INTERVJU Osječki kirurg docent dr. sc. Damir Kovačić: Varaždinska kirurgija ima tradiciju CRNA KRONIKA
VLADIMIR CANJUGA
Titulom sam zatvorio usta svim skepticima
Drugo utapljanje u Dravi u deset dana
Stranice 28.-29..
Stranica 19.
Stranice 6.-7.
APEL RODITELJIMA
Ne puštajte djecu na kupališta samu!
Stranica 4.
Tjednik
Regionalni
Plus
Broj 273. :: 11. kolovoza 2009. :: www.regionalni.com
OBRAT Nova procjena nekretnina ivanečke tvornice alatnih strojeva u stečaju
Koliko zapravo vrijede nekretnine ITAS-a...? Tržišna vrijednost s više od 30 milijuna smanjena na 16 milijuna kuna! Varaždinski vrt kao u filmu Stranica 33.
EKSKLUZIVNO
Književnik B. Radaković
Stranica 25.
Stranica 4.
Otkrivena rijetka biljka na Ivanščici Stranica 16.
EKSKLUZIVNO Pilama jake kubikaže odvezli se u bračne vode
RECESIJA Zaposlenicima Županije ipak manje plaće
Stranica 2.
EKSKLUZIVNO
Živjeti s tarantulama, zmijama i gušterima Stranica 9.
NK Varteks: Pobjeda nakon pet mjeseci posta
“Opisao sam urbanu Hrvatsku koja je 90-ih doživjela poraz”- kaže pisac o svojoj knjizi “Sjaj epohe” Stranica 22. - 23 .
Stranica 27.
2
Aktualno
Riječ
glavnog urednika
Viši PDV, cijene i stečajevi
U
prošlom broju 7 Plus Regionalnog tjednika prvi smo objavili informaciju o pokretanju (pred)stečajnog postupka za još tri tvrtke iz Varaždinske županije koje nakon višegodišnjeg Željko PAVLEK poslovanja nisu našle urednik@regionalni.com put za vlastiti oporavak. Zbog nagomilanih poslovnih teškoća stečaj je pokrenut za Tiskaru Varteks, Ciglanu Cerje Tužno a uskoro vjerojatno i Pješčaru Jerovec. Time je postala neizvjesna sudbina ukupno 200 radnika u tim tvrtkama koji će se vjerojatno naći na listi nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje. I dok većina radno intenzivnih gospodarskih djelatnosti na području Varaždinske županije grca u problemima i traži način za preživljavanje, stupile su na snagu nove antirecesijske mjere Vlade RH. krašene obećanjima predstavnika najvećih trgovačkih kuća, proizvođača hrane i javnih komunalnih poduzeća da unatoč povećanja PDV (sa 22 na 23 posto) neće povećavati cijene. Dakako bilo je i onih koji nisu samo klimali glavom već jasno rekli da će cijene roba i usluga određivati tržište a ne sporazumi i dogovori iz Banskih dvora. Što je pak zorno pokazala INA povisivši pa nedugo zatim vrativši cijene goriva na prijašnje. Ovakvih igrica s cijenama bit će sigurno još. A građani kojima je svaka lipa dragocjena u kućnim budžetima pronalaze načina za jeftinije kupovanje osnovnih životnih potrepština. Potvrđuju to i njihovi česti odlasci u šoping u Sloveniju, Srbiju i BIH, gdje se i hrvatskih proizvodi mogu kupiti jeftinije nego u domaćim trgovinama. O tempora, o mores !
U
11. kolovoza 2009.
I TOGA IMA Značajno pala vrijednost prodane imovine ITAS-a u stečaju
Koliko su zapravo vrijedile prodane nekretnine ITAS-a? ITAS-ova imovina koju je putem spornih transakcija prodalo bivše poslovodstvo procijenjena je 2006. na 30,4 milijuna kuna, a sada - 16,5 milijuna Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN - Prometna vrijednost ivanečkih nekretnina propalog ITAS-a u vrijeme kada ih je rasprodalo bivše poslovodstvo putem spornih transakcija nije bila 30,4 milijuna kuna, već gotovo upola manja!
Postupak pet godina
Tvrdi to sudski vještak Neven Mlakar na kraju najnovijeg vještačenja napravljenog na prijedlog Županijskog suda gdje se već pet godina vodi kazneni postupak protiv odgovornih osoba bivše Ivanečke tvornice alatnih strojeva. Nakon dvogodišnje istrage, zbog zlouporabe položaja i ovlasti još je 2007. podignuta optužnica protiv Ivana Canjuge, bivšeg direktora tvrtki ITAS i ITAS Nova, zatim bivše predsjednice ITAS-ovog Nadzornog odbora Marije Brezovec, njezina sina Bojana Brezovca, člana NO-a ITAS-a i direktora poduzeća Mariva, te njegove bivše djevojke Edite Zebec, direktorice poduzeća B=Breza.
Polan: Bivše ITAS-ovo zemljište Mariva prodala Lidlu za 8,7 milijuna kuna, odnosno 1.031 kn/m2
prosinca 2005. godine sklapali ugovore o prodaji imovine Ivanečke tvornice alata po
p
ropala računica da je ITAS oštećen za Jedno ’06., drugo ‘09. U ključnom dijelu optužnice oko 30 milijuna kuna
okrivljene se tereti da su kao odgovorne osobe u tvrtkama ITAS, ITAS Nova, Mar iva i B=Breza od siječnja 2003. do
cijenama koje su bile znatno niže od tržišnih, čime su za
sebe te druge fizičke i pravne osobe pribavljale protupravnu imovinsku korist, a na štetu ITAS-a čiji je većinski vlasnik od 2002. bila tvrtka Breza. Kada se zbroje iznosi „nepripadne imovinske koristi“ iz optužnice, odnosno razlike između procijenjene tržišne cijene i iznosa dobivenog prodajom imovine u Ivancu i Metajni, ispada da je ITAS
oštećen za više od 30 milijuna kuna. Ova računica, međutim, pada u vodu nakon što je u najnovijem vještačenju Mlakar utvrdio da je 2004. godine prometna vrijednost prodane ITAS-ove imovine u Ivancu bila „tek“ 16,5 milijuna, a ne 30,4 milijuna kuna, kako je utvrdio u svom nalazu iz 2006. godine.
Vještački nalaz putovao do suda više od pola godine?! U nastavku kaznenog postupka protiv bivšeg čelništva ITAS-a i povezanih tvrtki bit će, nesumnjivo, zanimljivo čuti objašnjenje sudskog vještaka kako se mogao preračunati za tolike milijune kuna. S tim u vezi bit će posebice zanimljivo čuti objašnjenje zašto je kod procjene vrijednosti zemljišta u centru Ivanca sada uzeo 120 kuna kao jediničnu cijenu kvadrata, iako je stečajni upravitelj ITAS-a Ivan Polan javno upozoravao
da je Mariva dio ITAS-ovog zemljišta prodala Lidlu za 8,7 milijuna kuna, odnosno 1.031 kn/ m2 . Ništa manje zanimljivo bit će i objašnjenje zašto je najnoviji nalaz stigao na Županijski sud u srpnju ove godine, a završen je u siječnju, sudeći po datumu s prve stranice vještačkog nalaza. Upravo zbog sporosti pravosuđa zaposlenici ITAs-a nedavno su se požalili i potpredsjedniku Vlade Damiru Polančecu.
OTKRIVAMO Kako je sudski vještak došao do nove procjene vrijednosti ITAS-ovih nekretnina
Jedinična cijena kvadrata - 120 kuna Sudski vještak Neven Makar procjenjivao je vrijednost prodanih nekretnina ITAS-a u Ivancu i Pagu još tijekom istrage 2006., odnosno u sklopu dopune vještačkog nalaza godinu dana kasnije.
Procjena 2006.
Tada je tržišnu vrijednost ITAS-ovog odmarališta Metajna, koje je prodano za 320 tisuća kuna, zbog atraktivnosti lokacije procijenio na 3,2 milijuna kuna. A od 30,4 milijuna kuna, na koliko su procijenjene prodane hale I. i IV., te upravna zgrada s pratećim objektima u Ivancu, 12 miliju-
na kuna otpada na vrijednost građevina, 17,7 milijuna kuna na građevinsko zemljište, dok je preostalih pola milijuna kuna otpadalo na priključke. Vrijednost priključaka procijenjena je na isti iznos i ove godine, ali je vrijednost građevina pala na 11 milijuna kuna, dok je građevinsko zemljište u centru Ivanca procijenjeno na svega pet milijuna kuna, odnosno više od tri puta manje nego prije tri godine. Kako je došlo do ovog pada, vidljivo je iz načina na koji je sudski vještak izračunavao tržišnu vrijednost građevinskog zemljišta. Nju je, naime, dobio
ITAS-ovo odmaralište u Metajni (Pag) prodano za 320.000 kuna zbrajajući iznos vrijednosti komunalnog doprinosa za pojedino zemljište s umnoškom njegove veličine i jedinične cijene za kvadratni metar od 120 kuna. Toliku jediničnu
cijenu za kvadrat zemljišta u centru Ivanca vještak je uzeo iz dopisa ivanečke Ispostave varaždinskog Područnog ureda koji je dobio u prosincu 2008. godine.
Aktualno
11. kolovoza 2009.
3
SPASIOCI
Priznati u svijetu...
AKTUALNO Apel roditeljima da ne puštaju djecu bez nadzora na kupanje
Ne puštajte djecu samu!
tomislav makaj
U ludbreškom kraju djeca se, između ostalog, kupaju na Starom mlinu, a spasioci Crvenog križa su tu da ih nadziru te upozore kakve im sve opasnosti prijete
Od 1996. godine Hrvatski crveni križ postao je punopravni član Međunarodne federacije za spašavanje života na vodi. Od tada je pri HCK ustrojena Služba spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja u Hrvatskoj. Članstvom u toj svjetskoj organizaciji HCK-u omogućeno je sudjelovanje u izradi i primjeni svjetskih i europskih standarda kad je riječ o spašavanju iz vode i prevenciji nesreća na vodi. Spasilačka služba HCK-a osposobljava spasioce, čija su uvjerenja o osposobljenosti priznata u cijelom svijetu, objašnjava Nada Liber. - Tijekom svibnja 2008. godine naše Društvo u suradnji sa Spasilačkom službom HCK-a organiziralo je tečaj za spasio-
Crveni križ Varaždinske županije unatrag tri godine ima organiziranu spasilačku službu koja obilazi divlja kupališta te preventivno djeluje na kupače, daje im savjete te ih upozorava na opasnosti... Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
VARAŽDIN - Prema spoznajama naših spasioca koji su na terenu unatrag dva tjedna, primijećeno je da je na nekim „divljim kupalištima“ sve veći broj djece i mlađih osoba bez pratnje roditelja ili odraslih, od kojih mnogi ni ne znaju plivati, a dubina vode je nepredvidljiva - upozorila je Nada Liber, ravnateljica Crvenog križa Varaždinske županije o opasnostima koje vrebaju na divljim kupalištima.
Poruka spasioca
Roditelji možda ni ne znaju da pr itom krše zakon jer prema članku 86., 93. i 94. Obiteljskog zakona roditelji su dužni čuvati i brinuti se za sigurnost svoje djece te su ih dužni nadzirati u njihovom druženju s drugim osobama. - Nema opravdanja „da su djeca bez njihovog znanja otišla na kupanje“, jer, nažalost, moglo bi im to biti i
zadnje kupanje. Stoga poručujem roditeljima da se adekvatno brinu o tome gdje i s kime njihova djeca odlaze na kupanje - ističe Nada Liber dodajući da Crveni križ unatrag tri godine ima organiziranu
r
oditelji koji puštaju djecu bez nadzora krše Obiteljski zakon spasilačku službu koja obilazi upravo takva kupališta te preventivno djeluje na kupače. - Dolazak ekipe spasioca službenim vozilom Crvenog križa na neki način skreće pozornost na opasnosti koje na tim „divljim kupalištima“ pr ijete. Uz to spasioci uz razgovor, druženje i savjete pr isutnim kupačima šalju verbalnu i neverbalnu poruku o opasnostima na koje mogu naići - kaže Nada Liber. Voditelj tog projekta Društva Crvenog križa Varaždinske
županije „Spašavanje na vodi“ i edukacija o „Kodeksu sigurnosti na vodi“ je 27-godišnji spasilac i ronilac Marko Savić. - Ljudi su nas odlično prihvatili na tim divljim kupalištima. Naš je zadatak da dvaput na dan idemo u obilazak tih divljih kupališta. - Prvi obilazak je od 12 do 15 sati, a drugi od 15 do 18 sati - objašnjava Marko dodajući da najviše takvih divljih kupališta ima na području Ludbrega. - Među najpoznatija divlja kupališta na području Ludbrega ubrajaju se tzv. kupalište Stari mlin, bajer Lešće, a dosta divljih kupališta ima i na području Novog Marofa te Vinice - tvrdi Marko. Opasnosti koje vrebaju iz takvih neuređenih tokova rijeka, ribnjaka i ostalih slatkih voda su višestruke. - Slatka voda je rjeđa od slane pa se ne održavate s takvom lakoćom na površini. Postoji opasnost od
Kupanje je ljeti iznimno ugodno, ali može biti i opasno
grča, može doći i do šoka organizma prilikom skakanja u vodu zbog razlike u temperaturi zraka i temperaturi vode. Opasno je plivati u alkoholizi-
ranom stanju te, naravno, ako si neplivač - upozorava Marko koji s ostalim spasiocima marljivo obilazi svaki teren.
ce, koji je završilo 8 kandidata, a koji su stekli uvjerenje o osposobljenosti za profesionalni rad u spasilačkoj postaji na otvorenim vodama, s rokom valjanosti od tri godine. Na području Varaždinske županije imamo evidentirano 14 spasilaca koji imaju valjana uvjerenja, s time da ih moraju obnavljati svake tri godine. Na području Varaždinske županije u suradnji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje i Policijskom upravom varaždinskom locirana su mjesta na kojima se tijekom ljetnih mjeseci okuplja veći broj kupača.
DOZNAJEMO Članovi Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Kneginec Gornji odlučili sagraditi spomen-obilježje
VARAŽDINBREG - Te, 1991. godine, ostavili su sve za sebom i kao dragovoljci krenuli u Domovinski rat. Pripadnici 1. satnije 104. brigade za slobodnu Hrvatsku borili su se na pakračkom području, a nakon 18 godina odlučili su na mjestu s kojeg su krenuli u rat sagraditi zavjetni križ. U rat su krenuli s Halića, okupljeni kraj šume Gore. - Odluku da sagradimo spomen-obilježje svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima donijeli smo na našoj godišnjoj skupštini, a od ideje do početka gradnje prošlo je kojih sedam mjeseci - rekao je Božidar Đuranec, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata
Kneginec Gornji. Spomen-obilježje sastojat će se od tornja visokog 12 metara te 5 metara visokog križa koji će noću biti osvi-
s
pomen-obilježje gradit će sami dragovoljci i to dobrovoljno jetljen, objašnjavaju okupljeni dragovoljci Stjepan Horvatić, Stanislav Bubek, Božidar Đuranec i Milivoj Punčec. Kako su bili složni u ratu, tako su sada složni i u miru. Naime, spomen-obilježje sami će graditi.
- Spomen-obilježje gradit ćemo vlastitim rukama na dobrovoljnoj bazi. Svi koji će htjeti, moći će doći graditi - objašnjavaju dragovoljci. Oni zahvaljuju stanovnicima općine Kneginec Gornji koji su dali svoje dobrovoljne priloge za gradnju obilježja, a dragovoljci će i dalje prikupljati donacije. UHDDR Kneginec Gornji ima 44 člana, a s ponosom ističu da je zapovjednik njihove satnije bio Anđelko Mihalić, dugogodišnji predsjednik Udruge koja je osnovana 4. travnja 1998. godine. Ujedno i sve pozivaju na proslavu 80. obljetnice DVD-a “Varaždinbreg” koja će se održati 29. kolovoza na ŠRC-u Gora. (hh)
tomislav makaj
Za sve poginule i nestale u ratu
Horvatić, Đuranec, Bubek i Punčec na mjestu gradnje obilježja
4
Aktualno
11. kolovoza 2009.
DOZNAJEMO Županijskim zaposlenicima prijeti veliko smanjenje plaća
SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU
Lakše nam prodati nego upravljati? Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
Dok INA vraća cijenu go4.8. riva na razinu prije novog PDV-a, kupci u trgovinama primje-
ćuju rast cijena koji je katkad toliki da ga je teško povezati s povećanjem PDV-a za samo jedan posto. Direktora HPB-a, koji je kreditima “spašavao” Adriaticu.net i još neke, smijenila Vlada, a za novog čelnika postavila bivšeg kontrolora HNB-a u čije je vrijeme bankarstvo vrvjelo aferama. Jedna od njih još je otvorena: odnos Pašalića i Hypo banke. Zaustavite Oluju, nećete 5.8. pobijediti, poručio je prema transkriptima iz 1995. američki veleposlanik Tuđmanu i, na sreću, pogriješio. A griješe li danas Islanđani, koji odbijaju članstvo u EU ili oni koji bi onamo ušli i po svaku cijenu?
Umrla Savka Dabčević6.8. Kučar, najistaknutija političarka u “hrvatskom proljeću” koju birači nisu najbolje prihvaćali u vrijeme demokracije. Dok se otkriva nova afera u HŽ-u u kojoj su milijuni otperjali za uređaje koji se ne koriste, sud vraća na posao Balenović koja je upozoravala na kriminal u INA-i.
Seljaci prosvjeduju zbog 7.8. cijene pšenice, Friščić tvrdi da se na hektaru može zaraditi. Sindikati najavljuju vruću jesen zbog gospodarskog stanja te traže vraćanje PDV-a. U Sloveniji pak Pahor PDV spušta obrtnicima s 20 na samo 8,5 posto.
Špica sezone ublažit će mi8.8. nuse, a sezonu spašavaju Slovenci, tvrdi Bajs dodajući kako se radi o podnošljivom minusu od 5 posto s obzirom na to da su u nekim mediteranskim zemljama imali pad i do 20 posto. A da kriza nije jedini razlog pada broja turista, govori primjer sa Silbe odakle bježe jer se guše u smradu “saniranog” deponija. Osnovni prehrambeni ar9.8. tikli u Mađarskoj jeftiniji 85 posto, a povoljnije cijene imaju
čak i Slovenci s boljim primanjima od naših. A više nego dobrih primanja imaju i kod nas, pogotovo zastupnici koji su “usput” sveučilišni profesori, gradonačelnici... No, primanja su jedno, a kvaliteta rada nešto drugo.
Plaće bi sa 6.500 kuna mogle pasti na 3.500?! Ne očekujem da će zbog smanjenja plaća zaposlenici odlaziti na druga radna mjesta jer ih je danas, za razliku otprije, teško naći, veli varaždinski župan Predrag Štromar Piše: IVICA KRUHOBEREC ivica@regionalni.com
VARAŽDIN – Pročelnici odjela Varaždinske županije, koji su do sada imali plaće između 10 i 12 tisuća kuna, ubuduće bi mogli dobivati oko 8.500 kuna, a županijski zaposlenici sa srednjom stručnom spremom, čija prosječna neto-plaća iznosi 6.500 kuna, ubuduće bi se trebali zadovoljiti s 3.500 do 4.000 kuna.
Ne znaju prosjek?!
Upozorio je na to varaždinski župan Predrag Štromar govoreći u Varaždinskoj županiji o posljedicama vjerojatnog prihvaćanja Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj samou-
l
ani Sabati najprije povećao plaće u Županiji, a zatim ih zamrznuo pravi prijedlog kojeg prošao je prvo čitanje u Saboru. - Iako će doći do osjetnog smanjenja plaća u lokalnoj samoupravi, ne očekujem da će zbog toga zaposlenici odlaziti na druga radna mjesta jer ih je danas teško naći. Druga bi stvar bila prije godinu dana, ali tada se nije razmišljalo o štednji, nego baš suprotno naglasio je Štromar.
Predrag Štromar
IZDAVAČ Plus
7PLUS d.o.o. I. Milčetića 13 42000 Varaždin
GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com
Budući da su uslijed lanjskih povećanja plaće zaposlenika dostigle razinu koju je teško zadržati u ova vremena, Štromar je bio prisiljen krenuti s njihovim smanjenjem. - Iako je u proceduri novi Zakon o plaćama službenika, nećemo čekati donošenje. Nakon što sam donio odluku o otkazivanju kolektivnog ugovora, već ovaj mjesec smanjit ću koeficijente za izračun plaće, što je u županovoj nadležnosti – najavio je Štromar, podsjećajući da je za 10 posto već smanjio plaće dužnosnika. Kakve će zapravo biti plaće u Varaždinskoj županiji moći će
Za prijevoz se zanima i “Zovko”! Tvrtka Zovko Zagreb, nekadašnji vlasnik AP Varaždin, pokazala je zanimanje za prijevoz srednjoškolaca s područja Varaždinske županije, a za taj posao bi i krapinska tvrtka Presečki. - Ukupni troškovi bit će manji od 20 milijuna kuna, a da nismo išli izravno pregovarati bili bi veći od 30 milijuna. Za sada se AP-ova karta kreće oko 480 kuna, od čega će Županija platiti polovicu, a polovicu općine ili gradovi - istaknuo je Štromar, napominjući da je sufinanciranje karte od strane obitelji učenika teško provesti jer nema potrebnih podataka o imovinskom statusu.
se vidjeti iz prijedloga novog kolektivnog ugovora koji je pred dovršetkom. - Pripremili smo naš pregovarački tim, a i županijski zaposlenici rade na okupljanju svog tima. Mogao bi ga voditi
sindikalni povjerenik Marijan Kostanjevac, ali bi prije toga treba odlučiti hoće li i dalje raditi u Varaždinskoj županiji ili preuzeti dužnost načelnika Vinice jer jedno s drugim nije spojivo - upozorio je Štromar.
“Slažem se s varaždinskim gradonačelnikom!”
baš kao i plaće. prelaze 3000 kuna. Dok taj zakon, nazvan “haračem”, Mesić šalje na Ustavni sud, Linić upozorava da su HŽ-a i HEP postali sustavi kriminala. Hoćemo li i njih prodati samo zato što ne znamo upravljati?
UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek
Službenik ili ...
Marijan Kostanjevac: vinički načelnik ili županijski zaposlenik?
I TOGA IMA Varaždinski župan Predrag Štromar ne protivi se prijedlogu za ukidanje županija
Preko poslovnih bana10.8. ka počela isplata mirovina koje će se oporezivati, ako,
IMPRESSUM
Kao primjer naveo je rast plaća zaposlenika u Varaždinskoj županiji tijekom prošle godine. - Plaće županijskih zaposlenika porasle su lani ukupno dvadesetak posto. Najprije zbog usklađenja osnovice za koju se uzima prosječna plaća zaposlenika na razini države u prethodnoj godini, a u studenom za dodatnih desetak posto voljom bivšeg župana. Tek nakon tog povećanja donijeta je odluka o zamrzavanju plaća za čiju smo osnovicu htjeli još prije uzeti prosječnu plaću na razini županije, ali nismo mogli dobiti taj podatak jer ga nema u Narodnim novinama - ustvrdio je Štromar.
POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači iharaci@regionalni.com
Ivica Kruhoberec ikruhoberec@regionalni.com
NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com
Helena Hrman helena@regionalni.com
Josip Novak josip@regionalni.com
Slažem se s tvrdnjom da županije nemaju smisla s malim ovlastima i organizacijom kakva danas postoji, rekao nam je varaždinski župan Predrag Štromar osvrćući se na izjavu varaždinskog gradonačenika Ivana Čehoka prema kojoj su županije suvišne kao oblik organiziranja uprave te ih stoga treba ukinuti. Više od polovice proračuna Varaždinske županije, kako obrazlaže Štromar, odlazi na područja zdravstvene zaštite i školstva. - Tu se zapravo radi o tome SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec
da država u županijsku blagajnu uplaćuje novac koji zatim distribuiramo zdravstvenim i školskim ustanovama, pri čemu trebamo nadzirati njihovo namjensko trošenje. Za to imamo više od dvadeset zaposlenika koje, međutim, moramo plaćati iz vlastitih izvornih prihoda, tako da nam takvi poslovi odnose i ono malo novca što imamo – upozorava Štromar. Osim toga, župan ukazuje da je problem i u tome što županije, za razliku od gradova i općina, nemaju nika-
LEKTORICA Isidora Vujošević
GRAFIČKA REDAKCIJA Tomislav Šimpović
isidora@regionalni.com
- voditelj redakcije tomislav@regionalni.com
FOTOREPORTERI Siniša Sović Tomislav Makaj
Dragutin Kliček dragutin@regionalni.com
Robert Marciuš roby@regionalni.com
kvih ovlasti u komunalnom gospodarstvu. - Kada bi se neke komunalne i druge ovlasti prenijele na županije, onda bi one dobile smisao i ne bi bilo mjesta za razmišljanja o njihovom ukidanju. Nešto u tom smjeru napravilo se kod prijenosa ovlasti za izdavanje dokumenata kod građenja, ali država za zaposlenike opet nije osigurala plaće, već to moraju pribaviti županije iz puno skromnijih proračuna nego što je državni – ističe Štromar. REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax. 042/290-789 PRODAJA Tel. 042/290-774 042/290-775 042/290-778 marketing@regionalni.com
11. kolovoza 2009.
Oglas
5
6
Intervjui
11. kolovoza 2009.
OTVORENO Osječki kirurg docent dr. sc. Damir Kovačić o suradnji s varaždinsk
Varaždinska kirurgija U četvrtak je kirurški tim varaždinske bolnice predvođen dr. Damirom Kovačićem i dr. Rankom Stareom obavio prvi put iznimno složenu operaciju multiorganske resekcije na pacijentu koji je obolio od zloćudnog karcinoma debelog crijeva koji se proširio na druge organe Razgovarali: IVAN ZAMODA I ŽELJKO PAVLEK Snimio: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com
VARAŽDIN - U Općoj bolnici u četvrtak, 6. kolovoza, obavljena je na kirurškom odjelu još jedna značajna operacija prvi put. U ime domaćina sudjelovao je prim. mr. sc. dr. med. Ranko Stare, specijalist opće i abdominalne kirurgije te kao gost kirurg docent dr. sc. Damir Kovačić iz Osijeka. Riječ je o teškoj operaciji koja nosi naziv multiorganska resekcija. Njome je proveden vrlo zahtjevan zahvat egzenteracije zdjelice. Operiran je bolesnik u dobi s više od 60 godina koji je obolio od karcinoma debeloga crijeva koji se proširio na druge organe. Suradnja doktora Kovačića s varaždinskim liječnicima je višegodišnja i zaista plodonosna te je ova najnovija operacija bila povod za razgovor s njime. On je bio dugogodišnji predstojnik klinike i pročelnik Katedre za kirurgiju na Medicinskom fakultetu u Osijeku, a sada je u mirovini. Specijalist je opće i abdominalne kirurgije s velikim iskustvom osobito u liječenju bolesnika od raka. Otkada surađujete s doktorom Stareom i varaždinskim kirurškim timovima? S kolegom Rankom Stareom upoznao sam se 1993. ili 1994. godine na jednom od međunarodnih znanstvenih tečajeva u Grazu. Mene je ionako oduvijek više zanimala onkološka kirurgija, a nešto manje laparoskopske metode te smo uskoro obojica našli poticajan povod za produbljivanje zajedničkih interesa i razmjenu iskustava. Vaše dosadašnje operacije u Varaždinu? Aktivnija suradnja s varaždinskom bolnicom datira pak otpr ije dv ije godine na zadovoljstvo kako nas liječnika tako, vjerujem, i
s
uradnja doc. dr. sc. Damira Kovačića s varaždinskim kirurgom dr. Stareom traje već 2 godine bolesnika. Do sada smo imali, primjerice, resekcije jetre kao i operativne zahvate kod pacijenata oboljelih od malignog tumora jednjaka, tumora gušterače kao i raka nadbubrežne žlijezde.
Zloćudni tumor
A ova najnovija operacija, prva takve vrste u varaždin-
skoj bolnici? Dijagnosticiran je zloćudni tumor debeloga crijeva koji je zahvatio, osim ostalog, još i stražnju stijenku mokraćnog mjehura. Riječ je o muškom pacijentu koji ima nešto više od 60 godina. Morali smo se poslužiti ekstenzivnim kirurškim zahvatom kojim su odstranjeni svi dijelovi zdjelice. Zašto? Buduć i da se karcinom debeloga crijeva proširio na sve organe zdjelice morali smo posegnuti za multiorganskom resekcijom. Sada postoji mogućnost da se pacijent i potpuno izliječi. Naravno, kvaliteta života će mu, nažalost, biti poremećena, ali će on zato ostati na životu. Operacija je trajala više od pet sati... Da. Nekad je smr tnost nakon ovakv ih operacija bila znatno veća, danas je smanjena na oko pet posto. Egzenteracijom zdjelice bolesniku ćemo ipak omogućiti da i dalje živi. Za obavljanje određenih životnih funkcija dobit će zauzvrat dva odgovarajuća otvora. Vjerujemo da će se on uspjeti dobro oporaviti i prilagoditi novonastalim okolnostima. Spomenuli ste i dobru ekipiranost varaždinskih kirurških timova... Da, to se potvrdilo i tijekom ove također zahtjevne operacije. Osim kirurga voditelja operacije i asistenata, značajan je bio udio i anesteziologa s njegovom ekipom kao i instrumentarke također s cjelokupnom ekipom.
Kirurzi na filmu
Kako procjenjujete budućnost kirurgije u Hrvatskoj? Budućnost naše kirurgije, kao i kirurgije općenito, ni u kom slučaju nije upitna. Napredak je svakako u specijalizaciji, sve užim oblicima specijalizacije. U šali se zna reći: “Znat ćemo sve o - ničemu!” Kako vi provodite svoje umirovljeničke dane? Nominalno to i jesu moji umirovljenički dani, ali ja i dalje koliko mogu obavljam operativne zahvate kad je gdje potrebno. Službeno sam u mirovini od 2008. godine. No, dalje se stalno educiram, bez toga se ne može, to je potreba dana, stoga pratim najnovija medicinska dostignuća, posjećujem znanstvene i stručne skupove... Možete li koga izdvojiti? Neprekidna su naša educiranja u inozemstvu. Među tim iskustvima smatram najkorisnijima ona koja nam podastiru naši kolege liječ-
Doc. dr. sc. Damir Kovačić bio je pročelnik Katedre za kirurgiju na Medicinskom fakultetu u Osijeku i predstojnik osječke klinike
Intervjui
11. kolovoza 2009.
7
kim kirurzima, kirurškoj profesiji, ulozi kirurga u Domovinskom ratu i životu
ima dobru tradiciju nici iz Sjedinjenih Američkih Država i Japana. Liječnici, a osobito kirurzi, zahvalne su teme mnogih filmova, a i televizijskih serija. Koliko su ti virtualni likovi na tragu istine? I filmski i realni svijet, kako o liječnicima općenito, tako i o kirurzima, ipak se ne razlikuju toliko koliko bi se možda nekome sumnjičavom moglo činiti. U principu između nas na ekranu i nas u operacijskim dvoranama ima dosta sličnosti. Televizijske serije ne gledam redovito te ih ne mogu u potpunosti procijeniti.
DR. RANKO STARE O SURADNJI
Dragocjeno iskustvo
- Suradnja s našim cijenjenim kolegom, docentom dr. sc. Damirom Kovačićem, sve je češća i sa sve značajnijim učincima - potvrđuje prim. mr. sc. Ranko Stare, voditelj Odsjeka abdominalne kirurgije pri varaždinskoj Općoj bolnici. Dok su se njih dvojica poznavala od ranije s raznih stručnih skupova u zemlji i inozemstvu, sada otkako je dr. Kovačić službeno postao umirovljenikom učestaliji su njegovi posjeti Varaždinu, njegovoj Općoj bolnici i operacijskim dvoranama te bolnice. Zahvaljujući svojem iskustvu u obavljanju određenih vrsta operacija
Mladi i kirurgija
Bili ste dugogodišnji predavač na Medicinskom fakultetu u Osijeku. Ima li razlike i kakve između ranijih i mlađih naraštaja kirurga? Budući da je stalni napredak prisutan, normalno da ima razlika među nama. Mlađi ljudi ionako drukčije razmišljaju nego mi koji smo im prethodili. Moj sin Borna krenuo je mojim stopama, također je specijalizirao kirurgiju te ja tako preko njega imam uvid u mišljenja mlađe generacije. Drugi pak sin od-
k
irurški posao više je stresan za mlade kirurge dok nas starije malo što može iznenaditi u sali
O OBITELJI
Sin Borna krenuo očevim stopama Osim kirurga Damira Kovačića, sada 68-godišnjaka, u njegovoj je obitelji bilo još dvoje liječnika - njegova prva supruga (koja je svojedobno preminula) bila je po zanimanju ginekologinja, dok je sin Borna postao kirurg kao i otac, a drugi se posvetio ekonomskim znanostima. Svi su oni rodom Osječani. Sinovi se nisu bavili dizanjem utega kao njihov otac, ali sportaši ipak jesu - karate je njihov izbor na strunjači.
Prim. dr. Ranko Stare i docent dr. Damir Kovačić neposredno prije složenog operativnog zahvata
O DOMOVINSKOM RATU
Najduži dan 20.11.91.
lučio se za ekonomiju. Bitna razlika između mlađih i starijih kirurga? Naš posao više je stresan za mlađe nego iskusnije kirurge. Ja, primjerice, velik dio zahvata izvodim rutinski. Nakon stečenog ogromnog iskustva ja sam ipak postao čovjek kojeg malo što može iznenaditi na ovom svijetu, pa i u mom poslu. No, mladi ipak još nisu stekli takvu rutinu.
Interakcija struka
Je li kirurgija vrhunac medicinskog umijeća? Teško je to reći. Nijedna se struka zapravo ne može na taj način izdvojiti. Potrebno je i poželjno uzajamno djelovanje sviju znanja, postupaka i sposobnosti. Interakcije među strukama bilo je nekada, ima je i sada, bit će je uvijek - ona je doista neophodna. Kolika je u vašem poslu uloga medicinskih sestara? Veoma je bitna njihova uloga, točnije - neprocjenjiva i nenadomjestiva. Mi kao kirurzi ionako vrlo malo vremena provedemo s bolesnikom - a njega zapravo kroz cijelo to razdoblje i prije, i tijekom, i poslije operacije vodi sestra. Vjerujem - na zadovoljstvo svih nas.
(osobito kod oboljenja dijagnosticiranih da su maligni tumori u pitanju), on je bio posljednjih godina gost voditelj u nekoliko teških operacija. Primjerice, nedavno su, preciznije početkom srpnja ove godine, njih dvojica operirala dvoje pacijenata s tumorom nadbubrežnih žlijezda. I tada su to bili potpuno različiti operativni zahvati, kao što je i najnovija operacija o kojoj govorimo uz ovaj intervju s doktorom Kovačićem. Zacijelo to neće biti zadnji posjet osječkog kirurga Varaždinu i njegov zadnji doprinos liječenju varaždinskih pacijenata.
Operacija je trajala više od pet sati, i uspješno je okončana za pacijenta
Kirurg Kovačić ističe da je za učinak rada svakoga kirurškog tima bitna kvaliteta svakoga člana, tj. prosjek svih ljudi u ekipi. Koliko je to redovito na iskušenju u mirnodopskom razdoblju, toliko još više u ratu. - Dok smo u početku rata, u prvih dvanaest mjeseci, tijekom 1991. i 1992. godine imali u Osječkoj bolnici čak četiri tisuće ranjenika, naš “Dan D” bio je ipak onaj odmah nakon pada Vukovara - prisjeća se dr. Kovačić. - Tada smo, a to je bilo
točno 20. studenoga 1991. godine, imali najteži dan. Padala su jedna za drugim sela u okolici Vukovara. U jednom smo danu morali zbrinuti 118 teških ranjenika. Obavili smo u isti dan, od 8 ujutro do 23 sata 111 kirurških zahvata, od toga 56 velikih i 55 s lokalnom anestezijom. Radilo se gotovo neprekidno u 12 soba u isto vrijeme - opisao je on najteže dane u kojima ni oni kao medicinari nisu pokleknuli. I svaki član i svi timovi iskazali su se najviše koliko su mogli.
O SPORTU
Najbolji u izbačaju
Karcinom debelog crijeva proširio se na druge organe koje je trebalo kirurški odstraniti
Doktor Damir Kovačić ne odlikuje se svojim sposobnostima samo za operacijskim stolom. Ako se može reći da je zahvaljujući svojemu umijeću i znanju kirurga podizao ljude iz bolesničke postelje - tada moramo dodati da se on istaknuo i kao dizač utega! U poluteškoj kategoriji u dizanju utega on je bio pet godina državni prvak tadašnje Jugoslavije - od 1965. do 1970. godine.
Izdvojimo ovaj rezultat: sa svojih 90 kilograma postigao je svojedobno jugoslavenski apsolutni rekord od 161 kilograma u izbačaju. U svojstvu člana zdravstvene ekipe bio je i sudionik Olimpijskih igra u Sydneyu. I sada je predsjednik Dizačkog kluba “Slavonija” Osijek (teče mu drugi mandat), a od 1991. godine predsjednik zdravstvene komisije Dizačkog saveza Hrvatske.
8
Oglasi
11. kolovoza 2009.
URBAN CRUISER
VeÉ od 132.500 kn
Cijena je formirana po teÌaju 1 EUR = 7,4 kn
Novo od izumitelja SUV vozila ... RAV4
VeÉ od 173.900 kn
... gospodari svih terena! www.toyota.hr
FUTURA AUTO Optujska 169a Varaždin (042) 33 29 99
VELIKO OTVORENJE 20.08.2009. od 10:00 Optujska 171, Varaždin
I > E F F ? D = F 7 H A
L7H7 :?D
i mnogi drugi...
Život
11. kolovoza 2009.
9
Naše egzotično carstvo
Imena njihovih kućnih ljubimaca su: Tamara, Svjetlana, Dragec, Jelena, Zloćko, Eva, Jurica, Bobica i Bubi... Piše:HELENA HRMAN helena@regionalni.com
VARAŽDIN - Mama Vlasta najviše voli guštere agame, tata Rajko glasa za kraljevskog pitona, sestra Mirna brine se o tarantuli, a predvodniku ovog egzotičnog životinjskog carstva obitelji Kelemen, 23godišnjem Matiji, najdraža je pak od svih - zmija Boa constrictor imperator, jedna vrsta udava.
Sakupljao zmije
Ipak, ne treba zaboraviti iguanu koja je ljubimac svih u kući. A kako je sve počelo? - Počelo je još otkada je Matija bio dječak. Imali smo ribice i kornjače, no s njima nismo imali sreće. Matija je nakon nekog vremena počeo po livadama sakupljati zmije i donositi ih kući - pripovijedaju roditelji Vlasta i Rajko koji isprva nisu bili nimalo oduševljeni novim hobijem svog sinčića. No, prije pet godina u kuću Kelemenovih u Varaždinu počeli su ipak pristizati sve neobičniji kućni ljubimci. - Prije tri i pol godine u kuću je prva stigla iguana kojoj smo dali ime Zloćko govori Matija pokazujući nam zelenog dugorepog g u š te r a koji se sćućurio na grani drveta u svom terariju. - Kod iguane sve ovisi o njenom karakteru. Ponekad će se htjeti maziti, ponekad ne - objašnjava nam on.
No, prave carice maženja u kući Kelemenovih su nitko drugi nego bradate agame Tamara, Svjetlana, Dragec i Jelena. - One su kao stvorene za pravog kućnog ljubimca, vole se dati maziti i paziti - tvrdi oduševljeno mladi vlasnik egzotičnih životinja dodajući da najmlađa agamica u kući ima tek jedan mjesec i 12 dana. - Ona je još bebica - tepaju joj svi u obitelji. I, doista, agame bez problema “idu na ruke” i čuvaju se u krilu svojih vlasnika. No, nije baš sve tako lako s njima, osobito što se tiče prehrane. - Kada su mlade, agame jedu 70 posto mesne hrane, a 30 posto biljne. Kada narastu, prehrambeni proces je obrnut - objašnjava Matija dodajući da od povrća najviše vole endiviju, crveni radič, maslačak, tikvice i krastavce. Od voća pak biraju borovnice, kupine i breskve. - Obična salata ne smijete im ponuditi jer im šteti jetri - upozorava Matija potpuno upućen u njihove prehrambene navike jer on nijednu životinju nije nabavio, a da prethodno do detalja nije proučio njihovo ponašanje i potrebe. Bradate agame jedu i crve te tri vrste žohara. Osobit je desert za nepce guštera, iguane i
bradatih agama - hibiskus. - Znam kupiti u trgovini po nekoliko komada hibiskusa koje iguana pojede tek nakon “konkretne” hrane - opisuje mama Vlasta koja često hrani kućne ljubimce. Gušterima treba i posebno grijanje tako da u terariju imaju lampe s UVA i UVB svjetlima. - Tim lampama dobivaju vitamin D3 koji im je potreban za razgradnju hrane, a dohranjujemo ih i kalcijevim karbonatom koji im je potreban za razvoj kostiju - kaže Matija.
b
radatim agamama i iguanama poslastica je hibiskus Sestra Mirna brine se pak o dva pauka, Bobici i Bubiju. - Tarantulu Bobicu dobila sam u svibnju kao bratov rođendanski poklon - kaže ova djevojka. Pauka se ne boji jer nisu otrovni. Životinje Matija nabavlja najviše u Zagrebu. I na kraju ove egzotične priče o ne baš svakidašnjim životinjama u našem podne blju, Matija iskreno zahvaljuje Nikoli i Steli Mađar i z zagrebačke Egzoticum Anime, kao i Tomici Markoviću, koji su ga uputili u uzgoj egzotičnih životinja.
O ZMIJAMA Hrane se posebno uzgojenim miševima i štakorima
Matija, Rajko, Vlasta i Mirna Kelemen s velikom pažnjom brinu se o svojim egzotičnim ljubimcima
Otac i sin su veliki zmijoljupci
Tata s pitonom
Matiji je ipak srcu najviše prirasla Boa constrictor imperator, jedna vrsta udava koja naraste između 3,5 i 4 metra. - Nije otrovna, jede miševe i štakore i to one koji su uzgojeni posebno za hranjenje - kaže Matija dodajući da Boa probavi gotovo 98 posto tvari koje pojede. - Nije uputno puno je navlačiti po rukama jer to ne
Mirna je od brata za svoj rođendan dobila tarantulu
voli - kaže Matija. Njegov otac Rajko pak uživa u kraljevskom pitonu. - To je zmija koja nije otrovna, koja se može navlačiti po rukama koliko god hoćete - dodaje tata. Zmiju je kupio upravo zato jer ih se bojao. I otada nema više nikakav strah. I piton jede štakore i miševe, a zmijama je uz hranu potrebna i toplina, objašnjavaju nam.
Bradate agame jedu i crve i žohare
Kod iguane sve ovisi o raspoloženju
Novinarski zadatak ovog je puta završio zmijom oko vrata
tomIslav makaj
EKSKLUZIVNO Obitelj Kelemen iz Varaždina ima neobične kućne ljubimce - zmije, guštere i paukove
10 Oglas
11. kolovoza 2009.
kuhinja SEVEN 255 255 cm, wenge/panna
GRATIS
kuh. grt. BC502 stol+4 stolice
APARATI CANDY
napa Elica plo~a za kuhanje pe~nica hladnjak sudoper
10.400.-KN
7.499
.-KN
poshti INDO GABBEH 40x60 cm 100% vuna, ru~ni rad
1.000.-KN
399
,- KN
krevet LEON FIT 200x140 cm
RAC D A M I A PODNICENI U CIJENU UKLJU^
4.800.-KN
1.899
.-KN
trosjed NORA
199.-KN
99
.-KN
1.998.-KN
899
.-KN
Oglasi 11
11. kolovoza 2009.
Izbjegnite gužve i predbilježite se za udžbenike! Veü danas naruþite udžbenike na jednome mjestu!
VARAŽDIN Janka Draškovića 2
VARAŽDIN Stanka Vraza 8
Posjet ite naše k njižare!
Oglas_123x342_hr_regionalni.indd1 1
5/8/09 8:29:15 AM
ČAKOVEC Kralja Tomislava 6
12 Mozaik
11. kolovoza 2009.
Je li nužno „skretište“ u Filićevoj? Kao građanin Varaždina i starosjedilac u ulici Krešimira Filića, moram se javiti vašem tjedniku i javno izraziti svoje, ali i negodovanje ostalih kućevlasnika na lijevoj strani te ulice od broja 1 do broja 1c. Naime, u petak 7. kolovoza, u jutarnjim satima Ceste Varaždin počele su s iskopom 100 metara ulice kod raskršća s Vidovskim trgom radi proširenja „skretišta“ na tri trake. Možda bi se taj zahvat mogao i shvatiti, da prije svega četiri godine Grad Varaždin nije financirao adaptaciju lijeve strane naše ulice. Tada su, nakon 50 godina našeg čekanja, ispred naših kuća asfaltirani pločnici i kolski ulazi, postavljena nova rasvjeta, a uređeno je i zelenilo. Tada su pred mojom kućom na br.1 ostala tri velika bora koja sam posadio prije 16 godina. Naravno, sad bi se i ti borovi, koji su činili mali parkić, morali maknuti. Uistinu bi me zanimali podaci o prometu kroz ulicu
K.Filića koji opravdavaju gradnju novog skretišta koje će ići 3,50 m prema kućama, dakle, morat će se ponovno napraviti nova infrastruktura, a posebno je pitanje kako će se riješiti kolski ulazi. Nije mi jasno zašto se nakon svega četiri godine ide u ovakvu adaptaciju dijela Filićeve, koju navodno sad financira Županijski ured za ceste. Zar u gradu nema ulice gdje bi se novac trebao prije potrošiti? Kad sam prije dva-tri mjeseca zvao Županijski ured za ceste i pitao zašto se, kako smo čuli, opet planiraju radovi u našoj ulici, rekli su da oni ne znaju što je to Grad i kako planirao prije četiri godine. Stvarno svašta! Mene i moje susjede sve ovo je jako revoltiralo jer nemamo zadovoljavajućih objašnjenja, tim više što nam kuće i ovako stalno pucaju od prometa, ali smo bar vozila imali dalje od prozora, pa se to i nekako moglo podnijeti. No, pitanje je kako će biti ubuduće i tko će snositi troškove popravaka
naših objekata uslijed približavanja prometnica kućama i povećanog prometa. Stalno se hvalimo da nam je grad pun zelenila, a sad to malo što imamo se uništava. Nadam se da će netko od odgovornih ovo pročitati, jer nas vlasnike nitko nije informirao, ili bar došao na neki način priopćiti što se planira. Možda bi nas uvjerio da je skretište nužno, ali onda barem kraće jer nije potrebno da bude u dužini 100 metara. Uz ovo reagiranje šaljem i fotografije našeg parkića, koji je zelena oaza našeg kvarta. Međutim, sada Varaždin kao grad zelenila polako – umire. Branko Mihalić Krešimira Filića 1
Bruto plaća načelnika 9.194 kuna Odgovore na upit o financijskim prilikama dobili smo i iz Općine Cestica, no nenamjernom pogreškom nisu objavljeni, pa to sada činimo uz ispriku autorima i čitateljima. Načelnik Općine Cestica obavlja dužnost profesionalno. Bruto plaća iznosi 9.194 kuna. Na Općini je zaposleno 6 djelatnika, od toga jedan na određeno vrijeme zaposlen na EU projektu, a jedan s nepunim radnim vremenom. Bruto plaće
zaposlenih su 443.204, a zaposleni na projektu EU 154.058 kuna. Proračun za 2008. godinu bio je 12 milijuna kuna, dok je za ovu planiran na 26,2 milijuna kuna. Lani je Općina samostalno prihodovala 10.762.647 kuna, a 1.290.270 kuna dobila je od europskih fondova. U ovoj godini planira samostalno prihodovati 12,4 milijuna kuna; 10,8 milijuna prihodovat će od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost za sanaciju odlagališta komunalnog otpada Vratno Gornje, a tri milijuna od europskih fondova. Iz navedenog se vidi da se Općina Cestica može samostalno održavati vlastitim prihodima. Za ovu godinu proračun se puni 80 posto. Općina će uskoro u rebalans, smanjit će se sredstva za plaće te utrošak javne rasvjete kao i utrošak za održavanje i investicije.
Možda će plaće srediti novi Zakon
U vezi s člancima o (ne) prilikama u općinama, posebice primanjima općinskih načelnika, koje sam vjerojatno ne samo ja sa zanimanjem pratio, molim vas da objavite moj osvrt na tu problematiku s kojim sam već upoznao predsjednika Općinskog vijeća i načelnika Općine Sračinec. Točno je da je Općinsko vijeće općine Sračinec 24. lipnja donijelo Odluku o na-
knadama dužnosnika Općine Sračinec. Međutim, smatram da to nije učinjeno na način i u skladu s općim aktima Općine Sračinec, kao i da nije usklađeno sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01), odnosno njegovim izmjenama i dopunama. Stoga treba odgoditi njenu primjenu i ispitati pravovaljanost. Također smatram da su naknade previsoke
pa predlažem da se smanje u odnosu na iznose koji se navode u Odluci. Primjerice, načelniku za 35 posto, zamjeniku načelnika za 15 posto, tajniku za 25 posto te predsjedniku Općinskog vijeća za 10 posto. No, možda će cijelu tu problematiku riješiti novi Zakon o plaćama koji je nedavno ušao u zakonsku proceduru. Stanko Friščić, dipl. prav. vijećnik
Turisti stižu u Ivanec u “potragu za zlatom” Projekt „Put ivanečkog zlata“ je zaživio. Projekt se provodi samostalno i u suradnji s Gradom Varaždinom pod naslovom „U potrazi za zlatom“. Nakon izrade projekta te dugotrajnih priprema turisti osim individualnih posjeta sada dolaze i organizirano u Ivanec. Kvalitetni pristup i pripreme radi razvoja turizma te stvaranja turističkih proizvoda i sadržaja prepoznale su i putničke agencije čiji upiti su sve brojniji. Tako bilježimo između ostalog organizirani dolazak stranih turista iz Francuske, Engleske, Njemačke, Austrije… Odredište je obnovljeni Friščićev mlin 25. srpnja. Iz sadržaja možemo izdvojiti puštanje mlinskog kola u pogon, razgledavanje unutrašnjosti mlina, prezentacija mljevenja žita vlasnika Friščića (zlatna zrnca brašna) te bogata ponuda suvenira i promo-materijala. U gastro ponudi gosti su mogli uživati u domaćim specijalitetima kao što su zlijevka, jeger, kruh iz krušne peći, kosana mast, domaći sirevi, rakija, vino i med. Posjetioci su bili oduševljeni viđenim, a posebno pripremljenom gastro ponudom koju nisu mogli nahvaliti. Sadržaj su pripremili i turiste dočekali vlasnik mlina gospodin Stjepan Friščić i predsjednik Turističkog društva grada Ivanca Boris Jagetić Daraboš. Unutar projekta to je jedna od mnogobrojnih prisutnih destinacija, naravno s ciljem oplemenjivanja postojećih potencijala u stvaranju konkretnih turističkih proizvoda. Predsjednik Turističke zajednice grada Ivanca Boris Jagetić Daraboš
Uspjela akcija u šumi DVD Svibovec Podravski, Udruga Črepičar i Lovačka udruga Fazan organizirali su u srijedu, 5. kolovoza, radnu akciju proširenja protupožarnog puta prema rijeci Dravi, njegovu sanaciju te čišćenje šume od raznog smeća, posebice od raznih olupina starih automobila. Akcija je trajala tijekom cijelog dana. Veliki vodostaj rijeke Drave, međutim, nije dopustio pošljunčavanje puta, pa je dogovoren nastavak akcije da bi se put u potpunosti uredio. Put naime ima veliko značenje za očuvanje šume od požara, a DVD-u omogućava pristup vodi, kao i svim mještanima Općine Sračinec koji su se u velikom broju pridružili akciji te su svojim zalaganjem i strojevima pridonijeli njezinom uspjehu. Među sudionicima akcije je bio i načelnik Božidar Novoselec. Stoga se ovim putem zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u radnoj akciji i najavljujemo novu o kojoj će svi biti pravodobno obaviješteni. Krunoslav Lukačić zamjenik načelnika Općina Sračinec
Mozaik 13
11. kolovoza 2009.
Ispravak netočnih i poluistinitih navoda iz tvrtke Octo do 20. travnja uopće nismo mogli vidjeti, pa čak niti dobiti na telefon. I najbolje od svega, na svim dokazima o roku dostave piše kako će „u slučaju neispunjenja navedenog roka … ostatak više uplaćene akontacije biti vraćen NAJKASNIJE U ROKU TRI RADNA DANA“! Supružnici Crkvenčić vele „Paru smo isporučili osam stolica (koje nisu bile u cijeni,
na moru. To je potrajalo 2-3 tjedna, a onda je, u trenutku kad smo svi troje trebali otići pogledati namještaj, iznenada promijenio „ploču“ i rekao da nam ništa neće pokazati jer „to nije njihova politika“. Tu smo prekinuli svaku suradnju i prešli na poduzimanje mjera za povrat našeg novca jer je bilo očigledno da nema nikakvog namještaja, pa čak niti radione s nekoliko zaposlenih – kako nam je g. Crkvenčić 10 Život sve vrijeme tvrdio. OPREZ Za izradu namještaja i aparat e unaprijed platili 44.510 kn Isto tako Crkvenčićevi Vratili smo 10.000 kn kao znak dobre volje Ostali bez namj vele - „Budući da nas eštaja, je par gotovo ucijenio i ali i bez 17.000 kuna radio radnje protiv našeg ugleda, pristali smo da im vratimo sredstva“. Supružnici Crkvenčić (Tina i Davor) su vjerojatno očekivali kako ćemo odustati od borbe za poveat naše životne ušteOcto grupa đevine (kao što nažalost je zaručnicima još u siječnju većina ljudi odustane), ali trebala isporučiti namještaj smo odlučili učiniti ipak sve što je u našoj moći. To uključuje ovaj članak p u novinama, prijavu gospodarske prijevare policiji i državnom odvjetništvu, prijavu nezakonitosti s poNovo od izumitelja SUV vozila rezom Poreznoj inspekciji, ... nisu bile gratis i nisu nikada tražio da se odustane od ali i direktno informiranje plaćene)“. svega …“: Točnije, nakon i upozoravanje građana Međutim, prava je istina 6 MJESECI natezanja, po- putem mirnog prosvjeda i ... gospodari svih terena! da je g. Crkvenčić dana micanja rokova i stalnog dijeljenja letaka. 19. veljače 2009. potpisao slušanja besmislenih razloga A što se tiče povrata sreddogovor o roku dostave i za ponovno neispunjenje stava, istina je da su nam montaže, na kojem također dogovora. Da ne spominje- supružnici Crkvenčić vratili stoji da GRATIS dodaje: 1) mo nikada ispoštovana „tri 10.000 kuna. Međutim, još blagovaonski stol, 2) osam radna dana“ za povrat više nam duguju 17.776 kuna i za stolica i 3) regal za cijenu uplaćene akontacije… njih ćemo se boriti sudskim materijala. To smo naravno Nadalje, „… sav materijal putem jer je kristalno jasno tražili kao kompenzaciju za namještaj naručen kod da smo planski prevareni i za silna kašnjenja i nepo- naših dobavljača …“. pokradeni. Ističe se i da su štovanja dogovora. No, od U svibnju 2009. smo od „o svom trošku popravili svega smo dobili samo osam g. Crkvenčića izričito tražili cijev od grijanja (500 kn plus stolica, a stol i regal nismo da svojim očima vidimo naš PDV), cijevi za napu (500 kn nikada ni vidjeli. namještaj (makar i u fazi plus PDV) i visinu gornjih Ovdje također treba ista- izrade) kako bismo se malo elemenata (1.000 kn plus knuti kako je istog dana umirili i uopće razmislili o PDV)“: Prava je istina da je te između g. Crkvenčića i Ti- dovršetku suradnje. G. Cr- radove g. Crkvenčić obećao homira Sadibašića postignut kvenčić je na to pristao, ali odraditi u sklopu montaže usmeni dogovor o uplati tek kad se vrati s montaže kuhinje, no od svega je na-
8.600 kuna koje su trebale biti garancija da će se najnoviji dogovor o roku dostave i montaže zaista i ispoštovati. Nažalost, ta je priča završila tako što je g. Crkvenčić predao FALSIFICIRANU potvrdu o uplati te neizravno u malverzaciju upleo i Raiffeisen banku – o čemu ćemo tražiti i službeno očitovanje nadležnih u banci. Navode i da je „… par nakon nekog vremena
28. srpanj 2009.
DRUGA STRANA D. Crkvenčić iz Octo
grupe
- Izmedju para S i Octo ne pristajemo, samim time grupe d.o.o. dogovorena je što je sav materijal za naisporuka i montaža namje- mještaj naručen kod naših štaja i PVC stolarije u iznosu dobavljača. Prilagođavanje i većem od 62.000 kuna plus stalno mijenjanje dogovora PDV. Zbog obujma posla i s njihove strane stvorilo je načina plaćanja, dali smo velike probleme oko drugih specijalni popust u iznosu kupaca, Uz to, što je i više preko 21.0 0 0 kuna plus nego jasno, gore navedeni PDV, pa je konačna ponu- popust bio je da bila 43.000 kuna plus cjelokupnih za izvođenje radova te za PDV, Par je uplatio 43.000 isporučeni dio ne mogu kuna, što znači da nije bio biti iste cijene i isti popust uplaćen cjelokupni iznos. kao i za prvo dogovoreni Narudžbe su dogovarane iznos – navodi Crkvenčić i u nekoliko navrata. Budući zaključuje: da se par naknadno odlu- Budući da nas je par gočio za dobavu i montažu tovo ucijenio i radio radnje PVC stolarije, morali smo protiv našega ugleda, prizamaknuti prvotno dogovo- stali smo da im ipak vratimo reni rok za izradu i montažu sredstva iako je nama to namještaja što nam nije bilo potpuno neisplativo. Iznos drago jer, jasno, u cijelom od 10.000 kuna je vraćen tom razdoblju tu su i druge bankovnom uplatom, i to tekuće narudžbe, drugi zato da bi se pokazala volja kupci i obaveze. Kao znak da se riješi nastala situacija, volje i želje za isporukom ali na kvalitetan način za i montažom te završetkom obje strane. Znači, ostatak dogovorenih radova, paru od 9.000 kuna treba obrasmo isporučili osam stolica čunati s iznosom našeg (koje nisu bile u cijeni, nisu gratis dijela gdje ne ostaje bile gratis i nisu nikada nikakva razlika, čak naproplaćene) u vrijednosti od tiv. O svom trošku smo, 2.750 kuna plus PDV kako bi naime, promijenili, odnosno Zaručnici iz Klenovnika za opremanje nadoknadili eventualno na- popravili stana na račun Octo grupe uplatili cijev od krivo insu životnu ušteđevinu. Zato se uporno stalu štetu. U međuvremenu staliranog bore za svoj novac grijanja (500 kn smo isporučili naručene plus grupe nam je od poslova PDV), o svom trošku Mjesecima su, navodi, slu- vratiti aparate za kuhinju u vri- smo dug. Sa zakašnjenjem ugovorenih u prosincu is- šali prepravili isprike svaki put kada od dva jednosti preko 15.000 kuna za dimnjak, izlaz iz stana tjedna uplaćeno nam poručio jedino kuhinjske bi odnosno cijevi ga nazvali i molili da im je 10.000 s popustom (19.000 kuna za napu kuna, no još uvijek aparate. PVC stolariju nije se dostavi (500 kn plus PDV), i tržne vrijednosti) – naveo je a prepravljali dovršio, a kuhinju, kutnu namještaj. montira plaćeni potražujemo 17.776 kuna – smo i visinu Davor Crkvenčić u pisanom gornjih rekao je Sadibašić, koji napogarnituru za dnevnu sobu i elemenata (1.000 - Slušali smo različita oprav- minje odgovoru. da postoje dvije tvrtke, kupaonski namještaj nije is- danja, kn plus PDV). obećanja, razmjenjiva- Octo grupa Dodaje da je nakon nekog i Octo. poručio. Za sve to unaprijed li sms poruke... Sve su to “greške” ranijih Ubrzo smo vremena par tražio da se majstora Zaručnici su o svojem slusmo uplatili ukupno 44.510 stupili Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI koje smo “prigrlili” u kontakt s drugim čaju odlučili odustane od svega neis- da kuna, od kojih potražujemo ljudima javno govoriti vmargetic@regionalni.com pomognemo paru. No, i poduzećima koji su kako bi poručenog i tražili su po- to će spriječili još 17.776 kuna – rekao je prošli obračunati odvjetnik kao i mi: nakon što su ljudi proživljavaju da drugi vrat svih sredstava. - U tom i tražit Tihomir ono što su Sadibašić. ćemo to sudskim uplatili novac, više im se nije oni Prije nego ugovorite izradu trenu, neisporučeni dio s putem. morali. On i njegova zaručnica javljao. I ne samo taj dio, Neki su nam čak sanamještaja, dobro provjerite popustom bio je vrijednosti nego - Prvo svakako provjerite i sve drugo za što vjetovali da kakvo ga jednostavno je poduzeće s kojim oko 19.000 kuna. Jasno smo mislimo bonitet tvrtke i kako posluje. da smo oštećeni i zaboravimo. No, nismo mo- Mi sklapate posao, a novac ni u im dali do znanja da na to neprimjereno smo, doduše, putem interrovjerite poduzeće gli zaboraviti svoju zakinuti. kojem slučaju nemojte uplaživotnu netske tražilice provjeravali ušteđevinu – kaže Kristina. ćivati unaprijed. Upozoravas kojim sklapate Octo Grupu, ali to nije doju na to Tihomir Sadibašić i posao voljno. Svakako je potrebno i novac ne Pola godine borbe njegova zaručnica Kristina upisat i i ime odgovorne Nakon što su do svojeg osobe Kruhoberec, koji su umalo uplaćujte unaprijed! – savjetuju Kristina i novca pokušavali doći pola Tihomir. ostali i bez namještaja i bez godine, Tihomir je odlučio 44.510 kuna koje su Octo pričaju Posebno ističu da novac ni da su problemi počeli prosvjedovat grupi iz Trnovca unaprijed nakon i s transparen- u kojem slučaju ne uplaćuješto su na račun Octo tom ispred uplatili. Crkvenč ićeve te unaprijed. grupe uplatili svoju životnu kuće u Trnovcu. - Ako niste dobili ono što ušteđevinu. - Do siječnja nas - To je dalo rezultate. Prošli ste Sumnjive namjere platili, onda budite uporje bio zvao svaki dan, no mjesec smo kod odvjetnika, ni i nemojte - U naš stan u Klenovniku onda odustajati. Miran nam se prestao javljati. i to s njegovom suprugom prosvjed trebali smo useliti još u si- Tada s transparentom, ali smo počeli sumnjati u Tinom potpisali sporazum o bez vikanja ječnju ove godine. Međutim, njegove i vrijeđanja, u nanamjere – prisjeća povratu novca, Davor Crkvenč ić iz Oc to se čime je ona šem je slučaju dao Sadibašić. rezultate preuzela odgovornost da će – poručuju.
URBAN CRUISER
= 7,4 kn
VeÉ od 132.500 kn
Cijena je formirana po te�aju 1 EUR
Navodi g. Davora Crkvenčića iz tvrtke Octo u pretprošlom broju Regionalnog tjednika sadrže netočne i poluistinite tvrdnje koje želim ispraviti. Tako ističe da su „vratili 10.000 kuna kao znak dobre volje“. Međutim, uvjeren sam da je ovo samo planirani potez kako bi se supružnici Crkvenčić uvijek mogli pozvati na taj iznos i reći kako je to dokaz „dobre volje i namjere da vrate sav novac, čim to bude moguće“, a zapravo nikada to ne namjeravaju. Nadalje, ističu da je „konačna ponuda bila 43.000 kn plus PDV … što znači da par nije platio cjelokupni iznos“. Međutim, sveukupna ponuda je iznosila točno 43.510 kn i mi smo sve do zadnje lipe platili GOTOVINOM NA RUKE, za što imamo i nepobitne račune s potpisom g. Crkvenčića i žigom firme (OCTO d.o.o.). A PDV je pak posebna priča o kojoj smo izvijestili Poreznu inspekciju koja treba utvrditi zakonitost poslovanja g. Crkvenčića i njegovih firmi. Isto tako navode da su „morali zamaknuti prvotno dogovoreni rok za dostavu … što nam nije bilo drago“. No, nepobitna je činjenica da smo g. Crkvenčiću tri puta (!) pomicali rok dostave. Prvi rok je bio 3. i 4. tjedan siječnja 2009. Nakon toga smo mu dozvolili pomicanje roka na 10. ožujka 2009. (za što imamo i dokaz s njegovim potpisom dana 19. veljače 2009.). Kada ni to nije ispoštovao, rok smo pomaknuli za još 19 dana (29. ožujka 2009. – također dokazivo papirom s njegovim potpisom i žigom firme OCTO d.o.o.). Na kraju je SAMOVOLJNO poslao dopis u kojem dodatno pomiče rok na 8. travnja, na što više nismo htjeli pristati, ali ga
www.toyota.hr
RAV4
VeÉ od 173.900 kn
FUTURA AUTO Optujska 169a Varaždin (042) 33 29 99
vedenog samo popravljen izlaz za napu – i to pomoću cijevi koju smo sami kupili i platili – tako da nema govora o poslu vrijednom 2.000 kn. To je nažalost bila prva i zadnja stvar koju je g. Crkvenčić odradio u našoj „kuhinji“. Na kraju vele „… to će obračunati odvjetnik i tražit ćemo to sudskim putem …“. Uvjereni smo kako je ovo prazna prijetnja jer su činjenice i dokazi nepobitno na našoj strani. No ako do suda ipak dođe, sa zadovoljstvom ćemo iznijeti sve račune, dogovore o decidiranim rokovima dostave i montaže (s potpisima g. Crkvenčića i žigovima firmi – OCTO d.o.o. o OCTO Grupa d.o.o.) i SMS poruke sa silnim neodržanim obećanjima – pa neka se utvrdi potpuna istina. Osim toga, činjenica da g. Crkvenčić ima niz prijava na policiji i nekoliko sudskih postupaka i presuda protiv sebe dovoljno govori o njegovom kredibilitetu i poslovanju. POZIV GRAĐANIMA I NADLEŽNIM INSTITUCIJAMA: Ovim putem pozivamo sve osobe koje su na bilo koji način oštećene od strane g. Crkvenčića (a pouzdano znamo da nas ima dosta) da se jave u redakciju Regionalnog tjednika i iznesu svoje iskustvo, kako bismo svi zajedno pomogli informiranju građana o potencijalnim opasnostima surađivanja s navedenim gospodinom i njegovim firmama. Također, koristimo ovu priliku kako bismo pozvali nadležne institucije (gradsku upravu, policiju, sudove i sl.) da pronađu načine informiranja široke javnosti o osobama koje predstavljaju realnu opasnost za poštene građane. Tihomir Sadibašić
Do kada će smrdljivi zrak terorizirati mještane Kučana?
Molim Vas da objavite ovaj tekst kao “apel za zdravi razum” u nastojanju da se zaustavi gotovo danonoćno maltretiranje stanovnika Kučana smradom na rubu nepodnošljivosti jer vrag je odnio svaku šalu. Naime, za vrijeme jutarnjih odlazaka na posao gotovo da se ne može vjerovati po kakvom se smradu u zraku vozi kroz Kučane. Siguran sam da takve sve češće situacije mogu potvrditi deseci pa i stotine ljudi. Izlasci iz automobila na parkiralištima naših poduzeća na rubu grada u najmanju su ruku gadljivi. Kolege koji dolaze iz malo udaljenijih naselja
znaju se istinski zgražati zbog nesnosog smrada po gnojnici i/ ili po gnojivu iz nedalekih farmi i ostalih izvora smrada. U posljednje vrijeme na južnom kraju piste varaždinskog aerodroma, gdje stanujem, svako malo je El Dorado za ispuštanje gnojnice iz cisterni. Većinom se to događa subotama popodne, kada se ispušta u kanal iskopan kao prepreka za pristup pisti aerodroma i uzduž piste prema sjeveru. Zar mi to doista zaslužujemo? Zašto to naši gradski oci već duže vrijeme toleriraju? Dok se problem ne rješava, smrad se u zadnje vrijeme osjeća gotovo svakodnevno, i
to ne samo ujutro. Nama, koji stanujemo u Kučanima, svako predvečerje i svaka noć sve je češće prepuna smrada. Zar smo i kako smo tako bez obrazloženja izgubili pravo da pred večer, poslije dnevne vrućine otvorimo naše prozore ili vrata na obiteljskim kućama? Zašto nas neki smiju i imaju pravo terorizirati užasnim smradom s farmi, gnojišta i sl.? Eto i večeras, cijele večeri tijekom prijenosa utakmice Red Bull Salzburg – Dinamo kroz odškrinute prozore u sobe nam ulazi smrdljiva grozota, kao da smo naše domove napravili usred gnoja. Još gora situacija
je, kako mi vele kolege, u Gornjem Kučanu. Nema doduše nikog tko bi to potvrdio jer nema mjerenja kvalitete zraka, nema komunalnih redara... No, to se više ne može nikome tolerirati. Mora se nekako zaustaviti ili s time jednostavno prestati.
S nestrpljenjem čekam s kakvim će obrazloženjen na ovaj moj apel uzvratiti mjerodavni. Nadam se da nije krajnje rješenje “nekakav građanski neposluh”, u bilo kakvom obliku. Vladimir Kokot, Donji Kučan
Obavijest čitateljima
7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese urednik@ regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.
14 Školstvo
siniša sović
11. kolovoza 2009.
Čistu “desetku” za pokazano znanje i izvrsnost zaslužili su mladi varaždinski fizičari i njihov mentor kojima je župan uručio prigodne sportske majice
USPJEH Mladi varaždinski fizičari briljirali znanjem na međunarodnom turniru
Varaždinci s broncom iz Kine Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com
- Ne samo da ste opravdali „boje“ Varaždinske županije, nego ćete sigurno biti primjer i poticaj vašim kolegama – učenicima koji streme obrazovanju u deficitarnim prirodoslovno-matematičkim smjerovima – riječi su to varaždinskog župana Predraga Štromara koji je prošli utorak primio u Županiji Dinu Haluseka i Krunoslava Laljeka te im dodijelio prigodne nagrade
Tim za rezultate
Mladi varaždinski fizičari učenici su Elektrostrojarske škole i polaznici Centra izvrsnosti iz fizike. Sudjelovali su na 22. međunarodnom turniru mladih fizičara u Kini (International Young Physicists Tournament), koji se od 21. srpnja održavao u kineskom gradu Tianjinu. Hrvatski peteročlani tim osvojio je brončanu medalju, a Damir Kliček,
DOZNAJEMO Za postojeće centre izvrsnosti novac je osiguran
Županija i dalje ulaže u znanje
mentor spomenutog varaždinskog dvojca, bio je jedan od voditelja tima. Treba znati da je Varaždinska županija s 21.000,00 kn sudjelovala u pokrivanju dijela troškova za sudjelovanje učenika na ovom međunarodnom natjecanju, koje je uz Olimpijadu iz fizike najveće fizikalno natjecanje
u
z teoriju, rješavali su čak 17 eksperimentalnih zadataka na međunarodnoj razini. Oba su člana hrvatske reprezentacije ujedno i polaznici Centra izvrsnosti fizike koji djeluje u sklopu Elektrostrojarske škole Varaždin. Kako je pojasnio njihov mentor Damir Kliček, Međunarodni turnir mladih fizičara (IYPT - International Young Physicist`s Tournament) je međunarodno
ekipno natjecanje učenika srednjih škola u znanju iz fizike, tijekom kojeg učenici kroz znanstvenu raspravu u međunarodnom okruženju prezentiraju rješenja složenih fizikalnih problema na kojima su radili tijekom cijele školske godine. Rješavanje čak 17 eksperimentalnih zadataka uz teoretski dio te „sukob“ s tri konkurentske ekipe govori o težini
Bez novčanih sredstava koje je osigurala Županija, varaždinski fizičari ne bi mogli sudjelovati na natjecanju. Centar izvrsnosti iz fizike pokazao se presudnim za pripremu nadarenih učenika, a za njegov daljnji nesmetani rad sredstva su osigurana bez obzira na recesiju – doznajemo od varaždinskog župana Predraga Štromara. Centar je osnovan zaključkom poglavarstva Varaždinske županije potkraj
2008. godine i otpočeo je s radom u prosincu iste godine u prostorima Elektrostrojarske škole Varaždin. Otvaranje Centra Varaždinska je županija sufinancirala s ukupno 150.000,00 kuna. Centar je u ovoj školskoj godini polazilo 48 učenika sedmih i 56 učenika osmih razreda iz većine osnovnih škola Varaždinske županije te 62 učenika svih razreda srednjih škola Varaždinske županije.
borbe u kojoj su sudjelovali Halusek i Laljek. Na Turniru su ove godine sudjelovale ekipe iz 27 zemalja iz cijelog svijeta. Hrvatska peteročlana ekipa u sastavu Petra Vučković (Gimnazija Lucijana Vranjanina u Zagrebu), Lora Grbanović (Gimnazija Bjelovar), Dino Šantl (Tehnička, industrijska i obrtnička škola Čakovec), Dino Halusek i Krunoslav
Laljek (Elektrostrojarska škola Varaždin) osvojila je brončanu medalju. Učenike su pratili voditelji Lidia Šarić (Gimnazija Bjelovar) i Damir Kliček (Elektrostrojarska škola Varaždin) te Krešo Zadro (Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb), član Izvršnog odbora Turnira. Izbor hrvatske ekipe i njezino sudjelovanje na Turniru organiziralo je Hrvatsko fizikalno društvo.
HOĆU BITI INFORMATIČKI PISMEN
samo
30,00 kn
Nakon što smo prošli operacijski sustav Windows XP, saznali sve o hardveru i internetu, na red dolazi pisanje teksta, prezentacije i proračunske tablice. Uz bogato ilustriranu knjigu, priložen je i CD prepun materijala. Ovu knjigu kupilo je preko 6000 zadovoljnih kupaca. Naučite i vi sastaviti tekst u Microsoft Office Wordu, sve o komunikaciji putem interneta,sve o izradi proračunskih tablica, sve o efektnim prezentacijama i još mnogo toga. Dosad najsveobuhvatnija knjiga u našoj kolekciji po super povoljnoj cijeni (umjesto 128,00 kn - samo za čitatelje Regionalnog tjednika 30,00 kn). Izrežite kupon, dođite u prostorije tvrtke PRO-MIL na adresi Ruđera Boškovića 20 u Varaždinu radnim danom od 8 do 16 sati.
www.pro-mil.hr 042/233-971, 203-981
Župan dodijelio prigodne nagrade Dini Haluseku i Krunoslavu Laljeku
UDŽBENICI
Besplatno za stradalnike Pravo na dodjelu besplatnih udžbenika i drugih nastavnih sredstva za učenike osnovnih i srednjih škola u školskoj godini 2009./2010. Mogu ostvariti djeca smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida i branitelja koji su sudjelovali u domovinskom ratu – priopćeno je 3. Kolovoza iz ureda državne uprave u varaždinskoj županiji. Zahtjevi za priznavanje prava s potrebnom dokumentacijom podnose se nadležnim uredima državne uprave u varaždinu, novom marofu i ivancu do zaključno 1. Studenog 2009. Godine. Kako je propisano pravilnikom o dodjeli besplatnih udžbenika, pravo se ostvaruje uz uvjet da mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze 1.995,60 Kuna i ako to pravo ne mogu ostvariti po drugim propisima.
KUPON 4
11. kolovoza 2009.
Oglasi 15
16 Znanost i ekologija
Hortikultura
11. kolovoza 2009.
OTKRIVAMO D. Šincek otkrio je rijetku biljku na Ivanščici
Znanstveno-fantastični scenariji postaju stvarnost!
S
vakodnevno smo svjedoci enormnih promjena vremena koje u 24 sata promijeni sva godišnja doba potvrđujući zlokobna predv iđanja znanstvenika o prirodio kojoj smo i te kako ovisni. Zaslijepljeni apsurdnim zbivanjima u politici i ne primjećujemo kakvu nadnaravnu borbu s prirodnim promjenama u primjeni agrotehničkih mjera vode ratari, vinogradari, voćari, povrtlari, cvjećari. Sjetimo se filmova u kojima ljudi žive pod staklenim zvonom jer im je samo tako omogućen opstanak. Već dugi niz godina cvjećari uviđaju da bez natkrivenih proizvodnih prostora ne mogu postići kvalitetu, a odnedavno i proizvođači povrća prisiljeni su premještati proizvodnju u zaštićene prostore. Jedino u zaštićenom prostoru mogu biti sigurni u uspješan proces uz-
Franjo Pavetić “Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu” je staklo trajni zagađivač te je i ona u skladu s tim! Samo skupljanje stakla iziskivalo je ogroman oprez i vrijeme. elik dio visio je s konstrukcije te je svako kretanje unutar staklenika moglo biti pogubno. Stoga se staklo skupljalo s krovišta uz veliki rizik. Slupani komadi stakla padajući s nekoliko metara visine sijekući su uništili sve što im se našlo na putu te su se neki
V
Blagajev likovac uz runolist prva je u svijetu strogo zaštićena biljka, pravi biser hrvatske, slovenske i balkanske flore
Zaštićeni Blagajev likovac kao da se stoljećima skrivao Prekrasan je to i neobičan grmić, ne viši od pedlja
KRALJEVA ROŽA Neupućeni narod gotovo iskorijenio biljku
Otrovna – a beru je kraljevi?!
Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com
VARAŽDIN – Velika privlačnost samoniklog biljnog svijeta je u bogatstvu raznolikosti njegovih oblika, u rijetkosti nekih, u ljepoti mnogih pa i čudnovatosti pojedinih vrsta. Malo tko od ljubitelja prirode, gora i njihovog živog svijeta u Hrvatskoj ne poznaje Ivanščicu.
Rijetka biljka
goja ciljanih kultura. Stoga je o primjeni plastenika i staklenika u vlastitom malom povrtnjaku potrebno imati točnu predodžbu. Kao pr vo – staklenik. Znatno je skuplji od plastenika, a jedan i drugi služe svrsi. Ne preporučujemo ga zbog osobnog nemilog iskustva. Prije tri godine tuča nam je uz plastenike uništ ila oko 900 m2 stakla na stakleniku koji, nažalost, nije bio osiguran jer do intervencije ministarstva poljoprivrede nijedna osiguravajuća kuća taj rizik nije željela preuzeti. Tako smo troškove štete snosili sami, a „najednom“ su se nepredviđeno udvostručili! O čemu je riječ? Građevni stakleni otpad nitko ne preuzima kao sirovinu već ga je potrebno zbrinuti preko tvrtki registriranih za to. Naplaćuju zbrinjavanje prema tarifi, a ne zaboravimo da
razbili u sitne komadiće, a neki duboko zabili u tlo. Skupljanje i traženje komadića stakla po tlu i u tlu je jednostavno nemoguća operacija bez rizika jer uvijek postoji opasnost da se pojedini dijelovi stakla ne pokupe ili ne izvade iz zemlje. Time kod obrade tla može doći do teže povrede tijela. Preventive radi, kompletni sloj zemlje i stakla također uz znatne troškove morali smo povjeriti na zbrinjavanje. Također, uslijedio je i dovoz novog sloja zemlje. S druge strane, na plastenicima je bila potrebna samo zamjena najlona koji je tvrtka za zbrinjavanje sirovina odvezla besplatno. z mojih iskustava vjerujem da ste nešto naučili, jer kao što veli poznata poslovica – „na tuđim greškama se najbolje uči.“
I
A upravo ovih dana na ovoj planini poznati varaždinski planinar, speleolog i istraživač biljnog svijeta Dubravko Šincek među njezinom osebujnom samoniklom florom otkrio je do sada nepoznatu biljnu vrstu. O kakvom se nalazu, odnosno biljci radi? - Među biljke rijetke rasprostranjenosti u Hrvatskoj, odnosno u rijetke biljke koje su u flori dotičnog područja zaostale iz prethodnih vremena, spada Blagajev likovac
Dubravko Šincek
(Daphne blagayana). Na Ivanščici sam, dakle, pronašao
o
va prekrasna biljka nažalost ima i svoju “tamnu” stranu rijetku, neobičnu i strogo zaštićenu biljku hrvatske, slovenske i balkanske flore. U Hrvatskoj raste 5 vrsta likovca, a to je grmić ne viši od pedlja,
Ova biljka široj javnosti postala je poznata 1873. godine kada je otkrivena u Sloveniji – doznajemo od Dubravka Šinceka. Grof Blagay poslao ju je kustosu ljubljanskog muzeja Freyeru koji ju je svrstao u rod likovaca i prozvao je njegovim prezimenom. Kad je za nalaz Blagajeva likovca na Polhograjskoj gori u Sloveniji čuo saksonski kralj Friedrich August II (1797.1854.), iskoristio je priliku
i ubrao ga za svojeg puta u Dalmaciju. Narod, u uvjerenju kako je likovac ljekovit čim ga beru kraljevi, počeo ga je masovno ubirati. Otada se ta biljka u narodu zove - kraljeva roža. Međutim, ne samo da je time ovoj biljci zaprijetilo istrebljenje, već su se ljudi otrovali. Zabilježen je čak i jedan smrtni slučaj jer kao i svi likovci, ova biljka je otrovna (sadrži glikozid dafnin).
s dugim i žilavim grančicama koje su polegle po tlu. Listovi su zavojito raspoređeni u rozetu na vrhu grančice koja je inače gola. Naopako su jajasti, tamnozeleni, kožasti i malo sjajni. U središtu je rozete sitni cvjetni pupoljak, koji se začinje u jesen, a u proljeće se razvije u krasan glavičasti cvat. On je sastavljen od brojnih (do 20) bijelih cvjetova blago opojna mirisa, a kad obiluje cvjetovima, cvat može dosegnuti i veličinu šake – opisao
nam je svoj nalaz Dubravko Šincek. Kao i mnoge druge rijetke i neobične biljke tako i Blagajev likovac ima svoju povijest. Zapisano je da je još 1780. godine seoski učitelj iz okolice Brašnova u Sedmogradskoj (Rumunjska) našao i u svom herbariju sačuvao neobični likovac pod imenom Daphne alpina. Međutim, ova prekrasna biljka ima i svoju „tamnu“ stranu, a o tome više pročitajte u našem okviru.
NOVO Na nacionalnoj razini proradio je ekološko-veterinarski info telefon 060/ 60 60 00
Još lakše do niza korisnih informacija Radi što točnijeg i kvalitetnijeg informiranja građana o ekologiji, veterinarstvu, dobrobiti i zaštiti životinja poslovno udruženje Eko-Vet formiralo je ekološko-veterinarski informacijski telefon 060/60 6000. Kako doznajemo od dr. vet. med. Željka Krpana, tajnika Poslovne udruge veterinara, vete-
rinarskih tehničara i organizacija, informacijski telefon je na nacionalnom nivou, odnosno na području cijele Republike Hrvatske. - Cilj informacijskog telefona je što brže i što točnije prenijeti krajnjem korisniku usluga veterinarskih stanica i veterinarskih ambulanti odnosno građanima i držateljima kućnih ljubimaca informaciju tko što radi unutar veterinarske struke,
na kojem području i kako ga kontaktirati. Također, cilj navedenog telefona je pružanje kvalitetnih i točnih informacija o ekološkoj proizvodnji i preradi prehrambenih proizvoda te sve o namirnicama animalnog porijekla – rekao je Krpan. Od prošlog tjeda info telefon svakodnevno je potpuno operativan i to u vremenu od 8 do 20 sati. Josip NOVAK
Poslovni svijet 17
11. kolovoza 2009.
TRGOVINA Nakon povećanja PDV-a naše trgovačke kuće bore se za kupce
Ispraćaj Franje Šulaka VARAŽDIN - Od prof. dr. Franje Šulaka, poznatog komunikologa koji je nakon sveučilišne karijere pokrenuo vlastitu konzultantsku tvrtku, u petak su se na komemoraciji oprostili članovi obitelji, prijatelji i kolege. Od iznenada preminulog kolege prigodnim su se riječima oprostili Zlatko Mehun, Čedomil Cesarec i prof. dr. Franjo Ruža. Nakon završetka studija psihologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, Šulak je magistrirao i doktorirao na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Predavao je na Fakultetu organizacije i informatike, a zatim je radio kao konzultant i trener iz područja poslovnog komuniciranja. Autor je više knjiga te jedan od ponovnih pokretača Rotary kluba Varaždin.
IGM CIGLANA
Nastavak proizvodnje CERJE TUŽNO - U četvrtak je nastavljena proizvodnja u IGM-ovoj Ciglani Cerje Tužno, doznajemo od Michaela Renza, predsjednika uprave ove tvrtke koja je potkraj srpnja otišla u stečaj zbog blokade žiro-računa u visini od 18 milijuna kuna. Uvjeti za nastavak proizvodnje, koji vode zaposlenici Ciglane prebačeni u drugo poduzeće, omogućeni su nakon podmirenja obveza prema dobavljaču plina i električne energije.
“LEPA” U STEČAJU
Stigla polovica otpremnina Zaposlenicima Lepe, čije je prostore nakon stečaja zakupila tvrtka Kenda iz Zaprešića, u ponedjeljak je isplaćena polovica zakonom utvrđene otpremnine. - Za isplatu 153 zaposlenika Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stwečaja osigurala je gotovo 800 tisuća kuna - doznajemo od Želimira Uršulina, stečajnog upravitelja. Nakon prestanka proizvodnje Lepe, stotinjak zaposlenika nastavilo je raditi u tvrtki Knite koja je zbog pada narudžbi prošli mjesec još smanjila broj zaposlenih kao i plaće i radni tjedan. Međutim, već u rujnu očekuje se normalizacija proizvodnje.
Smanjili marže da bi zadržali stare cijene Neki su proizvođači, prema najavama, isporučili proizvode po višim cijenama Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN - Uslijed povećanja stope PDV-a s 22 na 23 posto Trgovačko poduzeće Varaždin nije promijenilo cijene ni u jednom od svojih 45 maloprodajnih objekata u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji, doznajemo od Bernarde Kramar, članice Uprave ove trgovačke kuće.
Za isto - veći napori
- Uvažavajući i kompletnu situaciju oko povećanja troškova naših kupaca, kao što je uvođenje poreza na plaće i ostalih davanja, nismo podizali cijene upravo radi očuvanja potrošnje i životnog standarda građana. Štoviše, nastavljamo prepoznatljiv trend niskih cijena u našim prodavaonicama, pa tako uz stalne akcije i sniženja imamo za nagrađivanje vjernosti kupaca - ističe članica Uprave. Usprkos okolnostima na tržištu, kako ona dodaje, TP Varaždin je u prvom polugodištu ostvarilo identičan
promet u odnosu na isto razdoblje lani, a sve zahvaljujući većim naporima koji se ogledaju u dnevnim akcijama, prijateljskom pristupu kupcu te pritisku na dobavljače. - Sigurni smo da izazove u idućem, teškom razdoblju možemo lakše premostiti zajedničkim snagama, odnosno orijentacijom s geslom - “domaći kupac na domaću trgovinu”, a “domaća trgovina na domaće proizvođače”. To je naša tvrtka uostalom činila i do sada, pridonoseći tako razvoju domaćeg gospodarstva i očuvanju radnih mjesta, kao i ponudom kvalitetnih proizvoda - naglašava Bernarda Kramar.
Najezda trgovina
Na važnost domaće proizvodnje, odnosno trgovine, upozorava i Marko Kelemenić, član uprave trgovačkog poduzeća Branka zadužen za komercijalu i marketing. - Najezda trgovačkih centara pridonijela je krizi. Ako trgovine u Hrvatskoj ne prodaju prvenstveno domaće
tomislav makaj
KOMEMORACIJA
Domaće trgovine pridonose razvoju domaće ekonomije i očuvanju radnih mjesta
proizvode, onda se postavlja pitanje čemu domaća proizvodnja. Lako je govoriti o
S
manjenje marži nužno jer kupovna moć pada, upozorava Kelemenić izvozu i jedinstvenom tržištu EU, ali se pitam koliko su naše
tvrtke za to spremne - upozorava Kelemenić. U trgovinama Branke također nisu podizali cijene zbog povećanja PDV-a. - Cijene su ostale iste, a razliku smo uzeli od naše marže. To je bilo nužno jer kupovna moć pada. Naime, ako je veći PDV, više novca ide državi, a manje ostaje kupcima za potrošnju. Radi zadržavanja opsega poslovanja, koji je u srp-
nju bio iznenađujuće dobar, imamo sniženja i druge aktivnosti. Tako smo početkom kolovoza snizili cijene za 220 artikala, a do kraja mjeseca, uz uobičajene vikend-akcije, bit će još jedno takvo sniženje - najavljuje Kelemenić, uz upozorenje da je nekim proizvodima ipak porasla cijena, ali samo zbog viših proizvođačkih cijena koje su bile najavljene prije novog PDV-a.
IZDVOJENO Uz trgovinu razvijaju i turizam
DOZNAJEMO Varaždin ima najviše trgovina
Uspjeh već na početku
Prijeti nam nerazmjer
Osim što se bavi trgovinom, Marko Kelemenić ove je godine zajedno s bratom Marinom “ušao” i u turizam preko tvrtke Markel koja je počela s iznajmljivanjem soba u dvije vlastite vile na otoku Rabu. - Usprkos krizi, već na početku uspjeli smo ostvariti pozitivno poslovanje i porast noćenja, ako usporedimo rad objekata u lanjskoj godini kada su bili u
Dok se postojeći trude svim silama zadržati kupce, Varaždin do kraja godine dobiva još jedan novi trgovački centar. U Biškupcu se, naime, gradi trgovina KTC-a. - Po broju kvadratnih metara na jednog kupca, Varaždin je na prvom mjestu u Hrvatskoj, izuzme li se grad Zadar koji ionako ima jaku turističku sezonu. Već sada, dakle, imamo veliki nerazmjer između
drugom vlasništvu. Vile su u potpunosti popunjene, a rezervacija imamo do sredine rujna. U vilama udaljenim nekoliko metara od plaže gostima nudimo noćenje s doručkom, polupansion ili puni smještaj s prehranom u restoranu susjednog hotela - ističe Kelemenić koji u budućnosti planira rekonstrukciju vila i otvaranje apartmana visoke kategorije.
Marko Kelemenić
broja građana i površine otvorenih trgovačkih centara. Stoga bi u budućnosti gradski čelnici trebali voditi o tome računa jer se ovom dinamikom dovodi u pitanje buduće poslovanje svih trgovina u Varaždinu i Varaždinskoj županiji - upozoravaju u TP Varaždin koji će do kraja godine otvoriti još tri trgovine u Međimurskoj županiji i dvije u Varaždinu.
ALARMATNO Zbog nižih cijena, ljetni su hit opet kupovine u inozemstvu
Mlijeko 2,7 kn, a Vegeta 32 kn/kg! ORMOŽ/NAGYKANIZSA - Iako se u nekim domaćim trgovinama trude zadržati cijene na prihvatljivoj razini, zbog povoljnije kupovine sve više se opet odlazi u inozemstvo. Za stanovnike Varaždinske i Međimurske županije najbliže trgovine su u Mađarskoj te u Sloveniji, koja je zamijenila nekada popularnu kupovinu u Austriji. Dobro je to vidljivo u trgovini Hofer u Ormožu gdje ima sve više vozila varaždinskih i čakovečkih registracijskih oznaka. Tu se, primjerice, 1,5 litara vode s okusom može dobiti već za 3,7 kuna, ista količina crnog vina za
11 kuna, 80 komada maxi pelena za 90 kuna, zubna pasta za 3,5 kuna, a toliko stoji i pola litre piva u limenci.
u
Hrvatskoj treba hitno uvesti nižu stopu PDV-a na prehrambene artikle Značajno niže cijene od naših su u Tescovom hipermarketu u Nagykanizsi. Tu zubna pasta Blendamed stoji 2,7 kuna, a prašak za rublje Tide plus
54 kune. Litru mlijeka moguće je dobiti već za 2,7 kuna, sir trapist za 21 kn/kg, trajnu salamu za 43 kn/kg, a kilogram Vegete za svega 32 kune. Nadležni bi se morali zamisliti nad ovim iznosima i hitno uvesti mjere koje će dovesti do pada cijena u domaćim trgovinama, poput druge, niže stope PDV-a na prehrambene artikle. Ne učine li to, odnosno na druge načine rasterete domaću proizvodnju, građani će sve više vani kupovati te umjesto hrvatskog državnog proračuna, puniti proračune susjednih zemalja, i to bez obzira na apele. Nekada Metro u Grazu, sada Hofer u Ormožu
18 Oglasi
11. kolovoza 2009.
Crna kronika 19
11. kolovoza 2009.
SMRT U RIJECI Drugo utapljanje u Dravi na varaždinskom području u desetak dana
Okolnosti utapljanja još nepoznate VARAŽDIN – Desetak dana nakon što se utopio štićenik ormoške Psihijatrijske bolnice, čiji je leš pronađen uz desnu obalu jezera hidroelektrane Ormož, Drava je odnijela novu žrtvu. Riječ je o 48-godišnjem I. S. iz Nove Vesi Petrijanečke, čiji je identitet utvrđen na temelju prepoznavanja člana obitelji, izvijestili su u subotu iz Policijske uprave varaždin-
ske. Dan ranije u 13.15 sati međimurski policajci su varaž-
r
ibiči u petak primijetili kako u blizini nove dvorane pluta leš muškarca dinskim kolegama javili da su ih ribiči s čamcem obavijestili
kako u rijeci Dravi, nedaleko od nove sportske dvorane, pluta nepoznato truplo. „Dolaskom na mjesto događaja i poduzetim izvidnim radnjama od strane policijskih službenika PU varaždinske utvrđeno je da je oko 200 metara nizvodno od željezničkog mosta Varaždin – Čakovec pronađeno nepoznato muško mrtvo tijelo koje je pregledano od strane Hitne
medic inske pomoć i Doma zdravlja Varaždin” – izvijestili su iz policije, dodajući da tada uzrok smrti nije utvrđen. Obdukcija, koju je naložio istražni sudac Županijskog suda u Varaždinu, obavljena je u subotu na Odjelu patologije Opće bolnice Varaždin, a tom prilikom je utvrđeno da je smrt muške osobe nastupila gušenjem uslijed utapljanja.
Zašto životi sve češće okončavaju u Dravi?
DOZNAJEMO U tijeku postupci protiv Octo Grupe i vlasnika zbog prijevara
Predložen pritvor za Crkvenčića Vlasnik Octo grupe nije se odazivao raspravama, pa je Općinsko državno odvjetništvo predložilo pritvor
Prijave policiji
Osim tog para iz Klenovnika koji je detaljno opisao kako još uvijek nisu dobili sav naručeni i plaćeni namještaj, javili su se i drugi kupci sa sličnim iskustvom, ali i bivši zaposlenik Octo grupe. Dok je potonji tražio kontakt kako bi napokon riješio svoja zaostala potraživanja, ogorčeni kupci žalili su se na velika kašnjenja u isporuci koja ih navode na sumnju da možda neće dobiti ni svoj namještaj, ni svoj novac... Upravo zbog toga većina ih se već obratila nadležnim institucijama, prije svega policiji, u nadi da će oni uspjeti razriješiti sporne situacije. Budući da se naš stariji kontakt također pokazao bez koristi, odlučili smo provjeriti što nadležne institucije znaju i poduzimaju u vezi s poslovanjem Davora Crkvenčića te njegovih tvrtki Octo Grupa, Octo i dr. 18 Crna kronika
j
oš 2007. godine podignuta je prva optužnica Davora Crkvenčića protiv Crkvenčića i njegovih tvrtki podignut novi optužni prijedlog zbog prijevara u gospodarskom poslovanju. „Riječ je o novom kaznenom postupku u kojem još nije održana rasprava. Međutim, zbog mogućnosti ponavljanja kaznenih djela, nadležno državno odvjetništvo dalo je i u ovom postupku prijedloga za određivanje pritvora protiv optuženog – doznajemo u Županijskom državnom odvjetništvu.
Kokain nudili i prodavali prikrivenim istražiteljima Drugooptuženog se, uz ostalo, tereti da je prodavao ili nudio na prodaju razne vrste droga većem broju osoba, među ostalima i zagrebačkoj manekenki A. G.
Susreti u Varaždinu
Prvooptuženog Jakopovića i drugooptuženog Čošića tereti se da su drogu prodavali ili posredovali kod njezine prodaje od studenog prošle pa do kraja ožujka ove godine. Tako se
o
ptuženi su uglavnom nudili i prodavali amfetamin i kokain Jakopović, nakon višestrukih usmenih kontakata u Varaždinu i u Zagrebu, odnosno telefonskog dogovora, početkom studenog sastao s prikrivenim istražiteljem u zagrebačkom caffe baru „After eight“ gdje mu je ponudio nabavku 50 grama amfetamina za 175 eura, kao i željenu količinu kokaina po cijeni od 40.000 €/kg. Kokain je 13. siječnja ove godine opet nudio prikrivenom istražitelju u pizzeriji „Stara Sava“, a tada mu je Čošić nudio i 200 amfetamina za 500 eura. Dan kasnije, prema optužnici, Čošić je pr ikr ivenom istražitelju za 500 eura prodao 166 grama amfetamina koji nije bio čist, već izmješan s fluoroamfetaminom, kofeinom i manitolom. Tom prilikom nudio je i kokain po cijeni
No, ova dva predmeta nisu jedina koje varaždinsko pravosuđe vodi u vezi s dvojbenim radnjama Davora Crkvenčića, odnosno njegovih tvrtki „Postoji i treći predmet za koji je predan istražni zahtjev, ali drugo se o tome za sada ne može ništa više reći” – upozorio nas je zamjenik županijskog državnog odvjetnika Darko Galić.
S pritvorom se (ne) žuri Budući da je Državno odvjetništvo podnijelo dva prijedloga za pritvaranje Crkvenčića, zanimalo nas je što je odlučeno. Na Županijskom sudu rečeno nam je da je izvanraspravno vijeće razmotrilo prijedloge i donijelo odluku. Međutim, zbog godišnjih odmora, odluka još nije donesena u pisanom obliku, tako da još ne
možemo dobiti informaciju što je zapravo odlučeno. Dok se u ovom slučaju, čini se, ne žuri odviše, osumnjičeni za izazivanje nedavne prometne nesreće kod Turčina - Mario Novak - vrlo brzo bio je pritvoren, iako se opasnost od bijega, primjerice, mogla otkloniti oduzimanjem putovnice...
IZDVOJENO Kako izbjeći da se imena nevino optuženih ne dovode u vezu s kaznenim djelom
Brzi postupci jedini „spas“ za nevine
DOZNAJEMO
Pobjegao, pa se utopio
S T RMEC / VA R A ŽD IN Leš, koji su vatrogasci JVP-a Varaždin u srijedu iza 19 sati pronašli uz desnu stranu obale jezera hidroelektrane Ormož kod Strmca, pripada 28-godišnjem slovenskom državljaninu S.K. koji je četri dana ranije pobjegao iz Psihijatrijske bolnice Ormož gdje je bio na liječenju. Prilikom policijskog očevida na mjestu događaja nije utvrđen identitet utopljenika, pa je identifikacija obavljena nakon obdukcije na Patologiji Opće bolnice Varaždin. Obdukcija je obavljena po nalogu istražne sutkinje Županijskog suda u Varaždinu.
35 €/g, a to isto Jakopović je nudio tjedan dana kasnije u zagrebačkom ugostiteljskom objektu „Fifty-fifty“ te 23. siječnja u caffe baru trgovačkog centra „Plodine“.
Celebrity na “koki”
OPREZNO
Zašto nekima objavljujete puna imena i prezimena, a poznatoj manekenki tek inicijale, pitala je čitateljica I. J. osvrćući se na članak o podizanju optužnice protiv sedmero osoba koje se terete za zlouporabu droga. Naime, uz imena okrivljenika, objavili smo i inicijale svjedokinje. Međutim, ne zato što je riječ o poznatoj osobi, nego zbog članka 16. Zakona o medijima koji glasi: - Mediji su dužni poštovati pravo na zaštitu identiteta svjedoka i oštećenika kaznenih djela, i bez njihova znanja i pristanka ne smiju otkriti njihov identitet.
Stradali pod traktorima
Optuženi su drogu isporučivali kupcima i na vrlo posjećenim mjestima
ISTRAGA Dio optuženih šutio, dio poricao navode iz istražnog zahtjeva
“Polovica čime se teretim nije istina” Što okrivljeni misle o tome što im se stavlja na teret, vidjet će se vjerojatno tek na suđenju. Naime, tijekom istrage potpunom su se šutnjom branili prvookrivljeni Ivica Jakopović, drugookrivljeni Goran Čošić i četvrtookrivljeni Žarko Vidović. Dragan Božić djelomice je priznao krivnju. Nakon podnošenja istražnog
zahtjeva trećeokrivljeni Edvin Majstorović u svojoj obrani izjavio je da polovica onog što mu se stavlja na teret nije istina. Tako je ustvrdio da ga je na činjenje kaznenih djela navodio prikriveni istražitelj koji mu je nudio da se vozi automobilom, ukradenim u Engleskoj te ukradenom jedrilicom.
Kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja IVANEC - Panoramski teleskop na vidikovcu Stričevo na Ivanščici, prvi takve vrste koji je zahvaljujući ivanečkom Turističkom društvu postavljen na području Varaždinske županije, nije, nažalost, dugo izdržao. Ni tri mjeseca od njegovog postavljanja, kojim je obilježena 70. godišnjica podizanja metalne piramide i 121. obljetnica rada Hrvatskog planinarskog društva Ivančica, znatno je oštećen. - Razbijeno je specijalno zaštitno kaljeno staklo koje štiti optički mehanizam. Staklo je otporno na udarce, što znači da je to učinjeno ciljano metalnim predmetom ili nekim alatom, što pretpostavlja i proizvođač teleskopa – doznajemo od Borisa Jagetića Daraboša,
GRAŠČEVINA/POLJANEC - Silazeći u vinogradu na brijegu Mali vrh traktorom po nizbrdici od 40 posto, 62-godišnji vozač izgubio je nadzor te je pao pod lijevi kotač koju mu je prignječio glavu. Pod traktorom, točnije njegovom prikolicom, stradala je i 47- godišnjakinja iz Poljnca. ”Suprug je traktorom gurao prikolicu čije je rudo pridržavala supruga radi usmjeravanja u garažu. Na nizbrdici prikolica se počela kretati nekontrolirano te je došlo do priklještenja supruge između zida i prikolice, izvijestili su iz PU varaždinske koja je podnijela kaznenu prijavu protiv supruga 47-godišnjakinje koja je preminula u bolnici.
A što ako sud nekog okrivljenika oslobodi krivnje, a već je objavljeno njegovo ime, zanimalo je također čitateljicu.
Z
akon o medijima nalaže zaštitu identiteta svjedoka i oštećenika, ali ne i optuženih
I TOGA IMA
VANDALIZAM Razbijen prvi panoramski teleskop na vidikovcu Stričevo na Ivanščici
Tko se i zašto protivi razvoju planinarskog turizma?
ŽUPANIJSKI SUD
I policija i pravosuđe bave se poslovanjem Octo Grupe
04. kolovoz 2009.
OTKRIVAMO Čak sedmero osoba optuženo zbog zlouporabe droga u Varaždinu i Zagrebu
Nakon što je Jakopović obavijestio prikrivenog istražitelja da je nabavio 100 grama kokaina u protuvrijednosti od 3.500 eura, koju će mu predati Čošić, do primopredaje je došlo 12. veljače u „Avenue Mallu“ gdje je za 90,74 grama na ruku dobio 1.750 eura. Sukladno dogovoru s Jakopovićem, za isti je iznos tjedan dana kasnije Čošić prodao 44 grama kokaina prikrivenom istražitelju u Ulici M. Haberlea. Prikrivenom istražitelju Čošić je 25. ožujka nudio pola kilograma kokaina po 33 €/g te skunk po cijeni od 350.00 kn/kg, no samo dan kasnije za pola kilograma „koke“ tražio je između 19.000 i 20.000 eura. Nakon što je prikriveni istražitelj Čošiću dao 1.750 eura, Jakopović potvrđuje da će mu drugooptuženi nabaviti 50 grama kokaina, koji mu je predao trećeoptuženi Edvin Majstorović. Majstorovića se tereti da je od ožujka do uhićenja 21. svibnja ove godine prodavao ili nudio na prodaju amfetamin, hašiš, marihuanu i kokain većem broju osoba, među ostalima i manekenki A. G.. Osim za prodaju droge, Žarka Vidovića tereti se i da je držao skrivenu marihuanu i kokain u iznajmljenoj garaži gdje je imao i vatreno oružje. Bojana Ivića tereti se da je pomagao Majstoroviću kod prodaje droge, Damira Funarića za prodaju i nuđenje droga, a Dragana Božića da je u četiri navrata prodao amfetamin i kokain Majstoroviću.
VARAŽDIN - Na istočnoj obilaznici Varaždina u ponedjeljak, 3. kolovoza, službenici PU varaždinske obavili su kontrolu vozila kojim je upravljao 28-godišnjak u pratnji 23-godišnjeg suvozača. „Prije početka pretrage 23-godišnji putnik dragovoljno je predao torbu s PVC paketom zelene biljne materije nalik na opojnu drogu marihuanu, težine 1.052 grama, kao i manje PVC vrećice sa sadržajem bijele kruto-praškaste materije nalik na kemijsku drogu amfetamin težine 34 grama” – izvijestili su iz PU varaždinske. Kriminalističkom obradom utvrđeno je da je droga kupljena od 26-godišnjaka u Zagrebu, a bila je namijenjena 21-godišnjaku koji bi je prodavao u Varaždinu.
„Zbog prijevara u gospodarskom poslovanju, a nakon provedene istrage, protiv Davora Crkvenčića i povezanih pravnih osoba podignuta je optužnica 9. studenoga 2007. godine. Budući da se optuženi nije odazivao raspravama, Općinsko državno odvjetništvo predložilo je 9. lipnja ove godine protiv njega pritvor” – doznali smo od Darka Galića, zamjenika županijskog državnog odvjetnika. Prijedlog za određivanje pritvora, kako dodaje Galić, još jednom je podnijet 29. lipnja ove godine kada je
VARAŽDIN - Znate li gdje je Davor Crkvenčić? To je bilo najčešće pitanje upućivano u redakciju 7 plus Regionalnog tjednika otkada je objavljen članak o nesređenim poslovnim odnosima između ovog poduzetnika iz Trnovca Bartolovečkog, vlasnika Octo Grupe i još nekih tvrtki, te dvoje njegovih kupaca iz Klenovnika.
VARAŽDIN - Zbog zlouporabe opojnih droga, i to uglavnom prodaje i posredovanja u prodaji, Županijsko državno odvjetništvo podignulo je optužnicu protiv Ivice Jakopovića (29), Gorana Čošića (32), Edvina Majstorovića (29), Žarka Vidovića (28), Bojana Ivića (25), Damira Funarića (23) i Dragana Božića (32), koji su uglavnom svi iz Zagreba.
Dileri “pali” na obilaznici
Postupci na sudu
Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
PU VARAŽDINSKA
predsjednika ivanečkog Turističkog društva, koji je bio inicijator postavljanja teleskopa. Čitav slučaj, kao doznajemo, prijavljen je policiji i već je podignuta kaznena prijava protiv, zasada, nepoznatog počinitelja. Istovremeno, žurnom akcijom dio teleskopa je otpremljen na popravak, tako da je u kratkom vremenu taj dio popravljen i opet montiran. - U budućem razdoblju poduzet će se sigurnosne radnje u cilju lociranja mogućih počinitelja – veli Jagetić Daraboš, koji moli korisne informacije o ovom vandalskom činu, ali i da se ubuduće pravovremeno jave slični incidenti. Ivica KRUHOBEREC
Kradu novac, vozila i - svinje
T ij e ko m v i ke n d a PU varaždinska zaprimila je dojave o desetak krađa. Ponovno su se krali novčanici, alati iz skladišta i vikendica, Yugo u Vinici te - svinje s farme u Majerju. - U noći s petka na subotu nepoznati je počinitelj razbio prozor farme te ušao u unutrašnjost, odakle je otuđio nekoliko svinja s kojima se udaljio u nepoznatom smjeru, izvjestila je policija, dodajući da je šteta oko 3.500 kuna.
Naravno, takva mogućnost postoji, budući da optužnica nije presuda i automatski ne znači da je optuženi uistinu
kriv. Uostalom, i statistički pokazatelji govore o 20-ak posto oslobađajućih presuda u kaznenim postupcima. No, pošto nema zakonskih ograničenja za objavu imena optuženih, štoviše ni imena osumnjičenika, brzi završetak kaznenog postupka jedini je „lijek“ da se ime nevino optuženog prestane dovoditi u vezu s kaznenim djelom. Naravno, također je nužno o oslobađajućoj presudi izvijestiti javnost. No, dok se u SAD-u, primjerice, za nekoliko tjedana završavaju i najsloženiji postupci, kod nas za to trebaju proći mjeseci pa i godine.
Zbog droge rad na slobodi VARAŽDIN – Zbog prodaje jedne tablete ecstasyja za 40 kuna trećeoptuženom u ludbreškoj diskoteci u travnju 2006. godine, Županijski sud je nepravomoćno osudio Venada Štabija na kaznu zatvora od pet mjeseci koja mu je na temelju zakona zamijenjena radom za opće dobro na slobodi u trajanju od 50 radnih dana. Za prodaju 1,66 grama marihuane za 20 kuna drugooptuženi Boris Sakač kažnjen je sa šest mjeseci, a ta mu je kazna zamijenjena radom za opće dobro na slobodi u trajanju od 60 radnih dana. Trećeoptuženi Dario Pavleković trebat će odraditi 30 radnih dana zbog posjedovanja droge koju je kupio od ostale dvojice.
20 Oglasi
11. kolovoza 2009.
Oglasi 21
11. kolovoza 2009.
GRUNDIG VISION POGLED U BUDUĆNOST FULL HD 040/363-396
www.gpzagorje.hr
www.bukal.hr
DVB�T MPEG4
åestitamo
sigurna linija susreta
blagdan Velike gospe
HDMI
USB
22 Kulturni obzor
U D-duru
Predstava Skrovište
O
vih dana imali smo prilike u Centru za kulturu Čakovec gledati predstavu “Skrovište” nastalu po istoimenoj knjizi i filmu koji su postigli svjetski uspjeh. Autorica autobiografske priče je Nizozemka Corrie ten Boom koja Darko RUŠEC je sa svojom obitelji profesor gitare u za vrijeme njemačke Glazbenoj školi Varaždin okupacije Nizozemske tijekom Drugog svjetskog rata pružala utočište mnogim Židovima, ali je na kraju sa svojom obitelji bila uhićena i poslana u koncentracijski logor Ravensbruck. Čudom je spašena od plinske komore, a kasnije je srela svoje mučitelje i smogla snage da im kao osvjedočena kršćanka oprosti. “Skrovište” je dokaz da svjetlo Božje ljubavi prodire i u najdublju tamu očaja, čak do mjesta poput nacističkog logora u Ravensbrucku. a priča je inspirirala uglednog redatelja Richarda Monteza, osnivača kazališta CornerstoneArts, osnovanog u Dallasu u SAD-u 1989. godine, a koji danas svoje umjetničko iskustvo dijeli s mnogim umjetnicima širom svijeta. Richard se na jedinstven način obraća publici i dotiče njihova srca koristeći se vizualnim sredstvima poput drame, plesa i pantomime. Nakon petnaestogodišnjeg profesionalnog bavljenja glumom na pozornici, filmu i televiziji, te dvogodišnjeg djelovanja u ulozi pjevača, plesača i koreografa u Disneylandu počeo se baviti režijom. posljednje vrijeme režirao je i producirao drame i mjuzikle u 24 zemlje svijeta, a trenutačno je na svojoj sedamnaestoj svjetskoj turneji. Glumci amateri odlično su odradili svoj posao. U glavnoj ulozi je bila Mirta Horvat kao Corrie ten Boom, njenu sestru Betsie ten Boom glumila je Mihaela Vojnić-Hajduk, a njihovog oca Vlado Hoblaj. Ukupno je sudjelovalo 77 glumaca i statista koji su djelovali usklađeno i uigrano na pozornici. Scenografija je bila vrlo živopisna, a kostimi za predstavu dopremljeni su čak iz SAD-a. Publika je bila istinski dirnuta dubinom sadržaja ove nadasve dramatične priče čija je poruka praštanja aktualna uvijek i svugdje.
T
U
11. kolovoza 2009.
KNJIŽEVNOST Borivoj Radaković ekskluzivno o novom
Opisao sam urbanu koja je 90-ih doživje
Početkom 80-ih bio je novi val, rockerski svijet pun poleta, a onda je na cijelom Balkanu sve otišlo u pljačkašku i krvožednu p. m.! Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr
Gost “Kulturnog obzora” je Borivoj Radaković, jedan od najpopularnijih hrvatskih književnika. Povod - njegov roman “Sjaj epohe”, kultna knjiga prvotno objavljena prije 20 godina koja je, u novom izdanju, postala pravi bestseler, književni hit ovoga ljeta. Sjaj epohe” je roman iz 80-ih i o 80-ima. Što li nas to stalno vraća u to doba? Je li preostalo išta od tadašnjih snova? Mogu samo biti sretan što vidim da moj “Sjaj epohe” i dalje živi... Mnogi su mi naknadno pričali da se ta knjiga čitala na tulumima, nasmijavala je i zanosila ljude, znam mnoge koji su odlazili u London, a ta im je knjiga bila nešto kao vodič... Nema pak nikoga tko me nije pitao je li doista postojala žena koja se zvala Chris ili sam je izmislio – toliko im taj lik djeluje živo – a znam i nekoliko tadašnjih djevojaka koje su obrijale glavu jer ih je ta Chris nadahnula... Osamdesete su u Zagrebu bile posebno dobre godine. Početkom je bio novi val i svi smo sudjelovali u njemu – rockeri, stripaši i filmaši, pisci, rodila se „nova slika“, bio je Polet i mnogo poleta. Godine 1987. bila je Univerzijada – u sportskom smislu ništa posebno, ali Zagreb se preporodio, potpuno urbanizirao. Vrijeme je to kad smo imali love jer je Markovićeva reforma održavala visoke plaće. Državna i partijska presija bile su sve manje, a kriminal je bio tek u povojima. Živjeli smo mirno, bez nasilja, divno vrijeme pozitivne anarhije. Još nam je samo Internet nedostajao. Onda je na cijelom Balkanu sve otišlo u pljačkašku, nacionalističku, krvožednu i diktatorsku p. m., odnosno rat... Moj “Sjaj epohe” je daleko od toga da je knjiga o sreći. Samo je pokazao da su
Borivoj Radaković na portretu Bablfotogafa postojali paralelni svjetovi i da je naš urbani, tada rockerski svijet doživio poraz. Tragično je što nije zamijenjen boljim.
”Srpski kajkavac”
Nekoliko puta ste izjavili da ste “najveći srpski kajkavski pjesnik”. Je li napokon došlo vrijeme da se možemo šaliti i s vlastitom nacionalnošću. Donedavno je to bila krajnje ozbiljna tema...
Dobro, to jest bila šala, ali nije daleko od istine. Kao prvo,
j
a sam kozmopolit i imam prijatelje iz čitavog svijeta nikad nisam uzgajao nacionalne osjećaje, ali da – moji su roditelji Srbi iz Hrvatske, otac
iz Like, majka s Banije. Ne znam ih baš mnogo koji se mogu našaliti na račun svoje nacije. Ne znaju se ljudi našaliti ni na račun tuđe – to nisu šale nego uvrede. Kozmopolit sam, a među mojim su prijateljima ljudi iz cijelog svijeta od Meksika do Indonezije, od Kine do Čilea, a posebno mi je drago što poznajem i jednu Tamilku, pripadnicu možda najstarijeg naroda na svijetu. Upravo sam
TRAJNA TEMA Sljedbenik boga Erosa
Pisanje je kao snooker
Nisam religiozan, ali slijedim boga Erosa. Eros je važan u svemu, ne samo u seksu i ljubavi. Ne prinese li se žrtva Erosu, nema ni matematike, šaha, ping-ponga... Već desetljećima gledam snooker i nagledao sam se velikih igrača. U toj igri tišine i silne koncentracije postoje veliki igrači bez Erosa. Kad pobijede, čestitaš im, ali ti nije drago. A postoje i igrači strasti... Čudnovato je to. U Snookeru moraš sputavati
strast, ponašati se uštogljeno, ne smiješ se ni radovati jer nije pristojno, a opet Steve Davis, na primjer, iz 80-ih, nestašni Alex Higgins, zadnje desetljeće Sullivan... to su ljudi s erosom, svaki je njihov meč predstava, priča, nikad rutina. Pisanje mora biti takvo – silna koncentracija i brujanje jezika. Erotika u književnosti nije izravan opis erotske situacije nego kanaliziranje strasti u formu jer Eros nije Dioniz.
Kulturni obzor 23
11. kolovoza 2009.
izdanju “Sjaja epohe”
u Hrvatsku ela poraz! KAJKAVŠTINA Pisac opsjednut jezičnom baštinom
KONCERT Novosadska grupa Atheist Rap prvi put u Varaždinu!
Punk-rock veselica u Blue Moon Rocku! G.A.J.B.A.(glazbena akademija jako bučnih aktivnosti) organizira Punkrock veselicu predvođenu odličnim srpskim bendom Atheist Rap! Atheist Rap, bend koji slavi 20 godina svog postojanja, svoju bogatu koncertnu karijeru obilježio je nastupima diljem ex-Yu države te je cijenjen kao jedan od vodećih punk bendova na ovim prostorima zahvaljujući svojim veselim, melodioznim, ali i društvenokritičkim tekstovima. Uz goste iz Srbije punk rifove zasvirat će iz sve snage i “domaće snage”
- Suho, Grlo, Nos (Koprivnica), Bakterije (Čakovec) i Alkotest (Varaždin) - sve mladi punk sastavi na dobrom putu! Koncert je najavljen za petak, 21. ko lovoz a, u B lu e moon Rock Caffeu s početkom u 22 sata, a dobra zabava je zagarantirana! Dragutin KLIČEK
Radakovićeva “Breza” u HNK Vž O svojoj opsjednutosti kajkavštinom Borivoj Radaković kaže: Odrastao sam na zagrebačkom Trnju. Svi su moji vršnjaci bili kajkavci, kao i radnici, obrtnici, prodavači u dućanima, na tržnici, mljekari koji su svaki dan dolazili, medari... Normalno je da sam kao dijete usvojio kajkavštinu kao svoj drugi jezik. Te davnašnje kajkavštine više nema. I s Trnja je nestala. Što se Zagreba tiče, uglavnom se preselila preko Save, u Novi Zagreb gdje su nekadašnji radnici dobivali samoupravljačke stanove. Onaj ulični dio, govor urbane, trnjanske ulice, kodificirao sam u dra-
mi “Dobro došli u plav i pakao”... Ruralnu sam, pak, kajkavštinu učio od ljudi, a i iz knjiga, lingvističkih i, recimo, beletrističkih, od odličnih pisaca, od Vramca, Belostenca... do – mogu to reći – tebe koji vodiš ovaj razgovor sa mnom. Inače, jezici su moja vokacija, govorim sve južnoslavenske jezike – tu, dakako, računam i kajkavski i čakavski – uz njih i ruski i engleski, a služim se mnogim drugim europskim jezicima. Pišem uglavnom štokavski i kajkavski. Upravo ove jeseni HNK u Varaždinu izvest će mi dramu „Breza“ koju sam napisao prema motivima priče velikog Slavka Kolara.
Na skupu su o umjetnici govorili Daniel Šantalab i Sabina Kaštelančić
VIŠNJICA Skup o umjetnici Ruži Klein Meštrović
I likom i djelom inspirirala velikog Ivana Meštrovića Zahvaljujući stečenoj naobrazbi Ruža je gradila i svoj status umjetnice koji je potvrđen na izložbama u Barceloni i Montevideu... Piše: DRAŽEN HOČURŠČAK
zaršio roman – HBLJ (Hrvatski bedem ljubavi) – u kojem se šalim s mnogim nacijama. Bumo vidli... Vaša kratka procjena aktualne hrvatske književne scene? Sve se uglavnom kreće između mladih epigona i istrošenih staraca koji nemaju što reći. Jedni psuju, drugi pametuju, a rezultat je isti – dosada. Premalo je ljudi koji pišu književne činjenice, većina piše tek da ima knjigu. Profesionalac od-
mah vidi književnu naivu, ali mediji koji su namijenjeni ne-
H
rvatska književnost istrošeni starci i mladi epigoni! kritičnoj masi proizvode pisce za jednokratnu upotrebu. Ali ja, kao odrastao čovjek, želim i - nešto pročitati!
VIŠNJICA - U ovom slikov itom mjestu održana je Likovna stvaraonica s 19 sudionika nazvana imenom likovne umjetnice Ruže Klein Meštrović o čijem životu i radu je ujedno priređen mali simpozij. Ruža Klein rođena je bila 20. lipnja 1883. u Višnjici kao jedno od dvanaestero djece mjesnog židovskog trgovca Maksa Kleina. Umrla je shrvana bolešću 10. veljače 1942. u Zagrebu. O njoj i njenom umjetničkom radu su na prigodnom skupu, uključenom u treću po redu mjesnu manifestaci-
L
ikovna kolonija s 19 sudionika umjetnici u čast ju “Dani sporta, zabave i kulture”, iscrpna izlaganja podnijeli varaždinski povjesničar Daniel Šantalab i umjetničina pranećakinja Sabina Kaštelančić iz Zagreba.
Umjetničino djelo “Beskućnici” i fotoportret umjetnice Ruže Klein-Meštrović
I ovom je prilikom, još jedanput, između ostaloga, istaknuto kako je Ruža nepravedno živjela u sjeni svoga supruga, glasovitog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, od kojeg se kasnije i rastala.
Izlagala i s mužem
No, zahvaljujući stečenoj naobrazbi Ruža je gradila i svoj status umjetnice koji je
ipak potvrđen, primjerice na izložbama u Barceloni i Montevideu. Iako su u njezinu opusu najcjenjenija djela primijenjene umjetnosti, i ostale joj umjetnine zavređuju pozornost kulturne javnosti. Među njima su i cr teži koji podsjećaju na kiparska djela njezinog supruga, pa se često postavlja pitanje - tko je koga zapravo inspirirao i koliko utjecao u
umjetničkom smislu. Na skupu je predstavljena i brošura koja opisuje umjetničin život uz prikaz nekoliko njezinih ostvarenja. Valja istaknuti da je cjelokupnu trodnevnu manifestaciju “Dani sporta, zabave i kulture” uspješno organizirala Višnjička udruga mladih uz potporu mnogih drugih udruga, a pod pokroviteljstvom Grada Lepoglave i drugih institucija.
24 Duplerica
11. kolovoza 2009.
VARAŽDIN-ČAKOVEC Završni sjaj ljetnih priredaba po receptu za svaku dušu i svakog ponešto
Od Z. Bogdana do - “Srebrne ceste” Doajen Zvonko Bogdan nastupio je u Čakovcu, a Miroslav Škoro u Varaždinskim Toplicama na proslavi Lovrečeva Piše: IVICA ZAMODA
Atraktivna manekenka na modnoj reviji u Čakovcu
VARAŽDIN-ČAKOVEC Dok je u Varaždinu maestralno završeno Ljeto u Varaždinu, čakovečki protekli tjedan obilježilo je Porcijunkulovo također na zadovoljstvo posjetitelja i sudionika. Varaždinsko ljetno kino na Korzu okončano je najnovijom produkcijom animiranih filmova udruge “Anima”. Ljetnu koncertnu sezonu dovršio je pak nastup gitarističkog dua Stefanovski-Tadić. U dvorištu Staroga grada Varaždinsko književno društvo priredilo je recital humoristične i satirične poezije, monologa i kratkih proza. Nastupilo je dvanaestero autora; najmlađa je bila Draženka Bakšaj iz Ivanca, Ivica Jembrih iz Čakovca kazivao je haiku i na japanskom, a čuli smo i aforizme nedavno preminulog pjesnika Zvonka Petrovića, primjerice: “Sve lažno može biti i važno!” Skladbe iz novog CD-a “Lepo je nebo”(izlazak kojeg se očekuje za dva mjeseca) pritom je interpretirala Ljiljana Bogojević koju je na gitari pratio Toni Turković, maturant Rudarske i kemijske škole. Kao i u Varaždinu, i u Čakovcu raznolikost i brojnost priredaba omogućila je svakom da za sebe odabere ono što mu je najprivlačnije, najbolje ili najvažnije - a najvažnije je vjerojatno svakom ono iz čega je sam za sebe uspio najviše izvući. Koncert legendarnog in-
Njemačka grupa rock Dj: Robbie Williams Tribute Show na nastupu u Čakovcu
terpretatora starogradskih pjesama Zvonka Bogdana potvrdio je po tko zna koji put vrijednost ovog majstora ugođaja i dobre pjesme. On je nastupio na Trgu republike u Čakovcu. No i ondje, i na Gradskim bazenima, i na Franjevačkom trgu nastupili su i mnogi drugi pred zaista mnogobrojnom publikom. U Čakovcu je na kraju održana i modna revija na otvorenom na kojoj su i neke od trenutačno najpoznatijih hrvatskih manekenki nosile odjeću koju su kreirali dizajneri domaćih, dakle međimurskih, modnih kuća.
Zvonko Bogdan
Miroslav Škoro
Nova estradna zvijezda iz Međimurja Bojan Jambrošić
Kupaći kostimi uvijek plijene pozornost publike
Stefani Hohnjec u prepoznatljivoj pozi
Sudionici pjesničkog recitala “Srebrna cesta” u Starom gradu
Duplerica 25 foto helena
11. kolovoza 2009.
ART Savka. Karizma. /media
Taština.Krivnja.
Ispred crkve čekali su motoristi koji su ih odvezli do svadbene dvorane u Varaždinu, a svi su zadivljeno promatrali svatove
TU KRAJ NAS Vjenčanje Monike Magić i Maria Novaka u znaku motora
“Pilama” jake kubikaže odvezli se u bračne vode Po mladenku je došla svadbena povorka od dvadesetak motorista, a i ona i njen suprug strastveni su motoristi Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
TRNOVEC - Bilo je to vjenčanje s daškom nečeg neobičnog u zraku. Naime, 23godišnja mladenka Monika Magić iz Trnovca u roditeljskoj je kući čekala svadbenu povorku koja se nije sastojala od automobila već od - dvadesetak motora.
Hvala motoristima
Jedina koja je na vjenčanju Monike Magić i Marija Novaka “kvarila” tu apsolutnu nadmoć motora bila je limuzina mladenkina oca Gabre Magića koji je ipak svoju kćer želio odvesti do oltara na raskošniji način. - U kući sam s kumom Oliv ijom i kćerkicom Nikom čekala dolazak motorističke svadbene povorke i tatine limuzine, a tada smo krenuli prema crkvi u Trnovcu gdje nas je očekivao mladoženja, rodbina te ostali svatovi, a vjenčao nas je mladomisnik Tihomir Kosec - objasnila je Monika. No, otkuda mla-
dencima tolika ljubav prema motorima? - I moj suprug Mario i ja članovi smo moto-kluba “Baroker”, i oboje imamo motore, ja Aprilliu, a on Hondu - kaže Monika. I kumovi Olivia Črneli i Kristijan Đurmić iz Koprivnice također su strastveni
i
mladoženja i mladenka članovi su moto-kluba “Baroker” motoristi. Nema dileme, za njih sve je tijekom prošle subote bilo u znaku motora. A da budu dosljedni do kraja, mladenci su se iz crkve do svadbenog restorana također odvezli motorom, a mladenki nije pri tom smetala ni njena vjenčanica. - Zahvaljujemo svim motoristima koji su se priključili našoj svadbenoj povorci, i onima iz moto-kluba Baroker kao i svima ostalima - presretna je Monika.
Nakon izrečenog “da” s vjetrom u kosi odvezli su se na slavlje
Mladenci Monika i Mario s kćerkicom Nikom
Sretan brak poželjeli su im svi okupljeni, pa tako i motoristi
Ode nam Savka. Smrt baš i nije povod da se kritički prozbori o nekom. Da se razumijemo, ja imam njenu knjigu s posvetom. Ne bih je imao da je nisam cijenio. Denis Peričić, Naime, nema nijedne mr. sc bitne političke osobe koju nisam osobno upoznao. Ne samo u Hrvatskoj. Zato znam što govorim. Zato znam da moram kritički progovoriti i o Savki. Jer mi se zgadilo kako svi sada zbore o njoj. Sad su svi udivljeni Savkom. Divna svima – „i Titu i Tuđmanu“! A to ne može biti. Savka je bila velika samo u svom vremenu. A ovo vrijeme nije bilo njeno vrijeme. Kad kažem ovo vrijeme, mislim na zadnjih 20-ak godina. Sjećam se: u Čakovec dolaze Budiša i Pusićka. Manje-više netko čuo za njega, nitko za nju. Budiša uštogljen, Vesna mlada, lijepa i pametna. Govore o hrvatskoj kulturi. Umjesto da otvoreno kažu: Mi smo alternativa Tuđmanu! Par godina potom, razgovaram s Vladom Gotovcem. Ista priča. Prepametan čovjek. Htio bi protiv Tuđmana. Ali ne zna kako. Tu negdje, Savka se kandidira za predsjednicu. Dobije 6 posto glasova. Tu negdje, Čičak vodi HSS. Maršira s nekakvom paravojskom kroz grad. Nemoj, Čičak, reći da nije istina. Vidio sam te. Bio sam i ja negdje „kad je trebalo“. Ali se nisam kandidirao. Jer nisam imao karizmu. Jer sam ‘71. imao tri godine - „sorry“. A vi ste imali karizmu. I mislili ste da je samo to dovoljno. Bili ste tašti. Zato ste sukrivci za sve ono što sada svi kritiziramo. Trebali ste biti manje tašti, a politički mudriji. I pokušati umanjiti negativnosti koje su proistekle iz Tuđmanove vladavine. To vam govori čovjek koji, unatoč svemu, misli da je Tuđmanova ostavština ipak više pozitivna nego negativna. Takva je trebala biti i Savka. Nije trebala prodati svoj ugled za „Judine škude“ svog zeta... Ipak - pokoj joj duši. To vam govori čovjek koji, unatoč svemu, misli da, bila je Ruža hrvatska!
26 Putopisi
11. kolovoza 2009.
PUTOPIS Nevenka Šardi posjetila je Egipat, afričku zemlju tajanstvenih piramida (4)
Aleksandrijske knjige Moderan grad Aleksandrija
Qaitbey citadela
Nova Aleksandrijska knjižnica otvorena je 2002. godine
Veliku Aleksandrijsku knjižnicu dao je podići Ptolomej I. kako bi stvorio znanstveno i kulturno središte
Trgovine, egipatski novac i principi shoppinga Što se novca u egiptu tiče, spomenimo da je službena egipatska funta koja se dijeli na sto piastera. No, može se plaćati i američkim dolarima ili pak eurima. Trgovci obično uzvrate onom valutom kojom vi platite. Neke kreditne kartice primaju u hotelima, restoranima i većim trgovinama. Trgovine su otvorene do 21 sat, a na bazarima radno vrijeme ne po-
stoji nego su otvoreni dokle god ima kupaca. Petak je za muslimane neradni dan i tada su trgovine zatvorene. Najtraženiji proizvodi jesu nakit od zlata i srebra, različiti proizvodi od drva, marame, sagovi, kožni proizvodi, začini i slično. Cijene nisu određene nego je potrebno cjenkati se.
Pogled s citadele
Piše i snimila: NEVENKA ŠARDI
Aleksandrija je drugi grad po veličini u Egiptu, grad u kojem se isprepleću orijentalna i zapadna civilizacija.
M
aksimalan kapacitet knjižnice je osam milijuna knjiga Izgrađena je u grčko-rimskom stilu. To je turistički najrazvijeniji grad Egipta s vrlo lijepom obalom koja se
proteže na 32 kilometra po afričkoj obali Sredozemnog mora. Putujući od Kaira do Aleksandrije prostiru se plantaže agruma, maslina, manga, lubenica, a svi se ti plodovi mogu kupiti uz autocestu. Plantaže su u privatnom vlasništvu. U blizini Aleksandrije velike su rafinerije nafte.
Aleksandar III.
Aleksandrija je grad kojim su vladali mnogi narodi Grci, Rimljani, Arapi, Turci, Francuzi, Englezi, Egipćani i nitko nije ostao ravnodušan
prema njezinim čarima. Aleksandar III. osvojio je Egipat 332. pr. Kr. Kako bi se što više približio Egipćanima, dao se okruniti za zakonitog egipatskog faraona. Postavivši temelje grada, Aleksandar je krenuo u osvajanja i nije se nikada više vratio. Nakon njega Ptolomejevići su vladali Egiptom sve do građanskog rata u Rimu u kojem su sudjelovali Kleopatra i Marko Antonije. Veliku Aleksandrijsku knjižnicu dao je podići Ptolomej I. kako bi stvorio znanstveno i kulturno središte.
Knjižnica je uništena većim dijelom u ratu, a kasnije su je dokrajčili i drugi osvajači. Nova Aleksandrijska knjižnica otvorena je 2002. godine, a njezinoj izgradnji pomogle su većinom arapske zemlje. Maksimalan kapacitet knjižnice je 8 milijuna knjiga. U kompleksu knjižnice izgrađen je planetarij i muzej starina. Knjižnica je vrlo moderna zgrada, pravi grad u kojem mnoštvo mladih ljudi stječe svoje obrazovanje. Aleksandrija će sigurno opet doseći svoju staru slavu.
Plovila na Nilu
Palača Aleksandrija
Aleksandrijska knjižnica
Grad Aleksandrija vrlo je živ
Trgovine primaju sve valute
Sport 27
Sport
11. kolovoza 2009. 11. kolovoza 2009.
sport@regionalni.com
1. HNL Golovima Andreja Vuka i Igora Prahića, “krojači” svladali goste iz Zagreba
Varaždinci prekinuli petomjesečni post Domaćinski post Varteksa trajao je od ožujka, a u tom su razdoblju “krojači” bili izrazito gostoljubivi - gosti su iz Varaždina odnijeli čak 18 bodova Piše: TOMISLAV ŠIMPOVIĆ tomislav@regionalni.com
Subotnjom pobjedom protiv Lokomotive, nogometaši Varteksa nakon točno pet mjeseci stigli su do prve pobjede na domaćem travnjaku. Prethodna je ostvarena još davnog 8. ožujka, kada je u Varaždinu pokleknuo Zadar (2:0), dok je u sljedećih sedam susreta Varteks upisao tri remija i četiri poraza. Da bi napokon moglo doći do prekida ovog nimalo ugodnog niza, dao je naslutiti mladi Andrej Vuk, svojim prStadion NK Varteks
Varteksovih pet mjeseci bez domaće pobjede Varaždinski krojači subotnjom su pobjedom okončali neugodni niz neuspjeha na domaćem terenu koji je počeo još u prošloj sezoni HNL-a. Poslije pobjede u 21. kolu protiv Zadra, 8. ožujka, Varteks je nanizao sedam utakmica u kojima nije uspio pobijediti svoje goste. Bodove su odnosili redom Zadar, Zagreb, Šibenik, Dinamo, Osijek, Inter, a ni nova sezona nije donijela veselje navijačima - Rijeka je odnijela dva boda usprkos izostanku braće Sharbini...
voligaškim prvencem, već u 2. minuti. No, kada se očekivalo da će u nastavku susreta Varteks iskoristiti smetenost gostujućeg sastava i doći do povećanja prednosti, Lokomotiva s nekoliko izglednih prilika unosi veliku pomutnju u obranu “krojača”. - Nismo iskoristili vodstvo na pravi način. Umjesto da
m
lada momčad Varteksa uspješno je krenula u sezonu - neporaženi su u prva tri kola
8. ožujka - 21. kolo (‘08/’09)
1.000 gledatelja
Varteks Lokomotiva
2:1
(1:1) Sudac: Bruno Marić 6 (Daruvar) Strijelci: 1:0 A. Vuk (2) 1:1 Bule (35), 2:1 Prahić (64, Mumlek) NK VARTEKS Krklec 6 Tkalčić 6 Ivančić 5,5 Prahić 6,5 (od 68. Radiček 6) Šimek 6 Mujanović 6,5 Punčec 6,5 Mumlek 7 Golubar 6 Jolić 5,5 (od 81. Bloudek -) A. Vuk 6 (od 62. Hojski 6) Trener: Dražen Besek
NK LOKOMOTIVA Vidaković 5,5 Herceg 5 ( od 77. Musa -) Bagarić 5,5 Puljić 5 Pivarić 5,5 Vrsaljko 5,5 Sopić 6 Maleš 6 Havojić 6 (od 71. Martinac 5,5) Bule 6,5 Vila 5,5 (od 64. Peko 5) Trener: Roy Ferenčina.
Igrač utakmice: MILJENKO MUMLEK
stisnemo goste na njihovu polovicu i iskoristimo njihove greške, dopustili smo im da se razmašu. Doveli smo se u situaciju da je gotovo svaki njihov prelazak centra bio opasnost za naš gol – rekao je nakon susreta trener Varteksa, Dražen Besek. Jednu takvu priliku gosti su uspjeli pretvoriti u pogodak. U 35. minuti prvo ja Havojić pucao iz daljine, Krklec uspijeva tek kratko odbiti njegov udarac, a odbijenu loptu u mrežu “posprema” iskusni Nino Bule. - “Pobrinuli” smo se da utakmica krene u smjeru neizvjesnosti. Na našu sreću, u drugom poluvremenu ponovno smo preuzeli konce igre u naše ruke i vratili prednost na našu stranu – dodao je Besek. Zasluge za to u najvećoj mjeri idu najboljem poje-
Zadar
2-0
Varteks je u drugom poluvremenu preuzeo konce igre u svoje ruke i osigurao vrijednu pobjedu
22. ožujka - 23. kolo (‘08/’09)
Ovakav ulazak u sezonu mogli smo samo priželjkivati. U tri utakmice sakupili smo pet bodova, a ekipa još ne zna za poraz. Nije ni potrebno napominjati koliko to znači za samopouzdanje ovako mlade momčadi kao što je naša Dražen Besek, trener NK Varteks
5. travnja - 24. kolo (‘08/’09)
dincu na travnjaku Miljenku Mumleku. Svojim iskustvom unio je mirnoću u igru, dok je preciznim nabacivanjem omogućio Igoru Prahiću postizanje drugog pogotka za Varteks. - Apsolutno smo zaslužili pobjedu jer smo veći dio susreta bili bolja momčad. Posebno mi je drago zbog naših mlađih igrača koji su na ovom primjeru mogli vidjeti da je-
10. svibnja - 30. kolo (‘08/’09)
dino maksimalni angažman tijekom svih 90 minuta donosi
M
umlek je opet bio prevaga - iskustvom je unio mirnoću u igru pobjedu. Svako opuštanje može biti kobno – zaključio je strateg Varaždinaca.
Uz Mumleka i dvojicu strijelaca, odličnu partiju odradio je i Roberto Punčec. Veći dio susreta briljirao je na poziciji zadnjeg veznog, dok se u samoj završnici preselio u posljednji obrambeni red. U sljedećem kolu, na raspredu ove subote, varaždinski nogometaši odlaze u goste pulskoj Istri. Ta se utakmica igra na riječkom stadionu Kantrida s početkom u 20 sati.
Zadar Zagreb
0-0 1-2
19. travnja - 26. kolo (‘08/’09)
Šibenik
2-2
26. travnja - 28. kolo (‘08/’09)
Dinamo Osijek
1-6 2-3
24. svibnja - 32. kolo (‘08/’09)
Inter
0-1
2. kolovoza - 2. kolo (‘09/’10)
Rijeka
1-1
8. kolovoza - 3. kolo (‘09/’10)
Lokomotiva
2-1
ZA NAJMLAĐE „Vesela škola nogometa Sračinec“ privukla je 200 mališana na nogometni teren
Sportom protiv zamki suvremenog društva
Trenera treba slušati i što više naučiti od njega
SRAČINEC – Naučiti djecu najmlađe dobi, u dobi od 6 do 12 godina, kako izbjeći zamke suvremenog društva (droga, alkohol…), najlakše je kroz sport i igru – objasnio nam je Marinko Habulan, voditelj „Vesele škole nogometa“ koja je održana od 3. do 7. kolovoza na igralištu Nogometnog kluba Sračinec. Ovaj hvalevrijedan projekt humanitarnog karaktera organizira danska nevladina organizacija Cross Cultures Project Association (CCPA) u suradnji s norveškim nogometnim savezom, skandinavskim zemljama i UEFA–om. Škola je već održana u Trnovcu, Cestici
i Lepoglavi, a u njezin rad samo u Sračincu uključilo se 194 dječaka i djevojčica. Svakodnevno, njih 175 „ozbiljno“ je
d
jeca su kroz igru naučila i što znače pravo prijateljstvo i timski duh svladavalo predviđene zadaće. Zahvaljujući logistici koju su projektu pružili treneri NK Sračinec i NK Cestica, djeca su kroz igru naučila što znače
pravo prijateljstvo i timski duh. I ne samo to. Naime, objašnjeno im je kako se trebaju pravilno ili zdravo hraniti (sa što manje „fast food“ kalorija), te koliki je značaj kretanja za normalno funkcioniranje ljudskog organizma. Dobili su i odgovor kako to ostvariti. Za djecu koja nakon završetka „Vesele škole nogometa“ žele nastaviti aktivno bavljenje ovim sportom, vrata NK Sračinec širom su otvorena, a također i za one koji se ovim sportom žele baviti samo rekreativno.
Josip NOVAK
28 Sport
11. kolovoza 2009.
BASEBALL Uspjeh na međunarodnom turniru
VLADIMIR CANJUGA Ivančanin koji je odveo Hr
Titulom sam z usta svim ske
Igrači BK VIndije u češkom su Hluboku nad Vltavou osvojili - sve što se moglo
Bejzbolašima Vindije prvo mjesto u Češkoj U respektabilnoj konkurenciji i teškim vremenskim uvjetima Varaždinci upisali maksimalne četiri pobjede Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com
Seniori Baseball Kluba Vindija prvi su put nastupili na Međunarodnom turniru “Friendship Games 2009” u mjestu Hluboká nad Vltavou (Češka Republika) i osvojili prvo mjesto. Na turniru su uz Vindiju nastupile još tri češke ekipe - domaćini Cardinalsi, TempoTitans-Prag iz prve profesionlane češke lige, Domažlice, te mađarska ekipa Aeros.
Tri pobjede u danu
Raspored odigravanja je bio poremećen već drugi dan zbog cjelodnevne kiše. Pošto su prvi dan bejzbolaši Vindije u jednoj nervoznoj utakmici ipak dobili Domažlice s 10:6, uslijedilo je odigravanje svih zaostalih utakmica tijekom nedjelje, što je za Varaždince značilo čak tri ogleda u jednom danu. Prva utakmica bila je protiv mađarskog drugoligaša Aerosa, kojeg su
I još dva pehara Varaždincima Uz osvajanje turnira, još dva pehara ostala su kod Varaždinaca i to kao najbolji udarač turnira proglašen je Ben Prather, a najboljim igračem turnira Greg Harder. Nakon ovog turnira seniori BK “VINDIJA” krenut će na zasluženi odmor poslije odličnih rezultata iz prvog dijela i ulaska u čak tri finala na međunarodnoj sceni te će nakon tri tjedna započeti s pripremama za jesenski dio i play off u domaćem prvenstvu. Za BK “VINDIJA” nastupili su: Aleksandar Bekić, Filip Furjan, Kruno Gajšek, Branimir Herceg, Danijel Levak, Robert Malja, Josip Rajić, Greg Harder i Ben Prather.
I nakon osvojenog trećeg mjesta 2005. godine na juniorskom s koji su taj uspjeh omalovažavali, proglašavajući ga slučajnošću, pr Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com
Varaždinci s lakoćom svladali s glatkih 10:1. Sljedeća prepreka u istom danu je bila dotad nepobi-
č
vrstina koju su pokazali na turniru dobar je pokazatelj za predstojeću sezonu jeđena ekipa TempoTitansPrag u kojoj je bilo pravo nadmetanje između dvojice startnih bacača. Za Vindiju je
bacao ponovno odlični Greg Harder, a Varaždinci pr v i dolaze u vodstvo i konačno pobjeđuju s 5:2. Posljednja utakmica protiv domaćina, koja je Vindiji donosila i pobjedu na turniru, bila je neizvjesna jer su Česi stalno stizali rezultat, no igrači Vindije pokazali su upravo onu čvrstinu koju su tražili sezonama i koja će im biti iznimno potrebna u predstojećem play off-u, te su konstantno povećavali rezultat i na kraju slavili s 10:7 pred mnogobrojnom domaćom publikom.
PLIVANJE Varaždinski kadeti blizu medalja u Dubrovniku
Prvi nastupi PK Barok na državnom prvenstvu Na kadetskom Prvenstvu Hrvatske (PH) koje je održano u Dubrovniku, Plivački klub (PK) Barok nastupio je sa sedam plivača: Luka Vidović, Karlo Špičko, Karlo Seketin, Vanja Bogdanović, Tea Kozulić, Lucija Cerjan i Petra Kušćer. Plivačice su ekipno osvojile 12. mjesto, a plivači 13. mjesto u konkurenciji 20 klubova iz cijele Hrvatske. Najzapaženiji plasman ostvarila je Vanja Bogdanović u disciplini 200 prsno, s osvojenim 4. mjestom. Ista je pli-
Osvajanje zlatne medalje u Tunisu samo je nastavak odličnih rezultata mladih rukometnih selekcija
vačica nastupila i u Zagrebu na juniorskom PH gdje se kvalificirala u B-finale, da bi u konačnici osvojila 10.
p
livačica Vanja Bogdanović osvojila je vrlo dobro 4. mjesto mjesto u konkurenciji mlađih juniorki. Boje kluba u Zagrebu branila je i Tihana Gazdek koja je otplivala 100 prsno i
zauzela solidno 21. mjesto. PK Barok ove je godine prvi put nastupio na državnom prvenstvu. Želja im je da to postane tradicionalno i da će se varaždinski mladi plivači uskoro boriti i za odličja. - Zahvalni smo Gradskom poglavarstvu za pokrivanje troškova putovanja u Dubrovnik. Također zahvaljujemo i Varaždinskim gradskim bazenima na odličnoj suradnji kroz cijelu sezonu – istaknuo je Mare Pamuković, sportski direktor kluba.
Grad Ivanec ostat će zlatnim slovima upisan u povijest hrvatskog rukometa, jer malo koje mjesto u svijetu njegove veličine može se pohvaliti s čak tri svjetska rukometna prvaka. Zasluge za to idu dvojici igrača, Vedranu Huđu i Alenu Grdu, ali vjerojatno najviše od svih, izborniku juniorske reprezentacije, Vladimiru Canjugi.
U Kataru bronca
- Sjajan je osjećaj vratiti se u domovinu sa zlatnom medaljom oko vrata. Čestitke stižu sa svih strana. Činjenica je da se naslovom svjetskog pr vaka možemo od sada pohvaliti jedini Lino Červar i ja – otkrio je na početku razgovora zlatni izbornik, Vladimir Canjuga. Na putu do svjetskog trona, mladi su Hrvati odigrali sedam utakmica, upisavši
FINALE SVJETSKOG PRVENSTVA
Hrvatska
Island
40:35 (19:15)
HRVATSKA
Grd Vučko Sokolić (5) Ledinski Belfinger (3) Černeka (4) Marić (9) Huđ (6) Vukas Kozina Stepančić (1) Šprem (6) Špelić (6) Slišković Trener: Vladimir Canjuga
ISLAND
K. Gudmundsson Olafsson Kristinsson Palmarsson (4) Heimisson (2) Porgeirsson Gudjonsson Olafsson (6) Sigurmansson (2) Gudmundsson (8) Gretarsson (4) Stefansson Bjarkasson (5) Johannsson (4) Trener: E. Gudmundsson
pritom jednako toliko pobjeda. Posebno impresivna bila
je ona posljednja, izborena u finalu protiv Islanda, koje je završilo rezultatom 40:35. Pomalo neuobičajen rukometni rezultat? - Islanđani su igrali izuzetno brzo. Kako nisu mogli postići gol na našu postavljenu obranu, orijentirali su se na brzi centar i tako koristili našu izmjenu igrača. S druge strane naš napad ponovno je bio iznimno raspoložen. Osvajanje zlatne medalje u Tunisu samo je nastavak odličnih rezultata mladih rukometnih selekcija koje vodi profesor Canjuga. - Drago mi je zbog toga jer sam sada napokon zatvorio usta mnogima koji nisu vjerovali u mene i moj rad. Čak i nakon osvojenog trećeg mjesta 2005. godine na juniorskom prvenstvu u Kataru, bilo je onih koji su taj uspjeh omalovažavali, proglašavajući ga slučajnošću. No, stvoriti igrače koji su okosnica današ-
VARTEKS DC Na prozivci pet novih lica
Povratak Z. Jeftića Rukometaši Varteks Di Caprija pod trenerskom palicom Vladimira Canjuge protekli su četvrtak započeli s pripremama za novu sezonu. Na prvoj prozivci našlo se pet novih lica. Najzvučnije pojačanje svakako je povratak kružnog napadača Zorana Jeftića. Za
“krojače” će igrati još jedan povratnik, Damir Turković. U klub su stigla i tri mlada igrača, osvajači zlata u Tunisu, vratar Alen Grd iz Ivančice te Luka Stepančić i Krešimir Ledinski iz CO Zagreba. Klub su napustili Marko Gotal (koji je otišao u Bjelovar) te Boris Vujović i Saša Brkinjač.
Sport 29
11. kolovoza 2009.
U zaleđu
rvatsku do zlata na SP-u u Tunisu
zatvorio epticima
Organizator mora misliti na sve N
ije tako jednostavno organizirati uspješnu sportsku priredbu. Nije dovoljno samo se truditi jer, kao što kaže poznata poslovica - “Put u pakao popločan je dobrim namjerama”. Osim što organizator mora poDamir IVANČIĆ duzeti sve osnovno što je urednik sportske potrebno za svaku sportrubrike sku priredbu, postoje i određene specifičnosti. Jedna od čestih pogrešaka je neodgovarajući ili neuređeni prostor. Naime, natjecatelji i gledatelji bez obzira na vrstu i “veličinu” priredbe mnogo će se ugodnije osjećati i dulje je se sjećati ako je prostor adekvatan, a zatim i ako je dodatno uređen. atjecatelji svakako moraju biti što kvalitetniji, a samo natjecanje treba organizirati tako da bude što atraktivnije i zanimljivije za razne skupine gledatelja - a oni su bitan dio cijele ove priče. Ako na sportskoj manifestaciji nema gledatelja, onda se organizatori moraju zapitati za koga oni organiziraju sve to. Ako je samo za natjecatelje i nema interesa kako od svega toga napraviti zanimljivo natjecanje za širu javnost onda to spada u krug internih događanja, a ona se onda i drugačije financiraju. Kako privući gledatelje već je znatno teže pitanje. Nekad je dobro prići gledateljima i sportsku manifestaciju priključiti nekoj postojećoj, kao npr. - Novogodišnja utrka. Sve je bolje od praznih tribina koje kao da govore: Koga to još zanima? arketing kluba također mora odraditi svoj dio posla. Za svako natjecanje svi trebaju doznati na vrijeme putem svih mogućih redovnih i alternativnih načina informiranja. Prigodne majice, brošure, plakate i letke danas nije teško osigurati. Dobro je prirediti i zanimljiva popratna događanja koja također mogu privući veći broj gledatelja te ostaviti bolji dojam ukupne organiziranosti, a atraktivni gosti uvijek su dobra investicija. a kraju organizator mora voditi brigu o svojim natjecateljima, pogotovo ako je riječ o mlađim uzrasnim kategorijama. Kada se na takvim natjecanjima dade neadekvatan smještaj, ponudi neadekvatna prehrana i još kada nije omogućena ni osnovna sigurnost samih natjecatelja, kao npr. na završnici Sportskih igara mladih u Splitu, onda se otvaraju brojna pitanja o stvarnoj namjeri organizatora.
N koje vodi Vladimir Canjuga
svjetskom prvenstvu u Kataru, bilo je onih risjeća se Vladimir Canjuga nje seniorske reprezentacije, koja na svako natjecanje dolazi s ulogom favorita, ne može
p
oželjno je gurnuti mladog igrača u vatru i dati mu priliku da stječe iskustvo biti slučajnost – poručio je ivanečki trener Canjuga. Tijekom prvenstva u Tunisu priliku je dao svim igračima. U svakom je susretu netko novi iskočio u prvi plan i prelomio susret u korist svoje momčadi.
Prvoligaški igrači
- To je osjećaj koji dolazi s iskustvom. Znati prepoznati igrača, otkriti njegovu prirodnu poziciju, gdje se najbolje snalazi i osjeća, gdje može dati svoj maksimalni doprinos kolektivu. U Tunisu smo malo
korigirali sustav igre. Mnoge stvari podredili smo dvojici naših najboljih igrača - srednjem vanjskom Vedranu Huđu i kružnom napadaču Marinu Mariću. Koliko mu u vođenju reprezentacije pomaže činjenica da većina igrača već ima veliko iskustvo igranja prvoligaškog rukometa? - To je dvosjekli mač. Poželjno je gurnuti mladog igrača u vatru i dati mu priliku da stječe iskustvo u natjecateljskim utakmicama. Ali, igrač u tom trenutku već mora biti karakterno izgrađen, inače u suprotnom se može dogoditi da izgori od prevelike želje. Najbolji primjer je naš Vedran Huđ. U Varteksu smo ga koristili na svim vanjskim pozicijama. I njegovo proglašenje za najboljeg srednjeg vanjskog juniora svijeta nikako nije slučajnost – zaključio je Canjuga.
IGRAČI Zlatni Huđ, Grd i Brdar
Vedran Huđ zasluženo proglašen novim rukometnim Mozartom Zlatne medalje osvojila su i trojica igrača koji rukometno znanje stječu u Varteks Di Capriju i Ivančici iz Ivanca. “Krojači” koji se mogu pohvaliti naslovom svjetskog prvaka su Vedran Huđ i Slaven Brdar, dok je jedno zlato otišlo i u Ivančicu, zahvaljujući vrataru Alenu Grdu. – Osjećaj je sjajan. Zaslužili smo naslov jer smo tijekom cijelog turnira igrali odličan rukomet. Ne bi bilo u redu izdvajati pojedince pošto je svaki član reprezentacije dao svoj doprinos. U svakoj je utakmici netko iskočio – skromno je rekao Huđ. No, njegove igre nisu prošle nezapaženo, okitio se velikim pojedinačnim pr iznanjem, proglašen je
Vedran Huđ
Sedam utakmica, sedam pobjeda - i zlato oko vrata
i najboljim igračem na poziciji srednjeg vanjskog. Usporedbe s Ivanom Balićem odmah su krenule, a Huđ je postao novi hrvatski rukometni Mozart. – Lijepo je kad te stave u isti kontekst s Balićem. No, preda mnom je još mnogo dokazivanja i rada. Ne osjećam pritisak zbog toga. Znam što sam sve do sada morao proći da bih imao ovakve rezultate. Na meni je samo da nastavim tako raditi – skromno je poručio Huđ.
M
N
30 Oglas
11. kolovoza 2009.
Sport 31 davor pejnović
11. kolovoza 2009.
Zima se približava pa su zabrinuti natjecatelji napilili silne metre drva i to na ekološki način bez “motorki”
KRUHA I SEOSKIH IGARA Tradicija i iskustvo djedova i baka ponovno na kušnji
Originalno „napikavanje z tački” na seoskim igrama u Ključu Osim jedanaest ekipa željnih dobre zabave i zanimljivih natjecanja, u sportskom parku SRD Ključ okupilo se tijekom dana i nekoliko tisuća posjetitelja koji su se izmjenjivali do kasno u noć Piše: DAVOR PEJNOVIĆ
Treću godinu za redom članovi Sportskog rekreacijskog društva (SRD) Ključ organizirali su Seoske igre koje su okupile 11 ekipa željnih dobre zabave i zanimljivih natjecanja. - Mislim da smo napravili i više od očekivanog u protekle tri godine. Krenuli smo u našem mjestu kako bismo malo obogatili društveni život, a sada vidimo da su Seoske igre sumještani dobro prihvatili, kao i druga društva koja su zainteresirana za ovakav vid sportskog djelovanja - govori nam Miro Sabolić, predsjednik SRD-a Ključ. Osim jedanaest ekipa, u sportskom se parku okupilo tijekom dana i nekoliko tisuća
posjetitelja koji su se smjenjivali od jutarnjih do kasnih noćnih sati. Posebnu draž ovom okupljanju dale su i dvije ženske ekipe, iz Makojišća i Donjeg Presečna, a njihove članice sudjelovale su u svim disciplinama; zanimljivo je bilo pogledati i njihov malonogometni dvoboj.
Na juriš do bodova
- Pripreme za ova natjecanja traju duže vrijeme, a odlučili smo se za „seoske discipline“ kako bismo pokazali onima mlađima što su nekad radili njihovi roditelji, djedovi i bake. Na neki način čuvamo time i našu povijest od zaborava. Surađujemo s ostalim društvima koja imaju dužu tradiciju i više iskustva i ona
su nam pomogla da krenemo s našim igrama. Od njih smo dobili sve što nam je trebalo, pravila u svakoj igri su jedinstvena, a mi smo uveli i jednu novu igru, Ključko napikavanje, koja je jedinstvena. Jedan natjecatelj vozi drvene tačke, dok u njima sjedi drugi natjecatelj čiji je zadatak da drvenim kopljem pogodi u jedan od krugova željeznog ključa. Pogodak u najmanji krug donosi tr i, a u veće krugove jedan ili dva boda. Prilagodili smo stazu koja je grbava, a željezni kotač na drvenim tačkama daje posebnu draž u težini igre. Publika je odlično sve prihvatila, a natjecatelji su se s posebnim žarom uživjeli u ovu igru - objašnjava predsjednik Sabolić.
s ramena letio je 14 metara iz ruke natjecatelja iz Poljane. U piljenju drva dečki iz Gregurovca bili su najbrži, najprecizniji u Ključkom napikavanju bili su iz Udruge mladih Ključ, a konkurenciju su pomeli u potezanju užeta i bikovanju dečki iz Poljane koji su na kraju i osvojili ukupno prvo mjesto. Druga je bila ekipa Orehovca, a treći Ključ.
Uz roštilj i klizalište
- U ovih nekoliko godina dosta smo izgradili naš mali sportski centar s pratećim sadržajima i osim Seoskih igara namjeravamo pokrenuti još neke projekte. Sredstvima koja smo zaradili i uz veliku pomoć naših prijatelja iz Ključa krećemo u izradu roštilja i još nekih stvari koje su zacrtane u našem programu, a razmišljanja su nam okrenuta i prema zimskim danima kada ćemo probati na ovom prostoru organizirati klizalište - doznajemo od čelnih ljudi Društva. Kako ne bi sve bilo sjajno i idealno pobrinuli su se neki pojedinci koji su nakon završenih Seoskih igara pokazali svoju nekulturu. Ukradeno je šest čempresa, uništeno i potrgano zasađeno cvijeće, stradale su reklame pojedinih sponzora, drveni šank izrezan je nožem, a na njemu se može pročitati i potpis jednoga od vandala.
Poljana Biškupečka najbolja Zanimljivo je bilo gledati natjecatelje u različitim disciplinama, koji su ozbiljno shvatili svoj posao. U skoku s mjesta najbolja je bila ekipa Orehovca, oni su najbrži bili i u penjanju na uže, dok su najbolji rezultat u penjanju na stup imali dečki iz Poljane. Za 13,4 sekunde ekipa Ključa sastavila je plug, što je bilo dovoljno za prvo mjesto, a kamen
PLANOVI
Selska alka uz tandrkanje u tačkama
32 Vidokrug
Najljepše legende puka hrvatskoga
Gospa od Škrpjela
U
15. stoljeću u Perastu su živjela braća Mortešić koji su se nedaleko pročuli kao najbolji ribari. Jedan od braće iznenada je teško obolio i nitko mu nije znao niti mogao pomoći. Iako bolestan, ipak je s bratom odlazio u ribolov. Jednom su prilikom na ribarenju, umjesto riba, našli u mreži Gospinu sliku. vi su to smatrali čudnim znamenjem. Sliku su odnijeli kući u Perast i objesili je u sobu na zid. Nakon nekog vremena bolesni je brat ozdravio. U znak zahvalnosti braća su odlučila sagraditi crkvicu upravo na onome mjestu gdje je Gospina slika bila ulovljena u mrežu. u je stajala malena hrid, a more je naokolo bilo duboko i do šezdeset metara. z golem trud i svakodnevne napore uspjeli su nasipavanjem kamena napraviti otočić na čijoj su sredini od finog korčulanskog mramora sagradili malu kapelicu. znad oltara u crkvi postavili su ulovljenu Gospinu sliku. Od tog vremena Gospa je u brojnim nevoljama stanovnika Perasta i okolice postala zaštitnica. vake godine na 15. svibnja svečani konvoj čamaca prenosi Gospinu sliku u Perast kao sjećanje na pobjedu nad Turcima na Spasovo 1654. godine. Čamci su ukrašeni cvijećem, a posade na njima odjevene su u stare narodne bokeljske nošnje.
S
T U I
S
11. kolovoza 2009.
ISTRAŽUJEMO Kako se jelo u biblijsko doba? (5)
Medene slastice “Zemlja kojom teku med i mlijeko” stih je koji se u Bibliji pojavljuje 40 puta Piše: GORDANA IGREC
Gotovo da bi se na prste jedne ruke mogli pobrojati svi oni koji ne vole poslije dobrog obroka sve zasladiti kakvim domaćim kolačem ili kriškom torte. A kako su sladili svoj život ljudi iz biblijskih vremena?
Slatkiši
Znanstvenici su zapisali kako “dojenčad od rođenja ima prirodnu sklonost prema slatkom.” Stoga nas ne iznenađuju potvrde o sudjelovanju slatke hrane u ljudskoj prehrani onoliko daleko u prošlosti koliko se dokazi mogu protegnuti. Šećerna trska u Bibliji se primjerice ne spominje. Ali, med – da. “U Bibliji je med jeo Samson, a pronašao ga je u lavljem truplu. Poslije je tu zgodu iskoristio da bi zagonetkom zadirkivao prijatelje. ‘Od onog koji jede izišlo je jelo, od jakog izišlo je slatko’.“, piše Miriam Feiberg Vamosh u knjizi Biblijska gozba. Prije junačkog lika Samsona med se spominje u knjizi Izlaska koja kaže “da je mana imala okus medenog kolača. Od čega je bila sačinjena slatka tvar da je bila toliko ukusna star im Izraelcima dok su lutali divljinom?”, pita se Vamosh te dodaje kako “jedna teorija zastupa stanovište da su manu izlučivali kukci koji su se hranili na metljici ili tamarici što raste u neplodnim područjima. Kukci izlučuju u tekućem obliku višak ugljikohidrata (kad bismo to i mi mogli) koji brzo ishlape na suhom pustinjskom zraku i postaju čestice nalik nečemu ‘poput pahuljica’, kao da se slana uhvatila po zemlji. Znanstvenici su utvrdili da ta supstanca sadrži tri vrste šećera i pektin.” Med je također i jedan od najstarijih lijekova ljudskog roda. Egipatski papirus sadrži popis od devet stotina pripravaka za različite bolesti. Preko polovice sadrži med. U to vrijeme smatrao se
Sveta zemlja nazvana je onom kojom teku med i mlijeko
Ašišot ili biblijske palačinke “Okrijepite me kolačima s grožđicama, osvježite jabukama”. (Pjesma nad pjesmama) U ovom receptu nećete naći niti grožđice niti jabuke. Značenje hebrejske riječi za drugi dio “ljubavnog napitka” (Pjesma nad pjesmama) ašišot, nejasno je. Engleski prijevodi govore o “jabukama” i “peharima”. Stari rabin daje nam ovaj gotovo dvije tisuće godina star recept za poslasticu kojoj smo ostavili izvorno ime. Potrebne namirnice: 25 dekagrama crvene leće
1 žlica cjelovitog brašna 3-4 žlice meda pola žlice cimeta pola šalice maslinovog ulja Priprema: Dobro prepržite leću u tavi. Sameljite je u fino brašno. (Ako možete sameljite je u mlincu za kavu). Pomiješajte brašno leće s maslinovim uljem i načinite loptice od tijesta velike poput ping-pong loptica. Razvucite ih u male palačinke. Zagrijte preostalo ulje u tavi i pecite palačinke dok ne poprime zlatnosmeđu boju.
osobito korisnim u liječenju očnih bolesti, opeklina i ostalih rana. Stare Egipćanke čak su ga koristile kao osvježivač daha, žvačuć i mješav inu aromatičnog bilja i tamja-
“zemlja kojom teku med i mlijeko” stih je koji se u Bibliji pojavljuje 40 puta i možda je najpoznatiji stih koji opisuje Svetu zemlju.
O
Kako se jeo med kao slastica u rimsko doba, kad se Rimsko carstvo protezalo sve do zemlje judejske? Saće se jelo u prirodnom stanju, ali u rimsko doba posluživala se oblatna, kao i druge vrste kolača, svaki drugačijeg naziva. Pekmez se pravio s prženim sjemenkama lana ili maka i posluživao s medom, a posluživali su se i stanoviti divlji cvjetovi umočeni u med.
d onog koji jede izišlo je jelo, od jakog izišlo je slatko na što su je pomoću meda oblikovale u kuglice. Talmud preporuča med pomiješan s vinom kao lijek protiv proljeva što se u homeopatiji i danas koristi. Inače, rečenica
Med i mlijeko
Pripremali su se i slatkiši od meda zvani – dulcia. Med je bio važan sastojak umaka od mesa i povrća. Bogataši su uživali u svojevrsnom šerbetu od mješavine meda i snijega, a posluživali su se i voćni sokovi obogaćeni medom. Kao i danas desert se posluživao na kraju jela. U imućnijim kućama držao se poseban kuhar za slastice. Zanimljivo je to da se za slastice iz biblijskog doba postavlja pitanje: med ili datulje? Jer se sudeći prema svemu med dobivao od datulje. Bilo kako bilo, biblijska vremena uz gorke pamte i slatke dane.
Priredio novinar i publicist:
Tomislav Đurić I datule su slastice
Palačinke od leće
Umak od meda uz meso
Vidokrug 33
11. kolovoza 2009.
IZ VRTA
Čaj od mente U vrtu Grubješićevih i Cigrovskih među mnogobrojnim cvijećem skrivaju se nimfe i svirači koji dominiraju prostorom, ističe diplomirana ekonomistica Jasenka. U svom vrtu beskrajno uživa i kaže da nikad ne bi željela da se netko drugo brine o njenom vrtu i cvijeću jer tada joj to ne bi pružalo takvo zadovoljstvo. Još kada može iz biljaka u svom vrtu napraviti nešto u kućnoj radinosti,
Čarolija u trećem dijelu vrta koji Grubješićevi pomno uređuju, a svi koji dođu ne mogu se nadiviti ljepoti vrta i bujnosti njihova raslinja
PREDSTAVLJAMO Vrtna čarolija Jasenke Grubješić u tri različita stila
Varaždinski vrt na holivudski način Vrt je podijeljen na japanski stil, engleski stil, a treći dio je čarolija, neki kažu Hollywood Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
VARAŽDIN - Dobro došli u naš raj - rekle su nam na ulazu u prekrasan vrt Marija Cigrovski i Jasenka Grubješić, mama i kći koje dijele jednaku strast prema vrtlarstvu i cvijeću.
Pomoć mentorice
tada je posebno zadovoljna. Tako je priredila ukusan čaj od mente, potpuno prirodan. - Svježe listiće mente ubrala sam u vrtu, oprala ih te stavila u kipuću vodu. Zašećeri se po potrebi - kaže Jasenka. A kada navečer pod zvjezdanim nebom sjedi u svom vrtu, tada se uistinu može osjećati najbolje na svijetu.
To se najbolje može vidjeti po njihovom vrtu u kojem su cvijeće i razno drugo raslinje rasprostanjeni po cijelom dvorištu, a podijeljenjo je u tri različita stila. Prvi je japanski stil, drugi je engleski stil, a za treći stil neki kažu da je čarolija odnosno pravi Hollywood. - Naša učiteljica i mentorica je gospođa Višnja Plavec koja nam je i pomagala osmisliti ovaj vrt - objasnile su majka i kći dodajući da vrt nemaju duže od tri i pol godine. No, to se po bujnosti njihova raslinja i ne bi moglo zaključiti. Izgleda da ipak imaju čarobne ruke. Uistinu ne znamo koliko vrsta biljaka imamo u vrtu, a isto tako ne možemo reći ni koje
Prekrasne hortenzije s velikim cvatom
nam je cvijeće najdraže jer to je kao da pitate majku koje joj je dijete draže. Sve nam je podjednako lijepo - rekle su mama i kći koje kažu da se posla u vrtu prime ponekad i neplanski. - Idemo po dvorištu i slučajno nam za oko zapadne neka biljčica koju moramo zalijati,
n
jihova mentorica u uređivanju vrta je Višnja Plavec poštucati ili oplijeviti - kaže Jasna dodajući da se i njen tata Filip obožava brinuti o vrtu. - On je glavni i odgovorni za zalijevanje. Sve radi na prirodnoj osnovi. U vodu stavlja koprive koje neko vrijeme trebaju odstajati u vodi, a zatim je ta voda izuzetno dobro prirodno gnojivo - objašnjava Jasenka. U prvom dijelu dvorišta nalazi se tzv. japanski stil vrta. Zašto baš japanski, pitamo vlasnice.
Zbog toga jer su svi cvjetovi i biljke mali, nekako minijaturni što odgovara jednom tradicionalnom japanskom vrtu - objašnjava Jasenka. U sklopu tog vrta nalazi se i malo jezerce posuto lopočima dok malo dalje od “Japanca” svakoga zadivi “Englez”. Naime, engleski vrt karakterističan je po tome da nikad ne miruje. U njemu cvijeće cvate prema rasporedu godišnjih doba tako da zadivljuje njegova postojana ljepota. Treći dio vrta otkriva pravi Hollywood. Mnogobrojno raslinje, od hibiskusa do mente, otkriva raznolikost njihova biljnog svijeta. A u vrtu Grubješićevih raste i drvo egzotične banane. - Banane sam dobila iz Međimurja od jednih prijatelja, zaljubljenika u vrtlarstvo, a sada su pak “sestrice” naše banane već završile u Jastrebarskom - kaže Marija Cigrovski objašnjavajući da zaljubljenici u vrtlarstvo neprekidno izmjenjuju cvijeće među sobom.
Jasenka pokazuje vrtni hibiskus koji samo što nije procvao
Nimfa zauzima centralno mjesto u vrtu
Minijature karakteristične za japanski stil vrta
34 Zdravlje
11. kolovoza 2009.
RAZGOVORI O SEKSU Prof. dr. A. Štulhofer o seksualnosti (6)
A. Štulhofer, pročelnik Katedre za seksologiju FFZG-a
Inzistiranje na dogmama i nerealističnoj koncepciji - Nažalost, činjenica je da u Hrvatskoj trenutno nemamo niti jedan program koji bi sveobuhvatno i kvalitetno educirao mlade za odgovoran i uspješan seksualni život i partnerstvo. Bojim se da kontroverze oko dva spomenuta programa i odustajanje Ministarstva oko uvođenja zdravstvenog odgoja sugeriraju da u našim školama nećemo tako skoro vidjeti takav jedan program – ustvrdio je prof. dr. Štulhofer. Dodaje da je činjenica da dio građana podupire tradicionalni, religijski propisan svjetonazor koji je vrlo restriktivan po pitanju seksualnosti, ali... - Čini mi se da većina roditelja želi kvalitetan i realističan program za svoju djecu. Nešto, dakle, što će mladima pružiti provjerene informacije, a s druge strane ih oboružati vještinama koje će pomoći u donošenju odgovornih odluka. Takav program koji će potaknuti mlade ljude da kritički razmišljaju o medijskoj prezentaciji seksualnosti, o pritiscima vršnjaka,
o religijskim dogmama, da diskutiraju o razlikama i različitim perspektivama te da kroz to nauče donositi odluke o tome što žele, kako i s kim - naglašava Štulhofer. Napominje da prečesto zaboravljamo da seksualnost nije samo snošaj, da mladi ljudi mogu biti seksualno aktivni i bez da imaju seksualni odnos, osobito ako misle da još nije vrijeme za to ili, jednostavno, u sadašnjem trenutku ne vide smisao toga. - To je poruka koja se gubi u tradicionalnom pristupu seksualnoj edukaciji, u hiper-moralističkom pristupu koji Crkva svesrdno podržava. Umjesto stvarnog interesa za zdravlje i dobrobit mladih, inzistira se na dogmama i posve nerealističnoj koncepciji da mladi ljudi moraju čekati brak kako bi počeli seksualno živjeti. Ideja da bi seksualno upoznavanje dolazilo nakon vjenčanja nosi niz problema o kojima, vjerujem, vaši čitatelji imaju vrlo jasno mišljenje, tako da ih nije potrebno posebno obrazlagati – rekao je.
U programu udruge Grozd je tvrdnja da je korištenje kontracepcije loše i u braku, jer stvara emocionalnu barijeru među supružnicima
Kontroverzni školski programi Američke vlasti prestale su financirati apstinencijske programe jer ne uspijevaju odgoditi ulazak mladih u seksualne odnose, a ne educiraju ih o načinima zaštite Piše: GORDANA IGREC
Kao što je poznato, u Hrvatskoj je bilo inicijativa i do nedavno je trajalo eksperimentalno provođenje dvaju programa zdravstvenog odgoja, koje je završilo odlukom Ministarstva obrazovanja i sporta da niti jedan od ta dva programa nije efikasan, pa ih prema tome ne treba
niti uvoditi.
Golema podrška
- Zaključak je bio da su postojeći sadržaji u školi dovoljni. Golema pogreška. Sadržaji u školi ne samo da nisu dovoljni, nego nisu ni početak ozbiljne seksualne edukacije. Na žalost, eksperimentalni programi nisu niti mogli biti učinkoviti, barem kada je riječ o modulu koji se bavio ljudskom seksualnosti – kaže prof. dr. Aleksandar Štulhofer. Pojašnjava da je Ministarstvo ograničilo provođenje novog predmeta, zdravstvenog odgoja na nešto više od deset sati godišnje, što je značilo da na teme o seksualnosti godišnje otpada dva ili dva i pol sata. - Iz literature koja se bavi tim problemom vrlo je jasno kako je takva satnica nedovoljna za bilo kakav efekt. A kada govorimo o dva programa, jedan je liberalniji, drugi tradicionalniji. Problem s tim drugim programom Udruge Grozd odnosi
Savjeti iz ordinacije
se isključivo na njihov modul koji obrađuje seksualnost, a koji je prerušeni „TeenSTAR“ program. Riječ je o tipičnom apstinencijskom programu, uvezenom iz SAD-a. Nedavno su američke vlasti prestale
s
adržaji u školi ne samo da nisu dovoljni, nego nisu ni početak edukacije financirati takve programe jer je ustanovljeno da ne uspijevaju odgoditi ulazak mladih u seksualne odnose, a propuštaju ih educirati o načinima zaštite - govori prof. Štulhofer.
Falsificiranje
Pojašnjava da apstinencijski programi žele odgoditi seksualne aktivnosti mladih ljudi sve do ulaska u brak, odnosno kod onih koji su već imali seksualni odnos žele s time prekinuti. - Ni jedno niti drugo
se nije pokazalo uspješnim, a dodatni je problem u tome što apstinencijski programi u cilju odgađanja seksa do braka namjerno ne govore o kontracepciji ili plasiraju iskrivljene informacije o njihovoj djelotvornosti. Neke su stvari dovedene do apsurda – navodi i zaključuje: - U programu udruge Grozd tako se, primjerice, mogla naći tvrdnja kako je korištenje kontracepcije čak i u braku loše, jer stvara emocionalnu barijeru među supružnicima. Slične gluposti i loša propaganda crkvenih dogmi bile su vezane i uz masturbaciju, koja se djeci trebala tumačiti kao izrazito problematično ponašanje. Apstinencijski programi dolaze iz fundamentalističkih religijskih krugova u SAD-u i stoga ne treba čuditi da često falsificiraju znanstvene spoznaje ili ih jednostavno ignoriraju. U sljedećem broju: Stupanje u seksualne odnose i korištenje kondoma
Potpis pod sliku
Voda u našem tijelu - višestruki značaj (1) tijelo sastoji se Lnejudsko od 60% vode, neophodza normalno održava-
Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine
nje svih vitalnih funkcija. Voda je tijelu potrebna za održavanje volumena krvi i ostalih tjelesnih tekućina, kao i za održavanje normalnog krvnog tlaka. Jednako tako, organizmu su potrebni i elektroliti prisutni u tjelesnim tekućinama i stanicama. ubitkom veće količine vode i elektrolita iz tijela dolazi do dehidracije organizma. Povećani gu-
G
bitak vode nastaje uslijed povišene temperature tijela, proljeva, povraćanja i pov išene temperature okoline. Voda je glavni pokretač izmjene tvari u organizmu koja se obavlja kolanjem krvi od srca do pluća i bubrega. ez vode čovjek ne može izdržati duže od 4 dana. Dovoljna količ ina vode znači i normalnu gustoću krvi, normalni dotok kisika do mozga, mišića i ostalih organa. Smanjenjem količine vode u organizmu
B
smanjuje se i izlučivanje otpadnih tvari iz tijela. Nažalost, mehanizam za žeđ ne govori nam na vrijeme kada trebamo nadoknaditi tekućinu. sjećaj žeđi označava početak dehidracije pa su ljudi koji obično piju malo tekućine izloženi dugotrajnom riziku od bolesti bubrega, poremećaja mentalnih funkcija, probavnog sustava i čak problema sa srcem. Tijelo gubi tekućinu mokraćom, fekalijama, disanjem i znojenjem, što u
O
normalnim uvjetima iznosi do 2,5 litre dnevno. U stanju hipertermije znojenjem se mogu izgubiti i do 3 litre vode na dan. Ako taj gubitak ne nadoknadimo, vrlo je vjerojatno da ćemo dehidrirati. Utvrđeno je da gubitak samo desetine ukupne vode prisutne u tijelu ima kao posljedicu nemogućnost stajanja i hodanja. imptomi: Na samom početku dehidracije najčešće nisu prisutni nikakvi simptomi, ali se mogu javiti
S
suhoća u ustima i žeđ. U sljedećem stupnju javljaju se suhoća i povišena temperatura kože, umor, vrtoglavica, grčenje u nogama i rukama. Kako se dehidracija povećava, javljaju se: crvenilo lica, smanjena proizvodnja urina, urin tamnožute boje, udubljenost očiju, izostanak suza, mučnina i povraćanje, ubrzani rad srca, ubrzano plitko disanje, razdražljivost. U teškim slučajevima, dehidracija može dovesti i do smrti.
Zdravlje 35
11. kolovoza 2009.
DJECA Zašto toliko vole plišane medvjediće i slične igračke?
Plišani medvjedići Ponekad igračka pomaže nadomjestiti emocionalnu vezu kada roditelji nisu blizu Piše: GORDANA IGREC
Svim roditeljima dobro su poznati mali rituali njhove djece prije odlaska na spavanje. To otprilike izgleda ovako: najpr ije poljube i zagrle roditelje za laku noć, a potom čvrsto zagrle svojega medu. Zašto djeca tako vole ove plišane medvjediće da ih niti pod bilo koju cijenu ne ispuštaju iz svojih ruku i to od jutra do mraka? Na ovo pitanje odgovore nam je pokušala dati viša znanstvena suradnica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu, prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec.
Pretvaranja
- Djeca se u svojem ranom djetinjstvu počinju igrati sa svojim igračkama. Istovremeno gledaju različite dječje sadržaje poput crtića, pa se vežu za određene likove. Plišane igračke su jednim dijelom njihovi idoli iz crtića - ističe prof. dr. sc. Brajša-Žganec te dodaje kako se nakon samostalne i paralelne igre uz drugu djecu počinju igrati s igračkama igre imitacije, pretvaranja, zamišljanja. Djeca od tri godine nadalje počinju igrati igre s drugom djecom, a od treće do pete godine počinju igrati igre zamišljanja osobe i situacije. Kasnije, od šeste godine počinju igrati igre suradnje i natjecanja što im kasnije pomažu igračke pa među ostalim i bebe i plišane igračke! Djeca trebaju igračke - napominje prof. dr. sc. Brajša-Žganec dodajući kako su nekad to bile krpene igračke, a danas su to često - plišane
Nakon paralelne igre uz drugu djecu počinju igrati s igračkama igre zamišljanja
igračke. - Drugi segment je da dijete po rođenju sa svojim primarnim skrbnikom razvija emocionalnu vezu koja se naziva privrženost! Ponekad se djeca za neku igračku vežu jače, pa im ona pomaže nadomjestiti tu emocionalnu vezu kada roditelji nisu blizu njih! - ističe prof. dr. sc Brajša-Žganec te dodaje da nekad to može biti pelena, krpica ili plišana igračka koja samim tim što je plišana je topla, nježna i onda pomaže u nekakvim trenucima u kojima se dijete osjeća usamljeno! - Često roditelji upravo čine to da pronađu nekakvu igračku koja im onda služi kod uspavljivanja, kod novih i nepoznatih situacija,
Zdravo
primjerice kod liječnika, kod odvajanja od roditelja, odlaska u vrtić - ističe prof. dr. sc. Brajša-Žganec. Kad djeca u školskoj dobi prerastu svoje omiljene plišane medvjediće svakako da
d
jeca od tri godine nadalje počinju igrati igre s drugom djecom
Andreja Brajša-Žganec
je uz adekvatne higijenske uvjete dobro sačuvati im njihove omiljene igračke iz djetinjstva. Na taj način dijete je povezano sa svojim djetinjstvom i kasnije ima sliku o svojem djetinjstvu. Ono voli znati svoju prošlost,
igračke s kojima se igralo dok je bilo malo, pa onda se i rado i s nostalgijom sjećaju tih dana posebice ako roditelji sačuvaju njihove omiljene igračke. A svakako da su plišani medvjedići jedni od njih - zaključuje prof. dr. sc. Brajša-Žganec.
srce
Ateroskleroza - osnovni uzrok srčano-žilnih bolesti S
rčano-žilne bolesti osnovni su uzrok smrti u svijetu. Kao posljedica oboljenja koja u svojoj osnovi imaju promjene vezane uz aterosklerotske bolesti umire danas 51% bolesnika u svijetu. Još davno je poznati liječnik dr. T. Sydenham napisao da je čovjek star koliko su mu stare arterije. Ateroskleroza je proces na unutarnjoj stijenci krvnih žila koji počinje već u najranijoj mladosti i razvija se postupno. Proces započinje kada obrambene stanice u našem organizmu - monociti, uhvativši molekule kolesterola,
migriraju iz unutarnjeg sloja krvne žile u srednji sloj čineći tako masnu prugu. začetak kasnije ateromatoznog plaka. Rast plaka odvija se prema lumenu krvne žile smanjujući ga. Sam plak sastoji se iz dva dijela, mekanog centralnog dijela i vezivnog pokrova, koji može biti tanak i kao takav predstavlja opasnost za puknuće nakon kojeg slijedi stvaranje ugruška na mjestu rupture što može dovesti do začepljenja krvne žile. Koji su faktori rizika za razvoj ateroskleroze? U osnovi ih dijelimo na dvije velike skupine - nepro-
P
mjenjive i promjenjive. Nepromjenjivi su genetsko nasljeđe, životna dob i spol (poznato je
da su muškarci skloniji razvoju aterosklerotskih promjena na krvnim žilama od žena).
romjenjivi faktori rizika su poremećaj lipida, povišen krvni tlak, pušenje, dijabetes (šećerna bolest), debljina, pretežno sjedeći način života i stres. Iz ovih spoznaja zgodno je numerički iskazana formula zdravog života - 0 3 5 140 5 3 0 (0 - broj cigareta dnevno, 3 - 30 minuta šetnje ili tjelovježbe na dan, 5 - broj obroka u prehrani dnevno, 140 - maksimalna vrijednost sistoličkog krvnog tlaka, 5 - maksimalna vrijednost kolesterola u krvi, 3 - maksimalna vrijednost LDL kolesterola u krvi, 0 - odsutnost šećerne bolesti.)
Dubravko TRŠINSKI
dr. med., FESC spec. internist-kardiolog
36 Oglasi
11. kolovoza 2009.
«Trgovački sud u Varaždinu, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom LEPA d.o.o. u stečaju iz Lepoglave, Hrvatskih pavlina 44 o b j a v lj u j e:
IV. JAVNU DRAŽBU
ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA LEPA d.o.o. u stečaju I. Predmet prodaje je pokretna i nepokretna imovina stečajnog dužnika LEPA d.o.o. u stečaju iz Lepoglave, Hrvatskih pavlina 44 i to:
A/ NEKRETNINE: - poslovna zgrada sa 222 m2, pomoćni objekat-porta sa 43 m2, pomoćni objekat-bazen sa 36 m2, pomoćni objekat-radiona sa 189 m2, pomoćni objekat skladište sa 44 m2, pomoćni objekat-cisterna sa 167 m2, pomoćni objekat-radiona sa 34 m2, pomoćni objekat-sušara sa 112 m2, pomoćni objekat sušara sa 100 m2, pomoćni objekat-nadstrešnica sa 362 m2, pomoćni objekat-skladište sa 119 m2, industrijska zgrada-skladište sa 496 m2, industrijska zgrada-pogon sa 482 m2, industrijska zgrada-pogon sa 2868 m2, industrijska zgrada-skladište sa 1140 m2, industrijska zgrada-pogon sa 2370 m2, industrijska zgrada-skladište sa 406 m2, industrijska zgrada-pilana sa 524 m2, industrijsko dvorište sa 21878 m2, - odnosno ukupno 31592 m2, sve na čkbr. 2922/1, k.o. Lepoglava, upisano u z.k.ul. broj 2111, k.o. Lepoglava kod Općinskog suda Varaždinu, Stalna služba u Ivancu. Početna cijena određena je u iznosu od 10.491.904,00 kn. Nepokretna imovina prodaje se u cjelini (sve ili ništa). Na navedenim nekretninama upisano je razlučno pravo u korist razlučnih vjerovnika i to: ZAGREBAČKA BANKA d.d., Paromlinska 2, Zagreb, CROATIA BANKA d.d. Zagreb, Kvaternikov trg 9, RH, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Varaždin, HBOR, Zagreb, Strossmayerov trg 9 i Fond za razvoj i zapošljavanje Zagreb, Preobraženska 4.
B/ POKRETNINE: Predmet prodaje je sva pokretna imovina stečajnog dužnika i to osnovna sredstava, oprema i sitni inventar, u svemu prema procjenbenom elaboratu izrađenom od strane sudskog vještaka. Pokretna imovina prodaje se u cjelini (sve ili ništa) po početnoj cijeni od 4.004.128,80 kn. II. Nekretnine i pokretnine iz točke I. ovog oglasa prodat će se za jedinstvenu, ukupnu, početnu cijenu od 14.496.032,80 kn. III. UVJETI PRODAJE: 1. Usmena javna dražba za prodaju naprijed navedene imovine održat će se dana 01. rujna 2009.g. u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radić 2, soba 232/II s početkom u 10,00 sati. 2. Imovina se na ovoj dražbi ne može prodati ispod utvrđenih početnih cijena za pojedine dijelove imovine. 3. Najmanje pojedinačno podizanje cijene na dražbovanju određuje se za nekretnine u iznosu od 10.000,00 kn, a za pokretnine u iznosu od 5.000,00 kn. 4. Svaki sudionik u dražbi za kupnju nekretnina dužan je uplatiti jamčevinu u iznosu od 500.000,00 kn, a za kupnju pokretnina u iznosu od 100.000,00 kn. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun stečajnog dužnika broj: 2360000-1102030561 Zagrebačka banka, i to najkasnije do 28.08.2009.g. Potvrdu o uplati jamčevine svaki je sudionik na dražbi dužan predočiti stečajnom sucu prije početka dražbe. Sudionici koji ne uplate jamčevinu ili ne predoče potvrdu o uplati stečajnom sucu neće moći sudjelovati u dražbi. Sudionik čija će ponuda biti prihvaćena jamčevina će se uračunati u cijenu, a ostalima će biti vraćena u roku 3 dana. 5. Kupac nekretnina dužan je razliku izdražbovane cijene uplatiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi, a kupac pokretnina u roku 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja o dosudi. Ukoliko kupac ne izvrši uplatu u naprijed određenim rokovima prodaja će se oglasiti nevažećom i objaviti nova, a kupac gubi pravo na povrat jamčevine. 6. Rok stupanja u posjed kupca nekretnina je 60 dana od dana uplate cjelokupne kupoprodajne cijene. Kupac pokretnina dužan je iste preuzeti u roku 15 dana od dana uplate ukupne cijene. Troškovi demontaže, utovara i transporta padaju na teret kupca. 7. Sve porezne obveze u vezi prodaje padaju na teret kupca. 8. Pravo nadmetanja imaju sve fizičke i pravne osobe u skladu sa zakonima RH. 9. Prodaja se provodi po načelu «viđeno-kupljeno», prodavatelj ne odgovara za nikakve pravne i materijalne nedostatke, te se isključuje svaka materijalna odgovornost prodavatelja. 10. Sva imovina koje je predmet prodaje može se razgledati svakog radnog dana od 08-14 sati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na tel. 098/481-953.»
Savjetnik 37
11. kolovoza 2009.
Sport
za bolje zdravlje
Treniranje u paru J
edna od najljepših stvari kod rekreativnog bavljenja tjelesnom aktivnošću jest treniranje u paru. Treniranje s najboljim (-om) prijateljem (-icom), s bratom ili sestrom, ocem ili majkom, sa supružnikom, ili pak s nekim tko vam je drag. Trening u parovima kakav danas koristimo vuče korijene iz starih oblika tjelovježbe. Njima se služe mnogi sportaši što za potrebe sporta kojim se bave moraju razvijati apsolutnu i specifičnu snagu uz ostale sposobnosti. rimjerice, hrvači „stare škole“ Nikola GOLUB koristili su treniranje u parovima i suvježbače kao opterećenje Kondicijski trener koje su svladavali u najrazličitijim fitness cluba oblicima kretanja. U modernije “Sportlife” doba pojava sparing-partnera 042/241-600 proširuje se i na rekreativne vidove tjelesne aktivnosti. Tako npr. u body buildingu javljaju se treninzi koji se provode u parovima. Razvojem tehnologija u trenažnom procesu, povećava se ukupno opterećenje, intenzitet i trajanje treninga, te se trening provodi s maksimalnim opterećenjima, a tu je nužna asistencija iz sigurnosnih razloga. druge strane, dolazi do probijanja nekih psiholoških barijera i pomicanja granica koje je teško postići u samostalnom radu. Partner vam asistira, motivira vas, tjera vas na trening onih dana kada vam je motivacija na „rezervi“, stvara „zdravu konkurenciju“, dijeli s vama trenutke kada vam je najteže, a u takvim situacijama dolazi do razvoja međuljudskih odnosa i produbljuje se komponenta društvenosti koja pozitivno utječe na vježbača i njegovu okolinu. Zaključak je, dakle, da je trening u paru višestruko koristan; nije nužno da oba vježbača koja zajedno treniraju imaju jednako razvijene sposobnosti, važno je da su zajedno, da se druže, da komuniciraju, i da zajedno rješavaju probleme i izazove koje svaki novi trening postavlja pred njih.
P
S
Ribolov Zaštita riba (1)
N
a određenom ribolovnom području ili u određenoj ribolovnoj zoni ovlašteniku ribolovnog prava povremeno se može odobriti selektivni ribolov onih vrsta riba koje ugrožavaju druge vrste. ješenje za selektivni ribolov na temelju zahtjeva ovlaštenika ribolovnog prava izdaje Ministarstvo uz suglasnost ministra nadležnog za zaštitu prirode. U rješenju za selektivni ribolov tajnik ŠRSVŽ-a navest će se ribolovni alati i oprema te vrijeme i način na koji se smije obavljati ribolov iz stavka 1. ovoga članka. Uzgoj stranih vrsta riba smije se obavljati samo uz odobrenje ministra te nakon prethodno pribavljene suglasnosti ministra nadležnog za zaštitu prirode, a na temelju prethodno izrađene studije utjecaja na okoliš sukladno posebnim propisima iz područja prostornog planiranja i zaštite okoliša. oribljavanje ribolovnih voda vrstama riba koje su nestale iz tih voda (reintrodukcija ili ponovno unošenje) smije se obaviti samo uz odobrenje ministra te nakon prethodno pribavljene suglasnosti ministra nadležnog za zaštitu prirode, a na temelju prethodno izrađene studije utjecaja na okoliš sukladno posebnim propisima iz područja prostornog planiranja i zaštite okoliša. voz i promet živih primjeraka stranih vrsta riba i/ili oplođene ikre za uzgoj dopušten je samo uz odobrenje ministra i nakon prethodne suglasnosti ministra nadležnog za zaštitu prirode. Radi zaštite, uzgoja ili razmnožavanja riba, ministar može zabraniti ili ograničiti uporabu određenih ribolovnih alata i opreme za pojedine vrste ribolova na određenom ribolovnom području ili u određenoj ribolovnoj zoni.
R
Marijan Kolednjak
P
U
Veterinarska
klinika
Prijelomi kostiju S
pecijalistička veterinarska praksa dr. sc. Lukman već desetak godina primjenjuje kirurške metode sanacije prijeloma kostiju. Postoji nekoliko načela ponovnog spajanja prelomljene kosti, a pritom se koriste pločice, vijci, razni tipovi žica, čavala, vanjskih fiksatora ili kombinacija istih. akve operacije moguće je izvesti na čeljusti, kostima udova, zdjelici i kralježnici. Najčešći pacijenti su u pravilu psi, no po broju ne zaostaju ni mačke. Operirali smo također i jedno tele te dvije ptice. našoj ambulanti primjenjujemo raznovrsne metode i materijale, a tehnike u zahvatima standardi su vrhunskih europskih klinika. Stoga, ukoliko je vaš kućni ljubimac traumatiziran i ima prijelom, pomoć možete zatražiti u našoj ambulanti. rema podacima iz vlastite magistarske disertacije, od ukupnog broja operiranih pasa u 35 godina zbog prijeloma kostiju, na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, čak ¾ su
T
U
P
mlađi od godine dana! To znači da pas sa zrelošću ipak postaje pametiranih pacijenata Rendgenska snimka jednog od oper niji i vijih met e ž e Davorin LUKMAN dolazi pod kotače vozila, a toda, koja se tek nekoliko Dr. sc. dr. vet. medicine godina uopće primjenjuje u tako nastaju najteže traume. Specijalist za uzgoj i Mačke nažalost prometne praksi – metoda «po Wanibolesti pasa i mačaka venhausu». (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin nesreće najčešće ne prežive, Hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 dluka o operat ivnoj zbog specif ične reakcije www.dr-lukman.hr) sanaciji donosi se za«ukopavanja na mjestu». ada treba pr imijeniti jednički u dogovoru s vlasnioperativno saniranje pri- kom na temelju postavljene dan od operacije pacijent jeloma?! Zbog specifičnosti dijagnoze. Ono što je bitno se pušta na daljnju kućnu pozicije stražnjih nogu u naglasiti je to da se dija- rehabilitaciju. no što je najbitnije je pasa i mačaka u pravilu kod gnoza ne može postaviti bez da se vlasnik striktno svakog prijeloma bedrene rendgenskog nalaza. običajeno je da se paci- pridržava naših uputa, jer kosti, zatim prijeloma čejent «pripremi» za ope- o tome uvelike ovisi uspješljusti, nadalje kompliciranih prijeloma te tzv. vanjskih raciju tj. nakon nanošenja nost cijelog postupka! To prijeloma, a pogotovo uko- traume njegovo opće stanje znači da je u prva dva tjedna liko je već uslijedilo i zaga- mora biti takvo da će orga- potrebno strogo mirovanje! nizam podnijeti operaciju te Rezultatom operacije možeđivanje rane. visno o vrsti i tipu prije- je stoga najčešća stacionar- mo biti zadovoljni ukoliko loma također se primje- na priprema uz stabilizaciju pacijent u razdoblju od dva njuju i različite metode. Mi pacijenta intenzivnom nje- tjedna počne opterećivati nogu, a ukoliko pacijent najčešće primjenjujemo tri gom i antibiozom. ostoperativni tretman nakon 6 tjedana u potpunometode i to vanjsku fiksasastoji se također u sta- sti koristi operiranu nogu, ciju, zatim intramedularnu fiksaciju i jednu od najno- cionarnom tretmanu, a treći ispunjen je cilj operacije!
O
K
U
O
O
P
Ljekovito
bilje
Špinat - bogatstvo vitamina i minerala Š pinat (Spinacia oleracea) je jednogodišnja biljka, lijepih i sočnih izrazito zelenih rastresitih listova poput salate, a koji rastu iz središnje biljke. Kao i njegovi srodnici blitva i cikla, špinat pripada porodici lobodnjača, a još u dalekoj prošlosti kultiviran je kao povrće. Danas se uzgaja u svim krajevima svijeta, a potječe iz Perzije. Riječ je o brzorastućoj biljci koja ne voli vruće i sušno ljeto. Životni vijek mu je kratak i dosta brzo ode u cvijet i sjeme. Biljke koje su u cvatu imaju gorak okus i nisu za jelo. Uzgojem su dobivene i neke nove vrste koje rastu čak i za velikih vrućina. Stoga se kultivari špinata razlikuju po obliku i veličini listova. Zbog mineralnih tvari i vitamina špinat je izvrsna namirnica. Sadrži malu količinu bjelančevina i masti kao i ugljikohidrata zbog čega nema veliku energetsku vrijedost. Najveća je njegova vrijednost u bogatstvu minerala i vitamina. Najviše sadrži kalija, kalcija, natrija, fosfora, sumpora i željeza te magnezija kojeg ima više od svih drugih namirnica.
Ima i mangana, bakra, cinka, floura i joda. Sadrži vitamine C,B te karotina iz kojeg nastaje vitamin A. U svom sastavu ima i ksanofila za koji se smatra da kao i karotin djeluje preventivno protiv raka. bog velike količine klorofila pripisuje mu se antikancerogeno djelovanje. Zbog raznolikosti vitamina i minerala
Z
špinat spada u red ljekovite biljke povrtnice. Pospješuje bolji rad gušterače, čisti krv jer smanjuje količinu kolesterola te jača i poboljšava rad srca. Potiče cirkulaciju u krvi, smanjuje krvni tlak te pomaže kod ateroskleroze, upale vena i hemeroida. Izvrsno pospješuje probavu. Odlično pomaže kod lijenih crijeva i sprečava zatvor. Pospješuje i bolji rad jetre i
izlučivanje žuči. Dobar je i kao diuretik te olakšava rad bubrega i izlučivanje mokraće, a liječi i vodenu bolest. Osim toga sudjeluje u stvaranju koštanog tkiva i jača kosti i zube. Jača živčane stanice i pomaže kod stresa. Važno je napomenuti da jača imunitet i smanjuje rizik od raka, posebno od raka pluća. Isto tako treba znati da špinat ne treba konzumirati u većim koli č inam a jer sadrži štetnu oksalnu i mokraćnu k is e li n u . Stoga ga bubrežni bolesnic i i ljudi koji pate o d gihta ne bi trebali jesti. Postoji način uklanjanja oksalne kiseline tijekom jela, a to je da se istovremeno pije i mlijeko ili koriste mliječni proizvodi. Naime, ako se špinat priprema sam bez dodataka kao što su mlijeko, vrhnje ili jogurt pa i svježi sir, sva oksalna kiselina kroz stijenke želuca odlazi u krv. U krvi se oksalna kiselina spaja s kalcijem koji se već nalazi u krvi, a nastali kalcijev
Ivica DOLENEC novinar
Udruga “Zraka sunca” www.zraka-sunca.net 042/561-179
oksilat odlazi u bubrege. Dio oksilata ostaje u bubrezima pa kristalčići oksalne kiseline mogu začepiti bubrežne kanale te dolazi do taloženja oksilata i tako se stvaraju bubrežni kamenci. Dakle, istovremenom konzumacijom špinata i mlijeka uklanja se štetna oksalna kiselina. ačin pripreme i upotrebe špinata: Kod svježe ubranog špinata treba ukloniti peteljke i deblja rebra listova. U tim dijelovima ima najviše štetnog nitrata, oksalne i mokraćne kiseline. Hrana se priprema od gornjih dijelova lista. Špinat treba kuhati na pari ili u malo vode, ali tako da se stavlja u kipuću vodu i drži 5 do 10 minuta. Vodu u kojoj se špinat kuha treba obavezno baciti jer ona sadrži mnogo štetnih nitrata i drugih toksina.
N
38 Ženski svijet
11. kolovoza 2009.
Kozmetički
savjeti
Spas za stopala
U
ljetnim mjesecima uvjet za savršen izgled su njegovana stopala jer su ona sada u prvom planu. Njegovana stopala, nalakirani i lijepo oblikovani nokti, sve se to lijepo uređuje u tretmanu koji se zove pedikura. Želite li se sami kod kuće upustiti u realizaciju tog tretmana, primjenom odgovarajućeg alata i preparata, bit ćete gotovi za pola sata. Kako bi Majstorica kozmetičarka sve mogli pravilno odraditi, Kozmetički salon Face potrebne su vam kadica u Kukuljevićeva 28, Varaždin kojoj ćete namočiti stopala, tel. 201392 škarice za nokte, grickalica, potiskivač kožice na noktima, rašpica za nokte, strugalica za pete i razdvajač prstiju. U kadicu ćete staviti mirisnu kupku za stopala i staviti noge unutra na 10 min. To će vam omogućiti da se omekša tvrda koža na stopalima i kožica na noktima. Najveći natisci nalaze se na predjelu pete i na tabanu ispod prstiju. Kada je koža mekša, lakše ćete odstraniti odumrlu kožu. Nakon toga na cijelo stopalo nanesite peeling i trljajte dok ne postignete željene rezultate. Nokte režite ravnom linijom, tako ćete spriječiti urastanje noktiju. Nakon kraćenja obavezno zagladite i oblikujte vanjski rub nokta rašpicom. Kožicu ćete potisnuti potiskivačem za kožicu kako biste oslobodili cijelu površinu nokta. Sada je na redu da masažnim pokretima utrljate kremu za stopalo odabranu prema tipu i potrebi kože. Pošto su nokti masni od kreme, morate ih odmastiti acetonom kako biste ih mogli nalakirati. Lak za nokte uvijek nanosite u dva sloja zbog njegove postojanosti. Između dva lakiranja pričekajte da se prvi osuši. Masažu možete ponavljati svakodnevno jer i sami znate da se na stopalima nalaze živčani završeci koji osiguravaju donos energije po cijelom tijelu.
Željka SLATKI
Audrey Hepburn, modna ikona svojega vremena, u filmu Love in the Afternoon (1957)
povijest MODE U pripremi je novi projekt Gradskog muzeja Varaždin
New look 50-ih i 60-ih
Gradski muzej prikuplja fotografije, odjeću i modne dodatke iz sredine 20. st. Piše: LJERKA ŠIMUNIĆ
Nedavno je na HTV-u prikazana skraćena verzija nekad popularne serije Dugo, toplo ljeto snimljene 1958. prema romanu američkog pisca Wliliama Faulknera. Moda i odijevanje snažno je obilježilo vrijeme pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća kao kulturološki fenomen uvjetovan novim sociološkim i povijesnim prilikama. Riječ je o modi iznikloj nakon Drugog svjetskog rata koja je vratila ženstvenost, uspostavila dugo neviđenu eleganciju, bila je promovirana na modnim revijama za pripadnike tzv. „visokog društva“ i putem modnih časopisa.
Christian Dior
Osnovne linije nove mode predstavio je 1947. godine na svojoj prvoj modnoj reviji
francuski dizajner Christian Dior. Tom ju je prilikom Carmel Snaw urednica uglednog američkog modnog časopisa Harper’s Bazar nazvala New Look (novi izgled) zbog smjelih, revolucionarnih oblika. Nakon II. svjetskog rata, u vrijeme mnogih poratnih restrikcija pojavila se nova moda kao promišljeno osvježenje nakon tamnih ratnih dana koja je iznijela novi koncept ženske estetike posve suprotan „vojnom stilu“ nametnutom ratnim prilikama. Dotadašnje do koljena kratke suknje i haljine produžene su za dvadesetak cm, a struk je naglašen, uzak, stegnut pojasom ili remenom. Suknje su bile široke, često potpomognute podsuknjom. Svaki dio dana, svako godišnje doba i svaka prigoda imali su propisani kodeks odijevanja s pripadajućim modnim
dodacima. Jutarnja odjeća sastojala se od vunenih odjevnih predmeta poput veste ili džempera, zatim rukavica, torbe, neizostavnog šešira, čak je i visina potpetica cipela bila određena. Popodnevnu odjeću upotpunio je nakit, dok su koktel-haljine bile kratke, dosta zat vorenog dekoltea. Z ato su večernje haljine bile raskošne, izrađene od više metara obojene svile, krepa, baršuna ili brokata s ukrasima od č ipke, perja ili vezova i upotpunjene raskošnim nakitom. Zimi se no-
sio tvid u bojama jeseni. U proljeće je isti materijal bio u pastelnim nijansama, popodnevne haljine obično su bile od vune ili lana u bež ili bijeloj boji te u svijetlim nijansama zelene i sive boje, dok je kaput bio tamniji, kontrasni dodatak. Mornarsko plavo i crno nosilo se tek iza šest sati popodne. Pamučni materijal bio je rezerviran za sporsku ljetnu odjeću i opremu, bluze i donje rublje. Najlon, til, taft upotrebljavao se za podsuknje koje su davale suknjama volumen i lepršavost i naglašavale struk. L astek s se kor ist io za izradu kupaćih kostima.
Frizerski Frizura za „taj“ dan salon
Kristina Butek
majstor frizer Salon za ljepotu kose “Tina” Štefanec 099/195-6750
Da biste upotpunili čaroban izgled vjenčanice, vrlo je bitno odabrati odgovarajuću frizuru. Otprilike 1 mjesec prije velikog datuma, pripremite boju za kosu, postignite što veći sjaj kose, napravite probnu frizuru i isprobavajte dok god ne budete posve zadovoljni. Dobrim dogovorom između vas i frizera možete postići željene rezultate. Frizuru prilagodite stilu i tematici vjenčanja. Za ležeran stil preporučuje se raspuštena kosa, a ako želite ostaviti svečaniji dojam svakako podi-
gnite kosu. Nekim diskretnim ukrasom za kosu možete još više zablistati. Ako imate kratku kosu, lice će vam biti u prvom planu, pa iskoristite to i poigrajte se šminkom. No, ako vam je želja imati posebnu i nešto drugačiju frizuru, raspitajte se kod svog frizera i priuštite si dugu kosu barem za jednu noć (umeci u obliku repa koji se prikopčaju na vašu
kosu) ili pak ugradite nešto trajnije umetke. Isprobajte zapravo sve o čemu ste ikada sanjali - jer ovo je vaš, i samo vaš, dan.
Ženski svijet 39
11. kolovoza 2009.
MALI ŽENSKI RAZGOVORI Socijalna radnica Dubravka Jović-Petrić
Ujutro se budim uz osmijeh i krećem dalje Nakon napornog dana, Dubravka najradije popije cappuccino sa svojom kćeri, pa makar i preko telefona. To joj uvijek uljepša dan Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
VARAŽDIN - Dubravka JovićPetrić socijalna je radnica i vršiteljica dužnosti ravnatelja Doma za psihički bolesne odrasle osobe u Jalžabetu.
Centar svijeta
Rođena je u gradiću na jugu Hercegovine - Čapljini, a u Varaždin je došla 1986. godine zbog posla te je tu i ostala. Uspješna je u svojoj karijeri pa je tako osam godina, od 1992. do 2000. bila i ravnateljica spomenutog doma, a trenutno je na funkciji v.d. ravnatelja. No, više od svega veseli je njezina 19-godišnja kćer Ana za koju kaže da joj je “centar svijeta”. Ana je izvrsna studentica antropologije i lingvistike koja je završila I. godinu studija s odličnim prosjekom, a sada je upisala i komparativnu književnost pa će tako studirati tri različita smjera na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Kakav je životni moto Dubravke Jović-Petrić, kakve osobine cijeni kod drugih ljudi, a kakve savjete daje svojoj kćeri, saznajte u “Malim ženskim razgovorima”. Kada biste se morali karakterno opisati nekome tko vas ne poznaje, rekli biste da ste osoba koja je... Nezahvalno je sam sebe opisivati, pa stoga uvijek rado dam priliku drugima da me upoznaju i sami stvore mišljenje o meni. Živjeti znači... U par rečenica, vrlo je teško odgovoriti na ovo pitanje, ali u jedno sam sigurna – da živjeti ne treba u prošlosti niti u budućnosti, već u sadašnjem trenutku. Kojom pjesmom biste najbolje opisali svoj život? Ne mogu se sada sjetiti niti jedne pjesme kojom bih adekvatno opisala svoj život. Moj životni moto je... Svako jutro probuditi se s osmijehom i krenuti dalje. Osobine koje cijenite kod drugih su... Prije svega kod drugih cijenim iskrenost, toleranciju, otvorenost i jednostavnost. U životu sam se uvijek trudila biti... Dobra majka te uvijek pronaći vrijeme i razumijevanje za druge ljude. Velika mi je želja... Moj život se sastoji od bezbroj malih želja, koje mi se uglavnom i ispunjavaju. Najpozitivnija svjetska ličnost... Svijet je prepun pozitivnih ljudi koji cijeli život ostaju anonimni i upravo u tome je njihova veličina. Najdraža knjiga...
Najveći je uspjeh u poslu raditi ono što doista voliš, kaže Dubravka Jović-Petrić
Kćeri savjetujem da slijedi svoje snove Koje savjete najčešće dajete svojoj kćeri? Nikada ne propustim priliku svojoj kćeri reći da slijedi svoje snove, da kroz život uči na tuđim pogreškama te da „nije bogata osoba koja najviše ima, nego ona kojoj najmanje treba“. Kada ste ljuti na “cijeli svijet”, smirite se zahvaljujući... Pokušavam se ne ljutiti, kroz godine sam shvatila da to nema smisla, ali kad me ipak nešto razljuti uvijek me umiri razgovor s bliskim osobama. Koje kućanske poslove najviše volite obavljati? Kako mi se čini, za razliku od većine žena, ne
Imam puno najdražih knjiga, od kojih bih izdvojila „Drvo ima srce“ koju je napisao Shel Silverstein. To je jednostavna priča s velikom poukom o nesebičnosti i darivanju. Izlazite na romantičnu večeru. Što biste odjenuli? Ne izlazim baš na romantične večere, ali kad bih se hipotetski našla u takvoj situaciji sigurno bih odjenula nešto u čemu se osjećam udobno. Što mora imati muškarac da bi vas osvojio? Ha-ha, za mene je ova tema prošlo svršeno vrijeme. Koje osobine kod ljudi ne
postoji kućanski posao koji ne volim obavljati. Muškarci kod žena najviše “padaju” na... Ne znam kako funkcionira muški mozak, a da znam, do sada bih to podijelila s ostatkom ženskog svijeta i sigurno bi nam svima bilo lakše. A žene kod muškaraca... Ne mogu, naravno, govoriti u ime svih žena, ali moje mišljenje je da žene trebaju pažnju, da ih najčešće ponese emocija, a da eventualno „padnu“ na šarm. Nikad se ne bih složila s tezom koju je zasigurno izmislio neki muškarac, da žene „padaju“ na moć i novac.
volite? Trudim se voljeti i prihvaćati ljude onakvima kakvi jesu, no ipak ne volim kad je netko neodgovoran, nepouzdan, netolerantan, egocentričan. Da bi čovjek uspio u poslu, mora... Mislim da je najveći uspjeh u poslu raditi ono što doista voliš. Kad navečer umorni dođete kući, najdraže vam je... Nakon napornog dana, najradije popijem cappuccino sa svojom kćeri, pa makar i preko telefona. To mi uvijek uljepša dan.
S kojom osobom iz javnog života biste voljeli otići na večeru... Nemam potrebu odlaska na večeru s javnim osobama. Na večeri bih se rado družila sa svojom obitelji i prijateljima, mislim da bi me to više ispunilo. Uvijek sam se divila... Osobama koje znaju opraštati i voljeti te osobama koje u životu znaju izabrati svoje bitke. Idealna destinacija za odmor... Meni je bilo koji jadranski otok.
Dermatolog UV indeks
U
mjerena količina sunčevih zraka svakako je korisna, dok pretjerano izlaganje suncu može uzrokovati brojna oštećenja poput karcinoma kože, katarakte (sive mrene) na oku, alergije, oštećenja imuniteta... Količina sunca koju primimo ovisna je o brojnim faktorima. Različita je u različito doba dana, ovisna je i o godišnjem dobu, mjestu pa i geografskoj širini. Veće Sanja PETEK-MODRIĆ količine UV zraka mogu dr. med. prodrijeti kroz oblake, specijalist maglu ili smog. Voda, dermatovenerolog pijesak, oblaci, kamenje i Kralja P. Krešimira IV. 41 a, snijeg izazivaju refleksiju Varaždin 042/302-080 UV zraka i time pojačavaju njihov štetan učinak. UV zrake sastoje se od zraka UVA i UVB spektra. UVA zrake uzrokuju tamnjenje kože i prodiru u dublje slojeve kože. Iako se UVB zrakama pripisivala sposobnost da uzrokuju opekline kože, štetnost obiju je podjednaka. Ne postoje sigurne UV zrake, pa ni one koje dolaze iz umjetnih izvora poput solarija. Stoga noviji preparati za zaštitu od sunca sprečavaju učinak UVB, ali i UVA zraka. Vrlo važnu ulogu u sprečavanju oštećenja suncem igra i ozonski omotač. On, naime, svojim prisustvom sprečava prodiranje štetnih UV zraka do zemljine površine. Iako se količina ozona mijenja iz dana u dan i od mjesta do mjesta, znanstvenici su utvrdili da se ukupna količina ozona u posljednjih deset godina značajno smanjuje. Stoga je uveden pojam UV indeksa. On pruža važnu informaciju pomoću koje možete planirati svoje aktivnosti izvan kuće, kako bi izbjegli štetna sunčeva zračenja. UV indeks je prognoza koja pruža informaciju kolika se količina UV zraka očekuje na površini Zemlje sredinom dana kada je sunce „najjače“. Što je UV indeks viši, brže će UV zrake izazvati oštećenja na koži i očima. On ovisi o „visini“ sunca, količini i gustoći oblaka te o debljini ozonskog omotača. Vrijednost UV indeksa izražena je na skali od 0 do 10; i objavljuje se najčešće u sklopu vremenske prognoze. Osobita pažnja i izbjegavanje sunca je potrebno kada UV indeks iznosi 5 ili još više.
40 Mali oglasi KUĆE KUĆA u Strmcu Podravskom, 70 m², okućnica i livada ukupno 1 230 m², svi priključci, useljivo, papiri uredni, prodajem. Tel. 215-225 od 08.00 – 16.00 h ozn.3904 PRODAJEMO kuće u Varaždinu: prizemnica 90.000,00 €,katnica 105.000,00 €,u nizu 143.000,00 €,G.Kućan 75.000,00 €.Kuća novije gradnje s lijepom okućnicom ,Varaždin breg. Imanje u Gornjoj Višnjici s kućom katnicom 85.000,00 €. MN NEKRETNINE, Čakovec, tel/ fax 040/391-373,391-374 mob:098/426-917, 099/735-7220, www.mnnekretnine.com. ozn.10c SARA NEKRETNINE: Breznički Hum-Radešić, kuća stara useljiva i namještena sa gospodarskim zgradama i priključkom struje, vode i telefon. 8.000 € www.sara-nekretnine. com 098/837-681, 612-916 ozn.20c PONUDA TJEDNA! Kuća u M. Držića 80 m² i 350 okućnice i kuća od 100 m² u Knegincu Donjem, slijepa ulica! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NOVA PONUDA! Uređena vikend kuća u Beretincu , cijena 15.000 €, kuća 60 m² u Trnovcu, svi priključci, cijena 40.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.478e KUĆA u Ul.Irme Gorzo, 180 m² stambene površine, 900 m² dvorišta; kuća prizemnica u Ul. Šemovečkih žrtava, 90.000 € te kuća prizemnica u Župančićevoj. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c KUĆA prizemnica u Do-
njem Knegincu, vikend kuću na Malom Vrhu te građevinsko zemljište u Črncu. . Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c KUĆA sa bazenom, novogradnja, 265 m², 1 300 m² okućnice, odmah useljiva, elitni mirni kvart, 164.000 € . M o b. 0 9 9 / 4 0 8 8 - 8 3 2 ozn.3792 VARAŽDIN, kuća cca 170 m², nedovršena. Cijena po dogovoru. Tel.091/9463-403 ozn.3859 KUĆA u Klenovniku, s okućnicom ukupne površine 3 200 m², prodajem. Mob.095/905- 6299 ozn.3909 VIKEND KUĆA - Mali Vrh, za stanovanje, može zamjena za dvosobni stan; hidraulična preša 150 l, prodajem. Mob.098/715-759 ozn.3878 V R LO P OVO L J N O ! Lo vrečan kod Radovana – ter moizolirana drvena vikendica + zimska terasa, 30 m², zemljište 1 600 m². Mob.091/894-3337 ozn.3901 KUĆA u Varaždinu sa garažom, novogradnja, parcela 505 m², svi priključci, papiri uredni. Mob.091/782-0057 ozn.3902
STANOVI DVOSOBNI stan, Grabanice – Jalkovečka, n ovo gr a dnja , us elj i vo, 39 m², pogled na jug, II kat, prodajem. Mob.098/246 - 601 ozn.92c
STANOVI: 2-sobni Z.i V. Milkovića 3 , IV kat, odmah useljiv, 60 m², u blizini suda. MN NEKRETNINE, www.mn-nekretnine.com ,tel/fax:040/391-373, mob: 098/426-917,099/735-7220 ozn.10c SARA NEKRETNINE: Breznica, dvosobni stan 54 m², odmah useljiv, 28.000 €, www.sara-nekretnine. com 098/837-681, 612-916
11. kolovoza 2009.
ozn.20c SARA NEKRETNINE: Varaždin, trosobni stan 78 m², Zagrebačka ulica iza Raiffeisen banke, 1.100 €/ m², www.sara-nekretnine. com 098/837-681, 612-916 ozn.20c STANOVI – višeobiteljska kuća, Varaždin, Bosanska 1 i Slave Raškaj 12. Dvosobni 78 m², trosobni 90 m², četverosobni 112 m² i peterosobni 123 m². Klasična gradnja, klima, garaža, useljivo. Tel.042/351-777; 098/379-660 ozn.61c NAJNOVIJA PONUDA! Uređeni dvosobni stan 46 m²u Z. Frankopana i trosobni 76 m²u centru grada, Zagrebačka 13! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO I POVOLJNO! Novouređeni jednosobni u Kozarčevoj 38 m² i 54 m² Trakošćanskoj po 1.000 €/m2. Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NOVA PONUDA!!! Stan od 81 m²u Milkovićevoj , centar grada, i novi dvosobni, od 46 m² u Zagrebačkoj , I kat ! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c NAJNIŽE CIJENE !Novogradnja Grabanice , jednosobni 29 m², dvosobni 38 m², dvosobni 52 m², trosobni 56 m² , četverosobni , 84 m², peterosobni 110 m²! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c DVOSOB N I stan 63,50 m², Ruđera Boškovića (Banfica), cijena 60.000 €. Mob.091/726 - 5695, 091/951-4981 ozn.483e 3-SOBNI stan, 108,75 m² s podzemnom garažom, loggia i terasa te 2-sobni 60 m², novogradnja, Filićeva; Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c POVOLJNO prodajemo stanove, 56 m² do 110 m², novogradnja; 2-sobni stan, 46 m², Z. i Frankopana;
3-sobni 72 m² u Braće Radića. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c DVOSOBNI stan u centru grada, povr. 57 m², na I katu te garaža u dvorištu. Mob.098/493-731 ozn.116c DVO S O B N I s t a n p ov r. 64 m², na V katu (Kop r i v n i č k a u l . , Va r a ždin). Mob.098/435-119 ozn.116c PRODAJEM dvosobni stan od 59 kvadrata u centru Varaždina, ključ u ruke, novogradnja. Mob. 098/423-890 ozn.485e JEDNOSOBNI stan u Varaždinu 36,90 m² u Ulici Ferdinanda Konščaka 1. Upitati na 098/161-8489 od 08.00 do 19.00 h. ozn.486e DVOSOBNI stan u Varaždinu, namješten, 68 m², Miroslava Krleže 1a, povoljno. Tel.048/626-545 ozn.3852 DVOSOBAN stan u Varaždinu, 49 m², prodajem. Mob.091/1500-865, tel. 042/231-377 ozn.3865
m², 57.900 € + otkup; Vž. vrtovi, 84 m², novogradnja, 1,185 €/m². Ostale nekretnine: www.men-ars,hr, 098/164-4483 ozn.3908
infrastruktura uz cestu, prodajem. Mob.095/802-3802 ozn.3875
JEDNOSOBNI stan, I kat, 34 m² u Trakoščanskoj i dvosobni, IV kat, 60 m² u S. Vukovića, povoljno. Mob.091/1501- 965 ozn.3910
IZNAJMLJUJE se trosobni, potpuno namješteni stan u Braće Radića, na 3 katu, od 01.09. Zainteresirani se mogu javiti na 098/379-194 ozn.489e
ZEMLJIŠTA PRODAJEMO zemljište od 9 700 m², u Varaždinu (iza Tifona) Optujska ul., industrijska zona.Cijena 45 €/ m².Mogućnost zamjene za stan ili apartman na moru ili Zagrebu.Cijena za dogovor. MN NEKRETNINE O.Price 34, Čakovec, tel/ fax:040/391-373,391-374 mob:098/426-917, 099/735-7220 ozn.10c SARA NEKRETNINE: Građevinsko zemljište u N. Marofu od 2000 m² na cesti Zagreb-Varaždin, 12 000 €. www.sara-nekretnine. com 098/837-681, 612-916 ozn.20c
PRODAJEM/iznajmljujem 2 dvosobna stana. Razne kombinacije. Mob. 098/576-127, 099/227-3508 ozn.3900 MEN - ARS NEKRETNINE: stan 46 m², blizina centra, II kat, 48.000 €; Banfica, 63
IZNAJMLJUJEM apartmane Sabunike-Nin za 3-5 osoba, klima, parking, grill. www. apartmanizora.com, tel. 023/272-777, 091/5363041 ozn.3780 ROGOZNICA – apartmani dvosobni i trosobni, parking, klima, 200 m do mora. Tel.022/558- 636, 098/194-7005 ozn.3860 APARTMAN u Svetom Petru kod Biograda od 17. 08., blizina mora, iznajmljujem. Mob.098/904-2541 ozn.3871
IZNAJMLJUJEMO trosobne apartmane u Gajcu, otok Pag, za 6 osoba, 100 m od plaže, potpuno opremljen. 099/271-7268 ozn.484e
RIJEKA, stan 54 m², pogled, prodajem/mijenjam za vikendicu/apartman (Krk/Crikvenica). Mob.098/379-890 ozn.3868
STAN na Banfici, 52 m², djelomično namješten, preuređen i klimatiziran, prodajem. Mob.098/757-589, 098/352-473 ozn.3887
VRSI MULO kraj Zadra: iznajmljujem apartmane 100 m od mora. Mob.098/573-349, 023/360-440 ozn.3317
I Z N A J M L J U J E M a p a rt m a n e u P r i v l a c i ko d Nina od srpnja do rujna. Mob.095/905-2739 ozn.3916
DVOSOBAN stan, 52 m², ce nt a r I va n ca , p ro d ajem/mijenjam za stan u Varaždinu. Tel.781- 674, 098/949-0125 ozn.3867
3-SOBNI stan 63,87 m², prilagođen osobama sa posebnim potrebama u prizemlju novogradnje, Kumičićeva. Mob.098/436-129, 098/436-137 ozn.3870
NAJAM
A PA R T M A N k r a j Tr o gira, 4- 6 osoba, 33 €/ dan, od 22.08.2009.. Mob.099/512-0462 ozn.480e SUPER PRILIKA! Gradilište u Mažuranićevoj od 500 m² i gradilište 507 m² u Gotovčevoj ulici, novi kvart, slijepa ulica! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c ZEMLJIŠTE 1 460 m², pogodno za vikendicu; voćnjak u Beletincu prema Briški. Mob.098/988-5716 ozn.3877 GRADILIŠTE - Lužan Biškupečki, 263 hvata, sva
APARTMAN u Sabunikama kraj Nina, pješčana plaža, potpuno opremljen, slobodno od 18. 08. na dalje, povoljno. Mob.098/969-5884 ozn.490e IZNAJMLJUJEM namještenu sobu, internet, studentu, učeniku, samcu. Tel.261-386 ozn.480e IZNAJMLJUJEMO poslovni prostor u Graberju, pogodan za odvjetnički ured. Lončar auto d.o.o., 099/213-5598 ozn.71c
Mali oglasi 41
11. kolovoza 2009.
JEDNOSOBNI stan u Trakoščanskoj 22, I kat, uređen i namješten, iznajmljujem. Mob.099/333-2095 ozn.2c
vrijeme! Informacije: 099/197- 6813 ozn.3883 DJEVOJKU za rad u trgovini (trgovac) sa iskustvom. Molbu donijeti osobno u Rouge, Kačićeva 2, Varaždin. Radnim danom od 17.00 – 20.00 sati. ozn.3889
H ITNO u najam tražim jednosoban ili manji dvosoban namiješeni stan, useljiv od 01.09. Kontakt: 091/522-6917 ozn.487e
kn. Mob.091/250- 9049 ozn.3822
JEDNOSOBNI stan u centru, prizemlje, vodomjer, 200 €, iznajmljujem. Mob.099/4088-832 ozn.3792
OPEL CORSA 1.3 TDI, 3 vrata, ‘04.g., 90 000 km, reg.05/2010, klima, ABS, uščuvan. Mob.098/495-213 ozn.479e
NAMJEŠTENU sobu, upotreba kuhinje i kupaone, zaposlenoj ženskoj osobi/studentici, iznajmljujem. Mob.091/565-7253 ozn.3866
PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki, 098/379- 885, 098/390- 644. ozn.52c
DVOSOBNI stan u K. Marofu (kod Peveca), poseban ulaz, nenamješten, centralno, telefon, iznajmljujem. Tel.641-725 ozn.143d SOBU s kupaonicom, c. grijanjem, Internetom, studentici/ zaposlenoj ž. osobi, nepušaču, iznajmljujem. Tel.042/261-652, 095/895-2284 ozn.3872 POSLOVNI prostor u strogom centru Varaždina, ulični ulaz (razne namjene), iznajmljujem. Mob.091/260 - 4 4 4 4 , 0 9 1 / 2 8 4 -1 1 8 0 ozn.3886 NOVI dvosobni stan u S. Vukovića, iznajmljujem. Tel.241-832, 091/916-9511 ozn.3893 KNEGINEC G. - caffe bar (terasa + parking), iznajmljujem; 2 kauča, 2 fotelje i garažna vrata, prodajem. Tel. 042/651-433 poslije 12.00 h ozn.3898 STAN u zagrebu (Remete), iznajmljujem studenticama. Mob.095/8849-168, 042/727-457 ozn.3915 DVOSOBAN, polunamješten stan sa garažom (ili bez) u Varaždinu, R. Boškovića (Banfica), iznajmljujem. Mob.095/868-9637, 042/727-457 ozn.3915
VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE • triplex i plexiglass stakla • servis autostakla • ugradnja parking senzora • zatamnjivanje autostakala • za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Č akove č k a 25 , Va r a ž d i n . Te l / f a x : 042/232-800, 231-298 ozn.19c M ERCEDES 240 D, ‘79.g., registriran godinu dana, cijena 13.000
KOMBI (kamp vozilo) Citroen „Jumper“ 2.5 D, uređen, predšator, tenda i sva oprema. Mob.098/379-890 ozn.3868 RENAULT MEGAN 1.6i, ‘96. g., reg. 1. g., met. crvena, 2 airbeiga, 2.600 € . M o b . 0 9 8 / 9 5 6 -1 2 4 1 ozn.3884 FIAT BRAVO 1.6i, ‘96. g., metalik, puno opreme, reg. 05/’10, 1.650 €; Škoda Favorit, 91. g., odlična, reg. 11/’09, 3.500 kn. Mob.095/518- 4814 ozn.3895
POSAO MEĐUNARODNA tvrtka traži menedžere za honorarni posao.Uvjeti: najmanje SSS i automobil. Predbilježbe za razgovor na mob. 098/455-213 ozn.479e TRAŽIMO radnika za poslove lovočuvara uz poz n a v a n j e t a l i j a n s ko g i l i e n g l e s ko g . M o b. 098/419-922 ozn.135a RESTORAN traži u stalni radni odnos jednog kuhara/ icu, konobara te dostavljača hrane. Mob.098/449-419 ozn.3828 KREDITNI URED traži 2 – 3 ozbiljne i odgovorne osobe, fleksibilno radno
DJEVOJKU (može i početnicu) za rad u cafe baru, tražim. Uvjeti dobri. Mob.092/220-4348 ozn.3906 TRAŽI se frizerka sa iskustvom za rad u fr izerskom salonu. Informacije. 098/928-9922 ozn.3914
USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c ELFO ovlašteni ser v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime.Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, ser v isi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry.hr ozn.5c NOVO! Otplata do 36 rata. Instalacije grijanja, vodovoda te kanalizacije. M A R T I - M O N T, N e delišće, B. Radića 37, mob.092/125-8002 Martinjaš ozn.3856 SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/502- 0727 ozn.3c
PVC STOLARIJA MIPLAST! Stolarija vrhunske kvalitete iz profila Salamander: prozori, vrata, klizne i harmostijene, žaluzine i rolete, klupčice i obrada špaleta. Brza isporuka. Popust na gotovinu! Plaćanje: kreditom (60 rata), sv im kar t icama. Tel . 744- 015, 098/544-199, Nedeljanec, Varaždinska 145 ozn. 65c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore.Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke.Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c
n i h ko n s t r u kc ij a , v ra ta... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c IZRADA čeličnih konstrukcija, krovišta, nadstrešnica, ograda, dijelova betonara i kompletnih balkonskih konstrukcija. Mob.098/227-024 ozn.3897 SOBOSLIKAR ličilač obavlja sve vrste usluga - brzo, kvalitetno i uz prihvatljive cijene. 042/233-368 ozn.481e ELEKTROINSTALACIJE - izvođenje novih, popravci starih, montaža rasvjetnih tijela, utičnica i prekidača. Mob. 091/377-1144.ozn.481e POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba
elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.482e A.D.M. interijeri Projektiranje i izrada namještaja po mjeri. Kuhinje , spavaće sobe, dnevne sobe, dječje sobe, uredski namještaj... 3D prikaz namještaja u prostoru. Popravak vašeg rabljenog namještaja. Sve to uz mogućnost više načina kreditiranja. 042/208-937, 091/5070-142 ozn. 25c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane , poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c MKM obrt- inox, alu i kovane ograde, obrada špaleta, fasade, postava automatskih garažnih vrata, brzo, kvalitetno i povoljno, krediti. Mob:095/845-5905 ozn. 34c
STROJNO žbukanje, termo fasade, vrlo povoljno. Mob.098/9057-189 ozn.3437
IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, kvalitetno i povoljno. Mob.091/895-9653 ozn.98c
BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute o d l exs a n a , kova n i h i balkonskih ograda, krov-
SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c
42 Mali oglasi
11. kolovoza 2009.
mob. 098/284-922 ozn.3800 PA R K E T I I L A M I N AT I ; postavljanje svih vrsta parketa i laminata, uređenje postojećih parketa. Mob.095/903- 8147 ozn.3810 KERAMIČARSKI OBRT TOPLEK postavlja pločice te vrši adaptacije sa ili bez materijala. Mob.098/473-421 ozn.3811 FASADERSKO LIČILAČKI radovi: sve vrste toplinsko-izolacijskih fasada, farbanje fasada, unutarnje malanje, sve vrste knauf sistema. Mob.098/478-900 ozn.3827 M AT E M AT I KA i f i z i k a - instrukcije učenicima i studentima daje profesor. Mob.095/904- 6053 ozn.3836 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.3843 ASFALTIRAMO dvorišta, prilaze; vršimo uslugu iskopa, navoza, postavu rubnjaka i tlakavaca sa ostalim uređenjem. Mob.095/511-0999, 042/739-037 ozn.3846 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj te Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.3861 ŠIVANJE po mjeri te popravci na odjeći za žene i djecu. Mob.099/756-1809 ozn.3873 UREĐENJE, održavanje dvorišta, vrtova, košnja, čišćenje terena, izrada travnjaka, šišanje živice. Mob.099/412-7863 ozn.3881 ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , keramika. Mob: 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c KROVIŠTA, drvene kuće, limeni pokrovi svih vrsta, građevinska limarija. Mob. 098/417-373 ozn.3577 ELEKTRO-MONT: montaža i servis klima uređaja. Ovlašteni servis: LG,
Vaillant, Toshiba, Haier. Izvođenje električnih instalacija. Mob.098/450-486 ozn.3668 R U Č N I i s ko p i ka l a n j a drva. Mob.099/403-2130 ozn.3788 IZRADA svih vrsta toplinskih fasada i strojnih žbuka sa uhodanim dugogodišnjim timom. Mob.098/792-286 ozn.3721 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.3795 TOPLINA d.o.o.- Toplinske fasade: stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob.098/1320-197 ozn.3813 PRIJEVOZ šljunka, pijeska, drenaže do 3 m³; odovoz šute drugo. Tel.240-663,
BRAVARIJA B.M.: izrada građevinske bravarije, nadstrešnice (Lexan), ograde, klizna vrata, balkoni, stepeništa. Mob.091/584-0572 ozn.3890 VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno. Mob.091/184-7397 ozn.3890 ŠTOKOVI ravni i zaobljeni, vanjska i unutarnja vrata, stepeništa, akcijske cijene. Mob.098/952-5210 ozn.3891 OBRT za završne radove: soboslikarsko – ličilački, knauf sistemi, stiropor fasade. Mob.091/513-3367 ozn.3892 ŽBUKANJE strojno unutarnje i fasade samoborka, baumit, lassemberg itd, povoljno. Mob.098/592-334 ozn.3896 SOBOSLIKAR i ličilac sa 20
g. iskustva vrši sve vanjske i unutarnje radove, vrlo povoljno. Mob.098/1869-384 ozn.3885
OSTALO PRODAJEM novu hidrauličnu prešu 150 l, tel. 091/508-1666 ozn.488e ŽELJEZNI kuružnjak, prodajem. Cijena po dogovoru. Tel.690-437 ozn.3862 OGRIJEVNO drvo - cjepanice: bukva, grab, hrast, sa dostavom. Mob.098/9830-979 ozn.3863 MIJEŠALICU za beton, 80 l; prešu za grožđe, muljaču, 2 bačve (350 – 106 l), auto-prikolicu, prodajem. Mob.091/6363- 675 ozn.3864 KVALITETNO stolno bijelo vino - Falinić Breg, prodajem. Tel.724-549, 098/584-504 ozn.3874 ŠTEDNJAK Alfa 70, nekorišten; čekičar za kukuruz; Vectra 2.0, ‘92. g., registrirana. Mob.098/904-4045 ozn.3879 ŠTENCE žutog labradora, stare 2 mj. od odličnih roditelja, prodajem. Mob.098/193- 6660 ozn.3880 DVIJE kujice, zlatni retriver, stare 8 tjedana, proda-
jem . Cijena po dogovoru. Kontakt broj: 042/641-605 ozn.487e B E TO N S KO ž e l j e z o, arm. mreže, cigla, punioci, fert gredice, te sav ostali građ.materijal. Tel. 099/350-2647.ozn.481e KVALITETNO vino, graševina, rajski rizling, sauvignon, 12 kn/litra. Mob. 098/268-250 ozn.477e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.091/323-4334 ozn.477e
bi. Mob.098/948-2436 ozn.3882 ODOJCI – Njemački Landras; kukuruz u zrnu, pšenica, ječam te Rover 214, ‘95. g. Mob. 098/712-255 ozn.3903
KREDITI NAJVEĆI kreditni centar na području Varaždinske županije realizira gotovinske kredite do 200.000 kn bez jamaca te hipotekarne do 200.000 €. Akcija: 100.000 kn bez gledanja HROK-a i c/l. Željka Matušin Mob.098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c Krediti 5000 do 25000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. i male mirovine. Nudimo posao! Vesna! 099/518- 0229, 091/921-5841 ozn.134a
ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Zvonimir Golub, Pušćine, Čakovečka 34, 040/895-132, 091/505-2265 KO S I L I C A s a m o h o d n a Olimpia s 3 kotača, 14 K diesel i motokultivator Goldoni 14 K s prikolicom. Mob.091/585-1926 ozn.3882 J E LO VA g ra đ a n o va ( grede, rogovi, daske, letve ), piljena po narudž-
HIT krediti, novo u roku 48 sati! Umirovljenici zaposlenici do 100.000. Info: 091/792- 0311, 098/960-1271 ozn.50c KREDITI na ostatak primanja do 5.000 € u roku 24 h. Info: 091/574-0757, 099/4144-733 ozn.50c KREDITI na ostatak plaće. Brze pozajmice i krediti do 7.000 €. Mob.098/948-4601
Ludbreška 37, Trnovec Bartolovečki PJ. Dr. Ante Starčevića 20, Čakovec tel\fax.: 040 390-145, mob.: 091 920-1815
www.klesarstvo-kamen.com
Profilirani spomenici
Interijer
Prozorske klupčice
Eksterijer
Sretan blagdan Velike Gospe
..... 60 godina tradicije “Katanec“ .....
Zahvale i sjećanja 43
11. kolovoza 2009.
ozn.3876 KREDITI na ostatak plaće, pozajmice, krediti do 25.000 €. Mob.098/291-446 ozn.3876 KREDITI do 25.000 € na ostatak primanja i pozajmice do 50.000 kn. Mob.099/528-3329 ozn.3876 GOTOVINSKI krediti do 5 0 . 0 0 0 k n u ro k u 4 8 sati! Mob.099/744-7734 ozn.50c KREDITI 7.000 € u 24 h, umirovljenici , d.o.o., d.d. Mob.091/733-1186 ozn.50c
KREDITI – STOP KRIZI! Dugogodišnje iskustvo, besplatna realizacija. Bez HROK-a i C.L.. Mogućnost obustave do 2/3 za d.d. i umirovljenike.. Mob.098/137-5727 ozn.136a KREDITI: gotovinski do 180.000 kn kao i vanjski hipotekarni na sva primanja. Mob.098/492-873 ozn.3706 NJEMAČKA firma omogućava Vam dobivanje hipotekarnih kredita – niska kamata. Mob.098/9254-936 ozn.3840
POZAJMICE, krediti umirovljenicima, d.d., bez C.L., HROK-a. 25.000 € do polovice i na ostatak primanja! Mob.099/197- 6813 ozn.3883 PREZADUŽENI ste i mislite da Vam nitko ne može pomoći? Javite se nama! Rješavamo C/L, prebijamo kredite, ne gledamo HROK! Lidija, 091/532-9982 ozn.3888 POZAJMICE do 30.000 kn, krediti do 25.000 € bez jamaca, krediti do 15.000 € bez HROK-a, 5.000 € na ostatak plaće – brza reali-
zacija. Mob.091/535-5032 ozn.3899 NOVOST na hrvatskom tržištu! Inozemni hipotekarni krediti bez jamaca i HROK-a, rješavamo C .L . Mob.092/2470-333 ozn.3905 U FINANCIJSKIM ste problemima i mislite da Vam nitko ne može pomoći?! Javite se nama. Rješavamo C.L., zatvaramo postojeće kredite! Realiziramo kredite bez jamaca. Mob.098/931-5203 ozn.3907 NAJVEĆI kreditni centar – su-
rađujući sa 16 banaka realiziramo kredite do 25.000 € uz zatvaranje postojećih. Akcija 100.000 kn bez HROK-a i C.L. Mob.095/866-2208 ozn.3911 BRZI krediti do polovice primanja 5.000 – 25.000 €; kratkoročne pozajmice do 20.000 kn/24 h. M a r ko, 0 9 8 / 1 7 5 1-7 1 9 , 091/2260-697 ozn.3912 SVE VRSTE kredita – pozajmice u kratkom roku za Vas rješava Kreditni ured, B. Radića 20, Slavica, 091/904-3612 ozn.3913 AKCIJA! Hipotekarni i goto-
vinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.3894
POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom. Tel: 060/400-909, 3,49 kn/ min ozn.3789
Zahvale i sjećanja ZAHVALA Duboko dirnuti pažnjom, suosjećanjem i podrškom u trenucima odlaska našeg dragog
DRAGUTINA ZAGORŠČAKA dugogodišnjeg direktora „UNIVERZALA“ – VARAŽDIN Iskreno i od srca zahvaljujemo svoj rodbini, prijateljima, susjedima, djelatnicima „Croatia“ osiguranja te znancima koji su bili uz nas u najtežim trenucima i izrazili sućut. Hvala svima koji su okitili odar cvijećem i svijećama te sudjelovali u ispraćaju našeg dragog pokojnika na vječno počivalište. Posebnu zahvalu iskazujemo velečasnom Miškecu Horvat na lijepim riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju i svetoj misi. U žalosti supruga Julijana, kćeri Biserka i Lidija, zetovi Ivica i Stjepan, unuci Ivana, Danijel i Tamara, brat Josip, šogori Branko i Izidor te ostala tugujuća rodbina.
ZAHVALA
POSLJEDNJI POZDRAV
DRAGUTINU KOZULIĆU 24. 04. 1940. - 26. 07. 2009.
dragom bratu
dragom djedu
Hvala Ti, djede, za svu ljubav,za tvoje veliko srce i predobre ruke,kojima si nas uvijek dočekivao i ispraćivao. Hvala ti što si nam bio prekrasan djed. U našim srcima ćeš vječno živjeti jer te volimo najviše na svijetu.
PAVLU JAGAČIĆU koji je preminuo 24. 07. 2009. u 71. godini života. Svi divni trenuci koje si podijelio s nama, ostat će zauvijek u našem sjećanju. Tvoj brat Franjo s obitelji
Tvoji unuci: Nikola, Margareta, Jasmina, Slađana, Antonija,Dario, Kristijan,Kristina, Lucija i Valentina
SJEĆANJE na
POSLJEDNJI POZDRAV
IVANA TROJKA 10. 08. 1990. - 10. 08. 2009.
DRAGUTINU KOZULIĆU
24. 04. 1940. - 26. 07. 2009. Puno suza je palo kad je Tvoje srce stalo, a bol i tuga još su veći jer ni zadnji zbogom nisi nam stigao reći!
S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe. Ponosni smo što smo te imali. Tvoji najmiliji
Ožalošćeni: supruga Dragica i djeca s obitelji
SJEĆANJE
JOSIP IVANČIĆ 09. 08. 2008. – 09. 08. 2009.
TUŽNO SJEĆANJE na
VLADIMIRA MIKLOŠIĆA 10. 08. 1999. - 10. 08. 2009.
Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te još uvijek nosimo u srcu svom.
Voljeni ostaju nezaboravljeni.
Tvoja obitelj
Supruga i djeca s obiteljima.
POSLJEDNJI POZDRAV Našem dragom suprugu, ocu, djedu, bratu i prijatelju
DRAGUTINU ZAGORŠČAKU
SJEĆANJE na dragog oca, djeda i pradjeda
STJEPAN CVRTNJAK 08. VIII. 2006. – 08. VIII. 2009.
ALOJZIJA (SLAVEKA) NOVAKA 10. 08. 2005. - 10. 08. 2009.
Prolazi vrijeme otkada si usnuo vječni san, ali u naši srcima Ti živiš i živjet ćeš svaki dan.
S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.
Tvoji najmiliji
SJEĆANJE
Tvoja obitelj
TUŽNO SJEĆANJE Ožalošćeni: supruga Julijana, kćeri Biserka i Lidija, zetovi Ivica i Stjepan, unuci Ivana, Danijel i Tamara, brat Josip, šogori Branko i Izidor te ostala tugujuća rodbina
SJEĆANJE
BOJANA BREŠKI 08. 08. 2008. – 08. 08. 2009. Uvijek si tu, u našim mislima.
TUŽNO SJEĆANJE na dragu sestru, šogoricu i kćer
TEREZIJU GAZDIĆ 10. 08. 2004. – 10. 08. 2009. Sa svakog nas mjesta prati Tvoja sjena, Ti ostat ćeš s nama za sva vremena. Tvoja sestra, šogor i mama
IVAN OREŠKOVIĆ 29. 04. 1986. – 08. 07. 2006. Vrijeme prolazi brzo, ali neće i ne može izbrisati uspomene na Tebe. Tvoji prijatelji Matija Kelemen i Roman Kocijan
ARHIVA HZMO – Područna služba Varaždin
TUŽNO SJEĆANJE
KATICA LUKAČ – PAPEC 15. VIII. 2006. – 15. VIII. 2009.
TUŽNO SJEĆANJE na dragu
BOJANU BREŠKI 08. VIII. 2008. – 08. VIII. 2009. S tugom i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.
Teško je bez Tebe biti, teško je svoju bol kriti, teško je ovaj svijet gledati, ali Tebe kćeri u njemu ne vidjeti. Tvoji najmiliji
Tvoji tata Pavle, Milica, brat Darko, Mirela i Leda
TUŽNO SJEĆANJE na voljenu
TUŽNO SJEĆANJE
TEREZIJU GAZDIĆ 10. 08. 2004. – 10. 08. 2009.
na našu voljenu majku
Život bez Tebe tužan je, uspomena na Tebe vječna je. Tvoj Štefina
Rastanak bio je težak, nisi stigla reći zbogom, hvala Ti na divnim danima provedenih s Tobom.
Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te još uvijek nosimo u srcu svom.
Tvoja sestra Slavica s obitelji
Tvoji najmiliji
IN MEMORIAM
na
KRISTINA KNOR 14. 08. 2004. – 14. 08. 2009.
Sin Vladimir s obitelji
dragoj sestri
DANICI ŠUMEČKI
DRAGICU MIKAC 08. VIII. 2008. – 08. VIII. 2009.
SJEĆANJE
JELU LESKOVAR 11. 08. 1989. – 11. 08. 2009.
POSLJEDNJI POZDRAV
Hvala svima koji Te se sjećaju. Obitelj Knor
Sjećanje sa slikom Regionalni tjednik
100
samo kuna!
Ulica Ivana Milčetića 13 i Gradska tržnica
44 Vaš kutak
11. kolovoza 2009.
Što čitati? Dvije sjajne distopije
George Orwell, Životinjska farma, Šareni dućan, Koprivnica, 2009. Kako kaže nakladnik, iako objavljena neposredno nakon Drugog svjetskog rata, ova, samo obujmom nevelika, alegorijska satira, i danas plijeni snagom imaginacije, dubokoumnom a lepršavom obradom dramatično ozbiljne teme – podsjetimo na općepoznatu činjenicu da je Orwell svoje općepriznato remek-djelo napisao potaknut zastranjenjem boljševičke revolucije u totalitarni režim. Ja bih dodao, prava majstorija ironijskoga književnog modusa, jedna od najvećih distopijskih alegorija u povijesti. Možda i samo mala kutijica olovnih slova, ali jedna od rijetkih stvari koje je čovjek izmislio u obranu vlastitog ponosa...
Vrtoglavica
zločesta
SLATKA REVOLUCIJA Tradicionalni slatkiši u egzotičnim, novim verzijama
Čokolada sa slaninom i sirom
Mafija vu Hažeju Piše: RADAR
V
iš Štefek kaj banda lopovska dela vu Hažeju. Za deset i više milijunov euri su kupili mobilne spravice za prodaju karti a opće ih nisu koristili kajti su već zastareli. Tak da su penezi otišli v luft. Ko je vu Hažeju naručil tu staru kramu za velke peneze još ni poznato. Ni kulka je provizija bila i ko ju je dobil. A to ni jedina rabota po kojoj je ova firma poznata na široko i daleko, se do Kajmanskih otokov. Vu tom državnom mastodontu kaj z leta vu leto dela gubitke su neki delali fakat kaj im se štelo. A strojovođe, kondukteri i ostali šljakeri na prugama i mimo njih o tome pojma nisu imali. i policija i POSKOK ih ni puno pehala a ve kad su počeli, saki dan van zide neki hažejovski drek. Saka rit dojde na šekret, tak budu i ti mafiozi vu Hažeju dobili svoje. Štefek veli da bi on pozval još FBI, MI 6, Mosad i druge vu pomoć, tak da dobro pretepeju se te mutne posle i financijske zavrzlame vu Hažeju vu kojima se lova prala i neki dobro svoje račune vu bankama punili z devizami. ti neki famozni šefi vu Hažeju na ta su radna mesta došli prek barba Luke, barba Ive, barba Bože, barba Vladeka i ostalih kumova. Za koje su cosa nostra i camorra amaterske folklorne družine.
N
A
Mango, đumbir, čili i chipotle. To je samo nekoliko primjera egzotičnih novih okusa koji će određivati trend za čokoladu i bombone u nadolazećim godinama. Susan Whiteside iz Nac ionalne udruge proizvođača čokolade i bombona (National Confectioner’s Association) tvrdi da ispitivanje koje je njena udruga nedavno provela odražava veliko zanimanje za nove i nesvakidašnje sastojke u američkim slatkišima. Primjerice, kad je riječ o proizvodima iz Latinske Amerike, evidentno je sve više proizvoda s okusima manga i papaje. Također nekih oštrijih začina poput čilija odnosno sušenih chipotle papričica. Amerikanci će, dakle, uskoro moći uživati u žele bombonima s, recimo, okusom manga i čilija
ili đumbira i čilija ili pak u čokoladnim bombonima s okusom chipotle papričica – sve tradicionalni slatkiši, ali u egzotičnim, novim verzijama. A Susan Smith,
potpredsjednica National Confectioner’s Association, zaključuje kako se uz bolje i zdravije slatke proizvode sama čokolada sve više rabi kao dodatak tradicionalnim jelima i predjelima. Naime, američki su stručnjaci zamijetili da čokolada i kakao nisu samo za pravljenje kolača ili općenito slatkih proizvoda nego sve češće obogaćuju okus onoga što smatramo glavnim, dakle slanim jelima. Teško je povjerovati, ali slanina i čokolada idu odlično zajedno. Također čokolada i sir, meki sir kao brie ili gorgonzola. Navodno, spomenute nutricionistice imale su nedavno pr ilike kušati čokoladni bombon s okusom lavande.
Aldous Huxley, Vrli novi sv ijet, Izvor i, Zagreb, 1998. Ovo izdanje već je staro desetak godina, ali budite uvjereni da ćemo uskoro dobiti i novo izdanje na hrvatskom jeziku, jer se sprema prva filmska ekranizacija ovog veličanstvenog djela. Osobno, držim ga složenijim i važnijim djelom od Orwellove “Životinjske farme”, ne nužno i od njegove “1984.”, koja je i sličnija Huxleyjevom romanu. No, Huxley nije toliko politički nabijen, njegov “Vrli novi svijet” nekako više progovara o samoj srži ljudske egzistencije... Ali, što ja tu objašnjavam, sve je poznato, riječ je o dvije savršene knjige koje su dio opće kulture. Ako ste slučajno propustili, nikad nije kasno, a ako niste, uvijek se dobro podsjetiti na nešto što - uistinu vrijedi. Obje knjige također su i nevjerojatno aktualne, i ostat će, na žalost, aktualne - zauvijek.
Denis Peričić
Vaš kutak 45
11. kolovoza 2009.
Vicevi!!!
Mislim, dakle jesam...
Bočica Razgovara mladi bračni par: - Šta misliš, draga, kakav će biti naš sin? - Isti kao ti! - Kako znaš? - Pa eto, bočica mu je draža od sise. Film Ušla dva miša u videoteku i počela jesti filmsku traku. Pita prvi miš drugog: - Jel` dobar film ? - Dobar, dobar...samo je knjiga bolja. Predavanje Policajac zaustavlja pijanca i pita ga: - Kuda ste krenuli u ovo doba noći? - Na predavanje - odgovara pijanac. - Daj, pa tko sada drži predavanje? - Moja žena. Propeler Koja je uloga propelera u avionu? Hladi pilota. Ako ne vjerujete, zaustavite propeler u zraku i vidjet ćete pilota kako se znoji. Koljeno ‘Doktore, što mi je ovo ispod lijeve sise?’ ‘Gospođice, to vam je koljeno.’ Pravila Tri nepisana pravila: 1. 2. 3. Svinje Gospodin iz grada dolazi na seosko imanje i pita za gazdu. Na to će gazdarica: ‘Muž upravo hrani svinje, ali možete ga prepoznati po plavoj kapi.’ Priče Ustalo dijete u četiri ujutro i moli mamu da mu ispriča bajku, a mama mu kaže: ‘Čekaj, dušo, da dođe tata, ispričat će nam oboma.’
FILM – VIDEO – KINO
Underworld: Pobuna Likana
IMA I TOGA
Svi dobro znaju da su vampiri i vukodlaci zakleti neprijatelji, a ta međusobna netrpeljivost traje tisućama godina. No, treba znati da su ove inače simpatične i druželjubive vrste vodile jedan od najkrvavijih i najopasnijih ratova. Danas je situacija mnogo mirnija, iako se mrtvi svakodnevno broje i na jednoj i na drugoj strani. No, bitno je da se nikakve veće vojne
akcije i ofenzive ne poduzimaju. Sve do sada. Kako i sam naslov kaže, Likani su se pobunili i eto problema. Prvo da razjasnimo tko su uopće Likani. To je jedna posebno opasna, krvoločna i ratoborna vrsta vukodlaka kojoj je dosta silnog „natezanja“ i premišljanja te žele jednom zauvijek istrijebiti vampire i vladati Underworl-
8/10 dom. Cijela priča kulminira na drevnim ulicama Budimpešte, gdje sukob doživljava neočekivani preokret. Prokleta romansa između Luciana, vukodlaka koji robuje vampirima, i Sonje, vampirice i kćerke vampira Viktora, pokreće seriju nezamislivih događaja koji zapečaćuju tragičnu sudbinu svih onih koji ih slijede.
Viski Jedan viski - taman. Dva viskija - previše. Tri viskija - premalo. Životinja Ušao muškarac u ženski WC kad ulazi jedna žena i kaže: ‘Životinjo!’ A na to će muškarac: ‘Ne brinite, gospođo, držim ga za glavu.’
Za kavu Zaustavi policajac Muju u autu i traži vozačku i prometnu. Da mu Mujo novčanik, a unutra samo plastična žličica! Policajac: ‘Što je ovo?’ Odgovara Mujo: ‘To vam je za kavu!’ Vjesnik - Šta kaže Hercegovac kad ugleda zgradu “Vjesnika” u Zagrebu? - “E, ovo je prava trafika, a ne kao kod nas!” Pas Policajac zaustavi vozača te ga opomene: „Psa ne smijete voziti na prednjem sjedalu!“ Vozač: „Ali to je plišani pas…“ Policajac: „Pasmina nije važna…“ Zakon Zaustavi policajac 5 ljudi u Renaultu 4 i kaže im: „Znate li da kršite zakon!? Znate li vi momci da je Renault 4 samo za 4 osobe, kao što mu i ime kaže!“ A ovi mu odgovaraju: „Ma daj nije istina, pitajte...evo npr. pitajte vašeg kolegu, gdje je on!?” Policajac odgovara: „Evo, sad ce doći, svađa se s onom dvojicom u Fiatu Uno!“ WC četka Pričaju dva policajca... - Neki dan sam kupio četku za WC. - I kakva je? - Ma što znam... nekako sam bio navikao na toalet papir. Svađa Kaže punica zetu u svađi: - Da sam ti ja žena, otrov bi ti u kavu ulila! Kaže zet njoj: - Da si mi ti žena popio bih tu kavu s guštom! Ludnica U čekaonici kod psihijatra razgovaraju tri luđaka. Prvi: - “Ja sam Isus Krist i mene je poslao Bog da spasim svijet.” Drugi: - “Nije istina! Isus Krist sam ja i mene je Bog za to poslao!” Treći: - “Dečki, nemojte lagati, ja znam dobro koga sam poslao. Vas nisam!!!”
46 Vodič
11. kolovoza 2009.
Kuharica 7 Plus Regionalnog tjednika
Špageti s patlidžanima
!
RUKOTVORINE Tradicionalne posude od pečene gline
Sastojci: 300 g tjestenine (špageti ili tanki rezanci) 4 žlice maslinovog ulja 300 g patlidžana 300 g cherry rajčica 1 žličica šećera 2 češnja češnjaka 1 žlica jabučnog octa 1 žličica vegete sol 2 žlice narezanog bosiljka naribani parmezan Priprema: Tjesteninu skuhajte u slanoj vodi i ocijedite. Na zagrijanom ulju popecite patlidžane narezane na kockice. U tavi na preostalom zagrijanom ulju kratko popecite rajčice, dodajte šećer, protisnuti češnjak, jabučni ocat, vegetu, pečene patlidžane i malo posolite. Umiješajte ocijeđenu tjesteninu i bosiljak. Pospite parmezanom i poslužite toplo.
Na plac po „štubleke“ Kad vrč padne na kamen, to je nesreća za vrč. A kad kamen padne na vrč – i to je nesreća za vrč. I uvijek je, ako se ne pazi – nesreća za vrč Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com
VARAŽDIN – Zagorski cimpleti – što vam je to? – pitali smo gospođu Terezu Magdalenić iz Mihovljana na njezinom osebujnom štandu tradicijske grnčarije. Istini za volju, štubleke (vrčeve), velike glinene peke za kruh i meso odmah smo prepoznali, ali ne i „cimplete“.
Staro i vječno
Odmah nam je objasnila o kakvoj se posudi radi, a kako i ne bi kad ih sama izrađuje od gline svojim rukama. - To su vam posude bez kojih se nekad u domaćinstvu nije moglo. U njima se peku štrukli, gibanice i različito
meso, a danas je bez njih nezamislivo u restoranima poslužiti tradicionalno jelo
c
impleti su posude u kojima su se nekada pekli štrukli gostima na stol. Kao i svi ostali proizvodi koje izrađujem, cimpleti imaju glaziranu površinu, ali ih ne oslikavam – rekla je Tereza Magdalenić. Izradom i prodajom različitih glinenih rukotvorina bavi se zajedno sa suprugom Franjom od 1972. godine. Posude koje izrađuju različitih su oblika i namjene.
Tako na varaždinskoj tržnici kupci mogu pronaći kalupe za pečenje biskvita za torte u obliku srca, velike vrčeve za kiseljenje mlijeka ili još bolje – točenje vina. Za one koji ne preferiraju praktične stvari s „patinom“, na štandu se može naći mnoštvo suvenira. Za djecu – fućke u obliku ptičica u koje se ulije voda, rukom oslikanih tanjura i mini ćupova – da se nešto popije „na eks“. No, sa svim njezinim proizvodima treba paziti, jer kao u staroj poslovici – kad vrč padne na kamen, to je nesreća za vrč. A kad kamen padne na vrč – i to je nesreća za vrč. I uvijek je, ako se ne pazi – nesreća za vrč!
DOZNAJEMO Vjekoslava Antolić iz Hraščice uzgaja divovske hibiskuse
Cvjetovi i do 22 centimetra
Zaigrani štenci
U skloništu udruge Spas nalazi se veći broj malih štenaca. Pozivamo sve zainteresirane udomitelje da nam se jave. Ponovno naglašavamo da je uzimanje šteneta velika odgovornos i
Za one koji ne preferiraju praktične stvari s „patinom“, na štandu Tereze Magdalenić može se naći mnoštvo suvenira
financijski izdatak, a briga za štene traži od vlasnika puno vremena. Mali psi nisu igračke i odluka o uzimanju šteneta psa ni u kojem slučaju ne smije biti olaka. Udruga Spas 042/330-004.
VARAŽDIN - Da je Vjekoslava Antolić iz Hraščice zlatne ruke, dokaz su njeni hibiskusi koji razvijaju cvjetove promjera i do 22 centimetra. Ne treba ni reći kakvo divljenje i čuđenje izazivaju ti veliki cvjetovi divovskog hibiskusa slučajnim prolaznicima na varaždinskoj tržnici gdje Vjekoslava ima štand s cvijećem. - Ovaj hibiskus latinskim imenom zove se Hibiscus moscheutos, u prijevodu divovski hibiskus, a daje fantastične cvjetove - kaže Vjekoslava koja je radila u zagrebačkom Botaničkom vrtu pa o biljkama zna mnogo toga. - Hibiskus potječe iz Sjeverne Amerike te je višegodišnja biljka. Sadi se u vrtu na sunčanom mjestu, u zemlju bogatu humusom. Stanište mora biti propusno, a po potrebi stavlja se i drenaža - kaže Vjekoslava. Hibiskus podnosi i
niske temperature, do čak -23 stupnjeva Celzijusa. Polovicom svibnja počinje tjerati mlade izboje koji vrlo brzo izrastu, a kada je biljka visine do 50 centimetara počinje stvarati cvjetne pupove. Cvatnja počinje krajem srpnja ili početkom kolovoza, a u listopadu cvjetne stabljike postaju smeđe i suše se. Tada se režu na visinu od 20 centimetara. (hh)
Vodič 47
11. kolovoza 2009.
FOTO NATJEČAJ
Nove fotografije šaljite na temu “Ljeto i ljudi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!
Rođeni DJEVOJČICE Sunčica Rižmarić, Maja Sreček, Nina Županić, Vita Sabolić, Melani Rožmarić, Saša Kaštelan, Emma Čovran, Nika Vidaček, Paula Mikić, Nika Belaj, Tihana Dijanošić, Klara Švoger, Tiffany Maruševac, Helena Novosel, Marta Đurin, Ena Poljak, Karla Plantak, Mona Jedvajić DJEČACI Jakov Goričanac, Elvis Horvat, Leonard Martinez, Marko Majcen, Leon Martinčević, Matej Kišić, Dorian Čovran, Vito Furjan, Petar Kukec, Toma Matić, Niko Šagi, Martin Vugrinec, Matej Kralj, David Posavec,Niko Hrženjak, Patrik Trtinjak, Igor Markuš, Lovro Matak, Bruno Petrov, Andrej Kozar, Jakov Vuković
Ljiljana Koshita - Tone ovaj brod
Umrli Početkom ovog tjedna očekuje nas gotovo identičan razvoj vremenske situacije kao prošlog tjedna. Od srijede ponovno suho i sunčanije. Promjenu vremena donosi nam hladna fronta sa sjeverozapada, ali će ona brzo odmaknuti dalje na istok pa promjena vremena neće dugo trajati. Nova oslabljena fronta trebala bi nas zahvatiti oko petka kad su ponovno mogući kratkotrajni pljuskovi.
Tjedni vodič VARAŽDIN KINO GAJ od 13. do 18. kolovoza u 19 i 21 sat UBRZANJE 2: VISOKI NAPON američki triler
MMC KULT od 13. do 17. kolovoza u 18 i 21 sat NOĆ U MUZEJU II - komedija, akcija
KNJIŽNICA Odjel za odrasle i odjel za djecu Radno vrijeme: ponedjeljak – utorak: 14 do 20 sati srijeda, četvrtak, petak: 7:30 do 14 sati subota: 7:30 do 12 sati Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak-utorak: 14 do 20 sati
srijeda, četvrtak, petak: 7:30 do 14 sati subota: 7:30 do 12 sati
MUZEJ
Stari grad, Strossmayerovo šetalište 7, tel. 042/212-918 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela - utorak – petak: od 10 do 17 sati - subotom i nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Galerija starih i novih majstora - palača Sermage Palača Herzer Franjevački trg 6 tel. 042/210474 RADNO VRIJEME: - utorak – petak: od 10 do 17 sati - subotom i nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i na državne blagdane zatvoreno Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne)
- utorak – petak od 10 do 17 sati - subotom i nedjeljom od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno
GALERIJA Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru ZLATI AJNGEL Gajeva 15 , tel. 042/ 212-702 - izložba fotografija S. McGlothin GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763
- stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića
ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU od 13. do 18. kolovoza u 19 sati NEBESA animirana pustolovina 13. kolovoza, od 16. do 18. kolovoza u 21 sat ROCK ‘N’ ROLL BROD - glazbena komedija Petak, 22 sata DJEČAK U PRUGASTOJ PIDŽAMI - ratni triler
(Udruga Crometeo)
PREPORUKA TJEDNA VARAŽDIN Kino Gaj u 19 i 21 sat
UBRZANJE 2: VISOKI NAPON - američki triler
PREPORUKA TJEDNA ČAKOVEC Centar za kulturu Petak, 22 sata
DJEČAK U PRUGASTOJ PIDŽAMI - ratni triler
regionalni.com
www
Čini se da će vikend biti djelomično sunčan i vruć, a kiša i osvježenje mogli bi nas dočekati na početku sljedećeg tjedna.
Radovan Božović (65), Dragutin Zagorščak (80), Veljko Šurlan (82), Francisko Malenica (70), Vjekoslav Benček (65), Franjo Šulak (66), Ana Solomun (47), Danica Šumečki (74), Antun Posel (90), Dragutin Valent (76), Stjepan Gradečak (83)
Posjetite web portal 7Plus Regionalnog tjednika
48 Zadnja
11. kolovoza 2009.
NAJAVA
LJETO U VARAŽDINU Svjetski gitaristički duo - Vlatko Stefanovski i Miroslav Tadić
Novi Marof na HTV-u
Gitaristički virtuozi
Koje su zanimljivosti na području grada Novog Marofa, što se sve zanimljivo može vidjeti i čuti, biti će neke od tema u emisiji HTV-a „Hrvatska uživo“ koja je na rasporedu u ponedjeljak, 17. kolovoza, s početkom u 18,20 sati. Gledatelji će moći vidjeti reportaže o Novom Marofu, izletištu Lužec i o pesljednjem Presečkom vapnaru.U direktnom prijenosu predstavit će se slikari Franjo Klopotan i Stjepan Hajduk, pjevat će i plesti KUD-ovi Marof i Remetinec, predstavit će se udruga žena Mađarevo i etno udruga Greben, vinogradari i voćari iz „Pinte“, te mnogi drugi zanimljivi gosti. (dp)
Vlatkovi sprintevi po vratu gitare i sedmero/osminski groove te Tadićevi originalni oblici jednostavnosti osvajaju glazbenu publiku ne samo na varaždinskom nego i drugim svjetskim podijima
!
Tadić je na svom debutu u Varaždinu svirao i solo, dok je Stefanovski ovdje i ranije koncertirao. Svaki se za nastup “oboružao” po dvjema gitarama. Turneja je bila i prigoda da predstave svoj zajednički album “Live in Z agreb”(CD/DVD) snimljen u kolovozu 2007. na zagrebačkoj Opatovini s izvedbama poznatih makedonskih skladbi: Kasapsko oro, Dafino vino crveno, Jovanko Jovanke... (iz)
U parku mladih - svijet skroz naglavačke
Varaždinski „Park mladih“ prošli vikend doslovno su okupirali breakdanceri, spretni vozači BMX bicikla, skejteri i DJ-i kako bi zaista – okrenuli svijet naglavce. Mladi su kroz igru, zabavu i natjecanje pokazali koliko su ovladali svojim „disciplinama“, ali i još jednom upozorili da na njihovom „terenu“
ČESTITAMO!
Odilonova mlada misa
siniša sović
VARAŽDIN - Svoj pozdrav obali, danas dravskoj, nekoć Panonskoga mora, pri kraju svoje ovoljetne turneje nazvane “Pozdrav obali i otocima” uputio je u petak u ugodnom i primjerenom, gotovo intimnom, ambijentu dvorišta Galerije starih i novih majstora duet virtouza - Vlatko Stefanovski i Miroslav Tadić. Poklonici njihova umijeća iz različitih su naraštaja, i neposredno pred varaždinskim koncertom kod palače Sermage, to je potvrđeno i u Frankopanskom kaštelu na Krku, u Utvrdi na Visu, Arsenalu u Zadru i klaustru Franjevačkog samostana u Hvaru, a dan kasnije i u osječkoj Tvrđi - jer njihove izvedbe ne prestaju odzvanjati i pošto se publika pokupi doma. Stefanovski, iz obitelji kazalištaraca, kao tinejdžer osnovao je proslavljenu makedonsku rock- grupu Leb i sol. Karakterizira ga sinteza rocka, jazza, bluesa i etno-ritmova te u sviranju gitare maštovitost i lakoća. Ima svoj VS trio i surađuje s uglednim kolegama - recimo lani s Nizozemcem Janom Akkermanom, a t ijekom ovoga ljeta već 11. godinu opet s Miroslavom Tadićem, svestranim bosanskim glazbenikom, koji od 1979. živi u Los Angelesu gdje je profesor gitare na Umjetničkoj akademiji. Obojici je srcu prirasla svirka ne samo akustične (nylon string) nego i električne gitare, kao i nepresušno vrelo makedonske tradicijske glazbe.
nisu ni najmanje dobrodošli oni koji nagrđuju park odbačenim bocama, iglama i špricama. Na svoju ruku došli su i njihovi roditelji, prijatelji, djedovi i bake koji su sa strahopoštovanjem gledali brojne vratolomije koje djeca izvode kao od šale. I sve to u ludom ritmu muzike za ples.
KARIKATURA
PORTO-NOVO - Na blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije Na Nebo (tj. na blagdan Velike Gospe), Odilon Gbènoukpo Singbo, prvi od dvojice afričkih bogoslova iz Benina koje je u njihovu studiju teologije u Zagrebu podupirala Varaždinska biskupija, bit će zaređen za svećenika. Za svećenika biskupije Porto-Novo u Beninu zaredit će ga biskup mons. René-Marie Ehouzou, koji ga je zaredio i za đakona u studenome u varaždinskoj katedrali. Na oba događanja nazočit će i tridesetak gostiju iz Hrvatske, među kojima su svećenici, laici, kolege, prijatelji i podupirateljI mladomisnika Odilona. (hh)
crta: Željko Pilipović