2
Aktualno glavnog urednika
Riječ
Vjerodostojnost opet na kušnji
P
rošli četvrtak u pola osam ujutro nazvao je mog pomoćnika kolega novinar rekavši da je malo prije saznao kako je tijekom noći uhićen gradonačelnik Varaždina Ivan Željko PAVLEK Čehok. Razumljivo, urednik@regionalni.com odmah smo provjerili tu informaciju i doznali da je riječ o glasinama ili bolje rečeno nečijoj zlonamjernoj izmišljotini. Isti dan u nekim dnevnim novinama objavljeni su napisi da USKOK provodi istragu protiv varaždinskoga gradonačelnika, a dan ranije ta je ista informacija osvanula na nacionalnoj televiziji i mnogim portalima u Hrvatskoj. Mnogi bi rekli: “Ništa novo i neobično”. Živimo u vremenu kada afere niču kao gljive poslije kiše, kada se više gleda u tuđe nego vlastito dvorište, kada glasine postaju važnije od istine itd. No, kad je riječ o najnovijem „slučaju Čehok“, tvrdnje koje su istaknute u nekim novinama da je počela istraga i da je ispitano nekoliko svjedoka koji su potvrdili sumnje tužiteljstva, pokazuje da je doturanje ili curenje informacija mimo važećih zakona i dalje obrazac ponašanja u Hrvatskoj. Prema Zakonu o uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala zabranjeno je objavljivanje bilo kakvih podataka o kaznenom progonu za kaznena djela iz nadležnosti USKOK-a jer je time počinjeno kazneno djelo otkrivanja službene tajne. Za to očito neki i dalje ne mare. I da budem jasan, ovakva curenja informacija u javnost dovode nepotrebno u sumnju rad institucija pravne države, za koje svatko normalan u ovoj državi želi da rade kvalitetno i uspješno svoj posao.
17. kolovoza 2010.
DOZNAJEMO Dr. Željko Vojnović otvoreno o razlozima
Nema razloga za paniku ni istraživanje!? Podaci ni po čemu nisu alarmantni, ne “strši” ni jedan tumor i nema razloga za zabrinutost – tvrdi dr. Željko Vojnović, internist-onkolog u varaždinskoj Općoj bolnici Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com
- Podaci koji govore da je u Varaždinskoj županiji u 2008. godini svaka četvrta osoba umrla od raka nisu alarmantni, štoviše, nisu ni došli do razine da bi se tako mogli doživljavati. Dogodilo se više pogrešaka u interpretaciji tih podataka – tvrdi dr. Željko Vojnović, internist-onkolog Odsjeka za hematologiju, onkologiju i kliničku imunologiju varaždinske Opće bolnice.
U prosjeku Premda su mnogi građani i udruge zabrinuti zbog činjenice da je naša županija u sa-
biti relevantni. Primjerice, ove godine možemo imati dijagnosticirano značajno više karcinoma dojke u odnosu na prošlu godine i naravno da će to izgledati kao velik porast broja oboljelih. Ali, da bismo dobili relevantne podatke, trebali bismo ih pratiti kroz duži vremenski period. Ti će se podaci moći interpretirati tek za pet godina. Tko zna, možda ćemo za pet godina imati najmanju incidenciju tog tumora i veći postotak preživljavanja oboljelih – objašnjava dr. Vojnović. Da je situacija alarmantna ne može zaključiti ni po broju pacijenata koji se liječe od
j
edino imamo veću incidenciju karcinoma želuca u odnosu na južne dijelove Hrvatske
mom vrhu po broju oboljelih i umrlih od raka, što potvrđuje velik broj poziva i reagiranja koja su u protekla dva tjedna stizala u redakciju 7Plus Regionalnog tjednika, dr. Vojnović ne dijeli to mišljenje. Tvrdi da je Varaždin apsolutno u granicama hrvatskog prosjeka po broju oboljelih i umrlih od raka s obzirom na incidencije i smrtnost od malignih bolesti na ovom području u zadnjih deset godina. - Podaci ni po čemu nisu alarmantni, ne “strši” ni jedan tumor i nema razloga za paniku. Da bi statistika bila tako relevantna, prije svega treba veliki uzorak. Varaždinska županija ima 192.000 stanovnika, što je premali uzorak da bismo tvrdili da je to statistički značajno u odnosu na neke druge županije koje imaju manje ili više stanovnika. Također, podaci o incidenciji određenog karcinoma trebali bi se pratiti duži vremenski period da bi mogli
Dr. Željko Vojnović
malignih bolesti na njihovom odjelu ili dnevnoj bolnici varaždinske Opće bolnice. - Mogu reći da postoji veliki pritisak na našu službu i da je više pacijenata, ali to je iz razloga što je došlo do svijesti ljudi da su tumori lječive bolesti i prihvaćaju karcinom kao svaku drugu bolest, kao i povećanje mogućnosti liječenja malignih bolesti. Jedino što znamo od ranije je da imamo nešto višu incidenciju karcinoma želuca u odnosu na južne dijelove Hrvatske, no to je zbog naše tradicionalne prehrane. Ali, i to je više za raspravu, nego za neku posebnu značajnost – navodi Varaždinski onkolog smatra kako su i preventivni programi, primjerice, raka dojke ili raka debelog crijeva, dijelom
utjecali na veću pojavnost tih bolesti na ovom području, što je privremeno jer ih se tim programom trenutno više otkriva, poglavito onih u ranoj fazi, što je i cilj programa. Tvrdi da se na neke karcinome može utjecati općim mjerama prevencije. - Svaki tumor je bolest za sebe i ima svoje faktore rizika, drugim riječima, svaki zahtijeva drugačiji pristup i organizaciju u borbi protiv njega. Također, svaki je tumor posebna bolest koja nema nikakve veze jedan s drugim, što znači da, ako je netko u mojoj ulici obolio od melanoma, a drugi od karcinoma želuca, oni međusobno nemaju nikakve poveznice jer su rizični faktori i genetika sasvim različiti. Međutim, mi smo nacija koja u ovom trenutku još nije na razini zdravstvene educiranosti i odgovornosti kao razvijene zapadne zemlje. Nismo odbacili pušenje i u velikoj je mjeri prisutan alkoholizam, što su, primjerice, rizici za koje je dokazano da dugoročno povećavaju pojavnost karcinoma pluća, jetre, te nekih drugih karcinoma. Tu je i način prehrane. Sve su to faktori koji u incidenciji pojedinih vrsta tumora mogu dati određene rezulate - tvrdi varaždinski onkolog. Među izuzecima je rak dojke, za koji se pretpostavlja da uz sve faktore rizika predstavlja “bolest zapadne civilizacije” kao načina suvremenog života, te svega što on sa sobom donosi. Uza sve mjere prevencije nije se uspjela učinkovito smanjiti incidencija, pa je težište prebačeno na prevenciju, sistematske i mamografske preglede kako bi se bolest otkrila u ranoj fazi kada je izlječiva.
Što istraživati? S obzirom na sve navedeno dr. Vojnović smatra da nema potrebe za provedbom istraživanja.
Uza sve mjere nije se uspjela učinkovi
- Prvo pitanje koje postavljam je što bi se to trebalo istraživati? Bi li trebalo krenuti od genetike stanovnika Varaždinske županije, pa svima izraditi genotipe ili istraživati koliko puše u odnosu na ostatak zemlje, kolika je potrošnja alkohola u odnosu na druge krajeve? Istraživanja su nužna u slučajevima kad bismo imali nešto dokazano, ali u ovom trenutku mislim da nema potrebe za to. Ako sve to skupa gledate kroz osobnu prizmu, onda to može imati nekakav značaj, ali kad vi to pretvorite u brojke i analizirate kroz dulji vremenski period, taj se značaj gubi. Postoje pojedinci u populaciji koji se vrlo rado bave brojkama statistika, a da ih zapravo ne znaju interpretirati. Važno je istaknuti da promjenom u načinu života i životnih navika možemo utjecati na smanjenje rizika pojave malignih bolesti, no čini se da u velikoj mjeri na to još nismo spremni – komentirao je dr. Vojnović.