6
Intervju tjedna
17. kolovoza 2010.
OTVORENO Prof. Slavica Jakobović Fribec, utemeljiteljica Dana Marije Jurić Zagor
Marija Jurić Zagorka – m Na jesen se sprema snimanje Zagorkine Gričke vještice, najavila je prof. Fribec, a izaći će i “Crveni ocean” Piše: GORDANA IGREC FOTOGRAFIJE IZ PRIVATNE ARIVE
O “patuljastoj Amazonki kojoj nenapisana povijest feminizma još nije vratila dug”, kako je prvu političku, parlamentarnu novinarku u srednjoj Europi Mariju Jurić Zagorku opisala feministica i etnologinja (tragično preminula) Lydia Sklevicky 80-ih godina u časopisu Svijet, razgovor smo vodili s utemeljiteljicom Dana Marije Jurić Zagorke i Zagrepčankom godine 2007., profesoricom književnosti i knjižničarkom u obiteljskoj mirovini, vanjskom suradnicom Centra za ženske studije koja s marom i ljubavlju skuplja svu građu vezanu uz rad i život Zagorke, Slavicom Jakobović Fribec. Od prof. Jakobović Fribec uspjeli smo doznati neke, javnosti potpuno nepoznate, podatke vezane uz Zagorkin život i rad. Od toga da je Zagorkin krsni kum bio Ivan Nepomuk Erdödy, 16. veliki nasljedni varaždinski župan, do nepoznatog romana “Ljudožderi”, koji je o okupaciji Zagreba za vrijeme II. svjetskog rata Zagorka brižno ispisivala, ali i tome kako se sprema na vidjelo dana izaći s potpuno nepoznatim Zagorkinim romanom “Crveni ocean” napisanim pri kraju Oktobarske revolucije, a inspiriranim idejama jednakosti i pravde te likom Nikole Tesle. Roman bi trebao, kao i 1918. godine, ponovno izlaziti u Jutarnjem listu, kako je kazala prof. Jakobović Fribec, a kasnije biti tiskan i kao knjiga. Uz to, na jesen bi, prema riječima prof. Jakobović Fribec, trebala krenuti klapa snimanja Zagorkine Gričke vještice. Uz sve to doznali smo i neke nove pojedinosti iz Zagorkina života i stvaralaštva na koje valja upozoriti, a ako ih netko slučajno već i zna, nije naodmet ponoviti ih. Jer, sve prolazi, sve se mijenja, Zagorka pak – ne!
Zagorkin život Već je sporan sam datum rođenja Marije Jurić Zagorke. Što nam vi po tom pitanju možete reći? Institucije se nisu baš potrudile pronaći pravi datum rođenja. Ja sam pišući leksikografsku bilješku o Zagorki za projekt pri Central European Universityju u Budimpešti uspjela pronaći njezin rodni list u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Evidentno je rođena blizu Vrbovca, u plemićkoj kuriji u Negovcu 2. ožujka 1873. godine, a krštena dan kasnije francuskim imenom Marianne. Kumovi na krštenju bili su joj grof Ivan Erdödy sa suprugom. No, još
uvijek na Mirogoju na njezinoj nadgrobnoj ploči piše 1879. kao godina rođenja. Inače se nekako bio ustalio kao datum njezina rođenja 1. siječnja 1873. makar su različiti kritičari navodili godine od 1873. do 1879. Kad sam 2008. primila nagradu Zagrepčanka godine od Skupštine Grada Zagreba (za pokretanje i osmišljavanje Dana Marije Jurić Zagorke 2007.) nastojala sam kroz intervjue i obilježavanjem njezina rođendana upoznati javnost s tom činjenicom. Kada je i u kojem kontekstu došlo do pohrvaćenja njezinog imena? Koliko je, naime, točan taj podatak? Otkrila sam da je i prije mene novinar Milan Blašković 1989. godine otkrio njezin rodni list i uz to vjenčani list iz 1890. godine u crkvi Sv. Križa u Začretju i ime Zagorkina muža – Andrija Matray. Kroz njegovu priču otkrila sam da je Zagorkin krsni kum grof Ivan Nepomuk Erdödy bio posljednji, šesnaesti po redu veliki župan varaždinski koji je 1879. umro, a njegovo imanje u Negovcu otkupio je barun Geza Rauch. Rekonstruirala sam da se tada i Zagorkina obitelj preselila u Zagorje blizu Stubice, a otac nastavio posao nadglednika imanja. Zagorka je tri godine išla s plemićkom djecom u privatnu školu u dvorcu Stubički Golubovec. Godine 1883. kad je grof Khuen Hedervary bio imenovan za hrvatskog bana, barun Rauch kao Khuenov prijatelj i vjenčani kum, priredio je veliko primanje u banovu čast. Mala Marianne kao povlašteno dijete barunova upravitelja održala je počasni govor i izmijenila njegov sadržaj, što je bilo skandalozno za nazočnu vlastelu. Poslije toga je prekinuto njezino školovanje u dvorcu i ona je 1884. godine bila upisana u školu Prof. Slavica Jakobović Fribec
Z
agorka je u djetinjstvu boravila kod svoje kume ili rođakinje u Varaždinu Sestara milosrdnica u Zagrebu pod imenom Marija Jurić. Kada se i pod kojim okolnostima počinje potpisivati s dodatkom prezimenu – Zagorka? Zagorka je njezin pseudonim iz 1896. kojim je prvi put potpisan jedan članak iz zagrebačkog Obzora, a to je kasnije postalo njezino književno ime. Inače, već sa 17 godina kad ju je majka ispisala iz škole (jer joj je bilo neprihvatljivo da Zagorka nastavi školovanje u Švicarskoj što je želio financi-
rati barun Rauch), Zagorka je proboravila u svojem domu od 1889./90. i pokrenula u Krapini školski list Zagorsko proljeće u kojem je napisala uvodnik pod muškim pseudonimom «M. Jurica Zagorski»! To je bio provokativan tekst pod nazivom «Duh Matije Gupca optužuje», a kad se otkrilo tko je autor, ona je prisilno udana za Mađara, činovnika Mađarske državne željeznice, i odselila se u Mađarsku. Prema podacima književnog teoretičara Stanka Lasića, Zagorka je pohađala školu u Varaždinu. Taj se podatak provlači kroz sve njezine službene biografije... Ja imam druge podatke. Nekako mi se čini vjerodostojnim
da ako se incident zbio 1883. (kad je završila treći osnovne), a 1884. bila u Zagrebu upisana u četvrti razred (do 1889. godine), dakle, da u Varaždinu nije polazila školu. Prema Lasiću, ponavljala je peti razred, jer je nakon incidenta s Hedervaryjem smrtno oboljela. Ona je očito boravila kod neke svoje kume ili rođakinje u Varaždinu, ali je vjerojatno da je taj podatak romansirala u «Kamenu na cesti» na temelju nekog vlastitog iskustva. S kojim europskim ili američkim književnicama bismo mogli usporediti Zagorku? Kako je mjesto pod suncem ostvario i feministički roman, neke znanstvenice uspoređuju je s književnom pomajkom Vir-
ginijom Woolf, koja je kreirala Judith Shakespeare, izmišljeni lik jednako talentirane i tragične Shakespeareove sestre, a Zagorka Ev icu Gupčevu, jednako sposobnu zaručnicu Matije Gupca u seljačkoj buni. Zagorkina drama (koju je napisala u zatvoru 1903. za 10 dana) izvodila se u Splitu i u Dubrovniku s velikim uspjehom, ali nije nikad tiskana. Zagorku još uspoređuju s Agathom Christie zbog inspektora Šimeka (pandan Herculea Poirota) iz «Kneginje iz Petrinjske ulice». Nekako u tom smislu dosadašnja istraživanja uvijek su se kretala oko «očeva književnosti», a zaboravljale su se «književne majke» i materinski jezik. Primjerice, Marko Maru-
lić smatra se «ocem» hrvatske književnosti, a ja kažem da bismo Zagorku mogli proglasiti – majkom hrvatskoga jezika! Bila je toliko čitana da su ljudi davali svojoj djeci imena njezinih likova – Gordana, Jasenka, Dorja, Siniša i Damir, a i danas to čine. Ima jedna epizoda iz života, a ta se odnosi na mojeg kolegu koji mi je priznao da je hrvatski jezik naučio preko Zagorke! Zašto? Zato što je s devet godina cijelom susjedstvu čitao Zagorku iz popularnih sveščića! A kako su izgledale Zagorkine “zlatne godine života”, vrijeme kad si je mogla priuštiti da živi u hotelu Esplanada? Meni je bilo zanimljivo otkriti svjedočanstvo jednog hr-