

Imaj stan kao ja, a šetati se možeš po puno lijepih parkova u našem gradu i uživati u njima bez imalo muke”! Neki će reći - luckasto, ali isto tako nemalo sugrađana zaključit će – pa ona mudro zbori!

U dva dana tri pogrešne dijagnoze!

U

nedavnom telefonskom razgovoru bio sam zamoljen da primim pacijenta koji je prije četiri dana bio liječen u jednoj klinici. Sjetivši se da već više od petnaest godina primam takve pozive kad treba “ispravljati krivu Drinu” i spašavati izgubljene slučajeve, zapitao sam vlasnicu zašto ne ide ponovno na isto mjesto, a ona mi je odgovorila da joj se čini da oni sami ne znaju što je njihovoj kuji. Izašao sam u susret i primio ih, u nedjelju navečer. Bio sam neugodno iznenađen, kako dijagnozama tako i načinom liječenja, jer zapravo nije načinjen temeljito ni opći pregled pacijenta, a kamoli ortopedski ili neurološki pregled.

Evidentirane su tri različite dijagnoze u dva dana – Status post partum, lumbalgija i nešto za što nikada nisam čuo – lagana (?!) eklampsija. I terapija je bila diskutabilna, jer je jedan dan apliciran jedan antibiotik, drugi dan već drugi, kortizoni prvi dan, pa nesteroidni antiflogistik drugi dan, zatim digestiv koji potiče na lučenje žuč i sok gušterače, što s ni jednom od navedenih dijagnoza nema nikakve veze, i slično…

Jednom riječju, nakon viđenog nisam vjerovao da je ordinirao neki kolega, već valjda veterinarski tehničar ili bolničar. No, vratimo se mi našoj pacijentici. Kujica je bila u izuzetno teškom stanju, vrlo slabe cirkulacije

Normalan život

Život i socijalna skrb Siniša ČESI

Eva MAKOVEC

dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

Profesor rehabilitator makoveceva@gmail.com

ADHD poremećaj P

oremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (engl.

Attention Defficit and Hyperactivity Disorder ADHD) je razvojni poremećaj s izraženim simptomima nepažnje i/ili hiperaktivnosti (pretjerane aktivnosti) i impulzivnosti koji ne odgovaraju razvojnom stupnju djeteta. Danas se smatra da 3-5 posto djece ima hiperaktivni poremećaj. To bi značilo da u jednom razredu od oko 30 učenika možemo očekivati da jedno do dvoje djece ima ADHD. Djeca s ADHD-om imaju više teškoća u kontroli vlastitog ponašanja u odnosu sa drugima te sa usmjeravanjem i održavanjem pažnje prilikom rada.

To znači da je to dijete u usporedbi sa svojim vršnjacima znatno nemirnije, teško se koncentrira, kratko vrijeme može biti usmjereno na neki zadatak, teško se organizira, ima nagle reakcije, govori kada je to neprimjereno, ne reagira na opomene, diže se sa svog mjesta... Važno je prihvatiti da se radi o poremećaju, a ne o lijenosti, neposlušnosti ili “zločestoći” djeteta. Studije pokazuju da je ADHD učestaliji dva do tri puta više kod dječaka nego kod djevojčica. Sva djeca s navedenim poremećajem ne pokazuju ista ponašanja, a sva ponašanja se ne javljaju na isti način u svim situacijama. Ponašanje se u većini slučajeva pogoršava u situacijama u kojima se traži trajnija pažnja ili određeni mentalni napori, situacije kojima nedostaje vedrine, dinamike il nečeg novog. Teškoće se mogu smanjiiti rasporedom aktivnosti, pomoći u učenju, dosljednosti, stabilnim i mirnim okruženjem... Prema dijagnostičko-statističkom priručniku mentalnih poremećaja (DSM-IV) može se raditi o tri tipa poremećaja. Kombinirani tip (nepažnja, hiperaktivnost-impulzivnost), predominantno nepažljiv tip i predominantno hiperaktivno-impulzivni tip.

i potpuno oduzetih prednjih i stražnjih nogu. Odmah sam posumnjao na diskopatiju, tj. patološki proces vezan uz međukralješne diskove. S obzirom na potpunu oduzetost, posumnjao sam na proces u vratnoj ili grudnoj kralježnici, što je kasnije i dokazano. Naime, nakon nativne rendgenske snimke, načinio sam i tzv. mijelografiju tj. snimanje kralježnice s kontrastom, koja je pokazala da je tzv. prolapsus međukralješnog diska razlog njenog stanja. Naravno da su vlasnici tek tada bili ogorčeni dotadašnjom dijagnostikom i terapijom, kao i svjesni da je pacijent upropašten zbog neznanja i neodgovornosti.

Naime, u takvim situacijama izuzetno je bitno da se objektivna dijagnoza postavi što ranije, a adekvatna terapija u prvih 48 sati od nastanka patološkog procesa. Ako ni ta prijeko potrebna i točna terapija ne daje rezultat, pacijent mora biti operiran!

Svako odgađanje dovodi do odumiranja živčanih snopova leđne moždine, što je kobno za pacijenta. Naravno, kod spomenute pacijentice načinjena je, na moju žalost i žalost njenih vlasnika, eutanazija, jer je za sve drugo bilo prekasno. Zbunjuje me i naplaćen rad u klinici, koji je prvi dan bio 90 kuna, a drugi dan je naplaćeno sramotnih 15 kuna za uslugu rada fakultetski obrazovanog doktora veterinarske medicine! Vjerojatno jer su i sami svjesni svog neznanja i nesposobnosti. Cijela priča je sramotna za veterinarsku struku, a i dokaz da i dalje vrijedi ona poslovica – “presiromašan sam da kupujem jeftine stvari”!

Zaštita djece od internetskog nasilja? (1) Č

esto smo kao roditelji i sami svjedoci koliko nam djeca i mladi provode vremena na internetu. Prednosti i dobre strane interneta su što može biti koristan u školskom učenju, ali i u slobodnim aktivnostima.

Djeca preko interneta mogu razvijati pamćenje, vještinu rješavanja raznih problema te osjećaj vlastite sposobnosti i samopouzdanja. Djeci i mladima koji imaju teškoće u komunikaciji računalne igre mogu biti poticaj za druženje s vršnjacima sličnih interesa. Osim toga mogu vježbat i koordinaciju oko-ruka, prostorne odnose i predočavanje. Sve što je previše ne valja, tako i mi moramo paziti da nam djeca previše vremena ne provo de igrajući računalne igrice. Isto tako kao što ima korisnih računalnih igrica koje potiču kreativnost, ima i onih negativnih koje uče dijete nasilju, mržnji, te čak kod djeteta kroz dulje vrijeme korištenja mogu izazvati ovisnost i psihičke probleme. Moramo pratiti koje računalne igrice nam djeca igraju te reagirati ako vidimo da neka igra nije primjerena dobi našeg djeteta. sim računalnih igrica koje često igraju djeca i mladi svjedoci smo i koliko su neke društvene mreže poput facebooka popularne ne samo među

O

mlađom nego i među starijom informatički pismenom populacijom, te kako možemo svakodnevno komunicirati vrlo jednostavno s bilo kojim poznanikom bilo gdje na svijetu. ako internet pruža brzu dostupnost različitim i zanimljivim informacijama, kao i komunikaciju s velikim brojem ljudi, potrebno je biti svjestan i opasnosti kojima odrasli, a osobito djeca, mogu biti izloženi. Internet omogućuje anonimnost, za razliku od drugih vrsta komunikacije. Anonimnost oslobađa i potiče ljude da komuniciraju osobnije i intimnije nego što bi to činili u osobnim kontaktima, a na žalost često omogućuje lažno predstavljanje.

Stoga je potrebno educirati djecu i mlade kako koristiti internet na za njih siguran način, podučiti ih načinima samozaštite, kao i osigurati nadzor roditelja u trenucima kad se koriste internetom. Najčešći rizici upotrebe interneta za djecu i mlade su izloženost neprimjerenim sadržajima koji uključuju pornografiju, materijale i stranice koje potiču mržnju, nesnošljivost ili diskriminaciju, nasilne prizore. Dijete može često postati i žrtva pedofila ili odraslih osoba koje će ih pokušati nagovoriti na susret ili na neki drugi način izigrati njihovo povjerenje, tražeći od njih sliku ili broj kreditne kartice roditelja. Djeca u raznim on-line natjecanjima mogu dati važne osobne, financijske podatke i tako postati lake mete kriminalaca.

I

38 Oglasi

Dnevne vijesti Ä?itajte na www.regionalni.com

16. studenog 2010.

16. studenog 2010.

Oglasi 39

Dnevne vijesti Ä?itajte na www.regionalni.com

40 Zdravlje DAN ŠEĆERNE BOLESTI

Dođite na Korzo i provjerite šećer

16. studenog 2010.

OTKRIVAMO Obiteljski centar provodit će UNICEF-ov projek

Baby fitness i u U Međimurskoj županiji se “baby fitness” radionice provode još od 2007. godine, zdravstvene djelatnike, što je posebno bilo izraženo u manjim mjestima u kojima ne i stručn e in č tim ar, t a pedij eut, p a r e fiziot oped g, log psiholo stre i se

Akcija mjerenja šećera u krvi na Korzu u subotu od 9 do 12 Ove subote, 20. studenoga, na varaždinskom Korzu bit će održana tradicionalna akcija besplatnog mjerenja šećera u krvi u organizaciji Društva za zaštitu od dijabetesa Varaždin. Akcija se održava povodom Svjetskog dana šećerne bolesti, a Društvo poziva sve građane da dođu na Korzo između 9 i 12 sati i provjere kolika im je visina šećera u krvi.

Dan šećerne bolesti, 14. studenoga, ove se godine u cijelom svijetu obilježava pod motom “Preuzmi kontrolu nad dijabetesom odmah”. – Dijabetes je teška bolest koja nameće doživotna opterećenja oboljelima. Moraju mjeriti glukozu u krvi, uzimati lijekove, redovito vježbati i prilagoditi svoje prehrambene navike bolesti. Na žalost, šećerna bolest je jedna od

najčešćih kroničnih bolesti u djetinjstvu, koja pogađa djecu bez obzira na dob, često u predškolskoj, pa čak i u dojenačkoj dobi.

Budući da ishod bolesti velikim dijelom ov isi o odlukama koje donosi pojedinac, od presudne je važnosti da se dijabetičarima omogući neprekidna i visokokvalitetna edukacija prilagođena njihovim potrebama – ističe Arijana Dvoršćak-Glavač, predsjednica Društva za zaštitu od dijabetesa Varaždin.

Varaždinsko Društ vo više od 40 godina brine o osobama sa šećernom bolešću, a osim edukacija i sportskih aktivnosti redov ito organiziraju i akcije besplatnog mjerenja šećera u krvi na kojima se, na žalost, redovito otkriju novooboljeli od šećerne bolesti. (vms)

U tri godine na radionicama u Međimurju sudjelovalo je čak 617 roditelja i 460 beba, a podršku su im davala čak 62 stručnjaka Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Odgovorni za Završje?

Tko je odgovoran za to što je u Završju pokraj Novog Marofa mimo svih propisa otvorena nova ambulanta Doma zdravlja, utvrđuju zajednički resorni upravni odjel Varaždinske županije u suradnji s Ministarstvom zdravstva. Izjavio je to u srijedu župan Predrag Štromar, koji smatra da nisu poštivani zakonski propisi. Podsjećamo, inspekcija Ministarstva je u rujnu zatvorila ambulantu Doma zdravlja, a potom i drugu ambulantu dr. Marjane Grgić.

Utvrđeno je da ordinacije rade ilegalno, jer ih nikada nije pre-

gledalo stručno povjerenstvo Ministarstva koje bi utvrdilo da ispunjavaju propisane uvjete. I dok ambulanta, koju sada vodi dr. Grgić, u Završju radi od prošlog stoljeća, Dom zdravlja je u proljeće ove godine u dograđenoj zgradi Društvenog doma otvorio još jednu ambulantu. No, ne samo da potrebne suglasnosti nije ishodio za “staru” ambulantu, nego je u mjestu od svega 10 0 0 stanovnika iznenada otvorena i druga, pri čemu je ignorirana zakonom propisana procedura. (vms)

Kako pravilno čuvati i nositi bebu, koje vježbe mogu olakšati dojenačke grčeve, a koje potaknuti fizički razvoj djeteta, samo je dio vještina koje su svladali roditelji djece starih od četiri tjedna do šest mjeseci na radionicama u sklopu UNICEF-ovog projekta “baby fitness” u Međimurskoj županiji.

Normalan razvoj U Međimurju su se “baby fitness” radionice počele održavati još 2007. godine, i to na inicijativu prim. mr. sc. Marije Hegeduš-Jungvirth, specijalistice pedijatrije iz Županijske bolnice Čakovec. Od tad, pa

do ljeta ove godine na radionicama u Čakovcu, Prelogu, Murskom Središću, Kotoribi i Goričanu je sudjelovalo 617 roditelja i 460 njihovih beba, a podršku su im davala čak 62 stručna djelatnika, i to liječnici, fizioterapeuti, patronažne i medicinske sestre. Nositelji programa u Međimurskoj županiji bile su prim. Hegeduš-Jungvirth, psihologinja Eleonora Glavina i fizioterapeutkinja Marica Tomšić.

Na svakoj od radionica roditelji su uz masažu djeteta, aktivne vježbe i vježbe protiv grčeva, kao i vježbe za stimulaciju govora, ujedno bili upoznati s važnošću emocionalne privrženosti.

Posebno je vrijedno to što

rva radionica bi u Varaždinu trebala biti sljedeći mjesec

đimurju će biti održane još najmanje tr i baby f itness radionice, a hoće li projekt biti nastavljen i sljedeće godine ovisi o tome hoće li ih financijski poduprijeti općine, gradovi i Međimurska županija.

ga zanima u vezi njegovog djeteta.

- Zadovoljni smo provedenim radionicama, jer su se pokazale korisnima za roditelje, ali i za zdravstvene djelatnike.

Posebice je to bilo izraženo u manjim mjestima u kojima nema primarne pedijatrijske ambulante – rekla je prim.

Hegeduš-Jungvirth.

Do kraja ove godine u Me-

Novost je da će se baby fitness radionice početi održavati u Varaždinu, i to već sljedeći mjesec. Obiteljski centar Varaždinske županije je formirao tim za provođenje projekta, a članovi su bili na edukaciji koju je organizirao i proveo UNICEF u suradnji s Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

je na kraju svaki roditelj stručnjake mogao pitati sve što

p

Do deset beba

Savjeti iz ordinacije Dijabetes – povišeni šećer u krvi ne boli (2) S

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

vjetska zdravstvena organizacija i Međunarodni savez dijabetičara proglasili su 1991. godine 14. studeni Svjetskim danom šećerne bolesti. U Hrvatskoj ima više od 170.000 dijabetičara, dijabetes je lani bio na sedmome mjestu vodećih uzroka smrti u našoj zemlji, a smatra se i vrlo važnim čimbenikom rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Pravilna prehrana osoba sa šećernom bolešću osnovni je oblik liječenja. Ona se bitno ne razlikuje od prehrane zdravih osoba, nego znači uravnoteženu prehranu u kojoj su potrebe organizma

za energijom, vitaminima i mineralima sadržane u obrocima tijekom čitavog dana. Osnovni princip pravilne prehrane je priprema hrane i raspored u više obroka tijekom dana. a oboljele od šećerne bolesti izuzetno je važna edukacija tj. naučiti što više podataka o bolesti, njenim komplikacijama, načinu liječenja i samopomoći.

Treba svladati vještine i u trenucima lošeg općeg stanja znati kako si sam pomoći. Osoba sa šećernom bolešću mora imati dva liječnika, s tim da je jedan od njih i on sam. Poznavajući

Z

svoja prava, ali i obaveze kao osobe sa šećernom bolešću, moguće je održati dobro zdravlje. Često je puta potrebno promijeniti navike ili način života, više pažnje posvetiti sebi i svom organizmu i pokušati se saživjeti s pojmom kronične bolesti koja oboljelog prati do kraja života. amokontrola glukoze u krvi i mokraći jednostavan je način kojim osoba sa šećernom bolešću može sama u svako doba provjeriti stanje regulacije šećerne bolesti: iz kapi krvi u roku od pola minute saznaje razinu glukoze u krvi. Kao

S

i pravilna prehrana, i tjelesna aktivnost je potrebna i dobra za sve, bez obzira na postojeću bolest ili komplikacije. Osim što izuzetno dobro djeluje na utrošak energije i održavanje dobre kondicije i lijepog izgleda, pozitivno djeluje na opće fizičko i psihičko stanje svakog pojedinca. U stvari, tjelesna aktivnost bi trebala biti zadovoljstvo, a ne prisila. Ako netko ne želi aerobik, može vježbati hodajući stepenicama umjesto korištenja dizala, brzim hodom otići na posao umjesto voziti se automobilom ili navečer prošetati umjesto gledati TV.

Zdravlje 41

16. studenog 2010.

kt za roditelje beba u dobi od 1 do 6 mjeseci

GRIPA Cijepljenje počelo i u našoj županiji

u Varaždinu!

a pokazale su se iznimno korisne za roditelje, ali i za ema primarne pedijatrijske ambulante RADIONICE Što roditelji mogu naučiti na dvosatnom druženju?

Od masaže do praktičnih savjeta Za cjepivo protiv gripe ove godine treba izdvojiti 65 kuna

Kako izgleda jedna baby fitness radionica? - Nakon uvodnog dijela pedijatra o samom programu i njegovoj svrsi, fizioterapeut započinje s vježbama, točnije s masažom koju demonstrira na jednom dojenčetu, uz pozorno praćenje ostalih roditelja koji iste pokrete pokušaju izvoditi na svojim bebama. Fizioterapeut potom podučava svakog roditelja pojedinačno, ako je to potrebno. Vježbe se sastoje od masaže lica, ruku, prsa, trbuha, nogu i leđa. Fizioterapeut također demonstrira različite načine nošenja dojenčeta, tzv. baby handling – navela je prim. mr. sc. Marije Hegeduš-Jungvirth u izvješću “Baby fitness u Međimurskoj županiji”, koje je dostupno na www.hcjz.hr.

Psiholog potom govori o važnosti sigurne emocionalne

privrženosti za psihofizički razvoj djeteta, ali i o tome kako dijete čita neverbalne poruke, te na koji način poticati govorno-jezični razvoj, u sklopu čega fizioterapeut demontrira voice-fitness vježbe. Slijedi demonstracija anti-colic vježbi pod vodstvom fizioterapeuta, kao i demonstracija aktivnih vježbi koje imaju pozitivni utjecaj na djetetov razvoj.

- Osim stručnih djelatnica Centra, psihologinje Jasenke Barković i logopedinje Sandre Horvat, članovi tima su specijalistica pedijatrije dr.

Martina Kronja i fizioterapeutkinja Nevena Dominić.

Upravo nabavljamo opremu nužnu za provođenje radionica, a nadamo se da ćemo to brzo riješiti, jer nam je želja da se prva radionica održi do kraja ove godine u našim prostorima u Poljani Biškupečkoj. Uz to, prije provođenja radionica planiramo organizirati edukaciju zdravstvenih radnika, pedijatara i patronažnih sestara o osnovnim značajkama, načinu rada i korisnosti provođenja baby fitness radionica – najavio je

ravnatelj Obiteljskog centra Robert Čusek.

Na jednu radionicu, koja će trajati dva sata, može se uključiti maksimalno desetero djece u dobi od četiri tjedna do šest mjeseci, a zainteresirani roditelji mogu se odmah prijaviti u Obiteljskom centru.

- S djecom mogu doći roditelji i drugi članovi obitelji, ali apeliramo da se na radionice odazovu i očevi. Zato ćemo ih provoditi poslijepodne, s početkom u 17 sati, a roditelje pozivam da nam se jave kako bismo ih predbilježili za prvu radionicu, ali i kako bismo na temelju interesa mogli planirati radionice za sljedeću godinu – rekao je Čusek.

Cjepivo se bitno razlikuje od onog za svinjsku gripu Prošle sezone su oboljele 3483 osobe, od čega je njih 2961 imalo svinjsku gripu, a ostali sezonsku Završno predavanje provodi pedijatar, a govori o dojenju, savjetima o nadohrani, kako poboljšati otpornost djetetovog organizma, o tretmanu tjemenica, dojenačkih kolika, o njezi kože, bitnim obilježljima rasta i razvoja u prvoj godini života... Na kraju roditelji stručnjacima mogu postavljati pitanja i s njima se individualno konzultirati.

PRIJAVE Roditelji djece u dobi od četiri tjedna do šest mjeseci koji bi željeli sudjelovati na baby fitness radionici u Varaždinu mogu se javiti u Obiteljski centar Varaždinske županije na broj telefona 042/303-075 ili putem e-maila obiteljskicentarvz@vz.t-com.hr.

U Obiteljskom centru mogu dobiti i sve detaljnije informacije, a o njihovom radu više mogu doznati na internet stranicama www. ocvz.hr.

Cijepljenje protiv gripe u ponedjeljak je počelo i u Varaždinskoj županiji. U Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije ističu da su osigurali dovoljne količine cjepiva, koje su krajem prošlog tjedna počeli preuzimati liječnici opće i obiteljske prakse te pedijatri. Kao i svake godine, cijepljenje će se obavljati u ambulantama opće medicine i pedijatrijskim ambulantama, kao i u epidemiološkim ambulantama Zavoda.

Tko ne mora platiti?

Prema odluci HZZO-a, cijepljenje je besplatno za osigurane osobe starije od 65 godina, za osobe koje zbog zdravstvenog stanja imaju povećani rizik od komplikacija gripe (kronični srčani, plućni, bubrežni bolesnici, dijabetičari, transplantirani,

viruse) koji se očekuju u ovoj sezoni. Antigeni sastav određuje se prema epidemiološkim Nije “2 U 1” Početak epidemije gripe u istraživanjima, a konačnu odluku daje Svjetska županiji se očekuje krajem zdravstvena orprosinca i početkom k a ganizac ija, siječnja sljedeće gopočet se tako da se dine. Prošle sezone e j i naše cjeod gripe su obopidem nskoj e pivo po ljele 3483 osobe, ždi a r a V u od čega je njih kuje a n t i g e e č o i j i nom sa2961 imalo panžupan jem stavu ne demijsku gr ipu, ra k r azlikuj e a ostali sezonsku ca od cjepiva gripu. – Ovogodišprosin drugih europnje cjepivo jednako je skih zemalja. U cjepivu iz prijašnjih godina, dakle nije pandemijsko cje- ovogodišnjem cjepivu nalaze pivo ili tzv. “2 u 1” cjepivo. se antigeni dva virusa gripe A Svake godine, pa tako i ove, i antigeni virusa B – pojašnjava sadrži dijelove ili tzv. anti- dr. Katica Čusek, voditeljica gene virusa gripe (ne cijele Higijensko-epidemiološke dje-

osobe s patološkom pretilošću, trudnice), osobe zaposlene u zdravstvu i ostale zdravstvene djelatnike koji sudjeluju u njezi bolesnika. Svi ostali sami snose troškove cijepljenja. Cijena cjepiva ove godine iznosi 65 kuna.

latnosti Zavoda.

Djelotvornost Dodaje da sezonsko cjepivo, osim dijelova virusa A H3N2 i B virusa, sadrži i dijelove virusa A H1N1, koji je izazvao pandemiju 2009./2010. – Očekuje se da će ovaj virus dominirati i u ovoj sezoni. Ako jednog od tri soja virusa gripe ne bi bilo u sezonskom cjepivu, djelotvornost bi bila značajno umanjena. Dakle, to nije koktel-cjepivo koje sadrži pandemijsko i sezonsko cjepivo u jednom, kao što su neki mediji izvještavali. Sezonsko cjepivo je proizvedeno na uobičajeni način, kao i svake godine, te se bitno razlikuje od pandemijskog cjepiva – zaključila je dr. Čusek.

Zdravo tijelo Prevencija razvoja bolesti srca i krvnih žila G

Dr. Štefica Pukšić, internist Poliklinika Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979

odine života i spol te nasljedne sklonosti nose značajne osobne rizike za razvoj bolesti srca i krvnih žila. Cilj je procijeniti osobne rizike svakog pojedinca i mjerama prevencije, ali i redovitim ciljnim praćenjem umanjiti ili odgoditi pojavu takvih bolesti, ili bolest dijagnosticirati i liječiti u ranoj fazi.

Ranim otkrivanjem metaboličkih poremećaja uz pravovremenu intervenciju i liječenje, možemo izbjeći ili odgoditi teške bolesti srca i krvnih žila. Primjer ciljne skupine su osobe

muškog spola srednje životne dobi, koji su još radno aktivni, i izlažu se većim tjelesnim naporima u tijeku posla ili rekreativnih aktivnosti. U takvih je osoba uputno u sklopu redovitog sistematskog preventivnog pregleda napraviti i ciljni kardiološki preventivni pregled.

Njime ispitujemo učinak povećanog tjelesnog napora na njihovo srce ili, drugim riječima, u kakvoj je njihovo srce kondiciji, i postoje li u naporu pokazatelji visokog rizika za pojavu srčanog incidenta.

C

iljna pretraga koja se u tom smislu radi se zove ergometrija.

Kako se ergometrija radi? Ispitanik hoda po pokretnoj traci ili vozi bicikl. Postupno se izlaže sve većem tjelesnom naporu. Kad ispitanik hoda po traci to se radi tako da se povisuje nagib i brzina trake po kojoj hoda. Istovremeno se mjeri i bilježi srčani ritam (EKG) i mjeri i bilježi krvni tlak. Tražimo pokazatelje nedostatne opskrbe srčanog mišića krvlju u vrijeme izloženosti povećanom tjelesnom naporu. To u

svakodnevnim aktivnostima može rezultirati pojavom zloćudne aritmije ili srčanog infarkta, odnosno iznenadnom smrti takve osobe tijekom bavljenja sportom ili nekom drugom tjelesnom aktivnošću. Za muške osobe srednje životne dobi važno je za njihovo zdravlje i održanje dobre tjelesne kondicije rekreativno bavljenje tjelesnim aktivnostima, ali je isto tako važno među njima prepoznati one koji su pod povećanim rizikom i koje treba pravovremeno liječiti te tako izbjeći neželjene događaje.

42 Ženski svijet NOVO Studio za vječanja “Amore mio”

16. studenog 2010.

MODA Zašto ove sezone ne smijemo krznu reći ne?

Sve za vjenčanje

Na adresi Frana Supila 48 u Varaždinu od 13. studenoga možete pronaći sve za vaše vjenčanje. Novootvoreni

studio za vjenčanja Amore mio nudi vam kompletnu organizaciju vašeg vjenčanja te tri vodeća svjetska brenda vjenčanica.

Klasiku i eleganciju možete pronaći u kolekcijama San Patr ick i White One koje dolaze iz Barcelone te dašak glamura i ekstravagancije u kolekciji Cymbeline Paris. Sve haljine su iz najnovije kolekcije za 2011. godinu i prate vodeće svjetske trendove te su izrađene su od najfinijih materijala.

Za sve informacije možete nam se obratiti u studiju u Ulici Frana Supila 48 u Varaždinu ili na telefon 091/5322963, a možete nas potražiti i na prvom sajmu vjenčanja u varaždinskoj Areni od 19. do 21. studenoga.

ISTRAŽIVANJE Koliko često peru kosu?

Kosu peru jednom tjedno, rijetko češće

Ni previše, ni premalo krzna

Dok Amerikanci u prosje- Hrvati ne koriste šampon ku peru kosu čak pet puta za pranje kose, već običnu tjedno, Hrvati su po tom vodu! Doduše, takvih je pitanju puno štedljiviji. svega tri posto. Većina, 97 Pokazalo je to istraživanje posto ljudi u istraživanju magazina Ja, Trgovac i izjasnilo se kako kod pranja kose upotrebljavaju agencije Hendal, prema šampon. kojem se Hrvati pratri Da su Hrvanja kose uhvate ti štedljiv i, jednom u tjedan posto pokazao dana. ispit je izbor P r e m a to m uopće anika ne kor šampona. istraž ivanju, i s t i šampo Gotovo koje je proven z a polovica deno t ijekom pranje kose isp i t anik a , rujna ove godine odnosno 46 na uzorku od 401 posto, izjasnilo građana, 61 posto se kako upotrebljaHrvata starijih od 15 godina, dakle više od polo- vaju običan šampon, 20 vice ispitanika, kosu pere posto koristi šampone s jednom tjedno, iznimno posebnih efektima, a šampon protiv peruti 18 posto dvaput.

Zanimljivo je što neki ispitanika.

Hrvati, očigledno, nisu skloni ni mijenjati ono na što su se navikli. Istraživanje pokazuje kako jedan te isti šampon troši 69 posto ispitanika. Na poznate marke “pada” 82 posto korisnika šampona, a trgovačke marke šampona troši 18 posto ispitanika.

Jedino po čemu su Hrvati ukorak s Europljanima su dva kupljena šampona po stanovniku godišnje.

Dizajnerske kolekcije od umjetnog krzna

Zimske kraljice Ove jeseni i zime krzno je među najvećim trendovima, a osim bundica koje su meke i tople, nose se krznene haljine, suknje, hlače i sve s krznenim detaljima Piše: IRENA HARAČI PINTARIČ iharaci@regionalni.com

Hrvati nisu skloni mijenjati šampon, ako su njime zadovoljni

Želite li biti glamurozne, uskočite u krzno

Bilo umjetno ili pravo, može se s pravom reći da je krzno među najveć im tredovima ove jeseni i zime.

Doduše, mnogi svjetsk i dizajne r i u s voj im kolekc ijama odlučili su se za kreacije od umjetnog krzna, koje je udobno i izgleda poput pravog, pa se razlika uopće ne može uočiti. No, ima žena koje, bez obzira na sve, priznaju i nose isključivo pravo krzno.

Što se nosi?

Bez obzira na to bilo ono pravo ili kr ivo, ove sezone krznu nikako ne smijete reći ne. Upravo u

njemu izgledat ćete glamurozno i neodoljivo, poput pravih zimskih kraljica. No, što odabrati?

S obzirom na to da su rijetki oni koji si mogu priuštiti orginal, ideje kako nositi krzno možete pronaći u kolekc ijama b rojnih poznatih dizajnera. Tako je Karl Lagerfeld cijelu svoju kolekciju jesen-zima 2010./2011. temeljio upravo na krznu. Ne samo da poznati dizajner žene vidi u bundicama, već krzno i raznorazni krzneni detalji krase majice, hlače, haljine, suknje, cipele i čizme.

Ako vam je to jednostavno “too much” krzna, zavirite

Kako treba čuvati krzno?

Za krzno je važna vlaga, pa su kišna i vlažna jutra kao stvorena za vašu krznenu odjeću. Prilikom čuvanja bundica i druge krznene odjeće bilo bi najbolje da ispod nje stavite malu posudu

s vodom i mijenjate vodu svaka dva tjedna. Svoje krzno čuvajte u vrećicama od prirodnog platna. Za vrijeme kišnih dana tijekom godine svoj krzneni komad počastite izletom na balkon ili dvorište.

u kolekciju Marca Jacobsa, znene prsluke.

Ako vam se ništa od nakoji je krznom ukrasio okovedenog ne sviđa vratnike ili krajeve rukava ili vam je i to zimskih kaputa. o d previše, odUz kratke bundice krzna lučite se za ili one koje sežu mogu male modmaksimalno do b i t ii ne krznekoljena, ove sešalovi , kape, ne dodatzone kr zno je i r u k a v ke, poput poželjni detalj na ice, či z m e k rznenih odjeći. i cipel e kapa, šubaFendi tako prepor a , k r zn e ni h ruča da se krznom rukavica, “mufa” upotpune ovratnici toplih kaputa, dok Roberto ili širokih krznenih šalova Cavalli i Rebecca Taylor u koje možete jednostavno svojim kolekcija nude kr- prebaciti preko kaputa.

Frizerski salon Duga kosa komplicirana, ali ženstvena

K

oliko god bila komplicirana za održavanje, duga kosa je uvijek ženstvenija od kratke. ugi slapovi kose više nisu karakteristika isključivo hipi stila, od rochchic do glamuroznih djevojaka, svi su ludi za njom.

Ne vjerujete? Koliko ste se loših ekstenzija samo nagledali na našim ulicama, a i na domaćim i stranim zvijezdama?

D

Kristina Božičević djelatnica u frizerskom salonu GLOSS - Ive Režeka 4a, Varaždin, 042/200-420

D

uga kosa zahtijeva posebnu njegu i dobro šišanje. Ako vam je kosa pregusta, zamolite frizera da je stanji najviše moguće i budite bez brige, neće izgledati rijetko, nego njegovano, jer kvalitetno stanjivanje daje kosi volumen. zbjegavajte peglu u najširem mogućem luku!

Osim što je teže ravnati kosu duljine do pola leđa

I

nego do ramena, pegla jako oštećuje vlasi, a većina dugokosih žena ne voli šišanje. I za kraj, redovito šišajte vrhove.

Ženski svijet 43

16. studenog 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Vesna Domany Hardy, povjesničarka umjetnosti

Volim pripremati sarmu i dalmatinsku pašticadu Sestra Rajka Grlića je prava ranoranilica, za ljubomoru kaže da je bolesno psihičko stanje, a voljela bi otputovati u Latinsku Ameriku i voditi kulturno-umjetnički centar Piše: GORDANA IGREC

Rođena mjesec dana nakon uspostave Pavelićeve NDH, bila je među prvom rođenom židovskom djecom koju je rasna i dehumanizirana politika već u “ajmpedekl” usudila se obilježiti žutom zvijezdom. Majka Eva Grlić uspjela ju je spasiti iz rodilišta i nakon što je veći dio obitelji završio u logorima, otac Robert Domany otišao je u partizane, za njim je otišla i majka.

Uzor – majka Malu Vesnu Domany ostavila je u Zagrebu kod susjede Ruže Fusch, gdje je Vesna rasla uz Ružinu djevojčicu. Otac Domany je poginuo u partizanima, a majka se vratila nakon oslobođenja u Zagreb. Kad je Ruža Fusch kazala maloj, tada već četverogodišnjoj djevojčici Vesni odjevenoj u šarenu “klajdicu” da joj je došla mama, Vesna je samo

Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-080

Osjetljivost kože...

S

ve je veći broj osoba s osjetljivom kožom. Razlozi za to mogu biti dvojaki. Kod određenog broja osoba osjetljivost kože, osobito lica, može biti nasljedno uvjetovana. Obično su joj sklone osobe svjetlije puti, svjetlije kose i svijetlih očiju, s takozvanim nordijskim tipom kože. Kod tih osoba površinski je sloj kože (epidermis) značajno tanji, smanjena je količina lipida (masnoća), pa čak i pigmenta u njemu. To u velikoj mjeri pridonosi smanjenju prirodne zaštite kože.No, sve je veći broj osoba sa stečeno osjetljivom kožom, odnosno s osjetljivošću koja nije uvjetovana nasljeđem, već brojnim čimbenicima koji na kožu utječu bilo izvana ili iznutra. Vrlo važnu ulogu svakako imaju štetni utjecaji okoline, osobito UV zračenje, koje može izazvati pojačano isparavanje vode i time dehidraciju kože, kao i oštećenja koja s vremenom mogu dovesti do razvoja raka kože. Ne manje važna je i zima! Ona može dodatno utjecati na smanjenje proizvodnje masnoća u koži, a boravak u zatvorenim i pregrijanim prostorijama djeluje poput velike spužve koja upija vlagu. S time koža postaje još suša i osjetljivija. Brojne su i kemijske tvari koje negativno utječu na stanje naše kože: od onih iz ispušnih cijevi i dimnjaka, do onih prisutnih u preparatima za njegu (konzervansi, umjetne boje i mirisi...) ili živežnim namirnicama. ažno je istaknuti da i prirodan proces starenja, kao i način života pridonose osjetljivosti kože. Izloženost stresu, pušenju (nikotin uzrokuje suženje kapilara, pa se tako smanjuje unos kisika i hranjivih tvari u kožu), zatim alkoholu i neuravnoteženoj prehrani, dodatno će pogoršati stanje kože .Općenito vrijedi da tijekom zime savjetujemo bogatije, hranjivije kreme; no postoje i velike individualne razlike. toga, da bi njega bila što više prilagođena trenutnom stanju i potrebama naše kože, potrebna je detaljnija analiza. Ona uključuje mjerenje vlažnosti i količine lipida (masnoća) na površini kože te stupnja oštećenja kože uz pomoć posebnih uređaja. Iskusni terapeuti će na osnovu dobivenih podataka preporučiti adekvatne profesionalne tretmane, kao i odgovarajuću kućnu njegu!

V

“

Mmislim da je život prekratak da bismo se zadržali samo na jednom jelu

digla glavu te joj odgovorila: “Je, a kaj ja imam dve mame?”

Vesnina majka brzo se udala za novinara, a potom i poznatog sveučilišnog profesora filozofije Danka Grlića iz kojeg braka ima sina Rajka Grlića, poznatog redatelja. Obitelj se ubrzo ponovno rasula, jer je Vesnina majka, zbog neslane šale izrečene na račun tadašnjeg režima, osuđena na Goli otok, pa je Vesna, na kraju, završila u domu, a brat Rajko kod oca. Diplomirana studentica komparativne književnosti i engleskog jezika sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i povjesničarka umjetnosti koja je diplomirala u Londonu, za mladih je dana bila pravi svjetski nomad. Živjela je u Pakistanu, Rimu i Parizu, dok danas sa suprugom živi u Londonu. Za Male ženske razgovore otvorila je vrata svojeg ženskog svijeta i otkrila je koji joj mirisi najviše gode, koja jela voli kuhati, kako provodi slobodno vrijeme i gdje se voli opustiti kad dođe u rodni Zagreb.

Jutro započinjete sa...

Oduvijek sam bila ranoranilica, što držim velikom srećom, posebno jer obožavam rana jutra. Rano jutro je za mene vrijeme dana kad sam najaktivnija. Čim ustanem desetak minuta radim vježbe istezanja, zatim uz kavu čitam oko jedan sat uz bilješke, slijede šetnja ili plivanje, dok jednom tjedno uzimam satove Feldenkrais metode. Oko deset sam za radnim stolom.

Vaš uzor u životu?

Dermatolog

S

Kod supruga me privukla njegova istinoljubivost, ali i poštovanje koje ima prema ženama

U mojoj “taški” nema mjesta za make up Iz kuće ne izlazim bez... Živim u Londonu gdje se ne izlazi bez knjige ili materijala za čitanje jer ne volim besposleno čekanje, a skoro se uvijek dugo putuje.

Inače, moram jako paziti da imam sa sobom ključeve, novčanik, naočale, vozačku Imala sam ih nekoliko, ali su se s vremenom svi pokazali nevrijedni pijedestala. U mnogo čemu uzor mi je moja majka.

Unatoč svim nedaćama koje je u životu doživjela, ostala je do kraja optimistična osoba i dosljedna ideji o socijalnoj pravdi, a koja je u svojoj 78. godini života napisala knjigu “Sjećanja”. Što ne biste oprostili?

Sve vrste fanatizama, ali i cinizama koji bezobzirno uništavaju živote i egzistencije drugih. Primjerice, nikad ne bih mogla oprostiti onima koji su namjerno proizveli rat u Jugoslaviji da bi se osobno okoristili, premda su bili svjesni mogućnosti miroljubivih načina rješavanja problema. Što vas je privuklo vašem

dozvolu, freedom pass, kišobran, pa kad to sve strpam u “tašku”, nema više mjesta za make up.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

Uh, ima ih previše. Sad kad se prihvatim čitati klasike, koju sam čitala na brzinu suprugu?

Njegova istinoljubivost, njegov odnos i poštovanje prema ženama te velika dimenzija u slobodi razmišljanja.

Urbana gerila Jeste li ljubomorni?

Bila sam samo jednom. Tada sam se sama psihoanalizirala pisanjem o tome. Shvatila sam da je ljubomora bolesno psihičko stanje, slično paranoji i uglavnom iracionalno. U pozitivnom smislu, ako ga se može naći u tom bolesnom stanju, nekim ljudima služi čak kao motivacijski impuls.

Omiljeno jelo?

Ovisno o dobu godine. Teško bi mi se bilo opredijeliti u izobilju raznih divnih stvari kakve su nam danas dostupne. Kad

kad sam bila mlada, zapanjim se svaki puta koliko se toga preskoči ili ne primijeti u ranom čitanju. Rado bih ponovno pročitala Cervantesovog “Don Quijotea”, s obzirom na pravu pozadinu tog romana o kojoj sam naučila mnogo kasnije. sam u Italiji obožavam toskansku kuhinju, u Londonu volim neke istočne restorane kojih ima u izobilju. U Francuskoj obožavam neka jela, posebno morsku hranu. Dalmatinsku pašticadu ili sarmu rado pripremam zimi... Mislim da je život prekratak da bismo se zadržali samo na jednom jelu ako to nije iz razloga neimaštine, dijete ili teških životnih uvjeta.

Koji odjevni stil njegujete?

S obzirom na to da sam stalno u pokretu, odijevam se praktično, u stilu urbane gerile. Što ste uvijek htjeli učiniti, a niste?

Putovati na neka mjesta na kojima nisam bila, primjerice, voljela bih otputovati u Latinsku Ameriku i voditi kulturnoumjetnički centar.

Dnevnik za zdravlje Pišete li dnevnik? Ako ste mislili da je stavljanje osjećaja na papir samo za djecu i mlade, varate se. Pisanje dnevnika poboljšat će vaše zdravlje, ne samo psihičko, nego i fizičko.

Ispitivanja koja su proveli psiholozi, imunolozi i drugi liječnici pokazala su kako osobe koje smisleno, uključujući svoje osjećaje, piše o svojim iskustvima, imaju bolji imunitet, nisu često na bolovanjima, rjeđe posjećuju liječnike i općenito su boljeg zdravstvenog stanja. Za pisanje dnevnika ne trebaju nikakve posebne vještine niti će vas tko gnjaviti zbog gramatike i lošeg izbora riječi. Svrha dnevnika je staviti svoje osjećaje na papir.

Ipak, nemojte očekivati da ćete

se bolje osjećati već nakon ispisane jedne stranice. Stručnjaci tvrde da je važno početi, a poboljšanje psihičkog i fizičkog zdravlja uslijedit će nakon nekog vremena. Također, dobro je znati da pisanje dnevnika i bloga nije isto, jer autor bloga nikada se ne može potpuno opustiti, jer uvijek negdje u podsvijesti zna da će to ipak netko drugi i pročitati.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

44 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Glavobolja

16. studenog 2010.

MALE TAJNE ŠMINKANJA Make up za djevojke s naočalama

Za kratkovidne svjetlo Volite li sjenila u boji, tada odaberite naočale jednobojnih okvira bez dodataka, ako pak volite naglašavati usne, tada odaberite naočale čiji su okviri komplementarni vašim očima Piše: IVANA BLAŽOTI www.sminkerica.com e-mail: info@sminkerica.com

J

ake glavobolje u trudnoći povezane su sa širenjem krvnih žila u mozgu zbog hormonskim promjenama u trudnoći, tako da deset posto trudnica pati od migrene. Najčešći simptomi su: bubnjanje u glavi koje se pogoršava prilikom kretanja, bol na jednoj strani glave ili sljepoočnicama, utrnulost, povraćanje ili poremećaj vida. lavobolje može izazvati napetost mišića glave i vrata, koja nastaje zbog nepravilnog držanja u trudnoći. puštajuća masaža glave i vrata može smanjiti mišićnu napetost i poboljšati cirkulaciju te ublažiti glavobolju. Prema tradicionalnoj kineskoj medicini, najčešći uzrok glavobolje u trudnoći su blokade u meridijanima jetre i žučnog mjehura. Glavobolju možete ublažiti stimuliranjem akupresurnih točaka na glavi. Da biste se opustili i tako ublažili glavobolju/migrenu, zatvorite oči i palcem blago pritišćite točku između obrva, iznad korijena nosa. aravno na pojavu glavobolje utječu i klimatski čimbenici, kao što je vlaga. ijte dovoljno tekućine jer dehidracija može pogodovati pojavi glavobolje. Isto može izazvati i niska razina šećera u krvi, stoga neka vam prehrana bude balansirana. mirujući čaj od kamilice djelotvoran je protiv glavobolje, dok će čaj od đumbira potaknuti vašu cirkulaciju. Izbjegavajte hranu koja izaziva migrenu npr. čokoladu, kofein, alkohol i sir. itno je da znate kako ovakva stanja možete ublažiti ili čak spriječiti. vakog dana udahnite dovoljno svježeg zraka. Izdvojite dnevno za sebe bar 20 minuta i posvetite se laganim tjelesnim aktivnostima. Što više spavajte i odmarajte se.

Naglašavam, pijte dovoljno vode, neka vam to postane dnevna rutina. Pokušajte se što manje izlagati stresu.

G O

N P

u je srediti obrve e učiniti na početk 1. Prvo što trebat

2. Potom na vaše

kapke nanesite sje nilo

u boji koju volite

U B S

vku nanijeti bijelu olo tkovidne trebaju 3. One koje su kra

prikriti vaše podočnjake te ne pretjerujte s make upom na kapcima.

No,ako ste kratkovidne i Saznale ste da morate odabrale ste neutralni okvir, nositi naočale i pale u de- poput mene, kako biste se presiju? Nema razloga za mogle i dalje igrati bojato. Ako znate kako ih nositi ma, oči ćete morati vizualte kakav make up odabrati, no otvoriti i povećati. Evo vaše naočale mogu postati kako.

Prije svega, uredite obrve. trendi modni dodatak. Kod odabira boje okvira pripazi- Uz savršeni oblik okv ira eventualna nepravilnost vate na svoje navike. ših obrva još će više doći do izražaja. Fiksirajte ih bezbojKakav okvir?

Volite li nositi boje na nom maskarom ili četkicom kapcima, odaberite neutral- koju ste pošpricale lakom ne, jednobojne okvire bez za kosu. Na cijeli kapak, do dodataka poput cirkona. obrva, nanesite svijetlo mat Crni ili bezbojni okviri uvijek sjenilo, a pregib naglasite su najsigurniji izbor. Ako smeđom nijansom. Izbjegapak više volite naglašavati vajte tamne nijanse, jer će one još više smanjiti oko. usne i nositi odjeću Zatim dodajte malo boje veselih boja, na vanjski kut oka. Boja odaber ite ako neka odgovara boji okvire ste vaših očiju. Na unub o j e ei n d i v tarnji dio donjeg komo k t a r i k kapka nanesite bip l e traln u e n menimate očala oči jelu olovku koja će vizualno povećati tarne na no oko. okvir Kako okviri vašim vizual e t a r naočala vole simetriočima ili mo ti a ć e v ju, tuš je odličan izbor. okvire koji po No, kako ne želimo moće se slagati notoniju, nanijet ćemo tuš u s većinom vaše boji i dva sloja maskare. Tuš odjeće te bojom kose.

Nakon što ste odabrale neka i dalje bude što tamniji okvire, morate znati da će, kako bi odradio svoju funkako ste kratkovidne, leće ciju vizualnog popunjavanja vizualno smanjiti vaše oči trepavica.

Kako smo boje koristile i obratno. Ako ste ste dalekov idne, vaše oč i će s na očima, ostatak lica bit će naočalama izgledati puno neutralnih nijansi. Pošto je veće, a svaka nepravilnost, ljubičastu boju teško kompoput borica, više će doći binirati s drugim bojama, do izražaja. Tada birajte kva- a da ne izgleda neskladno, litetne korektore koji neće predlažem koraljne i smeulaziti u bore i koji će dobro đkaste nijanse.

Kakve naočale?

Odaberite okvir koji odgovara vašem obliku lica. Ako imate ovalno lice, odgovaraju vam svi oblici naočala. Djevojke okruglog lica trebale bi birati one četvrtastih, a djevojke četvrtastog lica ovalne, okruge i “mačka-

SURADNJA Tvrtka “Bambi” i “Shirty Bag”

Shirty Bag za Bambi Varaždinska tvornica dječje obuće “Bambi” u suradnji s domaćim modnim brendom Shirty Bag osmislila je kolekciju “Shirty Bag” za “Bambi” namijenjenu djevojčicama u dobi od 6 do 14 godina. Time se poznata varaždinska tvrtka javnosti željela predstaviti javnosti kao dizajnerski dječji brand.

Riječ je o kolekciji koja nudi vesele majice i tunike s prepoznatljivim “Shir ty Bag” detaljima, kao što su atraktivni gumbi, satenske montirane mašne i romantična čipka. Dostupne su i majice s printevima, koji su zapravo stripovski prikaz životinjskih motiva, kao i bajkoviti portreti dječjih likova.

Sve majice izrađene su od izuzetno kvalitetnog pamuka u kombinaciji s elastinom, kako bi djeci bile što ugodnije

4. Pripazite, ostata k šminke na licu neka bude neu tralan

za nošenje. Autori kolekcije ponosni su jer je riječ o proizvodu “Made in Croatia”.

Kolekciju za sada možete možete pronać i u Bambi prodavaonicama u Zagrebu u West Gateu, Varaždinu, Splitu, Šibeniku, Dubrovniku, Vinkovcima, Bjelovaru i Velikoj Goric, ili je naručiti preko Facebooka.

Kolekciju prati i atraktivna image kampanja s dječjim top-modelom Larom Mihaljević iz agencije “Fashion Team” kao zaštitnim licem.

Aromaterapija

ste” oblike. Djevojkama izduženog lica najbolje će pristajati okrugli i četvrtasti modeli, a djevojkama trokutastog i srcolikog lica okviri s ravnim gornjim dijelom te oni “mačkastog” oblika. Isto vrijedi i za sunčane naočale.

Marija NEKIĆ Aromamaser, 091/92 99 329, Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg, Vinogradska 1, Ludbreg

Eterično ulje tamjana obnavlja zrelu i suhu kožu P oznavanje i upotreba tamjana su stariji od pisanih dokumenata. Egipćani su ga koristili kao kad, što se do danas zadržalo u obredima mnogih religija.

Korišten je za olakšavanje raznih tegoba, a pravi kozmetički hit je postao nakon uspjeha u procesu balzamiranja.

Ako je tako dobro očuvao kožu mrtvih, zaključilo se da bi morao imati zaštitne i pomlađujuće učinke i na kožu živih. Blagotvorna djelovanja tamjana su kasnije pala u zaborav i tek danas to vrijedno ulje doživljava ponovno buđenje. I da-

nas se tamjan koristi za tretiranje istih poteškoća kao što se to činilo u davna vremena – sprečava razvoj bakterija i gljivica, služi kao sredstvo za iskašljavanje i poticanje izlučivanja tekućine, protiv nadutosti, djeluje protuupalno i kao sedativ. Vlaži, njeguje, tonizira i obnavlja zrelu, suhu i osjetljivu kožu, umiruje i omekšava grubu i ispucalu.

Ubrzava zacjeljivanje rana, ožiljaka, čireva i plikova. Ulje tamjana dobar je izbor za tretiranje širokog spektra infekcija dišnih puteva, pomaže i ublažava tegobe

kroničnog bronhitisa, genitalnih infekcija i infekcija bubrega. Njegovo svojstvo da usporava i produbljuje disanje čini ga vrlo korisnim u tretiranju astme, ali ne u obliku klasičnih inhalacija kada bi toplina pare mogla izazvati napad, nego u ulju za masažu ili lokalnu aplikaciju te u kupkama. Ulje tamjana revitalizira iscrpljeno tijelo i um, uravnotežuje emocije.

Umiruje hiperaktivnost, nestrpljivost, razdražljivost i nemir. Poboljšava koncentraciju i fokusiranost. Stimulira rad oslabljenog obrambenog sustava.

Ženski svijet 45

16. studenog 2010.

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Došla maca na vratanca?

I

Za djevojke i supruge emotivna veza s drugom ženom veća je prijetnja od činjenice da joj je muškarac spavao s drugom

DOZNAJEMO Prevaru muškarci i žene doživljavaju potpuno različito

Spavala si s drugim?

Dok će muškarce najviše pogoditi to što im je draga završila u krevetu s drugim, ženama je najveći srah da se muškarac nije zaljubio u ljubavnicu Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Ako muškarac uhvati svoju dragu u krevetu s drugim, najviše će ga u cijeloj priči uzrujati i povrijediti to što je s drugim muškarcem legla u krevet, a tek onda spoznaja da bi se ona mogla zaljubiti u njega.

Prve emocije Zašto? Zato jer za njih to nije ništa drugo nego povreda njihove muškosti. Prema istraživanju koje je na tu temu objavljeno u časopisu Psyc-

hological Science, muškarci prevaru u kojoj je bilo i seksa ne opraštaju ili je opraštaju jako teško. Možda moderni muškarci jesu prihvatili, negdje u glavi, emancipiranost i ravnopravnost žena, ali po pitanju prevara i dalje su vjerni starom stavu o praštanju: ako si spavala s drugim, do viđenja!

Sa ženama ta priča ide sasvim drugim tijekom. Ako ona uhvati supruga ili dečka u krevetu s drugom, njezine misli prvo će zaokupiti pitanja je li Ako su nezadovoljni, ni muškarcima ni ženama ne treba puno se u nju zaljubio. Jer, za žene je emotivna veza s drugom že- i pažnje. No, ne bi li to trebali nom daleko veća prijetnja od tražiti u postojećem braku ili seksa. Stoga žene i puno lakše vezama? Naravno da bi, no praštaju fizičku n e v j e r u , puno je lakše tražiti uzbuđeMogu li se muškarci koji nadajući se da nje sa strane, negdje usput, varaju svoje žene, djevojke se to više nego se potruditi ili ljubavnice, promijeniti? n e ć e u postojećoj vezi. muškarci pr Muškarci koji varaju jer evaru pono Na kraju krajeva, u kojoj je b nisu zadovoljni vezom, ilo seksa viti. mnogim “izletnimogu se promijeniti, dok neće oprost Ipak, cima” prisjedne ta iti oni koji to rade iz dosade muškarci silna pažnja, nježnikada ne mijenjaju, kažu i žene po pinost i uzbuđenje neke žene. Druge se pitaju tanju prevar a koju su dobili od zašto bi se takvi muškarci imaju i nešto zajedničko, a ljubavnika. uopće mijenjali ako im je to su razlozi zbog kojih se Ili jednostavno na kraju pritako dobro i ako im se to upuštaju u prevare. I jedni i če shvate da to što su dobili tolerira, a i pitanje je žele drugi varaju partnere jer traže zapravo uopće nije ni bilo li se uopće mijenjati. uzbuđenje, malo više nježnosti vrijedno truda.

Jednom prevariš, opet ćeš varati

Kozmetički savjeti

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Zaštitite kožu lica od hladnoće T

ijekom cijele godine primorani smo svoje dnevne navike uskladiti s vremenskim prilikama. Shvaćamo da se koža mijenja ovisno o godišnjem dobu, baš kao i svaki drugi tjelesni organ. No, mi možemo svojoj koži omogućiti da se uklopi u okolinu. Tome će pridonijeti odgovarajuća njega kože lica i tijela. oža većine žena je nešto masnija na tijelu nego na licu i rukama. To je posljedica stalnog izlaganja lica i ruku vanjskim faktorima kao što

K

su sunce i hladan zrak, pa se zbog toga i isušuju, dok tijelo cijele godine štitimo odjećom.

Ako ćete pažljivo promatrati svoju kožu, primijetit ćete da joj je zimi potrebna veća njega nego ljeti. Koža nam jednostavno zbog hladnoće te zbog zraka isušenog centralnim grijanjem gubi vlažnost. Kako bismo izbjegli neugodnosti kao što su crvenilo i perutanje, moramo koži pomoću kreme, seruma i maske nadoknaditi izgubljenu vlagu. Da bi koža mogla iz kreme upiti sve hra-

njive sastojke, jednom tjedno radimo piling pomoću kojeg odstranjujemo izumrle stanice s površine kože. Koža je nakon pilinga osjetno glađa i, što je najvažnije, proizvod bolje penetrira u nju. Ovisno o tipu kože, koristimo noćnu kremu koja je masnija i dnevnu koja je hidratantna. Svakodnevnu njegu trebali bi dopuniti intenzivnim, vitaminskim tretmanima u kozmetičkom salonu. Ne zaboravite, koža je ogledalo duše i tako je tretirajte.

ako sam protiv zabrane pobačaja, ovo s ginekolozima fakat je ispalo gadno. Uz to kaj im sva ta sranja nisu trebala, u pitanju je i rejting ginekološke struke, a i broj novih specijalizacija.

Možda će zbog toga u bolnicama biti još manje ginekologa, a i manje pacijentica. Pa ‘ko bude išel na abortus u bolnicu ako se više nebu moglo muljati? nam, išli budu oni koji nemaju love. Sirotinja, koja je i do sada štošta morala pretrpjeti i prožvakati. I to ne samo na komisijama za abortuse, nego i kod poroda. Kad su se pojedini ginekolozi i njihove sestre ponašali prema zatrudnjelim djevojkama, ženicama sa sela, romskoj i drugoj sirotinji, kao da su zadnji šljam. Kad su im samo zato jer su zbog straha, trudova i bolova vikale, dobacivali u stilu “sad se dereš, a dok si se j....a, onda nisi kričala?!” Zapravo, gadno je kad se čovjek uzoholi, a zbog pohlepnosti i love zaboravi što znači biti liječnik i gdje su granice dozvoljenog! toj cijeloj sapunici jedni zlurado govore da je “došla maca na vratanca”, drugi, opravdavajući njihovu ljubaznost, susretljivost i dobrohotnost, misle da ginekolozi nisu krivi, a treći se čudom čude, kak’ te frajerice, koje su molile i cvilile da ih riješe neželjene trudnoće, sad imaju obraza svjedočiti protiv tog, ili pak svog ginekologa? Četvrti tvrde da i onaj koji ih je prijavil nije bil svetac, samo kaj mu onda nije bilo do osvete... a, ima moja frendica pravo kad veli da je u tom fahu oduvijek bilo muljaže, pa je ima i danas. Pogotovo kad je o abortusima riječ! U bolnicama se, tobož, to radilo javno u “strogo kontroliranim uvjetima”, a u privatnim ordinacijama tajno i zato po strogo određenom – cjeniku.

Ali ne samo tu, nego u široj metropoli i Lijepoj našoj kako djelo ne bi došlo na vidjelo. I kaj je tu novoga? Ništ! Kad se bude sve smirilo, bude se i zaboravilo. A s obzirom na to da se sve veći broj današnje mladeži naveliko seksa, trebat će računati i na moguće posljedice! Na neželjene trudnoće i željene pobačaje. I opet će ginekološke ambulante, kako državne tako i privatne, biti pune! Tko bude razmišljal o aferi “ordinacija”?

Z

U

M

46 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUĆE

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Kao dobavljači svjetski poznatih tvrtki u automobilskoj industriji cijenjeni smo po kvaliteti i ekskluzivnosti naših proizvoda, a stalna ulaganja u razvoj i nove tehnologije naš su imperativ. Svoje vrhunske poslovne rezultate temeljimo na povjerenju u svoje ljude, njihovoj stručnosti, predanosti i želji za uspjehom. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima! Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom: Novim članovima našeg tima nudimo : Ʉ áėÜĤÑ ÿ ĤåáėĺÿĮÑ ġĤÿđÑĒĉÑ ÿ ĨĮÿđıČÑÝÿĉå Ʉ ĨĮĤıàĒı ėÜıĊı ÿ ĨĮĤıàĒė ıĨÑĺĤĪÑĺÑĒĉåȦ Įå đėûıßĒėĨĮ ĒÑġĤåáėĺÑĒĉÑ ı karijeri Ʉ ĤÑá ı ėĊĤıłåĒĉı ı Ċėĉåđ đėłåĮå ġėĊÑŀÑĮÿ _ÑĪå ĨġėĨėÜĒėĨĮÿ ɇĨÑđėÿĒÿÝÿĉÑĮÿĺıȦ odgovornost i kreativnost) Ʉ ĨĺåĨĮĤÑĒå ÿ ėáûėĺėĤĒå ŀÑáÑĮĊå ı đåäıĒÑĤėáĒėđ ÿ áÿĒÑđÿàĒėđ ėĊĤıłånju Ʉ đėûıßĒėĨĮ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ ÑıĮėÜıĨÿđÑ ĒÑ ġėĨÑė Ʉ ĒÑĉđėáåĤĒÿĉÑ ġėĨĮĤėĉåĒĉÑȦ ĤÑáĒå ġėĨĮėĤå ÿ ėġĤåđı Od svih kandidata očekujemo : Ʉ ĺÿĨėĊ ĨĮıġÑĒĉ ĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿ ÿ ġĤåáÑĒėĨĮÿ ġėĨČı Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá Ʉ ĨÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮ ÿ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮ

VODITELJ SKLADIŠTA POMOĆNOG MATERIJALA (m/ž) Radni zadaci Voditelja skladišta pomoćnog materijala uključuju: Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉå ĤÑáÑ ĨĊČÑáÿĪĮÑ ÿ ĨĊČÑáÿĪĮÑĤÑȦ Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉå ÿ ĊėėĤáÿĒÿĤÑĒĉå ČėûÿĨĮÿĊå ɇáėĨĮÑĺÑȦ ĺÿČĉıĪĊÑĤÿɉȦ Ʉ ĺėäåĒĉå ÜĤÿûå ė ĨĮÑĒĉı ĒÑ ĨĊČÑáÿĪĮıȦ Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉå ġĤÿĉåđÑ ÿ ġĤÿġĤåđå đÑĮåĤÿĉÑČÑȦ ĊÑė ÿ ġĤėĨČĉåäÿĺÑĒĉå ÿĨĮėûÑ ı daljnu obradu, Ʉ ĒÑáŀėĤ ÿ ĊėĒĮĤėČı ġėĨČėĺÑĒĉÑ ɇıĨĊČÑäÿĺÑĒĉå ġÑġÿĤĒå áėĊıđåĒĮÑÝÿĉå ÿ ĨĮÑĒĉÑ na skladištu), Od kandidata očekujemo : Ʉ NNNȦ _PN Ʉ ĒÑĉđÑĒĉå ɵ ûėáÿĒå ĤÑáĒėû ÿĨĊıĨĮĺÑ ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĺėäåĒĉÑ ĨĊČÑáÿĪĮÑȦ Ʉ ÿĨĊıĨĮĺė ĤÑáÑ ı ġĤėÿŀĺėáĒėđ ġėáıŀåßı Ʉ áėŀĺėČÑ ŀÑ ĤÑá Ĩ ĺÿČÿàÑĤėđ ȿ ġĤåáĒėĨĮȦ Ʉ ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı Ʉ ėĨĒėĺĒė ŀĒÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ɇ7N =îîÿÝåȦ ġėûėĮėĺė ļÝåČɉ

VATROGASAC (m/ž) Od kandidata očekujemo : Ʉ NNN ĨđĉåĤ ĺÑĮĤėûÑĨĒÿ ĮåþĒÿàÑĤ ÿČÿ 0_ ĺÑĮĤėûÑĨÑÝ Ʉ ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ġėłåČĉĒėȦ ÑČÿ Ēÿĉå ıĺÿĉåĮ Ʉ ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė ı ĨĮĤıÝÿ Ʉ ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ɇ7N =îîÿÝåɉ

VODITELJ SKLADIŠTA KOŽE (m/ž) Radni zadaci Voditelja skladišta kože uključuju: Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉå ĤÑáÑ ĨĊČÑáÿĪĮÑ ÿ ĨĊČÑáÿĪĮÑĤÑȦ Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉå ÿ ĊėėĤáÿĒÿĤÑĒĉå ġėĮĤåÜÑ ŀÑ Ċėłėđ ı ġĤėÿŀĺėáĒĉÿ Ʉ ĺėäåĒĉå ÜĤÿûå ė ĨĮÑĒĉı ĒÑ ĨĊČÑáÿĪĮıȦ Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒĉå ġĤÿĉåđÑ ÿ ġĤÿġĤåđå đÑĮåĤÿĉÑČÑȦ ĊÑė ÿ ġĤėĨČĉåäÿĺÑĒĉå ÿĨĮėûÑ ı daljnu obradu, Ʉ ĒÑáŀėĤ ÿ ĊėĒĮĤėČı ġėĨČėĺÑĒĉÑ ɇıĨĊČÑäÿĺÑĒĉå ġÑġÿĤĒå áėĊıđåĒĮÑÝÿĉå ÿ ĨĮÑĒĉÑ na skladištu) Od kandidata očekujemo : Ʉ NNNȦ _PN Ʉ ĒÑĉđÑĒĉå ɵ ûėáÿĒå ĤÑáĒėû ÿĨĊıĨĮĺÑ ĒÑ ġėĨČėĺÿđÑ ĺėäåĒĉÑ ĨĊČÑáÿĪĮÑȦ Ʉ ÿĨĊıĨĮĺė ĤÑáÑ ı ġĤėÿŀĺėáĒėđ ġėáıŀåßı Ʉ ėÜÑĺåŀĒė ŀĒÑĒĉå ĒĉåđÑàĊėû ĉåŀÿĊÑ ı ûėĺėĤı ÿ ġÿĨđı Ʉ ėĨĒėĺĒė ŀĒÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı ɇ7N =îîÿÝåȦ ġėûėĮėĺė ļÝåČɉ Ʉ ĺÿĨėĊ ĨĮıġÑĒĉ ĨÑĺĉåĨĒėĨĮÿ ÿ ġĤåáÑĒėĨĮÿ ġėĨČı Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá Ʉ ĨÿĨĮåđÑĮÿàĒėĨĮ ÿ ÑĒÑČÿĮÿàĒėĨĮ 7ėČÜı ĨÑ łÿĺėĮėġÿĨėđ ĒÑĉĊÑĨĒÿĉå 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom ili osobno na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: posao@boxmark.com ĮåČȨ ɳɷɵȹɷɳɷȿɹɼɷ

g 2'7=JN0' áȩėȩėȩ ÑûåĒÝÿĉÑ ŀÑ promet nekretninama, B. Kašića 31: Za stručno i kvalitetno zastupanje u kupoprodaji svih vrsta nekretnina uz najpovoljniju proviziju obratite se sa punim ġėĺĉåĤåĒĉåđ ĒÑ ĮåČȩ ɶɶɳȿɳɹɶȦ ɳɼɻȹɴɹɹɴȿɴɺɺȦ ĻĻĻȩŀåČÿđėĤĨĊÿȩ Ýėđ ėŀĒȩɴɻɻÝ 0V Ȩ NĮÑĤàåĺÿßåĺÑ ɷɳȩɳɳɳ ɦȦ eÑûĤåÜÑàĊÑ ɼɳȩɳɳɳ ɦȦ _ÿáėĺĨĊÿ ĮĤû Ȧ ȩ JÑáÿßÑȦ =ȩ GĤÿÝåȦ NĺÿÜėĺåÝ ɷɼȩɳɳɳ ɦȩȪ_åĒåĊȿĒåĊĤåĮĒÿĒåȦ ɳɷɵȹɶɳɴȿɵɶɷȦ ɳɼɴȹɶɳɴȿɵɶɶɸ ėŀĒȩɺɵÝ LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1471e NUDIMO preko 150 nekretnina / kuće, stanovi, zemljišta, poslovni prostori! Provjerite: tel/fax 042/321-071, 098/284-692, www. acd-premier.hr, ACD Premier, Varaždin, Kukuljevićeva 18 ozn.126c KUPUJE se kuća u jugozapadnom djelu Varaždina (blizina VI. OŠ).

Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c KUĆU katnicu u Vž, 146 m² stambenog prostora, parcela 450 m², mogućnost za 2 odvojena stana, 105.000 € = 719 €/m², prodajem.

Mob. 091/350-8213 ozn.3595 VIKEND kuću 4 x 10 m, Lužan Biškupečki, voda, struja, novo izgrađena, povoljno prodajem. Mob. 091/504-0007 ozn.3593 KUĆA katnica, visoka, 3 stana, podrumi, nedovršena. Tel. 212-675 ozn.1490b KUĆU, visoku prizemnicu, u Varaždinu na Banfici, prodajem. Mob. 098/752-896 ozn.3631 KUĆE prilike! Kuća Gortanova 90 m² lijepo uređena, kuća A. B Šimića 90 m² novouređena, kuća u Moslavačkoj 140 m² sa velikim dvorištem - povoljno! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND kuće! Manja kuća blizina Varaždinskih Toplica - 50 m², Kelemen 40 m² - 15.000 € , Ledinec 40 m² - 8.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE okolica! Lijepa nova u Sračincu 120 m², novouređena Gojanec - 80 m² - 39.000 €, 90 m² Trnovec – 33.000 € i dr.! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆA s dvorištem, Cestica, 565 m², 35.000,00 €, prodajem. Zvati na: 214-311 ozn. 274c KUĆU u Varaždinu, R. Horvata 8, podajem. Mob. 098/396-566 ozn.3641

STANOVI PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten.

Dvorište, podrum, tavan, garaža.

16. studenog 2010.

Mob:091/352-0072 ozn. 1471e DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu.Tel. 098/622-082 ozn.1473e _J e=_ ɷɷ đʨ ɻɴɻ ɦȹđʨȧ eȩ ÿ "ĤÑĒĊėġÑĒÑ ɸɵ đʨ ɺɹɼ ɦȹđʨȧ SĤÑĊėĪßÑĒĨĊÑ ɸɼ đʨ ɺɷɼ ɦȹđʨȧ _ıĊėĺÑĤĨĊÑ ɹɸ đʨ ɻɳɳ ɦȹđʨȧ _ıĊėĺÿßåĺÑ ɴɵɷ đʨ ɸɼɳ ɦȹ đʨȪ _åĒåĊȿĒåĊĤåĮĒÿĒåȦ ɳɷɵȹɶɳɴȿ ɵɶɷȦ ɳɼɴȹɶɳɴȿɵɶɶɸ ėŀĒȩɺɵÝ GRABANICE, odmah useljivi stanovi, „ključ u ruke“: 54 m², 88 m², 90 m² već od 1.000 €/m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

STANOVI - višeobiteljska kuća, Varaždin, Bosanska 1 i Slave Raškaj 12. Dvosobni 78 m², trosobni 90 m², četverosobni 112 m² i peterosobni 123 m². Klasična gradnja, klima, garaža, useljivo. Tel. 042/351-777; 098/379- 660 ozn.61c DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608-952 ozn.3572 ISPOD cijene! Dvosobni stan 65 m², Banfica, sve etažno, prodajem hitno i povoljno! Info: 098/303-366 ozn.3575 DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/5080026, 042/231-377 ozn.3583

JEDNOSOBNI: Trakošćanska 31 m² , Z. i Frankopana 31 i 35 m², T. Ujevića 35 m², Supilova 40 m²...

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

GARSONIJERU u centru grada, 30 m², etažno grijanje, niske režije, nova PVC stolarija, 1. kat, prodajem. Mob. 091/1233-627 ozn.3589

B. RADIĆA: 42 m², 52 m², 58 m², 60 m², 80 m², 84 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KOMFORNI, jednosobni stan 46 m², polunamješten, na Banfici, 5. kat, ima lift, sve komunalije, povoljno prodajem, 38.500,00 €.

Tel. 042/230-060 ozn.1488b

GRABANICE najpovoljnije! Dvosobni 37 m²; trosobni 58 m² i 68 m², 79 m²; četverosobni 109 m², 143 m²! Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c

NAJPOVOLJNIJA i najsigurnija kupnja stanova – novogradnja u T. Ujevića, Grabanice i Dravska. Kontakt: 099/708-7528 ozn.3606

DVOSOBNI najpovoljnije! Masarykova 69 m², Trakošćanska 54 m², Zrinski Frankopana 54 m², Ludbreška - 64 m², B. Radića 59 m²! Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c JEDNOSOBNI prilike! Uređeni 29 m² u Trakošćanskoj, garsonijera 22 m² u Dravski vrtovi, 34,15 m² u Z. Frankopana! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

PRODAJEM/iznajmljujem prekrasni dvosobni, namješteni stan, 46 m², novogradnja, u centru Varaždina.

Tel. 042/213-203, 098/912-8282 ozn.1505b NOVI trosobni stan 71 m², vlasništvo 1/1, u Jalkovečkoj ul., 70.000 €, prodajem. Mob. 091/904-8002 ozn.3633

ZEMLJIŠTA

TROSOBNI novogradnja! Prekrasan trosobni 68 m², 74 m², 84 m², blizina bolnice i centra, povoljno!

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

GRADILIŠTA! 702 m² u Vidovečkoj, gradilište 480 m² u Hrašćici – povoljno, 732 m² u Đure Arnolda !

Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

ČETVEROSOBNI! Četverosobni od 99 m² u Stepinčevoj, sve etažno, pogled na park, četverosobni u Uskoj od 131 m², četverosobni stan 124 m² u Vukovićevoj 600 €/ m²! Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima, prodajem. Mob. 098/551-408, 091/352-0083 ozn.1475e

NAJJEFTINIJI stanovi u gradu, dvoetažni (platiš 86 dobiješ 100 m²), s kuhinjskim namještajem po mjeri - gratis, klasična gradnja, useljivo.

Stanovi u izgradnji, Kumičićeva, cca 50 m². Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c NOVOGRADNJA – 1.025 €/m²! Grabanice, 84,45 m², 3. kat, parkirno mjesto i spremište u podrumu.

MEN-ARS NEKRETNINE, www.menars.hr, 098/1644-483 ozn.141c PRILIKA – 740 €/m²! 3-soban, 62,35 m², plin etažno, blizina centra.

MEN-ARS NEKRETNINE, www.menars.hr, 098/1644-483 ozn.141c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530-328 ozn.164c STAN u Supilovoj ulici, novogradnja, pogodan za ured, prodajem.

Mob. 098/246-177 ozn.109c

ORANICE: 6 100 m², blizina Slovenijalesa, 5 800 m² blizina vodocrpilišta i 3 000 m² B. Radića , prodajem.

Tel. 206-297 ozn.1519b GRADILIŠTA u Hrašćici kod zaobilaznice: 2170- 600-500 m², moguća višenamjenska gradnja, uredni papiri. Mob. 099/853-0930 ozn.3623

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO do 1000 m² poslovnog prostora pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359404. ozn.54c POSLOVNI prostor na Korzu, II kat, 330 m², prostorije od 15 - 70 m², može pojedinačno, parkiralište, ispod cijene, iznajmljujem. Mob. 091/514-2884 ozn.105c UHODANI ugostiteljski objekt u Varaždinu, Kumičićeva ulica (može biti pušački), iznajmljujem. Mob. 099/774-8090 ozn.3582

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

16. studenog 2010.

MANJI dvosobni stan, novogradnja, novo namješten, I. kat, iznajmljujem.

Mob. 098/9706575 ozn.167c GARSONIJERU u privatnoj kući, poseban ulaz , iznajmljujem. Mob. 099/213-4342 ozn.3628 POSLOVNI prostor u S. Vraza 15, kuću 55 m² (ured, ordinaciju, kancelariju…) i parkiralište, iznajmljujem. Mob. 091/1211-509 ozn.3622 POSLOVNI prostor 70 m² u Optujskoj 81 (sve namjene), mogućnost prenamjene u 2 manja prostora.

Mob. 098/268-540 ozn.3632 UGOSTITELJSKI objekat u blizini srednjih škola, prodajem ili mijenjam za kuću/stan. Mob. 098/801591 ozn.3637 ULIČNI poslovni prostor u centru, za sve namjene, iznajmljujem.

Mob. 091/526-7870 ozn.3644 POSLOVNI prostor na križanju Zbelave i Trnovca s parkirnim prostorom, pogodan za trgovinu,vpekarnicu i sl., iznajmljujem. Tel. 641-786 ozn.309a VARAŽDIN, centar, iznajmljujem dućan 30 m² ulični i manji posl. prostor, frekventno mjesto. Mob. 098/792-016 ozn.1496b ULIČNI poslovni prostor 48 m², Varaždin, Gajeva 1, pokraj vijećnice, iznajmljujem. Mob. 098/446-333 ozn.1516b NOVORENOVIRAN posl. prostor, 80 m², odliČan za uredski posao, svi priključci, parking B.Radića, iznajmljujem. Mob: 098/162-1441 ozn.1477e

NAJAM KUĆU površine cca 130 m² i dvorištem od cca 60 m² u strogom centru grada, pogodno za poslovni prostor ili stanovanje, iznajmljujem. Sve informacije na tel: 098/241-041 ozn.28c

STAN u Zagrebu 50 m², Strojarska 2, iznajmljujem jednoj/dvjema studenticama. Tel. 042/230-106, poslije 17.00h ozn.3651

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ ĨĮÑĊČÑ Ʉ ĨåĤĺÿĨ ÑıĮėĨĮÑĊČÑ Ʉ ıûĤÑáĒĉÑ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÑ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax: 042/232-800, 231-298 ozn.19c

EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833910 ozn. 38c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241161 ozn.148c KUPUJEM automobile, kamione, bagere, traktore, svih modela, novije, starije, ispravne, neispravne; Matiz, ‘99. g., 900 €. Mob.098/777095 ozn.3508 SKUTER 125 ccm, 200 km, registriran, garancija, 5.000 kn; frižider i škrinja. Mob. 091/630-9630 iza 17.00 h ozn. 3586

GARAŽU u nizu na duže vrijeme iznajmljujem (može i prodaja).

Mob. 091/253-8588 ozn.3570

FIAT TIPO 1,7 dizel, u odličnom stanju, prodajem. Nazvati na mob: 098/551-493 ozn.1492b

STUDENTU/ICI, ili ozbiljnoj ucenici, iznajmljujem sobu, s upotrebom kuhinje i kupaone, c. grijanje, perilica rublja, internet. Mob. 098/9313491 ozn.1479e

KUPUJEM automobil do 15 g., od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.3632

IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje i kupaonice, studentima, zaposlenima... 042/261-386 ozn.1479e VARAŽDIN, namješten stan s kupaonicom i posebnim ulazom, iznajmljujem manjoj obitelji ili studenticama, može i na duže vrijeme. Mob. 091/504-0007 ozn.3593 NOVO uređeni stan u Ulici Z. i Frankopana, namješten, etažiran, vodomjer, iznajmljujem. Mob. 098/240-071 ozn.3596 DVOSOBAN stan, blizina centra, Internet, Zagrebačka 60, iznajmljujem studentima. Mob. 091/1659007 ozn.3599 DAJEMO povoljno u najam novouređeni stan u centru Varaždina, Radićeva 27, I. kat, 80 m², posebno parkiralište, pogodan kao poslovni prostor za javnog bilježnika, odvjetnički ured, predstavništvo ili ordinaciju. Informacije na broj: 092/269-2584 ozn.1495b DVOSOBNI stan u zgradi 58 m² + balkoni, sva brojila vlastita, 1.600 kn + režije, iznajmljujem. Mob. 091/761-8678 ozn.39f

DAEWOO LANOS ‘99. g. 1.4i, 4 vrata, srebrni metalik, reg. godinu dana. Mob. 091/511-8122 ozn.3620 WOLKSVAGEN PASSAT, ‘93. g., reg.

8. mj., ABS, klima, 2 z. jastuka, 1.8 benz., 9.500 kn. Mob. 091/3368303 ozn.3639 VW PASSAT 1,9 TDI karavan, 1999. godina te razne gume i felge. Mob. 091/1712-544 ozn.3661 OPEL ASTRA 1.6i, ‘97. g., metalik, klima, zračni, ABS, uščuvan, reg.

01/2011, 1.250 €. Mob. 095/5184814 ozn.3662

POSAO PREVIŠ d.o.o. traži više djelatnika/ca za rad u novootvorenoj kavani u Novom Marofu.

Pismena ponuda: Previš d.o.o., Šenkovec, Vlahe Bukovca 42, Čakovec, e-mail: stecko@net.hr, 091/1568-031 ozn.272c GRAĐEVINSKI poslovođa završnih radova, SSS, VSŠ, građevinske struke, 5 g. radnog iskustva. Tel. 214-175 ozn.200c

ZA RADNO MJESTO: Vozač za domaći i međunarodni promet 2 djelatnika. Uvjeti su C i E kategorije. Nude se vrlo stimulativna primanja i beneficiran radni staž. Sve informacije na broj tel.

042/729-255, 091/1730- 001 ili osobno na adresi: HUDEK TRGOTRANS d.o.o., Biljevec 77, 42243 Maruševec ozn.17c KV LIMAR (bravar) s poznavanjem poslova građevinske limarije i bravarije. 5 g. iskustva na sl. poslovima. Tel. 214-175 ozn.200c TRAŽIMO osobu s iskustvom za čuvanje manjeg djeteta. Mob. 091/520-9487 ozn.3568 TRAŽIM pomoćnog radnika za čišćenje. Tel. 212-675 ozn.1490b IZUČENI konobar traži posao u bilo kojem ugostiteljskom objektu, u Varaždinu. Hitno! Mob. 095/8792859 ozn.3608 TRAŽIMO pizza majstore i kuhare sa iskustvom za rad u novootvorenoj pizzeriji i dostavljače sa vlastitim vozilom. Mob. 098/821838 ozn.3628 TRAŽIM posao čišćenja poslovnih prostora, kuća i stanova; glačanje rublja. Mob. 098/1934-101 ozn.3634 ŠIVAČA/ŠIVAČICU univerzalnu, hitno tražim. Poznavanje rada na svim mašinama. Obavezno znanje rada na nožu za krojenje. Prednost mlađe osobe! Mob. 091/4777-441 ozn.3653 TRAŽIMO konobarice, konobare te glazbeni duo za gažu. Info: 095/911-5102 ozn.218c

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c ELFO ovlašteni servis (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob: 091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c PRVE SLANE SOBE u Vž (kod Male pošte), Ul. M. P. Miškine 6 na Vaš zahtjev otvaraju svoja vrata cjelodnevno, od 09.00 – 21.00 h svaki radni dan, a subotom od 09.00 – 15.00 h. Novo – konzultacije s liječnikom!

Rezervacije na tel: 042/200-133, mob. 098/9720-810 ozn.270c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/5745542 ozn.153c

BESPLATNA dostava u krugu grada Varaždina, svih vrsta pizza, hamburgera, lignji, miješanog mesa i ostalog iz bogate ponude restorana DRAVSKI MOTIV. Narudžbe na telefon: 042/203-367 ozn.15c

Mali oglasi 47

GALERIJA, Križaničeva 18, VŽ!

Bogata ponuda jela uz pizze, lignje, bečki, naravni, zagrebački, čevapi, pljeskavice, kotleti… dostava (09.00 – 23.00 h). Moguće organiziranje manjih proslava do 50 ljudi.

Posebni popust za radne organizacije! Tel. 042/211-001 ozn.273c ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.3028 SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu.

Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo. hr; tel.091/502-0727 ozn.3c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…

Mob.098/783-060 ozn.107c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje.

ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.Ugovaramo održavanje.

ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno.

Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ...

Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri.

Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Uz narudžbu kuhinje, sudoper i napa gratis, ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/ fax.: 042/200-066, mob: 091/7815790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova.

ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora

28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna).

Mob.099/500-4859 ozn.151c

instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c VRŠIM uslugu čišćenja plinskih bojlera od kamenca. Mob. 098/364242 ozn.254c

FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c

AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.3421

STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o. na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c

OBRT ZA ZAVRŠNE radove, knauf, soboslikarsko-ličilački radovi; izrada fasade stiropor... Mob. 098/821-857 ozn. 3444

PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c

KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417373 ozn.3445

OTPLATA do 60 rata putem kartice!

Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c INSTRUKCIJE iz matematike, engleskog, njemačkog, knjigovodstva i infromatike. Mob: 091/536-6716 ozn.216c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada

IZRAĐUJEM namještaj po mjeri, vanjsku i nutarnju stolariju, stepeništa i obloge. Mob. 098/169-7838 ozn.3464 ROLETAR – montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta. Mob. 091/762-4286, 641-308 ozn.3487 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije.

48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo! degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/3234334 ozn.1472e L A P TO P H P Co m p a q 6 1 5 l VC281EA, original zapakirano.

Mob. 098/308-025 ozn.1478b IGRAONICA i engleski za djecu od 4 - 7 godina. Zagrebačka 60, „Mala škola“, tel. 042/211-820, mob. 091/1659-007 ozn.3474

1397 ozn.3642

Mob.095/862-1230 ozn.3535 UREĐENJE dvorišta, rušenje drveća, njegovanje zelenih površina, voćnjaka... Odvoz, doprema, selidba. Povoljno! EKOFRUT d.o.o.

091/114-0598 ozn.1474e SOBOSLIKARSKI OBRT: sve vrste soboslikarskih radova; knauf, potkrovlja; bojanje fasada; toplinske fasade. Mob.098/131-4015 ozn.3573 TOPLINA d.o.o. Toplinske fasade; stiropor i vuna, knauf sistemi.

Kvaliteta i pristupačne cijene.

Mob. 098/1320-197 ozn.40f VRŠIMO uslugu: selidbe, montaža i demontaža, prijevoza. Brzo i povoljno, od 0 - 24 h. Mob. 095/8340856, 099/509-1180 ozn.3585 OBAVLJAM usluge prijevoza robe za cijelu Hrvatsku, kombi vozilom.

Mob. 099/691-7202 ozn.1480b KERAMIKA, knauf, izolacije te ostale građevinske radove, kvalitetno i povoljno. Mob. 092/2321285 ozn.1476e KRATKO piljena industrijska drva 1 200 kg /750 kn, najpovoljnija dostava šljunka, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Mob. 099/3530-180 ozn.3611 KERAMIČARSKI obrt Toplek: postavlja pločice brzo, kvalitetno i povoljno te usluge kombi prijevoza. Mob. 098/473-421 ozn.3613 PRIMAMO na smještaj starije i nemoćne osobe, pokretne i nepokretne, cijena 2.000,00 kn/ mjes. Tel. 040/628-016, 091/5765692 ozn.3616 SUŠENJE kobasica i mesa, 3 kn/kg.

Mob. 091/555-0314 ozn.3618 ZIDARSKE radove manjeg obima.

Sanacija starih objekata i fasada; stiropor fasade, vuna, termoputz. Za manje radove dolazimo odmah! Radimo i na moru. Mob. 098/843-874 ozn.3629 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.3635 VODOVOD, adaptacije kupaona, knauf, otplata do 60 rata putem American Express kartice. Mob. 098/570-158 ozn.3638 PC SERVIS Varaždin - servis računala, periferije, konzola. K. Filića 39, tel. 321-702, 092/2403-300 ozn.3640 KERAMIKA: novogradnja i adaptacije. Brza i kvalitetna postava.

Mob. 099/512-0180, 091/896-

TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje.

Prijevoz osiguran.

Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.3650 STARE i nemoćne, pokretne i nepokretne, primam na smještaj i skrb u dom, med, nadzor, 2.000 kn. Mob. 099/418-4632 ozn.3655 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci.

Brzo i povoljno. Mob.091/1847397ozn.3656 KOMBI prijevoz (selidbe, dostave…), moguć najam kombija.

Mob. 091/504-6735 ozn.3663 PROFESORICA engleskog jezika daje instrukcije. Mob. 091/7949936 ozn.1509b SERVISIRAM prijenosna računala, otklanjam problem zagrijavanja i ostale stvari vezane uz informatičku opremu. Mob. 099/5734-746 ozn.1520b

ŽIVOTINJE PILIĆI od 2.30 – 2,50 kg, može očišćeni i dostava. Vitez, Kneginec D., tel. 690-374, mob. 098/1324242 ozn.3658 SVINJU od oko 150 kg, prodajem.

Tel. 042/714-762 ozn.1503b MALTEZERI stari 2 mj., američki mini; ovčar star 1. g., izložbeni primjerak te papige, više vrsta.

Mob. 091/799-3763 ozn.1507b NJEMAČKE ovčare, štence: mužjake 850 kn, ženke 650 kn, prodajem. Mob. 091/603-0755 ozn.3610 PILIĆE za klanje, cijena 9 kn/kg, prodajem. Upitati: 095/810-8872 ozn.3614 SVINJE i krmače. Mogućnost klanja. Tel. 042/714-191, 098/267834 ozn.3615 PILIĆI za klanje, živi 10 kn, ošišćeni 18 kn. Bartolovec, Varaždinska 81, tel. 657-172, 098/651-089 ozn.3617

DRVA za ogrjev cjepanice, može kratko piljeno. Tel. 042/210-461, 098/973-3422, 098/1900-201, 095/900-8646 ozn.3576 PLINSKA peć za centralno Hidroterm 31 KW, cirkulaciona pumpa „Grundfos“, ekspanziona posuda, plinski protočni bojler „Vaillant“ 13 litara. Mob. 091/553-5300 ozn.1478b OGRIJEVNO drvo bukva, grab, cjepanice 1 m dužine, dostava.

Mob. 098/9830-979 ozn.3612 UGLJEN Lignit (Kreka i Stanari), drva, šljunak, sipina i usluge prijevoza. Tel. 042/714-191, 098/267834 ozn.3615 AUTO prikolicu s naletnom kukom – 750 kg, novo registrirana; vanbrodski motor Tomos 3,5; ružđalo za kukuruz, prodajem.

Mob. 098/607-709 ozn.3625 BAGAT „Jadranka“ šivaća mašina, nikad korištena sa motorom, cijena 500 kn. Tel. 320-440 poslije 18.00 h ozn.3643 JELOVA građa (grede, rogovi, daske), piljena po narudžbi te oblice ariša i jele (dužine 4 m, ф 10 – 15 cm). Mob. 098/948-2436 ozn.3646 BOŽIĆNA drvca obične i srebrene smreke, prodajem. Upitati: 098/562-862 ozn.3652 ZBOG zatvaranja trgovine prodajem dj. pamučne hlačice - 10 kn i pidžamice - 25 kn i nešto ženske i muške odjeće. Mob. 091/5859775 ozn.3660

KREDITI NOVO! Atraktivna ponuda svih vrsta kredita za zaposlene, umirovljenike, na ostatak ili do polovine primanja. Bez konkurencije! Mob. 091/4724723, 098/240-980, 091/7880738 ozn.237c

POVOLJNO! Odjeća za puniji stas, svečani kompleti, odjeća za sve uzraste. „MODA SNA“ Vidovec, S. Radića 74, mob.

098/196-6600 ozn.1517b KUPUJEM „EURO“ palete, 100 x 120 i 80 x 120 (obične); prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju! Mob. 098/9828-338, 098/268-934 - kamen ozn.147c VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd),

NOVO! Ured Varaždin i Varaždinske Toplice! Krediti do 220.000 kn bez jamaca, do 160.000 kn bez HROK-a i C.L. Pozajmice do 30.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €, do 1/2 primanja do 17.000 €. Umirovljenici do 95 g. starosti – pozajmice.

Mob. 098/291-004, 042/205-905 ozn.237c TREBATE pomoć? Brza realizacija pozajmica i kredita, inozemne mirovine, pozajmice za starije osobe, bez HROK-a i C.L. Mob. 095/986-0779, 095/879-2859 ozn.237c

HIT krediti za umirovljenike do 95 g. života, realizacija u roku od 24 h, kamata samo od 5 – 7 %.

Javite se sa povjerenjem! Mob. 099/862-7400 ozn.237c NIKAD nije bilo da nekak nebi bilo! Krediti do 30.000 € bez jamaca, do 70.000 kn bez HROK-a.

Krediti na ostatak plaće bez adm. zabrane do 7.000 €, pozajmice do 25.000 kn - odmah. Zatvaramo već postojeća zaduženja te rješavamo C. L. Pozajmice za umirovljenike do 30.000 kn. Kreditni ured Varaždin i Novi Marof.

Mob. 098/964-5711 ozn.237c POZAJMICE za zap. do 50.000 kn; do pol. plaće ili mirovine 220.000 kn bez jamaca, hipotekarni do 500.000 kn; Boxmark, Varteks do 7.000 € - na trajni nalog obustava; do 160.000 kn bez HROK-a i C. L.; umirovljenici do 90. god. starosti – pozajmice. Kreditni ured, Varaždin, Novi Marof, Var. Toplice, 098/905-5687, 098/290971 ozn.237c KREDITI preko polovice plaće, pozajmice do 30.000 kn bez HROK-a i CL-a do 160.000 kn, pozajmice za umirovljenike do 95 g. starosti. Mob. 091/9769309 ozn.237c

KREDITI bez jamaca 150.000 kn (Varaždin- Ludbreg), HROK-a, C/L, na ostatak primanja, prebijanje. Razne mogućnosti.

Pozajmice do 20.000 kn. Mob. 095/5517-670 ozn.3619

NOVOOTVORENI kreditni centar u V. Toplicama te Varaždinu! Krediti do polovice plaće ili mirovine do 30.000 €, do 160.000 kn bez HROK-a , na ostatak primanja do 7.000 €. Pozajmice za umirovljenike do 95 g. starosti! Mob. 092/292-0831 ozn.237c

NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 30.000 €; bez HROK-a i C.L. 160.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c

na dragog

STJEPANA HORVATA 16. XI. 2008. – 16. XI. 2010.

Zauvijek ćemo Te voljeti!

Tvoja obitelj!

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

100 kun

BUDUĆNOST koja pruža više, put prema uspješnoj realizaciji kredita, rješavanje C. L. Krediti bez gledanja HROK-a. Mi ne obećavamo, mi rješavamo! Umirovljenici do 95 g. života – pozajmice do 20.000 kn. Mob. 098/138-8354 ozn.237c

NOVOOTVORENI kr. ured Novi Marof! Muči li vas visina plaće, postojeće zaduženje ili tkz. C. L. Obratite se sa povjerenjem na financijsko savjetovanje. Mob. 091/910-1112 ozn.237c

AKCIJA! Veliki izbor svih vrsta kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodnosti umirovljenicima! Pozajmice odmah! Mob. 099/528-3329, 091/506-1660, Nada ozn.3627

TUŽNO SJEĆANJE

NOVOOTVORENI ured – V. Toplice i Varaždin! Muče vas postojeća zaduženja, crne liste, godine?

Najbrža realizacija bez jamaca, na ostatak plaće, pozajmice u roku 24 h. Umirovljenici do 90 g. starosti – pozajmice odmah.

Mob. 095/569-2711 ozn.237c

LUDBREG – novootvoreni kreditni ured. Krediti bez jamaca do 30.000 €. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK i C/L. Nudimo posao! Mob. 199/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c

OSTALO

16. studenog 2010.

KREDITNI ured sa dugogodišnjim iskustvom te stručnim osobljem nudi vam besplatno savjetovanje.

Muče vas postojeća zaduženja?

Nudimo vam kredite do 150.000 kn bez gledanja HROK-a i C. L., do polovice primanja 30.000 € bez jamaca! Hit pozajmice za umirovljenike, realizacija 24 h. Javite se sa povjerenjem: 099/6700-894 ozn.237c NOVO! Gotovinski krediti do 30.000 € bez jamaca, do 7.000 € bez adm. zabrane, pozajmice 20.000 kn/24 h. Javite se sa povjerenjem! Mob. 099/696-9691

a!!!

ozn.237c AKCIJA kredita do 160.000 kn bez HROK-a do 30.000 € bez jamaca.

Hit pozajmice za umirovljenike do 95 g. starosti. Zatvaramo već postojeća zaduženja te vas rješavamo C. L. Kreditni ured Varaždin i Varaždinske Toplice.

Mob. 091/553-7174 ozn.237c KREDITI do polovice primanja do 30.000 €, na ostatak primanja do 7.000 € bez administrativne zabrane. Pozajmice do 20.000 kn/24 h. Mob. 091/9882-892 ozn.237c AKCIJA gotovinskih kredita do 220.000 kn, do polovice primanja 17.000 €, na razliku plaće do 7.000 €. Imate starih dugovanja i ne znate kako si pomoći, nazovite 095/923-1647 i mi ćemo vam pomoći ozn.237c KREDITNI ured sa stručnim te ljubaznim osobljem na području Varaždina te V. Toplica nudi vam expres pozajmice 20.000 kn/24 h, kredite do 30.000 € bez jamaca, do polovice primanja bez adm. zabrane, HROK i C. L. ne moraju biti problem. Mob. 091/7315-446 ozn.237c NAJBOLJI nenamjenski krediti – kamata 8,99 %! Strane mirovine – 7.000 €, pozajmice – 50.000 kn!

Mob. 099/418-0841, 092/2918964 ozn.237c NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 150.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.257c NOVI! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje do 2/3, na ostatak primanja od 1.500 kn.

Mob.098/181-6961, 091/9277209 ozn.3410 KREDITI za sve zaposlene i umirovljenike! Netreba ustega na plaći (Boxmark i sl…)! Prebijanje dugovanja! Najniži troškovi i kamate! Mob. 091/916-9885, 092/111-9630, 095/578-4932, 098/920-2090 ozn.3602 FENOMENALNI, hjpotekarni, stamb., adaptacijski, bez HROK-a, bez az, porodiljne naknade, obiteljske mirovine. Mob. 092/2929106 ozn.159c NAPOKON rješive porod. nakna-

de, super hipotekarni, stambeni, bez HROK-a, bez az krediti. Mob. 099/1958-034 ozn.159c POVOLJNO i brzo! Krediti i pozajmice za umirovljenike i zaposlene. Bez HROK-a i rješavanje C/L. Mob. 099/871-6089, Tomislav ozn.169c PREZADUŽENI ste i mislite da Vam nitko ne može pomoći?

Javite se nama! Rješavamo C/L, prebijamo kredite, ne gledamo HROK! Lidija, 091/532-9982 ozn.232c IZVANREDNI krediti za mlađe umirovljenike čistog odreska mirovine. 50.000 kn na 8 godina.

Brza realizacija. Pozajmice u 24 h. Gđa. Magić: 091/904-3612, 095/558-1759 ozn.3654 HITNO trebate kredit ili pozajmicu? Nudimo vam brzo rješenje!

Ivana: 091/737-6758 ozn.3654 IMATE novčanih problema?

Trebate kredit ili pozajmicu? Nudimo rješenje. Mirjana: 099/7979213 ozn.3654

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel. 040/822-362, 099/516-6780, ponedjeljka – petka 10.00 h - 12.00 h i 14.00 h - 19.00 h, subota 14.00 h - 19.00 h ozn.128c SLOBODNU djevojku ili ženu do 37 g. za ozbiljnu vezu, želi upoznati muškarac. Mob. 095/5672285 ozn.3626 MUŠKARAC, šarmantan, situiran, slobodan, traži srodnu družicu 50 - 56 g. za provod/brak. Mob. 091/220-1195 ozn.3630 MUŠKARAC traži žensku osobu od 26 – 40 g. za druženje uz novčanu nagradu, diskrecija zajamčena. Mob. 099/6877-491 ozn.3636 100% POBOLJŠANJE potencije uz nove i isprobane vrhunske proizvode: Kamagra, Vega. Mob. 099/774-1575 ozn.3660

Zahvale i sjećanja 49

16. studenog 2010.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog

ANTUN ŠOKOVIĆ

ZAHVALA povodom smrti naše drage supruge, majke i bake

BARBARE KRAŠEK preminule 11. studenoga 2010. u 63. godini života nakon kratke i teške bolesti.

Dirnuti iskrenom pažnjom koja nam je ukazana u trenucima boli i tuge, najiskrenije zahvaljujemo rođacima, susjedima i prijateljima koji su u ovim teškim trenucima bili uz nas, uputili nam riječi utjehe, izrazili nam sućut te našu voljenu Barbaru svojom prisutnošću, cvijećem i svijećama dostojanstveno ispratili na vječni počinak.

Također hvala dr. Babok i dr. Čorko te sestrama Odjela onkologije Opće bolnice Varaždin. Veliko hvala sestri Biserki na neizmjerno humanom i toplom ophođenju te svoj skrbi i njezi koju joj je pružala u zadnjim trenucima života. Hvala don Franji koji je lijepim riječima i molitvom ispratio našu dragu Barbaru na vječni počinak.

Ožalošćeni: suprug Stjepan, sin Dejan, kći Marija, zet Božidar, unuke Elena i Paula

POSLJEDNJI POZDRAV našoj voljenoj

BARBARI KRAŠEK Život bez Tebe tišina je, kuća bez Tebe prazna je, no ljubav prema Tebi vječna je.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na voljenu

FANIKU BUJANEC 14. 11. 2006. – 14. 11. 2010.

VJEKOSLAV CEROVEČKI – CIGO

18. 11. 2001. – 18. 11. 2010.

VUKOVARSKI BRANITELJ – GENERAL BOJNIK

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

18. XI. 1991. – 18. XI. 2010.

Denes Ti bumo došli onak kak bi štel – svi.

Uz pušlek i sveću, zmolili Očenaša i opet i svagda z nama buš – Ti.

MARIJA TOMAŠKOVIĆ rođ. SINČIĆ 18. 11. 1995. – 18. 11. 2010.

ZAHVALA

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

Dana Gospodnjeg 11. studenoga 2010. napustio nas je u 35. godini života naš voljeni suprug, otac, sin, brat, šogor, zet i ujak

Tvoji najmiliji

IVICA MIŠAK

VELIMIR KOVAČIĆEK

Hermina i i Emir s obitelji

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom i voljenom tati i suprugu

20. 11. 2002. – 20. 11. 2010.

S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

SJEĆANJE na dragu sestru

DRAŽENKU STUDAK 13. XI. 2008. – 13. XI. 2010.

Vrijeme prolazi, a sjećanja ostaju.

Tvoje sestre

SJEĆANJE

DRAGUTIN MUDRI 21. XI. 2006. – 21. XI. 2010.

IVICI MIŠAKU

MILKA ĐUNĐEK

Uvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima!

17. 11. 2003. – 17. 11. 2010.

Supruga Tanja i kći Ana

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

Duboko dirnuti pažnjom, izrazima sućuti i molitvama i pomoći u preteškim trenucima, u nemogućnosti da svakom zahvalimo, najtoplije zahvaljujemo na pomoći i utjesi susjedima, prijateljima, kumovima, znancima i cijeloj rodbini koji su bili uz nas cijelo vrijeme, iskazali poštovanje te cvijećem i svijećama okitili odar i otpratili Ivicu na vječni počinak. Riječi zahvale upućujemo Udruzi žena Trnovec, DVD-u Trnovec, djelatnicima Centra Tomislav Špoljar, njegovim školskim prijateljima te razrednicama Ivki i Boženi. Posebna hvala osoblju Trgovačkog suda Varaždin koji su se od pokojnika oprostili lijepim riječima. Veliko hvala svećenicima vlč. Josipu Hadroviću na lijepim riječima oproštaja, vlč.

Petru Golubu, njegovom prijatelju vlč. Tihomiru Kosecu te patru Branimiru Kosecu na lijepim riječima utjehe i svetoj misi.

Sjećanje na Tebe nikada ne blijedi, uvijek si u našim mislima i molitvama.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

Obitelj Cerovečki – Florijan

Ožalošćeni: supruga Tanja, kći Ana, otac Josip, majka Milica, sestra, šogor i nećaci

SJEĆANJE

Tvoji: Marija, Vesna, Nikola i Petar

Supruga i sin

****

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

VJEKOSLAV ŠANJEK

dragom i voljenom sinu

17. XI. 2008. – 17. XI. 2010.

IVICI MIŠAKU TUŽNO SJEĆANJE

DENIS POSAVEC 17. XI. 2007. – 17. XI. 2010.

“Da Te bar mogu probuditi…al’ toga nema i ne postoji…” Volimo Te! Dijana i Greta

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog sina

DENISA

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Neće Te izbrisati vrijeme, niti skrivati tama, zvijezda si koja će nas pratiti i vječno ćeš živjeti u nama.

Tvoja kći Marija s obitelji

Otac Josip i majka Milka

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom i voljenom bratu, šogoru i ujaku

dragoj sestri

IVICI MIŠAKU

FRANCISKI BENCUN

Tuga se duboko uvukla u naša srca, ali ponos što smo Te imali ostaje zauvijek.

Hvala Ti za sve!

Ljubav je jača i od smrti.

Dok mi živimo, Ti ćeš živjeti među nama.

Tvoja sestra Milena, šogor Petar, nećaci Magdalena i Domagoj

Tvoje sestre s obitelji

17. XI. 2007. – 17. XI. 2010.

Koliko mi nedostaješ, znam samo ja.

Voli Te mama

SJEĆANJE

JOSIP MAĐARIĆ 17. XI. 2007. – 17. XI. 2010.

“Suze teku. Duša boli.”

Tvoja neutješna supruga Štefanija, kćeri Sandra i Martina, unuci Petra, Filip i Marko, zet Ivica, punica Anka

SJEĆANJE ZAHVALA

MARIJAN MILOVEC

povodom smrti voljenog supruga i oca

19. 11. 1994. – 19. 11. 2010.

FRANJE ĐULE

Uvijek ćeš biti u našim srcima i mislima.

preminulog 7. 11. 2010. u 73. godini života.

Obitelj Milovec

Najiskrenije zahvaljujemo susjedima, rodbini, prijateljima i svim dragim ljudima na položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak.

SJEĆANJE na drage roditelje

Ožalošćeni: supruga Ljubinka i sinovi Antonio i Danijel

TUŽNO SJEĆANJE

VLADIMIR VIDOVIĆ 17. XI. 2008. – 17. XI. 2010.

Vrijeme prolazi, a uspomene i sjećanja na Tebe ostaju.

Tvoja obitelj

POSLJEDNJI POZDRAV prijatelju

STJEPANU GLAVNIKU – HATUNI S prijateljstvom i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Logistika – Svibovec

ANU TELEBAR

MIJU TELEBARA

† 18. XI. 2002.

† 12. V. 2004.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE na voljenog supruga, tatu, djeda i pradjeda

DRAGUTINA VUGRINCA

SJEĆANJE

SJEĆANJE na našeg dragog

12. 11. 2000. – 12. 11. 2010.

Prošlo je deset godina dana otkako Ti nisi s nama. Neka Te sjaj svijeća, ljepota cvijeća i molitve naše prate, kada ne mogu da nam Te vrate.

DANICA LUKINEC

FRANJU ŽNIDARIĆA

16. 11. 2009. – 16. 11. 2010.

16. 11. 1994. – 16. 11. 2010.

Sjećanje na Tebe nikad ne umire.

S puno ljubavi i poštovanja čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Sestra Ana i nećakinja Dušanka s obitelji

Tvoj sin s obitelji

50 Zahvale i sjećanja

16. studenog 2010.

SJEĆANJE na dragog sina i brata

BRANKA MARTINOVIĆA 16. 11. 2004. – 16. 11. 2010.

S poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

ZAHVALA

na drage roditelje

povodom smrti našeg dragog

KRANJČIĆ

ENGELBERTA PRESTERA preminulog u 64. godini života.

Majka Marija i sestra Smiljana

IVANA SJEĆANJE

BRANKO MARTINOVIĆ 16. XI. 2004. – 16. XI. 2010.

i

JELU

1999. – 2010.

2009. – 2010.

U srcima našim bit ćete uvijek voljeni, a u mislima nikad zaboravljeni.

Marija i Štefica s obitelji

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe!

Ožalošćena obitelj

Tvoji: Vesna, Jasmina, Matija, Leo i Dalibor

SJEĆANJE POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

dragom šogoru, tetku i kumu

IVAN SKUPNJAK

DREVEN

16. 11. 2004. – 16. 11. 2010.

Godine prolaze, a mi s ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na pruženoj pomoći i podršci te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak dragog nam pokojnika. Svima hvala na cvijeću i svijećama.

Ujedno zahvaljujemo firmi “Zrinski Tehnologija” iz Trnovca Bartolovečkog i firmi “Bernarda” iz Pušćina. Velika hvala liječnicima bolnice Klenovnik na pruženoj pomoći za vrijeme njegovog liječenja.

Hvala svećeniku Karlu Koračeviću na dostojnom ispraćaju.

ENGELBERTU PRESTERU SLAVA

i

IVAN

† 15. 11. 2009.

Od obitelji Cepanec i Gredičak

† 22. 12. 2001.

Zauvijek ćete živjeti u našim mislima.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

Sin Krešo s obitelji

IVAN ČEVRA 17. 11. 2003. – 17. 11. 2010.

SJEĆANJE

Godine prolaze, sjećanje na naš zajednički život sve je snažnije.

JOSIP BOGOVIĆ

S poštovanjem, Tvoja obitelj

18. XI. 2009. – 18. XI. 2010.

U tišini vječnog mira nek’ Te prate naše misli, sjećanja i molitve.

ANA MRAZ rođ. KOSEC

JOSIP MRAZ

Sin Ivan i snaha Katica s obitelji

13. 07. 1939. – 17. 11. 2008.

18. 03. 1934. – 04. 11. 2002.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas.

Hvala svima koji vas se sjećaju.

na majku, baku i prabaku

MILU TURANJANIN

SJEĆANJE 08. 11. 1999. – 08. 11. 2010.

Tvoji najmiliji

Jedanaest godina prođe, prođe kao tiha rijeka, al’ sjećanje na Tebe ostaje dovijeka.

Mama, tata i sestra

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj

JELKI VITKOVIĆ

ZAHVALA

† 05. 11. 2010. u 88. godini života.

povodom iznenadne smrti dragog supruga, oca, djeda i pradjeda

Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostanu zauvijek.

Tvoji: kćer Ankica, zet Vitomir, unučad i praunuke

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

VJEKOSLAVA BOROVCA 15. XI. 2004. – 15. XI. 2010.

Ni godine koje su prošle, ni vrijeme koje teče, sjećanje na Tebe izbrisati nikad neće.

Tvoji: supruga Ana i kći s obitelji

SJEĆANJE

BRUNO KEZELE 21. 11. 2006. – 21. 11. 2010.

Tvoja obitelj

Vaša obitelj

BOŽIDAR LEVATIĆ

17. XI. 1995. – 17. XI. 2010.

SJEĆANJE

RADA KNEŽIĆ 15. 11. 2009. – 15. 11. 2010.

Iako Te nema, Ti si i dalje sa mnom na svakom koraku, tu si… čuvaš me… jer Ti si moja mama!

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Suprug Franjo i kći Dijana s obitelji

MIRKA HENČIĆA preminulog 7. studenog 2010. u 84. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo susjedima, rodbini, prijateljima i svim dragim ljudima na iskazanoj nam sućuti te položenim vijencima i svijećama uz odar dragog nam pokojnika kao i njegovom dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Zahvaljujemo dr.

Dvoršćak i dr. Kudeliću. Veliko hvala vlč. Miji Horvatu, obitelji Božidara Mihalića te braći i njihovim obiteljima.

SJEĆANJE na

RADU KNEŽIĆ 15. 11. 2009. – 15. 11. 2010.

Sin Darko, snaha Renata, unuci Ivana, Goran i Davor

Ožalošćeni: supruga Pavica, kći Katarina, zet Stanko, unuke Stanka i Ivanka s obiteljima

TUŽNO SJEĆANJE

*****

na voljenog supruga, oca i tasta

POSLJEDNJI ZBOGOM voljenom suprugu

MIRKU HENČIĆU Moja bol i tuga ne mogu Te vratiti, no ljubav i molitve uvijek će Te pratiti.

Supruga Pavica

ANTUNA KRIŽANCA 13. XI. 2006. – 13. XI. 2010.

Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV

IVANU BAKULIĆU ZAHVALA povodom smrti naše voljene majke i bake

LJUBICE HORVATIĆ preminule 5. 11. 2010. u 73. godini života.

Zahvaljujemo susjedima, kumovima i znancima na upućenim izrazima sućuti te na posljednjem ispraćaju na vječni počinak.

ZAHVALA

koji je preminuo 4. XI. 2010. u 73. godini života.

povodom smrti našeg dragog oca, djeda i pradjeda

Neće Te izbrisati vrijeme, niti skrivati tama, zvijezda si koja će nas pratiti i živjeti vječno s nama.

MIRKA HENČIĆA

Sestra Fanita i Antonija

preminulog 7. studenoga 2010.

Posebno zahvaljujemo dr. Dubravki Dvoršćak i dr. Nenadu Kudeliću te osoblju Endokrinološkog i Neurokirurškog odjela Opće bolnice Varaždin za svu pruženu njegu i pomoć.

Kći Katarina, zet Stanko te unuke Stanka i Ivanka s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti dragog

DRAGUTINA GODA

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

dragoj baki i mami

voljenom djedu

preminulog u 78. godini života.

LJUBICI HORVATIĆ

MIRKU HENČIĆU

U srcima uvijek voljena, a u mislima nikad zaboravljena.

Mnogo je riječi iz srca i puno suza iz oka palo kad je Tvoje srce stalo!

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima, prijateljima, kolegama iz Tehničke škole Ruđera Boškovića, djelatnicima Zapovjedništva za potporu te vatrogascima DVD-a Bisag i svim dragim ljudima koji su našeg pokojnika ispratili na vječni počinak. Posebno hvala vlč. Ivanu Vragoviću na dostojanstvenom ispraćaju.

Tvoj sin Tomo, unuk Matija i snaha Bojana

Tvoja unuka Ivanka s obitelji

Obitelj God

Zahvale i sjećanja 51

16. studenog 2010.

ZAHVALA

ZAHVALA

SJEĆANJE

povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, svekra, tasta, brata…

povodom smrti nakon teške bolesti naše drage supruge, majke, svekrve, bake i prabake

STJEPAN KRIŽANEC

ZDRAVKA VIŠNJIĆA – BRACE

KATARINE OŽURA rođ. HABUŠ

preminulog 8. XI. 2010. u 52. godini života, nakon kratke i teške bolesti.

preminule 8. 11. 2010. u 75. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima… na iskrenoj sućuti, pomoći i ispraćaju na vječni počinak. Zahvaljujemo Dječjem vrtiću “Zeko”, Dermi, INI Varaždin, VII. OŠ Varaždin te posebno dr. Maji Dokuzović i sestri Mariji na velikoj podršci u teškoj bolesti. Velika hvala velečasnom župe Trnovec Josipu Hadroviću na toplim riječima utjehe i molitve.

Zahvaljujemo svima koji su svojom prisutnošću otpratili dragog nam pokojnika.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima na pruženoj pomoći i iskrenoj sućuti i svima koji su dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak te okitili grob cvijećem i svijećama. Zahvaljujemo doktoru Štrleku i njegovom osoblju iz varaždinske bolnice te doktoru Vukšiću i njegovom osoblju iz bolnice Novi Marof koji su se u posljednjim trenucima borili za njegov život. Zahvaljujemo svim djelatnicima Arsenala Ivezić i ujedno zahvaljujemo vlč. Josipu Vizjaku na dostojanstvenom ispraćaju drage nam pokojnice.

Duboko ožalošćeni: supruga Draženka, kći Tanja, sin Matija, otac Dragutin, snaha Mateja, zet Roman te unuci Tin, Mia i Noa

Ožalošćeni: suprug Zvonko, sin Drago, snaha Jadranka, unuci s obiteljima i praunuci

20. XI. 1995. – 20. XI. 2010. Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Supruga Nada i kćeri s obiteljima

SJEĆANJE

NADA HANŽEK 15. 11. 2008. – 15. 11. 2010.

S ljubavlju Tvoji najmiliji

ZAHVALA POSLJEDNI POZDRAV voljenom

ZDRAVKU VIŠNJIĆU – BRACI

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj baki i svekrvi

KATARINI OŽURA Dio Tebe živjet će i dalje u nama.

preminule 9. 11. 2010. u 90. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u najtežim trenucima i zajedno s nama ispratili dragu pokojnicu na vječni počinak.

POSLJEDNJI POZDRAV

Ožalošćeni: unuci Dražen i Srećko s obiteljima

Kad Ti za života netko mnogo znači, riječi utjehe ne možeš naći.

Supruga Draženka, sin Matija, kći Tanja s obiteljima

S ljubavlju: unuk Zdenko, praunuci Matea i Luka

dragoj baki i prabaki

KATARINI OŽURA

*****

ZAHVALA povodom iznenadne smrti dragog supruga, oca i djeda

IVANA TEŽAKA

Dragi djede, sve što je bilo od Tebe, nikad neće biti zaboravljeno…

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji unuci Tin, Mia i Noa

dragoj baki i prabaki

*****

KATARINI OŽURA

Otac Dragutin sa Katicom

ŠTEFANIJE CEPANEC

Snaha Nada, unuka Ivana i unuk Tomislav s obiteljima

Za svaku toplu riječ Da Ti kažemo hvala Rijeka riječi A i mora bila bi premala Veliko Ti hvala Kao tati, suprugu, djedu… u Odaje raja anđeli sada neka Te povedu.

Bio si ponos obitelji naše, dragi sine.

Sve ono što dobro bijaše, dragi sine.

Znaj da sjećanje nikad ne umire, dragi sine.

Počivaj u Božjem miru.

povodom smrti naše voljene bake i prabake

“Za vsaku dobru reč, kaj reči si mi znala, za vsaki pogled Tvoj, za vsaki smeh Tvoj fala.

A Ti si srcu mi tak puno sunca dala, kaj morem Ti neg reč, od vsega srca fala.”

Tvoji Željka, Neven i Bruno

preminulog 11. 11. 2010. u 69. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo susjedima, rodbini, prijateljima i svim dragim ljudima na položenim vijencima i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Zahvaljujemo djelatnicima i umirovljenicima AP-a. Zahvaljujemo kapelanu Nikoli Bukovčanu na dostojanstvenom ispraćaju dragog nam pokojnika.

Ožalošćeni: supruga Ljubica, kći Mirjana, sin Mladen, snaha Đurđica, zet Zdravko i unuk Nikola

*****

Nikad nećemo zaboraviti Tvoju ljubav i dobrotu.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoj brat Zvonko s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

dragoj baki i prabaki

IVANU TEŽAKU

KATARINI OŽURA Malo su riječi, malo su suze, za sve ono što si bila. Hvala Ti!

Puno je suza iz oka palo kad je Tvoje srce stalo, a bol i tuga su još veći, jer ni zbogom nisi stigao reći.

Tvoji: Kristijan, Kristina i Lorena

Supruga Ljubica

Dragi svekre, bili ste toliko dobar čovjek da su i anđeli poželjeli da Vas imaju za sebe.

Neka Vas vole i cijene barem upola toliko koliko smo Vas mi.

Sjećanje na Vas nikad neće nestati…

Veliko Vam hvala za sve…

S ljubavlju i poštovanjem Vaši snaha Mateja i zet Roman

U SPOMEN

*****

MELANI BARLOVIĆ

Mjesto u raju je čekalo Tebe, bio si čovjek velikoga srca.

Uspomena na Tebe nikad neće nestati.

19. 11. 2002. – 19. 11. 2010.

Obitelj Balaš

Ljubav i sjećanje na Tebe, ostat će vječno u nama.

dragom suprugu

POSLJEDNJI POZDRAV voljenom dediju

IVANU TEŽAKU Uvijek ću Te čuvati u svom srcu.

Tvoj unuk Nikola

Tvoji tata, mama, Natali i Željka

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

dragom prijatelju

BRACI

SJEĆANJE

Hvala Ti na svim lijepim zajedničkim trenucima, punim veselja i radosti kojima si obogatio naš život Tvojom nesebičnošću i dobrotom. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima.

BOŽENA PLANTAK

Joža i Đurđa

14. 11. 2008. – 14. 11. 2010.

na supruga, oca i djeda

JOSIPA CMREČKA 2000. – 2010.

Supruga i djeca s obitelji

Vlado i Stevo s obitelji

SJEĆANJE

SJEĆANJE

PETAR SKUPNJAK

IVICA SOKOLIĆ

ZAHVALA

18. 11. 2009. – 18. 11. 2010.

povodom smrti voljenog oca, djeda, šogora, ujaka, zeta, brata, svekra i strica

Uvijek zajedno u mislima i molitvi.

S ljubavlju, Tvoji Brigita, Luka i Lucija

JOSIPA BLAGUŠKOG

Supruga, sinovi, snahe i unuci

17. 11. 2009. – 17. 11. 2010.

preminulog 9. 11. 2010. u 68.. godini života.

SJEĆANJE

S ljubavlju i poštovanjem

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, prijateljima, susjedima, znancima i svima ostalima koji su bili uz nas u ovim teškim trenucima, uputili nam izraze sućuti, okitili odar cvijećem i svijećama te dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak.

Tvoja obitelj

Ožalošćena obitelj i ostala tugujuća rodbina

KONRAD PLAVEC 15. 11. 2008. – 15. 11. 2010.

SJEĆANJE

BRANKO VUGRINEC 16. 11. 2003. – 16. 11. 2010.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoji najmiliji

52 Vaš kutak

16. studenog 2010.

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

S posla na posel za 200.000 kn

Aranžmani s četiri svijeće

V

eć svi znate da će se naša izložba održavati od subote 20. studenoga u 19 h do petka 26. studenog 2010. navečer. Sad vam otkrivamo temu naše izložbe, a to je Advent - Došašće. Došašće ili vrijeme priprema za promjenu, jer znamo da je Božić vrijeme koje donosi duhovnu promjenu. Taj period od 4 tjedna simboliziraju 4 svijeće koje se pale svake nedjelje, ove godine od 28. studenoga pa nadalje. Smi-

Piše: RADAR

V

u Velkom Selu pri Dravi puno se pripoveda o političkom progonu. Kakti, prognane su dve puce, kaj su celi život vu politiki i pri vlasti. Dva srca junačka. Ve više ne delaju vu Predragovom mesnom odboru nek su prešle vu Ivekovu interesnu zajednicu. Ništ novega, kajti se o temu već leto dni pripoveda na placu, vu toplicama i vu pčelarskom društvu.

A neki se delaju blesavi da o temu pojma nisu imali. Opći trend amnezije vu Hrvackoj zapuhnul je i Velko Selo pri Dravi. I burgemajstera veka kaj kakti ni znal da je puckama za otpremnine bivši šef platil po 200 tisočakov kuni, da im se najde. A Ivek im je dal nove v.d. posle, kaj su puno bolše plačeni od onih kaj su puce prije delale. Da im se najde. Bez natječaja. Za zasluge. A to nekima ni praf. Pa je Ivek, spin maher, tresnul za javnost da su pucke došle delati k njemu kak prognanice. I da već sad oseča blagodati njihovog dela. A to su laprdanje neki naivci i popušili. ad su to čuli radniki vu Varteksu, Mundusu i drugim fabrikami, mam im je kanula suza z oka, a radi tuge za prognane ih je stislo. V riti. I ve si hočeju biti prognani po varaždinskom modelu DU-DA. Kajti je bolše biti prognan z 200 tisočakov kuni v žepu nek deset let hrmbati kak konj za te peneze.

K

Što čitati?

Stevenson & Tex

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

sao paljenja svijeća je da se se obitelj okupi, podijeli zajedničko promišljanje života, molitvom zahvali Bogu za danu im zajednicu te da se kroz to obitelj zbližava u očekivanju Božića. Na našoj izložbi (tjedan dana prije Adventa) mi ćemo vam pokazati na koje sve načine i oblike možete ukrasiti svoj dom ili svoj stol, a Vi ćete odlučiti koji od izložaka Vas najbolje potiče na meditaciju. Nit vodilja kroz izložbu bit će ljubičasta boja, koja je boja crkvenog ruha u adventsko vrijeme te istovremeno i najmodernija boja ove jeseni. eselim se našem zajedničkom užitku u kavani “Grofica Marica”!

Leticija

V

Robert Louis Stevenson, Otok s blagom / Dr. Jekyll i gospodin Hyde, Globus media, Zagreb, 2004. Čak i Google veselo obilježava 160. obljetnicu rođenja Roberta Louisa Stevensona, a mi kao da smo pomalo zaboravili na tog izvrsnog engleskog pisca čije su pustolovine oduševljavale mnoge generacije. “Otok s blagom” danas je mladima poznatiji iz različitih “svemirskih” verzija, a i na “Dr. Jekylla i gospodina Hydea” naletimo tek putem referenci u popularnoj kulturi, primjerice u filmu “Družba pravih džentlmena”. Pravi je trenutak da se prisjetimo izvornika!

Ima dosta starih prijevoda, ali ovo izdanje iz 20 04 . objedinjuje oba klasika i još uvijek je lako dostupno, i to po niskoj cijeni.

Sound Trek Tortured Soul – Introducing...

Tortured Soul O

vaj tjedan kao glazbena preporuka jedno starije izdanje, ali svakako vrijedno pažnje. Riječ je o albumu ekipe koja djeluju pod imenom Tortured Soul, a radi se o istoimenom albumu.

Zanimljiv spoj acid jazza, c h i llout housa i sve to u live izvedbi ser v ira nam ova ekipa iz New Yorka.

Mogli bismo reći da ekipa gura svojevrstan live-house, s velikim utjecajima jazza, soula, pa čak i funka. Cijeli zvuk predvodi live ritam sekcija u kombinaciji s toplim sintevima i bas linijama. Bubnjar je ujedno i glavni vokal, što je vrlo zanimljivo, posebno ako gledate koncertne setove ovog trojca. Iako imaju i noviji prošlogodišnji album “Did You Miss Me”, ovaj tjedan kao glazbena preporuka je baš ovaj stariji album, s kojeg su proizašli mnogi hitovi koji nose status legendarnih dance stvari koje i danas

zvuče svježe. Pjesme “I Might Do Something Wrong”, “ Fall I n Love” te “ H o w ’s Y o u r Life” su najboNenad NEMEC lji pr iNMC mjeri. glazbeni producent/DJ Remiksound.regionalni@gmail.com sirali su ih brojni, ali iz cijele diskografije izdvaja se DJ Spinna čiji remiks se nalazi i na albumu kao bonus materijal. “How’s Your Life” je nešto brža stvar koju, kao i ostale stvari, odlikuje prozračan vokal odlično efektiran jekom te break beatovi. “I Might Do Something Wrong” i “Why” još su samo neki od primjera finih stvari koje vam mogu uljepšati popodnevni ili večernji odmor s ovim finim chill stvarima. Kao odličan antistres djeluju i u autu, za opušteniju vožnju u kojoj vas neće živcirati ni prometne gužve.

Dapače, poželjet ćete da ostanete još malo u prometu, da stignete poslušati stvari do kraja.

Nizzi – Magnus, Tex: Dolina terora, Strip agent, Zagreb, 2005.

Posjetivši Interliber, ostao sam iznenađen količinom produkcije stripova u nas, osobito onih u knjižnim, tvrdo ukoričenim izdanjima. Rado bih sve to pratio, ali malo je vremena, a još manje novaca, jer se radi o nimalo jeftinim albumima. Iako je već nekoliko godina prisutno na hrvatskom tržištu, ovom prilikom izdvajam jedno divot-izdanje legendarnog Texa Willera. Nije jedino u “gigant” ediciji Texa, ali posebno je po tome što ga je nacrtao Magnus, autor grafičkog identiteta Alana Forda.

Magnusova kombinacija specifičnog karikaturalnog pristupa i nužnog realizma jednostavno oduzima dah. “Dolina terora” objavljena je u velikom formatu, na 240 stranica, s bogatim uvodom i mnoštvom skica i slične dokumentacije.

Denis Peričić

Vaš kutak 53 TOMISLAV MAKAJ

16. studenog 2010.

Kod prozora...

TJEDNI HOROSKOP (16. 11. - 23. 11.)

Ovan (21.03 - 20.04)

Uzmite si vremena za pomoć onima kojima to treba. Nemojte misliti samo na sebe. Tjedan koji slijedi idealan je za obnovu vaše garderobe, ali ako posuđujete novac – budite krajnje diskretni u tome. Upoznat ćete nove prijatelje ako se upustite u nove aktivnosti.

Bik (21.04 - 20.05)

Vaše mogućnosti za stjecanje novca će procvasti. Napravite nešto sa sobom što će poboljšati vaš izgled i time vam donijeti veću popularnost. Pomognite djeci s projektima koje ne mogu završiti sami. Na poslovnom planu neće biti nikakvih problema.

Blizanci (21.05 - 20.06)

Ostavite svoje čekovne i kreditne kartice kod kuće – nije vrijeme za trošenje. Vaše povjerenje na poslu raste i napredak je očit. Ako vam je u životu dosadno, nađite nove i zabavne aktivnosti koje će vam donijeti onu dozu avanture koju trenutno trebate.

Rak (21.06 - 20.07)

Prisustvujte seminarima koji će vas dovesti u dodir s pravim ljudima. Idealno je vrijeme vezano za poslove vezane uz nekretnine. Radili ste naporno i sada je vrijeme kad će vam se taj trud početi isplaćivati. Netko će isprovocirati svađu s vama, vratite istom mjerom.

Lav (21.07 - 21.08)

U prijateljstvu može doći do neočekivanog obrata, ali će vam zato na poslovnom planu ići sve od ruke. Ovo je tjedan kada vam se smiješi pozitivni ishod vezan uz sve što zamislite. Vaša moć uvjeravanja doći će punog izražaja i svakoga ćete moći nagovoriti baš na sve.

Cijeli tjedan bit će obilježen druženjima, novim kontaktima, zabavama... Ali nemojte zato zaboraviti na vama drage osobe koje su uz vas kad se svjetla reflektora ugase, razveselite ih nečim lijepim. Nemojte posuđivati novac od Djevica (22.08 - 22.09) drugih, niti ga posuđujte drugima.

Vaga (23.09 - 22.10)

Potrebno je vrijeme i puno truda kako biste sabrali svoje emocije i konačno ih doveli u red. Nemojte žuriti s time, bolje je da idete polako i sigurno nego da opet donesete brzoplete odluke koje ćete požaliti. Nećete moći platiti neočekivane račune.

Škorpion (23.10 - 22.11)

Postoji mogućnost da vam se bivši partneri pokušaju vratiti u život na velika vrata, tada čitajte između redaka njegove ili nezine namjere i nemojte se dati smesti.

Ovaj tjedan biste trebali posvetiti sebi i ugađati samo sebi. Možete čuti vrijednu informaciju, ako ćete osluškivati.

Strijelac (23.11 - 21.12)

Privlačit će vas ono što je tajno, zabranjeno. Razmišljat ćete i zamišljat ćete se u situacijama koje su nemoralne i opasne, ali pazite da sve ostane samo na tome, kako ne biste požalili. Ako ste u planu imali putovanje, svakako biste si ga trebali priuštiti.

Jarac (21.12 - 19.01)

Pripremite se na kompromise koji će uslijediti kod kuće, kako ne biste platili previsoku cijenu sukoba do kojeg može doći. Zainteresirat će vas putovanja u strane, egzotične zemlje. Ako svoje osjećaje podijelite s osobom koja vam se sviđa, doći će do napretka.

Vodenjak (20.01 - 18.02)

Ostali će htjeti ukrasti vaše ideje kada shvate da su zapravo – odlične! Stoga, budite oprezni s kime dijelite ono što vam padne na pamet. Što se tiče vašeg emotivnog stanja – vratite se osnovama – tamo leži ključ vaših problema. Ako imate djecu – ne dozvolite da vas sputavaju.

Ribe (19.02 - 20.03)

Pred vama je tjedan koji je kao stvoren za nova prijateljstva i za poboljšanje odnosa koje već imate, i to ne samo na privatnom, već i na poslovnom planu.

Ali, nikako i ni pod koju cijenu ne idite glavom kroz zid i nemojte prebrzo suditi ljudima oko sebe.

54 S raznih strana NAJAVA

Zuhra i Marina

VARAŽDIN - Ovog petka nastavlja se festival stand up komedije koji organizira Billiard club “Leonhart”, a okuplja najpoznatije hrvatske komičare i zabavljače.

19. 11. dolaze Zuhra i Marina, 26.

11. Ivan Šarić i Mirko Fabris Krav, 3. 12. gostuje Pedja Bajović dok kraj pripada Goranu Furjanu i Vlatku štamparu 10. prosinca.

TU KRAJ NAS

Proslava LD “Trčka” D. Voća Na tromeđi župa Sv. Martin Donja Voća, Sv. Barbara Natkr ižovljan i Sv. Marka Vinica, 7. studenoga služena je sveta misa na spomendan sv. Huberta, zaštitnika lovaca upr iličena za sve članove Lovačkog društva “Trčka” iz Donje Voće. Svetu misu predvodio je župnik velečasni Josip Drvoderić. Misi je, uz voćanske lovce, nazočio veći broj župljana te gostiju kojima se pridružio načelnik Općine Krunoslav Jurgec. Poslije mise članovi LD-a počastili su goste u Društvenom domu u Gorušovnjaku odličnim lovačkim gulašom.

!

Poželjna Didi Didi je neodoljiva mješanka jazavčara i ima 8 mjeseci.

Naučena na život u stanu i vrlo privržena ljudima. Vedra i umiljata Didi prava je gradska dama koja se nada skorom novom domu.

Udruga Spas 042/330-004

KNJIGA

“Tako smo branili Vukovar” VARAŽDIN - U palači Herzer na Franjevačkom trgu 20. studenoga u 18 sati u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Grada Varaždina bit će predstavljena knjiga Davora Runtića “Tako smo branili Vukovar”. Knjiga ne samo da opisuje istinske ispovijedi i događaje vukovarskih branitelja o junačkim i dramatičnim borbama koje su se vodile za obranu grada Vukovara, nego svjedoči o istinitosti Domovinskog rata i borbi protiv daleko jačeg i nadmoćnijeg neprijatelja.O knjizi će govoriti bivši ratni ministar unutarnjih poslova RH Ivan Vekić te sam autor knjige, ratni izvjestitelj i publicist Davor Runtić.

16. studenog 2010.

EKSKLUZIVNO Objavljujemo nepoznate karikature Varaždinca Franje Maixnera

Posljednja novogodišnja čestitka likovnog majstora I sve karikature za legendarne stripove o Bobiju i Rudiju (objavljivani su od 1953. do 1963. godine u impresivnoj nakladi od 20.000 primjeraka!) crtao je upravo naš likovni majstor Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Da je tradicija hrvatske novinske, a osobito portretne karikature (potonja je odumrla još osamdesetih godina prošlog stoljeća) bila itekako moćna, može se uvjeriti svatko tko uzme u ruke i prelista novine koje su izlazile prije Drugog svjetskog rata.

Najplodnije razdoblje karikature u Hrvatskoj, kažu povjesničar i umjetnost i, definirano je okvirima izlaženja naših najpoznatijih humorističnih listova poput Kopriva u Zagrebu, a odnosi se na vrijeme između 1900. i 1940. godine.

”Tvorničar” smijeha Za spomenuti list je pored karikaturista poput Josipa Račića, Slavka Vereša, Ljudevita Kare, Frane Branka, Angelija Radovanija, Tomislava Kolombara, Andrije Maurovića, Antuna Motike, Mirka Uzorinca, Bogumila Cara, Ive Režeka…, u dugom razdoblju radio Varaždinac Franjo Maixner.

Na njegov izniman doprinos likovnom humoru nedavno nas je podsjetio Slobodan Martinec, koji je sačuvao dvije uni(rođen je 29. lipnja katne kolorirane 1899. u Varaždikarikature od kstove e t nu) do danas kojih jedna i b o B “ za nije vrednovan pr ikazuje e n u “purgera” ve” p oja koliko zaslue c i v žuje, podsjena Korzu, g nab a druga je tiričko rofesor ć a m o da j e a s p sve karikature osebujna je pisao rijan za legendarnovogodišMa ne str ipove o nja čestitka. ć Bobiju i Rudiju Treba znati da ilipovi F (objavljivani su u je to i posljednja impresivnoj nakladi od koju je nacrtao jer umro je u Zagrebu 31. srpnja 20.000 primjeraka!) crtao 1963. godine! Kako Ma- upravo naš likovni majstor. ixnerov rad u našem gradu Možda najbolji poznavatelj

Maixnerova rada je književnik Pajo Kanižaj iz Zagreba, kojeg smo upitali postoji li negdje sačuvan njegov portret. Odgovor je bio negativan, no upozorio nas je na jedan detalj.

- Pogledate li knjigu “Ples smrti” nastalu u sklopu Antologije hrvatskog humora, koju je izdavalo Društvo hrvatskih humorista, vrsni poznavatelj hrvatskog likovnog humora, književnik i likovni kritičar Dubravko Horvatić, uvrstio je čak deset

karikatura Franje Maixnera, uspjevši prokrijumčariti i dosta antisrpskih – istaknuo je Pajo Kanižaj, kojem je 1994. pripala čast odabrati njegove karikature koje su uvrštene u knjigu Bobi i Rudi (u Nakladi Zadro).

Tekstove za osebujne i satiričkog naboja pune “Bobi viceve” pisao je profesor zemljopisa Marijan Filipović, Franjin veliki prijatelj. I ne samo to: kako doznajemo, Filipović (za prijatelje “Fulek”) je jedan od hrvatskih

građana koje je izraelska državna ustanova Yad Vashem proglasila “pravednicima među narodima”.

Hoće li itko od kulturnih djelatnika u Varaždinu jednog dana Franju Maixnera “izvući” iz sjene njegovog oca (primarijus dr. Ivan Maixner, kirurg i upravitelj varaždinske bolnice do 1924.) ili pak mlađeg brata Rudolfa (povjesničar književnosti, publicist, novinar i sveučilišni profesor), ostaje da se vidi.

IZDVOJENO Članovi MK Baroker u subotu na varaždinskom placu priredili motorističko Martinje

Biškup u pratnji ministranta na “pilama” Članovi MK Baroker iz Varaždina u subotu su priredili osebujno motorističko Martinje na varaždinskoj tržnici.

Kako doznajemo, nakon doručka u bistrou Bolid, biškup je sa svojim ministrantima u bijelim haljama na “pilama” prvo prodefilirao ulicama grada.

Vužgi ga Blaž Sv. Martin na plac je stigao – svjetski

Dotle je na placu sve bilo spremno za doček najdražeg gosta i početak martinjskog

ceremonijala. Motoristi s pravom kažu – pisala se povijest!

A kako i ne bi, kad je uz zvuke zagorskih popevki i napitnica (po izboru renomiranog DJ-a Ivice Kolareka) s njima stigla i bačva u kojoj je bilo 50 litara prvorazrednog vina. Ono je besplatno točeno iznenađenim i oduševljenim posjetiteljima kojih se već oko 10 sati u Šenoinoj okupio popriličan broj. Zabilježili smo posjet gostiju iz Zagreba kojima je, zamislite, nepojmljivo da kod

nas muški hodaju po placu s cekerima!? Treba znati, iduće subote na tržnici nas očekuje još jedna prigodna manifestacija pod nazivom “Bez zelja nema veselja”! Počinje u 10 sati, a njezinu organizaciju potpisuju Gradska tržnica te KUD Vidovec i PZ Varaždinsko povrće. Svakako posjetite ovo događanje koje ima i humanitarni karakter. Naime, sav prihod od prodaje 300 skuhanih sarmi odlazi potrebitima. (jn)

Vodič 55

16. studenog 2010.

Fotografije šaljite na temu “Jesenski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Ciklus filmske klasike u utorak, 9.11. (besplatne projekcije) PUSTOLOVINE ADELE BLANC-SEC (francuska avantura) u 18 sati ODLASCI (japanska art drama) u 20 sati Od četvrtka, 18.11. do ponedjeljka 22.11.

LEGENDA O ČUVARIMA (animirani film) u 18 sati MACHETE (akcija) u 20 sati

KAZALIŠTE Utorak, 16.11., Velika scena VEČER OPERETA u 19,30 sati Noć kazališta u Subotu, 20.11., Velika scena STOLEK, STOLEK u 17 sati LJUBICA u 20 sati Nedjelja, 21.11., Z, Rogoz SKUPŠTINA u 20 sati KONCERTI Nedjelja, 21.11., Koncertna dvorana HNK TAMBURAŠKI ORKESTAR KUD-a VARTEKS, u 19 sati

KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00)

MUZEJI

Sandra Pokos

VREMENSKA PROGNOZA

Dan gradskog muzeja u utorak, 16.11. od 9 do 17 sati ulaz u sve gradske muzeje besplatan Stari grad Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Srijeda, 17.11. u 19 sati GORAN VRANIĆ: ARHAJSKI RITMOVI, otvorenje izložbe fotografija, razgled do 28.11.

Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer ”TEKUĆA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U HRVATSKOJ”, razgled do 19.12 Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerija Zlati ajngel Petak, 19.11. u 19 sati „33. ZAGREB SALON”, otvorenje međunarodne izložbe fotografija, razgled do 28.11.

Otvoreno: utorak-petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Galerija Opačić „INFERNALNA FUGA”, izložba ulja na platnu i reljefa od zavarenog željeza N. Opačića Otvoreno: posjet u Zagrebačkoj 130 uz najavu tel.

042/241-841, 098/919-0763

VREMENSKA PROGNOZA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – MALO HLADNIJE Od ovog tjedna pritjecat će nam malo hladniji zrak. To još uvijek neće donijeti pravu zimu, ali hoće primjerenije temperature. Ovog tjedna još nema snijega ni leda, ali nema više ni onako visokih temperatura kao do jučer. Povremeno je moguća kiša, večeras i sutra, a može je biti i do kraja tjedna. Podsjećamo da vremensku i agrometeorološku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 kn/min iz fiksnih te 3,52 kn/min iz mobilnih mreža (prognozu izradila udruga Crometeo 15. 11.).

ROĐENI: DJEVOJČICE Ayla Clara Glavica, Marta Vugrinec, Nika Gerić, Nina Lambreščak, Ramona Balažinec, Tesa Hrnčić, Ana Kapustić, Dora Birt, Lara Brezovec, Kiara Drčec, Ema Vrček, Ema Božić, Tea Domjan, Laura Andrašek, Elena Bergovec, Lucija Koritar, Valentina Darmopil, Dora Varga i Mia Janžek.

DJEČACI Roko Vugrinec, Marin Milković, Andro Kuzminski, Filip Krobot, Borna Hrandek, Domagoj Presečki, Gabrijel Gradečak, Josip Žuti, Cristiano Hruška, Marko Mikulčić, Mihael Klasić, Neo Jedvajić, Mihovil Gizdavec, Luka Rafael Kišiček, Dino Maruševec, Martin Glavica, Dino Keretić i Marko Srbljinović.

Martina Novosel i Miroslav Vidačić, Mašić i Roman Slunjski, VJENČANI: Andreja Nikolina Drožđek i Drago Oreški te Maja Gorski i Mario Ferlin.

ČAKOVEC

CENTAR ZA KULTURU Kino Od petka, 19.11. do utorka 23.11. u 17,30 i 20 sati HARRY POTTER DAROVI SMRTI: PRVI DIO (akcijska mistična fantazija) Mala scena Srijeda, 17.11 u 20 sati BIG BAND ČAKOVEC, koncert Četvrtak, 18.11. u 20 sati LADO “Šokački sastanak - Slavonijom, Baranjom i Bačkom” PROSTOR Subota, 20.11. u 21 sat MALEHOOKERS, koncert

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA

UMRLI Mirko Henčić (83), Franjo Đula (72), Juraj Lisak (74), Katarina Ožura (74), Franjo Vukotić (86), Štefanija Cepanec (89), Josip Bogović (79), Josip Blaguški (67), Štefanija Bednjanić (70), Milka Bogović (75) i Bernardica Cepanec (73).

PREPORUKA TJEDNA Četvrtak, 18.11. u 19,30, Velika scena HNK

JESENJA SONATA, drama Ingmara Bergmana u izvedbi Slovenskog ljudskog gledališča iz Celja

56 Zadnja

16. studenog 2010.

KONCERT

GLAZBA Dva dana 16. Jazz faira u Centru za kulturu Čakovec

Neno Belan u kazalištu

Vrhunski jazz za dušu

TOMISLAV MAKAJ

Došli su na svoje ljubitelji jazza prošli tjedan u Čakovcu. U tamošnjem Centru za kulturu održan je u četvrtak i petak tradicionalni 16. po redu Jazz fair. Već prve večeri - glazbena poslastica. Nastupio je hrvatskoamerički kvartet Le Kap Quartet u kojem sviraju i kontrabasist Damjan Grbac te bubnjar Tonči Grabušić.

A potom, još jedan nastup za pamćenje, Ricarda Luquea, bivšeg pjevača grupe Cubismo i fagotista Zagrebačke filharmonije s Aldemaromania triom (Julije Njikoš, klavir, Jurica Štelma, kontrabas i Borna Šercer, udaraljke).

Drugog dana festivala nastupio je Kuba Stankiewicz Quintet iz Poljske s pjevačicom Ingom Lawandowskom.

Nastup jednog od najboljih poljskih jazz pijanista i ostalih glazbenika kvinteta realiziran je u suradnji s Veleposl an stvom Republike Poljske u Hrvatskoj. (žp)

Neno Belan sa svojim bendom Fiumens krajem mjeseca nastupit će u varaždinskom kazalištu. Kako doznajemo, radi se o humanitarnom koncertu koji organizira Rotary club Varaždin 1181, a sav prihod namijenjen je za humanitarne aktivnosti spomenutog kluba. Koncert 30.

studenoga poćinje u 20 sati, a cijena ulaznice je 100 kuna.

Neno Belan s glazbene scene izbivao je cijelo desetljeće, a od 2008. godine ponovno žari i pali na svojim nastupima.

Nedavno je polučio golemi uspjeh albumom “Rijeka snova” koji će sigurno uz stare hitove ponovno predstaviti Varaždincima.

PREDAVANJE

Život u svemiru U petak 19. studenoga u 18 sati nastavlja se ciklus predavanja za građanstvo na gradskoj zvjezdarnici smještenoj na vrhu II. osnovne škole u Varaždinu.

Tema predavanja je “Život u svemiru - mogućnost ili zbilja?”, a održat će ga voditelj zvjezdarnice prof.

Alan Dedić.

Bude li vrijeme povoljno, nakon predavanja posjetitelji će imati priliku zaviriti na varaždinsko noćno nebo kroz teleskop. Ulaz na predavanje je besplatan. (ihr)

!

Ususret Svjetskom danu televizije

Televizor, popularno nazvan “prozor u svijet”, danas se nalazi u 97 posto hrvatskih domaćinstava i bez obzira na brojne kušnje informatičkoga doba i dalje drži prvo mjesto u svakodnevnoj zabavi. Stoga uz Svjetski dan televizije, koji obilježavamo 21. studenoga, upućujemo čestitke svim djelatnicima

nama najbliže – Varaždinske televizije. VTV Televizija se razvila u dobro organiziranu, moderno opremljenu i poslovno uspješnu televizijsku kuću.

Dokaz tome su i osvojene razne nagrade od kojih vrijedi posebno istaknuti „Zlatnu kunu“ Hrvatske gospodarske komore. (jn)

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović